You are on page 1of 335

~

ARHEOLOSKI LEKSIKON
BOSNE I HERCEGOVINE
TOM 3.
~ ~
ARHEOLOSKA NALAZIST A
REGIJA 14 -   5 ~
SARAJEVO 1988.
Redakcioni odbor:
Dr Đ BASLER, AKADEMIK Dr BORIVOJ ć NADA   ć
Dr VELJKO PASKVALIN
Odgovorni urednik:
AKADEMIK Dr BORIVOJ č
č ZEMALJSKI MUZEJ BOSNE I HERCEGOVINE, SARAJEVO
Vojvode Putnika br. 7, tel. (071) 35-322
Tiraž: 1.000 primjeraka
č urednik: /Julijan.a SUŠNIK/ Mevludin Ć
č obrada: Nedžad CMAJCANIN
Lektor: Slobodanka MARKOVIC
Stampa: GORENJSKA - BIRO ZA PUBLICISTIKU SARAJEVO
Za štampu: Dragoljub JOV ANOVIC
PREDGOVOR
REGIJA 14.
REGIJA 15.
REGIJA 16.
REGIJA 17.
REGIJA 18.
REGIJA 19.
REGIJA 20.
REGIJA 21.
REGIJA 22.
REGIJA 23.
REGIJA 24.
REGIJA 25.
SADRZAJ
: . .
'•
5
9-28
39-58
61-82
85-109
113-1'32
135-154
157-197
201-226
22·9-250
253-279
283-309
313-3:38
PREDGOVOR
Kako je u uvodu toma 1. Arheološkog leksikona Bosne ·i Hercego-
vine ć detaljno objašnjeno, leksikografske jedinice iz grupe »Arheo-
loška nalazišta« podijeljene su po regijama, a unutar regija po abecednom
redu. Teritorij SR Bosne i Hercegovine podijeljen je na 25 regija, od
kojih obuhvata po nekoliko opština. Tom 3. Arheološkog leksikona
sadrži 12 regija iz centralne i južne Bosne i iz Hercegovine i to:
Regija 14. opštine: Kakanj, Vareš, Visoko, Breza, Fojnica, Kiseljak,
Kreševo
Regija 15. opštine: Ilijaš, š ć   Sarajev10-Centar, Sarajevo-Sta-
ri Grad, Sarajevo-Novi Grad, Novo Sarajevo,
ž ć   Ilidža, Pale, Trnovo
Regija 16. opštine: Olovo, Kladanj, ć   Vlasenica, Han Pijesak,
Bra tunac, Srebrenica
Regija 17. opštine: Rogatica, Rudo, Sokolac, Višegrad
Regija 18. opštine: č č   č   Goražde, Kalinovik
Regija 19. opštine: Nevesinje, Gacko
Regija 20. opštine: ć   Ljubinje, Stolac, Trebinje
Regija 21. opštine: Prozor, Jablanica, Konjic
Regija 22. opštine: č   Livno
Regija 23. opštine: Duvno, Posušje
Regija 24. opštine: Lištica, Mostar, č
Regija 25. opštine: Grude, Ljubuški, Č   Neurri
Arheološka karta Bosne i Hercegovine koja je sastavni dio ovog
Leksikona đ je po istom principu, po kojem i leksikografske jedi-
nice iz grupe »Arheološka nalazišta«. Teritorij Bosne i. Hercegovine pri-
kazan je po gore navedenim regijama na kartama razmjera 1 :100.000.
Za svaku regiju đ su po tri karte: za praistorijsko doba, za doba
rimske vladavine i za srednji vijek. Broj arheološkog nalazišta na karti
odgovara broju koji u okviru iste regije nosi to nalazište kao leksiko-
grafska jedinica. Radi lakšeg manipulisanja karte rn složene u č
mape, od kojih ovom tomu odgovaraju mape 3. i 4. Mapa 3. sadrži 18
arheoloških karata, za regije 14-19, Mapa 4. - 18 arheoloških karata,
za regije 20-25.
Za pronalaženje arheološkog nalazišta na karti služe č ozna-
ke pozicije nalazišta u okviru koordinatnog sistema, date u spiskovima
nalazišta po periodima uz svaki lokalitet, u zagradi, npr.: 14.77 GRADAC,
Gromiljak, Kiseljak (D 4).
ć za literaturu upotrebljene u leksikografskim jedinicama
dešifrovane su u ć bibliografiji, objavljenoj u Tomu 1. ovog
Leksikona
REDAKCIONI ODBOR
REGIJA 14.
REGIJA 14: OPSTI POPIS NALAZISTA
1. ARNAUTOVICI, ć Visoko
2. BABINA VODA, č Kiseljak
3. BAN-BRDO, Kuliješ, Kiseljak
4. BANJA, č ć Kakanj
5. BARENJAK, Tulica, Kiseljak
6. BEDEM, Grajani, Visoko
7. BEDEM, Kreševa
8. BIJELE VODE, Gornja Višnjica, Kiseljak
9. BIJELE VODE, Podastinje, Kiseljak
10. BIJELI GREB, č Kakanj
11. BJELA VICI, ć Kakanj
12. BISKUPICI, ć Visoko
13. BOBO V AC, ć ć Vareš
14. BOBOVIK, Kuliješ, Kiseljak
15. BRDA, Brda, Vareš
16. BRDANJAK, đ Kiseljak
17. BRDO, Gornja Breza-Lopate, Breza
18. BRDO, ć Vareš
19. BREZA, Breza
20. BREZIK, ž ć Vareš
21. BRGULE, Brgule, Vareš
22. BRIJEST, ć Visoko
23. BRNJACI, Brnjaci, Kiseljak
24. BUDOžELJ 1, Budoželj, Vareš
25. BUDOžELJ 2, Budoželj, Vareš
26. BUKOVICA, Bukovica, Kiseljak
27. BUNAR; Podastinje, Kiseljak
2:8. BUZICI, ć Visoko
29. CRKVENJAK, ć Kakanj
30. CRKVINA, Bilalovac-Rastovi, Kiseljak
31. CRKVINA, Breza
32. CRKVINA   č groblje), Donja š ć
Kakanj
33. CRKVINA, Gromiljak, Kiseljak
34. CRKVINA, ć Mahala, Visoko
35. CRKVINA, Podastinje, Kiseljak
36. CRKVINE, Slivna, Breza
37. CAJAN-GRAD, Malo č Visoko
38. CAKINA NJIVA, Bijele Vode, Visoko
39. č č č ć Visoko
40. CIFLUK 1, č Visoko
41. č 2, č Visoko
42. CATICI, ć Kakanj
43. DIDORADA, Blaža, Vareš
44. DOBRINJAC, Dobrinje, Visoko
45. DONJA BOROVICA, Donja Borovica, Vareš
46. DONJA ZGOSCA, Donja š ć Kakanj
47. DONJE MOSTRE, Donje Moštre, Visoko
48. DONJE ŽEŽELOVO, Donje Žeželovo, Kiseljak
49. DRAGI KAMEN, Kakanj
50. DUB, Palež, Kiseljak
51. DUGE NJIVE (Kaursko groblje), Doboj, Kakanj
52. DUSINA, Dusina, Fojnica
53. DVOR, Dvor, Visoko
54. DVORI, Kraljeva Sutjeska, Kakanj
55. DVORISTA, Lužine, Fojnica
56. FOJNICA 1, Fojnica
57. FDJNICA 2, Fojnica
58. GAJ, Palež, Kiseljak
59. GAJ, Sikulje, Vareš
2 - Arheološki leksikon
60. GINJE, Visoko
61. GLAVICA, Bilješevo, Kakanj
62. GLAVICA, Budoželj, Vareš
63. GLAVICA, Ginje-Gorašnica, Visoko
64. GLAVICA, Kiseljak
65. GOJEVICI, ć Fojnica
66. GORANI, Gorani, Visoko
67. GORASNICA, Ginje-Dvor, Visoko
fi8. GORNJE žEžELOVO, Gornje Žeželovo,
Kiseljak
69. GRABOSIC, ž ć Visoko
70. č Malo č Visoko
71. GRAD, Dobrinje, Visoko
72. GRAD, Gornja Koprivnica, Kakanj
73. GRAD (Sebinjski grad}, Sebinje, Kakanj
74. GRAD, Višnjica, Kiseljak
75. GRADAC, Donji Palež, Kiseljak
76. GRADAC, ć Fojnica
77. GRADAC, Gromiljak, Kiseljak
78. GRADAC, Homolj, Kiseljak
79. GRADAC, č Visoko
80. GRADAC, Podgora, Breza
81. GRADAC, Višnjica, Kiseljak
82. GRADAC, đ Kiseljak
83. GRADINA, Brestovsko, Kiseljak
84. GRADINA, Brežani, Kakanj
85. GRADINA, č Kakanj
86. GRADINA, Dabravine, Vareš
87. GRADINA, Duhri, Kiseljak
88. GRADINA, Fojnica
89. GRADINA, Gornja č Visoko
90. GRADINA, ž ć Visoko
91. GRADINA (Gradac), Karaula, Kakanj
92. GRADINA, č Visoko
93. GRADINA, Ljetovik, Kiseljak
94. GRADINA, Zagrade, Kakanj
95. GRADINA LAGUMI, Fojnica
96. GRADISTE, Palež, Kiseljak
97. Č GROBLJE, Brestovsko, Kiseljak
98. Č GROBLJE, Podastinje, Kiseljak
99. GRCKO GROBLJE, Ratanj, Kakanj
100. GRCKO GROBLJE, č ć Kakanj
101. GREBAC, č Visoko
102. GREBCI, Greibci, Vareš
103. GREBLJICE, š č ć Visoko
104. Č č Kakanj
105. GROMILE, ć Kakanj
106. GROMILE, Karaula, Kakanj
107. GROMILJAK, Gromiljak, Kiseljak
108. HAMBARINE, Podastinje, Kiseljak
109. HAN Č 1, Han č Kiseljak
110. HAN PLOCA 2, Han č Kiseljak
111. HENDEK, Duhri, Kiseljak
112. HRASNO, Hrasno, Kakanj
113. HRASNO, Slivna, Breza
114. HRASTOVINA, č ć Kakanj
115. HRASCE, č Kakanj
116. HUMAC, Podastinje, Kiseljak
117. IGRISTE, Orahovo, Breza
118. ISPOD GRADINE, Duhri, Kiseljak
9
IU
119. IVICA, Ivica, Kiseljak
120. J APIJE, Brgule, Vareš
121. JASIKOVA, Nažbilj, Kakanj
122. Č ć Visoko
123. KAMEN, Budoželj, Vareš
124. KAMENJACA, Breza
125. KARAULA, Donji Kakanj, Kakanj
126. KARAULA, Gornja J ehovina, Kakanj
127. KARINJACA, Donji ž ć Kiseljak
128. KASTELA (Pridala), ć Fojnica
129. KAURIN, č Breza
130. KAURSKO GREBLJE, Oglavak, Kiseljak
131. KAURSKO GROBLJE, ć Kreševa
132. KAURSKO GROBLJE, Koritnik, Breza
133. KAURSKO GROBLJE, Mramor, Kakanj
134. KISELJAK, ć Kiseljak
135. KISELJAK 1, Kiseljak
136. KISEL!AK 2, Kiseljak
137. KISELJAK 3, Kiseljak
138. KLISA, Visoko
139. KLUPE, Crkvenjak, Kreševo
140. KOKOšCICI, š č ć Vareš
141. KOSA, ć Kiseljak
142. KOSA, ć Kakanj
143. KOZOGRAD, ć Fojnica
144. Č Orahovo, Breza
145. Č Dusina-Vrtla, Fojnica
146. KRCEVINE, Kiseljak
147. KRESEVO 1, Kreševa
148. KRESEVO 2, Kreševo
149. KRIVACA 1, Kiseljak
150. KRIV č 2, Kiseljak
151. KRIZ, Deževice, Kreševa
152. KRST, Kraljeva Sutjeska, Kakanj
153. KRSTAC, Zbilje, Visoko
154. KULIJES, Kuliješ, Kiseljak
155. KUNDRUCI, ž ć Visoko
136. KUZNO GROBLJE, Kraljeva Sutjeska, Kakanj
157. LETOVISTE, Seoce, Kakanj
158. LIPNICA, Lipnica, Kakanj
159. LOPATA, Rakova Noga, Kreševo
160. LOPATE, Gorani, Visoko
161. LJESKOVICE, Višnjica, Kiseljak
162. č č Breza
163. MALI OKRUGLIC, Palež, Kiseljak
164. MAUROVICI, ć Visoko
165. MOTKE, Brnj, Kakanj
166. MRAMORJE, č Vareš
167. MRAMOROVI, ž ć Kiseljak
168. MRAVNJACE 1, Višnjica, Kiseljak
169. MRAVNJACE 2, Višnjica, Kiseljak
170. NJIVA, Zloku6e, Kakanj
171. OBRE 1   š ć Obre, Kakanj
172. OBRE 2 (Gornje Polje), Obre, Kakanj
173. OBRE 3, Obre, Kakanj
174. OCRKA VKA, Homolj, Kiseljak
175. č č Vareš
176. OKOLISTE, Donje š ć Visoko
177. OR.RET, Potkraj, Kiseljak
178. OMEJAK, ć Visoko
179. ORLOV ACA, ć Kiseljak
180. O STROG A, Cizma, Kiseljak
181. OSTRUZNICA 1, Ostružnica, Fojnica
182. OSTRUZNICA 2, Ostružnica, Fojnica
183. OSTRIK, Kuliješ, Kiseljak
184. OTIGOSCE, š ć Fojnica
185. PAJTOV HAN, Pajtov Han, Vareš
186. PARIZEVICI, ž ć Kiseljak
187. PLANDISTE, Kakanj
188. POD, Dabravine, Vareš
189.
190.
191.
192.
193.
194.
195.
196.
197.
198.
199.
200.
201.
202.
203.
201.
205.
206.
207.
208.
209.
210.
211.
212.
213.
214.
215.
216.
217.
218.
219.
220.
321.
222.
223.
224.
225.
226.
227.
228.
229.
230.
231.
232.
233.
234.
235.
236.
237.
238.
239.
240.
241.
242.
243.
244.
245.
246.
247.
248.
249.
250.
251.
252.
PODASTINJE, Podastinje, Kiseljak
PODGAJ, Kiseljak
POD GRACEM, Gornja š ć
Kiseljak
PODGRADAC, Homolj, Kiseljak
PODVINJCI, Podvinjci, Visoko
POLJE, Ginje, Visoko
POLJE, Polje, Kreševo
PORIJECANI, č Visoko
POVRATNICA, Podastinje, Kiseljak
PUHOVAC, Bukovlje, Kakanj
RADONJICI, ć Vareš
RAKOVI, Seoce, Kakanj
RASKRSCE, ć ć Visoko
RAT, ž ć Kiseljak
REPUH, č Breza
č č Kakanj
SARACEVO BRDO, č
Kakanj
SLIVNO, Slivna, Breza
Đ Breza
SRIJETEZ, Bukovlje, Kakanj
STRAHOV AC, Donje Žeželovo, Kiseljak
STRANA, Bilješevo, Kakanj
STRANA, ć Visoko
STRASIVE STIJENE, Borina, Kiseljak
STREZEVICA, Teševo, Kakanj
STUP, Slapnica, Kakanj
SUBOTICI, ć Breza
SVATOVSK.O GROBLJE,· Lisovo-Baskije,
Visoko
SVIBE, Gornje Moštre, Visoko
SIROKA SUMA, Gomionica, Kiseljak
SKARINE, Rakova Noga, Kreševo
TISOVIK, Pirin, Kreševo
TURBICA GROBLJE, ć ć Kakanj
TUSNJICI, š ć Visoko
UKUCEVCI, Podastinje, Kiseljak
VARES, Vareš
VARES-DROSKOVAC, Vareš
VARES-MA.JDAN, š č ć
Vareš
VELIKI GRAD (Gradina), č č ć
Visoko
VELIKI GRADAC, Gornje Zeželovo, Kiseljak
VELIKI GRADAC, Ramadanovci-Goduša,
Visoko
VELIKI GRADAC, ć Fojnica
VINA, č Breza
VISOKI, Grad, Visoko
VISOKO, Visoko
VISNJICA POLJE, Donja Višnjica, Kiseljak
VISNJICI, š ć Vareš
VRATNICA, Vratnica, Visoko
VRBICA, Podastinje, Kiseljak
VRBICA, ć Vareš
VUKANOVICI, ć Kakanj
Đ 1, đ Kiseljak
Đ 2, đ Kiseljak
ZABUCE, Mladeš, Visoko
ZAGONI, č Breza
ZAGORICE, Zagorice, Visoko
ZAGREBNICE, Papratnica, Kak.anj
ZAGREBNJACA 1, Han č Kiseljak
ZAGREBNJACA 2, Han č Kiseljak
ZBILJE, Zbilje, Visoko
ZGONOVI, ć Kiseljak
ZGONOVI, Malo Cajno, Visoko
ZLOKUCE, ć Kakanj
ZVONIGRAD, ž ć Fojnica
11
REGIJA 14: POPIS NALAZISTA PRAISTORIJSKOG DOBA
1. ARNAUTOVICI, ć Visoko (E 4)
3. BAN-BRDO, Kuliješ, Kiseljak (E 6)
9. BIJELE VODE, Podastinje, Kiseljak (D 5)
13. BOBOVAC, ć ć Vareš (E 3)
21. BRGULE, Brgule, Vareš (G 3)
35. CRKVINA, Podastinje, Kiseljak (D 5)
40. CIFLUK 1, Ciifluk, Visoko (E 5)
42. CATICI, ć Kakanj (D 3)
47. DONJE MOSTRE, Donje Moštre, Visoko (E 4)
49. DRAGI KAMEN, Kakanj (D 3)
53. DVOR, Dvor, Visoko (E 5)
56. FOJNICA 1, Fojnica (C 5)
60. GINJE, Visoko (E 5)
70. GRACANICA, Malo Cajno, Visoko (E 4)
72. GRAD, Gornja Koprivnica, Kakanj (D 3)
76. GRADAC, ć Fojnica (C 5)
77. GRADAC, Gromiljak, Kiseljak (D 4)
78. GRADAC, Homolj, Kiseljak (E 6)
79. GRADAC, č Visoko (D 4)
80. GRADAC, Podgora, Breza (F 4)
81. GRADAC, Višnjica, Kiseljak (D 5)
82. GRADAC, đ Kiseljak (D 6)
83. GRADINA, Brestovsko, Kiseljak (D 4)
84. GRADINA, Brežani, Kakanj (E 3)
85. GRADINA, č Kakanj (E 2)
86. GRADINA, Dabravine, Vareš (F 4)
87. GRADINA, Duhri, Kiseljak (D 5)
88. GRADINA, Fojnica (C 5)
89. GRADINA, Gornja č (D 4)
90. GRADINA, ž ć Visoko (D 4)
91. GRADINA (Gradac), Karaula, Kakanj (D 3)
92. GRADINA, č Visoko (E 4)
93. GRADINA, Ljetovik, Kiseljak (D 5)
94. GRADINA, Zagrade, Kakanj (E 2)
96. GRADISTE, Palež, Kiseljak (D 5)
104. GRMACE, č Kakanj (E 3)
105. GROMILE, ć Kakanj (E 3)
109. RAN PLOCA 1, Han č Kiseljak (E 5)
123. KAMEN, Budoželj, Vareš (F 3)
124. KAMENJACA, Breza (F 4)
127. KARINJACA, Donji ž ć Kiseljak (E 5)
135. KISELJAK 1, Kiseljak (D 5)
141. KOSA, ć Kiseljak (E 5)
149. KRIVACA 1, Kiseljak (D 5)
152. KRST, Kraljeva Sutjeska, Kakanj (E 3)
153. KRSTAC, Zbilje, Visoko (E 5)
155. KUNDRUCI, ž ć Visoko (D 4)
156. KUZNO GROBLJE, Kraljeva Sutjeska,
Kakanj (E 3)
160. LOPATE, Gorani, Visoko (E 5)
163. MALI OKRUGLIC, Palež, Kiseljak (D 5)
165. MOTKE, Brnj, Kakanj (D 2)
171. OBRE 1   š ć Obre, Kakanj (E 3)
172. OBRE 2 (Gornje Polje), Obre, Kakanj (E 3)
176. OKOLISTE, Donje š ć
Visoko (E 4)
177. OKRET, Potkraj, Kiseljak (D 5)
179. ORLOV ACA, ć Kiseljak (E 5)
183. OSTRIK, Kuliješ, Kiseljak (E 6)
187. PLANDISTE, Kakanj (D 3)
202. RAT, ž ć Kiseljak (E 5)
208. SRIJETEŽ, Bukovlje, Kakanj (E 3)
212. STRASIVE STIJENE, Borina, Kiseljak (D 5)
213. STREZEVICA, Teševo, Kakanj (E 3)
223. UKUCEVCI, Podastinje, Kiseljak (D 5)
228. VELIKI GRADAC, Gornje Zeželovo,
Kiseljak (D 6)
229. VELIKI GRADAC, Rarnadanovci-Goduša,
Visoko (E 5) ·
230. VELIKI GRADAC, Š ć Fojnica (C 4)
232. VISOKI, Grad, Visoko (E 4)
236. VRATNICA, Vratnica, Visoko (E 4)
245. ZAGREBNICE, Papratnica, Kakanj (D 3)
246. ZAGREBNJACA 1, Han č Kiseljak (E 5)
252. ZVONIGRAD, ž ć Fojnica (C 5)
REGIJA 14: POPIS NALAZIŠTA IZ DOBA RIMSKE VLADAVINE

1. ARNAUTOVICI, ć Visoko (E 4)
8. BIJELE VODE, Gornja Višnjica, Kiseljak (D 5)
11. BJELAVICI, ć Kakanj (E 3)
13. BOBOVAC, ć ć Vareš (E 3)
29. CRKVENJAK, ć Kakanj (E 3)
31. CRKVINA, Breza (F 4)
32. CRKVINA   č groblje), Donja š ć
Kakanj (E 3)
33. CRKVINA, Gromiljak, Kiseljak (D 4)
34. CRKVINA, ć Mahala,
Visoko (D 4)
25. CRKVINA, Podastinje, Kiseljak (D 5)
51. DUGE NJIVE (Kaursko groblje), Doboj,
Kakanj (D 3)
52. DUSINA, Dusina, Fojnica (C 6)
56. FOJNICA 1, Fojnica (C 5)
57. FOJNICA 2, Fojnica (C 5)
64. GLAVICA, Kiseljak (D 5)
72. GRAD, Gornja Koprivnica, Kakanj (D 3)
78. GRADAC, Homolj, Kiseljak (E 6)
79. GRADAC, č Visoko (D 4)
80. GRADAC, Podgora, Breza (F 4)
81. GRADAC, Višnjica, Kiseljak (D 5)
84. GRADINA, Brežani, Kakanj (E 3)
86. GRADINA, Dabravine, Vareš (F 4)
91. GRADINA (Gradac), Karaula, Kakanj (D 3)
106. GROMILE, Karaula, Kakanj (D 3)
107. GROMILJAK, Gromiljak, Kiseljak (D 4)
108. HAMBARINE, Podastinje, Kiseljak (D 5)
110. HAN Č 2, Han č Kiseljak (E 5)
116. HUMAC, Podastinje, Kiseljak (D 5)
118. ISPOD GRADINE, Duhri, Kiseljak (D 5)
124. KAMENJACA, Breza (F 4)
135. KISELJAK 1, Kiseljak (D 5)
146. KRCEVINE, Kiseljak (D 5)
14 7. KRESEVO 1, Kreševa (D 6)
150. KRIVACA 2, Kiseljak (D 5)
154. KULIJES, Kuliješ, Kiseljak (E 6)
161. LJESKOVICE, Višnjica, Kiseljak (D 5)
168. MRAVNJACE 1, Višnjica, Kiseljak (D 5)
174. OCRKA VKA, Homolj, Kiseljak (E 5)
178. OMEJAK, ć Visoko (D 4)
181. OSTRUZNICA 1, Ostružnica, Fojnica (C 5)
189. PODASTINJE, Podastinje, Kiseljak (D 5)
191. POD GRACEM, Gornja š ć
Kiseljak (D 5)
197. POVRATNICA, Podastinje, Kiseljak (D 5)
201. RASKRSCE, ć ć Visoko (D 4)
207. Đ B11eza (F 4)
210. STRANA, Bilješevo, Kakanj (D 3)
12
216. SVATOVSKO GROBLJE, Lisovo-Baskije,
Visoko (D 4)
217. SVIBE, Gornje Moštre, Visoko (E 4)
227. VELIKI GRAD (Gradina), č č ć
Visoko (D 3)
229. VELIKI GRADAC, Ramadanovci-Goduša,
Visoko (E 5) .
231. VINA, č Breza (F 4)
232. VISOKI, Grad, Visoko (E 4)
234. VISNJICA POLJE, Donja Višnjica,
Kiseljak (D 5)
236. VRATNICA, Vratnica, Visoko (E 4)
240. Đ 1, đ Kiseljak (D 6)
249. ZGONOVI, ć Kiseljak (E 6)
252. ZVONIGRAD, ž ć Fojnica (C 5)
REGIJA 14: POPIS NALAZIŠTA IZ SREDNJEG VIJEKA
1. ARNAUTOVICI, ć Visoko (E 4)
2. BABINA VODA, č Kiseljak (E 5)
4. BANJA, č ć Kakanj (D 3)
5. BARENJAK, Tulica, Kiseljak (E 6)
6. BEDEM, Grajani, Visoko (E 5)
7. BEDEM, Kreševo (D 6)
10. BIJELI GREB, č Kakanj (E 3)
12. BISKUPICI, ć Visoko (E 4)
13. BOBOVAC, ć ć Vareš (E 3)
14. BOBOVIK, Kuliješ, Kiseljak (E 6)
15. BRDA, Brda, Vareš (F 3)
16. BRDANJAK, đ Kiseljak (D 6)
17. BRDO, Gornja Breza-Lopate, Breza (F 4)
18. BRDO, ć Vareš (F 3)
19. BREZA, Breza (F 4)
20. B'REZIK, ž ć Vareš (F 3)
22. BRIJEST, ć Visoko (D 4)
23. BRNJACI, Brnjaci, Kiseljak (E 5)
24. BUDOZELJ 1, Budoželj, Vareš (F 3) .
25. BUDOŽELJ 2, Budoželj, Vareš (F 3)
26. BUKOVICA, Bukovica, Kiseljak (E 6)
27. BUNAR, Podastinje, Kiseljak (D 5)
28. BUZICI, ć Visoko (E 4)
29. CRKVENJAK, ć Kakanj (E 3)
30. CRKVINA, Bilalovac-Rastovi, Kiseljak (D 4)
32. CRKVINA   č groblje), Donja š ć
Kakanj (E 3)
35. CRKVINA, Podastinje, Kiseljak (D 5)
36. CRKVINE, Slivno, Breza (F 4)
37. CAJAN-GRAD, Malo Cajno, Visoko (E 4)
38. CAKINA NJIVA, Bijele Vode, Visoko (D 5)
39. CEKRCICI, č ć Visoko (E 4)
41. CIFLUK 2, Cifluk, Visoko (E 5)
43. DJDORADA, Blaža, Vareš (G 3)
44. DOBRINJAC, Dobrinje, Visoko (E 4)
45. DONJA BOROVICA, Donja Borovica,
Vareš (E 2)
46. DONJA ZGOSCA, Donja š ć Kakanj (E 3)
48. DONJE žEZELOVO, Donje Zeželovo,
Kiseljak (E 6)
50. DUB, Palež, Kiseljak (D 5)
51. DUGE NJIVE (Kaursko groblje), Doboj,
Kakanj (D 3)
52. DUSINA, Dusina, Fojnica (C 6)
54. DVORI, Kraljeva Sutjeska, Kakanj (E 3)
55. DVORISTA, Lužine, Fojnica (C 5)
58. GAJ, Palež, Kiseljak (D 5)
59. GAJ, Sikulje, Vareš (G 3)
61. GLAVICA, Bilješevo, Kakanj (D 3)
62. GLAVICA, Budoželj, Vareš (F 3)
63. GLAVICA, Ginje-Gorašnica, Visoko (E 5)
64. GLAVICA, Kiseljak (D 5)
65. GOJEVICI, ć Fojnica (C 5)
66. GORANI, Gorani, Visoko (E 5)
67. GORASNICA, Visoko (E 5)
68. GORNJE žEZELOVO, Gornje Zeželovo,
Kiseljak (E 6) .
69. GRABOSIC, ž ć Visoko (D 4) .
71. GRAD, Dobrinje, Visoko (E 4)
73. GRAD (Sebinjski grad), Sebinje, Kakanj (D 3)
74. GRAD, Višnjica, Kiseljak (D 5)
75. GRADAC, Donji Palež, Kiseljak (D 5)
73. GRADAC, Homolj, Kiseljak (E 6)
32. GRADAC, đ Kiseljak (D 6)
86. GRADINA, Dabravine, Vareš (F 4)
fl2. GRADINA, č Visoko (E 4)
95. GRADINA LAGUMI, Fojnica (C 4)
\17. GRCKO GROBLJE, Brestovsko, Kiseljak (D 4)
98. GRCKO GROBLJE, Podastinje, Kiseljak (D 5)
99. GRCKO GROBLJE, Ratanj, Kakanj (E 3)
100. GRCKO GROBLJE, č ć Kakanj (D 3)
101. GREBAC, č Visoko (E 4)
102. GREBCI, Grebci, Vare3 (G 3)
103. GREBLJICE, š č ć Visoko (E 5)
111. HENDEK, Duhri, Kiseljak (D 5)
112. HRASNO, Hrasno, K:::kanj (D 3)
113. HRASNO, Slivna, Breza (F 4)
114. HRASTOVINA, č ć Kakanj (E 3)
J 15. HRASCE, č Kakanj (E 3)
117. IGRISTE, Orahovo, Breza (F 4)
119. IVICA, Ivica, Kiseljak (D 6)
l ?O. JA PIJE, Brgule, Vareš (G 3)
121. JASIXOVA, Nažbilj, Kakanj (E 2)
122. Č ć Visoko (E 4)
125. KARP .... ULA, Donji Kakanj, Kakanj (D 3)
126. KARAULA, Gornja Jehovina, Kakanj (C 3)
128. KASTELA (Pridala), ć Fojnica (C 4)
129. KA URIN, č Breza (F 4)
130. KAURSKO GREBLJE, Oglavak, Kiseljak (D 4)
131. KAURSKO GROBLJE, ć Kreševa (D 6)
132. KAURSKO GROBLJE, Koritnik, Breza (F 4)
133. KAURSKO GROBLJE, Mramor, Kakanj (D 2)
134. KT.SELJAK, ć Kiseljak (E 5)
136. KISELJAK 2, Kiseljak (D 5)
137. KISELJAK 3, Kiseljak (D 5)
138. KLISA, Visoko (E 4)
139. KLUPE, Crkvenjak, Kreševo (D 5)
140. KOKOSCICI, š č ć Vareš (F 3)
142. KOSA, ć Kakanj (E 2)
143. KOZOGRAD, ć Fojnica (C 5)
144. KRCEVINA, Orahovo, Breza (F 4)
145. Č Dusina-Vrtla, Fojnica (C 6)
14 7. KRESEVO 1, Kreševa (D 6)
148. KRESEVO 2, Kreševo (D 6)
151. KRIZ, Deževice, Kreševa (C 6)
157. LETOVISTE, Seoce, Kakanj (E 3)
158. LIPNICA, Lipnica, Kakanj (E 2)
159. LOPATA, Rakova Noga, Kreševo (D 5)
162. LJESCAR, č Breza (F 4)
164. MAUROVICI, ć Visoko (D 4)
166. MRAMORJE, Camovine, Vareš (G 3)
167. MRAMOROVI, ž ć Kiseljak (D 5)
159. MRAVNJACE 2, Višnjica, Kiseljak (D 5)
170. NJIVA, ć Kakanj (E 2)
173. OBRE 3, Obre, Kakanj (E 3)
174. OCRKAVKA, Homolj, Kiseljak (E 5)

175. OCEVLJA, č   Vareš (G 2)
180. OSTROGA, Cizma, Kiseljak (D 5)
182. OSTRUžNICA 2, Ostružnica, Fojnica (C 5)
134. OT'IGOSCE, š ć   Fojnica (C 5)
185. PAJTOV HAN, Pajtov Han, Vareš (F 3)
186. PARižEVICI, ž ć   Kiseljak (D 5)
188. POD, Dabravine, Vareš (F 4)
190. PODGAJ, Kiseljak (D 5)
192. PODGRADAC, Homolj, Kiseljak (E 6)
193. PODVINJC'I, Podvinjci, Visoko (E 4)
194. POLJE, Ginje, Visoko (E 5)
195. POLJE, Polje, Kreševa (D 6)
196. PORIJECANI, č   Visoko (E 4)
HJ8. PUHOV AC, Bukovlje, Kakanj (E 3) .
2-99. RADONJICI, ć   Vareš (F 3)
200. RAKOVI, Seoce, Kakanj (E 3)
203. REPUH, č   Breza (F 4)
204. RICICA, č   Kakanj (E 3)
203. SARACEVO BRDO, č  
Kakanj (E 3)
SLIVNO, Slivna, Breza (F 4)
207. Đ   Breza (F 4)
'209. STRAHOVAC, Donje žeželovo, Kiseljak (E 6)
211. STRANA, ć   Visoko (D 4)
214. STUP, Slapnica, Kakanj (E 3)
13
215. SUBOTICI, ć   Breza (E 4)
218. SIROKA SUMA, Gomionica, Kiseljak (D 4)
219. SKARINE, Rakova Noga, Kreševa (D 5)
220. TISOVIK, Pirin, Kreševa (D 6)
221. TURBICA GROBLJE, ć   Kakanj (D 3)
222. TUSNJICI, š ć   Visoko (D 5)
224. VARES, Vareš (F 2)
225. V ARES-DROSKOV AC, Vareš (F 3)
226. V AREš-MAJDAN, š č ć  
Vareš (F 3)
231. VINA, ž č   Breza (F 4)
232. VISOKI, Grad, Visoko (E 4)
233. VISOKO, Visoko (E 4)
235. VISNJICI, š ć   Vareš (F 3)
237. VRBICA, Podastinje, Kiseljak (D 5)
238. VRBICA, ć   Vareš (F 3)
239. VUKANOVICI, ć   Kakanj (E 2)
241. Đ 2, đ   Kiseljak (D 6)
242. ZUBACE, Mladeš, Visoko (D 3)
243. ZAGONI, č   Breza (F 4)
244. ZAGORICE, Zagorice, Visoko (E 5)
247. ZAGREBNJACA 2, Han č   Kiseljak (E 5)
248. ZBILJE, Zbilje, Visoko (E 4)
250. ZGONOVI, Malo Cajno, Visoko (E 4)
251. ZLOKUCE, ć   Kakanj (E 2)
14
REGIJA 14: NALAZIŠTA
14.1 ARNAUTOVICI, ć Visoko. Praisto-
rijsko naselje, rimska vila, srednjovjekovna crkva
i groblje. Naselje leži na š ć potoka Goruše u
Bosnu. Probno iskopavanje obavio A. Benac 1958.
i 1959. Kulturni sloj je debeo 0,50-0,60 m. U sondi
»H« otkriveno je 6 jama od ć stupova (ugao
č ć   dva ć ognjišta i jedna jama za
otpatke. đ alatkama su najbrojniji kremeni, gru-
bo đ ž ć i strelice, dok su č kamene
sjekire rijetke. č nalazi pokazuju da se
radi o jednoslojnom neolitskom naselju, sa izvjes-
nim unutarnjim razvojem. Zapaženi su ć ke-
č oblici: grublje posude na č nozi,
grube trbušaste i poluloptaste posude ć dimen-
zija, plitki tanjiri, te kuglaste i poluloptaste šolje
bolje obrade i vaze na č noge - ritoni. Na
grubo đ posudama ć se barbotinski i pla-
č ukrasi, na bolje đ keramici jednostavno
urezani geometrijski motivi, a samo na ritonima
ornamenti »bodljikave žice«. Na vrhu kulturnog
sloja je đ nekoliko primjeraka č
keramike i jedan primjerak ukrašen č spi-
ralom.
Naselje u ć pripada đ fazi
kakanjske kulture, sa nekim elementima butmirske
kulture na kraju razvoja. S obzirom na pojavu ri-
tona, jasno je da se naselje u ć mora
staviti u veliki neolitski kulturni kompleks Danilo-
-Kakanj-Cakran-Elateia. Srednji neolit.
Tragovi riiru:ke đ vjerovatno vile, za-
paženi su u supstrukcijama srednjovjekovne crkve,
a sastoje se od dijelova zida i ufomaka krovnoga cri-
jepa. Rimsko doba.
Srednjovjekovno naselje na mjestu današnjih
ć nosilo je naziv MILE. To je bilo mjesto
u kojem su se održavali sabori, gdje su se krunisali
bosanski kraljevi i gdje su pokopani neki od bosan-
skih vladara. Arheološko iskopavanje crkve i jednog
dijela groblja u ć vršio je 1909-1910.
K. Patsch, a reviziono istraživanje obavio je P. An-
đ ć 1976-1978. č rezultati iskopavanja po-
kazali su temelje jedne č crkve 11-12. st.
i velike č crkve đ u dvije faze u 14.
st. Po rijetkim ostacima moglo se zapaziti da je go-
č crkva bila č opremljena kamenom
dekoracijom i zidnim freskama. U crkvi je otkri-
vena grobnica Tvrtka I, te veliki broj drugih gro-
bova. đ grobnim nalazima zanimljivi su č
prstenovi i ostaci brokata sa č oznakama.
Neke č kronike tvrde da je ovdje u Mila-
ma pokopan i ban Stjepan II ć koji je os-
novao č samostan sv. Nikole oko 1340.
Srednji vijek.
LIT.: A. Benac 1965, 261-275; P. đ ć 1980, 183-247.
A. Benac-P. đ ć
14.2 BABINA VODA, č Kiseljak. Srednjo-
vjekovni nadgrobni spomenici. č 3 ć u
obliku č Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 166. N. ć
14.3 BAN-BRDO, Kuliješ, Kiseljak. Prethistorij·
ska gradina. Smještena na brijegu nad rijekom Le-
penicom. Nalazi: ulomci grube, slabo č kera-
mike debelih zidova, đ boje, te dobro
č đ tankih zidova, đ boje i
č površine, kao i ć ć lijepa. Vje-
rojatno rano č doba.
LIT.:P. đ ć 1963, 155 P. đ ć
14.4 BANJA, č ć Kakanj. Srednjovjekovno gro-
blje. č 4 ć u obliku č sanduka i
.sarkofaga; na jednom sarkofagu natpis. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 147. N. ć
14.5 BARENJAK, Tulica, Kiseljak. Srednjovjekov-
ni nadgrobni spomenici. č 2 ć u obliku
sanduka. Kasni srednji vijek.
LIT.: P. đ ć 1963, 182. N. ć
14.6 BEDEM, Grajani, Visoko. Srednjovjekovni
grad. đ je smještena na istaknutoj krnškoj
gromadi nad š ć Goduške Rijeke u Fojnicu. Da-
nas se još raspoznaju temelji glavne kule i konture
perimetralnog zida koji je opasivao izduženi obor
u dužini preko 100 m. Kasni srednji vijek.
LIT.: P. đ ć 1984, 186-187. P. đ ć
14.7 BEDEM, Kreševa. Srednjovjekovno đ
Na strmom brijegu poviše groblja nalaze se ostaci
zidova koji su sa pristupne strane š ć sa dva
duboka prokopa nad kojima stoji glavrii toranj. Na
padinama brijega nalazi se nekoliko ruševina isto-
vremenih zgrada, možda ostaci srednjovjekovnog
Kasni srednji vijek, 14-15. st.
LIT.: Đ Basle1· 1954, 303. Đ Basler
14.8 BIJELE VODE, Gornja Višnjica, Kiseljak. Os-
taci rimskog naselja. Uz potok Rikavac otkriveni tra-
govi rimskog naselja i više rimskih stela. Posebno ·
je č i važan ulomak č baze s dijelom
natpisa: »... c/ol(oniae) Sa/1/o/nitanae .. ./. Ostaci
rimske đ i navedeni ulomak s natpisom za-
jedno s onim iz Gromiljaka govore o postojanju
jednog rudarskog središta s municipalnim karakte-
rom. Rimsko doba, 2-4. st.
LIT.: K. Misilo 1936, 15-26; D. Sergejevski 1957, 121-123.
V. Paškvalin
14.9 BIJELE VODE, Podastinje, Kiseljak. Prethi-
storijska gradina. Smještena na jednoj glavici iznad
korita rijeke Fojnice; površinski nalazi: fragmenti
keramike. Nešto niži greben kojim se prilazi glavici,
č je na tri mjesta. Bronzano ili željezno
doba.
LIT.: P. đ ć 1963, 156, 159. P. đ ć
14.10 BIJELI GREB, č Kakanj. Srednjovje-
kovna nekropola. č oko 70 ć u obliku
sanduka, u dvije grupe, orijentiranih Z-I i S-J.
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971; 150. N. ć
14.11 BJELAVICI, ć Kakanj. Rimsko na-
selje. Gomile od ruševina nalaze se u polju ispod
sela uz potok č Rimsko doba.
LIT.: C. Patsch 1911, 208. I. C,remošnik
14.12 BISKUPICI, ć   Visoko. Srednjovje-
kovna kamena č sa natpisom i nekropola. Son-
diranje 1963. g. obavili P. đ ć i Lj. č ć   a
1976. Lj. č ć i H. ć U predjelu Šiku-
lje, na lijevoj obali Bosne, 1898. g. đ je
ktitorska č sa ć natpisom o gradnji crk-
ve, poznate kao č Kulina bana. U tekstu natpisa,
osim Kulinova imena, zabilježena je i ime njegove
žene Vojislave. Pretpostavlja se da je gradnja crkve
dovršena i č postavljena 1193-1194. godine.
Kasniji zapisi na č spominju i bana Stjepana,
nekog župana Krilu, krstjanina Radosava i dr. Ot-
kriveno više š ć grobova, orijentiranih Z-I;
u jednom đ naro.sbm.a naušnica, dalmatinsko-
-hrvatske grupe. đ i fragmenti đ ka-
mena (dio stupa i luk.a). Srednji vijiek, kraj 12-14.
st.
LIT.: C. Truhelka 18fl8, 617-622; P. đ ć 1961 a, 287-308;
P. đ ć 1984, 270-271. P. đ ć
14.D BOBOVAC, ć ć   Vareš.
Prethistorijska gradina, č kastel i sred-
njovjekovni grad.
Nalazište je smještena na uskom kamenitom
grebenu iznad sastavaka Bukovice i Mijakovske ri-
jeke. Iskopavanje Bobovca obavio P. đ ć od
1959. do 1969.
Po padinama dvaju istaknutih visova unutar
grada razasuti su ulomci prethistorijskog zemljanog
đ koji pokazuju karakteristike keramike bron-
č i željeznog doba. ć po rijetkim ulomcima
kremenog đ ovaj položaj je bio naseljen ć u
eneolitu.
Od č kastela č je samo jedan
zid koji je kasnije ukomponiran u glavnu kulu Bo-
bovca. Sitni arheološki predmeti rimske provenijen-
cije su: ulomci krovnog crijepa i jedan č ć
rac.
o„taci srednjovjekovnoga grada pokazuju urba-
nu aglomeraciju, č za burgove srednjega vi-
jeka. Osnovne komponente ove aglomeracije č
njavaju: bedemi sa sist€mom isturenih kula, glavna
kula sa kompleksom vladarskog dvora, koji vrše
ulogu gradske akropole, kompleks sakralnih obje-
kata na š č zaravanku Crkvici, mali trg is-
pred crkve sa cisternom u sredini, stambeno naselje
sa zanatskim radionicama unutar bedema, dva ma-
nja naselja izvan gradskih zidina, groblje i dr. Po-
sebno j:.: zanimljiv kompleks vladarskog dvora izgra-
den na tri š č nivelirane terase, sa dvije pa-
č   ć zgradama, zanatskim radionicama,
cisternom i dvorskom kapelom. - Obje č i ka-
pija u predvorju imale su majstorski izvedenu ka-
menu dekoraciju č stila. U predjelu Crkvice
otkriveni su temelji jedne ć   tek č troap-
sidalne crkve, č samostana i kraljevske
grobne kapele. Kapela je bila oslikana freskama i
ukrašena bogatom kamenom dekoracijom. Od spo-
nwnika kraljevske obitelji đ su dijelovi č
nadgrobne č Dvije od ovih č - one kralja
Tvrtka II i kralja Tomaša - po č obradi,
spadaju đ najbolja ostvarenja srednjoevropskog
kulturnog kruga 15. st. Od pokretnih arheoloških
predmeta važna su tri č zvona, ulomci kera-
č ć   dijelovi č svjetiljki, te
brojni ulomci zemljanog đ   predmeti od željeza
i dr. - Bobovac je, bar jednim svojim dijelom, iz-
đ u prvoj polovini 14. st. dok se vladarski dvor
gradio sukcesivno, od druge polovine 14, pa sve do
sredine 15. st. Suvremenici su ga smatrali đ
bosanskim gradom; tu se č i kraljevska kruna,
a vladari ga nazivaju svojim stolnim mjestom. U
15
pisanim izvorima Bobovac se prvi put spominje
1350. godine.
Turci su osvojili Bobovac 1463. sa vojskom koju
je predvodio sultan Mehmed el Fatih.
LIT.: P. đ ć 1973, 23-150. P. đ ć
14.14 BOBOVIK, Kuliješ, Kiseljak. Srednjovjekov-
na nekropola. č 12 ć u obliku sanduka,
orijentiranih Z-I i S-J. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 166. N. ć
14.15 BRDA, Brda, Vareš. Srednjovjekovna nekro-
pola. č 42 ć u obliku č   sanduka i
sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J; ukras jednog
spomenika: tordirana traka, krst, spirale i ruka s
č Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 153-154. N. ć
14.16 BRDAN.JAK, đ   Kiseljak. Srednjovje-
kovna nekropola. Uz č groblje č je
13 ć u obliku sanduka i sarkofaga, orijentira-
nih Z-I i S-J; ukras sarkofaga: tordirana vrpca,
€ č motiv, rozete; na ovom spomeniku je i
natpis (velikog kneza Radoja). Kasni srednji vijek,
č 15. v.
LIT.: S. š ć 1971, 167. N. ć
14.17 BRDO, Gornja Breza-Lopate, Breza. Sred-
njovjekovno groblje. č 8 ć u obliku
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 157. N. ć
14.18 BRDO, ć   Vareš. Srednjovjekovno
groblje. č šest ć u obliku sanduka i
sarkofaga, orijentiranih S'Z-JI. Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 152-153. N. ć
14.19 BREZA, Breza. Srednjovjekovni nadgrobni
spomenik. Usamljeni ć u obliku sarkofaga, dis-
lociran; ukras: dvostruke spirale. Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 157. N. ć
14.20 BREZIK, ž ć   Vareš. Srednjovjekovno gro-
blj€. Uz č groblje č je devet ć
u obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I;
ukras: tordirana traka, spirale, rozete. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 151. N. ć
1'1.21 BRGULE, Brgule, Vareš. Praistorijska ostava.
Otkrivena u pukotini stijene, a sastoji se od č
bronzane fibule tipa Golinjevo, dvije bronzane na-
rukvice i dva ulomka dijademe od bronzanog lima.
Pripada kasnom bronzanom dobu (kraj Ha Bl -
č Ha B2, oko 900 g. st. e.).
LIT.: B. ć 1980 a, 44-48; B. ć 1983, 439-444. B. ć
14.22 BRIJEST, ć   Visoko. Sred-
njovjekovno groblje. č tri ć u obliku
sanduka, orijentirana S-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 168. N. ć
14.23 BRNJACI, Brnjaci, Kiseljak. Srednjovjekov-
na nekropola. č 22 ć u obliku sanduka,
orijentirana Z-I. Kasni srednji vijek. ·
LIT.: S. š ć 1971, 166. N. ć
14.24 BUDOZELJ 1, Budoželj, Vareš. Srednjovje-
kovna nekropola. č 13 ć u obliku san-
duka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J; ukras
jednog spomenika: polumjesec i ruka s č Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 153. N. ć
16
14.25 BUDOZELJ 2, Budoželj, Vareš. Srednjovje-
kovna nekropola. Uz muslimansko groblje č
21 ć u obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih
Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT: S. š ć 1971, 153. N. ć
14.26 BUKOVICA, Bukovica, Kiseljak. Srednjovje-
kovna nekropola. č 25 ć u obliiku san-'-
duka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 166- 167. N. ć
14.27 BUNAR, Podastinje, Kiseljak. Srednjovjekov-
na nekropola. č oko 40 ć u obliku san-
duka i sarkofaga, orijentiranih Z-I. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 165. N. ć
14.28 BUZICI, ć Visoko. Srednjovjekovna ne-
kropola. č 27 ć u obliku sanduka i
sarkofaga, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 168. N. ć
14.29 CRKVENJAK, ć Kakanj. Rimsko na-
selje i srednjovjekovna crkva i nekropola ć
Iskopavanje crkve obavila M. ć 1974-1975.
Lokalitet je smješten na ivici terase ć po-
lja. Od rimskog naselja č su mnogobrojni
ulomci đ materijala. Na ruševinama ovog
naselja, u srednjem vijeku, podignuta je jednobrod-
na crkva s polukružnom apsidom na istoku (dimen-
zije 4,90 x 8 m). Imala je kamenu dekoraciju. Nalaz:
bronzani enkolpion, 9-11. st. Oko crkve prostirala
se nekropola sa ć č 14 spomenika.
Srednji vijek.
LIT.: C. Patsch 1911, 208; N . ć 1980 a, 43-50. T. Glavaš
14.30 CRKVINA, Bilalovac-Rastovi, Kiseljak. Sred-
njovjekovno groblje. č otkriveno više grobo-
va, o č nalazima nema podataka. Vjerovatno
kasni srednji vijek. N. ć
14.31 CRKVINA, Breza. č kompleks.
Iskopavanje obavio G. č š 1930, a reviziono
iskopavanje D. Sergejevski 1958-1961. Na prostoru
iznad desne obale Stavnje nalaze se dvije đ
ć od njih predstavlja dvorana koja se prema
jugu završava č apsidom, s narteksom
na sjeveru iz č prostorije koje su nosili kameni
stupovi. Ulaz se nalazio sa č strane, a njemu
se pristupalo iz dvorišta na č se č kraju
nalazila pravokutna đ sa dvije prostorije i
portikom, što je vjerojatno bio hospitium.
Zidovi su bili izvedeni u tehnici opus incertum
kombiniranim sa opus spicatum. Stupovi su bili ra-
đ na tokarskom kolu, pa dekorirani turusima i
trohilima, a entaza se nalazila na sredini korpusa.
Kapiteli ć svojim oblikom na imposte, a
sal':toje se od dva plinta đ kojima se nalaze
ošcri lukovi. Uz zidove apside đ su protomi
veprova i ovnova. Portici su bili pokriveni tegula-
ma, a dvorana nekim organskim materijalom. Na
jednom stupu bio je ugraviran potpuni germanski
futhark, a na drugom č abeceda. U prostoru
crkve otkriven grob u kome je đ č umbo
štita, bizantijski rad datiran u šesto ć
đ ruševinama, č u narteksu, otkriveno je
mnoštvo fragmenata slovenske keramike. Postoji
pretpostavka da je objekat na Crkvini služio kao
aula regia č komesa u vrijeme njihove
vladavine 490. do 535, nakon č je bila uništena
požarom. U narteksu otkriveni tragovi naseljavanja
u ranom srednjem vijeku.
U objekat je bilo đ nekoliko spomenika
iz rimskog carskog doba, a u suhozidu oko crkve
se osobito č cipus Valensa sina Varonova, prin-
cepsa Desitijata.
Pitanje karaktera stilske pripadnosti i datacije
đ u Brezi i njene arhitektonske dekoracije
još uvijek je predmet uz mišljenje da je
č nastala u srednjem vjeku, tj. u vrijeme
romanike.
LIT. G. Cremošnik-D. Sergejevski 1930; D. Sergejevski 1943,
14-19; I. ć 1967, 95-119; Đ Basler 1975, 259-264.
Đ Basler
14.32 CRKVINA   č groblje), Donja š ć
Kakanj. Rimska zgrada, nadgrobni spomenici, sred-
njovjekovna crkva i nekropola. Iskopavanje obavili
D. Sergejevski i I. Cremošnik 1948. Na malenom
uzvišenju Križ uz š ć potok, đ su 03-
taci č đ vjerojatno hrama, da-
tirane u 1. st. Oko đ otkriveno je nekoliko
fragmenata rimskih stela iz 3-4. st. U srednjem
vijeku podignuta je manja đ vjerovatno
crkva, uz upotrebu rimskih spolija. Od nekropole
ć č su samo dva u obliku sarkofaga
i obeliska, bogato ornamentirana; nalazi u grobu:
ostaci brokata, fragmenti staklenih posuda i klinovi;
ostali uništeni. Rimsko doba i srednji vijek.
LIT.: V. ć 1891 b, 122; Đ ć 1926,
45-46; D. Sergejevski 1948, 170-172; I. Ctemošnik 1950, 411-416;
D. Sergejevski 1951 a, 308-309. Đ Basler
14.33 CRKVINA, Gromiljak, Kiseljak. Rimsko na-
selje. Na širokom prostoru brojni ostaci đ
skog materijala. Rimsko doba.
LIT.; Đ Basler 1954, 303. Đ Basler
14.34 CRKVINA, ć Mahala, Viso-
ko. Rimsko naselje. Ostaci đ na širokom
prostoru parcele (Sipovi, Gromile, Selište). Vidljive
substrukcije zgrada i rimski đ materijal
(opeke, crijep, tubulusi, oble opeke od
lomljeni i tesani kamen, ulomci kaneliranog stupa,
novci, troska itd.), te fragmenti keramike. Objekat
je č uništen. Rimsko doba 2-3. st.
LIT.: I. Bojanovski 1973 b, 402; I. Bojanovski 1984 a, 69-70.
I. Bojanovski
14.35 CRKVINA, Podastinje, Kiseljak. Prethistorij-
ska gradina, rimski i č refugij i srednjo-
vjekovna nekropola. Prethistorijsko naselje smješte-
no je na zaravni visoko na stijenama iznad sastava
Lepenice i č Rijeke. Znatan dio kulturnih
slojeva je uništen, ali se prema č fragmen-
tima keramike može datirati u bronzano i željezno
doba. č refugij sastoji se od nekoliko
zidova i okruglih tornjeva. Za njegovu gradnju upo-
trebljeni su kao spolija rimski nadgrobni spomenici,
đ njima i nadgrobnik Gaja Manlija Honezima
iz 1-2. st. Površinski nalazi: ulomci tegula i drugog
đ materijala rimske provenijencije.
đ ruševinama starijih đ č
je sedam ć orijentiranih S-J. Pretražena jed-
na č grobnica. Kasni srednji vijek.
LIT.: C. Patsch 1894 b, 344-345; M. ć 1925, 64; Đ Basler
1954, 302, 305. Đ Basler
14.36 CRKVINE, Slivna, Breza. Srednjovjekovna
nekropola i ostaci temelja crkve. č 10 ste-
ć u obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih
Z-I. U blizini vidljivi ostaci temelja stare crkve
s polukružnom apsidom. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 157. N. ć
14.37 CAJAN-GRAD, Malo Cajno, Visoko. Sred-
njovjekovni grad. Visoko iznad korita rijeke č
nice, na završetku kose Grad, nalaze se ruševine
omanjeg đ koje se u literaturi č naziva
Cajan-grad. Od ruševina još se mogu zapaziti i za-
štitni usjek, supstrukcija jedne kule i dijelov:t peri-
metralnog zida. Kasni srednji vijek.
LIT.: M. Vego 1957 a, 28. P. đ ć
14.38 CAKINA NJIVA, Bijele Vode, Visoko. Sred-
njovjekovno groblje. Usamljeni ć u obliku san-
duka, orijentiran Z-I; ostali uništeni. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 168. N. ć
14.39 CEKRCICI, č ć Visoko. Srednjovjekov-
na nekropola. U pravoslavnom groblju č tri
ć u obliku sanduka; orijentacija Z-1. Kasni
srednji vijek. s. ć
14.40 CIFLUK 1, Cifluk, Visoko. Praistorijsko na-
selje. Na desnoj obali ć potoka konstatovani
su nalazi ć lijepa, kremeni artefakti i gruba
neolitska keramika. Neolit. s. ć
14.41 CIFLUK 2, Cifluk, Visoko. Srednjovjekovna
nekropola. U pravoslavnom groblju č 32 ć
ka u obliku sanduka, orijentirana Z-I. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. š ć 1971,169. N. ć
14.42 CATICI, ć Kakanj. Praistorijska nekro-
pola ravnih grobova. Locirana uz desnu obalu Trs-
tionice. Grobovi, pokriveni č od muljike, sa-
državali su skelete orijentirane J-S, te bronzani
nakit: dvije fibule, dvije spiralne narukvice, č
raste privjeske i ukrasno dugme. Kraj kasnog bron-
zanog doba (Ha B2 - B3, 9. i 8. st. st. e.).
LIT.: V. Radimsky 1890, 373-375; B. ć 1971, 323-326;
B. ć 1983e, 439-44± B. ć
14.43 DIDORADA, Blaža, Vareš. Srednjovjekovna
nekropola. č oko 40 ć u obliku sandu-
ka i sarkofaga, orijentiranih Z-1 i S-J; ukras
nekoliko spomenika: tordirana traka, spirale, ljiljan
i rozeta, predstava ruke s kopljem. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 153. N. ć
14.44 DOBRINJAC, Dobrinje, Visoko. Srednjovje-
kovno groblje. č osam ć u obliku plo-
č i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: spirala,
tordirana traka, rozeta. Kasni srednji vijek.
LIT : S. š ć 1971, 167. N. ć
14.45 DONJA BOROVICA, Donja Borovica, Vareš.
Srednjovjekovno groblje. U č groblju sa-
č č ć u obliku sarkofaga, orijentirana
SI-JZ; ukras: tordirane trake. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 151. N. ć
14.46 DONJA ZGOSCA, Donja š ć Kakanj.
Srennjovjekovno groblje. č 10 ć u ob-
liku sanduka, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 149. N. ć
14.47 DONJE MOSTRE, Donje Moštre, Visoko. Pra-
istorijsko naselje. Na neznatno uzdignutom platou,
đ seoskih ć i lijeve obale Bosne, konsta-
tovani su komadi ć lijepa, kameno i kremeno
đ i fragmenti keramike. Nalazi keramike nago-
vještavaju da je č o manjem naselju s kraja
kakanjske ili s č butmirske kulture. Srednji
neolit. s. ć
14.48 DONJE ZEZELOVO, Donje Zeželovo, Kise-
ljak. Srednjovjekovni nadgrobni spomenici. č
3 - Arheološki leksikon
17
no 15 ć u obliku sanduka; jedan spomenik
ukrašen motivom krsta. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 166. N. ć
14.49 DRAGI KAMEN, Kakanj. Praistorijsko grob-
lje. Ravni grob (ili grobovi). č otkriveni: Na-
đ je bronzani nakit: dvije fibule, dvije narukvice,
tri svitka od tanke žice, č privjesak, dugme
i č Kraj kasnog bronzanog doba (Ha B2 -
B3, 9. ili 8. v. st. e.).
LIT: M.   ć 1933, 1-2; B. č ć 1975 b, 29-33; B. ć
198'.3e, 'Bfl-44,4. B. č ć
14.50 DUB, Palež, Kiseljak. Srednjovjekovna ne-
kropola. č 15 ć u obliku sanduka i
sarkofaga; ostali uništeni ili uzidani u kapelicu ka-
č groblja u kome se nalaze. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 165. N. ć
14.51 DUGE NJIVE (Kaursko groblje), Doboj, Ka-
kanj. Rimsko naselje, č crkva i srednjo-
vjekovna nekropola. Ostaci temelja zgrada i rimski
đ materijal, najviše crijep i opeka; ulomci
stupova, kapitela i protoma; č s natpisima, novci
itd. Konstatirani ostaci č crkve. Na dijelu
naselja prostire se ć nekropola sa ć Rim-
sko doba i kasni srednji vijek.
LIT.: D. Sergejevski 1948, 177-180; I. Bojanovski 1984 a, 85.
I. Bojanovski
14.52 DUSINA, Dusina, F-0jnica. Tragovi eksploa-
tacije srebra. Rimski kopovi ć su dijelom
uništeni kasnijom srednjovjekovnom eksploatacijom.
U Dusini je konstatirano nekoliko solidnijih i širih
rimskih kopova. Rimsko doba i kasni srednji vijek.
LIT.: E. ć 1972, 194. I. ć
14.53 DVOR, Dvor, Visoko. Praistorijsko naselje.
Na lijevoj obali potoka Kraljušnice konstatovani su
komadi ć lijepa, grube i fine neolitske kera-
mike. S obzirom na konfiguraciju terena, po svoj
prilici radi se o manjem naselju butmirske kulture.
đ neolit. S. ć
14.54 DVORI, Kraljeva Sutjeska, Kakanj. Srednjo-
vjekovni dvor. Iskopavanja obavio P. đ ć 1964
-1970. U podnožju Teševskog brda, s desne strane
rijeke Trstionice, smješten je kompleks vladarskog
dvora koji se sastoji od tri č i jedne crkvice
- dvorske kapele. U iskopu su đ ulomci ka-
mene dekoracije č stila, zatim ulomci stakla
i keramike, sitniji predmeti od željeza i drugo. Uz
dvor se razvilo i manje varoško naselje, a podignut
je i č samostan sa crkvom sv. Ivana. Dvor
je đ krajem prve polovine 14. st., a od vre-
meria kralja Tvrtka I to je najvažnije stolno mjesto
bosanskih vladara u kojemu je izdato najviše vladar-
skih javnih isprava. Kasni srednji vijek, 14-15. st.
LIT.: P. đ ć 1973, 151-210. P. đ ć
14.55 DVORISTA, Lužine, Fojnica. Srednjovjekov-
ni nadgrobni spomenici. č dva ć u ob-
liku sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: krug, ro-
zeta. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 164. N. ć
14.56 FOJNICA 1, Fojnica. Skupni i č
nalazi novca i arheoloških predmeta. č
novac gradova: Apollonia (229-100. g. st. e.) i
Dyrrhachion (229-100. g. st. e.). Makedonski novac:
Philippus 2 (359-336. g. st. e.) i Alexander Magnus
(356-323. g. st. e.); rimski novac: Augustus (27. g.
st. e. - 14. g. n. e.), Traianus (98-117) i Alexander
18
Severus (222-235), ·''kupni nalaz: Gordianus 3 (238
-244) - Gallienus (253-268). Bronzana statueta
Atisa i geme. đ željezno doba 3-1. v. st. e, i
rimsko doba 1-3. v.
LIT.: C. Patsch 1895 c, 237; E. ć 1972, 195.
I. ć
14.57 FOJNICA 2, Fojnica. Rimski novac. đ
62 č ć antoninijana iz 3. st. i jedan rimski se-
stertius kovnice Viminacium, iz 251. g.
LIT.: C. Patsch 1897, 523. G. ć
14.58 GA.J, Palež, Kiseljak. Srednjovjekovna nekro-
pola. č 15 ć u obliku sanduka; ostali
uništeni. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š   ć 1971, 165. N. ć
14.59 GAJ, ·Sikulje, Vareš. Srednjovjekovno grob-
lje. č šest ć u obliku sanduka. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 152. N. ć
14.60 GINJE, Vi.soko. Prai..storijsko naselje. Na lije-
voj obali potoka Kraljušnice, u podnožju manjeg
uzvišenja zv. Glavica, konstatovani su komadi ć
nog lijepa, kremeni artefakti i gruba neolitska ke-
ramika. Neolit. s ć
14.61 GLAVICA, Bilješevo, Kakanj. Srednjovjekov·
no groblje. Uz pravoslavnu crkvu i groblje č
su dva ć u obliku č i krsta, ostali uništeni.
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 147. · N. ć
14.62 GLAVICA, Budoželj, Vareš. Srednjovjekovna
nekropola. č 37 ć u ob1iku sanduka
i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J; ukras jednog
spomenika: polumjesec i figuralna predstava. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 153. N.
14.63 GLAVICA, Ginje-Gorašnica, Visoko. Sred-
njovjekovna nekropola. č 10 ć u obliku
sanduka, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 169. N. ć
14.64 GLAVICA, Kiseljak. Rimsko naselje i sred-
njovjekovna nekropola. Na južnim padinama ovog
uzvišenja, kao i na prostoru prema rijeci š č
i brdu Paljike, nalazi se dosta ulomaka rimske ope-
ke. Prilikom izgradnje č crkve uništena je
nekropola ć i grobovi ispod njih u kojima je
bilo i nalaza nakita, sada izgubljenog. Oko 1920, na
č padini, otkopan je grob sa ljudskim skele-
tom i dijelovima skeleta konja. Rani (?) i kasni sred-
nji vijek.
· LIT.: Đ Basler 1954, 301-305. Đ Basler-N. ć
14.65 GOJEVICI, ć Fojnica. Srednjovjekov-
no groblje. č šest ć u obliku č i
srlnduka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 164. N. ć
14.66 GORANI, Gorani, Visoko. Srednjovjekovna
nekropola. Uz pravoslavno groblje č su 82
ć u obliku sanduka, orijentirana Z-I. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 169. N. ć
14.67 GORASNICA, Ginje-Dvor, Visoko. Srednjo-
vjekovna nekropola. č 20 ć u obliku
s:mduka, đ u dvije grupe. Kasni srednji
vijek.
LlT.: S. š ć 1971, 169. N. ć
14.68 GORNJE ZEZELOVO, Gornje Zeželovo, Ki-
seljak. Srednjovjekovni nadgrobni spomenici. Uz
muslimansko groblje č su tri ć u obliku
sanduka i. sarkofaga. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 166. N. ć
14.69 GRABOS!C, ž ć Visoko. Srednjovjekov-
no groblje. č pet ć u obliku sanduka.
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 167. N. ć
14.70 GRACANICA, Malo č Visoko. Praisto-
rijska nekropola ravnih grobova. č otkrivena
prilikom pripremnih rudarskih radova i, pretežno,
uništena. Moglo se konstatovati da je bilo više in-
humacija iz dvije faze: starije, s prilozima nakita
{masivne bronzane narukvice, fibula, igla, dijelovi
dijadema) iz kraja 8. ili č 7. v. st. e. i đ
s č rebrastim fibulama, širokim narukvi-
cama od bronzanog lima i željeznim kopljem, iz 5.
ili ranog 4. v. st. e.
' 11'.: B. ć 1984 a, :31-37; B. č ć 1987 b. B. ć
14.71 GRAD, Dobrinje, Visoko. Srednjovjekovni
grad. Ruševine đ nalaze se na planinskom
obronku. Perimetralni zidovi (vjerovatno zemljano-
-kameni nasipi) zatvaraju izduženi pravougaonik, ve-
č oko 60 x 30 m. Unutar tog prostora nazire se
više pregradnih zidova i š č terasa. Kasni
srednji vijek.
LIT.: P. đ ć 1984, 186. P. đ ć
14.72 GRAD, Gornja Koprivnica, Kakanj. Praisto-
rijska gradina i rimsko đ Smještena na
brdu Vrana. Plato č oko 100 x 60 m, đ
kameno-zemljanim bedemom. Nešto niže, na padini,
č se tragovi još jednog, vanjskog, bedema.
Pored praistorijske, dosta su brojni i nalazi rimske
keramike, kao i opeke. Kasno bronzano i željezno
doba, rimsko doba.
LIT.: I. Bojanovski 1984 a, 67. B. ć
14.73 GRAD (Sebinjski grad), Kakanj. Srednjovje-
!rnvni gl'ad. Na sastavku dvaju potoka, na zaravnje-
nom grebenu, smještena đ č oko 120
x 60 m. Perimetralni bedemi đ su, jednim
dijelom, od nasute zemlje, a u unutrašnjosti naziru
se konture nekoliko manjih objekata. Južno od grad-
skih bedema, na znatno nižem položaju, jedan širi
zaravanRk nosi naziv Gradska ravan. Kasni srednji
vijek.
UT.: P. đ ć 1984, 184-185. P. đ
14.74 GRAD, Višnjica, Kiseljak. Srednjovjekovni
grad. Omanje đ smještena na grebenu koji
se- sa planine š ć strmo spušta u prodolinu
potoka Rikavca. Vrh grebena prelazi u širi ?;arava-
nak koji nosi naziv Ravni grad. Ispod grada, u selu
Višnjici, nalaze se č lokaliteti Carina
i Dvorište. Kasni srednji vijek.
UT.: P. đ ć 1963, 175. P. đ ć
14.75 GRADAC, Donji Palež, Kiseljak. Srednjovje-
kovno groblje. č dva ć u obliku sarko-
faga, orijentirana Z-1; ukras: polumjesec, rozeta,
disk. Ostali spomenici uništeni. Kasni srednji vijek.
LIT. P. đ ć 1963, 179-180; S. š ć 1971, 165. N. ć
14.76 GRADAC, ć Fojnica. Prethistorijska
gradina. Na isturenom č brijega đ potoka
Kojševca i željeznice, podignuti zemljani nasip i ve-
liki zemljani tumulus. Površinski nalazi: brojni ulom-
ci č posuda. Bronzano ili željezno doba.
LIT.: Đ Basler 1954, 301. Đ Basler
14.77 GRADAC, Gromiljak, Kiseljak. Praistorijska
gradina. Na omanjem platou koji je zauzimalo na-
selje nalazi se jedan kameni tumulus, možda ostatak
bedema. Kulturni sloj erodiran, a rijetki površinski
nalazi keramike č se samo na padinama pre-
ma podnožju Gradine. Bronzano ili željezno doba.
B. ć
14.78 GRADAC, Homolj, Kiseljak. Praistorijska gra-
dina i č refugij sa bazilikom i srednjo-
vjekovno groblje. Iskopavanja obavio V. ć
1931-1932.
Prethistorijsko naselje smješteno je na izd11že-
nom zaravanku, ali je uništeno prilikom izgradnje
č objekata. č materijal otkriven
na padini brijega ukazuje na naseljavanje u doba
eneolitika   č kultura), te u kasno bronzano
i starije željezno doba.
U č doba đ je ovdje bazilika
i uz nju refugij. Crkva je imala narteks i đ sa
prezbiterijem koji se završavao prema istoku polu-
kružnom apsidom na č osnovi. Uz sje-
verni i južni bok đ nalazi se po jedna izdužena
prostorija nepoznate namjene. Zapadno od narteksa
nalazio se baptisterij sa duboko ukopanom piscinom
križnog tlocrta. Kameni namještaj, osobito oltarska
pregrada, bio je bogato ukrašen ornamentima u re-
ljefu. đ i refugij datirani su u 5. i 6. st.
Pitanje datacije arhitektonske plastike ostaje i dalje
otvoreno uz pretpostavku da je nastala u srednjem
vijeku. U č prostorijama otkrivena su č
srednjovjekovna groba č orijentacije, bez pri-
loga. U prostoru refugija otkrivena srednjovjekovna
č posuda.
LIT.: V. ć 1932, 1-22; I. ć 1958, 111-123.
Đ Basler-N. ć
14.79 GRADAC, č Visoko. Pret-
historijska gradina i č refugij. Nad lije-
vom obalom Radovljanske rijeke izdiže se plato sa
stranama č na škarpu, č oko 300x100
m. Zapadni dio, koji je na višem nivou, š ć je
zemljanim tumulom. Površinski nalazi: fragmenti
keramike. Vjerovatno željezno doba i č
doba.
LIT.: I. Bojanovski 1984 a, 61. I. Bojanovski
14.80 GRADAC, Podgora, Breza. Prethistorijska gra-
dina i rimska utvrda. Smještena na istaknutom uz-
višenju nad potokom Spilja. N aiazi: praistol'ijsko
željezno koplje i ulomci keramike. Od rimskog ob-
jekta na šiljku brda (25 x 10 m) č ostaci zidova
iz\'edeni u lomljenom kamenu i malteru. Nalazi:
ulomci keramike i č ć Bronzano željezno dobit
i rimsko doba.
LIT.: I. Bojanovski 1984 a, 65-66. I. Bojanovski
14.81 GRADAC, Višnjica, Kiseljak. Praistorijska
gradina i rimska utvrda. Zaravnjeni plato n&<:elja
zauzima površinu od nekoliko hektara, uz vidljive
ostatke ć đ Bronzano i željezno doba,
rimsko doba.
LIT.: P. đ ć 1963, 156. B. ć
14.82 GRADAC, đ Kiseljak. Prethistorijska
gradina i č srednjovjekovni nalaz. Arheo-
loški tragovi iz prethistorije sastoje se od š č
odbrambenih usjeka u grebenu, ulomaka keramike
i ć željezne troske, koji, vjerojatno, pripa-
daju bronzanom i željeznom dobu. đ je i jedna
željezna strijela, koja tipološki pripada periodu ranog
srednjeg vijeka.
LIT.: P. đ ć 1963, 158-159. P. đ ć
14.83 GRADINA, Brestovsko, Kiseljak. Praistorij-
ska gradina. đ naselje strmih padina sa

zemljanim tumulom kao odbrambenim objektom na
č strani. Bronzano ili željezno doba.
B. ć
14.84 GRADINA, Brežani, Kakanj. Prethistorijska
gradina i rimska utvrda. Smještena na ulazu u do-
linu Trstionice na dominantnom uzvišenju na lije-
voj obali rijeke. Plato gradinskog naselja (dimenzija
oko 100 x 35 m) branjen je ovalnim tumulom (Gra-
dinica) i odvojen manjim usjekom. Uz tumulus vid-
ljivi tragovi zida od sedre, oblutaka i maltera. Na-
lazi: obilje prethistorijske i rijetki komadi rimske
keramike. Bronzano i željezno doba i rimsko doba.
I. Bojanovski
14.85 GRADINA, č Kakanj. Praistorijska gra-
dina. Naselje je sa tri, prirodno š ć strane
đ ć kameno-zemljanim bedemom. Osim
ovog, podignut je još jedan bedem nešto niže na
padini. Kulturni sloj slabo č dok su na padi-
nama brojni nalazi keramike. Bronzano ili željezno
doba. B. ć
14.86 GRADINA, Dabravine, Vareš. Praistorijska
gradina, rimska utvrda, č refugij, grob-
nica i crkva i srednjovjekovni č nalaz.
Prva iskopavanja obavio K. Fitzinger 1891, druga
reviziona D. Sergejevski 1954. Nalazi se na istaknu-
tom grebenu nad lijevom obalom Stavnje. Nalazi:
fragmenti praistorijske keramike datirane u bronza-
no doba. Vidljivi ostaci temelja rimskih i kasnoan-
č fortifikacionih substrukcija. Nalazi: fragment
rimskog žrtvenika, đ kao spolija u crkvu
i ulomci č keramike. Na manjem platou
ispod · samog vrha kamenog grebena Gradine, nad
č đ grobnicom, podignuta
je crkvena đ u vidu jednobrodne bazilike
s č apsidom i narteksom, uz č
prostorije, od kojih je sjeverna, s baptisterijem za-
vrtena polukružnom apsidom. Nad č
apsidom je, vjerojatno, bio podignut zvonik. Orijen-
tacija SI-JZ; dimenzije 15,90 x 11,28 m. Crkva je
bila bogato ukrašena arhitektonskom kamenom pla-
stikom, č njena oltarna pregrada (septum).
Osim nekoliko željeznih predmeta đ je i jedna
trobridna strelica, datirana u rani srednji vijek. Da-
tiranje bazilike na relaciji kasna antika - srednji
vijek, još uvijek je pitanje diskusije.
LIT.: V. Ra,dmsky 1892 a, 372-387; D. Sergejevski 1956, 1-49;
I. ć 1969 a, 223-227; I. ć 1970, 91-112.
V. Paškvalin- N. ć
14,87 GRADINA, Duhri, Kiseljak. Prethistorijska
gradina. Smještena na terasastoj kraškoj grudi. Na-
lazi: brojni fragmenti keramike i zemljanih grijali-
ca. Bronzano ili željezno doba.
LI'!'.: P. đ ć 1963, 157, 159. P. đ ć
14.88 GRADINA, Fojnica. Prethistorijska gradina.
Iznad sastava Cemernice i č rijeke (Draga-
č stoje na isturenom brežuljku ostaci đ
naselja. Nalazi: brojni ulomci prethistorijske kera-
mike. Bronzano ili željezno doba.
LIT.: Đ Basler 1954, 300-301. Đ Basler
14.89 GRADINA, Gornja č Visoko. Prethisto-
rijska gradina. Smještena na izdanku Tutnjevog br-
da. Bronzano i željezno doba.
LIT.: Đ Basler 1954, 300. Đ Basler
14.90 GRADINA, ž ć Visoko. Prethistorijska
gradina. đ naselje obuhvata dvije glavice:
Veliki grad, s nasipom, i Mali grad; č nasip
na sjevernoj i južnoj strani, č i vanjskim na-
sipom. Nalazi:. brojni fragmenti keramike, rijetko
s ukrasom, i željezne troske. željezno doba.
I. Bojanovski
14.91 GRADINA (Gradac), Karaula, Kakanj. Prafato-
rijska gradina i č đ Smještena na
dominantnom platou iznad desne obale Bosne. Zaštit-
na iskopavanja obavio 1980. V. Paškvalin. Prvobitno
praistorijsko naselje đ je duž rubova platoa
i poslužilo kao č refugij. Unutar odbram-
benog zida konstatirani su i č zidovi koji su
zatvarali odvojene prostorije. Nalazi: brojni ulomci
praistorijske keramike. Bronzano i starije željezno
doba i č doba. v. Paškvaliln
14.92 GRADINA, č Visoko. Prethistorijska
gradina i srednjovjekovni grad. Smještena na obron-
ku brdskog masiva nad rijekom Bosnom. Po padi-
nama obronka rasuti fragmenti prethistorijske ke-
ramike koja pripada č i željeznom dobu.
Ruševine srednjovjekovnog đ č
40 x 30 m, sastojale su se od temelja jedne kule i
perimetralnih zidova, đ u č malteru,
koji su danas č U iskopu su zapaženi ulomci
srednjovjekovne keramike č zelenkastom
glazurom. Kasni srednji vijek.
LIT.: P. đ ć 1984, 184. P. đ ć
14.93 - GRADINA, Ljetovik, Kiseljak. Prethistorij-
ska gradina. Smještena na č obronku
kose Berberuše nad rijekom Lepenicom. Vidljivi os-
taci dva č odbrambena nasipa oko platoa
č 80 x 40 m i zaštitni usjek: fragmenti kera-
mike. Bronzano ili željezno doba.
LIT.: P. đ ć 1963, 157, 159. P. đ ć
14.94 GRADINA, Zagrade, Kakanj. Praistorijska
gradina. Smještena na istaknutom brdu nad sasta-
vom rijeke š ć i Zagrajskog potoka. Na platou
đ naselja č cca 80 x 50 m za:paža se
š č terasiranje, a č i tragovi bede-
ma. Kulturni sloj erodiran, dok se na padinama uo-
č brojni ulomci praistorijske keramike. Kasno
bronzano i željezno doba. B. ć
14.95 GRADINA LAGUMI, Fojnica. Srednjovjekov-
ni grad. Na istaknutom zaravanku iznad sastava rje-
č č i č nalaze se ostaci relativno
velikog đ koje je bilo okruženo č
sistemom zemljanih nasipa i jaraka. U unutrašnjo-
sti naziru se konture č đ i brojni
ulomci troske. Središnja utvrda - citadela, bila je
zidana kamenom u č malteru. Kasni srednji
vijek.
LIT.: Đ Basler 1954, 301; V. Palavestra 1974, 127-128.
P. đ ć
14.96 GRADISTE, Palež, Kiseljak. Prethistorijska
gradina. Na najvišem vrhu Paleškog brda nalaze se
ostaci gradinskog naselja ć razmjera. Na povr-
šini se vide tragovi perimetralnih bedema u vidu
dva č bedema. Površinski nalazi: sitni
ulomci keramike. Bronzano ili željezno doba.
LIT.: P. đ ć 1963, 156-157, 159. P. đ ć
14.97 GRCKO GROBLJE, Brestovsko, Kiseljak.
Srednjovjekovno groblje. č nekoliko ć
u obliku č Kasni srednji vijek. N. ć
14.98 GRCKO GROBLJE, Podastinje, Kiseljak.
Srednjovjekovna nekropola. č oko 25 ć
ka u obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I;
jedan spomenik ukrašen motivom krsta. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.:P. đ ć 1963, 178; S. š ć 1971, 165. N. ć
14.99 GRCKO GROBLJE, Ratanj, Kakanj. SrednJo-
vjekovna nekropola. č 21 ć u obliku san-
duka, pretežno orijentirani Z-1. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 149. N. ć
14.100 GRCKO GROBLJE, č ć Kakanj. Srednjo-
vjekovna nekropola. č oko 20 ć u ob-
liku č sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-1.
Kasni srednji vijek. N. ć
14.101 GREBAC, č Visoko. Srednjovjeko-
vno groblje. č pet ć u obliku sanduka
i sarkofaga, orijentiranih S-J. Kasni srednji vijek.
LIT. :S. š ć 1971, 167. N.   ć
14.102 GREBCI, Grebci, Vareš. Srednjovjekovno
groblje. Pored č groblja č je 18
ć u obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih
Z-I i S-J; ukras: tordirana traka, spirala, rozeta.
Kasni srednji vijek.
LrT.: S. š ć 1971, 151-152. N. ć
14.103 GREBLJICE, š č ć Visoko. Sred-
njovjekovno groblje. č sedam ć u ob-
liku sanduka, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 169. N. ć
14.104 · GRMACE, č Kakanj. Praistorijski zem-
ljani tumulus promjera cca 20, a visine cca 2 m.
Bronzano doba. B. ć
14.105 GROMILE, ć Kakanj. Praistorijski
tumuli. Skupina od 17 praistorijskih tumula smje-
štenih duž doline rijeke Trstionice u razmacima od
50 do 200 m. Tumuli su č promjera (5 do
20 m), i visine (1 do 2 m). U jednom od njih, ošte-
ć konstatovano je da se radi o zemljanom tu-
mulu s kamenim plaštom. Bronzano doba.
B. ć
14.106 GROMILE, Karaula, Kakanj. Ostaci rimskog
naselja. Substrukcije zgrada šire se na prostoru oko
seoskih ć đ š Zaštitnim iskopavanjem
koje je 1979. obavio V. Paškvalin, đ je po-
stojanje ć đ koja je na uglovima imala
po jednu č kulu. (Vjerojatno vila rustika).
Nalazi: đ materijal, fragmenti keramike,
miljokaz i novac (Constantius, 346-350). Rimsko i
č doba.
LIT.: J. Bojanovski 1984 a, 85. V. Paškvalin
14.107 GROMILJAK, Gromiljak, Kiseljak. Rimsko
naselje, tragovi pogona za ispiranje zlata i nekropola.
Tragovi naselja konstatirani na širem prostoru. Z.a
gomile uz č rijeku, od Gromiljaka do Ostruž-
nice, drži se da su nastale ispiranjem zlata. Od neka-
dašnje nekropole č je ulomak sarkofaga sa diJe-
lom natpisa: EQ(uiti) R(omano) DEC(urioni) C[o/(loni-
ae) ... ] RUM, PATRO[no collegii] FABRUM [in
civi]TATE IADER[tina ... ], što č da je na
ovom č bilo sjedište rudarske vlasti. Rimsko
doba, 2-4. st.
LIT.: C. Patsch 1902, 394; D. Sergejevski 1957, 121; P. đ ć
1963, 160-165. V. Paškvali:R
14.108 HAMBARINE, Podastinje, Kasno-
č granariji. Pored puta prema Kruševskoj kosi
nalaze se dvije jame za ostavu žita izdubljene u
tercijarnom š č Jednu jamu istražio M. Man-
ć 1923. (dubina 1,90 m; promjer 1,60 m). Kasno-
č doba.
LIT.: M. ć 1925, 62. Đ Basler
14.109 HAN PLOCA 1, Han č Kiseljak. Pra-
istorijsko naselje. Naselje se proteže na površ:ini od
cca 2.000 m
2
, a kulturni sloj debeo je oko 1 m. Pri-
kupljeni materijal ukazuje na neolitsko naselje but-
mirske kulture.
LIT.: P. đ ć 1963, 154. B. ć
14.110 HAN PLOCA 2, Han č Kiseljak. Rim-
sko naselje. Na prostoru đ puta za Gornju
Lepenicu i č ć koji č sa č nalazi se
velika č ulomaka rimskog crijepa. Rimsko
doba.
LIT.: P. đ ć 1963, 163. . P. đ ć
14.111 HENDEK, Duhri, Kiseljak. Srednjovjekovna
nekropola. č 24 ć u obliku č i san-
duka, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: P. đ ć 1963, 180; S. š ć 1971, 165. N. ć
14.112 HRASNO, Hrasno, Kakanj. Srednjovjekov-
no groblje. č dva ć u obliku sanduka.
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 150. N. ć
14.113 HRASNO, Slivno, Breza. Srednjovjekovno
groblje. č šest ć u obliku sanduka i
sarkofaga, orijentiranih Z-1 i S-J; ukras: polu-
mjesec i rozeta. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 157. l'Y. ć
14.114 HRASTOVINA, č ć Kakanj. Srednjo-
vjekovna nekropola. č 21 ć u obliku
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 149-150. N. ć
14.115 HRASCE, č Kakanj. Srednjovjekovna
nekropola. č oko 50 ć u obliku san-
duka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 150. N. ć
14.116 HUMAC, Podastinje, Kiseljak. Ostava rim-
skog novca. Skupni nalaz od 75 rimskih antoninijana
iz 3. st. Zastupljeni carevi: Gordianus 3, Philippus 1,
Philippus 2, Volusianus, Valerianus i Gallienus.
LIT.: C. Patsch 1902 391. G. ć
14.117 IGRISTE, Orahovo, Breza. Srednjovjekovni
nadgrobni spomenik. Usamljeni ć u obliku sar-
kofaga, orijentiran Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 157. N. ć
14.118 ISPOD GRADINE, Duhri, Kiseljak. Rimsko
naselj2. Na njivama ispod Gradine, nailazi se na
ulomke rimskog crijepa i temelje zgrada. Rimsko
doba.
LIT.: P. đ ć 1963, 163. P. đ ć
14.119 IVICA, Ivica, Kiseljak. Srednjovjekovna ne-
kropola. č šest ć u obliku č san-
duka i sarkofaga, č dislocirani. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 166. N. ć
14.120 JAPIJE, Brgule, Vareš. Srednjovjekovna ne-
kropola. č oko 100 ć manji broj ukra-
šen. Kasni srednji vijek. s. ć
14.121 JASIKOVA, Nažbilj, Kakanj. Srednjovjeko-
vna nekropola. č 58 ć u obliku san-
duka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J; ukras
jednog spomenika: polumjesec. Kasni srednji
LIT.: S. š ć 1971, 147. N. Mrletic
14.122 KADINJACA, ć Visoko. Srednjovje-
kovno groblje. č šest ć u obliku san-
duka, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek. . . ,
LIT. :S. š ć 1971, 168. N. M.i.lert1c
21
14.123 KAMEN, Budoželj, Vareš. Praistorijska gra-
dina. Smještena na prirodno š ć uzvišenju;
kulturni sloj erodiran, ali se na pagini i malim te-
rasama ispod naselja nalazi mnoštvo fragmenata ke-
ramike. Zeljezno doba. B.   ć
14.124 KAMENJACA, Breza. Nekropola plemena
Desitijata. Smještena na ć prostoru na desnoj
obali Stavnje. Zaštitna arheološka iskopavanja obavio
V. Paškvalin 1975, 1978-19i80, (ukupno istražena po-
vršina 1148 m
2
). Konstatirana su dva kronološki raz-
č č sahranjivanja, ali oba uz spalji-
vanja (uz 1 č inhumacije). Stariji obred pri-
mjenjuje posipanje pepela po kamenim kon-
strukcijama č oblika i dimenzija, uz
koje rn polagani grobni prilozi (koplje, nož,
konjske žvale, mahaira ili č datirani u đ
željezno doba. đ obred sastoji se od polaganja
pepela spaljenih pokojnika u iskopane jame u obli-
ku posude i pokraj jame, a nakon što je jama bila
zatrpana zemljom i pokrivena kamenim oblucima,
polagani su prilozi, č željezna koplja. Otkri-
veno je i mjesto spaljivanja (ustrinum publicum) i
obreda libacije. Nekropola je pripadala plemenu De-
sitij.ata. Konstatiran je utjecaj č kulture
sa jadranske obale. Sa ove nekropole č po-
znati epitaf porodice Batona đ u sekundarnom
položaju na Vini u ž č kao i cipus Valensa Varro-
nova sina, desitijatskog princepsa, kao i drugi č
nalazi sepulkralnog karaktera. đ željezno doba
i rimsko doba, 3. v. st. e. - 3. v.
LIT.: G. Cremošnik-D. Sergejevski 1930, 8-9, D. Sergejevski
1944, 14-19; V. Paškvalin 1975, 57-62. V. Paškvalin
14.125 KARAULA, Donji Kakanj, Kakanj. Sred-
njovjekovna nekropola. Prilikom kopanja. rova ošte-
ć č groba uokvirena č od muljike. U
jednom od njih č dijelovi tekstila. Kasni
srednji vijek, 14-15. v.
LIT.: Rad Zavoda u 1954. god. 1956, 316. Đ Ba\Sler
14.126 KARAULA, Gornja Jehovina, Kakanj. Sred-
njovjekovni nadgrobni spomenici. č dva
ć u obliku sanduka, orijentirana Z-I; ostali
uništeni. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 147. N. ć
14.127 KARINJACA, Donji ž ć Kiseljak. Pra-
istorijski tumuli. Dva zemljana tumula promjera oko
15 m i visine do 1,5 m zapažena su uz obalu rijeke
Lepenice. Bronzano doba.
LIT.: P. đ ć 1963, 155-156. P. đ ć
14.128 KASTELA (Pridola), ć Fojnica. Sred-
njovjekovni grad. Visoko na obronku planine Zaho-
ra, u jedan ć obronak đ je manje
đ sa dvije kule koje nose naziv Bijeli i Crni
grad. Kasni srednji vijek.
LIT. :V. Palavestra 1974, 134-136. P. đ ć
14.129 KAURIN, č Breza. Srednjovjekovni
nadgrobni spomenici. č dva ć u obliku
sanduka i sarkofaga. Kasni svednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 157. N. ć
14.130 KAURSKO GREBLJE, Oglavak, Kiseljak.
Srednjovjekovno groblje. č tri ć u ob-
liku č Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 164 Š ć F'ojlilica). N. ć
14.131 KAURSKO GROBLJE, ć Kreševo.
Srednjovjekovni nadgrobni spomenici. č tri
ć u obliku sanduka i sarkofaga, orijentirani
Z-I; ost;ili uništeni. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 170. N. ć
22
14.132 KAURSKO GROBLJE, Koritnik, Breza. Sre-
dnjovjekovna nekropola. č oko 114 ć
u obliku sanduka, sarkofaga i stele, orijentiranih
Z-I; nekoliko spomenika ukrašeno motivom krsta,
polumjeseca i ruke. Mnogi š ć ili dislocirani.
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 157. N. ć
14.133 KAURSKO GROBLJE, Mramor, Kakanj.
Srednjovjekovna nekropola. č dva ć  
ostali uništeni. Pokojnici su sahranjivani u rake
obložene kamenim č Kasni srednji vijek.
S. ć
14.134 KISELJAK, ć   Kiseljak. Srednjovje-
kovni nadgrobni spomenik. Usamljeni ć u ob-
liku sanduka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 166. N. ć
14.135 KISELJAK 1, Kiseljak. Praistorijsko nase-
lje, grobni tumuli i č grobnica. Na is-
č periferiji otkriveni ostaci neolitskog naselja
butmirske kulture, sa keramikom, ulomcima kreme-
nog đ i ć ć lijepa. Otkrivena su
i tri zemljana, vjerojatno grobna, tumula, promjera
oko 15 m. Jedan od njih smješten je u ravnici uz
rijeku š č č tumulus na sjevernoj pe-
riferiji grada u kome su đ i ljudske kosti ra-
zoren je.
Na istom prostoru otkrivene su zidane grobnice
sa ljudskim kostima, navodno, o.olikane. Kasno-
č doba. đ neolit, bronzano doba i kasno-
č doba.
LIT.: P. đ ć 1963, 153-154, 155, 169. P. đ ć
14.136 KISELJAK 2, Kiseljak. Nalaz srednjovje-
kovnog novca. đ ć dio srednjovjekovnih nov-
č ć (13-19. st.) kao č stipem jecere. (Na izvo-
ru mineralne vode). Kasni srednji vijek.
G. ć
14.137 KISELJAK 3, Kiseljak. Srednjovjekovna ne-
kropola. č oko 100 ć u obliku č  
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J; ukras
nekoliko spomenika: svastika, stilizirani antropo-
morfni ornament, č š   č ć Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 165. N. ć
14.138 KLISA, Visoko. Srednjovjekovno groblje. Uz
pravoslavnu crkvu č je sedam ć u ob-
liku sanduka, š ć Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 168. N. ć
14.139 KLUPE, Crkvenjak, Kreševo. Srednjovjekov-
na nekropola. Uz č groblje č 25 ste-
ć u obliku sanduka, orijentiranih Z-I. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 170. N. ć
14.140 KOKOSCICI, š č ć   Vareš. Srednjovje-
kovni spomenik. Usamljeni ć u obliku sarko-
faga, orijentiran Z-1; ostali uništeni. Kasni srednji
vijek.
LIT.: Š. š ć 1971, 154. N. ć
14.141 KOSA, ć   Kiseljak. Prethistorijska
gradina. đ naselje odvojeno je š č
usjekom od masiva planine Cubren. Odbrambeni na-
sip raspoznaje se samo č površinski nala-
zi: rijetki ulomci keramike. Bronzano ili željezno
doba.
LIT.: P. đ ć 1963, 157. P. đ ć
14.142 KOSA, ć   Kakanj. Srednjovjekovni
nadgrobni spomenici. č tri ć u obliku
č   orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 147. N. ć
14.143 KOZOGRAD, ć   Fojnica. Srednjo-
vjekovni grad. Visoko na obronku planine Matorae
u šumovitom i nenaseljenom predjelu nalaze se ru-
ševine grada koji se u pisanim izvorima 15. st. na-
ziva Kazao. Danas se raspoznaju temelji glavne kule
zv. Kraljeva kula, omanjeg obora, cisterne, zaštit-
nog usjeka i nekada naseljenog đ koje se i
danas zove Varoš. Bar jedan objekat u gradu bio
je ukrašen č dekoracijom č stilizacije
u kamenu. Tragovi natpisa uklesanog u stijenu. U
pisanim izvorima grad se rijetko spominje (1444. i
1449. g.). Južni plato nosi naziv č č Kasni
srednji vijek, 15. st.
LIT.: Đ Basler 1954, 304; V. Palavestra 1974, 119-122.
P. đ ć
14.144 KRCEVINA, Orahovo, Breza. Srednjovjeko-
vna nekropola. č 11 ć u obliku san-
duka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J. Kasni
srednji vijek.
LIT.: .<::. š ć 1971, 156- 157. N. ć
14.145 KRCEVINE, Dusina-Vrtla, Fojnica. Sred-
njovjekovni nadgrobni spomenik. Usamljeni ć
u obliku sanduka, orijentiran Z-I. Kasni srednji
vijek.
l 11'.: S. š   ć 1971, 164. N. ć
14.146 KRCEVINE, Kiseljak. Rimske zgrade. Na
zaravanku iznad vrela nalaze se fragmenti rimske
opeke, osobito tegula. Rimsko doba.
LIT.: M. ć 1925, 64; Đ Baslei· 1954, 301. Đ Basler
14.147 KRESEVO 1, Kreševo. Fragment kasnoan-
č vijenca i srednjovjekovna crkva. Profilirani
vijenac nalazi se danas u sekundarnoj upotrebi, da-
tiran je u 4-5. st.
Prilikom rušenja crkve č samostana
1964. otkriveni su temelji srednjovjeko'vne crkve
s osnovom u vidu jednobrodne đ s pravokutnim
izduženim svetištem. Kasni srednji vijek, 15. st.
Ll'l'.: Đ Basler 1954, 303. I. ć
14.148 KRESEVO 2, Kreševa. Srednjovjekovni grad.
Južno od današnje varoši, na kosi Grad, leže ruše-
vine đ srednje č Danas se još raspo-
znaju perimetraini zidovi obora, zaštitni jarak i jed-
na detaširana kula. Zna se da je u gradu postojao
i kraljevski dvor. Na bazi intenzivnog rudarstva u
đ se razvila zana tsko- č i rudarska
varoš, koja je imala i svoju posebnu organizaciju
sa knezom na č Varoš je imala crkvu i franje-:
č samostan koji još i danas funkcioniraju. U
pisanim izvorima grad se spominje u prvoj polovini
15. st. Kasni srednji vijek.
LIT: M. Veuo 1957 a, 64-65. P. đ ć
14.149 KRIVACA 1, Kiseljak. Praistorijski zemljani
tumulus, č devastiran. Bronzano doba.
B.   ć
14.150 KRIVACA 2, Kiseljak. Rimsko naselje. Na
omanjem brežuljku, na prostoru č 70 x 40 m,
nalaze se ulomci rimskog đ materijala.
U zapadnom dijelu tog prostora vide se temelji tor-
nja (dimenzije osnove 6 x 6 m); đ đ
materijalom ima i ulomaka zidnih slikarija. Rimsko
doba, 2-3. st.
LIT.: C. Patsch 1902, 394; M. ć 1925, 64; Đ Basler 1954,
301. Đ Basler
14.151 KRIZ, Deževice, Kreševa. Srednjovjekovna
nekropola. č 58 ć u obliku sanduka
i sarkofaga, orijentiranih SZ-JI i SI-JZ; ukras:
polumjesec, krst, rozeta. Mnogi uništeni i š ć
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 170-171. N. ć
14.152 KRST, Kraljeva Sutjeska, Kakanj. Praisto-
rijska gradina. đ naselje, sa sjeverne pri-'tu-
č strane branjeno š č usjekom i limit-
nim tumulom. Zeljezno doba. B. ć
14.153 KRSTAC, Zbilje, Visoko. Prethistorijska gra-
dina. Dva č nasipa nalaze se visoko iz-
nad desne obale Fojnice. Vidljivi. Unutarnji č
nasip dužine 68 m i promjera 8-10 m, a vanjski
cca 200 m dužine, promjera oko 40 m. Ostaci gra-
dine su u novije vrijeme znatno uništeni. Površinski
nalazi: brojni fragmenti keramike, od kojih neki
pripadaju đ fazi butmirske kulture. Neolit,
bronzano i željezno doba. I.   ć ć
14.154 KULIJES, Kuliješ, Kiseljak. Rimsko naselje
i nekropola. Na širem prostoru nailazi se na rimsku
ciglu i č ć Odatle č i rimska stela. Rimsko
doba.
LIT.: C. Patsch 1897, 521; P. đ ć 1963, 163. I. ć
14.155 KUNDRUCI, ž ć Visoko. Praistorijsko
naselje. Na prostoru na desnoj obali Radovaljke na-
laze se fragmenti ć lijepa, grube i fine prais-
torijske keramike. N eolit. s. ć
14.156 KUZNO GROBLJE, Kraljeva Sutjeska, Ka-
kanj. Praistorijski č nalaz. Bronzana fi-
bula tipa Kakanj, vjerovatno iz razorenog groba,
pripada kraju kasnog bronzanog doba (Ha B2-B3,
9. ili 8. st. st. e.).
LIT.: B. ć 1971, 323-326. B. ć
14.157 LETOVISTE, Seoce, Kakanj. Srednjovjekov-
na nekropola. č 17 ć u obliku sandu-
ka, orijentiranih Z-I i S-J. Kasni srednji vijek.
!,IT.: S. š ć 1971, 151. N. ć
14.158 LIPNICA, Lipnica, Kakanj. Srednjovjekovna
nekropola. č 17 ć u obliku sanduka
i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 147. N. ć
14.159 LOPATA, Rakova Noga, Kreševa. Srednjo-
vjekovni nadgrobni spomenici. Uz muslimansko gro-
blje č tri ć u obliku sanduka, orijenti-
rana Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 170. N. ć
14.160 LOPATE, Gorani, Visoko. Praistorijsko na-
eslje. Na manjem trougaonom platou nad lijevom
obalom rijeke Fojnice, konstatovani su komadi ć
nog lijepa, č kamene sjekire i gruba kera-
mika. Neolit. s. ć
1'1.161 LJESKOVICE, Višnjica, Kiseljak. Nalaz rim-
skog novca. Jedan denar (M. Aurelije 161-180).
Rimsko doba, 2. st. G. ć
14.162 LJESCAR, č Breza. Srednjovjekov-
na nekropola. č 13 ć u obliku sandu-
ka, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S._ š ć 1971, 158. N. ć
14.163 MALI OKRUGLIC, Palež, Kiseljak. Prethi-
storijska gradina. Na brežuljku koji se izdiže iznad
Lepenice, raspoznaju se konture odbrambenog nasipa
u obliku vijenca, te zaštitni usjek i odbrambeni tu-
mulus. Sitni ulomci prethistorijske keramike raza-
sute su po platou i padinama brežuljka. Bronzano
ili doba.
LIT.: P. đ ć 1963, 157, 159. P. đ ć
14.164 MAUROVICI, ć Visoko. Srednjovje-
kovna nekropola. Uz muslimansko groblje č
13 ć u obliku č sanduka i sarkofaga, ori-
jentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 168. N. ć
14.165 MOTKE, Brnj, Kakanj. Praistorijska ostava.
Sastoji se od dva bronzana srpa i 21 bronzane sje-
kire-kelta. Pripada đ fazi kasnog bronzanog
doba (Ha B).
LIT.: F. Fiala 1896 a, 346. B. ć
14.166 MRAMORJE, Camovine, Vareš. Srednjovje-
kovno groblje. č šest ć u obliku san-
duka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J; ukras:
tordirana traka, spirale, rozete, biljni motivi, pred-
stava štita, č i ruke s kopljem. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 152, Sl. 16. N. ć
14.167 MRAMOROVI, ž ć Kiseljak. Srednjovje-
kovno groblje. Grupa od šest ć u obliku č
Kasni srednji vijek.
LIT.: Đ Basler 1954, 306. N. ć
14.168 MRAVNJACE 1, Višnjica, Kiseljak. Rimsko
naselje, nekropola i č grobnica. Na pro-
storu od oko 600 m nailazi se na zidove ć zgra-
da, tragove hipokausta i mozaika, što ukazuje na
ostatke č naselja (možda vila rustika). Ot-
kriveni su i ulomci nadgrobnih spomenika, kasno-
č grobnica na svod, kao i dosta sitnih nalaza.
Rimsko doba, 2-4. st. i č doba, 5-6. st.
LIT.: E. ć 1972, 199; S. š ć 1967, 41.
I. ć
14.169 MRAVNJACE 2, Višnjica, Kiseljak. Sred-
njovjekovno groblje. č č ć u obliku
sanduk.a i sarkofaga, orijentirana Z-;J; ukras sarko-
faga: polumjesec, jabuka, kružnica. Kasni srednji
vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 165. / N. ć
14.170 NJIVA, ć Kilkanj. Srednjovjekovno
groblje. č č ć u obliku č ori-
jentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LJT.: 8. š ć 1971, 147. N. ć
14.171 OBRE 1 š ć Obre, Kakanj. Praisto-
rijsko naselje. Istraživanja su izvedena 1967, 1968. i
1970. godine pod rukovodstvom A. Benca i M. Gim-
butas.
Naselje je bilo podignuta uz desnu obalu rijeke
Trstionice, zauzimalo je površinu č od oko
275 x 90 m, odnosno površinu od 22.000-25.000 m
2

Debljina kulturnog sloja se kretala u središnjem
dijelu naselja od 1,60 do 2,80 m, dok su stratigraf-
ska opažanja, a č analiza đ materijala,
indicirali č kulturna stratuma ili faze: dva donja
pripadaju č č dva gornja kakanj-
skoj kulturnoj grupi.
Izgradnja ć u sve č faze se odvijala po
istim principima; sve su to č ć č
njene uz upotrebu kamena, drv;eta i gline, uglav-
nom sa jednom ć prostorijom i ognjištem u
ć Uz ć su konstatovana vanjska ognjišta i
vatrišta, č mjesta i jame za ostave. Ispod
podnice jedne ć su č kosti č i ovce
i dijelovi od nekoliko posuda č radi se o žrtva-
ma pred samu gradnju).
U okviru istraženog prostora otkriveno je deset
ljudskih ukopa: osam ukopa pripada drugom, a dva
ć stratumu. Svi stariji ukopi su sadržavali ko-
. sti manje djece, od kojih č u č polo-
žaju, jedan u ć položaju, a tri samo pojedi-
č kosti. Poseban interes izazivaju tri posljednja
ukopa, jer su č kosti č u sklopu poseb-
nih kultnih postrojenja, sa, ponekad, brojnim pri-
lozima. Radi se o č žrtvama. đ ukopi su
sadržavali samo č kosti nešto starijih in-
dividua.
Pored č kamenog đ i kamenog alata,
sakupljene su raznovrsne đ od kosti, kao
i č predmeti od morske školjke i ć
Veoma bogati nalazi č robe su, u suštini,
ć ć razvoja pojedinih kulturnih faza
u ovom naselju:
1. faza: dominira barbotinska, gruba i bojena kera-
mika tipa č   a uz njih dolazi jadranska im-
presso keramika sa tremolo motivima;
2. faza: iako se radi o istim osnovnim tipovima, u
obje č grupe je došlo do izvjesnih karakte-
č promjena;
3. faza: nastavljena je upotreba barbotinske i grube
keramike, nema više bojene i impresso keramike,
č je monohromna keramika i kultni
ritoni;
4. faza: nestaje postepeno barbotinska keramika, do-
miniraju č gruba i monohromna keramika (ova
sa urezanim, udubljenim i č ornamentima),
nastavlja se izrada kultnih ritona, pojavljuje se crno-
č roba.
Naselje Obre 1 su osnovali doseljenici iz okvira
nosilaca č č kulture, a njima su se, u ma-
njoj mjeri, pridružili doseljenici sa Jadrana. Tako
je ovdje nastala jedna kombinovana č č
presso kulturna grupa (1. i 2. faza). U 3. fazi se
ć č uticaj kulturnog kompleksa Danilo-
-Cakr&n, sa kultnim ritonima, dok se na mono-
hromnoj keramici odražavaju kulturni uticaji iz Po-
dunavlja. Dolazi do formiranja protoka.kanjske faze,
da bi se u 4. fazi definitivno oblikovala poznata ka-
kanjska kultura.
Prve dvije faze u naselju Obre 1. pripadaju
kasnoj fazi starijeg i č srednjeg neoHtskog
doba, dok druge dvije faze ulaze u cjelini u srednji
neolit. č je važno razrješenje geneze kakanj-
ske kulture.
LIT.: A. Benac 1973, 327-431; M. Gimbutas 1974, 17-24;
? •. Benac 1979 a, 372-412. A. Benac
14.172 OBRE 2 (Gornje Polje), Obre, Kakanj. Pra-
istorijsko naselje. Sondažna istraživanja obavljena
1963-1965. pod rukovodstvom A. Benca, a siste-
matska iskopavanja 1967. i 1968. pod rukovodstvom
A. Benca i M. Gimbutas.
Naselje je bilo formirana na pogodnoj terasi uz
rijeku Trstionicu; č mu je iznosila oko 180 x
120 m (19.000-20.000 m
2
), a po gustini naseljenosti
se dijelila, od središta prema periferiji, na tri zone.
Iskopavanja su izvedena u središnjoj zoni. Debljina
kulturnog sloja u ovoj zoni iznosila je od 3,30 do
4,10 m, dok se dubina prema periferiji naselja po-
stepeno smanjivala.
Zivot na neolitskom naselju Obre 2 tekao je
bez ikakvog prekida, i u takvom kontinuitetu kon-
statovano je osam stambenih horizonata. Posebno su
č bili nalazi od 3 do 7 stambenog horizonta,
jer se u tim horizontima mogao ustanoviti đ
raspored nastambi i ć dobar uvid u č njiho-
ve izgradnje. U naselju, tipa zbijenog sela, ć su
bile podignute u redovima, a đ na tri na-
č od kamena, drveta i gline, od drveta i gline
i samo od drveta. č su dvodjelne ć
u 3. i 4. horizontu, od kojih se mogao rekonstruisati
č unutarnji đ   sa kalotnim ć i svim
ć objektima i predmetima. Na slobodnim pro-
storima su otkrivena ognjišta, kalotne ć   vatrišta,
pepelišta, žrvnjišta, č mjesta, jame za ot-
patke i spremanje zaliha hrane, itd.
Prilikom istraživanja otkriveno je 11 ukopa,
odnosno grobova. Kod svih ukopa radi se o ostacima
ili o cijelim kosturima male djece. Radi se o č
cima, ali sam ritus ukopavanja nije bio istovetan.
Pošto su svi ukopi đ u najdonjem stratumu,
nema nikakv;e sumnje da su djeca bila žrtvovana na
č života u naselju radi njegovog prosperiteta.
Pored ogromne mase životinjskih kostiju i kar-
boniziranih žitarica, u svim slojevima je sakupljena
velika č kamenog, kremenog i koštanog đ
i oružja, kao i koštanih ukrasnih nakitnih predmeta.
č se izvanredno đ i dekorisane ukrasne
igle i ć broj privjesaka đ od morske školj-
ke tipa spondylus. Bilo je prisutno i drveno đ
Na osnovu č nalaza ustanovljene su
tri faze kulturnog razvoja u ovom naselju:
1. faza: pored grubo đ robe dolaze kakanjski,
danilski, lengyelski elementi i č č
·ka roba;
2. faza: pored grube keramike zastupljena je crno-
č   spiralno-trakasta i keramika jadranskog
tipa;
3. faza: dolazi do degeneracije spiralno-trakaste ke-
ramike, a č je prisutna keramika č ć
tipa.
U naselju Obre 2. prvi put su ustanovljene ge-
neza i razvojne faze butmirske kulture, jer ovo na-
selje u cjelini pripada butmirskoj kulturnoj grupi.
Ta kultura je nastala na autohtonoj bazi (kakanjska
kultura), a u njenom formiranju su č jad-
ranski i panonska-srednjobosanski kulturni elementi.
Ova kombinacija je stvorila ć za posmatra-
nje društvenih odnosa u neolitskom svijetu. Neki
nalazi bojene keramike ć i uvid u neke
ekonomske veze u ovom periodu. U drugoj fazi je
došlo do stapanja ovih elemenata i do formiranja
č butmirske kulture, kojoj pripada i sam
Butmir. č   u ć fazi se č umno-
žila keramika č ć tipa i veoma su č
veze sa dolinom Neretve.
Treba naglasiti da je butmirska kultura obilno
prihvatila tehniku izrade č robe, č se
č u veliki kulturni kompleks u č
Evropi, ali osnovni dekorativni elementi č na
tradiciji danilske keramike sa Jadrana i trakaste
keramike iz Podunavlja i srednje Evrope.
Butmirska kultura u Obrima 2. č krajem
nednJeg neolita i razvija se takom đ neolit-
skog doba. Iznad slojeva butmirske kulture č
su ostaci č č eneolitske kulture.
LIT.: A. Benac 1971, 5-178; M. Gimbutas 1974, 24-35; A.
Benac 1979 a ,415-455; A. Benac 1979, 15-26; B. ć
1980, 27-33. A. Benac
14.173 OBRE 3, Obre, Kakanj. Srednjovjekovni spo-
menik. Usamljeni ć u obliku sarkofaga, orijen-
tiran Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 150. N. ć
14.174 OCRKAVKA, Homolj, Kiseljak. Rimske gra-
đ i srednjovjekovno groblje. Prostor č
oko 100 x 100 m posut je ulomcima opeka, ć
maltera i željezne troske. đ materijal se-
kundarno upotrebljen. Na ruševinama vile rustike
prostirala se nekropola od oko 30 ć koji su u
đ uništeni. Rimsko doba,· 1--4. st. i ka:-
sni srednji vijek.
LIT.: P. đ ć 1963, 163, 130. I. ć ć
14.175 OCEVLJA, č Vareš. Srednjovjekovno
groblje. Uz č groblje č sedam ć
ka u obliku sarkofaga, orijentiranih SZ-JI; ukras:
č traka, polumjesec, rozeta Kasni srednji
vijek. ·
LIT.: S. š ć 1971, 151. N. ć
14.176 OKOLISTE, Donje š ć Vi.-
soko. Prnistorijsko naselje. Manje sondažno istraži-
vanje izveo 1966. A. Benac, a drugo 1983. S. ć
Smještena na uzvišenoj kružnoj terasi iznad rijeke
Bosne, promjera oko 400 m. Otkriveni bogati ostaci
butmirske kulture. Debljina kulturnog sloja na peri·-
feriji nmelja iznosi do 2 m., a u središnjem dijelu je
sigurno sloj znatno deblji. Brojni nalazi keramike
pokazuju osobine butmirske keramografije, ali i neka
posebna svojstva. đ neolit. A. Benac
14.177 OH.RET, Potkraj, Kiseljak. Prethistorijska
gradina. Površinski nalazi: rijetki ulomci keramike
po padinama brda. Bronzano ili željezno doba.
Ll'l'.: P. đ ć 1963, 157, 159. P. đ ć
14,178 OMEJAK, ć Visoko. Rimsko nase-
lje. Na prostoru uz desnu obalu Radovljanske rijeke
vidljivi ostaci kompleksa zgrada (substrukcije, gra-
đ materijal, opeke, hipokaust, troska): možda
vila rustika.
LIT.: I. Bojanovski 1984 a, 72--73. I. Bojanovski
14J_7n ORLOV ACA, ć Kiseljak. Prethisto-
rijska gradina .. č materijal razasut svuda
po padinama č obronka planinskog visa Cub-
ren. Pripada bronzanom ili željeznom dobu.
LIT. P . ć 1963, 157, 159. . P. đ ć
14.180 OSTROGA, Č Kiseljak. Srednjovjekov-
ni nadgrobni spomenik. Usamljeni ć ukras: po-
lumjesec i rozeta (uništen). Kasni srednji vijek. ..
LIT.: Đ Basler 1954, 305; P. đ ć 1963, 179. N. ć
14.181 OSTRUZNICA 1, Ostružnica, Fojnica. Tra-
govi rimske eksploatacije srebra. Konstatirani solid-
ni i široki, č rimski kopovi. Rimsko doba.
LIT.: E. ć 1972, 194. I. ć
14.182 OSTRUZNICA 2, Ostružnica, Fojnica. Sred-
njovjekovna nekropola. U č groblju č
vano 50 ć u obliku č sanduka, orijenti-
ranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 164. N. ć
14.183 OŠTRIK, Kuliješ, Kiseljak. Prethist01„ijska
gradina. Prostor na kojemu se zapažaju tragovi ar-
hitekture zauzima površinu od cca 500 x 200 m i
spada đ prostorno ć gradinska naselja u
Bosni i Hercegovini. Naselje je branjena sa više
č bedema, a sa č strane i du-
bokim š č usjekom i limitnim tumulom. Neki
primjerci č proizvoda pokazuju karakteris-
tike kasnog č doba   č keramika, sive
boje), ali ć đ pripada periodu starijeg
željeznog doba.
LIT.: P. đ ć 1963, 158; B. ć 1987 b. P. đ ć
14.184 OTIGOSCE, š ć Fojnica. Srednjovje-
kovna nekropola. č 46 ć u obliku san-
duka, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 164. N. ć
14.185 PAJTOV HAN, Pajtov Han, Vareš. Srednjo-
vjekovna nekropola. č 32 ć u obliku
4 - Arheološki leksikon
ll .„ „
25
sanduka i sarkofaga, orijentiranih z:_I; ukos: spi-
rala, rozeta. Kasni srednji vijek.
LIT. :S. š ć 1971, 153. . N. ć
"J''
14.186 PARIZEVICI, ž ć Kiseljak. Srednjfr-
vjekovno groblje. č pet ć u obliku
sanduka i sarkofaga. Kasni srednji vijek. ·
LIT.: S. š ć 1971, 165. ' N. ć
14.187 PLANDISTE, Kakanj. Praistorijsko naselje.
U prvobitnom stanju ovo naselje je obuhvatal0
površinu od oko 20.000 m
2
• Prilikom izgradnje pruge
i ceste za rudnik, starn.benih zgrada i gimnazije naj-
ć dio kulturnog sloja je uništen i za istraživanje
je ostala samo površina od ok{) 1200 m
2
, na kojoj
je i izvršeno sondažno istraživanje (25 m
2
). Kulturni
sloj je na ovom mjestu išao i do dubine od 1,80 m,
a bez ikakvog prekida je sadržavao jedinstvene kul-
turne ostatke. Neka zapažanja kod iskopavanja te-
melja gimnazije su navodila na pretpostavku da je
na Plandištu moglo biti u upotrebi jedno veoma du-
č č postrojenje, podijeljena na niz na-
stambi, a da su sa strane bile đ ljevkaste
jame za ostave. U otkopanoj sondi nisu zabilježeni
neki kompaktni ostaci đ
đ nalazima se č kremeno đ đ
vine od kosti (spatule, šila i dr.) i obilje č
materijala. Od č nalaza treba spomenuti:
neke barbotinske primjerke grube keramike, pla-
č ukrase na polugruboj robi, đ finije đ €
nom. keramikom vaze na visokoj nozi, šolje i tanjire,
te urezane geometrijske motive. đ su i brojni
primjerci kulturnih vaza - ritona, sa urezanim geo:.C.
metrijskim motivima »bodljikave žice«. Ovim nala-
zima se Kakanj svrstava u veliki kulturni kompleks
Danilo-:Cakran-Elateia, a na ovom prostoru je dao
ime kakanjskoj kulturi, koja pripada srednjem neo-
litskom dobu. U jugoslavenskoj literaturi je usvojen
termin Danilo - Kakanj kultura.
LI'l'.: M. ć 1933, 2-3; A. Benac 1956 a, 167-182; .A.
Benac UJG4 a ,43-47; A. Benac 1979 a, 392-394. A. Benac
14.188 POD, Dabravine, Vareš. Srednjovjekovno
groblje. č devet ć u obliku sanduka
i sarkofaga, dislocirani. Ostali uništeni. Kasni srednji
vijek.
LIT.: .'i. š ć 1971, 154. N. ć
14.189 PODASTINJE, Podastinje, Kiseljak. Rimski
nadgrobni spomenik. Cipus od crvenkastog č
ka sa natpisom. Rimsko doba.
LIT.: D. Sergejevski 1938 a, 111. Đ Basler
14.190 PODGAJ, Kiseljak. Srednjovjekovna nekro-
pola. Na uzvišici nad sastavom š č i Lepenice
nalazila se nekropola ć od kojih je č
nekoliko spomenika; ostali uništeni. Kasni srednji
vijek.
LIT.: Đ Basler 1954, 305. .N. ć
14.191 POD GRACEM, Gornja š ć
Kiseljak. č crkva i grobnica. Na manjem
platou konstatirane su substrukcije č
đ vjerovatno crkve. Sondažna istraživanja
obavio V. Paškvalin 1972. đ su i ulomci rim-
skih spomenika u sekundarnoj upotrebi;
uz crkvu otkrivena i zidana grobnica na svod. Rim-
sko doba, 2-3. st. i č doba, 5-6. st.
LIT.: V. Paškvalin 1983, 118-121. V. Paškvalin
14.192 PODGRADAC, Homolj, Kiseljak. Srednjo-
vjekovni nadgrobni spomenik. č jedan ć
ostali uništeni. Kasni srednji vijek.
LIT.: P. đ ć 1963, 180. N. ć
-
14.193 PODVINJCI, Podvinjci, Visoko. Srednjovje-
kovna nekropola. U muslimanskom groblju sa dža-
mijom č nekropola od 22 ć u obliku
slj·emenjaka i sanduka; dislocirani. Kasni srednji
vijek. s. ć
14.194 POLJE, Ginje, Visoko. Srednjovjekovni nad-
grobni spomenici. č dva ć u obliku
sanduka, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 169. N. ć
14.195 POLJE, Polje, Kreševo. Srednjovjekovna ne-
kropola. č 25 ć u obliku sanduka, ori-
jentiranih Z-I; velika ć uništena. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 170. N. ć
14.196 PORIJECANI, č Visoko.
Srednjovjekovno groblje. č č ć u
obliku č i sarkofaga, orijentiranih S-J. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 167. N. ć
14.197 POVRATNICA, Podastinje, Kiseljak. Rimska
zgrada. Temelji zgrade uz koje je đ i frag-
ment natpisa. Rimsko doba.
LIT.: M. ć 1925, 64. I. ć
14.198 PUHOVAC, Bukovlje, Kakanj. Srednjovje-
kovno groblje. č osam ć u obliku san-
duka i stuba, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 149. N. ć
14.199 RADONJICI, ć Vareš. Srednjovje-
kovno groblje. Uz pravoslavno groblje č č
tiri ć u obliku sarkofaga, orijentirana Z-I;
ukras: spirala, rozeta, tordirana traka. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 153. N. ć
14.200 RAKOVI, Seoce, Kakanj. Srednjovjekovno
groblje. Uz č groblje č devet ć
u obliku sanduka, orijentiranih Z-I i S-J. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 150. N. ć
14.201 RASKRSCE, ć ć Visoko.
Rimska vila rustika. Uz desnu obalu Radovljanske
rijeke na prostoru Tomaševac, otkriveni temelji rim-
ske zgrade sa brojnim ulomcima krovne opeke. Rim-
sko doba.
LIT.: I. Bojanovski 1984 a, 72. I. Bojainovski
14.202 RAT, ž ć Kiseljak. Prethistorijska
gradina. Na omanjem uzvišenju, na platou otkriveni
ulomci dobro č i finije č keramike, te
ć ć lijepa. Rano č doba.
LIT.: P. đ ć 1963, 155. P. đ ć
14.203 REPUH, č Breza. Srednjovjekovna
'nekropola. č 14 ć u obliku č san-
duka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J; ukras
nekoliko spomenika: tordirane trake, spirale, rozete
i štap. Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 157. N. ć
14.204 RICICA, č Kakanj. č sred-
njovjekovni spomenik. č otkrivena kamena
č s natpisom. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 150. N. ć
14.205 SARACEVO BRDO, č Ka-
kanj. Srednjovjekovna nekropola. č 14 ste-
ć u obliku sanduka, orijentiranih S--J. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 150. N. ć
14.201 SLIVNO, Slivna, Breza. Srednjovjekovno
groblje. č šest ć u obliku sanduka i
sarkofaga; ukras: polumjesec, rozete, sunce. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 157. N. ć
14.207 Đ Breza. Rimska đ i srednjovje-
kovna nekropola. Iskopavanje obavio V. ć ć
1913. Otkopan je manji dio neke profane đ
možda monasterija ili rezidencije nekog državnog
službenika, u č se sklopu nalazila i crkva. ć
dio zidova bio je č fakture uz upotrebu
spolija rimskog đ kamenja iz 2. i 3. st., ali
su vidljive i naknadne pregradnje grubo izvedene.
Otkriveno je nekoliko fragmenata crkvenog namje-
štaja u reljefu, đ njima i dijelovi protoma. Pi-
tanje datacije objekta (kasna antika-srednji vijek)
još uvijek je predmet diskusije. U ruševine ukopani
su srednjovjekovni grobovi, od kojih su neki sadrža-
vali priloge (naušnice) dalmatinskohrvatske grupe.
Datirane u 10-12. v. Oko ruševina pružalo se grob-
lje sa ć u vidu jednostavnih č Rimsko
doba. č doba i srednji vijek.
LIT.: V. ć ć 1913, 409-420; I. ć 1958, 116-117;
I. ć 1970, 91-112. Đ Basler-N. ć
14.208 SRIJETEZ, Bukovlje, Kakanj. Praistorijska
nekropola ravnih grobova. Pet grobova sa skeletima,
orijentiranih Z-I. Prilozi: spiralne bronzane naruk-
vice, č kolutovi, tutulus, tropetljasta fibula
s tordiranim lukom, fragmenti keramike. Kraj kas-
nog bronzanog doba (Ha B2-B3, 9. ili 8. st.).
LIT.: V. Radimsky 1890, 368-373; B. ć 1983 e, 439-444.
B. ć
14.209 STRAHOVAC, Donje Zeželovo, Kiseljak.
Srednjovjekovna nekropola. č samo dva
ć veliki broj ostalih uništen. Kasni srednji vijek.
LIT.: P. đ ć 1963, 182. N. ć
14.210 STRANA, Bilješevo, Kakanj. Rimska stela.
Stela sa reljefnim prikazom i natpisom, datirana u
3-4. st. ć
14.211 STRANA, ć Visoko. Srednjovjeko-
vno groblje. č pet ć u obliku sanduka,
orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 168. N. ć
14.212 STRASIVE STIJENE, Borina, Kiseljak. Pra-
historijska gradina. To je obronak kose š č na
kraju kanjona Dera. U grebenu kojim je gruda ve-
zana za planinski masiv naziru se š č usjeci
koji su štitili prilaz Gradini. Površinski nalazi: ulom-
ci keramike. Bronzano ili željezno doba.
LIT.: P. đ ć 1963, 157, 159. P.   đ ć
14.213 STREZEVICA, Teševo, Kakanj. Praistorijska
gradina. Smještena na uzvišenju dominantnog polo-
žaja, s tragovima terasiranja. č tragova for-
tifikacija nema. Površinski nalazi: fragmenti prais-
torijske keramike. Zeljezno doba. B. ć
14.214 STUP, Slapnica, Kakanj. Srednjovjekovno
groblJe. Uz č groblje č šest ć
u obliku č orijentiranih Z-I. Kasni srednji
. vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 151. N. ć
14.215 SUBOTICI, ć Breza. Srednjovjekov-
na nekropola. U pravoslavnom groblju č šest
ć u obliku sanduka, orijentiranih Z-I. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 157. N. ć
14.216 SVATOVSKO GROBLJE, Lisovo-Baskije,
Visoko. Rimski žrtvenik. đ u sekundarnoj upo-
trebi (dimenzije oko 1,30 x 0,57 x 0,25 m). Streha i
baza su bogato profilirane. Na č stranama re-
ljefni likovi Silvana i Dijane. Rimsko doba, 3. st.
LIT.: J. Bojanovski 1984 a, 73-74. I. Bojanovski
14.217 SVIBE, Gornje Moštre, Visoko. Rimsko na-
selje. Prostire se na arealu od 350-200 m uz potok
Zimašnicu. Nalazi: temelji zgrada, kamen, malter,
crijep i opeka, ulomci fresko-slika, keramike i dr.
Rimsko doba, 2-4. st.
LIT.: I. Bojanovski 1973 b, 402-404; I. Bojanovski 1984 a,
70-71. I. Bojanovsiki
14.218 SIROKA SUMA, Gomionica, Kiseljak. Sred-
njovjekovna nekropola. č oko 40 ć u
obliku nepravilnih sanduka, orijentiranih Z-I. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 164. N. ć
14.219 SKARINE, Rakova Noga, Kreševa. Srednjo-
vjekovna nekropola. č 15 ć u obliku
sanduka, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT. S. š ć 1971, 170. N. ć
14.220 TISOVIK, Pirin,
nekropola. č 11
i sarkofaga, orijentiranih
LIT. S. š   ć 1971, 170.
Kreševo. Srednjovjekovna
ć u obliku sanduka
S-J. Kasni srednji vijek.
N. ć
14.221 TURBICA GROBLJE, ć Kakanj. Sred-
njovjekovna nekropola i đ đ na-
mjene (možda hospicijum). Nekropola je locirana uz
lijevu obalu č Trstivnice. Zaštitna iskopavanja
obavila Z. ž ć 1982. Ukupno je istražena 75
grobova, od kojih je 10 imalo slobodan ukop, dok
su ostali grobovi imali kamenu konstrukciju. Od
priloga đ je samo nekoliko bronzanih i srebr-
nih dugmeta č za nekropole 14. i 15.
v. Zgrada je bila č 14,5 x 8 m i jednim dije-
lom je pokrivala nekropolu. Kasni srednji vijek,
14-15. st. Z. ž ć
14.222 TUSNJICI, š ć Visoko. Srednjovjekov-
na nekropola. č 69 ć u obliku sandu-
ka i sarkofaga, orijentiranih Z-I. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 169. N. ć
14.223 UKUCEVCI, Podastinje, Kiseljak. Prethisto-
rijska gradina. Na padini brijega prema Lepenici
nalaze se fragmenti praistorijske keramike i troske.
U podnožju đ je 1908. bronzani šljem č
-ilirskog tipa. željezno doba.
LIT.: M. ć 1925, 62. Đ Basler
14.224 VARES, Vareš. Srednjovjekovni novac. Je-
dan č ć bosanskog kralja Stjepana š ć
(1461-1463). Kasni srednji vijek, 15. v.
LIT.: A. Makanec 1906, 110. P. đ ć
14.225 VARES-DROSKOVAC, Vareš. Ostava Hed-
njovjekovnog novca. Sadrži 400 komada č
dinara. Kasni srednji vijek, 14-15. v.
LIT.: M. Vego 1955 a, 211--215. G. ć
14.226 VARES-MAJDAN, š č
ć Vareš. Srednjovjekovna nekropola. Uz č
ko groblje č 19 ć u obliku sanduka i
sarkofaga, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 151. N. ć
14.227 VELIKI GRAD (Gradina), č č ć
Visoko. Rimski kastel. Smješten na duguljastoj lin-
guli koja se odvaja od masiva Gradine usjekom
*
27
smne do 4 m. Vidljivi temelji manje rimske utvrde
(dužine oko 30 m) sa 4 prostorije i tornjem. Rimsko
doba, 1-3. st.
LIT.: I. Bojanovski 1984 a, 59--60. I. Bojanov1>ki.
14.228 VELIKI GRADAC, Gornje Žeželovo, Kise-
ljak. Prahistorijska gradina. To je č obronak
planinskog visa Volujak na kome se vide konture
odbrambenog nasipa u vidu terase. Brojni ulomci
keramike i ć željezne troske nalaze se po
platou (dimenzije 100 x 70 m), i padinama obronka.
Starije željezno doba.
LIT.: P. đ ć 1963, 158,159. P. đ ć
14.229 VELIKI GltADAC, Ramadanovci-Goduša,
Visoko. Prethistorijska gradina i rimski kaštel. Na-
lazi se na istaknutom brdu Gradina, đ doline
Kraljušnice i š č Na najvišem dijelu Gradine
je Vis, E. izduženim platoom (cca 40 x 30 m), s južne
strane branjen sa dva č nasipa. Vidljive
ruševine utvrde s oborom i tornjem. Bronzano ili
željezno doba i rimsko doba.
LIT.: J. Bojanovski 1984, a, 63-64. I. Bojanovski
14.230 VELIKI GRADAC, Š ć Fojnica. Prethi-
storijska gradina. Smještena na isturenom č
na lijevoj obali č rijeke. Kulturni sloj je
erodiran i samo u škripovima đ stijena nai-
lazi se na fragmente č posuda. Na vrhu
se nalazi veliki zemljani tumulus, a ispred njega
prokopana su dva usjeka kao dio odbrambenog si-
stema. Bronzano ili željezno doba.
LIT.: Đ Basler 1954, 300. Đ Basler
14.231 VINA, Ž č Breza. Rimska stela i sred-
njovjekovna nekropola. Sondažna iskopavanja oba-
vio 1973. V. Paškvalin. Smještena na dominantnom
platou. U č sonde istraženo je 18 skeleta, bez
priloga, izuzev para bronzanih naušnica ketlaške
grupe, datiranih u 10-11. st. Ranije je ovdje bio
đ poznati titul obitelji desitijatskog đ Bato-
na, u sekundarnoj upotrebi. Rimsko doba, 1. st. i
rani srednji vijek.
LIT.: N. Miletia 1975, 98; V. Paškvalin 1975, 61. V. Paškvalin
14.232 VISOKI, Grad, Visoko. Prethistorijska gra-
dina, rimski kastel i srednjovjekovni grad. Sondažno
iskopavanje obavio 1976. P. đ ć
Tragovi đ naselja č doba sa-
stoje se od ulomaka zemljanog đ koje je raza-
suto po padinama grada.
Rimsko đ č je samo rijet-
kim ulomcima rimske cigle, na koje se naišlo ispred
srednjovjekovnih zidina.
Srednjovjekovni grad spada svakako đ sta-
rija đ ove vrste u Bosni i Hercegovini. Da-
nas se još raspoznaju ruševine glavne kule, perime-
tralni zidovi obora, konture nekoliko č
objekata i zaštitni jarak. Zapažene su tri đ
ske faze u gradu, te prikupljen zanimljiv sitni arhe-
ološki materijal - keramika, staklo, željezo i dr.
U pisanim izvorima grad se prvi put spominje 1356.
Služio je kao povremena rezidencija bosanskih vla-
dara, a u njemu je bilo i sjedište velikog kneza bo-
sanskog - važne funkcije u sistemu drbvne orga-
nizacije srednjovjekovne Bosne. Ispod grada se raz-
vilo jedno od najstarijih i č varoških
naselja u Bosni (Podvisoki). Kasni srednji vijek,
14-15. V.
LIT.: Đ ć 1954, 227-253; P. đ ć 1984, 158-184.
P. đ ć
14.233 VISOKO, Visoko. Ostava srednjovjekovnog
novca. U temeljima jedne zgrade blizu č
džamije u Visokom đ je oko 500 komada sred-
njovjekovnog novca. đ njima dinari Stjepana
š ć (1461-1463), i č novci.
LIT.: P. đ ć 1984, 274-276. P. đ ć
14.234 VISNJICA POLJE, Donja Višnjica, Kiseljak.
Rirp.sko naselje i nekropola. Na prostoru oko š ć
potoka Rika vac, na širokom prostoru, nailazi se na
temelje zgrada zidanih č i malterom, te na
ulomke rimskih tegula. Otkriveno je i nekoliko frag-
menata nadgrobnih spomenika. Rimsko doba, 1-4. st.
LIT.: P. č   ć 1963, 160-161. V. Paškvalin
14.235 VISNJICI, š ć Vareš. Srednjovjekovna
nekropola. U č groblju č 25 ć
ka u obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih S-J
i Z-I; ukras: motiv spirale. Kasni srednji vijek.
LIT.: Š'. š ć 1971, 151. N. ć
14.236 VRATNICA, Vratnica, Visoko. Praistorijski
grob s više ukopa i rimska đ
U selu, na samom č rubu doline, đ
vinskim radovima otkrivena grobnica. Zaštitno isko-
pavanje obavila Lj. č ć 1966. godine. Grobna
konstrukcija izvedena je u suhozi<lnoj tehnici, iz-
vana je ovalnog, a iznutra pravougaonog oblika
(3,5 x 2 m). Najvjerovatnije č grobnica više
ratnika (16 do 20 individua). Nalazi: 19 kopalja,
ulomci kratkih č i noževa, te brojan nakit:
fibule, igle, dugmad, prstenje, perle. Druga polovina
4. v. st. e.
Zapadno od sela, uz desnu obalu Bosne tragovi
rimske đ ostaci zidova i opeka. Rimsko
doba, 1-3. v.
LIT.: B. ć 1984 a, 37-·48. B. č ć č š
14.237 VRBICA, Podastinje, Kiseljak. Srednjovje-
kovna nekropola. č sedam ć u obliku
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: $. š ć 1971, 41. N. ć
14.238 VRBICA, ć Vareš. Srednjovjekovni
spomenik. Usamljeni ć u obliku sarkofaga, ori-
jentiran Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 153. N. ć
14.239 VUKANOVICI, ć Kakanj. Sred-
njovjekovna nekropola. U č groblju č
vano 36 ć u obliku sanduka i sarkofaga, ori-
jentiranih Z-I; ukras: polumjesec. Kasni srednji
vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 146. N. ć
14.240 Đ 1, đ Kiseljak. Rimsko nase-
lje. Na njivama uz rijeku Lepenicu ulomci rimskih
opeka, crijepa i željezne troske.
LIT.: P. đ ć 1963, 164. P. đ ć
14.241 Đ 2, đ Kiseljak. Srednjovje-
kovno groblje. č dva ć u obliku sandu-
ka, u muslimanskom groblju; ostali uništeni. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 167. N. ć
14.242 ZABUCE, Mladeš, Visoko. Srednjovjekovno
groblje. č č ć u obliku sanduka,
orijentirana Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 167. N. ć
14.243 ZAGONI, č Breza. Srednjovjekovno
groblje. U pravoslavnom groblju č č ć
ka u obliku sarkofaga, orijentirana Z-I i S-J;
ukras: tordirana traka, spirale, ljiljan, rozete, polu-
mjesec, pijetao, arkade i figuralna predstava. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 158. N. ć
14.244 ZAGORICE, Zagorice, Visoko. Srednjovje-
kovna nekropola. U pravoslavnom groblju nalaze se
č ć u obliku sanduka i sljemenjaka, orijen-
tirana Z-I. Kasni srednji vijek. s. ć
14.245 ZAGREBNICE, Papratnica, Kakanj. Praisto-
rijsko naselje. Ostaci naselja kasne faze kakanjske
kulture i butmirske kulture. Probna iskopavanje
obavio Đ Basler 1972. Srednji i đ neolit.
LlT.: Đ Basler 1973 a, 13-14. B. ć
14.246 ZAGREBNJACA 1, Han č Kiseljak. Pra-
istorijsko naselje. Ulomci keramike i ć ć
nog lijepa. Neolit.
Lrr.: P. đ ć 1963, 154. P. đ ć
14.247 ZAGREBNJACA 2, Han č Kiseljak.
Srednjovjekovno groblje. Uz muslimansko groblje
č jedan ć u obliku sanduka, orijentiran
Z-I. Pored džamije č fragmentiran ć u
obliku sanduka, s natpisom.
LIT.: S. š ć 1967, 41-42, 96. N. ć
14.248 ZBILJE, Zbilje, Visoko. Srednjovjekovno
groblje. U pravoslavnom groblju č č
ć u obliku sanduka, orijentirana Z-1. Kasni
srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 169. N. ć
14.249 ZGONOVI, ć Kiseljak. Rimsko na-
selje. Na prosforu uz rijeku Lepenicu, na povrsm1
od približno jednog hektara, nalazi se mnoštvo rim-
skog crijepa i željezne troske i navodno ostaci te-
melja zgrada. Rimsko doba, 2-4. st.
LIT.: P. •   ć 1963, 163. P. đ ć
14.250 ZGONOVI, Malo Cajno, Visoko. Srednjovje-
kovna nekropola. č s natpisom velikog kaznaca
Nespine bila je đ u manji objekat, od kojeg
su đ samo ostaci temelja. Oko zgrade u starom
pravoslavnom groblju č 11 ć u obliku
sanduka, orijentiranih Z-I; ispod jednog ć pro-
đ par zlatnih naušnica sa tri jagode. Kasni sred-
nji vijek, 13-15. st.
LIT.: P. đ ć 1984, 188, 190,271-274. P. đ ć
14.251 ZLOKUCE, ć Kakanj. Srednjovj-ekov-
no groblje. č sedam ć u obliku č
orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 147. N. ć
14.252 ZVONIGRAD, ž ć Fojnica. Prethistorij-
ska gradina i rimska utvrda. Na prvobitnoj gradini
od koje su primjetni malobrojni fragmenti kerami-
ke, vidljivi ostaci zidova izvedenih od ć kame-
nih blokova. :Zeljezno doba i rimsko doba.
LIT.: E. ć 1972, 193. Đ Basler
REGIJA 15.
REGIJA 15: OPSTI POPIS NALAZISTA
1. BANDIJERA, Ozren, Ilijaš
2. BARA, Rakovi:ca-Košelji, Ilidža
3. BARA, Saice-Odžak, Pale
4. BARE, Donja Presjenica-Odžak, Trnovo
59. CESMICE-TOCILA, č ć Pale
60. Č Š Ć Č š ć ž ć
61. Č (Svetosavlje), ć Trnovo
62. č GREBLJE, č č ž ć
5. BARE, Pribanj, Pale 63. CITLUK 1, đ Pale
6. BARICE, ć Ilijaš
7. BASACKA GRADINA, č Trnovo
8. BATALOVICI, š Ilidža
9. BERJANOVICEVO GUMNO, ć Ilidža
64. Č 2. đ Pale
65. Č Gornje Pale, Pale
66. ć   ć ć Pale
67. Ć DO, ć ž ć
10. BEZISTAN, č Sarajevo-Novi grad
11. BIJ AMBARE, ć Ilijaš
68. DEBELO BRDO, Sarajevo-Centar
69. DEJCICI, č ć Trnovo
12. BIJELA TABIJA, Sarajevo-Stari grad
13. BIJELI KAMEN (Savnjak), Ž č Sarajevo-
-Novi grad
70. DESAV A, Stupa, Ilijaš
71. Ć NJIVE, Rakovica, Ilidža
72. č GROBLJE, Vihari, Pale
14. BIKATINA KOSA, Rosulje, Pale 73. DOLINA, Vinograd, Pale
15. BJELOTINE, Gornji š ć Ilijaš
16. BJELUSE, Rakovica, Ilidža
17. BLAŽUJ, Blažuj, Ilidža
74. DOLOVI, Umoljani-Dolovi, Trnovo
75. DONJA TRLICA, Srednje, Ilijaš
76. DRINA, Donji ć Ilijaš
18. BORAK, Sarajevo-Centar 77. DRUM, Podgrab, Pa}e
19. BORAK, č ž ć 78. DUB 1, Dub, ž ć
20. BRADICI, Ilovice, Trnovo
21. BRAJA, Braja, Pale
79. DUB 2, Dub, ž ć
80. Ć Lokve-Crepljani, ž ć
22. BRDO, Donja Tušila-Pervizi, Trnovo 81. DUBOVIK (Sirovo ždrijelo, Velike stijene),
23. BRDO, Gornji Pribanj-Brdo, Pale Gornja Sjetlina, Pale
24. BRDO, Mokro, Pale
25. BRDO, Rakova Noga, Ilijaš
26. BRDO, Vinograd, Pale
27. BREZIK, Kasindo, Ilidža
28. BREZOV RAT, Zagor, Trnovo
29. BRIJEG, ć Vode č
82. DUBROVNIK, ć š ć Ilijaš
83. DVORIŠTA 1, ć š Pale
84. DVORIST A 2, N ć š Pale
85. DZELAP;SKA TORINA, Donji Grab, Trnovo
86. F ALETICI, ć Sarajevo-Stari grad
87. FEJZUŠA (Brije.g), Tilava, Sarajevo-
Vode), Pale -Novo Sarajevo
30. BRIJEG, Gornja č Pale 88. FORTICA, S:arajevo-Stari grad
31. BRIJEG, Radava, Sarajevo-Centar
32. BRJJEŠKO BRDO, š ć Sarajevo--
89. GAJ, č Pale
90. GLAVICA, Gornja č Pale
-Novi grad 91. GLAVICA, Podlugovi, Ilijaš
33. BRNJICA, Brnjica, Pale 92. GLAVOGODINA, Glavo.godina, Ilidža
34. BRUS, ć Ilijaš
35. BUCINE, Gornja č Pal€
36. BULOZI, Bulozi, Sarajevo-Stari grad
93. GOMILA, Krivoglavci, š ć
94. GOMJE.NICA, Gradac, ž ć
95. GORNJA JOSANICA, š ć
37. BUTILA, Butila, Ilidža Jošanica
38. BUTMIR, Butmir, Ilidža
39. CENTAR 1, Sarajevo-Centar
96. GORNJA S.TETLINA, Gornja Sjetlina, Pale
97. ć ć Pale
40. CENTAR 2, Sarajevo-Centar
41. CENTAR 3, Sarajevo-Centar
98. GRABOVICA, Grabovica, Pale
99. GRACAN BR.DO, ć Pale
42. CENTAR 4, Sarajevo-Centar 100. GRAD, Svrake, š ć
43. CENTAR 5, Sarajevo-Centar 101. GRADAC, Bistrik, Sarajevo-Stari grad
44. č GROBLJE, Saice-Rastovac, Pale 102. GRADAC, ć Trnovo
45. CRKVICA, Vela, Ilidža 103. GRADAC, Brutusi, Trnovo
46. CRKVICE, Milje, Trnovo 104. GRADAC, Dvor, Sarajevo-Novi grad
47. ORKVINA, Donji Kotorac, Ilidža 105. GRADAC č Gornji Kotorac, Ilidža
48. CRKVINA (Krst), Gora, š ć 106. GIRADAC, Gradac, ž ć
49. CRKVINA, Gornji ć Ilijaš 107. GRADAC, Hodidjed, Sarajevo-Stari grad
50. CRKVINA, č ć Ilidža 108. GRADAC, Nahorevo, Sarajevo-Centar
51. CRKVINA, Umoljani-Dolovi, Trnovo 109. GRADAC, Trnovo
52. CRKVINA, Vruci, IHdža
53. ORi'KVINE, Rakovica-Samin gaj, Ilidža
54. CRKVISTE, Blažuj, Ilidža
5fi. CRKVISTE, Gornji Pribanj-Brdo, Pale
56. CRNAC, Donji Kotorac, Ilidža
57. č ć Pale
58. CEPILJ č č č Ilijaš
110. GRADINA, Blažuj, Ilidža
111. GRADINA, Delijaš, Trnovo
112. GRADINA, Donje Biosko, Sarajevo-
-Stari grad
113. GRADINA, ć Š Pale
114. GRADINA, Gradina, Pale
115. GRADINA, Hrasnica-:-Lasica, Ilidža
32
116. GRADINA, č ć Ilijaš
117. GRADINA, ć Ilijaš
118. GRADINA, Lokve, š ć
119. GRADINA, ć Trnovo
120. GRADINA, š ć Pale
121. GRADINA, ć Sarajevo-Centar
122. GRADINA, č Pale
123. GRADINA, č Trnovo
124. GRADINA, š ć Pale
125. GRADINA, Strane, Pale
126. GRADINA, Svrake, š ć
127. GRADINA, Š š ć Trnovo
128. GRADINA, Umoljani, Trnovo
129. GRADINA, Vidotina, Ilijaš
130. GRADINA, Vitez, Pale
131. GRADINA CAVLJAK, Hreša, Sarajevo-
-Stari grad
132. GRADINA LOZNIK, Podloznik, Pale
133. GRADIŠTE, Č ć Sarajevo- Stari grad
134. Č MRAMOR, ć Sarajevo-Centar
135. Č GROBLJE 1 (Gaj), č Trnovo
136. Č GROBLJE 2 (Kamen), č
Trnovo
137. Č GROBLJE, ć ž ć
138. Č GROBLJE (Hvaljenski potok),
Donje Svrake, š ć
139. Č GROBLJE (Svatovska groblje, Greblje),
Donji č Sarajevo-Centar
140. Č GROBLJE, Ferhatlije, ž ć
141. Č GROBLJE, Garovci, ž ć
142. Č GROBLJE, Grab, ž ć
143. Č GROBLJE (Kaursko groblje), ć
ž ć
144. Č GROBLJE, ć ž ć
145. Č GROBLJE (Gaj), Kasindo, Ilidža
146. GRCKO GROBLJE; ć Ilijaš
147. Č GROBLJE, Medvjedice, ž ć
148. Č GROBLJE   ć ć
S.arajevo-Novi grad
149. Č GROBLJE, Svrake, š ć
150. Č GROBLJE, Tilava, Sarajevo-
-Novo Sarajevo
151. Č GROBLJE (Dušino brdo), Vidotina-
ć Ilijaš .H<>
152. GREBAK, Vite:z, Pale
153. GREBEN, Višnjica-Koštica, Ilijaš
154. GREBLJE, Donja Presjenica, Trnovo
155. GREBLJE, č Sarajevo-Novi grad
156. GREBNICE, ć Trnovo
157. GREBNICE, ć Trnovo
158. GREBNICE. č Trnovo
159. Č Lokve, ž ć
160. GRIVICI, ć ž ć
161. GRKARICA, Igman planina, Trnovo
162. GROBLJAJA, Komrani, Pale
163. GROBLJE (Vitica), Delijaš, Trnovo
164. GROMILE, ć Trnovo
165. GROMILE. ć Trnovo
166. GROMILJ ACE, Raštelica, ž ć
167. GROMIONICA, Gornja č Ilijaš
168. GUBAVAC, Vrelo Bosne, Ilidža
169. GUVNIŠTA, Cešina strana, Trnovo
170. GUVNIŠTE, Podmjedenik, Pale
171. HANOVI (Hanina), Pale-Ubojište
172. HRASNICA, Hrasnica, Ilidža
173. HRASTNIK, Gornji Pribanj-Barakovac, Pak
174. HREšA, Hreša, Sarajevo-Stari grad
175. IGMAN PLANINA, Vrelo Bosne, Ilidža
176. ILIDZA, Ilidža
177. ILIJ AK, Gornja č Ili jak, Pale
178. ILIJAŠ, Ilijaš
179. lVANCICI, č Tiijaš
180. IVENSKI BRIJEG, Dragoradi, Ilijaš
181. JAHIN DO (Hauzma, Mramorje), č Pale
182. JASIKE (Kreštalicine bare), Gornji ć
Sarajevo-Novo Sarajevo
183. JAVORNIK   č korita), ć
Sarajevo-Centar
184. JELICA, ć Ilijaš
185. JERKICA GROBLJE, Bare, ž ć
186. Đ Gornji Lukavac, Trnovo
187. KADICA GROBLJE, š ć Trnovo
188. KAKANJ, Alipašino polje, Sarajevo-
-Novi grad
189. KALDRMA, Gornja č Pale
190. KALJANI, Kaljani, Pale
191. KAMEN, ć ž ć
192. KAMENOVI, ć Ilidža
193. KAMENJACA 1, č Trnovo
194. Č 2, č Trnovo
195. Č š ć
196. KAPOVA SELIŠTA (Borija), ć Trnovo
197. KATICA BRDO, Toplik, Sarajevo-Novo
Sarajevo
198. KAURLAŠ, Višnjica, Ilijaš
199. KAURSKO GROBLJE, ć ć
Pale ·
'.1.00. KAURSKO GROBLJE, ć ž Sarajevc
-Stari grad
201. KAURSKO GROBLJE, ć Ilijaš
202. Kl\.URSKO GROBLJE, ć Pale
203. KAURSKO GROBLJE, č Trno:vo
204. KAURSKO GROBLJE, ć Pale
:205. KAURSKO GROBLJE (Kam'2ši), č
Trnovo
206. KLANAC, Lokve-Crepljani, ž ć
207. KLANICA, Donji č Sarajevo-:Centar
208. KLEK, Sarajevo-Novo Sarajevo ·
209. KOBILJA GLAVA, Kobilja glava, š ć
210. KOBILJA GLAVA, Njem.anica, Sarajevo-
-Stari grad
211. Č Donji Gr.ab, Trnovo
212: KOD KAMENA, Ferhatlije, ž ć
213. KOKOREV AC, Nahorevo, Sarajevo-Centar
214. KONJIC, Podloznik, Pale
215. KOPOšIC, ć š ć Ilijaš
216. KOSA, Podmjedenik, Pale
217. KOSA, Ravne Njive, Pale
218. KOSA, Sjetlina, Pale
219. KOSA-MRAMORJE, Sjetlina, Pale
220. KOŠTICE, Zovik, ž ć
221. KOV ACEVINA, Krupac, Ilidža
222. Č Ć Sarajevo-Centar
223. č Gornja č Pale
224. KOZJA STIJENA, Gornje Sinjevo-Dubrava,
Pale
225. č č š ć
226. č ć Sarajevo-Stari grad
227. KRIV Č Brnjica-Suva Č Pale
228. Č č š ć
229. KRIVNJA   č Gornja Tušila, Trnovo
230. KRIŽEV AC, Donja ć
Trnovo
231. KROMOLJSKI PUT, Slatina, Sarajevo-Centar
232. KRSTAC, Šabanci, Trnovo
233. KRŠ, Gradina, Pale
234. KUMJENOV AC, ć Trnovo
235. LALICA GROBLJE, ć Sarajevo-
-Novo Sarajevo
236. LASICA 1, Hrarnica-Lasic.a, Ilidža
237. LASICA 2, Hrasnica-Lasica, Ilidža
238. LAUŠOV AC 1 (Kipar), Prutine-Laušovac,
Pale
239. LAUŠOV AC 2, Prutine-Laušovac, Pale
240. Č Mali Krivoglavci, š ć
241. LUKA, Luka, Ilijaš
242. LJETOVIK, Ljetovir, š ć
243. MACA BRDO, Gukavac, Trnovo
244. MAJDANI, Majdani, Pale
245. MALA GRADINA, Zenik, Iiidža
246. MALI KRIŽ, Kasindo, Ilidža
247. MALO MRAMORJE, Jelovci, Pale
248. MALO MRAMORJE, č Ilijaš
249. MANDRA, ć Ilijaš
250. MANDRA, ć Ilijaš
2:51. MARGETINO GROBLJE, ž ć
252. MARIJE, Krivoglavci, š ć
253. MARI.JIN DVOi.R 1, Sarajevo-Centar
254. MARIJIN DVOR 2 (Carina), Sarajevo-Centar
255. MARINO V A PECINA, š ć Pale
256. Đ ć Pale
257. MEKOTE, Osijek, Ilidža
258. MIJAJLOVA NJIVA, ć Pale
259. MLINAREVAC, Bulozi, Sarajevo-Stari grad
260. č Bašci-Na Javorku, Trnovo
261. Č Podvitez, Pale
262. Č Sarajevo-Stari grad
263. Č Brda, Trnovo
264. MOLBA, ć č š Pale
265. MORA VCI, Vranješ, Sarajevo-Novo Sarajevo
266. MRAMOR (Brijest), Klek, Ilijaš
267. MRAMORAC, ć Pale
268. MRAMORJE, Bulozi, Sarajevo-Stari grad
269. MRAMORJE, ć Sarajevo-Stari grad
270. MRAMORJE, ć Vode
(Oru6eve Vode), Paie
271. MRAMORJE, Donji ć Ilijaš
272. MRAMORJE, Donji ć Sarajevo-
-Novo Sarajevo
273. MRAMORJE, Gornja Ljubogošta-Toplik, Pale
274. MRAMORJE (Šiljevina), Hreša, Sarajevo-
-Stari grad
275. MRAMORJE, ć Sarajevo -
-Novo Sarajevo
276. MRAMORJE, ć šuma, Ilijaš
277. MRAMORJE 1 (Milotine), ć š
Pale
278. MRAMORJE 2, ć Pale
279. MRAMORJE, Njemanica-Luke, Sarajevo-
-Stari grad
280. MRAMORJE, Sokolina, Pale
281. MRAMORJE (Pastorak), Srednje, Pale
282. MRAMORJE (Igrište), Stajna, Pale
283. MRAMORJE, š ć Š Pale
284. MRAMORJE, Š ć Vode, Pale
285. MRAMORJE, Š š ć Trnovo
286. MRAMORJE, ć č Pale
287. MRAMORJE NA LASQ'VI, ć Sarajevo
-Novo Sarajevo
288. MREZGA, Rakova Noga, Ilijaš
289. NA DUBLJU, Mrakova, Ilijaš
290. NA GAJU, ć Sarajevo-Novo
Sarajevo
Wl. NA HANU, š ć Trnovo
292. NA JAVORU, Donja č Ilijaš
293. NAKLO, ć Ilidža
294. NAPLAVAK, Donji Pribanj, Pale
295. NEDŽARICI, ž ć Sarajevo- Novi grad
296. NIKOLICI, ć Pale
297. NIŠANI, Ilovice, Trnovo
298. NOVO SARAJEVO 1, Sarajevo-Novo Sarajevo
299. NOVO S.ARAJEVO 2, Sarajevo-Novo Sarajevo
300. NJEMANICA, Njemanica, Sarajevo-Stari grad
301. Đ Sarajevo-Stari grad
302. ODŽAK, Kamenica-Odžak, Ilijaš
303. ODZAK, Saice-Odžak, Pale
5 - š leksikon
33
304. OGLAVAK, Oglavak, Trnovo
305. ORAšAK, Lokve, ž ć
306. ORLOV AC, Hreša, Sarajevo-Stari grad
307. OSENIK, Osenik, ž ć
308. OSJEK, Osjek, Ilidža
309. OS.REDCI, ć Trnovo
310. OT'JEŠEVO, Donja Presjenica-Odžak, Trnovo
311. PALJIKE, ć Sarajevo-Novo Sarajevo
312. PASATTNA, Krivoglavci-Pasatina, š ć
313. PA VLOV AC, Kasindo, Ilidža
314. PAVLOVAC, Š ć Pale
315. PAZAHIC, ć ž ć
316. PISKAVAC 1, ć Pale
317. PISKAVAC 2, ć Pale
318. Č Cešina Strana, Trnovo
319. POCRKAVLJE, š ć Ilijaš
320. POD BRIJEGOM, ć Vode
  č Vode), Pale
331. PREKACA, Gornja č č Pale
322. PODGREBNI DO (Podanica), č Sarajevo-
-Novi grad
323. PODLIPA, Gora, ć
324. PODLOZNIK, Podloznik, Pale
325. PODMJEDENTK, Podmjedenik, Pale
326. PODSOKOLINA, Derventa-Podsokolina, Pale
327. PODSTRANE, Strane-Podstrane, Pale
328. POTKUCNICA, ć Ilidža
329. PRACA, č Pale
330. Č POLJE, č Trnovo
331. PREKACA, Gornja č č Pale
332. PRIBOJ, Ugorsko-Priboj, š ć
333. PRIJEMET, Gornja č Ilijaš
334. PRLE, Perca, Sarajevo-Centar
335. PROSJEKA, Gornja Sjetlina, Pale
336. RAHOVICI, č ć Trnovo
337. RAJINO BRDO, Gornja č Pale
338. RAKITNICA, Rakitnica, Trnovo
339. RAKOV KAMEN, Š ć Ilijaš
340. RAKOVA NOGA, Rakova Noga, Ilijaš
341. RAVAN, č š ć
342. RA VANICA, Donja Ljubogošta, Pale
343. RAVNE, Č š ć ž ć
344. RECICA, č Sarajevo-Novi grad
345. RIMSKI BUNAR, ć Ilidža
346. RIMSKO GROBLJE, Kasindo, Ilidža
347. RIMSKO GROBLJE groblje), č
Ilidža
348. ROGIN POTOK, Ceš6e, ž ć
349. ROGOš, Blažuj, Ilidža
350. ROGOUšICI, š ć Pale
351. ROVE-PROSJEKA, č ć Pale
352. RUDA GLAVICA, Trnovo
3'53. SARACEVE NJIVE, č Pale
3'54. SARAJEVO, Sarajevo
35,5. SA VICA BRDO, ć Sarajevo-Stari grad
356. SEMIZOV AC, Semizovac, š ć
357. SIHOTINJ KAMEN, ć Pale
358. SIT'NIK, Bjelašnica planina, ž ć
3'59. SLANA BRDA   Š č Blažuj, Ilidža
360. SREDNJE, Srednje, Pale
361. Č (Baskija), Gornja Korita,
Ilijaš
362. Srr'ARI GRAD, Dragulje, Pale
363. STARI GRAD 1, Sarajevo-Stari grad
3'64. STARI GRAD 2, Sarajevo-Stari grad
365. STARO GREBLJE, ć ž ć
366. STRAŽIŠTE, Brnjica-Velike Bukve, Pale
367. Ć ć Sarajevo-
-Stari grad
368. STUPSKO BRDO, Stup, Ilidža
369. SUV A Č Brnjica-Suva č Pale
370. SVATINE, č ć Trnovo
371. SVATOVSKO GROBLJE (Nišani), Donja
š č Pale
372. SV ATOVSKO GROBLJE, ć Sarajevo
-Novo Sarajevo
373. SVATOVSKO GROBLJE, ć Ilidža
374. ŠIROKA LUKA, Podliipnik, Ilijaš
375. č GUVNO, Hreša-Mali Orlovac,
Sarajevo-Stari grad
376. TABAKOVAC, Donje Svrake, š ć
377. č 1, č ž ć
378. č 2, č ž ć
379. Č Krupac, Ilidža
380. TEKIJA, Podlugovi, Ilijaš
381. TILAVA, Tilava, Sarajevo-Novo Sarajevo
382. TOV ARNICA, Datelji, Pale
383. TRAVNJAK, Ozren, Ilijaš
384. TREBECAJ, č Trnovo
385. TRLICA, Srednje, Ilijaš
386. TRNOVO 1, Trnovo
387. TRNOVO 2, Trnovo
388. TROJ AN, ć ž ć
389. TUHELJ, č ž ć
390. U POLJU, ć Pale
391. UVRAT, č Trnovo
392. V ARDIŠTE, ć ž ć
393. VAR.OŠIŠTE, ć Sarajevo--Novi grad
394. VELIKA GRADINA, ć Sarajevo-
-Stari grad
395. VELIKA GRADINA, Kadino Selo-Velika
Strana, Pale
396. VELIKA GRADINA, Zenik, Ilidža
397. VELIKE BUKVE 1, Brnjica-Velike Bukve,
Pale
398. VELIKE BUKVE 2, Brnjica-Velike Bukve,
Pale
399. VELIKE BUKVE 3, Brnjica-Velike Bukve,
Pale
400. VELIKI KRIVOGLA VCI, Veliki Krivoglavci,
š ć
401. VELIKO MRAMORJE, Jelovci, Pale
402. VELIKO MRAMORJE, č Ilijaš
403. VIDOVICA, Derventa-Vidovica, Pale
404. VINIŠTE, Gora, š ć
40.5. VLAŠKO GROBLJE (Krst), Gradac, ž ć
406. VONJACA, Dragoradi, Ilijaš
407. VRH SELO, Gornja Ljubogošta-Vrh Selo, Pale
408. VtRTACA (Skuzmadanj), Mokrine, ž ć
409. Č BRDA, Komrani, Pale
410. Ć GROBLJE, Donje Sinjevo, Pale
411. ZA GREBLJEM, ć š ć Ilijaš
4:12. ZAGREBNICA, ć Ilijaš
413. ZAKUTNICA, Zakutnic.a, Ilijaš
414. ZALOŽNICA, Kamenica-Odžak, Ilijaš
415. ZLATARIC, ć Trnovo
416. ZMIJSKE STTJENE, Ilidža
417. Ž Ć Gornja č ć Pale
REGIJA 15: POPIS NALAZIŠTA PRAISTORIJSKOG DUBA
7. BAšACKA GRADINA, č Trnovo (D 6)
11. BIJAMBARE, ć Ilijaš (D 1)
19. BORAK, č ž ć (A 4)
32. BRIJEŠKO BRDO, š ć Sarajevo--
-Novi grad (C 4)
38. BUTMIR, Butmir, Ilidža (C 4)
68. DEBELO BRDO, Sar.ajevo-Centar (D 4)
88. FORTICA, Sarajevo-Stari grad (D 4)
93. GOMILA, Krivoglavci, š ć (C 3)
100. GRAD, Svrake, š ć (C 3)
101. GRADAC, Bi.strik, Sarajevo-Stari grad (D 4)
103. GRADAC, Brutusi, Trnovo (D 6)
104. GRADAC, Dvor, Sarajevo-Novi grad {C 3)
105. GRADAC   č Gornji Kotorac, Ilidža (C 4)
108. GRADAC, Gradac, ž ć (B 4)
107. GRADAC, Hodidjed, S.arajevo-Stari grad (E 4)
108. GRADAC, Nahorevo, Sarajevo-Centar (D 3)
110. GRADINA, Blažuj, Ilidža (C 4)
111. GRADINA, Delijaš, Trnovo (E 6)
112. GRADINA, Donje Biosko, Sarajevo-
-Stari grad (D 3)
114. GRADINA, Gradina, Pale (E_5)
115. GRADINA, Hrasnica-Lasic.a, Ilidža (C 5)
116. GRADINA, č ć Ilijaš (D 2)
117. GRADINA, ć Ilijaš (D 1)
118. GRADINA, Lokve, š ć (C 3)
119. GRADINA, ć Trnovo (C 6)
120. GRADINA, š ć Pale (G 4)
121. GRADINA, ć Sarajevo-Centar (D 3)
122. GRADINA, č Pale (G 5)
123. GRADINA, č Trnovo (C 5)
124. GRADINA, š ć Pale (E 4)
125. GRADINA, Strane, Pale (G 5)
127. GRADINA, Š š ć Trnovo (E 6)
128. GRADINA, Umoljani, Trnovo (B 6)
129. GRADINA, Vidotina, Ilijaš (E 2)
130. GRADINA, Vitez, Pale (F 4)
131. GRADINA Ć VLJAK, Hreša, Sarajevo-
-Stari grad (E 4)
132. GRADINA LOZNIK, Podloznik, Pale (G 4)
161. GRKARICA, Igrnan planina, Trnovo (C 5)
164. GROMILE, ć Trnovo {D 6)
165. GROMILE, ć Trnovo (D 6)
168. GUBAVAC, Vrelo Bosne, Ilidža (C 4)
175. IGMAN PLANINA, Vrelo Bosne, Ilidža (C 4)
177. ILIJAK, Gornj.a č Pale (G 4)
195. č š ć (C 3)
213. KOKOREV AC, Nahorevo, Sarajevo-
-Centar (D 3)
221. Č Krupac, Ilidža (C 5)
226. Č ć Sarajevo-Stari grad (D 4)
245. MALA GRADINA, Zenik, Ilidža (B 3)
255. lVIARINOV A Ć š ć Pale (E 4)
262. MOCILA, Sarajevo-Stari grnd {D 4)
293. NAKLO, ć Ilidža (C 4)
301. Đ Sarajevo-Stari grad (D 4)
306. ORLOVAC, Hreša, Saraj-evo-Stari grad (D 4)
312. PASATINA, Krivoglavci-Pasatina,
š ć (C 3)
327. PODSTRANE, Strane-Podstrane, Pale (G 5)
329. č č Pale (G 5)
336. Ć č ć Trnovo (C 5)
337. RAJINO BR.DO, Vinograd-PrekaM., Pale (G 4)
344. RECICA, č Sarajevo-Novi grad (C 3)
349. ROGOŠ, Blažuj, Ilidža (C 4)
352. RUDA GLAVICA, Trnovo (D 6)
356. SEMIZOVAC, Semizovac, š ć (C 3)
337. RAJINO BRDO, Go:rnja č
Pale (G 4)
388. TROJAN, ć ž ć (B 4)
394. VELIKA GRADINA, ć Sarajevo-
-Stari grad (D 3)
395. VELIKA GRADINA, Kadino Selo-Velika
Strana, Pale (E 3)
396. VELJKA GRADINA, Zenik, Ilidža (B 3)
35
REGIJA 15: POPIS NALAZIŠTA IZ DOBA RIMSKE VLADAVINE
2. BARA, Rakovica-Košelji, Ilidža (B 4)
16. BJELUŠE, Rakovica, Ilidža (B 4)
17. BLAŽUJ, Blažuj, Ilidža (C 4)
37. BUTILA, Butila, Ilidža (C 4)
39. CENTAR 1, Sarajevo-Centar (D 4)
40. CENTkR 2, Sarajevo-Centar (D 4)
41. CENTAR 3, (D 4)
42. CENTAR 4, Sarajevo-Centar (D 4)
47. CRKVINA, Donji Kotorac, Ilidža (C 4)
50. CRKVINA, č ć Ilidža (C 4)
52. CRKVINA, Vruci, Ilidža (C 4)
53. CRKVINE, Rakovica-šamin gaj, Ilidža (B 4)
54. CRKVIŠTE, Blažuj, Ilidža (C 4)
55. CRKVIŠTE, Gornji Pribanj-Brdo, Pale (E 4)
56. CRNAC, Donji Kotorac, Ilidža (C 4)
68. DEBELO BRDO, Sarajevo-Centar (D 4)
69. Č Ć č ć Trnovo (C 6)
71. Ć NJIVE, Rakovica, Ilidža (B 4)
86. F Ć ć Sarajevo-Stari grad (D 3)
95. GORNJA JOŠANICA, š ć
Jošanica (C 3)
100. GRAD, Svrake, š ć (C 3)
104. GRADAC, Dvor, Sarajevo-Novi grad (C 3)
105. GRADAC č Gornji Kotorac, Ilidža (C 4)
106. GRADAC, Gradac, ž ć (B 4)
107. GRADAC, Hodidjed, Sarnjevo-Stari g'.tad (E 4)
114. GRADINA, Gradina, Pale (E 5)
126. GRADINA, Svrake, š ć (C 3)
149. Č GROBLJE, Svrake, š ć (C 3)
166. Č Raštelica, ž ć (A 5)
172. HRASNICA, Hrasnica, Ilidža (C 4)
176. ILIDŽA, Ilidža (C 4)
178. ILIJ AŠ, Ilijaš (C 3)
195. KAMENJACA, š ć (C 3)
222. Č Ć Sarajevo-Centar (D 4)
252. MARIJE, Krivoglavci, š ć (C 3)
253. MARIJIN DVOR 1, Sarajevo-Centar (D 4)
254. MARIJIN DVOR 2 (Carina), Sarajevo-
-Centar (D 4)
257. MEKOTE, Os jek, Ilidža (C 4)
293. NAKLO, ć Ilidža (C 4)
298. NOVO SARAJEVO 1, Sarajevo-
-Novo Sarajevo (D 4)
299. NOVO SARAJEVO 2, Sarajevo-
-Novo Sarajevo (C 4)
308. OSJEK, Osjek, Ilidža (C 4)
315. ć ć ž ć (B 5)
337. RAJINO BRDO, Gornja č
Pale (G 4)
354. SARAJEVO, Sarajevo (D 4)
363. STARI GRAD 1, Sarajevo-Stari grad (D 4)
368. STUPSKO BRDO, Stup, Ilidža (C 4)
380. TEKIJA, Podlugovi, Ilijaš (B 2)
386. TRNOVO 1, Trnovo (D 6)
388. TROJAN, ć ž ć (B 4)
393. V AROŠIŠTE, ć Sarajevo-
-Novi grad (C 4)
396. VELIKA GRADINA, Zenik, Ilidža (B 3)
416. ZMIJSKE STIJENE, Ilidža (C 4)
REGIJA 15: POPIS NALAZIŠTA IZ SREDNJEG VIJEKA
*
1. BANDIJERA, Ozren, Ilijaš (E 2)
3. BARA, Saice-Odžak, Pale (F 5)
4. BARE, Donja Presjenica--Odžak, Trnovo (D 5)
5. BARE, Pribanj, Pale (E 4)
6. BARICE, ć Ilijaš (D 2)
8. Ć Rakovica-Košelji, Ilidža (B 4)
9. Ć GUMNO, ć Ilidža (C 4)
10. BEZISTAN, č Sarajevo-Novi grad (C 3)
12. BIJELA TABIJA, Sarajevo-Stari grad (D 4)
13. BIJELI KAMEN (Savnjak), Ž č Sarajevo-
-Novi grad (C 4)
14. BIKATINA KOSA, Rosulje, Pale (E 4)
15. BJELOTINE, Gornji š ć Ilijaš (C 3)
18. BORAK, Sarajevo-Centar (D 4)
19. BORAK, č ž ć (A 4)
20. BRADICI, Ilovice, Trnovo (D 5)
21. BRAJA, Braja, Pale (E 4)
22. BRDO, Donja Tušila-Pervizi, Trnovo (C 6)
23. BRDO, Gornji Pribanj-Brdo, Pale (E 4)
24. BRDO, Mokro, Pale (F 4)
25. BRDO, Rakova Noga, Ilijaš (E 2)
26. BRDO, Vin.ograd, Pale (G 4)
27. BREZIK, Kasindo, Ilidža (D 4)
28. BREZOV RAT, Zagor, Trnovo (E 6)
29. BRIJEG, Ć ć Vode
č Vode), Pale (E 4)
30. BRIJEG, Gornja č Pale (G 5)
31. BRIJEG, Radava, Sarajevo-Centar (D 3)
33. BRNJICA, Brnjica, Pale (G 4)
34. BRUS, ć Ilijaš (E 2)
35. č Gornja č Pale (E 5)
36. BULOZI, Bulozi, Sarajevo-Stari grad (E 4)
43. CENTAR 5, Sarajevo-Centar (D 4)
44. Ć GROBLJE, Saice-Rastovac,
Pale (F 5)
45. CRKVICA, Vela, Ilidža (B 3)
46. ORKVICE, Milje, Trnovo (D 6)
48. CRKVINA (Krst), Gora, š ć (C 3)
49. CRKVINA, Gornji ć Ilijaš (B 2)
50. CRKVINA, č ć Ilidža (C 4)
51. CRKVINA, Umoljani-Dolovi, Trnovo (B 6)
52. CRKVINA, Vruci, Ilidža (C 4)
55. CRKVIŠTE, Gornji Pribanj-Brdo, Pale (E 4)
56. Č Donji Kotorac, Ilidža (C 4)
57. č ć Pale (F 5)
58. č č Ilijaš (D 2)
59. Č Č č ć Pale (F 4)
60. Č Š Ć Č š ć ž ć (A 5)
61. č (Svetosavlje), ć
Trnovo (D 6)
62. Č č GREBLJE, Č č ž ć (A 5)
63. Č 1, đ Pale (G 4)
64. Č 2, đ Pale (G 4)
65. Č Gornje Pale, Pale (E 4)
66. ć   ć ć Pale (F 4)
67. Ć DO, ć „ ž ć (B 4)
68. DEBELO BRDO, Sarajevo-Centar (D 4)
70. DESAVA, Stupa, Ilijaš (D 2)
72. č GROBLJE, Vihari, Pale (F 5)
73. DOLINA, Vinograd, Pale (G 5)
74. DOLOVI, Umoljani-Dolovi, Trnovo (B 6)
75. DONJA TRLICA, Srednje, Ilijaš (D 2)
76. DRINA, Donji ć Ilijaš (D 2)
77. DRUM, Podgrab, Pale (F 5)
78. DUB 1, Dub, ž ć (B 5)
79. DUB 2, Dub, ž ć (B 5)
80. ć Lokve-Crepljani, ž ć (B 5)
36
81. DUBOVIK (Sirovo ždrijelo, Velike stijene),
Gornja Sjetlina, Pale (F 5)
82. DUBROVNIK, ć š ć Ilijaš (C 2)
83. DVORIŠTA 1, ć š Pale (F 5)
84. DVORIŠTA 2, ć š Pale (F 5)
85. DŽELAPSKA TORINA, Donji Grab,
Trnovo (D 5)
87. FEJZUŠA (Brijeg), Tilava, Saraj.evo-
-Novo SarajeV"o (D 4)
89. GAJ, č Pale (F 4)
90. GLAVICA, Gornja č Pale (G 5)
91. GLAVICA, Podlugovi, Ilijaš (C 3)
92. GLA VOGODINA, Glavogodina, Ilidža (C 4)
94. GOMJENICA, Gradac, ž ć (B 4)
96. GORNJA SJETLINA, Gornja Sjetlina,
Pale (F 5)
97. Ć ć Pale (F 4)
98. GRABOVICA, Grabovica, Pale (F 5)
99. GRACAN BRDO, ć Pale (F 4)
102. GRADAC, ć Trnovo (D 5)
106. GRADAC, Gradac, ž ć (B 4)
108. GRADAC, Nahorevo, Sarajevo-Cent.ar (D 3)
109. GRADAC, Trnovo (D 6)
113. GRADINA, ć Š Pale (E 4)
114. GRADINA, Gradina, Pale (E 5)
115. GRADINA, Hrasnica-Lasica, IHdža (C 5)
122. GRADINA, č Pale (G 5)
123. GRADINA, č Trnovo (C 5)
127. GRADINA, Š š ć Trnovo (E 6)
133. GRADišTE, Č ć Sarajevo-
-Stari grad (D 4)
134. Č MRAMOR, ć Sarajevo-
-Centar (D 3)
135. Č GROBLJE 1 (Gaj), č
Trnovo (D 6)
136. Č GROBLJE 2 (Kamen), č
Trnovo (D 6)
137. Č GROBLJE, ć ž ć (A 5)
138. Č GROBLJE (Hvaljenski potok),
Donje Svrake, V o š ć (C 3)
139. GRCKO GROBLJE (Svat>0vsko groblj-e, Greblje),
Donji č Sarajevo-Centar (D 3)
140. Č GROBLJE, Ferhatlije, ž ć (B 5)
141. Č GROBLJE, Garovci, ž ć (B 4)
142. Č GROBLJE, Grab, ž ć (A 4)
143. Č GROBLJE (Kaursko groblje), ć
ž ć (B 4)
144. Č GROBLJE, ć
ž ć (B 5)
145. Č GROBLJE (Gaj), Kasindo, Ilidža (D 4)
146. Č GROBLJE, ć Ilidža (D 2)
147. GRCKO GROBLJE, Medvjedice, ž ć (A 4)
148. Č GROBLJE ć ć
Sarajevo-Novi grad (C 4)
149. Č GROBLJE, Svrake, š ć (C 3)
150. Č GROBLJE, Tilava, Sarajevo-
-Novo Sarajevo (D 4)
151. Č GROBLJE (Dušino brdo), Vidotina-
ć Ilijaš (D 2)
152. GREBAK, Vitez, Pale (F 4)
153. GREBEN, Višnjica-Koštica, Ilijaš (D 2)
1'54. GREBLJE, Donja Presjenica, Trnovo (D 5)
155. GREBLJE, č Sarajevo-Novi grad (C 3)
156. GREBNICE, ć Trnovo (E 6)
157. GREBNICE, ć Trnovo (E 6)
158. GREBNICE, č Trnovo (D 6)
159. Č Lokve, ž ć (B 5)
160. ć ć ž ć (B 4)
162. GROBLJAJA, Komrani, Pale (G 5)
163. GROBLJE (Vitica), Delijaš, Trnovo (E 6)
167. GROMIONICA, Gornja č Ilijaš (C 3)
169. GUVNIŠTA, Č š Strana, Trnovo (E 6)
170. GUVNišTE, Podmjedenik, Pale (F 4)
171. HANOVI (Hanina), Pale-Ubojište (E 4)
173. HRASTIK, Gornji Pribanj-Barakovac,
Pale (E 4)
174. HREŠA, Hreša, Sarajevo-Stari grad (E 4)
176. ILIDŽA, Ilidža (C 4)
179. ć č ć Ilijaš (D 2)
180. IVENSiKI BRIJEG, Dragoradi, Ilijaš (E 2)
181. JAHIN DO (Hauzma, Mramorje), č
Pale (F 4)
182. JASIKE (Kr
1
eštalicine bare), Gornji ć
Sarajevo-Novo Sarajevo (D 4)
183. JAVORNIK č korita), ć
Sarajevo-C€ntar (D 3)
184. JELICA, ć Ilijaš (D 2)
185. ć GROBLJE, Bare, ž ć (B 4)
186. JEZERO, Gornji Lukavac, Trnovo (C 6)
187. ć GROBLJE, š ć
Trnovo (D 6)
188. KAKANJ, Ahpašino polje, Sarajevo-
-Novi grad (C 4)
189. KALDRMA, Gornja č Pale (G 5)
190. KALJANI, Kaljani, Pale (G 5)
191. KAMEN, ć ž ć (B 4)
192. KAMENOVI, ć Iltdža (C 4)
193. KAMENJACA 1, č Trnovo (D 6)
194. Č 2, č Trnovo (D 6)
195. Č š ć (C 3)
196. KAPOVA SELIŠTA (Borija), ć
Trnovo (C 6)
197. Ć BRDO, Toplik, Sarajevo-
-Novo Sarajevo (D 4)
198. KAURLAŠ, Višnjica, Ilijaš (D 2)
199. KAURSKO GROBLJE, ć   ć
Pale (F 4)
200. KAURSKO GROiBLJE, ć € ž
Sarajevo-Stari grad (D 4)
201. KAURSKO GROBLJE, ć Ilijaš (D 2)
202. KAURSKO GROBLJE, ć Pale (E 4)
203. KAURSKO GROBLJE, č Trnovo (C 5)
204. KAURSKO GROBLJE, ć Pale (E 4)
205. KAURSKO GROBLJE (Kauraši), č
Trnovo (D 6)
206. KLANAC, Lokve--Crepljani, ž ć (B 5)
207. KLANICA, Donji č S.araj€vo-
-Centar (D 3)
208. KLEK, Sarajevo-NoV"o Sarajevo (D 4)
209. KOBILJA GLAVA, Kobilja Glava,
š ć (D 4)
210. KOBILJA GLAVA, Njemanica, Sarajevo-
-Stari grad (E 4)
211. Č Donji Grab, Trnovo (D 5)
212. KOD KAMENA, Ferhatlije, ž ć (B 5)
213. KOKOREV AC, Nahor.evco, Sar.ajevo-
-Centar (D 3)
214. KONJIC, Podloznik, Pale (F 4)
215. Š Ć ć š ć Ilijaš (C 2) '
216. KOSA, Podmjedenik, Pale (F 4)
217. KOSA, Ravne Njive, Pale (F 4)
218. KOSA, Sjetlin.a, Pale (F 5)
219. KOSA-MRAMORJE, Sjetlina, Pale (F 5)
220. KOŠTICE, Zovik, ž ć (B 5)
221. č Krupac, Ilidža, (C 5)
223. č Gornja č
Pale (G 5)
224. KOZJA STIJENA, Gornje Sinjevo-Dubrava,
Pale (E 3)
225.   č č š ć (C 3)
227. č Brnjica-Suva č Pale (G 4)
228. KRIV č č š ć (C 3)
229. KRIVNJA č Gornja Tušila,
Trnovo (C 7)
230.
231.
232.
233.
234.
235.
236.
237.
238.
23r9.
240.
241.
242.
243.
244.
246.
247.
248.
249.
250.
251.
254.
256.
258.
259.
260.
261.
263.
264.
265.
266.
267.
268.
269.
270.
271.
272.
273.
274.
275.
276.
277.
278.
279.
280.
281.
282.
283.
284.
285.
286.
KRIŽEVAC, Donja ć
Trnovo (D 5)
KROMOLJ:SKI PUT, Slatina, Sarajevo-
Centar (D 4)
KiRSTAC, Šabanci, Trnovo (C 5)
KRŠ, Gradina, Pale (E 5)
KUMJENOV AC, ć Trnovo (C 6)
Ć GROBLJE, ć Sarajevo-
-N ovo Sarajevo (D 4)
LASICA 1, Hrasnica-Lasica, Ilidža (C 5)
LASICA 2, Hrasnica-Lasica, Ilidža (C 4)
LAUSOVAC 1 (Kipar), Prutine-Laušovac,
Pale (F 4)
LAUSOV AC 2, Prutine-Laušovac, Pale (F 4)
Č Mali Krivoglavci, š ć (C 3)
LUKA, Luka, Ilijaš (D 3)
LJETOVIK, Ljetovik, š ć (C 3)
MACA BRDO, Gukavac, Trnovo (E 6)
MAJDANI, Majdani, Pale (F 4)
MALI KRIŽ, Kasindo, Ilidža (D 4)
MALO MRAMORJE, Jelovci, Pale (E 4)
MALO MRAMOHJE, č Ilijaš (D 2)
MANDRA, ć Ilijaš (D 1)
MANDRA, ć Ilijaš (D 2)
MARGETINO GROBLJE, ž ć (B 4)
MARIJIN DVOR 2 (Carina), Sarajevo-
-Centar (D 4)
Đ ć Pale (F 5)
MIJAJLOVA NJIVA, ć
Pale (F 4)
MLINAREVAC, Bulozi, Sarajevo-
Stari grad (E 4)
Č Bašci-Na Javorku,
Trnovo (D 6)
Č Podvitez, Pale (F 4)
Č Brda, Trnovo (C 6)
MOLBA, ć č š Pale (F 4)
MORA VCI, Vranješ, Sarajevo-
-Novo Sarajevo (C 4)
MRAMOR (Brijest), Klek, Ilijaš (D 2)
MRAMORAC, ć Pale (F 5)
MRAMORJE, Bulozi, Sarajevo-Stari
grad (E 4)
MRAMORJE, č ć Sarajevo -
-Stari grad (D 4)
MRAMORJE, ć ć Vode
  č Vode), Pale (E 4)
MRAMORJE, Donji č ć Ilijaš (D 2)
MRAMORJE, Donji ć Sarajevo-
-N ovo Sarajevo (D 4)
MRAMORJE, Gornja Ljubogošta-Toplik,
Pale (E 4)
MRAMORJE (Šiljevina), Hreša, Sarajevo-
-Stari grad (E 4)
MRAMORJE, ć Sarajevo-
-Novo Sarajevo (D 4)
MRAMORJE, ć ela Suma,
Ilijaš (E 1)
MRAMORJE 1 (Milotine), ć
Dvorišta, Pale (F 5)
MRAMORJE 2, N ć Pale (F 5)
MRAMORJE, Njemanica-Luke, Sarajevo-
-Stari grad (E 3)
MRAMORJE, Sokolina, Pale (E 4)
MRAMORJE (Pastorak), Srednje, Pale (F 5)
MRAMORJE (Igrište), Stajna, Pale (F 4)
MRAMORJE, ć Š Pale (G 5)
MRAMORJE, ć Vode,
Pale (E 4)
MRAMORJE, Š š ć Trnovo (E 6)
MRAMORJE, ć č
Pale (E 5)
287.
288.
289.
290.
291.
292.
293.
294.
295.
296.
297.
300.
301.
302.
303.
304.
305.
307.
309.
310.
311.
313.
314.
316.
317.
318.
319.
320.
321.
322.
323.
324.
325.
326.
328.
330.
331.
332.
333.
334.
335.
337.
338.
339.
340.
341.
342.
343.
345.
346.
347.
348.
350.
351.
353.
355.
357.
358.
MRAMORJE NA LASTVI, ć
Sarajevo-Novo Sarajevo (D 4)
MREZGA, Rakova Noga, Ilijaš (E 2)
NA DUBLJU, Mrakovo, Ilijaš (C 3)
NA GAJU, ć Sarajevo-
Novo Sarajevo (D 4) \
NA HANU, ć Trnovo (C 6)
NA JAVORU, Donja č Ilijaš (C 3)
NAKLO, ć Ilidža (C 4)
NAPLA V AK, Donji Pribanj, Pale (E 4)
ž Ć ž ć Sarajevo-
-Novi grad (C 4)
Ć ć Pale (F 5)
NIŠANI, Ilovice, Trnovo (D 6)
NJEMANICA, Njemanica, Sarajevo-
-Stari grad (E 3)
Đ Sarajevo-Stari grad (D 4)
ODZAK, Kamenica-Odžak, Ilijaš (D 1)
ODŽAK, Saice--Odžak, Pale (F 5)
OGLAVAK, Oglavak, Trnovo (D 5)
ORASAK, Lokve, ž ć (B 5)
OSENIK, Osenik, ž ć (B 4)
OS'REDCI, ć Trnovo (C 6)
OTJEŠEVO, Donja Presjenica-Odžak,
Trnovo (D 5)
PALJIKE, ć Sarajevo-
-N ovo Sarajevo (D 4)
37
PA VLOV AC, Kasindo, Ilidža (D 4)
PA VLOV AC, Š ć Pale (G 5)
PISKA VAC 1, ć Pale (F 4)
PISKA V AC 2, ć Pale (F 4)
Č Cešina Strana, Trnovo (E 6)
POCRKA VLJE, š ć Ilijaš (C 3)
POD BRIJEGOM, ć ć Vode
č Vode), Pale (F 4)
POD GRADOM (Okruglica), Š ć
PODGREBNI DO (Podanica), č
Sarajevo-Novi grad (C 3)
PODLIPA, Gora, š ć (C 3)
PODLOZNIK, Podloznik, Pale (F 4)
PODMJEDENIK, Podmjedenik, Pale (F 4)
PODSOKOLINA, Derventa-Podsokolina,
Pale (E 4)
POTKUCNICA, ć Ilidža (C 5)
č POLJE, č Trnovo (C 5)
Č Gornja č č Pale (G 4)
Pale, (G 5)
PRIBOJ, Ugorsko-Pri:boj, š ć (C 3)
PRIJEMET, Gornja č Ilijaš (C 3)
PRLE, Perca, Sarajevo-Centar (D 3)
PROSJEKA, Gornja Sjetlina, Pale (F 5)
RAJINO BRDO, Gornja č
Pale (G 4)
RAKITNICA, Rakitnica, Trnovo (C 6)
RAKOV KAMEN, Š ć
Ilijaš (D 1)
RAKOVA NOGA, Rakova Noga, Ilijaš (E 2)
RAVAN, č š ć (C 3)
RA V ANICA, Donja Ljubogošta, Pale (E 4)
RAVNE, š ć ž ć (A 5)
RIMSKI BUNAR, ć Ilidža (C 4)
RIMSKO GROBLJE, Kasindo, Ilidža (D 4)
RIMSKO GROBLJE (Kaursko groblje),
č mdža (C 4)
ROGIN POTOK, č š ć ž ć (A 5)
Š Ć š ć Pale (E 4)
ROVE-PROSJEKA, č ć Pale (F 5)
č NJIVE, č Pale (F 4)
SA Ć BRDO, ć Sarajevo-
-Stari grad (D 3)
SIROTINJ KAMEN, ć Pale (F 4)
SITNIK, Bjelašnica planina, ž ć (B 5)
38
359. SLANA BARA,   Š č Blažuj, Ilidža (C 4)
360. SRE!DNJE, Srednje, Pale (F 5)
361. STARICEVINA (Baskija), Gornja Korita,
Ilijaš (D 2)
362. STARI GRA!D, !Dragulje, Pale (E 4)
363. STARI GRA!D 1, Sarajevo- Stari grad (D 4)
364. STARI GRAD 2, Sarajevo--Stari grad (D 4)
365. STARO GREBLJE, ć ž ć (A 5)
366. STRAŽIŠTE, Brnjica-Velike Bukve,
Pale (G 5)
367. STUDENKOVICI, ć Sarajevo-
-Stari grad (D 4)
369. SUV A CESMA, Brnjica-Suva Cesma,
Pale (G 4)
370. SVATINE, č ć Trnovo (D 6)
371. SVATOVSKO GROBLJE (Nišani), Donja
š č Pale (E 4)
372. SVATOVSKO GROBLJE, ć
Sarajevo-Novo Sarajevo (D 4)
373. SV ATOVSKO GROBLJE, ć
Ilidža (C 5)
374. ŠIROKA LUKA, Podl·ipnik, Ilijaš (D 2)
375. TABACKO GUVNO, Hreša--Mali Orlovac,
Sarajevo-Stari grad (D 4)
376. TABAKOVAC, Donje Svrake, š ć (C 3)
378. TARCIN 2, č ž ć (A 4)
379. TEFERIC, Krupac, Ilidža (C 5)
381. TILAVA, Tilava, Sarajevo-Novo Sarajevo
(D 4)
382. TOV kRNICA, Dat21ji, Pale (G 5)
383. TRAVNJAK, Ozre:1, Ilijaš (E 2)
384. TREBECAJ, č Trno;ro (D 6)
385. TRLICA, Svednje, Ilijaš (D 2)
387. TRNOVO 2, Trnovo (D 6)
389. TUHELJ, č ž ć (A 4)
390. U POLJU, ć Pale (F 5)
391. UVRAT, č Trnovo (D 6)
392. VARDIŠTE, ć ž ć (B 5)
39'3. V AROSISTE, ć Sarajevo-
-Novi grad (C 4)
397. VELIKE BUKVE 1, Brnjica-Velike Bu::\'e,
Pale (G 5)
398. VELIKE BUKVE 2, Brnjica-Velike BukV2,
Pale (G 4)
399. VELIKE BUKVE 3, Brnjica-Velike Bukve,
Pale (G 5)
400. VELIKI KRIVOGLAVCI, Veliki Krivoglavci,
š ć (C 3)
401. VELIKO MRAMORJE, Jelovci, Pale (E 4)
402. VELIKO MRAMORJE, č Ilijaš (D :2)
403. VIDOVICA, Derventa-Vidovica, Pale (E 4)
404. VINIŠTE, Gora, š ć (C 3)
405. VLAŠKO GROBLJE (Krst), Gradac,
ž ć (B 4)
406. č Dragoradi, Ilijaš (E 2)
407. VRH SELO, Gornja Ljubogošta-Vrh Selo,
Pale (E 4)
408. č (Skuzmadanj), Mokrine,
ž ć (B 4)
Ll09. Č BRDA, Komrani, Pale (G 5)
410. VUKOVICA GROBLJE, Donje Sinjevo,
Pale (E 4)
411. ZA GREBLJEM, ć š ć Ilijaš (C 2)
412. ZAGREBNICA, ć Ilijaš (D 2)
413. ZAKUTNICA, Zakutnica, Ilijaš (D 2)
414. ZALOŽNICA, Kamenica-Odžak, Ilijaš (D 1)
415. ZLATARIC, ć Trnovo (C 6)
417. ZDRALOVICI, Gornja č ž ć
Pale (G 5)
39
REGIJA 15: NALAZIŠTA
15.1 BANDIJERA, Ozren, Ilijaš. Srednjovjekovna
nekropola. č 26 ć u obliku sanduka i
sarkofaga, orijentiranih Z--I i S-J. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 16J. S. č ć
15.2 BARA, Rakovica-Košelji, Ilidža. Rimski vo-
dovod. 0-'taci rimske č vodovodne cijevi.
Rimsko doba, 1-3. v.
L' '.' : I. Bojanc1y;Jci 1931 c, H2. K. T()Jpolovac
15.3 BARA, Saice-Odžak, Pale. č dva ć
ka u obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I.
Kasni srednji vijek.
LIT.: 8.   ć 1971, 266. S. č ć
15.4 BARE, Donja Presjenica-Odžak, Trnovo. Sred-
njovjekovna nekropola. č 13 ć u obli-
ku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J;
š ć ukras: kružnica. Kasni srednji vijek.
LIT.: $. š ć 1971, 177-178. S. č ć
15.5 BARE, Pribanj, Pale. Usamljeni ć u obli-
ku č oriJentiran JZ-SI. Kasni srednji vijek.
S. č ć
15.6 BARICE, ć Ilijaš. Sred-
njovj-ekovni .spomenik. U blizini muslimanskog gro-
blja na Vlasenicama č usamljeni ć u ob-
liku sarkofaga, orijentiran S-J; dislociran, ošte-
ć ukrasi: spirala i rozeta. Kasni srednji vijek.
S. č ć
15.7 BAŠACKA GRADINA, č Trnovo. Pra-
istorijska. gradina. Na istaknutom brijegu vidljivi
tragovi gradin.skog naselja. Nalazi: fragmenti kera-
mike na padinama. Bronzano i željezno doba.
K. Topolovac
15.8 Ć Rakovica-Košelji, Ilidža. Sred-
njovjekovna nekropola. Kod pravoslavnog groblja
č oko 30 ć u obliku sanduka i sarko-
faga, ol'ijentiranih Z-1. Kasni srednji vijek.
S. i V. ć 1908, 206. S. č ć
15.9 BERJANOVICEVO GUMNO, ć Ilidža.
Sr,ednjovjekovna nekropola. č dva ć u
obliku sanduka, orijentirani Z-I; č ošte-
6eni i dislocirani. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. i V. ć 1903, 134. S. č ć
15.10 BEZISTAN, č Sarajevo-Novi grad.
Srednjovjekovna nekropola. č šest ć u
o:bliku č sanduka i stubova, orijentiranih Z-I.
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. i V. ć 1908, 230. S. č ć
15.11 BIJAMBARE, ć Ilijaš. Pa-
leolitska stanica. Probno iskopavanje u Gornjoj pe-
ć obavio M. Malez 1967. Na dubini od 8 do 25 cm
otkriveni: životinjske kosti, ugljeno trunje i kremeni
artefakti neizdiferenciranih oblika, koji su zbog po-
ložaja u sloju opredijeljeni kao epigravettien. Istom
pri.likom đ je i keramika č doba. Mla-
đ paleolitik.
LIT.: M. Maiez 11!68, 150-180. Đ Basler
15.12 BIJELA TABIJA, Sarajevo-Stari grad. Sred-
njovjekovni č nalaz. Uz bedeme đ
na Vratniku đ su tri željezne kacige. Pretpo-
stavlja se da se na mjestu današnje Bijele tabije
nalazilo ranije srednjovjekovno đ Kasni
srednji vijek, 14-15. v.
LIT.: C. Truhelka 1914 a, 238; V. ć 1937, 33-34; H.
š ć 1953, 15-16. K. Topolovac
15.13 BIJELI KAMEN (Savnjak), Ž č Sarajevo-
-Novi grad. S11ednjovjekovni spomenik. č
jedan ć u obliku sarkofaga; dislociran; ostali
uništeni. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. i V. ć 1908, 101. S. č ć
15.14 BIKATINA KOSA, Rosulje, Pale. Srednjovje-
kovna nekropola. č pet ć u obliku sar-
kofaga, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 262. S. č ć
15.15 BJELOTINE, Gomji š ć Ilijaš. Srednjo-
vjekovna nekropola. U pravoslavnom groblju č
vano pet ć u obliku sanduka, orijentiranih
S-J; š ć Kasni srednji vij1ek.
LIT.: IYI. S. ć 1930, 688-592. S. č ć
15.16 BJELUSE, Rakovica, Ilidža. Rimsko naselje.
Otkriveni ostaci stare kaldrme, fragmenti rimskog
đ materijala i keramik,e. Rimsko doba,
1-3. V.
LIT.: I. 1981 c, 142. .K. Topolovac
15.17 BLAŽUJ, Blažuj, Ilidža. Rimski kameni spo-
menici. Nedaleko od mosta na Plandištu otkriven je
u sekundarnoj upotrebi reljef sa predstavom Me-
nade; nestao. đ u sekundarnom položaju kon-
sta tiran i reljef s predstavom Kupida; nestao. Rim-
;::ko doba, 1-3. v.
LIT.: NI. Haernes 1880, 42--44; A. J. Evans 1965, 212-213.
K. Topolovac
15.18 BORAK, Sarajevo-Centar. Srednjovjekovna
nekropola. U starom jevr-ejskom groblju na Kova-
č ć č nekoliko ć u obliku sandu-
k.a; ukras: polumjesec, jalbuka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. č ć 1934, 89. S. č ć
15.19 BORAK, č ž ć Praistorijska gra-
dina i srednjovjekovna nekropola. Na osamljenom
brežuljku, uz lijevu obalu Bijele Rijeke, blizu sasta-
va sa č vidljivi tragovi praistorijskog nase-
lja. Na gradini je u tri skupine č osam ste-
ć u obliku sanduka i .sarkofaga, orijentiranih
S-J; č š ć Bronzano i željezno doba
i kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 172; I. Bojanavski 1978, 104, 103.
S. č ć
15.20 BRADICI, Ilovice, Trnovo. Srednjovjekovna
nekropola. č č ć u obliku sanduka
i sarkofaga, orijentirana Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 180. S. č ć
15.21 BRAJA, Braja, Pale. Srednjovjekovn:t nekro-
pola. U pravoslavnom groblju č dvana2st
ć u obliku orijentiranih Z-I. Kasni
srednji vijek; S. č ć
40
15.22 BRDO, Donja Tušila-Pervizi, Trnovo. Sr2d-
njovjekovna nekrorpola. č 25 ć u obli-
ku sanduka, orijentiranih Z-I i S-J; ukras: line-
arni motiv, rozeta. Kasni srednji vijek. s. č ć
15.23 BRDO, Gornji Pribanj-Brdo, Pale. Srednjo-
vjekovna nekropola. U pravoslavnom groblju č
vano š
1
est ć u obliku sanduka, orijentiranih
Z-I. Karni srednji vijek.
LIT.: S. š 1971, 263. S. č ć
15.24 BRDO, Mokro, Pale. Srednjovjekovna nekro-
pola. U dvije skupine č 80 ć u obliku
č i sarkofaga. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 260. S. č ć
15.25 BRDO, Rakova Noga, Ilijaš. Srednjovj2kov-
na nekropola. Uz muslimansko groblje č 26
ć u obliku č sanduka i sarkofaga, orij2n-
tiranih SZ-JI i 81-JZ; š ć Karni srednji vi-
jek.
LIT.: S. š ć 1971, 159. S. č ć
15.26 BRDO, Vinograd, Pale. Srednjovjekovna ne-
kropola. č 16 ć u obliku sanduka i
sarkofaga, orijentiranih Z-I; š ć Kasni sred-
nji vijek.
LIT. :S. š ć 1971, 268. S. č   ć
15.27 BREZIK, Kasindo, Ilidža. Srednjovjekovna
nekropola. U pravoslavnom groblju č 10 ste-
ć u obliku sanduka, orijentiranih Z-I. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1Q71, 177. S. č ć
15.28 BREZOV RAT, Zagor, Trnovo. Srednjovje-·
kovna nekropola. č 56 ć u obliku plo-
č i sanduka, orijentiranih Z-I i S-J. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 181. S. č ć
15.29 BRIJEG, Ć ć vode č
:ve vode), Pale. Srednjovjekovna nekropola. č
na č ć u obliku sanduka, orijentiranih Z-I;
š ć Ukras: kirst-roz.eta i polumjesec. Kasni sred-
nji vijek. s. č ć
15.30 BRIJEG, Gornja č Pale. Sred-
nj.ovjekovna nekropla. č osam ć u ob-
liku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; š ć
ni; ukras: dvostruka i tordirana v11pca. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 264. S. č ć
15.31 BRIJEG, Badava, Sarajevo-Centar. Srednjo-
vjekovna niek:ropola. U pravoslavnom groblju č
vano nekoliko ć ost«ili unršteni. Kasni srednji
vijek. S. č ć
15.32 BRIJESKO BRDO, š ć Sarajevo-Novi
grad. Praistorijsko naselje. Oskudni ostaci naselja;
nalazi: fragmenti keramike. đ neolit.
K. Topolovac
15.33 BRNJICA, Brnjica, Pale. Srednjovjekovna ne-
kropola. č tri ć u obliku sanduka. Ka-
sni srednji vijek. s. č ć
15.34 BRUS, ć Ilijaš. Srednjovjekov-
na nekropola. U blizini muslimanskog grob-
lja nalazi se 28 ć u obliku .sanduka i sarkofa-
ga, orijentiranih Z-I i S-J; š ć Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 159. S. č ć
15.35 BUCINE, Gornja č Pale. SrednJOVje-
kovna nekropola. U blizini muslimanskog i pravo-
slavnog groblja leži nekropola ć u pravoslav-
nom groblju č ć u obliku krsta; ukrHs:
č zastava, polumjesec, rozete. Kasni srednji vi-
jek.
LIT.: M. ć 1977, 91. S. č ć
15.36 BULOZI, Bulozi, Sarajevo-Stari grad. Sred-
njovjekovni spomenik. Usamljeni ć u obliku
sanduka, orijentiran Z-I Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 175. S. č ć
15.37 BUTILA, Butila, Ilidža. Rimska đ
č otkriveni blokovi đ kamena, vje-
rovatno od rimske zgrade. Rimsko doba.
K. Topolovac
15.38 BUTMIR, Butmir, Ilidža. Praistorijsko nase-
lje. Istraživanje izvršili W. HadimskY, M. Hoernes i
F. Fiala 1893-189·6. godine. Naselje je zauzimalo
površinu od oko 20.0'00 m
2
, a kulturni sloj je dosti-
zao debljinu od oko 3 m. ć podatke o naj-
starijem stambenom horizontu okarakterisanom ze-
č nastambama, podaci o đ dje-
latnosti u đ stambenim horizontima potpuno
nedostaju.
Butmir je dao č bogat fond č
kamenog đ i kremenog alata, nasuprot koštanim
đ koje sasvim nedostaju.
Kulturna fizionomija Butmira odr2dena je na-
lazima keramike i figuralne plastike. Tipološke ka-
rakteristike č đ se ć unutc.r
keramo.grafskih odlika butmirske kulture u cjelini,
što se može ć i za ornamentalni sistem. Medutim,
u isto vrijeme ornamentalni sistem predstavlj·:t i vr-
hunac č ukrašavanja ostvare:10g u č
voj butmirskoj kulturi. Ta konstatacija se odnosi
prvenstveno na spiralne i trakaste motive, kao stan-
dardnu vrstu ukrasa, mada ni drugi motivi nimalo
ne zaostaju za njima.
Kada je č o figuralnoj plastici mora se naj-
prije ć da je Butmir jedino butmirsko i neo-
litska naselje u Bosni i Hercegovini uopšte koje je
dalo tako bogat i raznovrstan fond ovih nalaza. Da-
leko ć broj figurina pripada antropomorfnim,
a znatno manji broj zoomorfnim predstavama. đ
antropomorfnim predstavama apsolutnu dominaciju
imaju predstave žiene, što, s obzirom na nesumnjivi
matrijarhalni društveni pore<laik u neolitu, č da
ove figurine ulaze u krug kultnih predstava ženskih
»božanstava-«. Modeliranje antropomorfnih figurina
ć se od stiliziranih, preko č do
sasvim č predstava. đ ovim posljed-
njim posebno se č figurine kod kojih je ć
č armenoidne i europeidne (alpske) rasne, od-
nosno antropološke karakteristiike. ovih fi.gu-
rina potrebno je pomenuti i tzv. adorante i maske
koje imaju kultn<J-magijsko č
U periodizaciji butmirske kulture, nalazište u
Butmiru pripada njenoj č fazi i ujedno je
njen najizrazitiji predstavnik. đ neolit.
LIT.: V. Radimsky-M. Hoernes 1895 b, 1-46; F. Fiala-M.
Hoernes 1898, 1-42; A. Benac 1952, B. ć
15.39 CENTAR 1, Sarajevo-Oentar. Rimski
č nalaz. U Vrtu Zemaljskog muzeja đ
je bronzana rimska fibula ti:pa »Sidro-«. Rimsko do-
ba, 2-3.
LIT.: D. Sergejovski 1947, 38-39. V. Paškvalin
15.40 CENTAR 2, Sarajevo-Centar. Rimska zgra-
da. U Ulici Danijela Ozme otkriveni fragment: rim-
skog đ materijala. Rimsko doba, 1-4. v.
LIT„: V. Radimsky 1896, 110. K. Topolovac
15.41 CENTAR 3, Sarajevo-Centar. Rimska lon-
č radionica. Uz Koševski potok, kod Alipašine
džamije, na dubini od 2 m otkriveni su ostaci velike
č ć oko koje su ležal1e gomile gline. Na-
đ je i mnogo fragmenata rimskog đ
materijala, đ ostalog ć z.idnog lijepa s
č pompejanskom bojom. Rimsko do-
ba, 1-3. V.
U'I.: F. Radimsky 1896, 110-112. K. Topolovac
15.42 CENTAR 4, Sarajevo-Centar. Rimski poje-
č nalaz. Na prostoru nove ž č stanice
č otkriven kameni spomenik kultnog karakte-
ra u obliku medaljona sa predstavom konjanika
(tzv. č konjanik«). Rimsko doba, 3. v.
LIT.: D. Sergejevski 1948, 167-187; B. č ć 1954,
41-rn. K. To:;:iofovac
15.43 CENTAR 5, Sarajevo-Centar. Srednjovjeko-
vni č nalaz. č đ bronzana
narukvica, ukrašena zmijskim glavama, karakteri-
č za nalaze iz vremena seobe naroda. Rani sred-
nji vijek, 5-6. v.
LiT.: D. Ser,-;ejev:;ki 1947, 42-43; JY. ć 383.
N. ć
15.44 CICOVICA GROBLJE, Saice-Rastovac, Pa-
le. Srednjovjekovna nekropola. U starom pravoslav-
nom groblju č 14 ć u obliku sanduka
i sarkofaga, orijentiranih u pravcu Z-I j S-J;
ukras:_ bordure, spirala. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. Bešlagi.r! 1971, 266. S. č ć
15.45 CRKVICA, Vela, Ilidža. Srednjovjekovna cr-
kva. Na platou istaknutog brežuljka nalaze se ostaci
crkvene đ Srednji vijek. L.  
15.46 CRKVICE, Milje, Trnovo. Srednjovjekovna
crikva i nekropola. Ruševine jednobrodne crkve s
polukružnom apsidom, dužine 12 m, širine 6 m; ori-
jentacija I-Z. Zidovi č do v.IBine od 1 m.
Oko crkve ležala je nekropola od koje je č
samo fragmentirani ć ostali uništeni. Kasni
srednji vijek. L. Fekeža
15.47 CRKVINA, Donji Kotorac, Ilidža. Rimska
opeka. Rimsko doba, 1-4. v. K. Topolovac
15.48 CRKVINA (Krst), Gora, š ć Srednjovje-
kovna crkva i nekropola. Na platou uz :::taro mu-
slimansko groblje nalaze se ostaci srednjovjekovne
crkve, dužine oko 15 m; oko nje pružalo se groblje,
u đ uništeno. Kasni srednji vijek.
LIT.: Đ ć 1950 a, 409. L. Fekeža
15.49 CRKVINA, Gornji ć Ilijaš. Srednjo-
vjekovna crkva i nekropola. Na lijevoj obali Bosne
na savremenom pravoslavnom groblju nalazila se
srednjovjekovna crkva koja je prtpadala srednjovje-
kovnoj župi š ć a spominje se u pov'2lji iz
1244. č devet ć u obliku sanduka, ori-
jentiranih I-Z; ostali uništeni. Kasni srednji vij-ek.
LIT.: P. đ ć 1971, 337-346; S. š ć 1971, 163.
L. Fekeža
15.50 CRKVINA, č ć Ilidža. Rimska stela,
srednjovjekovna crkva i groblje. IstraživanJa vršila
I. Cremošnik 1950. i 1'951. Stela, vjerovatno spolium,
na kojoj se nazire figuralna predstava, č ot-
krivena na istaknutom brežuljku. Rimsko doba,
2-3. V.
Otkrivena crkva imala Je kružnu osnovu sa 6
apsida, od koje su bili č samo ukopani teme-
lji i dio podnice. Oko crkve prostiralo se groblje,
uveliko š ć naknadnim kasnijim ukopavanjem
u ruševinama crkve i oko nj1e. U starijim grobovi-
6 - Arheološki leksikon
ma đ je č po.<:uda i nekoliko nam.m-
ca bjelobrdske, odnosno dalmatinskohrvatske grup€.
Fragmenti slavenske k
1
eramike, otikriveni su na č
vom prostoru, pa i oko ć kvadratne osnove. Na-
vedena ć sa tri prostodje, otkopana je u blizini
crkve, a ć po materijalu, bila je s
njom. Od crkvenog namještaja, uz ranije č
đ dva fragmenta ciborija, otkriven je i ć
fragment luka, kao i fragmenti ostalih dijeiova ar-
hitektonske plastike, ukrašeni pleterom. Srednji vi-
jek, 11-12. st.
Uz današnje pravoslavno groblje, č je
jedan ć u obliku sarkofaga, dislociran. Kasni
uednji vijek.
L,IT.: D. Sergejevski 1947, 33; I. Cremošnik 1953 a, 303-315.
I. č š
15.51 CRKVINA, Umoljani-Dolovi, Trnovo. Sred-
njovjekovna crkva i nadgrobni spomenik. Na bre-
žuljku iznad potoka Rakitnice nalaze se ostaci te-
melja srednjovjekovne crkve i jedan usamljeni ste-
ć u obliku sarkofaga, orijentiran Z-I; ukras bor-
dura. Kasni srednji vijek.
LIT.: C. Patsch 1902 b, 331; š. š ć 1971, 179.
L. Fekeža
15.52 CRKVINA, Vruci, Ilidža. Rimski žrtvenik,
srednjovjekovna crkva i nekropola ć Probno
istraživanje ostataka crkVoe i, jednog dijela nekro-
pole obavio š. š ć 19i60. i 1961, a sistematska
M. ć 1975. Prilikom istraživanja đ je
pod ć rimski žrtvenik ć rimskoj Tri-
jadi, najvjerojatnije porijeklom iz poznatog rimskog
nalazišta Ilidže.
Crkva je podignuta u drugoj polovini 9. Ji u
prvim decenijama 10. st. Pripada tipu jednobrodnih
longitudinalnih đ sa korom i prezbiteri.jem
i sa nešto izduženom ,pravokutnom apsidom u sta-
rijoj fazi, a unutar zaobljenom u obnovljenoj gra-
đ Bila je ć sv. Stefanu i spominje se
u dokumentu iz 1244. Izgleda da je srušena č
14. st„ nakon č više nije obnovljena. Oltarna
pregrada i ciborij, a možda i još neki dijelovi unu-
trašnjosti bili su ukrašeni č troplet-
nom ornamentikom. Ova je đ porušena, a
zatim obnovljena. Novopodignuta crkva imala je
drveni strop i drvenu krovnu konstrukciju. Osnov-
ne dimenzije unutrašnjosti u starijoj fazi su 17 ,25 X
X6,40 m, a u đ 17,40X8,20 m.
Nekropola broji 80 ć pretežno u obliku
sanduka, uz veliki broj grobova bez spomenika. U
istraženim grobovima đ je nekoliko srebrnih
č ć koje su kovali gradovi sjeverne Italije, tri
fragmentirane naušnice i jedan prsten. Rimsko do-
ba, 1-2. :ot„ rani i kasni srednji vijek.
LIT.: T. Glavaš 1982, 93-118. T. Gla'Vaš
15.53 CRKVINE, Rakovica-šamin gaj, Ilidža. Rim-
ska đ Ostaci temelja zgrade i fragmenti
rimske ciigle. Rimsko doba, 1-4. v.
LIT.: I. Bojanovski 1981, 142. K. Topolovac
15.54 CRKVIŠTE, Blažuj, Ilidža. Ostaci rimskih
đ Na lijevoj obali Bosne, nizvodno od nje-
nog izvora otkriven je koffiiPleks ć rimskih zgra-
da. Odavde č reljefna č s prikazom SiJ-
vije (Dijane), uz natpis. Rimsko doba, 1-4. v.
LIT.: C. Patsch 1894, 342-343; D. Sergejevski 1947, 33; A.
Bena::: i954 b, 32. L. Fekeža
15.55 CRKVIŠTE, Gornji Pribanj-Brdo, Pale. An-
č fortifikacioni olbjekat i srednjovjekovna crkva.
Na vrhu istaknutog brijega koji ima gradinski polo-
žaj vide se obrisi neke suhozidne arhitekture kvad-
ratne osnove, č su stranice duge oko 45 m. Iznad
42
Crkvišta nalazi se uzv1senje od nasutog kamena is-
pred kojeg je nasip. Po tradiciji je ovdje bila crkva.
Rimsko doba, 4-6. v. i kasni srednji vijek.
LIT : Đ ć 1940, 18; S. š ć 1971, 263. L. Fekef.ai
15.56 CRNAC, Donji Kotorac, Ilidža. Rimska gra-
đ i srednjovjekovna nekropola. Ostaci rimskcg
đ materijala. Na ostacima rimske gra-
đ prostirala se nekropola sa 59 ć u obli-
ku sanduka i 15arkofaga, č dislociranih j
radvojenih u tri skupine i orijentiranih Z-I; natpis.
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 177. K. Topolovnc·-:S. ć
15.57 CAKMALI-GAJ, ć Pale. SrA.dnjovje-
kovna nekropola. č 13 ć u obliku san-
duka, orijentiranih Z-I. Kasni srednji
LIT.: š. š ć 1971, 207. S. č ć
15.58 Č Č č Ilijaš. Sred-
njovjekovna nekropola. Razoflena nekropola od di•-
setak ć u obliku sanduka i sarkofaga. Kasni
srednji vijek.
LIT.: Đ ć 1957, 98; S.   ć 1971, 162.
S. č ć
15.59 č č ć Pale. Sred-
njovjekovna nekropola. č tri ć u obli-
ku sanduka, orijentirana Z-I i S-J; utonuli. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. š ć J.971, 265. S. č ć
15.60 CESCE, č š ć ž ć Srednjovjekovni spo-
menici. č č š ć ć u obllkll
sanduka; š ć dislocirani. Karni srednji vijek.
S. č ć
15.61 CETOSELJE (Svetosavlje), ć Trno-
vo. Srednjovjekovna nekropola. Uz pravoslavno gro-
blje č 90 ć u obliku sanduku j scirko-
faga, orijentiranih Z-I i S-J; š ć utonuli;
ukras: vrpca i krst-rozeta. Kasni srednJi vijek.
LIT.: š. š   ć 1971, 180. S. č ć
15.62 č GREBLJE, č ž ć Sred-
njovjekovna nekropola. č tri ć u obliku
sanduka, orijentirana Z-I. Kasni srednji vijek.
S. č ć
15.63 CITLUK 1, đ Pale. Srednjovjekovna ne-
kropola. U starom i aktivnom pravoslavnom groblju
i na okolnom prostoru č 13 ć u obliku
sanduka i sljemenjaka, orijentiranih Z-I i S-J;
ukras: č znaci. Kami srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 263-264. S. č
15.64 CITLUK 2, đ Pale. Srednjovjekovna ne-
kropola. č osam ć u obliku sanduka
i sarkofaga, orijentiranih JZ-SI i S'Z-JI; ukras:
č jatbuke, jeleni, polumjesec i dr. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 264. S. č ć
15.65 CITLUK, Gornje Pale, Pale. Srednjovjekovna
nekropola. č 17 ć u obliku sanduka i
sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J. Ukras: krst i
polumjesec. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 265. S. č ć
15.66 CEMANOVICI, Ć ć Pale. Srednjovje-
kovna nekropola. U blizini pravoslavnog groblja sa-
č 46 ć u obliku sanduka i sarkofaga,
orijentiranih Z-I i ukras: polumjes•3C. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 262. S. č ć
15.67 ć 00, ć ž ć Srednjovje-
kovni spomenici. č dva ć u obliku san-
duka, orijentiranih JZ-SI. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. ć l 971, 172. S. č ć
15.68 DEBELO BRDO, Sarajevo-Centar. Praisto-
rijsko, rimsko i srednjovjekovno naselje s đ
nim dijelovima. Nalazište Je istraživao F. Fiala iz-
đ 1888. i 1896, .a manje reviziono iskopavanje
izveli su 1983. L. Fekeža i B. Govedarica. Smje-
štena na niskim zapadnim obroncima ć U
praistorijsko doba to je širi naseobinski kompleks
s otvDrenim dijelovima i đ č koj !
obuhvata visove Debelo bl'do i Zlatište, kotlinu iz-
đ njih, te zaravanak pod strmim stijenama iz-
nad Soukbunara. Najstariji tragovi na:oeljavanja pri-
padaju manjim grupama kasnoneolitskog ili eneo-
litskog stanovništva i ne mogu se kulturno bliže
opredijeliti. U kasnom eneolitu to j2 ć naselje
ž grupe č kultLP.'<\ s č
kim centrom za izradu bakrenog oružja i đ Tu
populaciju u rano bronzano doba Emjenjuje novo
stanovništvo, srodno onom koje u isto doba osniva
Pod kod Bugojna (sloj A). Nejasna je situacijci :;a
srednjim bronzanim dobom jer se č nalazi
tog vremena ne mogu sa š ć dlferencir.ati.
Tom dobu hl pripadao, ukoliko je č frag-
ment mikenske keramike (14. v. st. e.). U kasno
bronzano doba razvija s-e na ovom lokalitetu ponovo
ć aglomeracija, po kulturi srodna s Va:·varom C
i č grupom. To naselje kontinuirano živi
i tokom starijeg i đ željeznog doba, razv[jaju-
ć se u važan č i zanatski centar (obrada
metala). Pouzdani tragovi života postoje i iz doba
rimske vladavine, sve do kraja antike, odnosno po-
č ranog srednjeg vijeka (Justinijanovo doba),
o č č ostaci č fortifikacionih zidova
na platou Debelog brda, kao i nalaz č po-
sude s natpisom i imenom majstora.
LIT.: F. Fiala 1894 a, 107-140; F. Fiala. 1896 b, 97-107;
D. Se1·gejevski 1947, 39-40; J. A. Sakellarakis-Z. ć
1975, 153-lf:il'i; B. ć 1976 a, 105-115; B. ć 1983 c,
:390-412; B. ć 1983 d, 170-182. B. ć
15.69 DEJCICI, č ć Trnovo. RimEki č
ni nalazi. Srebrna fibula i dio oštrice noža. Rimsko
doba, 4. v.
LI'I'.: F. Fiala Đ 151-15'.C. K. Topolovac
15.70 DESAVA, Stupa, Ilijaš. Srednjovjek:Jvna ne-
kropola. U č groblju č usamljen;
ć u obliku sanduka: dislociran. Kasni sr·ednji
vijek.
LIT.: .Š. š ć 1971, 1!32. S. č ć
15.71 DESPICA NJIVE, Rakovica, Ilid.!.a. Rimska
đ Ostaci stare kaldrme, fragmenti rimskog
đ materijala i keramike. Rimsko doba,
1-4. V.
LIT.: 1. Bojanovski 1981 c, 142. K. Topolovac
15.72 DJEVOJACKO GROBLJE, Vihari, Pale. Sred-
njovjekovna nekropola. č šest ć u ob-
liku sanduka; š ć Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 19'71, 267. S. č ć
15.73 DOLINA, Vinograd, Pale. Srednjovjekovni
s:pomenik. Usamljeni ć u obliku sanduka. Ori-
jentacija Z-I. Karni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 265. S. č ć
15.74 DOLOVI, Urnoljani-Dolovi, Trnovo. Srednjo-
vjekovna nekropola. č 47 ć u obliku
č .sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J;
ukras: vrpca, krst, štit, figuralna scena. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 179. S. č ć
15.75 DONJA TRLICA, Srednje, Ilijaš. Srednjovje-
kovna nekropola. U dvije skupine č 12 ste-
ć u obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih
S-J. Kasni srednji vijek.
LIT.: S.   ć 1971, 16'.l. S č ć
15.?6 DUINA, Donji ć Ilijaš. Srednjo-
vjekovna nekropola. č šest ć u obliku
sarkofaga; utonuli, š ć Kasni srednji vijek.
LI'I'.: S. Bešlc:ti-:3 1971, Hll. ,'>. č
15.77 DRUM, Podgrab, Pale. Srednjovjekovna ne-
kropola. č č ć u obliku sanduka,
orijentirana Z-I; ostali uništeni. Kasni srednji vi-
jek.
LI'!'.: š. R:nagi.(: 1971, 266. s. ć
15.78 DUB 1, Dub, ž ć Srednjovjekovno gro-
lje. č šest ć Kasni srednji vijek.
S. \Tuta:>'.:i<:'.
15.79 DUB 2, Dub, ž ć Srednjovjekovni Epo-
menici. S obje strane potoka č nalazi se
po jedan utonuli ć u obliku sanduka, o!'ijenti-
ran S-J. Kasni srednji vijek. s .. ć
15.80 DUBIC, Lokve-Crepljani, ž ć Sre<lnjo-
vjekovna nekropola. č oko 30 ć u ob-
liku sanduka i sarkofaga, orijentiranih S-J i JZ-SI;
ukras: urezana linija. Kasni srednji vijek.
LT'l'.: 8. BdLaryir' l\l71, 172. S. ć
15.81 DUBOVIK (Sirovo ždrijelo, Velike stijene),
Gornja Sjetlina, Pale. Srednjovjekovni kamenolom
i spomenik. Nedovršeni ć u obliku č za-
ostao u kamenolomu. Kasni sre<lnji vijek. s. č ć
15.82 DUBROVNIK, ć š ć Ilijaš. Srednjo-
vjekovni grad. Podignut na strmom i uskom iz<lan-
lm Huma koji se diže iznad sastava rijeke č
i potoka Zenika. Gornji dio đ dug je 50 m,
širok 5-8 m. Pruža se u pravcu I-Z. Na č
kraju ima kulu kružne osnove, a na sjevernom zidu
dvije č kule, jednu č van pla-
šta zida, a drugu podignutu na najvišoj koti grada.
Uz južni zid sa spoljne strane bile su prizidane spo-
redne prostorije. Uz zapadni zid gornjeg, nalazi se
donji obor, koji je vjerovatno .poravnan i pretvoren
u tabiju. Ispod ruševina ovog grada nalaze se tra-
govi na1:elja varoškog tipa. U istorijskim izvorima
Dubrovnik se prvi put spominje 1404. Kasni srednji
vijek.
LIT.: Đ ć 1940, 31-35; H. š ć Hl53, Hi:
P. đ 1971, 342-343; P. đ ć 1973, 240. ·
K. Topolovac-L. Fekefa
15.83 DVORIŠTA 1, ć š „ Pale. Sred-
njovjekovna nekropola. č 10 ć u obli-
lm sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I. Ka::ni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 255. S. č ć
15.84 DVORIŠTA 2, N ć š Pale. Sred-
njovjekovna nekropola. č 15 ć u obli-
ku sanduka; š ć Kasni s11ednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 266-267. S. č ć
15.85 DZELAPSKA TORINA, Donji Grab, Trnovo.
Srednjovjekovna nekropola. č 10 ć u
obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih JZ-SI i
S-J. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 178. S. č ć
15.86 FALETICI, ć Sarajevo-Stari grad.
Rimske đ Temelji rimskih zgrada sa broj-
nim ostacima rimskog đ materijala. Rim-
sko doba, 1-4. v.
LIT.: I. Bojanovski 1981 c, 144. K. Topolovac
*
15.87 FEJZUŠA (Brijeg), Tilava, Sarajevo-Novo
Sarajevo. Srednjovjekovna nekropola. Uz pravoslav-
no groblje č dvije skupine sa više od 40
ć u obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih
Z-I i S-J. Kasni srednji vijek.
LI'L .'i. š   ć 1971, 176 (Klek). S. č ć
15.88 FORTICA, Sarajevo-Stari grad. Praistorij-
ska gradina. Manja istraživanja obavio V. č ć
č 20. v. Smještena na Ravnim Bakijama,
na istaknutom uzvišenju strmih padina. Na južnoj
strani, koja je lakše č otkriveni su os-
taci suhozida. đ je nekoliko predmeta od bron-
ze, nekoliko koštanih artefakata, te mnogo ke:-a-
mike. Najstariji nalaz je fragment č kera-
mike. EneDlit i kasno bronzano doba.
LlT.: V. ć č ć 1908 a, :375--378; B. ć 1965 a, 34, W-82.
K. To1;:iolova:
15.89 GAJ, č Pale. Srednjovjekovni spo-
menik. Usamljeni ć u obliku sanduka, orijen-
tiran S-J. Kasni srednji viJek. s. č ć
15.90 GLAVICA, Gornja č Pale. Srednjovje-
kovna nekropola i crkva. č 114 ć u
obliku sanduka, sarkofaga i stubova, orijentiranih
Z-I i S-J; š ć Po predanju ovdje nalazila
crkva. Kasni srednji vijek.
L!T : S. š ć 1971, 264. S. č ć
15.91 GLAVICA, Podlugovi, Ilijaš. Srednjovjekovna
nekropola. č 17 ć u obliku sanduk.a,
orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LI'l'.: S. š ć 1971, 164. S. č ć
15.92 GLAVOGODINA, Glavogodina, Ilidža. Sred-
njovjekovni spomenik. Usamljeni ć u obliku
sanduka, orijentiran Z-I; ukras: jabuka. Kasni sred-
nji vijek. S. č ć
15.93 GOMILA, Krivoglavci, š ć Praistorijski
tumulus. Bronzano doba. K. Topolovac
15.94 GOM.JENICA, Gradac, ž ć SrednjovJ2ko-.
vna nekropola. č osam ć u obliku sm1-
duka i sarkofaga, orij:entiranih Z-I i S-J; š ć
ni; ukras: Kasni srednji vijek.
LI'l'.: š. š ć 1971, 171. S. č ć
15.95 GORNJA JOŠANICA, š ć Joša-
nica. Rimska zgrada. Na desnoj obali potoka Gradi-
na, u blizini sumpornog vrela, otkriveni su ostaci
zidova rimske đ i brojni fragmenti opeke.
Rimsko doba, 1-3. v.
LIT.: C. Pa.tsch 1902 a, 16. K. Topolov:ac
15.96 GORNJA SJETLINA, Gornja Sjetlina, Pale.
Srednjovjekovna nekropola. Uz savremeno pravo-
slavno groblje č 20 ć u obliku sandu-
ka i sljemenjaka, orijentiranih S-J; ukras: č
linija. Kasni s:riednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 265-266. S. ć
15.97 GOROVICI, ć Pale. Srednjovjekovna
nekropola. č 20 ć u obliku sanduka
i sarkofaga, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
Ll'r.: S. Bešfo.gic 1971, 263. N. ć

15.98 GRABOVICA, Grabovica, Pale. Srednjovje-
kovni spomenik. č jedan ć u obliku slje-
menjaka; ukras: spirale. Kasni srednji vijek.
LIT.: Jlll. Wenzel 1965, 184-185. S. č ć
15.99 GRACAN BRDO, ć Pale. Srednjovje-
kovna nekropola. č pet ć u obliku san-
duka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ostali uni.šte-
ni; ukras: figuralna scena, pas. Kami srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 261. S. č ć
44
15.100 GRAD, Svrake, š ć Praistorijska gra-
dina i grob i rimska utvrda. Manja istraživanja vr-
šio M. ć 1933. Na platou ovalnog oblika, na
kome se nalazila gradina, č su se č
O-' taci zida, odnosno nasipa; na platou i padinama
đ je obilje fragmenata keramike, privjesak od
kosti, zatim koplje, fibule, narukvice, č grivne
i dr.
Na južnoj padini brijega, neposredno ispod gra-
dine, otkriven je č jedan grob koji pripada
is'coim vremenu. Na glavi skeleta nalazila se dijad«::ma
od bronz.e. đ nalazima konstatirani su i fragmenti
rimske keramike i jedna aucisa-fi:bula s natpisom.
Starije željezno doba i rimsko doba, 1-2. v.
LlT.: M. ć 1933, 3-4; J. Korošec 1943, 56-59; B. č   ć
l9G5 a, 87-89; B. č ć 1987 b, K. Topolovac
15.101 GRADAC, Bistrik, Sarajevo-Stari grad.
Praistorijska gradina. Manj€ đ smješteno na
stjenovitom brežuljku na ulazu u dolinu č
potoka na krajnjim obroncima ć Bronzano
i željezno doba.
LIT.: V. č ć 1908 a, 365. L. Fekeža
15.102 GRADAC, ć Trnovo. Srednjovjekov-
na utvl'da. Na brdu č č neznatni os-
taci manjeg đ Kasni srednji vijek.
L. Fek::;ž:.c
15.103 GRADAC, Brutusi, Trnovo. Praistorijska gra-
dina. Na istaknutom brijegu pri rubu visoravni sa-
č neznatni ostaci odbrambene arhitekture i si-
tni fragmenti keramike. Bronzano i željezno doba.
L. Fekel<t
15.104 GRADAC, Dvor, Sarajevo-Novi grad. Pra-
istorij\ska gradina i rimska utvrda. Ostaci praistorij-
skog đ naselja i rirmke utvrde. Bronzano
i želj-ezno doba i rimsko doba.
LIT.: V. ć 1937, 22, 26. K. T:J·:;YJlovac
15.105 GRADAC č Gornji Kotorac, Ilidža.
Praistorijska gradina i tumuli, č refugij
i crkva. Istraživanja vršili V. ć č ć 1912, V. ć
1926-28. i L. Fekeža i B. Govedarica 1984-1986.
Na krajnjem obronku pobrežja nad desnom obalom
Željeznice, uz č rub Saraj,evskog polja, bi-
lo je smješteno đ naselje koje je trajalo od
eneolitskog do željeznog doba. Prema novijim istra-
živanjima đ arheološki materijal iz kasnog
bronzanog i i:tarijeg željeznog doba, dok su prilikom
ranijeg istraživanja otkriveni fragmenti č
i cetinske kulture.
Na južnoj polovini gradine đ je kasno-
č refugij sa crkvom. Zidovi refugija obuhvuta-
ju cijeli gornji gradinski plato. Crkva je imala nar-
naos sa č apsidom, a orijentisana
je u pravcu I-Z. Njen sjev€rni zid uj·edno je i spolj-
ni zid refugija. č č materijal je na-
lažen na cijeloj površini gradine izmiješan sa prais-
torijskim materijalom, a u sekundarnom položaju
u crkvi đ je jedna č stela iz 2-3. v.
Na gredi č od gradine nalazi se
skupina od nekoliko manjih kamenih tumula neod-
đ už,e kulturne pripadnosti. U literaturi se ovaj
lokalitet ponekad identifikuje sa Katerom iz
»Spisa o narodima« Konstantina Porfirogeneta, što
je teško dokazati, j€r je arheološki materijal rano-
slovenskog perioda veoma rijedak, a cijeli lokalitet
u velikoj mjeri uništen. Eneolit, rano i kasno bron-
zano doba, starije željezno doba, kasno č doba.
LIT.: V. č ć 1908 a, 364; J. Korošec 19-41, 77-71; A. Benac
1963, 25-31; B. č ć 1965 a, 73, 79, 84; B. č ć 1966, 9-17;
B. č ć 1959, 58. K. Topolovac-L. Fekeža
r
15.106 GRADAC, Gradac, ž ć Praistorijska gra-
dina, rimski spomenici, srednjovjekovni grad, crkva,
nekropola i kamenolom. Istraživanja vršila L. Fe-
keža 1981-1983. Na prvobitnoj gra-
dini, smještenoj na krajnjem izdanku Ormanja, ko-
ji se spušta prema Zujevini, podignuto je srednjo-
vjekovno đ Na najisturenijem vrhu nalazi
se elipsoidna kula, uz koju je đ zid sa otvo-
rima za topovske cijevi. Prostor uz kulu, đ
opasan je bedemima, unutar kojih su konstatovani
ostaci praistorijske gradine. Na izdvojenoj, erodira-
noj stijeni, Grebenu, nalaz,e s,e č kula,
cisterna i osno'\"e ć č u živu stijenu.
Grad se prvi put spominje 1355. Ispod grada, na pro-
Orah, otkriveni su ostaci jednobrodne crkve
sa pravougaonom apsidom izvana, a polukružnom
iznutra, i grobovi uz njene zidove. Oko crkve pru-
žala se nekropola sa 65 ć u obliku č Gan-
duka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: hordu -
ra, polumjesec, spirala, jabuka. Uz ruševine
otkriveni su dij.elovi č arhitekture, a uz
ć rimski žrtvenik. U blizini se nalazio kamenolom
za ć Bronzano ili željezno doba, rimsko dob.a,
2-3. v., č doba, 5-6. v. i kasni srednji
vijek.
LIT.: Đ ć 1JL1:3, 193-206; B. š ć 1971. 171; Đ
ć 1972. Đ L. Fekeža
15.107 GRADAC, Hodidjed, Sarajevo-Stari grad.
Praistorijska gradina i rimska utvrda. Smje.štena
na istaknutom uzvišenju. Površinski nalazi: frag-
menti praistorijske i riID-'ke keramike. Bronzano i
željezno doba i rimsko doba.
LIT.: M. ć 1928 a, 10-11. K. Topolovac
15.108 GRADAC, Nahorevo, Sarajevo-Centar. Pra-
istorijska gradina i srednjovjekovno đ Na
š ć č lijeve pritoke Koševskog potoka,
na prvobitnoj praistorijskoj gradini, smještenoj na
stjenovitom, dominantnom i izoliranom brežuljku,
koji je č rn sjeverozapadne strane, na
platou č 70X20 m, nalaze se ostaci srednjo-
vjekovnog zida dužine oko 20 m. Na sredini vidljivi
ostaci kule. Površinski nalazi: fragmenti praistorjj-
ske keramike na padinama. Bronzano i že1jezn
1
J dc-
ba i kasni srednji vijek.
LIT.: č ć 1908 a, 367. L. Fekeža
15.109 GRADAC, Trnovo. Srednjovjekovno utvrcie-
nje. 0.r,taci đ smješteni na vrhu strmog bri-
jega. Oblik đ je nepravilan, đ te-
renu; zidovi su od kamen.a vezanog malterom„ Ka-
sni sriednji vijek, 14-15. V. K. To;:iolovac
15.110 GRADINA, Blažuj, Ilidža. Praistorijska gra-
dina. Na krajnjim č obroncima fgma-
na, iznad vrela rijeke Bosne, na jednom izbrešku.
nalaze se ostaci praistorijske gradine; nalazi: frag-
rrienti keramike po padinama. Bronzano i željezne
doba. L. Fekefa
15.111 GRADINA, Delijaš, Trnovo. Praistorijska
gradina. Na istaknutom brijegu vidljivi tragcvi pra-
istorijskog đ nalazi: fragmenti praistorij-
ske keramike na padinama. Bronzano i željezno do-
ba. K. Topolovac
15.112 GRADINA, Donje Biosko, Sarajevo--Sfari
grad. Prai1;torijska gradina. Smještena na krajnj1?m
južnom stjenovitom i:oduženom platou nad dol'.nom
š ć kulturni slojevi erodirani. Bronzan0 i že-
ljezno doba. L. Fekeža
15.113 GRADINA, ć Š Pale. Sred-
njovjekovna utvrda. Na stjenovitom uzvišenju iz-
nad lijeve obale Paljanske Miljacke, na sjevernim
obroncima ć   nalaze se slabi ostaci srednjo-
vjekovne utvrde. Kasni srednji vijek.
LIT.: Đ ć 1940, 18. L. Fekeža
15.114 GRADINA, Gradina, Pale. Praistorijska gra-
dina, rimska utvrda, srednjovjekovni grad i nekro-
pola. Na vrhu istaknuto;g brijega iznad vrela Miljac-
ke, na prvobitnoj praistorijskoj gradini i kasnijoj
rimskoj utvrdi, podignut j.e sr-ednjovjekovni đ
grad č su ruševine vidljive na padinama brijega.
Pod gradom, u pravoslavnom groblju, č 13
ć u obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih
Z-I. Površinski nalazi: fragmenti praistorijske i
rimske keramike, cigle i metalnih predmeta. Bron-
zano i željezno doba, rimsko doba i kasni srednji
vijek, 14. v.
LI . : Đ 1940, 25-··:28; S. Bešlagi{' 1971, 265.
K. Topolovac
15.115 GRADINA, Hrasnica-Lasica, Ilidža. Prais-
torijska gradina i srednjovjekovno đ Na
prvobitnoj praistorijskoj gradini, od koje su na po-
vršini otkriveni fragmenti keramike vidljivi su os-
taci manje srednjovj.ekovne utvrde. Bronzano i že-
ljezno doba i kasni srednji vijek.
LIT.: I. Bajo 1974, 45, 57, 60 i 65. K. Topolovac
15.116 GRADINA, č ć   Ilijaš. Praistorijska gra-
dina. Na ·elipsoidnom uzvišenju smješteno đ
naselje opasano dvojnim bedemom. Bronzano i že-
ljezno doba. L. Feke:'.:2.
15.117 GRADINA, ć   Ilijaš. Pra-
istorijska gradina. Na krajnjem sjevernom obronku
š ć visoravni, na južnoj strani izduženog platoa,
nalazi se gradina branjena suhozidnim bedemom,
č oko 50 m. Kulturni sloj erodiran. Bron-
zano i željezno doba.
LIT.: M. Male.z 1968, 179-180. L. Fekeža
15.118 GRADINA, Lokve, š ć Praistorijska
gradina. Na vrhu stepenastog, stjenovitog brijega
nalazi se plato dužine oko 40 m, opasan suhozidnim
bedemom. Bronizano i željezno doba.
LIT.: Đ ć 1930 a, 409. L. Fekeža
15.119 GRADINA, ć   Trnovo. Praistorijska
gradina. Na š ć Bijelog potoka, desne pritoke Bi-
jele Rijeke, na stjenovitom izbrešku nalaze se sla:bi
ostaci praistorijske gradine; nalazi: fragmenti kera-
mike. Bronzano i željezno doba. L. Fekeža
15.120 GRADINA, š ć   Pale. Praistorijska gra-
dina. Smještena na lingulastom završetku brda u
jugozapadnom dijelu č č Stjenoviti
plato gradine nepravilnog je oblika, č 50 X 50
m. Slabo č kameni bedem štiti pristup sa
sjevera, odnosno sa masiva brda. Na drugim stra-
nama teren se strmo obrušava, te nije bila potrebna
š č zaštita. Bronzano i željezno doba.
LIT.: F. Fiala 189:3 b, 737; B. Govedarica 1985, 15-27.
B. Govedarica
15.121 GRADINA, ć   Sarajevo-Centar. Pra-
istorijska gradina. Na vrhu usamljenog stjenovitog
uzvišenja, odvojenog sedlom od č b:rda, na-
lazi se plato đ sa dva zemljana bedema, na
sjevernom i č dijelu odakle je najlakši
prilaz gradini; površinski nalazi: fragmenti praisto-
rijske keramike na padinama. Bronzano i željezno
doba.
LIT.: V. č ć 1908 a, 367. L. Fekeža
15.122 GRADINA, č   Pale. Praistorijska gra-
dina i srednjovjekovno đ Gradina se nalazi
45
blizu usca potoka Rujevca u č Prilaz na plato
elipsoidnog oblika je sa č strane. Ostaci ka-
menja i maltera ukazuju na postojanje isturene kule
za zaštitu obližnjeg grada Pavlovca. Kasni srednji
vijek.
LIT.: I. Bojanovski 1972. 71. L. Fekeža
15.123 GRADINA, č   Trnovo. Praistorij.ska
gradina i tumuli i srednjovjekovni kamenolom. Na
č dijelu stjenovitog uzviš·enja nalazi se plato
sa ostacima suhozida, dok se sa sjeverne i zapadne
strane obrušavaju strme litice u dolinu potoka Pre-
sjenioe. Kulturni sloj erodiran. Vidljivi ostaci ka-
menDloma i fragmenti nedovršenih ć Na
brijegu č od Gradine nalazi se veliki kameni
tumulrus, a još jedan na sedlu južno od platoa. U
okolini leži nekoliko tumula srednje č Bron-
zano i željezno doba i kasni srednji vijek.
LIT.: M. Vego 1981, 39. L. Fekeža
15.124 GRADINA, š ć   Pale. Praistorijska
gradina. Smještena na stjenovitom uzviš·enju iznad
desne obale Mokranjske Miljacke. Pristup na elipso-
idni plato ć j<e samo sa sjeveroistoka. Bronza-
no i željezno doba. L. Fekeža
15.125 GRADINA, Strane, Pale. Praistorijska gra-
dina. Locirana na vrhu južnog obronka planine Go-
sinje. Veoma je malih dimenzija, pa je, po .svoj pri-
lici, imala samo strateški karakter. Kameni bedem
zatvara nepravilnu trapezoidnu površinu od oko
150 m
2
• Bronzano i željezno doba.
LIT.: F. Fiala 1894 f, 754-755. B. Č ć
15.126 GRADINA, Svrake, š ć Rimska utvr-
da. Na jugozapadnoj strani proplanka, koji se nalaz:
na vrhu brežuljka Gradina, đ je dosta frag-
menata rimskog đ materijala i nekoliko
prjmjeraka grube keramike. Rimsko doba, 1-3. v.
K. Topolovac
15.127 GRADINA, Š š ć   Trnovo. Praistorij.o:ka gra-
dina i srednjovjekovni spomenici. U brdovitom kra-
ju na lijevoj obali Crne Rijeke nalazi se velika za-
ravan zv. Bubo. Sa č strane je stjeno-
vita, a sa južne strane je sedlo i pristup na plato
na kome nema vidljivih ostataka odJbrambene arhi-
tekture, ali se nailazi na fragmente praistorijske ke-
ramike. Na č dijelu uzdiže se uzviše-
nje zv. Grad ili J erinina kula. U podnožju Grada
nalaze s·e dv.a ć u obliku sanduka i sarkofaga,
orijentirana Z-I; ukras: figuralna scena. Bronzano
i željezno doba i kami srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 181. L. Fek?fa
15.128 GRADINA, Umolj.ani, Trnovo. Praistorijska
gradina. Smještena na strmom, kupastom grebenu
iznad visoravni nad desnom obalom Rakitnice. Isto-
č i južna strana š ć su nasipom od zemlje,
a prilaz na zapadnoj strani jednim zemljanim nasi-
pom i rnhozidnim bedemom. Bronzano i želj-ezno do-
ba.
LIT.: C. Patsch 1902 b, 331. L. Fekeža
15.129 GRADINA, Vidotina, Ilijaš. Praistorijska
gradina. Na istaknutom uzvišenju nad desnom oba-
lom Vidotinskog potoka, lijeve pritoke Ljubine, na-
lazi se trougaoni plato, č oko 50 X 30 m. Su-
hozidni č č na južnoj strani gradine.
Bronzano i željezno doba. L. Fekeža
15.130 GRADINA, Vitez, Pale. Praistorijska gradi-
na. Smještena na dominantnom brijegu na krajnjem
jugozapadnom dijelu č č Gradin-
ski plato bio je š ć kamenim bedemom, ali je
46
ć dio fortifikacije i kulturnog potpuno uni-
šten. Bronzano i željezno doba.
LIT.: B. Gooedarica 1985, 15-27. B. Govedarica
15.131 GRADINA CAVLJAK, Hreša, Sarajevo-Sta-
ri gra?. V gradina. Smještena na kraj-
njem JUznom d1Jelu dugog platoa koji se stjenovita
ruši u dolinu Lapišnice. Bronzano i željezno doba.
L. Fekcia
15.132 GRADINA LOZNIK, Podh,zn.ik, Pale. Prais-
torijska gradina. Sondažna istraživanja izveli su B.
Govedarica i V. € ć 1979. Smještena na domi-
nantnom vrhu .. izdvojenog ogranka Romanije u ju-
gozapadnom dlJelu č č Zauzima
prostor nepravilnog oblika č 90 x 60 m na
č se jugozapadnom kraju uzdižu visoke .::tijene.
U tom dijelu gradine nalaze se dvije, vjerovatno
turske, kule. Gradina je š ć kamenim bedemom
sa svih strana, osim sa južne, gdje je oštra prirodn2
strmina. Na č padinama i na nižim
nalaze se fragmenti praistorijske keramike,
te Je na tom prostoru vjerovatno bilo đ
Ulaz u gradinu formiran je kao ispust u bedemu
na č strani, a štite ga dvije kule č su tragovi
dobro vidljivi. Iz đ do platoa vodi put djeii--
č č u stijenu. Prilikom iskopavanja ot-
knven Je bogat sloj sa stambenih objekata
i nalazima eneolitskog perioda (kulture Boleraz i Vu-
č kao i č kulture kasnog· bronzanog i
že1j€znog doba. , -
LIT.: F. Fiala 1893 b, 736-737; B. Govedarica 1985, 15-27.
B. Govedar:ica
15.133 GRADIŠTE, č ć Sarajevo-Stari
grad. Srednjovjekovni kamenolom i spomenik. U
srednjovjekovnom kamenolomu č jedan za-
ostali ć obliku sanduka. Karni srednji vijek.
LIT.: š. Beslagic 1971, 175. S. č ć
15.134 GRCKI MRAMOR, ć Sarajevo-Cen-
tar. Srednjovjekovni spomenik. Uz muslimansko gro-
blje č je usamljeni ć u obliku sarko-
faga, orijentiran Z-I. Kasni ffednji vijek.
LIT.: Š. š ć 1971, 175. S. č
15.135 GRCKO GROBLJE 1 (Gaj), č Trno-
vo. Srednjovjekovno groblje. U dvije skupine č
vano 10 ć u obliku sanduka, orijentiranih
Z-1; š ć Kasni vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 181. S. č ć
15.136 GRCKO GROBLJE 2 (Kamen), č Tr-
novo. Srenjovjekovna nekropola. č 20 ste-
ć u obliku č i sanduka, orijentiranih Z-1;
š ć Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 181. S. č ć
15.137 GRCKO GROBLJE, ć ž ć
Srednjovjekovna nekropola. č tri ć u
obliku sanduka orijentirana Z-I. Ukras: krug, po-
lumjesec. Kasni srednji vijek.
LIT.: M. ž ć 1947, 81. S. č ć
GRCKO GROBLJE (Hvaljenski potok), Do-
nJe Svrake, š ć Srednjovjekovna nekropola. U
blizini muslimanskog groblja č 10 ć
O-".tali uništeni. Kasni srednji vijek.
LIT.: Đ ć 1950 a, 4'06. . S. č ć
15.139 GRCKO GROBLJE (Svatovsko groblje, Gre-
blje), Donji č Sarajevo-Centar. Srednjovje-
kovna nekropola. č 67 ć u obliku san-
duka i sarkofaga, orijentiranih JZ-SI; š ć uk-
ras: rozete, polumjesec, jabuka, krst, svastika, ruka,
č pas. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 174. S. č ć
Č GROBLJE, Ferhatlije, ž ć Sred-
IlJOVJekovna nekropola. č tri ć u obliku
sanduka i sarkofaga, orijentirana S-J; ukras: spi-
rale, krugovi, polumjesec. Kasni srednji vijek.
S.
15.141 GRCKO GROBLJE, GarDvci ž ć S1°ed-
njovjekovni spomenik. Usamljeni ć u obliku
sarkofaga, orijentiran S-J; š ć ukras: jabuke,
Kasni srednji vijek. s.   ć
15.142 Č GROBLJE, Grab, ž ć Sr€d-
njovjekovni spomenik. č jedan utonuli ć
u obliku sanduka, orijentiran Z-I; ostali uništeni.
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 172. to. ć  
15.143 Č GROBLJE (Kaursko groblje), Gri-
ć ž ć Srednjovjekovna nekropola. č
42 ć u obliku sanduka i sarkofaga, orijentira-
na Z-I i S-J; š ć Kasni srednji vijek.
::;. č ć
15.144 GRCKO GROBLJE, ć Hadži-
ć Srednjovjekmma nekropola. U pravoslavnom gro-
blju nalazi se oko 80 ć u obliku sanduka i 8ar-
kofaga, orijentiranih Z-I i S-J; š ć ukras:
krstovi. Kasni srednji vijek.
LIT.: NI. Wenzel 1965, 103; S. š 1971, i.'i2.
S.  
15.145 GRCKO GROBLJE (Gaj), Kasindo, Ilidža.
Srednjovjekovna nekropola. č č ć
u obliku sanduka, orijentirana Z-I. ·srednji
vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 177. S. č
15.146 Č GROBLJE, ć Ilijaš. Sred-
njovjekovna nekropola. U blizini muslimanskog gro-
blja nalazi se 71 ć u obliku sanduka i sarkofa-
g.a, č orijentiranih; ukras: rozeta, spirale, tra-
ke. Kasni srednji vijek.
LIT.: 8. š ć 1D71, 161. S. č ć
15.147 GRCKO GROBLJE, Medvjedice, ž ć
Srednjovjekovna nekropola. č oko 85 ć
ka u obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I
i S-J. Kasni srednji vijek.
LlT.: S. š ć 1971, 171. S. č ć
15.148 Č GROBLJE ć ć Sa-
rajevo- Novi grad. Srednjovjekovna nekropola. Os-
talo samo nekoliko fragmenata ć ostali uni-
šteni. Kasni srednji vijoek. ::;. č ć
15.149 GRCKO GROBLJE, Svrake, š ć Rim-
ska đ i sr·ednjovjekovna nekropola. Na pro-
storu na kome su otkriveni o.staci rimskog đ
vinskog materijala u dvije skupine č devet
ć u obliku sanduka orijentiranih Z-1 i S-J.
Rimsko doba i kasni srednji vijek.
LIT.: Đ .. ć 1950 a, 405-406. K. Topolovac-8. č ć
15.150 GRCKO GROBLJE, Tilava, Sarajevo-Novo
Sarajevo. Srednjovjekovna nekropola. č 14
ć u obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih
SI-JZ. Kasni srednji vijek.
LIT.; S. š ć 1971, 176. S. č ć
15.151 GRCKO GROBLJE .(Dušino brdo), Vidotina
ć Ilijaš. Srednjovjekovna nekropola. Kod
starog muslimanskog groblja nalaze se tri ć u
obliku č i sarkofaga, orijentirana Z-1 i S-J;
š ć Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 162-163. S. č ć
15.152 GREBAK, Vitez, Pale. Srednjovjekovni
menik. Usamljeni ć u obliku sanduka orijenti-
ran S-J. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 263. S. č ć
15.153 GREBEN, Višnjica-Koštica, Ilijaš. Srednjo-
vjekovna nekropola. Uz muslimansko groblje č
vano nekoliko ć Kasni srednji vijek.
LIT.: Nf. S. ć 1928 a, 340. S. ć
15.154 GREBLJE, Donja Presjenica, Trnovo. Sred-
njovjekovna nekropola. Uz savremeno pravoslavno
groblje č 11 ć u obliku sanduka i kr-
sta, orijentiranih Z-I i 8'--J; ukras: polumjesec,
sunce, predstave životinja. Kasni Hednji vijek.
LlT.: S. Beš!tt,TL; 1971, l 'ifl. 6. č ć
15.155 GREBLJE, č Sarajevo-Novi grad.
Srednjovjekovna nekropola. č 13 ć u
obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J;
š ć Kasni srednji vijek.
LIT.: S. i V. ć 1908, 230. S. č ć
15.156 GREBNICE, ć Trnovo. Srednjo-
vjekovna nekropola. Uz muslimansko groblje č
vana 123 ć u obliku č rnnduka i sarkofa-
ga, orijentiranih Z-I i S--J; š ć Kasni sred-
nji vij.ek.
LlT.: S. š ć rn7l, 130. S. č ć
15.157 GREBNICE, ć Trnovo. Srednjo-
vjekovna nekropola. č 21 ć u obliku san-
duka, sarkofaga i krsta, orijentiranih Z-I i S-J;
š ć ukras: jabuka. Kasni srednji vijoek.
LIT.: 8. š ć 1971, 180. S. ć
15.158 GREBNICE, č Trnovo. Srednjovje-
kovna nekropola. Uz savremeno pravoslavno groblje
č 69 ć u obliku sanduka i sarkofaga,
orijentiranih Z-I i 'S-J; ukras: linija, kružnica.
Kasni srednji vijek.
Ll'T.: S. ć 1971, 119. S. č ć
15.159 GREPCINE, Lokve, ž ć Srednjovjekov-
na nekropola. č 40 ć u obliku sandu-
ka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J; ukras: vi-
jenac, polumjesec, spirale. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. ć 1971, 172. S. č ć
15.160 GRIVICI, ć ž ć Srednjovjekovna
nekropola. U blizini groblja č
15 ć u obliku sanduka, orijentiranih Z-I; uk-
ras: krst. Kasni srednji vijek.
,_xr.: S. š ć 1971, 171. (Drozgometva). S. č ć
15.161 GRKARICA, Igman planina, Trnovo. Prais-
torijski tumuli. Na padinama Igmana na Gornjoj i
Donjoj Grkarici, nalazi se nekoliko praistorijskih tu-
mula. Bronz.ano ili željezno doba. L. Fekeža
15.162 GROBLJAJA, Komrani, Pale. Srednjovje-
kovna nekropola. č 83 ć u obliku plo-
č sanduka i sarkofaga. Kasni s:riednji vijek.
LIT.: $. š ć 1971, 267. S. č
15.163 GROBLJE (Vitica), Delijaš, Trnovo. Srednjo-
vjekovna nekropola. U savremenom pravoslavnom
groblju nalaze se 243 ć u obliku sanduka i sar-
kofaga, orijentiranih Z-I; š ć ukras: krug,
jabuka, polumj•esec, ljud"'ka figura, figuralne scene.
Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 180-181. S. č ć
15.164 GROMILE, ć Trnovo. Praistorijski
tumuli. Grupa od 10 tumula smještena na zaravan-
ku. Bronzano ili željezno doba. L. Fekežal
47
15.165 GROMILE, ć Trnovo. Praistorijski tu-
muli. Na č dij,elu visoravni koja se proteže
ka dolini Crne Rijeke, u podnožju brda ć nalazi
Ee 20 kamenih tumula. Bronzano ili željezno doba.
L. Fekeža1
15.166 GROMILJACE, Raštelica, ž ć Ostaci
rimske đ Na širem prostoru nailazi se na
fragmente rimske cigle. Rimsko doba, 1-3. v.
K. Topolovac
15.167 GROMIONICA, Gornja č Ilijaš. Sred-
njovjekovna nekropola. U pravoslavnom groblju sa-
č jedan ć u obliku sanduka, orijentiran
Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: lVI. S.   ć 1930, 692-695. S. č ć
15.168 GUBAVAC, Vrelo Bosne, Ilidža. Praistorij-
ska gradina. Smještena na krajnjim č
obroncima Igmana koji se spuštaju prema Vrelu
Bosne. Bronzano i foljezno doba. L. Fekeža
15.169 GUVNIŠTA, Cešin.a strana, Trnovo. Sred-
njovjekovna nekropola. č 11 ć u obli-
ku, sanduka, orijentiranih S-J i Z-I. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 181. S. č ć
15.l'lO GUVNISTE, Podmjedenik, Pale. Srednjovje-
kovna nekropola. Uz pravoslavno groblje č
oko 40 ć u obliku sanduka i sljemenjaka, ori-
jentiranih Z-I i S-J; š ć Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 262. S. č ć
15.171 HANOVI (Hanina), Pale-Ubojište. Srednjo-
vjekovna nekropola. č č ć u obliku
sanduka, orijentirana Z-I i S-J; š ć Kasni
srednji vijek .
LIT.: .š. š ć 1971, 265. S. č ć
15.172 HRASNICA, Hrasnica, Ilidža. Rimska gra-
đ € 0Etaci rimske zgrade. Rimsko doba, 1-3. v.
LIT.: A. Bcnac ;ci;i4 b, 33. K. Topolovac
15.173 HRASTIK, Gornji Pribanj-Barakovac, Pa-
le. Srednjovjekovna nekropola i kamenolom. č
vano 15 ć u obliku sanduka i sarkofaga, ori-
jentiranih Z-I. U blizini, u Halugama, nalazio se
kamenolom u kome Je zaostao jedan nedovršeni
ć srednji vijek.
UT.: š.   ć 19'11, 263. S. č ć
15.174 HRESA, Hreša, Sarajevo-Stari grad. Sred-
njovjekovna nekropola. Uz muslimansko i pravo-
slavno groblje č 24 ć u obliku sanduka
i sarkofaga, orijentirana Z-I; ukras: polumjesec,
jabuka, krst, č biljni i antropomorfni motivi; os-
tali uništeni. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 174. S. č ć
15.175 IGMAN PLANINA, Vrelo Bosne, Ilidža. Pra-
istorijski č nalaz. Na padinama Igmana,
oko Vr,ela Bosne, đ je š ć kamena
ra. Kasni neolit.
LIT.: A. Benac 1954 b, 10. K. Topolovac
15.176 ILIDZA, Ilidža. Rimsko naselje i srednjo-
vjekovna nekropola. Iskopavanje obavili J. Kellner
1893, N. š ć 1949-rn50. i E. š ć 1955-
-1958. Na lijevoj obali rijeke Zeljeznice u č
termalnog vrela nalaze se ostaci rimskog naselja
(u rangu municipija, a i kolonije). S ovog
mjesta č i nekoliko epigrafakih spomenika, me-
đ njima i žrtvenik ć Apolonu Tadenu, pa
posvetna baza, koju j-e res publica Aquae S ... , po-
digla Dioklecijanu {284-305). Posebno mj·esto zauzi-
maju objekti arhitekture koji isto tako govore o
č važnosti i č naselja. To je arhit€k-
tonski kompleks, na č se prostoru našlo neko-
liko stambenih zgrada, kupalište i č š (hospi-
tium). Osobito su vrijedni nalazi mozaika s likov-
nim prikazima i geometrijskim motivima. đ
je i ć broj rimskih novaca, koji pripadaju vremenu
od 1. do 4. st. (Tib. Claudius, 41-54; Vespasianus,
69-79; Hadrianus, 117-138; Aurelianus, 270-275;
Probus, 276-282; Diocletianus, 284-305; Valenti-
ni.anus I, 364-375). Naselje se č đ
ć u 1. st., a ć uspon d<:lživljava u 3. st., od
kada č i najviše mozaika.
U ranom Hednjem vijeku ovi objekti poslužili
su za dalje naseljavanje i sahranjivanje, o č svje-
č nalazi slavenske keramike i nakita, uglavnom
dalmatinsko-hrvatske grupe. č je i 17 sada
dislociranih ć u obliku sanduka. Rimsko do-
ba, 1-4. st., rani i kasni srednji vijek. •
LIT.: C. Patsch 1894 b, 342-343; I. Kellner 1895, 161-197;
V. ć 1926, 101-104; D. Sergejevski Hl36, 1-3; I. Cre-
mošnil.; 1950 a, 385-386; I. Cremošnik 1951 a, 259; E. š ć
1959 a, 113-136. V. PaškvaJin-N. ć '.L:taix<,
15.177 ILIJAK, Gornja č Pale. Pra-
istorijska gradina i tumuli. Manje sondažno istraživ2-
nje obavio1 je F. Fiala 1893, a sistematska iskopavanje
u dijelu uz č bedem izveli su B. Govedarica i V.
ć 1979. i 1981. Gradina je smještena na pro-
stranom zaobljenom vrhu brda koje dominira nad ši-
rokom okolinom u jugozapadnom dijelu č
č Sjeverna, č i južna strana hranjene su
snažnim kamenim bedemom dužine 356 m, dok n?
strmoj zapadnoj i jugozapadnoj strani nema forti-
fikacije. Plato na1'elja je nepravilnog oblika, blago
zaobljen i ć dijelom stjenovit. Zauzima po-
vršinu od oko 16.000 m
2
i predstavlja ć utvr-
đ na č prostoru. Bogat kulturni sloj
sa ostacima stambenih objekata i sHnim nalazima,
č za č kulturu, pripada kasnom bron-
zanom, starijem i đ željeznom dobu. Na ši-
rem č oko gradine Ilijak, prilikom istraži-
vanja koja je obavio F. Fiala 1893. i 1894. otkrivena
23 praistorijska tumula sa ukupno 58 grobova.
ć nalaze dala je grupa od pet tumula, smje-
štenih blizu ulaza u gradinu. To je rodovska nekro-
pola iz 7. st., a pripadala je nekom č ro-
du. Pored ć broja č i nekoliko dobro
opremljenih ženskih i č grobova, ta grupa
je sadržavala i dva kneževska groba koji se č
p<:>sebnim prilozima (ofanzivno i defanzivno oružje,
žezlo, bronzano đ č ili italske pTOvenijen-
ci.!e). ć dio grobova pripada starijem željez-
nom dobu i to 7. v. st. e. J.edan grob je još iz sred-
njeg bronzanog doba, a nekoliko ih pripada đ
željeznom dobu (5. i 4. v. st. e.).
LIT.: F. Fiala 1893 b, 718-730; F. Fiala 1894 f, 750-751; A.
Benac-B. ć 1957, 7-18; B. ć 1979, 143-169; B.
Govedarica 1985. 15-27; B. č ć 1987 c.
B. Govedarica-B. č ć
15.178 ILIJAŠ, Ilijaš. č nalaz. U
muslimanskom groblju, na lijevoj obali Misooe, na-
đ fragment reljefa s prikazom Atisa. Rimsko do-
ba, 3. st. V. Paškvalin
15.179 IVANCICI, č ć Ilijaš. -Srednjovjekovna
nekropola. č 11 ć u obliku sanduka
i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: bordure, spi-
rala. Kasni srednji vijek.
LIT.: Š. š ć 1971, 158. S. č ć
15.180 IVENSKI BRIJEG, Dragoradi, Ilijaš. Sred-
njovjekovna nekropola. č oko 10 ć u
obliku sanduka i sarkofaga; ukras: spirale, rozeta,
č bo!'dure. Kasni srednji vijek. S. č ć
15.181 JAHIN DO (Hauzma Mramorje), č
Pale. Srednjovjekovna nekropola i kamenolom. S
č 220 ć u obliku sanduka i sarkofa€
orijentiranih Z-I i S,-J; š ć ukras: krst, r
zeta, polumjesec, spirala, č koplje sa zastavicar
i dr. Na Metaljci u č stijenama nalaz
Ee kamenolom za ć Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 262. S. i\Iuta Č
15.182 JASIKE (Kreštalicine bare), Gornji Miljevi1
Sarajevo-Novo Sarajevo. Srednjovjekovna nekrop
Ja. U pravoslavnom groblju č dva ć
Dbliku sanduka i sarkofaga. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. i V. ć 1908, 107-110. S. č
15.183 JAVORNIK č korita), ć Sar;
jevo-Centar. Srednjovjekovni spomenici. Nekolill
ć u sekundarnoj upotrebi. Ka<=ni srednji vije]
1
S. č
15.184 JELICA, ć Ilijaš. Srednjovjekovna n-i:
kropola. č 11 ć u obliku sanduka
Mrkofaga, orijentiranih Z-I i S-J; ukras: rozet<
polumjesec, ruka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. Bcšlagi:: HJ71, 163. S č
15.185 JERKICA GROBLJE, Bare, ž ć Sred
njovjekovna nekropola. U pravoslavnom groblju sa
č oko 10 ć u obliku sanduka i sarko·
faga. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 171. S. č
15.186 JEZERO, Gornji Lukavac, Trnovo. Srednjo-
vjekovna nekropola. č 20 ć u obliku
č sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-.J:
ukras: bordura. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 179. S. ć
15.187 KADICA GROBLJE, š ć Trnovo.
Srednjovjekovna nekropola. U blizini muslimanskog
groblja č nekoliko ć Kasni srednji
vijek. S. ć ć
15.188 KAKANJ, Alipašino polje, Sarajevo-Novi
grad. Srednjovjekovni spomenici. č dva ć
ka u obliku sarkofaga, orijentiranih Z-I. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 175. S. č   č ć
15.189 KALDRMA, Gornja č Pale. Srednjo-
vjekovna nekrnp<:>la. č tri ć u obliku
sanduka, orijentirana Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 264-265. S. č ć
15.190 KALJANI, Kaljani, Pale. Srednjovjekovna
nekropola. č devet ć u obliku sanduka
i .sarkofaga, orijentiranih Z-I; š ć Kasni sred-
nji vijek.
Ll'I'.: S. ć 1982, 269. S. č ć
15.191 KAMEN, ć ž ć Srednjovjeko-
vni spomenik. Usamljeni ć u obliku sarkofaga,
orijentiran Z-I; š ć Kasni srednji vijek.
S. č ć
15.192 KAMENOVI, ć Ilidža. Srednjovje-
kovna nekropola. č tri ć u obliku sar-
kofaga i krsta, orijentirana Z-I; ukras: polumjesec.
Kasni isrednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 171. S. č ć
15.193 l{AMENJACA 1, č Trnovo. Srednjo-
vjekovna nekropola. č 25 ć u obliku
sanduka, orijentiranih SZ-JI; ukras: vr:pce, krst,
figuralna soena. Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, ISO. s. ć
15.194 KAMENJACA 2, č Trnovo. Srednjo-
vjekovna nekropola. č 12 ć u obliku
sanduka i sarkofaga; orijentiranih Z-I i S--J; ošte-
ć Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 180. ('>. ć
15.195 KAMENJACA, š ć Praistorijski poje-
č nalaz, rimsko naselje i srednjovjekovna ne-
kropola. Istraživanja vršio C. Patsch 1901, a manje
zaštitno iskopavanje obavila I. Bajo 1973.
Najstariji nalaz predstavlja kamena strelica, ot-
krivena đ ostacima rimskog đ mate-
rijala (cigla, crijep, hipokaust), fragmentima kerami-
ke i predmetima od bronze, željeza i stakla, uz ne-
koliko rimskih č ć
Na istom prostoru konstatirani su ostaci sred-
njovj ekovnog groblja i nekoliko utonulih č Go-
dine 1973. otkopana je sooam grobova, đ
kamenim č orijentiranih uglavnom JZ-SI;
prilog: srebrna i ć dugmad. Neolit ili eneo-
lit, rimsko doba i ka.mi srednji vijek.
LI'T'.: C. Patsch 1002 a, 16; I. Bajo 1973, 120-121.
K. To;:>0lo,·ac
15.196 KAPOVA SELIŠTA (Borija), ć Trnovo.
Srednjovjekovna nekropola. U pravoslavnom grob-
lju č 116 ć u obliku sanduka, sarko-
faga i krsta, orijentiranih Z-I i š ć uk-
ras: jabuka, krst, č sablja, to.puz, luk sa strije-
lom, bordure, floralni motivi, ljudski
likovi. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 179. S.   č ć
15.197 Ć BRDO, Toplik, Sarajevo-Novo Sa-
rajevo. Srednjovjekovna nekropola. U pravoslavnom
groblju č dva ć u obliku sanduka i sar-
kofaga, orijentirana Z-I; š ć ukras: polumje-
sec. Kasni srednji vijek.
LIT.: š. ć 1971, 176. S. č ć
15.198 KAURLAS, Višnjica, Ilijaš. Sr€dnjovjekovna
nekropola. č 28 ć u obliku sanduka i
sarkofaga, orijentirana Z-I i S-J; š ć Kasni
srednji vijek.
LIT.: š. š ć Hl71, 162. S. ć ć
15.199 KAURSKO GROBLJE, ć ć
Pale. Srednjovjekovna nekropola. č 42 ć
ka u obliku sanduka i sarkofaga, orijentirana SZ-JI;
š ć ukras: štap. Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 261. S. č ć
15.200 KAURSKO GROBLJE, ć ž Sara-
jevo-Stari grad. Srednjovjekovna nekropola i ka-
menolom. č devet ć u obliku sanduka
i sarkofaga, orijentirana Z-I; š ć ostali uni-
šteni. Kasni srednji vijek. S druge strane ć
potoka nalazio se kamenolom za ć Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 175. S. č ć
15.201 KAURSKO GROBLJE, ć Ilijaš.
Srednjovjekovna nekropola. U blizini muslimanskog
groblja č 21 ć u obliku č sanduka i
sarkofaga, orijentirani Z-I; š ć Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 158-159. S. č ć
15.202 KAURSKO GROBLJE, ć Pale. Sred-
njovjekovna nekropola. č 29 ć u ob-
liku sanduka, orijentirana Z-1; š ć ostali uni-
šteni; ukras: polumjesec. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 265. S. č ć
15.203 KAURSKO GROBLJE, č Trnovo.
Srednjovjekovna nekropola. Uz muslimaru:ko grob-
7 - Arheološki leksikon
49
lje na č polju č 184 ć u obliku
sanduka i sarkofaga, orijentirana Z-I i S-J; ošte-
ć ukras: bordura, traka, krst, rozeta, krug, štit
s č ljudska figura; natpis (pisar č Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 178; M. Vego 1981, 39-40.
S. ć
15.204 KAURSKO GROBLJE, ć Pale. Sred-
njovjekovna nekropola. č 33 ć u obli-
ku sanduka, orijentirana Z-I; ukras: polumjesec.
Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 263. S. č ć
15.205 KAURSKO GROBLJE (Kauraši), č
Trnovo. Srednjovjekovna nekropola. č 11
ć u obliku sanduka i sarkofaga; dislocirani.
Kasni srednji vijek. S. č ć
15.206 KLANAC, Lokve-Crepljani, ž ć Sred-
njovjekovni .opomenici. č dva ć u ob-
liku sanduka, orijentirana Z-I. Kasni srednji vijek.
S. č ć
15.207 KLANICA, Donji č Sarajevo-Cen-
tar. Srednjovjekovni spomenik. Usamljeni ć u
obliku sarkofaga, orijentiran JZ-SI; ukras: spirala,
vijenci, b1ljna stilizacija i dr. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971 1971, 174. S. č ć
15.208 KLEK, Sarajevo-Novo Sarajevo. Srednjo-
vjekovna nekropola. U pravoslavnom groblju č
no 27 ć u obliku sanduka i sarkofaga, orijen-
tiranih Z-I i S-J; š ć ukras: č jabuka,
Mit, krst. Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 176. S. č ć
15.209 KOBILJA GLAVA, Kobilja glava, š ć
Srednjovjekovna nekropola. U pravoslavnom groblju
č dva ć u obliku sanduka, orijentirana
S-J; š ć Kasni srednji vijek. s. č ć
15.210 KOBILJA GLAVA, Njemanica, Sarajevo-
-Stari grad. Srednjovjekovni spomenik. Usamljeni
ć u obliku sarkofaga orijentiran Z-I. Kasni
srednji vijek.
LIT.: .5. š ć 1971, 174. S. č ć
15.211 KOBILJACA, Donji Grab, Trnovo. Srednjo-
vjekovna nekropla. Uz pravoslavno groblje č
30 ć u obliku sanduka i sljemenjaka, orijen-
tiranih JZ-SI. Kami srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 178. S. č ć
15.212 KOD KAMENA, Ferhatlije, ž ć Sred-
njovjekovni spomenik. Usamljeni ć u obliku
sanduka, orijentiran S-J; ukras: kamenica, biljni
motiv. Kasni srednji vijek. s. č ć
15.213 KOKOREVAC, Nahorevo, Sarajevo-Centar.
Praistorijska gradina i srednjovjekovno đ
Smještena na desnoj obali Koševskog potoka, na
obronku Rudina. Površimki nalazi: fragmenti pra-
istorijske keramike. Duž sjevernog ruba č su
i ostaci zida vezanog malterom, koji vjerovatno po-
č od kasnijeg đ Bronzano i željezno do-
ba i kasni srednji vijek.
LIT.: V. č ć 1908 a, 367-368. K. Topolovac
15.214 KONJIC, Podloznik, Pale. Srednjovjekovna
nekropola. č 89 ć u obliku sanduka,
orijentiranih Z-1; š ć ukras: krst. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 263. S. č ć
15.215 KOPOSIC, ć š ć Ilijaš. Srednjovje-
kovna· nekropla. U č groblju č 10
50
ć u obliku sanduka i sarkofaga, orijentirana
Z-I i S-J; ukras: bo11dura, spirala, rozeta, jabuka,
grozd, arhitektonski motiv; natpis (knez ć Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 161-162. S. č ć
15.216 KOSA, Podmjedenik, Pale. Srednjovjekovni
spomenici. Uz muoclimansko groblje č dva
ć u obliku sanduka, orijentiranih Z-I. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. Bešlagi(; 1971, 262. S. č ć
15.217 KOSA, Ravne njive, Pale. Usamljeni ć
u obliku sanduka, orijentiran S-J. Kasni srednji
vijek.
S. č ć
15.218 KOSA, Sjetlina, Pale. Srednjovjekovna ne-
kropola. č osam ć u obliku sanduka,
orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 266. S.   č ć
15.229 KRIVNJA č Gornja Tušila, Tr-
njovjekovna nekropola. č dva ć u obli-
ku sanduka, orijentirana Z-I. Kasni srednji vijek.
S. č ć
15.220 KOŠTICE, Zovik, ž ć Srednjovjekovna
nekropola. U dvije skupine č 12 ć u
obliku sanduka, orijentiranih Z-I i JZ-SI; š ć
ni. Kasni .srednji vijek.
LIT.: M. ž ć 1974, 81. S. č ć
15.221 KOVACEVINA, Krupac, Ilidža. Praistorijski
tumuli i srednjovjekovna nekropola. Kameni tumu-
li uništeni, a 33 ć u obliku sanduka i sarkofa-
ga dislocirana. Bronzano ili željezno doba i kasni
srednji vijek.
LIT.: š. Bešlagi6 1971, 177. S. č ć
15.222 č Sarajevo-Centar. Rimska cig-
Jana. Man_ja probna iskopavanja vršio V. Radimioky
1893. Na lijevoj obali Miljacke, u Ulici ć Sokolo-
ć (ranije lokalitet šatorija), otkriveni su ostaci
rimske ciglane. đ je sloj debljine 0,30 cm, sa-
stavljen od ć rimskog crijepa. Na dva frag-
menta nalazio se č s natpisom: CONSTA ... i
00 ... Rimsko doba, 1-3. v.
LIT.: V. fiadimsky 1896, 109-110; D. Sergejevski 1947, 10-20.
K. Topiolovac,
15.223 Č Gornja č Pale.
Srednjovjekovna nekropola. č 17 ć u
obliku sanduka i sarkofaga, ori.j.entir.anih Z-I; uk-
ras: spirale, linearni motivi. Kami srednji vij-ek.
LIT.: S. š ć 1971, 264-268. S. č ć
15.224 KOZJA STIJENA, Gornje Sinjevo- Dubra-
va, Pale. Srednjovjekovna nekropola. č č
tiri ć u obliku sanduka, orijentirana Z-I; uk-
ras: č polumjesec. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 261. S. č ć
15.225 Č č š ć Srednjo·1j·ekovna nekro-
pola. č osam ć u obliku sanduka i sar-
kofaga, orijentiranih Z-I i S-J; ostali š ć ili
uništeni. Kasni srednji vij·ek. s. č ć
15.226 Č ć Sarajevo-Stari grad.
Praistorijski tumuli. Gru;pa zemljano-kamenih tu-
mula. U raskopanoj \nelikoj gomili đ fragmen-
ti keramike. Bronzano ili željezno doba.
LIT.: D. ć 1940, 24. K. Topolovac
15.227 KRIV ACE, Brnjica-Suva Cesma, Pale. Sred-
njovjekovna nekropola. č č ć u ob-
liku sanduka i sarkofaga, orijentirana SZ-JI; ukras:
bordura, krst, Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 264. . S. č ć
15.228 Č č š ć Srednjovjeko-
vna nekropola. Prvobitna nekropola sa 11 ć
u obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I,
u đ uništena. Kasni srednji vijek.
LIT.: Š. š ć 1971, 17'!. S. ć
15.229 KRIVNJA č • Gornja Tušila, Tr-
novo. Srednjovjekovni spomenik. č usamlje-
ni ć u obliku sanduka. Kasni srednji vijek.
S. č ć
15.230 KRIZEV AC, Donja ć
Trnovo. Srednjovjekovna nekropola. č 62
ć u obliku sanduka i sarkofaga, orijentirana
Z-I; ukras: krst. Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 178. S. č ć
15.231 KROMOLJSKI PUT, Slatina, Sarajevo-Cen-
tar. Srednjovjekovna nekropola. U pravoslav!1om gro-
blju č jedan ć u obliku sanduka, ori-
jentiran Z-I; š ć Kasni srednji vijek.
S. č ć
15.232 KRSTAC, Šabanci, Trnovo. Srednjovjekov-
na nekropola. U blizini pravoslavnog i muslimanskog
groblja č 50 ć u obliku sanduka, sar-
kofaga i krsta, orijentiranih Z-I i S-J; ukras: ja-
buka, štit s č arkade, topuz, š ć
Kasni .srednji vijek.
LIT.: š. ć 1971, 178. S. č ć
15.233 KRŠ, Gradina, Pale. Srednjovjekovni kame-
nolom i spomenik. U predjelu Malog Zdrijela č
vani tragovi kamenoloma i zaostali nedovršeni ste-
ć u obliku sarkofaga. Kasni srednji vijek.
LIT.: Đ ć 1940. 23. S. č ć
15.234 KUMJENOV AC, ć Trnovo. Sred-
njovjekovna nekropola. U blizini musliman-'kog gro-
blja č oko 20 ć u obliku sandukR i
sarkofa,ga, orijentiranih S-J; š ć Uz ć
vidljivi ostaci kamenih ograda od č kruž-
nih grobnica. Kasni srednji vijek. s. č ć
15.235 LALICA GROBLJE, ć Sarajevo-No-
vo Sarajevo. Sriednjovjekovni spomenici. č
dva ć u obliku sanduka, orijentirana Z-I. Ka-
mi srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 176. S. č ć
15.236 LASICA 1, Hrasnica-Lasica, Ilidža. Sred-
njovjekovna nekropola. Kod muslimanskog groblja
č devet ć u obliku sanduka. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. i V. ć 1908, 149. S. č ć
15.237 LASICA 2, Hrasnica-Lasica, Ilidža. Sred-
njovjekovni č dva ć u obli-
ku sanduka, oriJentirana Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 176. S. č ć
15.238 LAUŠOVAC 1 (Kipar), Prutine-Laušovac,
Pale. Srednjovjekovna nekropola. č 17 ste-
ć u obliku sanduka, orijentiranih Z-I. Kasni
srednji vijek.
LIT .. : š. š ć 1971, 266. S. Č ć
15.239 LAUŠOVAC 2, Prutine-Laušovac, Pale.
Srednjovjekovni spomenici. U pravoslavnom groblju
č dva ć u obliku sanduka i
orijentirana Z-I. Kasni srednji vijek. s. č ć
15.240 LUCICA, Mali Krivoglavci, š ć Sred-
njovjekovna nekropola. U starom pravoslavnom gro-
blju č tri ć Kasni srednji vijek.
LIT.: M. S. ć 1930, 630. S. č ć
15.241 LUKA, Luka, Ilijaš. Srednjovjekovna nekro-
pola j grad. č 69 ć u obliku č san-
duka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: kružnica,
polumjesec, č
Na brdu iznad nekropole
njovjekovnog đ grada.
LIT.: S. š ć 1971, 173.
vidljivi ostaci sred-
Kasni srednji vijek.
K. Topolovac
15.242 LJETOVIK, Ljetovik, š ć Srednjovje-
kovna nekropola. č č ć u obliku
sanduka i sarkofaga, orijentirana Z-I. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 173. S. č ć
15.243 MACA BRDO, Gukavac, Trnovo. Srednjo-
vjekovna nekropola. č 69 ć u obliku
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z--I i S-J; oš-
ć ukras: krst, polumjesec, kanelure, ruka. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 181. S. ć
15.244 MAJDANI, Majdani, Pale. Srednjovjekovna
nekropola. č tri ć u obliku rnnduka,
orijentirana Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 262. . S.   č ć
15.245 MALA GRADINA, Zenik, Ilidža. Praistorij-
ska gradina. Smještena na manjem brdu na lijevoj
obali č p0toka. Plato, dug oko 50 m i veoma
uzak, branjen je sa tri strane strmim padinama. U
tankom sloju na platou i padinama: fragmenti ke-
ramike. Kasno bronzano i željezno doba. .B. č ć
15.246 MALI KRIŽ, Kasindo, Ilidža. Srednjovjeko-
vni kamenolom. Na brdu Mali Križ, krajnjem izdan-
ku masiva ć u č dijelu Sara-
jevskog polja, nalazio se kamenolom za ć Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. č ć 1982, 172. L. Fekeža
15.247 MALO MRAMORJE, Jelovci, Pale. Srednjo-
vjekovna nekropola. č 12 ć u obliku
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: krst,
linearni motiv. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 261. S. č ć
15.248 MALO MRAMORJE, č Ilijaš. Sred-
njovjekovna nekropola. Uz staro muslimansko grob-
lje č dva ć u obliku sarkofaga, orijen-
tirana Z-I; ukras: krst. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 163. S.   č č
15.249 MANDRA, ć Ilijaš. Sred-
njovjekovna nekropola. č 13 ć u obliku
rnnduka i sarkofaga, orijentiranih S-J; š ć
ukras: tordirana traka, rozeta, spirala, polumjes·ec.
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. Be.šlagic 1971, 158. S. č ć
15.250 MANDRA, Visojevica- ć Ilijaš.
Srednjovjekovna nekropola. č tri ć u
obliku sanduka i sarkofaga, orijentirana Z-I; ukras:
polumjesec. Kasni ffednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 163.. S. č ć
15.251 MARGETINO GROBLJE, ž ć Srednjo-
vjekovna nekropola. Uz staro pravoslavno groblje i
crkvu nalazilo se 26 ć u obliku sanduka i sar-
kofaga, orijentiranih Z-I. Spomenici dislocirani, a
grobovi istraženi 1'982. (I. Bajo). U neposrednoj bli-
zini, na prostoru zv. Rimsko groblje, č dva
ć u obliku sanduka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 171. S. č ć
15.252 MARIJE, Krivoglavci, š ć Rimsko na-
selje nadgrobni spomenik. Ostaci rimskog đ
*
51
vinskog materijala, dijelovi hipokausta i brojni frag-
menti keramike; dijelovi reljefa i nadgrobne č
upotre'bljeni i kao Epolija. Rimsko doba, 1-4. v.
K. Topofovac
15.253 MARIJIN DVOR 1, Sarajevo-Centar. Rim-
ska nekropola. U Ulici Branimira ć č
otkriveno nekoliko rimskih grobova konstruisanih
od opeka. Rimsko doba, 3-4. v.
; IT.: C. Patsch 1895 f, 94-95; D. Sergejevski 1947, 28.
K. Topolovac
15.254 MARIJIN DVOR 2 (Carina), Sarajevo-Cen-
tar. Rimsko naselje, groblje i srednjovjekovna ne-
kropola. Prilikom eki'humacije starog š ć
groblja na Marijin Dvoru, nekadašnjoj Carini, 1939.
i zaštitnih radova 1971. (M. ć usta-
novljeno je nekoliko grobova ispod rimske zgrade,
velika č rimskog đ materijala, kao
i temelji tri rimske zgrade, do te mjere š ć
da se nije mogao utvrditi njihov plan i č
Jedna od zgrada imala je pod ukrašen jednostavnim
mozaicima č za č doba.
Zgrade su podignute, vjerovatno, u 4. i 5. st„ ali
kako je tokom vremena pro."tor bio više puta pre-
kopavan, kulturni slojevi su bili uveliko ć
Fragmenti đ materijala bili su izmiješani
s ostacima skeleta, koji su đ i pod temeljima
rimskih zgrada. đ su i dvije fibule koje su
datirane u 1-3. v. kao i novac (Traianus, 98-117
i Diocletianu.", 284-305).
Iz srednjeg vijeka č dva kamena sarkofaga
ovalnog oblika koji su bili pokriveni kamenim plo-
č U jednom od njih đ je staklena č š
datirana u 15. v.
U toku manjeg zaštitnog iskopavanja 1971. ot-
kopana je 37 grobova, đ kojima je bilo i onih
iz 17. i 18. v. Srednjovjekovni grobovi nalazili su
se na dubini od 1 do 1,30 m. Na prostoru đ
grobova đ je ć č fragmenata srednjo-
vjekovne keramike, kao i dva srebrna č
č ć iz 15. v. ć sa ove nekropole dislocirani
;:, u i uništeni.
LIT.: D. Sergejevski 1947, 14-29; M. ć 1971,
89. K. Topolovac
15.255 MARINOV A Ć š ć Pale. Pe-
ć naselje. Manja istraživanja vršio F. Fiala
1892. U dnu ć otkriven kulturni sloj sa frag-
mentima grube keramike, kostima i zubima, raznih,
dijelom pleistocenskih, životinja, nekoliko primjeraka
kremenog đ i odbitaka. Neolit i eneolit.
LIT.: F. Fiala 1892 a, 237-240. K. Topolovac
15.256 Đ N ć Pale. Srednjovjekov-
na nekropola. č 11 ć u obliku sandu-
ka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 267. S. č ć
15.257 MEKOTE, O.:ijek, Ilidža. Rimska đ
Ostaci đ materijala. Rimsko doba, 1-3. v.
L. Fekefa.
15.258 MIJAJLOV A NJIVA, ć Pa-
le. Srednjovjekovna nekropola. č osam ste-
ć u obliku sanduka, orijentiranih Z-I. Kasni
srednji vijek.
L1IT.: S. š ć 1971, 262. S. č ć
15.259 MLINAREVAC, Bulozi, Sarajevo-Stari grad.
Srednjovjekovna nekropola. Kod pravoslavnog grob-
lja č 14 ć u obliku sanduka i isarko-
fa,ga, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: Š. š ć 1971, 175. S.   č ć
15.260 MOCEVICA, Bašci-Na Javorku, Trnovo.
Srednjovjekovna nekropola. č devet ć
52
u obliku č i sanduka, orijentiranih Z-I. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 181. S. č ć
15.261 MOCILA, Podvitez, Pale. Srednjovjekovna
nekropola. č 10 ć u obliku č i san-
duka, orijentiranih S-J; ukras: rozeta, polumje:.:ec.
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. ć 1971, 26:3. S. č ć
15.262 MOCILA, Sarajevo-Stari grad. Praistorij-
ski tumuli. Kameno-zemljani tumuli smješteni na
dominantnom uzvišenju nad lijevom obalom Miljac-
kle. Prilikom manjih istraživanja obavljenih oko
1890. đ dvije bronzane narukvice, dva bron-
zana privjeska i perla od ć Starije želj·ezno
doba.
LIT.: V. ć č ć 1908 a, 378. K. Topolovac
15.263 MOCIOCI, Brda, Trnovo. Srednjovjekovna
nekropola. č č ć u obliku sanduka,
orijentirana Z-1; ukras: bordura, vitica. sred-
nji vijek. S. č ć
15.264 MOLBA, ć č š Pale. Sred-
njovjekovni spomenici. č dva ć u ob-
liku č i sanduka, orijentirana S-J. Kasni sred-
nji vijek. S. č ć
15.265 MORAVCI, Vranješ, Sarajevo-Novo Sara-
jevo. Srednjovjekovni spomenik. č usamljeni
ć u obliku sarkofaga, orijentiran Z-I; ukras:
polumjesec; ostali uništeni. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. i V. ć 1903, 118; š. š ć 1971, 175 (Lu-
kavica) S. č ć
15.266 MRAMOR (Brijest), Klek, Ilijaš. Srednjo-
vjekovna nekropola. č osam ć u obli-
ku sanduka i sarkofaga; orijentiranih Z-I; ukras:
roz€te, spirale, polumjeseci, vijenac, Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 163. S. ć ć
15.267 MRAMORAC, ć Pal€. Srednjovjekov-
ni spomenici. č dva ć u obliku sandu-
ka i sarkofaga. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 267. S. č ć
15.268 MRAMORJE, Bulozi, Sarajevo-Stari grad.
Srednjovjekovna nekropola. č 13 ć u
obliku sanduka, orijentiranih Z-I i S-.J; ukras:
č Karni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 175. S. ć
15.269 MRAMORJE, ć Sarajevo-Stari
grad. Srednjovjekovna nekropola. Uz pravoslavno
groblje č 13 ć u obliku ::anduka, ori-
jentiranih Z-I; ostali uništeni. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 175. S. č ć
15.270 MRAMORJE, ć Vode (0-
č Vode), Pale. Srednjovjekovni spomenici. Uz
savremeno pravoslavno groblje č dva ć
J..t obliku rnnduka, orijentirana S-J. Kasni srednji
vijek. s. č ć
15.271 MRAMORJE, Donji ć Ilijaš. Sre-
dnjovjekovna nekropola. č oko 40 ć
u obliku sanduka i sarkofaga, orijentirani Z-I; uk-
ras: tordirana traka, spirale, grozdovi, krstovi, ruka
s kopljem. Dislocirani. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 161. S. č ć
15.272 MRAMORJE, Donji ć Sarajevo-
-Novo Sarajevo. Srednjovjekovni spomenici. č
vana dva ć u obliku i sarkofaga, ori-
jentirana Z--I. Kasni srednji vijek. s. č ć
15.273 MRAMORJE, Gornja Ljubogošta-Toplik,
Pale. Srednjovjekovna nekropola. č 32 ć
ka u obliku sanduka i č orijentirana JZ-SI.
Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 261. S. č ć
15.274 MRAMORJE (Šiljev.ina), Hreša, Sarajevo-
-Stari grad. Srednjovjekovna nekropola. č
21 ć u obliku sanduka i sarkofaga, orijentirani
Z-I. J(asni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 174. S. č ć
15.275 MRAMORJE, ć Sarajevo-Novo
Sarajevo. Srednjovjekovna nekropola. č tri
ć u obliku sanduka, orijentirana Z-I. Kasni
s1·ednji vijek. s. č ć
15.276 MRAMORJE, ć Jela šuma, Ilijaš.
S1,ednjovjekovna nekropola. č tri ć u
obliku sarkofaga, orijentirana Z-I; ukras: spirale,
biljni motivi, arhitektonski detalji, rozete, ruka. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: Š. š ć 1971, 231. N. ć
15.277 MRAMORJE 1 (Milotine}, ć
šta, Pale. Srednjovj.ekovna nekropola. Uz musliman-
sko groblje č 15 ć č ošte-
ć Karni srednji vijek. s. č ć
15.278 MRAMORJE 2, ć Pale. Srednjovje-
kovna nekro.pola. č sedam ć u obliku
sanduka i č orijentiranih S-J. Kasni srednji
vijek. s. č ć
15.279 MRAMORJE, Njemanica-Luke, Saraj€vo-
-Stari grad. Srednjovjekovna nekropola. U pravo-
slavnom groblju č tri ć u obliku san-
orijentirana Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć Hl71, 174. S. č ć  
15.280 l\·rn.AMORJE, Sokolina, Pale. Srednjovjekov-
na nekropola. č pet ć u obliku rnn-
duka i sac·kofaga, orijentiranih Z-I. Kasni srednji
vijek.
LlT.: ::). ć Hlil, 261. S. č ć
15.281 MRAMORJE (Pastorak), Srednje, Pale. Sred-
njovjekovna nekropola. č 81 ć u obliku
sanduka i sljemenjaka, orijentirani pretežno Z-I i
S-J. Kasni srednji vijek.
LIT, : š. š ć 1971, 267. S. č ć
15.282 MRAMOR.JE (Igrište), Stajna, Pale. Srednjo-
vjekovna nekropola. č 105 ć u obliku ,
sanduka, orijentiranih Z-I; ukraE: luk i strijela,
č Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć l!l71, 262. S. č ć
15.283 MRAMORJE, ć Š Pale. Sred-
njovjekovna nekropola. U blizini ruševina srednjo-
vjekovnog grada Pavlovca č osam ć
u obliku sanduka i sljemenjaka; orijentiranih Z-I.
Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 266; I. Bojanovski 1972, 76.
L. Fekeža
15.284 MRAMORJE, Š ć Vode, Pale.
Srednjovjekovna nekropola. Uz pravoslavno groblje
č 38 ć u obliku sanduka i sarkofaga,
orijentiranih Z-I i S-J; ukras: jabuke, rozete,
kružnice, polumjesec. Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 262. S. č ć
15.285 MRAMORJE, Š š ć Trnovo. Srednjovjekov-
na nekropola. U blizini muslimanskog groblja č
vano 45 ć u obliku sanduka i sarkofaga, ori-
I
I
I
jentiranih Z-I i S-J; ukras: polumjesec, krug,
bordura. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 181. S. č ć
15.286 MRAMORJE, ć č Pale.
Srednjovjekovna nekropola. č 10 ć u
obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J.
Kasni srednji vijek.
LI'l'.: S. š ć 1971, 265. S. č ć
15.287 MRAMOUJE NA LASTVI, ć Sara-
jevo--Novo Sarajevo. Srednjovjekovna nekropola. U
dvije skupine č 47 ć u obliku sanduka
i sarkofaga, orijentiranih Z-I i Kami srednji
vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 176. S. č ć
15.288 MREZGA, Rakova Noga, Ilijaš. Srednjovje-
ko1ma nekropola. U blizini pravoslavnog groblja sa-
č oko 50 ć u obliku č sanduka i sar-
knfaga, orijentiranih SZ-JI; ukras: polumjesec, krst,
bordura. Kasni srednji vijek.
LlT.: š. š   ć 1971, 159-160. S. č ć
15.289 NA DUBLJU, Mrakovo, Ilijaš. Srednjovje-
kovna nekropola. ć i č grobovi«; u đ
vremenu uništeni. Kasni vijek.
LIT.: I\1. S. ć 1928 a, 356-358. S. č ć
15.290 NA GAJU, ć Sarajevo-Novo Sa-
rajevo. Srednjovjekovna nekropola. U pravoslavnom
groblju č č ć orijentirana Z-I.
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. i V. ć 1908, 112. S. č ć
15.291 NA HANU, Š ć Trnovo. Srednjovjekovna
nekropola. Uz muslimansko groblje č 58 ste-
ć u obliku č sanduka i sarkofaga, orijenti-
ranih S-J i Z-I; š ć ukras: štap, bordure.
Kasni srednji vijek.
LlT.: 8. š ć 1971, 179. S. č ć
15.292 NA JAVORU, Donja č Ilijaš. Srednjo-
vjekovna nekropola. U pravoslavnom groblju č
van usamljeni ć u obliku sanduka. Kasni sred-
nji vijek. S. č ć
15.293 NAKLO, ć Ilidža. Praistmijsko, rim-
sko i n-ednjovjekovno naselje. Smještena na nižem,
ali dominantnom brežuljku nad lijevom obalom Ze-
ljeznice. Kulturni sloj je erodiran i uništen. Površin-
ski nalazi: kameni artefakti, noževi, strelica, rimski
prnten, č i fragmenti rimske i ranosrednjovje-
kovne Neolit ili eneolit, rimsko doba i
rani srednji vijek.
LIT.: F. Fiala 1889 a, 92; F. Fiala 1892, 212-214; I. Cremošnik
1950 a, 387. B. ć
15.294 NAPLA V AK, Donji Pribanj, Pale. Srednjo-
vjekovni spomenici. U pravoslavnom groblju č
\'ana č ć u obliku sanduka, orijentirana
JZ-SI i Z-I. Kasni srednji vij.ek.
LIT.: S. š ć 1971, 263. S. č ć
15.295 NEDZARICI, ž ć Sarajevo-Novi, grad.
Srednjovjekovni spomenik. Usamljeni ć u ob-
liku sanduka, orijentiran Z-I. Kasni srednji vijek.
S. č ć
15.296 NIKOLICI, ć Pale. Srednjovjekovna
nekropola. č č ć u obliku sanduka,
orijentirana Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 266. S. č ć
15.297 NISANI, Ilovice, Trnovo. Srednjovjekovna
nekropola. č 32 ć u obliku č san-
duka i sarkofaga, orijentirana S-J i Z-I; ukras:
krstovi, Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 130. S. č ć
53
15.298 NOVO SARAJEVO 1, SaraJevo-Novo Sa-
rajevo. Rimski grobovi. U Ulici vojvode Radomira
Putnika otkrivena tri groba od kojih su dva bila u
grobnicama konstruisanim od opeka. U jednom gro-
bu đ rimski novac (Constantius I Chlorus, 293-
-306). Rimsko doba, 2-4. v.
LIT.: D. Sergejevski 1947, 28-29. K. Topolovac
15.299 NOVO SARAJEVO 2, Saraj,evo-Novo Sa-
rajevo. Rimske đ i kultni spomenik. :.'la pro-
storu nekadašnjeg Švrakinog sela (sada naselJe Pavla
Goranina) otkriveni su fragmenti rimske cigle i ob-
đ kamena, a đ i ara ć Jupitru,
č je dedikant veteran leg. VIII Aug. Rimsko doba,
2-3. V.
LIT.: C. Patsch 1894 b, 341. K. Topolovac
15.300 NJEMANICA, Njemanica, Sarajevo-Stari
grad. Srednjovjekovni spomenik. č jedan ste-
ć u obliku sanduka, orijentiran Z-I. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 174. S. č ć
15.301 Đ Sarajevo-Stari grad. F i'aistorij-
ska gradina i srednjovjekovno đ Smještena
na desnoj obali Miljacke, u blizini š ć š ć
Površinski nalazi : fragmenti keramike.
Na sjevernoj i č strani, gdje je prilaz jedino
ć č su ostaci srednjovjekovnog đ
nja. Starije željezno doba i kasni srednji vijek.
LIT.: V. č ć 1908 a, 36:3-367. K. Topolovac
15.302 ODZAK, Kamenica-Odžak, Ilijaš. Srednjo-
vjekovna nekropola. U dvije skupine č tri
ć u obliku sarkofaga, orijentirana Z-I. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 158. S. č ć
15.303 ODZAK, Saice-Odžak, Pale. Srednjovjekov-
ni spomenik. Uz pravoslavno groblje č usam-
ljeni ć u obliku sanduka, orijentiran Z-I. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 266. S. č ć
15.304 OGLAVAK, Oglavak, Trnovo. Srednjovjeko-
vni spomenici. č tri ć u obliku sandu-
ka i sarkofaga, orijentirana Z-I. Kasni srednji
LIT.: S. š ć 1971, 178. S. lVIutapc1c
15.305 ORAŠAK, Lokve, ž ć Srednjovj·ekovna
nekropola. U pravoslavnom groblju č 20 ste-
ć u obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih
S-J i Z-I; ukras: tordirana traka, jabuke. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 172. S. č ć
15.306 ORLOVAC, Hreša, Sarajevo-Stari grad. Pra-
istorijski tumuli. Na istaknutoj prostranoj visoravni
leži velik broj kameno-zemljanih humki. Bronzano
ili željezno doba.
LIT.: V. č ć 1908 a, 365. K. Topolovac
15.307 OSENIK, Osenik, ž ć Srednjovjekovna
nekropola. U pravoslavnom groblju č šest
ć u obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih
Z-I· ukras: bordure, jabuke. Kasni srednji vijek.
LIT.:' M. ž ć 1974, 81. S. č ć
15.308 OSJEK, Osjek, Ilidža. Rimska đ i
kameni spomenici. Pored ostataka rimske zgrade kraj
č Zujevine đ fragment rimskog stupa od
bijelog mramora u sekundarnom položaju; đ
u sekundarnoj otkrivena je i rimska stela.
Rimsko doba, 1-3. v.
LIT.: A. Makanec-C. Truhelka 1890, 95; D. Sergejevski
1947, 32. K. Topolovac
15.309 OSREDCI, ć Trnovo. Srednjovjekovni
kamenolom. Kamenolom za ć Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 179. S. č ć
15.310 OTJEŠEVO, Donja Presjenica-Odžak, Trno-
vo. č dva ć u obliku sarkofaga, orijen-
tirana Z-I; ukras: vrpca, vitica, svastika; natpis.
Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 178. S. č ć
15.311 PALJIKE, ć Sarajevo-Novo Sara-
jevo. Srednjovjekovna nekropola. č 13 ste-
ć u obliku .sanduka i sarkofaga, orijentiranih
Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: Š. š ć 1971, 176. S. č ć
15.312 PASATINA, Krivoglavci-Pasatina, š ć
Praistorijski tumulus. Na gredi iznad rijeke Bosne
nalazi se veliki zemljani tumulus. Bronzano doba.
K. Topolovac
15.313 PAVLOVAC, Kasindo, Ilidža. Srednjovjekov-
na nekropola. Dislociranje ć izvršila S. Mu-
č ć a istraživanje grobova L. Fekeža 1980.
Smještena na krajnjem izdanku masiva Trebe-
ć na istaknutom uzvišenju nad dolinom Tilave
j Lukavice. č 36 ć đ u dvi-
je skupine, u oibliku sanduka i sljemenjaka, orijen-
tiranih Z-I i S-J. Ispod ć otkriveno je 25
grobova u kamenim i drvenim sarkofazima, od kojih
su neki bili izdubljeni u obliku č č tijela. Iz-
dvaja se grobnica u obliku drvenog sarkofaga s po-
klopcem na dvije vode, za koju se pretpostavlja da
je u njoj sahranjen knez Pavle ć poginuo
1415. Prilozi: č srebrni novci, ostaci po-
ć filigranske žice, pojasne č i dugmad.
Kasni srednji vijek, 14-15. v.
LIT.: S. č ć 1982, 167-177; L. Zeravica 1982, 179-205.
L. Feke·ž;a
15.314 PAVLOVAC, ć Pale. Srednjovje-
kovni grad. Smješten na visu Grad, nad lijevom
obalom č U ruševinama vidljivi ostaci citadele
.sa više polubastiona i prostranog obora koji se pruža
niz padinu brda. Dio ruševina u citadeli nosi naziv
Crkvina. Po svome planu Pavlovac spada đ raz-
vijenije gradove srednjovjekovne Bosne. U pisanim
izvorima spomenut je samo 1423. kao Novi u č
a nema sumnje da je imao funkciju zaštite staroga
trgovišta č Krajem 14. i u 15. st. pripadao je
velikaškom rodu ć Kasni srednji vijek.
IJIT.: I. Bojanovski 1972, 71-77. P. đ ć
15.315 PAZARIC, ć ž ć Rimske zgrade
i spomenici. Kod š ć č potoka u Zuje-
vinu, uz tragove zidova i obilje fragmenata rimskog
crijepa đ su i dva rimska nadgrobna spomeni-
ka. Jedan ima natpis i figuralne predstave, dok je
na drugom spomeniku natpis izlizan. Rimsko doba,
1-4. V.
UT.: C. Patsch 1894 b, 345; CIL III 1902, 13863; I. Boja-
novski 1978, 104. K. Topolovac
15.316 PISKAV AC 1, ć Pale. Srednjovj e-
kmma nekropola. č 30 ć u obliku san-
duka i sarkofaga, đ u dvije skupine, ori-
jentiranih JZ-SI. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 263. S.   č ć
15.317 PISKAVAC 2, ć Pale. Srednjovje-
kovni spomenik. Usamljeni ć u obliku sanduka;
ukras: krst. Kasni srednji vijek.
LIT.: $. š ć 1971, 263. S. č ć
15.318 PLOCE, Cešina Strana, Trnovo. Srednjovje-
kovna nekropola. č pet ć u obliku
sanduka, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 181. S. č ć
15.319 POCRKAVLJE, š ć Ilija3. Srednjovje-
kovna crkva. Na onižem zaravanku otkriveni ostaci
crkve. Kasni srednji vijek.
LIT.: M. S. ć 1930, 689. L.
15.320 POD BRIJEGOM, Ć ć Vode
č Vode), Pale. Srednjovjekovna nekropola.
č 14 ć u obliku sanduka, orijentiranih
Z-I. Kami srednji vijek. s. ć ć
15.321 POD GRADOM (Okruglica), ć Pale.
Sl:iednjovjekovna nekropola. Ispod ruševina grada
Pavlovca, u dolini č uz put koji sa č stra-
ne vodi na Grad, č 20 ć u obliku plo-
č sanduka i sljemenjaka, orijentisanih Z-I. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 266; I. Bojanovski 1972, 76.
L. Fekefa
15.322 PODGREBNI DO (Podanica), č Sara-
jevo-Novi grad. Srednjovj,ekovna nekropola. č
vana č ć u obliku :sanduka, orijentiranih
Z-I. Kasni srednji vijek. s č ć
15.323 PODLIPA, Gora, š ć Srednjovjekovna
nekropola. č šest ć u obliku sanduka
i sljemenjaka, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 173. L. Fekeža
15.324 PODLOZNIK, Podloznik, Pale. Srednjovje-
kovna nekropola. č 10 ć u obliku rnn-
duka orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT : š. š ć 1971, 263. S. č ć
15.325 PODMJEDENIK, Podmjedenik, Pale. Sred-
njovjekovna nekropola. U blizini pravoslavnog grob-
lja č oko 80 ć u obliku sanduka i sar-
kofaga, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 262. S. č ć
15.326 PODSOKOLINA, Derventa-Podsokolina, Pa-
1e. Srednjovjekovni &pomenik. č uwmljeni
ć u obliku sanduka, orijentiran S-J. Kasni
srednji vijek. s. č ć
15.327 PODSTRANE, Strane-Podstrane, Pale. Pra-
istorijski tumulus. Istraživanja obavio F. Fiala 1896.
U praistorijskom tumulu1:u otkriven grob sa spalje-
nim pokojnikom; prilog: fragmenti keramike i ne-
koliko bronzanih predmeta. đ željezno doba.
LIT.: F. Fiala 1896 d, 457. B. ć
15.328 POTKUCNICA, ć Ilidža. Srednjo-
vjekovna nekropola. č tri ć u obliku
sanduka i sarkofaga, orijentirana Z-I i S-J. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 177. S. č ć
15.329 PRACA, č Pale. Ostava č novca.
č otkrivena ostava sa oko 2.000 primjeraka
č novca. đ željezno doba, 2. v. st. e.
LIT.: A. Makanec 1906, 109. K. Topobvac
_ 15.330 PRECKO POLJE, č Trnovo. Srednjo-
vjekovni :spomenik. U blizini muslimanskog groblja
č ć u obliku krsta, orijentiran S-J. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: M. Vego 1981, 39. S. č ć
15.331 PREKACA, Gornja č č Pale.
Srednjovjekovna nekropola. č pet ć u
obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 264. S. č ć
15.332 PRIBOJ, Ugorsko-Priboj, š ć Srednjo-
vjekovna nekropola. U pravoElavnom groblju č
vano devet € ć u obliku sanduka i sarkofaga,
orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. i V. ć 1908, 232-233. S. č ć
15.333 PRIJEMET, Gornja č Ilijaš. Srednjo-
vjekovna nekropola. č n€koliko ć i
fragmenata u đ uništene nekropole. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: M. S. ć 1930, 692-695. S. č ć
15.334 PRLE, Perca, Sarajevo-Centar. Srednjovje-
kovna nekropola. č 11 ć u obliku san-
duka i sarkofaga. Kasni srednji vijek.
LIT.: ::O. š ć 1971, 173. S. č ć
15.335 PROSJEKA, Gornja Sjetlina, Pale. Srednjo-
vjekovna nekropola. č sedam ć u ob-
liku sanduka, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. Beš!c:;L 266. S. č ć
RAHOVIC!, č ć Trnovo. Pra-
istorijski tumuli. Dva velika kamena tumula, a na
okolnom prostoru nekoliko manjih tumula. Bronza-
no ili željezno doba. K. Topolovac
15.337 RAJINO BRDO, Gornja č
Pale. Praistorijski tumuli i srednjovjekovna nekropo-
la. Nekoliko ć leži na prai.<otor<ijskirn. tumulima.
Istraživanja 13 tumula (tumuli br. 13-25 pod ozna-
kom Ilijak) obavio F. Fiala 1893. Otkriveno oko 20
grobova od kojih nekoliko srednjovjekovnih. Prais-
torijski grobovi pripadaju rasponu od 8. do kraja
6. v. st. e. Najvažniji nalaz je kneževski grob I!
kraja 7. ili č 6. st. iz tumula br. 13 s bogatim
prilozima nakita, ofanzivnog i defanzivnqg oružja,
žezlom i jednom bronzanom posudicom. Starije že-
ljezno doba i kasni srednji vijek.
L-IT.: F. Piala 189:3 b, 730-736; B. ć 1979, 146-152;
B. ć 1987 c. B. č ć
15.338 RAKITNICA, Rakitnica, Trnovo. Srednjovje-
kovna neforopola. č pet ć u obliku
sanduka; dislocirani. Kasni sr,ednji vijek.
S. č ć
15.339 RAKOV KAMEN, Š ć Ili-
jaš. Srednjovjekovna nekropola. č 16 ć
u obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I;
š ć ukras: tordirana traka, krst, polumjesec.
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 158. S. č ć
15.340 RAKOVA NOGA,· Rakova Noga, Ilijaš. Sred-
njovjekovni spomenik. Uz džamiju i muslimansko
groblje č usamljeni ć u olbliku sanduka,
orijentiran Z-I. Kasni srednji vijek. s. č ć
15.341 RAVAN, č š ć Srednjovjekovna ne-
kropola. U blizini muslimanskog groblja č
dva ć u obliku sarkofaga, orijentirana Z-I;
ukras: rozete, spirale. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 173. S. č ć
15.342 RA V ANICA, Donja Ljubogošta, Pale. Sred-
njovjekovni spomenik. Urnmljeni ć u obliku
sanduka, orijentiran JZ-SI. Kasni S!'ednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 261. S. č ć
15.343 RAVNE, Č š ć ž ć Srednjovjekovna
nekropola. U pravoslavnom groblju č 10 ste-
ć u obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih
S-:--J i Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.:·S. š ć 1971, 173. S. č ć
55
15.344 RECICA, č Sarajevo-Novi grad. Pra-
istorijska gradina. Ostaci praistorijske gradine. Bron-
zano i željezno dob.a.
LIT.: V. ć 1937, 22. K. Topolovac
15.345 RIMSKI BUNAR, ć Ilidža. Srednjovje-
kovni spomenik. č fragmenti ć i buna-
ra. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. i V. ć 1908, 184. S. č ć
15.346 RIMSKO GROBLJE, Kasindo, Ilidža. Sred-
njovjekovna nekropola. č 10 ć u ob-
liku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I. Kasni
srednji vijek. s. č ć
15.347 RIMSKO GROBLJE (Kaursko groblje), Ko-
č Ilidža. Srednjovjekovna nekropola. č
40 ć u obliku sanduka i sarkofaga, orijentira-
nih Z-I; š ć Kasni srednji vijek.
LIT.: S. i V. ć 1908, 157. S č ć
15.348 ROGIN POTOK, Č š ć ž ć Srednjo-
vjekovna nekropola. č 30 ć u obliku
č sanduka i sarkofaga, orijentiranih S-Ji Z-I;
č dislocirani; ukras: bordure, polumjesec,
ljudska figura. Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 172-173. S. č ć
15.349 ROGOŠ, Blažuj, Ilidža. Praistorijska gradina.
Manja probna iskopavanja obavio V. Radimsky 1891.
Ostaci đ č su se na zapadnoj strani
platoa   č 90 x 40 i 25 m), koja nije prirodno
š ć đ se sastojalo od nasipa i jarka
ispod njega. Na više mjesta đ su tragovi
nastambi. Nalazi: fragmenti keramike, ć lijepa
i drvenog ugljena, životinjski zubi i kosti i dr. Bron-
zano i željezno doba.
LIT.: V. Radimsky 1892, 225-226. K. Topolovac
15.350 ROGOUšICI, š ć Pale. Srednjovjeko-
vna nekropola. U pravoslavnom groblju č 11
ć u obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih
Z-I i S-J; ukras: tordirana traka. Kasni srednji
vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 260-261. S. č ć
15.351 ROVE-PROSJEKA, č ć Pale. Sred-
njovjekovna nekropola. č č ć u ob-
liku rnnduka, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
L1T.: š. š ć 1971, 265. S. č ć
15.352 RUDA GLAVICA, Trnovo. Paleolitska sta-
nica. Na jugozapadnoj strani masivnog brda nad li-
jevom obalom Zeljeznice nalazi se ć u kome
je đ nekoliko kremenih đ Srednji
i đ paleolitik.
LIT.: Đ Basler 1981, 8-9; J. ć 1984, 1-10.
K. Topolovac
15.353 SARACEVE NJIVE, č Pale. Sred-
njovjekovna nekropola. č tri ć u obliku
č i sanduka, orijentiranih Z-I i SZ-JI. Kasni
srednji vijek. s. č ć
15.354 SARAJEVO, Sarajevo. Nalazi rimskih nova-
ca. Na više mjesta na č grada (Podhrastovi,
Centar, Gorica, korito Miljacke, Marijin dvor, Grba-
vica, ć đ je ć broj primjeraka rim-
skog novca (Tiberius, 14-37, Valens, 364-378). Rim-
sko doba, 1-4. st.
LIT.: D. Sergejevslci 1947, 40-42. V. Paškvalin
15.355 SA VICA BRDO, ć Sarajevo:._Stari
grad. Srednjovjekovna nekropola. Uz muslimansko
groblje č oko 50 ć u obliku sanduka,
sarkofaga, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 174. S. č ć
15.356 SEMIZOVAC, Semizovac, š ć Praisto-
rijski grob. Prilikom đ radova č
otkriven č kostur u grobnici formiranoj od pet
kamenih č prilog: fino č kamena sjeki-
č ć đ pored glave skeleta. Eneolit ili
rano bronzano doba.
LIT.: B. ć 1957, 141-255. K. Topolovac
15.357 SIROTINJ KAMEN, ć Pale. Sred-
njovjekovna nekropola. č devet ć u
obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J;
ukras: krst, č štap. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 261. S. ć ć
15.358 SITNIK, Bjelašnica planina, ž ć Sred-
njovjek<wna nekropola. č tri ć u obliku
sanduka. Kasni srednji vijek. s. č ć
15.359 SLANA BARA   Š č Blažuj, Ilidža. Sred-
njovjekovna nekropola. Nekropola ć koja je
u đ uništena. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. i V. ć 1908, 167. S. č ć
15.360 SREDNJE, Srednje, Pale. Srednjovjekovna
nekropola. č devet ć u obliku sandu-
ka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 267. S. č ć
15.361 STARICEVINA (Baskija), Gornja Korita, Ili-
jaš. Srednjovjekovna nekropola. č oko 30
ć u obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih
Z-I; ukras: tordirana traka, spirale, rozete, luk sa
strijelom, č sjekira. Kasni srednji viJek.
LIT.: M. s. ć 1928 a, 373-375. s. č ć
15.362 STARI GRAD, Dragulje, Pale. Srednjovje-
kovni grad. Ruševine grada nalaze se na brdu Lipo-
vac, iznad sastava Paljanske i Mokranjske Miljacke.
Grad je podignut vjerovatno u 14. v„ a pojedini
zidoVi i kule č su, odnosno đ nešto
kasnije. Ime grada nije poznato. Neki č
traju da ovdje treba tražiti ostatke grada Hodidjeda,
ali ta pretpostavka nije dokazana. Kasni srednji
vijek, 14-15. v.
LIT.: Đ ć 1940, 16-22. K. Topolovac
15.363 STARI GRAD 1, Sarajevo-Stari grad. Rim-
ski spomenici i srednjovjekovni natpis. U rušev.i-
nama Kemaludinove džamije đ su dva ulomka
rimskih epigrafokih spomenika. Jedan je fragment
okruglog žrtvenika (are), koji pominje č
italsku obitelj Catiu.s i neke funkcije njenih č
a drugi, cipus sa ostacima natpisa ULPIA PAULA.
Na pljosnatoj površini osnovice okrugle are na-
knadno je uklesan latinski srednjovjekovni
»apost (OLI PETRI VERE ... , itd ... «. U srednjem
vijeku poslužio je za potrebe crkve, a kasnije upo-
trebljen kao spolija za džamiju. Rimsko doba, 3. st.
i vijek.
LIT.: D. Sergejevski 1940, 15-18; D. Sergejevslci 1947, 36-37,
45-46. V. PaškvaUn
15.364 STARI GRAD 2, Sarajevo-Stari grad. Po-
č sr·ednjovjekovni nalaz. U Logavinoj ulici
č otkrivena Jedna abraksas-gema, đ
od ahata; natpis. Srednji vijek.
LIT.: C. Truhelka 1895, 215-216. K. Topolovac
15.365 STARO GREBLJE, ć ž ć Sred-
njovjekovna nekropola. U muslimanskom groblju sa-
č šest ć u obliku sanduka i sarkofaga,
orijentiranih Z-I i S-J; š ć Kasni srednji
Vijek.
LIT.: M. ž ć 1974, 81. S. č ć
15.366 STRAŽIŠTE, Brnjica-Velike Bukve, Pale.
Srednjovjekovni spomenik. Usamljeni ć u ob-
liku sanduka. Kasni sriednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 264. S. č ć
15.367 STUDENKOVICI, ć Sarajevo-
-Stari grad. Srednjovjekovna nekropola. Kod pra-
voslavnog groblja na Surdupu nalazi nekropola
ć Kasni srednji vijek. s. č
15.368 STUPSKO BRDO, Stup, Ilidža. Rimsko po-
ljopr,ivredno dobro i groblje. Istraživanja obavio G.
Cremošnik 1929. Otkriveni su temeijni zidovi jedne
ć č 15,5 x 11 m, koja se sastojala iz dvije
prostorije. Pod je bio izveden u nekoj vrst.i kaldrme.
Uz č fasadu ć nalazio se đ prostor
sa 4 groba od kojih su 2 bila č Pokojnici
rn, izgleda, bili stavljeni u drvene sanduke, a zat,im
spaljeni. U grabovima je đ više priloga, đ
kojima ima i vrijednih, npr. zlatna đ š i više
predmeta od stakla. U neposrednoj blizini ć na
zapadnoj strani, đ je ostava poljoprivrednih
alatki i kuhinjskog pribora.
Ranije su na ovom lokalitetu đ 2 rimska
č ć (Carinus, 283-285; Maximianus, 307-310);
rimsko doba, 1-4. v.
:: .• JT : G. Cremošnik 1930 a, 211-225. K. TopoloV<'\C
15.369 SUVA CESMA, Brnjica-Suva č Pale.
Srednjovjekovni .spomenici. č dva ć u
obliku sanduka; ostali uništeni. Kasni srednji vijek.
LIT.: Š. š ć 1971, 264. S. č ć
15.370 SV ATINE, č ć Trnovo. Srednjovjeko-
vna nekropola. U pravoslavnom grnblju č
sedam ć u obliku sanduka i sarkofaga, orijen-
tiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 180. S. č ć
15.371 SVATOVSKO GROBLJE (Nišani), Donja Lju-
š č Pale. Srednjovjekovni
U starom muslimanskom groblju č usamljeni
ć u obliku sanduka, orijentiran Z-I; ukras:
krst, bordura, rozeta. Kasni srednji vijek.
S. č ć
15.372 SVATOVSKO GROBLJE, ć Sara-
jevo-Novo Sarajevo. Sr€dnjovjekovna nekropola.
č samo fragment š ć ć u obliku
sanduka; ostali uništeni. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. i V. ć 1908, 112. S. č ć
15.373 SVATOVSKO GROBLJE, ć Ilidža.
Srednjovjekovna nekropola. č osam ć
u obliku sanduka, sarkofaga i krsta, orijentiranih
Z-I; natpis. Kasni uednji vijek.
LIT: S. š ć 1971, 177. S. č ć
15.374 ŠIROKA LUKA, Podlipnik, Ilijaš. Srednjo-
vjekovna nekropola. č 25 ć u obliku
sanduka i sarkofaga, orijentiranih SZ-JI; ukras:
ruka s kopljem. Kasni sriednji Vijek.
LIT.: M. Wenzel 1965, 299, Tbl. LXXVII, Sl. 18; Š. š ć
1971, 158. S. č ć
15.375 TABACKO GUVNO, Hreša-Mali Orlovac,
Sarajevo-Stari grad. Srednjovjekovni č
nalaz. Na jednoj gomili đ više fragmenata
grube keramike s ukrasom. Rani i;:riednji vijek,
9-10. V. N. ć
15.376 TABAKOVAC, Donje Svrake, š ć Sred-
njovj1ekovna nekropola. č jedan ć u ob-
liku sanduka; ostali uništeni ili sekundarno upo-
trebljeni. Kasni srednji vijek.
LIT.: Đ ć 1950, 406. S. č ć
15.377 TARCIN 1, č ž ć Praistodjska
ostava. Sadrži osam željeznih kopalja č di-
menzija. Starije željezno doba (oko 500. g. st. e.).
LIT.: I. Bojanovski 1964, 195-196. K. Topolovac
15.378 TARCIN 2, Taroin, ž ć Srednjovjekov-
na nekropola. U pravoslavnom groblju č ste-
ć u obliku sanduka, orijentiran S-J. Kasni sred-
nji vijek. s. č ć
15.379 TEFERIC, Krupac, Ilidža. Srednjovjekovni
grad. Podignut na stjenovitom uzvišenju koje do-
minira dolinom rijeke Željeznice. č samo os-
taci odbrambenih zidova i tri kule. Prvobitno ime
grada nij,e poznato. Kasni srednji vijek.
LTT.: D. Sergejevski 1947, 46-48. K. Topo1ovac
15.380 TEKIJA, Podlugovi, Ilijaš. č ka-
č nalazi. č otkrivena rimska cigla
i č kapitel sa abakom, valutama i listo-
vima. č doba, 4-5. v.
LIT.: D. Sergejevski 1948, 182. L. Fekeža
15.381 TILAV A, Tilava, Saraj-evo-Novo S.arajevo.
Srednjovjekovni spomenici. č dva ć u
obliku sanduka, orijentirana JZ-SI. Kasni srednji
vijek.
LIT : S. i V. ć 1908, 110-115. S. č ć
15.382 TOV ARNICA, Datelji, Pale. Srednjovjekov-
na nekropola. č č ć u obliku sandu-
ka i sarkofaga. Ka.mi srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 267. \S. č ć
15.38:j TRAVNJAK, Ozren, Ilijaš. Srednjovjekovna
nekropola. Uz muslimansko groblje č osam
ć u obliku sanduka i sarkofaga. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 163. S. č ć
15.384 TREBECAJ, č Trnovo. Srednjovje-
kovna nekropola. U pravoslavnom groblju i oko nje-
ga č 69 ć u obliku sanduka i sljeme-
nj.aka, orijentiranih Z-I i S-J; ukras: linija, kruž-
nica. Kasni srednji vijek. s. č ć
15.385 TRLICA, faednje, Ilijaš. Sr·ednjovjekovna ne-
kropola. č šest ć u obliku sanduka i
sarkofaga, orijentiranih S--J. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 162. S. č ć
15.386 TRNOVO 1, Trnovo. Rimska nekropola. Slu-
otkrivena kamena urna s poklopcem. Uz pe-
peo i kalcificirane kosti djeteta u urni su đ
fragmenti stakla, 4 željezna eksera i 2 š ć
bronzan.a č ć (M. Aurelius, 161-169; Faustina
II, 125/130-175). Ispod urne nalazili su se fragmen-
ti nekoliko č posuda.
Ranije su ovdje đ fragmenti od oko dva-
desetak rimskih posuda i 5 željeznih kopalja. Pre-
cizniji podaci o mjestu nalaza nisu zabilježeni. Rim-
sko doba, 2-3. v.
LIT.: C. Patsch 1902 a, 10-11. K. Topolov.ac
15.387 TRNOVO 2, Trnovo. Srednjovjekovno gro-
blje. U pravoslavnom groblju č tri ć u
obliku sanduka, orijentirana Z-I i S-J; ukras: sim-
č znaci, štit, ljudske figure. Kasni srednji vi-
ć
15.388 TROJAN, ć ž ć Praistorijsko i
rimsko kultno mjesto. Manja istraživanja obavio M.
ć 1937. i 1'938. U sedlu ispod brda Šišan, kao
i pri samom vrhu brda đ je ć č frag-
menata keramike. željezno i rimsko doba.
LIT.: M. ć 1940, 1-6. K. Topolovac
8 - Arheološki leksikon
.
51
15.389 TUHELJ, č ž ć Srednjovjekovni
grad. Podignut na istaknutom uzvišenju nad desnom
obalom Bij1ele r.ijeke. Konture đ približne
č 50 x 20 m, naziru se na jednoj stijeni sa de-
sne strane Bijele rijeke, na južnom obronku planin-
ske Sarde. U ruševinama se raspoznaju kontu-
re manjih objekata, kao i zaštitni usjek.
Sa lijeve strane rijek1e, približno na istoj visini, ra-
spoznaju se temelji neke manje utvrde. U pisanim
izvorima srednjeg vijeka ovaj grad se nikada ne
spominje. Kasni srednji vijek.
Ll T.: P. đ ć 1963, 175-176, 189-191. P. đ ć
15.390 U POLJU, ć Pale. Srednjovjeko-
vna nekropola. č 32 ć u obliku sandu-
ka i sarkofaga, orijentirana Z-I i S-J. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: :i. š ć 1971, 267. S. č ć
15.391 UVRAT, č Trnovo. Srednjovjekov-
na nekropola. č pet ć u obliku sarko-
faga, orijentiranih Z-I i S-J. Kasni srednji vijek.
LI'i'.: S. š ć 1971, 180. S. č ć
15.392 V ARDIŠTE, ć ž ć Svednjovje-
kovna nekropola. č šest ć u obliku
sanduka, orijentiranih S-J; š ć ukras: bor-
dura. Kasni srednji vijek.
LIT.: š. ć 1971, 172. ć S. č ć
15.393 V AROŠIŠTE, ć Sarajevo-Novi
grad. Rimski grobovi i srednjovjekovna nekropola.
Zaštitna iskopavanja obavljena 1954-1956. i 1958.
(N. ć U svemu je otkriveno 160 grobova, ali
je veliki dio prethodno bio uništen. Dubina grobova
i orijentacija su veoma č đ i položaj
ruku. Pokojnici su sahranjeni u ispruženom polo-
žaju na đ osim u jednom č dvojnog gro-
ba sa skeletima č u č položaju. U
ć broju grobova pokojnici su spušteni u
prostu zemlju, ali su konstatirani i zaštitni okviri
u vidu kamenih č drvenih č ili sandu-
ka; č grobovi š ć su okvirom od kamenih
č složenim u vidu krova. ć nalaza č
dijelovi nakita, naušnice i prstenje, ogrlice od per-
li i privjesci, kao i dijelovi nošnje, fibule i č
to č uz č nalaze č posuda,
ostataka tekstila i novaca. Prema ovim nalazima
grobovi su datirani u vremenski period od 2. do 16.
v. Posebno se č par č fibula, pri-
mjerci č vizantijskog tipa, naušnice dalmatinsko-
-hrvatske grupe i č prstenovi kasnog srednjeg
vijeka. Rimsko doba, rani i kasni srednji vijek.
LIT.: N. ć 1955, 151-155, Sl. 1-2, Tbl. I; N. ć
1936,   N. ć 1961, 249-257. N. ć
15.394 VELIKA GRADINA, ć Sarajevo-Sta-
ri grad. Praistorijska gradina. Iznad vrela š ć
ce, na jednoj velikoj zaklonjenoj stijeni, koja str-
mo pada prema Dubokom potoku, nalaze se Velika
i Mala gradina. Ispod Gradine, na vrelu š ć
đ je praistorijsko koplje. Bronzano i željezno
doba. L. Fekeža
15.395 VELIKA GRADINA, Kadino Selo-Velika
Strana, Pale. Praistorijska gradina. Na sjevernom
kraju udolice, na dva istaknuta uzvišenja nad izvo-
rom Mokranjske Miljacke, odvojene dubokim sed-
lom smještene su Velika i Mala gradina. Bronzano
i doba. L. Fekeža
15.396 VELIKA GRADINA, Zenik, Ilidža. Praisto-
rijska gradina, rimska utvrda i nekropola. Smješte-
na nad lijevom obalom č potoka. Uski, dugi
plato brda (oko 100X20 m) vezan je za ostali dio
58
masiva sa č strane, dok su ostale stra-
ne prirodno hranjene strmim padinama. Po poVlrši-
ni i na padinama: ulomci praistorijske kffamike.
Na više mjesta otkriveni su ostaci zidova đ
s malterom miješanim sa tucanom opekom. Na jed-
nom kosom platou č od brda nalaze Ee
ostaci vangradinskog naseljenog prostora, č
oko 4.000 m
2
• U podnožju gradine otkrivena su tri
groba sa spaljenim pokojnicima. U jednom su na-
đ fragmenti kaserole, koplje, nož i dio č
ke presude, datirani u 2. st. Kamo bronzano i željez-
no doba i rimsko doba.
LIT.: V. ć 1937, 26; B. ć 1983 c, 392, 396; I. Mari-
ć 1984, 89-96. L. Fekeža-I. ć
15.397 VELIKE BUKVE 1, Brnjica-V dike Bukve,
Pale. Srednjovjekovna nekropola. č sedam
ć u obliku sanduka, orijentiranih Z-I. Kasni
srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 264. S. č ć
15.398 VELIKE BUKVE 2, Brnjica-Velike Bukve,
Pale. Srednjovjekovna nekropola. č č
ć u obliku sanduka i sarkofaga, orijentirana
Z-I. _!(asni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 264. S. č ć
15.399 VELIKE BUKVE 3, Brnjica-Velike Bukve,
Pale. Srednjovjekovna nekropola. č 33 ć
ka u obliku sanduka i sarkofaga, orijentirana Z-I;
ukras: urezana linija, krstovi. Kasni srednji vijek.
LIT.: Š. š ć 1971, 264. S. č ć
15.400 VELIKI KRIVOGLAVCI, Veliki Krivoglavci,
š ć Srednjovjekovna nekropola. U pravoslav-
nom groblju č nekoliko ć Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: M. S. ć 1930, 630. S. č ć
15.401 VELIKO MRAMORJE, Jelovci, Pale. Srnd-
njovjekovna nekropola. č 19 ć u ob-
liku rnnduka i sljemenjaka, orijentiranih Z-I. Ka-
sni srednjL vijek.
LIT.: S. č š ć 1971, 261. S. č ć
15.402 VELIKO MRAMORJE, č Ilijaš.
Srednjovjekovna nekropola. č tri ć u
obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I. Ka-
sni srednji vijek.
LIT : S. š ć 1971, 163. S. č ć
15.403 VIDOVICA, Derventa-Vidovica, Pale. Sred-
njovjekovna nekropola. U savremenom pravoslav-
nom groblju č 14 ć u obliku č i
sarkofaga, orijentiranih Z-I. Karni srednji vijek.
S. č ć
15.404 VINISTE, Gora, š ć Sr·ednjovjekovna
nekropola. č 15 ć u obliku sanduka
i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: rozeta, spi-
rala, luk i ljudska figura. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 173. S. č ć
15.405 VLAŠKO GROBLJE (Krst), Gradac, ž ć
Srednjovjekovna nekropola. č tri ć u
obliku rnnduka, orijentirana S-J; ukras: floralni
motivi, svastika. Kasni sr·ednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 171-172. S. č ć
15.406 Č Dragoradi, Ilijaš. Srednjovjekov-
na nekropola. č oko 20 ć u obliku san-
duka i sarkofaga; ukras: rozete, spirale, vrpC€. Ka-
sni srednji vijek. s. č ć
15.407 VRH SELO, Gornja Ljubogošta-Vrh Selo,
Pale. Srednjovjekovni spomenik. č jedan ste-
ć u obliku sanduka; dislociran. Kasni srednji vi-
jek. S. ć ć
15.408 Č (Skuzmadanj), Mokrine, ž ć
Srednjovjekovna nekropola. č tri ć u
obliku sanduka. Kasni srednji vijek.
.•xr.: P. đ ć 1963, 182; M. ž ć 1971, 77-78.
S. č ć
15.409 Č BRDA, Komrani, Pale. Srednjovje-
kovna nekropola. č 10 ć u obliku plo-
č i sanduka. Kasni E1rednji vijek.
LIT : š. š ć 1971, 267. S. č ć
15.410 VUKOVICA GROBLJE, Donje Sinjevo, Pa-
1€. Srednjovjekovna nekropola. U pravoslavnom gro-
blju i na okolnom prostoru č 46 ć u
obliku sanduka i sarkofaga č orijentiranih;
ukras: rozete, polumjesec, krug, č ljudska figu-
ra. Kasni :srednji vijek.
LIT.: Š. š ć 1971, 261. S. č ć
15.411 ZA GREBLJEM, ć š ć Ilijaš. Sred-
njovjekovna nek;ropola. č sedam ć u
obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih S-J i
Z-I; š ć i č dislocirani; ukras: polu-
m}esec, rozeta. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 162. S. č ć
15.412 ZAGREBNICA, ć Ilijaš. Srednjo-
vjekovna nekropola. č osam ć u obliku
rnnduka i sarkofag.a, orijentiranih Z-I; ukras: spi-
rala. Kasni srednji vijek.
LIT.: M. S.   ć 1928 a, 3·±4; S. š ć 1971. 162
S. č ć
15.413 ZAKUTNICA, Zakutnica, Ilijaš. Srednjovje-
kovna nekropola. U pravoslavnom groblju č
usamljeni ć u obliku sarkofaga. Kasni s11ednji
vijek. s. č ć
15.414 ZALOZNICA, Kamenica-Odžak, Ilijaš. Sred-
njovjekovna nekropola. Tri ć u obliku sarkofa-
ga, u s·ekundarnoj upotrebi; š ć KaEni srednji
vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 158. S. ć
15.415 ZLATARIC, ć Trnovo. Srednjovjekov-
na nekropola. č 74 ć u obliku sanduka
i sarkofaga, orijentirana Z-I i S-J; ukras: krsto-
vi. Kasni srednji vijek.
LIT.: Š. š ć 1971, 179. S. č ć
15.416 ZMIJSKE STIJENE, Ilidža. Rimski spome-
nik. Na desnoj obali Zeljeznice đ rimska ste1a
koju podiže ULP(i)A SUCCESSA. Rimsko doba, 2. st.
LIT.: E. ć 1979, 127-131. V. Paškvalin
15.417 ZDRALOVICI, Gornja č ć
Pale. Srednjovjekovna nekropola. č č
€ ć u obliku sanduka, orijentirana Z-I i S-J.
Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 264. S. č ć
REGIJA 16.
61
REGIJA 16: OPSTI POPIS NALAZISTA
1. Ć ć Srebrenica
2. BANJEVICI, ć Bratunac
3. B.A:RAKOVICI, ć Srebrenica
4. BARE, Podravno, Srebrenica
5. BARE, Š ć Vlasenica
6. BARE, Zalužje, Bratunac
7. BARICE, Tupanari, Š ć
8. Š Č Fojhar, Srebrenica
9. BECANI, č š ć
10. BEGINA ZAGLA VICA, Vrsinje, Vlasenica
11. BEGOVICA POLJE, š č š ć
12. BIJELA DZAMIJA, Srebrenica
13. BIJELI HRID, Tuholj, Kladanj
14. BIJELI PUT, ć š ć
15. BILJACA, č Bratunac
16. BILJEG, Biljeg, Srebrenica
17. Č č Vlasenica
18. BJELOVAC 1, Bjelovac, Bratunac
19. BJELOVAC 2, Bjelovac, Bratunac
20. Ć ć Bratunac
21. BORAK, Knezovi, Srebrenica
22. Ć Srebrenica
23. Ć ć Kladanj
24. BRATUNAC 1, Bratunac
25. BRATUNAC 2, Bratunac
26. BRATUNAC 3, Bratunac
27. BRDO (Brod), Tuholj-Brdo, Kladanj
28. BREGOVI, ć Vlasenica
29. BREZE, č Kladanj
30. BRIJEG, ć Š ć
31. BRLOžNIK, Brložnik, Han Pijesak
32. BUBANJ, ć Š ć
33. Ć POLJE, ć Srebrenica
34. CERANSKO BRDO, Cerska, Vlasenica
35. CERSKA, Cerska, Vlasenica
36. CRKVA RUŽICA (Potkunjica), TegarP
Bratunac
37. CRKVENI GAJ, Crvice, Srebrenica
38. CRKVICA, Staroglavice, Srebrenica
39. CRKVINA, Glogova, Bratunac
40. CRKVINA, Podcrkvina, Vlasenica
41. CRKVINA, č ć Vlasenica
42. CRKVINE, Jasenova, Srebrenica
43. CRKVIŠTE, Brezak, Bratunac
44. CRKVIŠTE, č Srebrenica
45. CRKVIŠTE, š ć Bratunac
46. CRVENA NJIVA, Podravno, Srebrenica
4 7. CRVICA, Crvica, Srebrenica
48. CURA, č ć Srebrenica
49. CADORIŠTE, Gradina-Sase, Srebrenica
50. č GORNJI, Kram-Capori Gornji,
Ran Pijesak
51. CETENIŠTE, Orahovica, Srebrenica
52. Č Ć č ć Bratunac
53. DJEVOJKA, ć ć Kladanj
54. DOLOVI, Bobari, Š ć
55. DOMA VIA, Gradina-Sase, Srebrenica
56. DONJI Č Ć Donji č ć Bratunac
57. DONJI DRECELJ, Donji Drecelj, Olovo
58. DONJI š ć Donji š ć Bratunac
59. DRAGIN RAN, Mratinci-Prisoje, Bratunac
60. Đ Đ AC 1 (Gradina), Đ đ
Srebrenica
61. Đ Đ 2, Đ đ Srebrenica
62. Đ GROBOVI, č š Bratunac
63. DŽELEPI, Grabovica-Dželepi, Vlasenica
64. F Ć ć Bratunac
65. GAJ, Donji č ć Bratunac
66. GAJ, Gornji č ć Bratunac
67. GAJ, Poljak, Srebrenica
68. GAJ, Š ć Vlasenica
69. GAJEVI, č ć Kladanj
70. Ć ć Vlasenica
71. GLAVICA, Vrelo, ć
72. GLAVNA Č groblje), Klještani,
Vlasenica
73. Ć ć Kladanj
74. GOLIJANSKO GROBLJE, Žeravice-Porode,
Ran Pijesak
75. GOLI BRIJEG, Jelaške, Olovo
76. GORNJA OSICA, Tuholj, Kladanj
77. GORNJI ZALUKOVIK 1, Gornji Zalukovik,
Vlasenica
78. GORNJI ZALUKOVIK 2, Gornji Zalukovik,
Vlasenica
79. GORNJI ZALUKOVIK 3, Gornji Zalukovik,
Vlasenica
80. GORNJI ZALUKOVIK 4, Gornji Zalukovik,
Vlasenica
81. GORNJI ZALUKOVIK 5, Gornji Zalukovik,
Vlasenica
82. GORNJI ZALUKOVIK 6, Gornji Zalukovik,
Vlasenica
33. GORNJI ZALUKOVIK 7, Gornji Zalukovik,
Vlasenica
84. GORNJI ZALUKOVIK 8, Gornji Zalukovik,
Vlasenica
85. GRACIC, č Srebrenica
86. GRAD, Mrkov, Ran Pijesak
87. GRADINA, ž ć ć Olovo
88. GRADINA (Crkvina), ć Bratunac
89. GRADINA, ć Š ć
90. GRADINA, š ć
91. GRADOVI, Voljevica, Bratunac
92. GRAGIR, č ć Srebrenica
93. č AC, Nova Kasaba, Vlasenica
94. GREBEN, ć Srebrenica
95. GREBLJICE, Donji ć Olovo
96. GROBNICE, Glogova, Bratunac
97. GROBNICE, č Srebrenica
98. GUVNINE (Strnjaci), Udbina, Š ć
99. Ć ć Kla,q<tDi
100. HADROVINE, č Han

 
101. ž ć 1, ž ć ·
111
102. Ž Ć 2 ž ć Šekovid!i.1\II S\ r
103. HANIC, Do,loV'l,:..:;mevtV ,Al.idI3:M .&'\ r
104   ć ,ipri'M:ioviclv'I K!1'.(d'WVIA VOJIM .HI
• ' .T ' „ · • 0·1c1 TIM - MI
105. ć č ć Bratuhat·tS ... ' \ ..J .li\
106. HUM, PustQš.'<f," Vlasenicl:slM ,OVOQAJM .o'i' I
107. HUMKA, š   /,JU80M .\\'I
62
108.
109.
110.
111.
112.
113.
114.
115.
116.
117.
118.
119.
120.
121.
122.
123.
124.
125.
126.
127.
128.
129.
130.
131.
132.
133.
134.
135.
136.
137.
138.
139.
140.
141.
142.
143.
144.
145.
146.
147.
148.
149.
150.
151.
152.
153.
154.
155.
156.
157.
158.
159.
160.
161.
162.
163.
164.
165.
166.
167.
168.
169.
170.
171.
172.
173.
174.
175.
176.
177.
IGRIŠTE, Orahovica, Srebrenica
ILINO BRDO, ć Vlasenica
JAGODNJA, Jagodnja, Bratunac
JAKOVICE, Jakovice, Š ć
JASEN, Jasen, Vlasenica
JATINA-DOLINCE, Vrsinje, Vlasenica
JAZOVI, š č š ć
JELASI, č Bratunac
JELAŠKE, J elaške, Olovo
JEREMICI, J ć Vlasenica
JERININ GRAD, Korijen, š ć
KAMENJACI, ć
Bratunac
KAMENJAK, Bratunac
KAMENJE, Sulice, Srebrenica
KARAULA (Rudine), Koštanovci, Srebrenica
KARAULA, Š ć ć
KARAULE, ć Bratunac
KAURSKI GROB, Kozjaci, Olovo
KIK, Nova Kasaba, Vlasenica
KLADANJ, Kladanj
KLANAC, č Š ć
č AC, ć Srebrenica
KLIS, Klis, Olovo
KLISA, Donji ć Olovo
KLISA, Srebrenica
KLOTIJEVAC 1, Klotijevac, Srebrenica
KLOTIJEV AC 2, Klotijevac, Srebrenica
KLJEŠTANI, Klještani, Vlasenica
KNEŽIJ A, Gradina-Sase, Srebrenica
KOLUDRA, Zalužje, Bratunac
Ć Zagrade, Vlasenica
Koprivno, Vlasenica
KOSA, Poljak, Srebrenica
Ć ć Vlasenica
š č GROBLJE, č
Bratunac
KOV ACICI, č ć Kladanj
KOV ANLUK, Tupanari, š ć
KOVINJ, ć Š ć
Č Ć č ć Vlasenica
KRATINA, Tegare, Bratunac
Č š ć š ć
Č Tupanari, Š ć
Č Tegare, Bratunac
KUSELJ, Kuselj, Vlasenica
KUTUZERO, Kutuzero, Srebrenica
LEDINE, Bjelovac, Bratunac
Ć ć Bratunac
LUBARDišTA, Gostilj, Srebrenica
č BRDO, Lubnice, Srebrenica
Č ć Vlasenica
LUDMERAC, Radeljevac, Bratunac
LUG, ć Polje, Bratunac
LUG, Tegare, Bratunac
LUKE, N č Han Pijesak
LUKE, Selište, š ć
LUKE (Mramorje), Žlijebac, Bratunac
LUKICI 1, ć Vlasenica
LUKICI 2, ć Vlasenica
LJUTO BRDO, Srednji Dopasci, Kladanj
MAKOV AC, ć Bratunac
MANASTIRIŠTE, ć Bratunac
MARICA, ć Olovo
MATARUZI, Osatica, Srebrenica
Đ č š Bratunac
Š ć
MERAJ A, Mišari, VJ.q.eyriica
MILOV
MILOVO, Š .I'.)I'.)VfJIH .GOL
MLADOVO, )VIUB .oOC
MOŠULJ,   ,A)!,MUH .\'OI
178. MRAMOR, Donji Drecelj, Olovo
179. MRAMOR, č ć Kladanj
180. MRAMOR, ć Olovo
181. MRAMOR, ć Kladanj
182. MRAMORCIC, Donji Drecelj, Olovo
183. MRAMORICA, Kravica-Brana č ć
Bratunac
184. MRAMORJE, ć Bratunac
185. MRAMORJE, ć Olovo
186. MRAMORJE, š ć Vlasenica
187. MRAMORJE, Bratunac
188. MRAMORJE, č ć š ć
189. MRAMORJE, J elah, Bratunac
190. MRAMORJE, ć š ć
191. MRAMORJE, Kamensko-Gradina, Olovo
192. MRAMORJE, ć š ć
193. MRAMORJE, ć Kladanj
194. MRAMORJE, š ć Srebrenica
195. MRAMORJE groblje), Loznica,
Bratunac
196. MRAMORJE, Ljeskovik, Srebrenica
197. MRAMORJE, Mišari, Vlasenica
198. MRAMORJE, Moguše, Olovo
199. MRAMORJE, Olovci, Kladanj
200. MRAMORJE, č Srebrenica
201. MRAMORJE, ć Srebrenica
202. MRAMORJE, Vlasenica
203. MRAMORJE, Voljevica, Bratunac
204. MRAMORJE (Gaj), č Š ć
205. MRAMORJE, ć Vlasenica
206. MRAMORJE, Žeravice, Han Pijesak
207. MRAMORJE, Žioci, š ć
208. MRAMORJE-POLJE, Strmica, š ć
209. MRšICA BRDO, š ć Vlasenica
210. MUŠIKICI, š ć Vlasenica
211. NABOJINE (Mramorje), Pelemiši, Kladanj
212. Ć BRDO, ć Vlasenica
213. NASICI, ć Vlasenica
214. NAVITAK, ć Olovo
215. OBORI 1, Donji Dopasci, Kladanj
216. OBORI 2, Donji Dopasci, Kladanj
217. Đ VODA, đ Bratunac
218. OLOV AC, Olovo
219. OLOVCI 1, Olovci, Kladanj
220. OLOVCI 2, Olovci, Kladanj
221. OLOVCI 3, Olovci, Kladanj
222. OLOVO, Olovo
223. Š Ć Kladanj
224. OPRA VDICI, ć Bratunac
225. ORAHOVICA, Orahovica, Srebrenica
226. OSOJE, č ć Vlasenica
227. č Gostilj, Srebrenica
228. OSTROV AS, ć Srebrenica
229. PADALIŠTA, ć Srebrenica
230. Ć 1, ć Š ć
231. Ć 2, ć Š ć
232. PA VLOVICI, ć Š ć
233. PELEMišI 1, Pelemiši, Kladanj
234. PELEMIŠI 2, Pelemiši, Kladanj
235. PERIN, č Š ć
236. PERIN GRAD, č Š ć
237. Č Dubnica, Vlasenica
238. PISKAVICE, Betanj, Š ć
239. Ć ć Vlasenica
240. č 1, č Š ć
241. Č 2, č Š ć
242. PODCRKVINA č ć
Bratunac
243. Vlasenica
244. Đ     Đ Č Han Pijesak
  đ   š   i L
1
·"'J
246. PODRENOVCI, đ  
Ran Pijesak
247. PODRID, š ć   Bratunac
248. PODVIS, Đ ć   Vlasenica
249. POKOJNICA (Mramorje), č   Ran Pijesak
250. POMOL, Pomol, Vlasenica
251. Ć   ć   š ć
252. POŠIJAK, Pjenovac, Han Pijesak
253. Ć   Tupanari, š ć
254. Č   ć   Bratunac
255. PREKA NJIVA, Voljevica, Bratunac
256. PRESEDO, Cerska, Vlasenica
257. PREVILICA, Strmica-Gornji Dopasci,
Š ć
258. Ć 1, ć   Kladanj
259. Ć 2, ć   Kladanj
260. Ć 3, ć   Kladanj
261. Ć   ć   Vlasenica
262. š ć   Crvica, Srebrenica
263. Š Ć GAJ, š ć   Vlasenica
264. RAVAN, Gornji Zalukovik, Vlasenica
265. RAVAN, Srebrenica
266. RAVAN-GRADINA, Vlasenica-Gradina
267. RAVNE, Ravne, Kladanj
268. ć   ć   Srebrenica
269. RIJEKE (Podglavica), č   Han Pijesak
270. ROGAJLIJA, ć   Š ć
271. RUDIŠTA, Vrelo, Š ć
272. RUPOVO BRDO, Rupovo Brdo, Vlasenica
273. SAC, Dubnica, Vlasenica
274. SEGNA, Loznica (Voljevica), Bratunac
275. Ć 1, ć   Bratunac
276. Ć 2, ć   Bratunac
277. Ć GROBLJE, Rogojevina, Š ć
278. SIMIN KRŠ, Tarevo, Kladanj
279. SJEDALJKA, Bastahovine, Srebrenica
280. SKELANI, Skelani, Srebrenica
281. ć   ć   Srebrenica
282. SLA V ANJ, Slavanj, Olovo
283. SOFRE, Srebrenica
284. SREBRENA LUKA, š ć   Srebrenica
285. SREBRNIK (Stari Grad), Srebrenica
286. č   č   Kladanj
287. STAROGLAVICA, Staroglavica, Srebrenica
288. STOLICE, č   Bratunac
289. STRANA, Rovaši, Vlasenica
290. STRMICA, Strmica, š ć
291. STUPARI, Stupari, Kladanj
292. STUPARSKI KRŠ, Stupari, Kladanj
293. Ć 1, ć   Kladanj
294. Ć 2, ć   Kladanj
295. ŠARAMPOVO, ć   Srebrenica
296. š ć   š ć
297. Š Ć GROBLJE, š ć   Š ć
298. ŠLJIVOV A, Palež, Srebrenica
299. ŠUBIN, šubin, Srebrenica
300. TABAHANA, Tabahana, Vlasenica
201. TAREVO 1, Tarevo, Kladanj
302. TAREVO 2, Tarevo, Kladanj
303. TEGARE, Tegare, Bratunac
304. TEKIJA, Tekija, Bratunac
305. TEPEN, Tepen, Š ć
306. TOLIŠA, ć ć š   Kladanj
307. Ć   ć   Vlasenica
308. Š Ć   š ć   Š ć
309. TRLO, Donji Drecelj, Olovo
310. TRNIC, Postolje, Srebrenica
311. TRNJACI, Prijanovi6i, Kladanj
312. TRNOVO 1, Trnovo, Š ć
313. TRNOVO 2, Trnovo, Š ć
314. TROLIZ, č   Srebrenica
315. TRUBAR, Trubar, Srebrenica
316. TUHOLJ 1, Tuholj, Kladanj
317. TUHOLJ 2, Tuholj, Kladanj
318. TURALICI, ć   Vlasenica
319. UGAŠICE, Tegare, Bratunac
320. USJENOV Č   Krasan polje, Bratunac
321. VAGANI 1, Kladanj
322. VAGANI 2, Kladanj
323. V AGANJ, š ć   Srebrenica
324. VAKUF, č ć   Vlasenica
63
325. VAROŠ, žeravice, Han Pijesak
326. V AROŠIŠTE, Donji ć   Olovo
327. VELEDIN (Veletin), Đ ć   Vlasenica
328. VELIKA GRADINA, Rupovo, Brdo, Vlasenica
329. VELIKI PLATO, Gradina-Sase, Srebrenica
330. VIJENAC, ć   Kladanj
331. VIJENAC, Š ć   Vlasenica
332. VIS, Bobari, Š ć
333. VIS, Đ ć   Vlasenica
334. VIŠNJICA, Višnjica, Vlasenica
335. VITEZ, Sulice, Srebrenica
336. Ć   ć   Vlasenica
337. VLASENICA, Vlasenica
338. VLAŠKO V AC, Gornji ć   Olovo
339. VRANOVINA, Nova Kasaba, Vlasenica
340. VRELO, Vrelo, Š ć
341. ZAELISIJE, Ljeskovik, Srebrenica
342. ZAKLOP Č   č   Vlasenica
343. ZALAZJE, Zalazje, Srebrenica
344. ZGUNJA 1, Zgunja, Srebrenica
345. ZGUNJA 2, Zgunja, Srebrenica
346. ZGUNJEVSKO POLJE, Zgunja, Srebrenica
347. ZLATOVO, Ljeskovik, Srebrenica
348. ZLOKOSA, ž ć   Olovo
349. ZMAJEV AC, č ć   Kladanj
350. ZUKICA STRANA, Zagaj, Srebrenica
351. Ž Č BAŠTA, Voljevica, Bratunac
352. ŽDRIJELO, Voljevica, Bratunac
RECI.JA 16: POPIS NALAZIŠTA PRAISTORIJSKOG DOBA
24. BRATUNAC 1, Bratunac (I 4) 107. HUMKA, š ć   Srebrenica (K 6)
37. CRKVENI GAJ, Crvice, Srebrenica (K 6) 124. KARAULE, ć   Bratunac (J 5)
45. CRKVIŠTE, š ć   Bratunac (J 5) 126. KIK, Nova Kasaba, Vlasenica (G 4)
46. CRVENA NJIVA, Podravno, Srebrenica (I 6) 147. KRATINA, Tegare, Bratunac (J 5)
65. GAJ, Donji č ć   Bratunac (H 4) 150. Č   Tegare, Bratunac (J 4)
77. GORNJI ZALUKOVIK 1, Gornji Zalukovik,
153. LEDINE, Bjelovac, Bratunac (J 4)
Vlasenica (F 4)
159. LUG, ć Polje, Bratunac (G 3)
88. GRADINA (Crkvina), ć  
160. LUG, Tegare, Bratunac (J 5)
Bratunac (I 4)
89. GRADINA, ć   š ć (E 3)
171. Đ   č š   Bratunac (I 4)
90. GRADINA, Š ć (E 3) 218. OLOV AC, Olovo (C 5)
64
236. PERIN GRAD, č š ć (F 3)
242. PODCRKVINA   č ć
Bratunac (I 4)
247. PODRID, š ć Bratunac (J 5)
273. SAC, Dubnica, Vlasenica (G 4)
323. VAGANJ, š ć Srebrenica (I 3)
328. VELIKA GRADINA, Rupovo, Brdo,
Vlasenica (H 5)
REGIJA 16: POPIS NALAZISTA IZ DOBA RIMSKE VLADAVINE
6. BARE, Zalužje, Bratunac (I 4)
15. BILJACA, č Bratunac (J 4)
18. BJELOVAC 1, Bjelovac, Bratunac (J 4)
19. BJE.LOVAC 2, Bjelovac, Bratunac (J 4)
25. BRATUNAC 2, Bratunac (I 4)
36. CRKVA RUŽICA (Potkunjica), Tegare,
Bratunac (J 5)
38. CRKVICA, Staroglavice, Srebrenica (H 5)
40. CRKVINA, Podcrkvina, Vlasenica (F 3)
41. CRKVINA, č ć
Vlasenica (G 4)
43. CRKVISTE, Brezak, Bratunac (J 5)
44. CRKVIŠTE, č Srebrenica (K 6)
47. CRVICA, Crvica, Srebrenica (K 6)
49. CADORIŠTE, Gradina-Sase, Srebrenica (I 5)
55. DOMA VIA, Gradina-Sase, Srebrenica (I 5)
58. DONJI Š Ć Donji š ć
Bratunac (I 4)
88. GRADINA (Crkvina), ć
Bratunac (I 4)
91. GRADOVI, Voljevica, Bratunac (J 4)
120. KAMENJAK, Bratunac (I 4)
122. KARAULA (Rudine), Koštanovci,
Srebrenica (J 4)
124. KARAULE, ć Bratunac (J 5)
127. KLADANJ, Kladanj (D 4)
132. KLISA, Srebrenica (I 5)
134. KLOTIJEVAC 2, Klotijevac, Srebrenica (I fi)
136. KNEZIJA, Gradina-Sase, Sr2brenica (I 5)
137. KOLUDRA, Zalužje, Bratunac (J 4)
158. LUDMERAC, Radeljevac, Bratunac (H 4)
170. MATARUZI, Osatica, Srebrenica (J 6)
193. MRAMORJE (Rimsko groblje), Loznica,
Bratunac (J 5)
200. MRAMORJE, č Srebrenica (I 4)
203. MRAMORJE, Voljevica, Bratunac (J 4)
Ć 1, ć š ć (F 2)
245. ć č š Bratunac (I 4)
254. POTPUTNJACA, ć Bratunac (K 5)
262. RAŠCE-LJUBINA, Crvica, Srebrenica (K 6)
27'1. SEGNA, Loznica (Voljevica), Bratunac (J 5)
275. Ć 1, ć Bratunac (J 5)
276. ć 2, ć Bratunac (J 5)
280. SKELANI, Skelani, Srebrenica (K 6)
284. SREBRENA LUKA, š ć Srebrenica (K 6)
296. Š Ć Š ć (E 3)
;-:03. TEGA.RE, Tegare, Bratunac (J 5)
319. UG.AšICE, Tegare, Bratunac (J 5)
329. VELIKI PLATO, Gradina-Sase,
Srebrenica (I 5)
3:39. VRANOVINA, Nova Kasaba, Vlasenica (G 4)
:346. ZGUNJEVSKO POLJE, Zgunja, Srebrenica (J 7)
:150. Ć STRANA, Zagaj, Srebrenica (I 6)
351. ŽANJEVACKA BAŠTA, Voljevica,
Bratunac (J 4)
;r)2. ZDRIJELO, Voljevica, Bratunac (J 4)
REGIJA 16: POPIS NALAZIŠTA IZ SREDNJEG VIJEKA
1. Ć ć
Srebrenica (I 6)
2. Ć ć Bratunac (H 3)
3. BARAKOVICI, ć Srebrenica (J 7)
4. BARE, Podravno, Srebrenica (I 6)
5. BARE, š ć Vlasenica (F 3)
7. BARICE, Tupanari, Š ć (E 3)
8. č Fojhar, Srebrenica (I 5)
9. BECANI, č ć (E 3)
10. BEGINA ZAGLAVICA, Vrsinje, Vlasenica (G 5)
11. Ć POLJE, š č Š ć (F 3)
12. BIJELA DŽAMIJA, Srebrenica (I 5)
13. BIJELI HRID, Tuholj, Kladanj (D 3)
14. BIJELI PUT, č ć Š ć (E 3)
16. BILJEG, Biljeg, Srebrenica (I 5)
17. Č Pod č Vlasenica (G 4)
20. BOLJEVICI, ć Bratunac (K 5)
21. BORAK, Knezovi, Srebrenica (I 6)
22. Ć Srebrenica (I 5)
23. BRATELJEVICI, ć Kladanj (D 4)
24. BRATUNAC 1, Bratunac (I 4)
26. BRATUNAC 3, Bratunac (I 4)
27. BRDO (Brod), Tuholj-Brdo, Kladanj (D 3)
28. BREGOVI, ć Vlasenica (G 4)
29. BREZE, č Kladanj (E 4)
30. BRIJEG, ć Š ć (E 3)
31. BRLOžNIK, Brložnik, Han Pijesak (G 6)
32. BUBANJ, ć ć (E 3)
33. ć POLJE, ć
Srebrenica (K 6)
34. CERANSKO BRDO, Cerska, Vlasenica (G 3)
35. CERSKA, Cerska, Vlasenica (G 3)
:1G. CRKVA RUŽICA (Potkunjica), Tegare,
Bratunac (J 5)
39. CRKVINA, Glogova, Bratunac (I 4)
40. CRKVINA, Podcrkvina, Vlasenica (F 3)
42. CRKVINE, Jasenova, Srebrenica (I 6)
44. CRKVISTE, č Srebrenica (K 6)
45. CRKVIŠTE, š ć Bratunac (J 5)
46. CRVENA NJIVA, Podravno, Srebrenica (I 6)
48. CURA, č ć Srebrenica (I 6)
50. CAPORI GORNJI, Kram-Capori Gornji,
Han Pijesak (F 6)
51. CETENISTE, Orahovica, Srebrenica (I 5)
52. OOLAKOVICI, č ć Bratunac (H 3)
53. DJEVOJKA, ć ć
Kladanj (D 3)
54. DOLOVI, Bobari, Š ć (F 3)
55. DOMAVIA, Gradina-Sase, Srebrenica (I 5)
56. DONJI Č Ć Donji č ć Bratunac (H 4)
57. DONJI DRECELJ, Donji Drecelj, Olovo (D 4)
58. DONJI ć Donji š ć
Bratunac (I 4)
59. DRAGIN HAN. Mratinci-Prisoje,
Bratunac (H 4)
60. Đ Đ AC 1 (Gradina), Đ đ
Srebrenica (J 7)
61. Đ Đ AC 2, Đ đ Srebrenica (J 6)
62. Đ GROBOVI, č š Bratunac (I 4)
63. DZELEPI, Grabovica-Dželepi, Vlasenica (E 4)
64. F Ć ć Bratunac (K 5)
66. GAJ, Gornji č ć Bratunac (H 3)
67. GAJ, Poljak, Srebrenica (J 6)
68. GAJ, ć Vlasenica (F 3)
69. GAJEVI, č ć Kladanj (D 2)
70. Ć   ć Vlasenica (E 4)
71. GLAVICA, Vrelo, ć (F 3)
72. GLAVNA (Cifutsko groblje), Klještani,
Vlasenica (E 4)
73. GOJSALICI, ć Kladanj (D 4)
74. GOLIJANSKO GROBLJE, Zeravice-Porode,
Han Pijesak (E 5)
75. GOLI BRIJEG, Jelaške, Olovo (B 3)
76. GORNJA OSICA, Tuholj, Kladanj (D 3)
78. GORNJI ZALUKOVIK 2, Gornji Zalukovik,
Vlasenica (F 4)
79. GORNJI ZALUKOVIK 3, Gornji Zalukovik,
Vlasenica (F 5)
80. GORNJI ZALUKOVIK 4, Gornji Zalukovik,
Vluscnica (F 5)
81. GORNJI ZALUKOVIK 5, Gorr:ji Za:uko ik,
Vlasenica (F 4)
82. GORNJI ZALUKOVIK 6, Gornji Zalukovik,
Vlasenica (F 4)
83. GORNJI ZALUKOVIK 7, Gornji Zalukovik,
Vlasenica (F 4)
34. GORNJI ZALUKOVIK 8, Gornji Zalukovik.
Vlasenica (F 4)
85. GRACIC, č Srebrenica (I 4)
86. GRAD, Mrkov, Han Pijesak (E 5)
87. GRADINA, ž ć ć Olovo (C 5)
88. GRADINA (Crkvina), ć Bratunac (I 4)
91. GRADOVI, Voljevica, Bratunac (J 4)
92. GRAGIR, č ć Srebrenica (I 6)
93. GREBACEV AC, Nova Kasaba, Vlasenica (G 4)
94. GREBEN, ć Srebrenica (I 6)
95. GREBLJICE, Donji ć Olovo (C 5)
96. GROBNICE, Glogova, Bratunac (I 4)
97. GROBNICE, č (K 6)
98. GUVNINE (Strnjaci), Udbina, Š ć (F 3)
99. Ć ć Kladanj (D 2)
100. HADROVINE, č Han Pijesak (E 5)
101. HADžICI 1, ž ć ć (E 4)
102. Ž Ć 2, ž ć Š ć (E 4)
103. HANIC, Dolovi, Olovo (C 5)
104. Ć ć Kladanj (D 3)
105. HRNCICI, č ć Bratunac (H 3)
106. HUM, Pustoše, Vlasenica (F 4)
108. IGRišTE, Orahovica, Srebrenica (I 5)
109. ILINO BRDO, ć Vlasenica (G 4)
110. JAGODNJA, Jagodnja, Bratunac (K 6)
111. J AKOVICE, J akovice, ć (E 3)
112. JASEN, Jasen, Vlasenica (E 4)
113. JATINA-DOLINCE, Vrsinje, Vlasenica (G 5)
114. JAZOVI, š č Š ć (F 4)
115. JELASI, č Bratunac (J 5)
116. JELAŠKE, Jelaške, Olovo (B 3)
117. Ć J ć Vlasenica (H 4)
118. JERININ GRAD, Korijen, Š ć (F 3)
119. KAMENJACI, ć
Bratunac (I 3)
121. KAMENJE, Sulice, Srebrenica (J 6)
123. KARAULA, ć ć (E 3)
125. KAURSKI GROB, Kozjaci, Olovo (C 5)
128. KLANAC, č š ć (E 3)
129. KLICEV AC, ć Srebrenica (H 5)
130. KLIS, Klis, Olovo (D 5)
9 - Arheološki leksi,kon
131.
133.
134.
135.
136.
U3.
139.
140.
141.
142.
143.
144.
145.
146.
148.
149.
151.
152.
154.
155.
156.
157.
158.
161.
162.
163.
164.
165.
166.
167.
168.
169.
172.
173.
174.
175.
176.
177.
178.
179.
180.
181.
182.
183.
184.
185.
186.
187.
188.
189.
190.
191.
192.
193.
194.
195.
196.
197.
198.
199.
200.
201.
202.
203.
204.
205.
206.
207.
208.
o;J
KLISA, Donji ć Olovo (C 5)
KLOTIJEV AC 1, Klotijevac, Srebrenica (I 6)
KLOTIJEV AC 2, Klotijevac, Srebrenica (I 6)
KLJEŠTANI, Klještani, Vlasenica (E 4)
KNEŽIJA, Gradina--'Sase, Srebrenica (I 5)
KOMIC, Zagrade, Vlasenica (G 5)
KOPRIVNO, Koprivno, Vlasenica (H 5)
KOSA, Poljak, Srebrenica (J 6)
KOS'TICI, ć Vlasenica (H 4)
Š č GROBLJE, č
Bratunac (I 4)
Č Ć č ć Kladanj (D 4)
KOV ANLUK, Tupanari, š ć (E 3)
KOVINJ, ć ć (F 3)
ć ć č ć Vlasenica (G 4)
KRCEVINA, š ć ć (F 3)
KRCEVINA, Tupanari, ć (E 3)
KUSELJ, Kuselj, Vlasenica (F 4)
KUTUZERO, Kutuzero, Srebrenica (H 5)
Ć ć Bratunac (H 4)
LUBARDISTA, Gostilj, Srebrenica (I 5)
LUBNICKO BRDO, Lubnice, Srebrenica (I 6)
LUCICA, ć Vlasenica (G 5)
LUDMERAC, Radeljevac, Bratunac (H 4)
LUKE, č Han Pijesak (E 5)
LUKE, Selište, ć (F 3)
LUKE (Mramorje), Žlijebac, Bratunac (K 6)
Ć 1, ć Vlasenica (G 5)
Ć 2, ć Vlasenica (G 5)
LJUTO BRDO, Srednji Dopasci, Kladanj (E 3)
MAKOV AC, ć Bratunac (H 3)
MANASTIRIŠTE, ć Bratunac (K 5)
MARICA, ć Olovo (C 5)
MELJEN, ć Š ć (E 3)
MERAJA, Mišari, Vlasenica (E 4)
MILO V Ć ć Š ć (F 3)
MILOVO, š ć (E 3)
MLADOVO, Mladovo, Kladanj (D 3)
MOSULJ, Stanovi, Kladanj (D 3)
MRAMOR, Donji Drecelj, Olovo (D 4)
MRAMOR, č ć Kladanj (D 4)
MRAMOR, ć Olovo (C 5)
MRAMOR, ć Kladanj (D 3)
MRAMORCIC, Donji Drecelj, Olovo (D 5)
MRAMORICA, Kravica-Brana č ć
Bra tunac (H 4)
MRAMORJE, ć Bratunac (H 3)
MRAMOR.JE, ć Olovo (D 5)
MRAMORJE, š ć Vlasenica (H 5)
MRAMORJE, Bratunac (I 4)
MRAMORJE, č ć ć (F 3)
MRAMORJE, Jelah, Bratunac (I 4)
MRAMORJE, ć š ć (F 3)
MRAMORJE, Kamensko-Gradina, Olovo (B 3)
MRAMORJE, ć Š ć (E 3)
MRAMORJE, ć Kladanj (D 4)
MRAMORJE, š ć Srebrenica (K 6)
MRAMORJE (Rimsko groblje), Loznica,
Bratunac (J 5)
MRAMORJE, Ljeskovik, Srebrenica (I 6)
MRAMORJE, Mišari, Vlasenica (F 4)
MRAMORJE, Moguše, Olovo (C 5)
MRAMORJE, Olovci, Kladanj (D 3)
MRAMORJE, č Srebrenica (I 4)
MRAMORJE, ć Srebrenica (H 5)
MRAMORJE, Vlasenica (F 4)
MRAMORJE, Voljevica, Bratunac (J 4)
MRAMORJE (Gaj), č š ć (F 2)
MRAMORJE, ć Vlasenica (G 4)
MRAMORJE, žeravice, Han Pijesak (E 4)
MRAMORJE, Zioci, ć (E 3)
MRAMORJE-POLJE, Strmica, ć (E 3)
209. š ć BRDO, š ć Vla.senica (F 4)
210. Š ć š ć Vlasenica (G 3)
211. NABOJINE (Mramorje), Pelemiši, Kladanj (E 3)
212. Ć BRDO, ć Vlasenica (H 5)
213. NASICI, ć Vlasenica (H 5)
214. NA VITAK, ć Olovo (C 5)
215. OBORI 1, Donji Dopasci, Kladanj (E 3)
216. OBORI 2, Donji Dopasci, Kladanj (E 3)
217. Đ VODA, đ Bratunac (H 4)
218. OLOV AC, Olovo (C 5)
219. OLOVCI 1, Olovci, Kladanj (D 3)
220. OLOVCI 2, Olovci, Kladanj (D 3)
221. OLOVCI 3, Olovci, Kladanj (D 3)
222. OLOVO, Olovo (C 5)
223. Š Ć Kladanj (D 3)
224. OPRA Ć ć Bratunac (H 4)
225. ORAHOVICA, Orahovica, Srebrenica (I 5)
226. OSOJE, č ć Vlasenica (F 4)
227. Č Gostilj, Srebrenica (I 5)
228. OSTROV Aš, ć Srebrenica (K 6)
229. PADALIŠTA, ć Srebrenica (J 5)
231. ć 2, ć š ć (F 2)
232. PA Ć ć š ć (F 2)
233. PELEMIŠI 1, Pelemiši, Kladanj (E 3)
234. PELEMIŠI 2, Pelemiši, Kladanj (F 3)
235. PERIN, č Š ć (F 3)
237. PETROV č Dubnica, Vlasenica (G 4)
238. PISKAVICE, Betanj, Š ć (E 4)
239. Ć ć Vlasenica (F 3)
240. Č 1, č š ć (E 3)
241. Č 2, č š ć (E 3)
242. PODCRKVINA   č ć
Bratunac (I 4)
243. PODGORA, Podgora, Vlasenica (G 4)
244. PODGROBLJE, č Ran Pijesak (E 5)
245. Š Ć č š Bratunac (I 4)
246. PODRENOVCI, đ
Han Pijesak (G 6)
248. PODVIS, Đ ć Vlasenica (E 4)
249. POKOJNICA (Mramorje), č
Ran Pijesak (E 5)
250. POMOL, Pomol, Vlasenica (H 5)
251. POPOVICI, ć Š ć (E 3)
252. POŠIJAK, Pjenovac, Ran Pijesak (E 5)
253. ć Tupanari, š ć (E 3)
255. PREKA NJIVA, Voljevica, Bratunac (J 4)
256. PRESEDO, Cerska, Vlasenica (G 3)
257. PREVILICA, Strmica-Gornji Dopasci,
Š ć (E 3)
258. ć 1, ć Kladanj (D 3)
259. Ć 2, ć Kladanj (D 3)
260. PRIJANOVICI 3, ć Kladanj (D 3)
261. RAJICI, ć Vlasenica (G 4)
262. š ć Crvica, Srebrenica (K 6)
263. RAšICA GAJ, š ć Vlasenica (F 4)
264. RAVAN, Gornji Zalukovik, Vlasenica (F 4)
265. RAVAN, Srebrenica (I 5)
266. RAVAN-GRADINA, Vlasenica-Gradina (F 4)
267. RAVNE, Ravne, Kladanj (E 4)
268. RIDIC, ć Srebrenica (J 6) .
269. RIJEKE (Podglavica), č Han Pijesak (G 6)
270. ROGAJLIJA, ć Š ć (E 3)
271. RUDIŠTA, Vrelo, š ć (F 3) .
272. RUPOVO BRDO, Rupovo Brdo, Vlasenica (H 5)
273. Č Dubnica, Vlasenica (G 4)
277. Ć GROBLJE, Rogojevina, Š ć (F 4)
278. SIMIN KRŠ, Tarevo, Kladanj (D 3)
279. SJEDALJKA, Bastahovine, Srebrenica (H 5)
280. SKELANI, Skelani, Srebrenica (K 6)
281. Ć ć Srebrenica (I 5)
282. SLAVANJ, Slavanj, Olovo (C 5)
283. SOFRE, Srebrenica (I 5)
285. S:REBRNIK (Stari Grad), Srebrenica (I 5)
286. STARIC, č Kladanj (E 4)
287. STAROGLA VICA, Staroglavica,
Srebrenica (H 5)
288. STOLICE, č Bratunac (I 4)
289. ST;RANA, Rovaši, Vlasenica (G 3)
290. STRMICA, Strmica, š ć (E 3)
291. STUPARI, Stupari, Kladanj (D 3)
292. STUPARSKI KRŠ, Stupari, Kladanj (D 3)
293. Ć 1, ć Kladanj (D 3)
294. ć 2, ć Kladanj (D 3)
295. ŠARAMPOVO, ć Srebr2nica (I 5)
297. šIJAKOVICA GROBLJE, š ć š ć (F 2)
298. ŠLJIVOV A, Palež, Srebrenica (H 5)
299. ŠUBIN, Šubin, Srebrenica (J 5)
300. TABAHANA, Tabahana, Vlasenica (F 4) ·
301. TAREVO 1, Tarevo, Kladanj (D 3)
302. T AREVO 2, Tarevo, Kladanj (D 3)
304. TEKIJA, Tekija, Bratunac (G 3)
305. TEPEN, Tepen, Š ć (E 3)
306. TQLISA, ć ć š Kladanj (D 3)
307. Ć ć Vlasenica (R 4)
308. Š Ć š ć Š ć (F 3)
309. TRLO, Donji Drecelj, Olovo (D 4)
310. TRNIC, Postolje, Srebrenica (J 6)
311. TRNJACI, ć Kladanj (D 3)
312. TRNOVO 1, Trnovo, š ć (E 3)
313. TRNOVO 2, Trnovo, ć (E 3)
314. TROLIZ, č Srebrenica (I 4)
315. TRUBAR, Tru.bar, Srebrenica {J 6)
316. TUHOLJ 1, Tuholj, Kladanj (C 3)
317. TUHOL.J 2, Tuholj, Kladanj (D 3)
318. TURALICI, ć Vlasenica (E 4)
320. USJENOV č Krasan polje, Bratunac {I 3).
321. VAGANI 1, Kladanj (D 3)
322. VAGANI 2, Kladanj (D 3)
324. VAKUF, č ć Vlasenica (F 4)
325. V AROš, Zeravioe, Han Pijesak (E 5)
326. V AROŠIŠTE, Donji ć
· .
327. VELEDIN (Veletin), Đ ć Vlasenica (E! 4)
330. VIJENAC, ć Kladanj (D 3)
331. VIJENAC, Š ć Vlasenica (F 3)
332. VIS, Bobari, Š ć (F 3)
333. VIS, Đ ć Vlasenica (E 4)
334. VIŠNJICA, Višnjica, Vlasenica (G 5)
335. VITEZ, Sulice, Srebrenica (J 6)
336. Ć ć Vlasenica (H 4)
337. VLASENICA, Vlasenica {F 4)
338. š Gornji ć Olovo (C 5)
340. VRELO, Vrelo, š ć (F 3)
341. ZAELISIJE, Ljeskovik, Srebrenica (I 6)
342. ZAKLOPACA, č Vlasenica (G 4)
343. ZALAZ.JE, Zalazje, Srebrenica (I 5)
344. ZGUNJA 1, Zgunja, Srebrenica (J 7)
345. ZGUNJA 2, Zgunja, Srebrenica (J 7)
347. ZLATOVO, Ljeskovik, Srebrenica (I 6)
348. ZLOKOSA, ž ć Olovo (D 5)
349. ZMAJEV AC, č ć Kladanj (D 4)
352. ZDRIJELO, Voljevica, Bratunac (J 4)
I
67
REGIJA 16: NALAZIŠTA
16.1 BABAJICI, ć   Srebrenica.
Srednjovjekovna nekropola. č 35 ć u
obliku č   sanduka i sarkofaga i amorfnih bloko-
va, orijentiranih Z-I; ukras: polumjesec, kružnice,
ljudska figura. Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 237. N. ć
16.2 BANJEVICI, ć   Bratunac. Srednjovje-
kovna nekropola. Uz pravoslavno groblje č
je 14 ć u obliku č i stela; ukras: linearni
motivi, krst, polumjesec, oružje, predstava životinje
i ljudske figure. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š 1971, 225. N. ć
16.3 BARAKOVICI, ć   Srebrenica. Sred-
njovjekovni spomenici. Kamenolom sa nekoliko ne-
dovršenih ć Kasni srednji vijek.
LIT.: C. Patsch 1907, N. ć
16.4 BARE, Podravno, Srebrenica. Srednjovjekovno
naselje i grob. č tragovi od č ć Unq-
tar ruševina đ je jedan ć u obliku č
ukras: polumjesec i križ. Ispod ć je ostatak zida
koji je vjerovatno služio kao ograda ovom naselju.
Kasni srednji vijek. T. Glavaš
16.5 BARE, ć   Vlasenica. Srednjovjekovna ne-
kropola. č 10 ć u obliku č   sandu-
ka, sarkofaga i stele. Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 219. N.   ć
16.6 BARE, Zalužje, Bratunac. Rimska vila. Na
prostoru č oko 3000 m
2
na podnožju brijega
Krastaša nailazi se na rimsku ciglu i đ ka-
menje rimske zgrade. Rimsko doba. r. Cremošnik
16.7 BARICE, Tupanari, Š ć Srednjovjekovna
nekropola. č 17 ć u obliku č   san-
duka, sarkofaga i stela. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 218. . N. ć
16.8 BASCA, Fojhar, SrebreniCa. Srednjovjekovna
nekropola. č 32 ć u obliku č   san-
duka i sarkofaga. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 235. N. ć
16.9 BECANI, č   ć Srednjovjekovna
nekropola. č 179 ć u obliku č  
sanduka i sarkofaga i stela, orijentiranih Z-I i S-J;
ukras: spirale, krst, č   veliki broj fragmentiran.
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 215. N. ć
16.10 BEGINA ZAGLAVICA, Vrsinje, Vlasenica.
Srednjovjekovna nekropola. U dvije grupe č
je 17 ć u obliku č i sarkofaga; ukras:
polumjesec. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 224 N. ć
16.11 BEGOVICA POLJE, š č   ć Srednjo·
vjekovna nekropola. č 13 ć u obliku
sanduka i sarkofaga. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 219. !'i·
16.12 BIJELA DZAMIJA, Srebrenica. Srednjpvje-
kovna crkva. Od prvobitne đ č
samo đ u dužini oko 12 m sa oštro
stropom i dio š Vjen:iv,atn,g

ovu đ odno.si podatak o gradnji č
crk'.ve sv. Nikole iz 1394. Kasni srednji vijek, 14. st.
LIT.: .T. ž ć 1968, 236-242. Đ Basler
16.13 BIJELI HRID, Tuholj, Kladanj. Srednjovje-
kovna nekropola. č 18 ć u obliku sar-,
kofaga i stela, orijentiranih Z-I; ukras: bordura,
č rebra; mnogi uništeni. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š č 1971, 212. N. ć
16.14 BIJELI PUT, ć   ć Srednjovjekov-
na nekropola. č 34 ć u obliku sanduka,
.sarkofaga i stela, orijentiranih Z-I i S-J; ukras:
polumjesec, štap. Nekoliko fragmentirana. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 216. N. ć
16.15 BILJACA, č   Bratunac. Rimski nadgro-
bni spomenii{. Spomenik sa natpisom na č
jeziku. Rimsko doba, 3. st.
LIT.: C. Patsch 1895 a, 584. I. ć
16.16 BILJEG, Biljeg, Srebrenica. Srednjovjekovni
spomenik. Usamljeni ć u obliku sarkofaga;
ukras: disk. Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 235. N. ć
16.17 BIRAC, č   Vlasenica. Srednjovjekovni
grad. Na istaknutom visu vide se slabi tragovi nekog
starog đ   za koje se pretpostavlja da je to
grad č Kasni srednji vijek.
LIT.: M. S. ć 1939, 212-214. P. đ ć
16.18 BJELOVAC 1, Bjelovac, Bratunac. Rimski
nadgrobni spomenik. Titul s tabulom ansatom, s nat-
pisom. Rimsko doba, 3:_4, st:
LIT.: C. Truhelka 1891 a, 240. V. Paškvalin
16.19 BJELOVAC 2, Bjelovac, Bratunac. Rimski
novci. Prilikom gradnje puta Bjelovac-Gradina pro-
đ je 10 rimskih č ć iz 3. st. Rimsko doba.
G. ć
16.20 BOLJEVICI, ć   Bratunac. Srednjovje-
kovna nekropola. U pravoslavnom groblju č
oko 30 ć u obliku č   sanduka, sarkofaga
i stubova, orijentiranih pretežno Z-I; ukras: oružje
i ljudska figura. Ostali uništeni. Kami srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 229. N. ć
16.21 BORAK, Knezovi, Srebrenica. Srednjovjekov-
na nekropola. č oko 20 ć u obliku
sanduka. Kasni srednji
LIT.: S. š ć 1971, 236. N. ć
16.22 BORICI, Srebrenica. Srednjovjekovno grob-
lje. č č ć u obliku sanduka, orijen-
tiranih Z-I i S-J; ukras: polumjesec, rozeta, sab-
lja, ruka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 235: N. ć
16.23 BRATELJEVICI, ć   Kladanj. Sred-
njovjekovn,o groblje. č č ć u oblikl.1
sarkofaga; ukras: štit s   č   i natpis. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: M. Vego 1981, 63, Sl. 21. N. ć
I
68
16.24 BRATUNAC 1, Bratunac. Praistorij.ski tumu-
lu.s i srednjovjekovno groblje. Istraživanje vršila M.
ć 1971. Tumulus smješten u samom gradu
(promjer 14 m, visina oko 1,80 m); đ je od
zemlje. Prvobitni praistorij.ski grobovi uništeni nak-
nadnim ukopavanjima. Otkrivena 24 srednjovjekov-
na groba; prilog: bronzano i srebrno dugme i du-
č dinar s kraja 14. i č 15. v. U centru
grada lociran veliki š ć i zaravnjen tumulus.
Vjerovatno bronzano doba i kasni srednji vijek.
LIT.: i'd. ć 1972 b, 75-78. M. ć
16.25 BRATUNAC 2, Bratunac. Rimska zgrada. Os-
taci đ materijala i đ kameni blo-
kovi. Rimsko doba.
LIT.: Đ Basler 1965, 93. M. ć
16.26 BRATUNAC 3, Bratunac. Srednjovjekovna
č oko 124 ć u obliku sandu-
ka, sarkofaga i stuba, orijentiranih Z-I i S-J;
ukras: krst, spirala, biljni motivi. Na jednom spo-
meniku natpis. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 228. N. ć
16.27 BRDO (Brod), Tuholj-Brdo, Kladanj. Sred-
njovjekovni spomenik. Usamljeni ć u obliku
sarkofaga, orijentiran Z-1; ukras: bordura, spirale
i vegetabilni motiv. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 212. N. ć
16.28 BREGOVI, ć Vlasenica. Srednjovje-
kovno groblje. č č ć u obliku č
sanduka i sarkofaga. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š   ć 1972 a, 67. N. ć
16.?9 BREZE, č Kladanj. Srednjovjekovno
groblje. č č ć u obliku sanduka i
sarkofaga, orijentirana Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 214. N. ć
16.30 BRIJEG, ć ć Srednjovjekovna
nekropola. č 32 ć u obliku sarkofaga,
orijentirana S-J i Z-I; ukras: č traka.
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 216. N. ć
16.31 BRLOZNIK, Brložnik, Han Pijesak. Srednjo-
vjekovno groblje. č osam ć u obliku
sanduka, orijentiranih Z-I i S-J. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 233-234. N. ć
16.32 BUBANJ, ć ć Srednjovjeko-
vna nekropola. č 28 ć u obliku sarko-
faga i s tele, orijentiranih Z-1; ukras: polumjesec,
č Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 213. N. ć
16.33 BUJAKOVICA POLJE, ć Srebreni-
ca. Srednjovjekovna nekropola. Uništeno oko 10 ste-
ć u obliku sanduka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 237. N. ć
16.34 CERANSKO BRDO, Cerska, Vlasenica. Sred-
njovjekovna nekropola. č 88 ć u ob-
liku sanduka, sarkofaga i stela, orijentiranih Z-I,
ostali fragmentirani; ukras: č rebra, krst,
polumjesec, spirale, vegetabilni motivi. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 220. N. ć
16.35 CERSKA, Cerska, Vlasenica. Srednjovjekovna
nekropola. č 14 ć u obliku stela (stu-
bova), orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 220. N. ć
16.36 CRKVA RUZICA (Potkunjica), Tegare, Bra-
tunac. Rimska i srednjovjekovna nekropola i ostaci
zgrade. Na omanjem uzvišenju uz pravoslavno grob-
lje đ šest rimskih nadgrobnih spomenika
u sekundarnoj upotrebi i tri ć u obliku stuba.
U sredini uzvišenja nalaze se ostaci temelja neke
zgrade, vjerovatno crkve. Rimsko doba, 3-4. st. i
kasni srednji vijek.
LIT.: C. Patsch 1893, 135, 137-138; D. Sergejevski 1934, 14-
-15; I. Bo:ianGv1ki 1967, 47; š. š ć 1971, 229.
I. ć ć
16.37 CRKVENI GA.I, Crvice, Srebrenica. Prai.sto-
rijska nekropola sa tumulima. Šest humki smješte-
na je na visokom platou uz crkvu. Humke su znatno
š ć a u n.0ke su ukopani recentni grobovi (di-
menzije: č oko 14 do 20 m, visina oko 0,40-
-1,60 m). Bronzano :ili željezno doba. M. ć
16.38 CRKVICA, Staroglavice, Srebrenica. Rimski
nadgrobni spomenik. č crkv:1 i grobnica
na svod. č dio apside i grobnicn na svod. U
ruševinama je đ ulomak stele s reljefom i nat-
pisom. Rimsko doba, 2-3. st. i č doba,
5-6. st.
UT.: I. Bojanovs!;.i 1982 a, 146-149.
16.39 CRKVINA, Glogova, Bratunac. Srednjovje-
kovno groblje. Uništena nekropola ć Kasni
srednji vijek. N. ć
16.40 CRKVINA, Podcrkvina, Vlasenica. Ostaci rim-
skog naselja, rimska stela i srednjovjekovna nekro-
pola. Na humku je bila smještena i nekropola sa
oko 300 ć Rimsko doba, 2-3. st. i kasni sred-
nji vijek.
LIT.: C. Patsch 1902 a, 5-6. V. Paškvalin
16.41 CRKVINA, č ć Vlasenica,
č bazilika. Probno iskopavanje izvršio
!vI. č ć 1971. Otkrivena je apsida, dio južnog
zida i nartekrn bazilike (dužina oko 20,30 m). U ap-
sidi je vidljiv subselium, ostaci cathedre i temelja
oltarne pregrade, kao i pod od č maltera i
Dstaci fresko maltera na zidu sa crveno bojenim or-
namentom u obliku trake i malih križeva. Bazilika
je imala episkopalnri. karakter. č doba
kraj 5. i č 6. st.
LIT.: M. č ć 1973, 73-75. I. ć
16.42 CRKVINE, Jasenova, Srebrenica. Srednjovje·
kovna crkva. Na prostoru obraslom šumom raspo-
znaju se ruševine neke đ vjerovatno crkve.
Kasni srednji vijek. T. Glavaš
16.43 CRKVIŠTE, Brezak, Bratunac. Rimsko nase-
lje. Na prostoru uz Drinu nalaze se tragovi rimskih
zidova i cigle, a đ je i fragmenat korintskog
kapitela. Rimsko doba, 1-3. v. I. Cremošnik
l.6.44 CRKVIšTE, č Srebrenica. Rimsko na-
selje i srednjovjekovno groblje. Otkriveni ostaci rim-
skog đ materijala (kamen i cigla) i ljud-
ske kosti, ostaci srednjovjekovnog groblja. Rimsko
doba i srednji vijek. I. Cremošnik
16.45 CRKVIšTE, š ć Bratunac. Praisto-
rijsko naselje i srednjovjekovna nekropola. Probna
istraživanja obavila M. ć 1975. Smještena na
visokoj terasi iznad usjeka č rijeke, sa
strmim padom na č dijelu prema Drini. Kul-
turni sloj, debljine oko 0,80 m, sadrži nalaze koji
pripadaju č kulturi. Na krajnjem č
dijelu platoa č nekoliko ć đ neo-
lit i kasni srednji vijek.
LIT.: M. ć 1979, 196-197. M. ć
16.46 CRVENA NJIVA, Podravno, Srebrenica. Pra-
istorijska nekropola i srednjovjekovno groblje. Uz
kamene tumule č 10 ć u obliku sa..n-
duka; ukras: polumjesec, rozete. Bronzano ili željez-
no doba i kasni srednji vijek.
LIT.: S. š 1971, 236. B. ć ć
16.47 CRVlCA, Crvica, Srebrenica. Rimski nadgrob-
ni spomenici. Cipus s prikazom tri osobe na č
i dva konjanika, po jedan n·1 svakoj č strani
(uništen) i fragmentirana stela s prikazom ć
Rimsko doba, 3. st.
L!T.: C. Patscli 1907, 463-464. I. ć
16.48 CURA, č ć   Srebrenica. Srednjovjekovna
nekropola. č 27 ć u obliku sanduka,
sarkofaga i stuba, orijentiranih Z-I. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 236. N. ć
16.49 CADORISTE, Gradina-Sase, Srebrenica.
Rimska nekropola. Jedan od sektora velike doma-
vijske nekropole je i nekropola s ritusom incinera-
cije na č š Zaštitna istraživanja obavili M.
Baum i D. ć 1959. i 1960. Smještena na str-
mom terenu. Mnogi grobovi uništeni. Konstatirana
su tri tipa grobnih jama, odnosno grobova: a) č
jama, b) grobna jama sa opaljenim č stranama
i c) etažni tip groba. Prilozi: posude raznih oblika,
zemljane svjetiljke (rudarske), staklene posudice (bal-
samariji), fibule i dr. Rimsko doba, 2-3. st.
LIT.: M. Baum-D. ć 1960, 3-29. V. Paškvalin
16.50 CAPORI GORNJI, č Gornji, Han
Pijesak. Srednjovjekovna nekropola. č oko
40 ć u obliku sanduka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 233. N. ć
16.51 CETENIŠTE, Orahovica, Srebrenica. Sred-
njovjekovna nekropola. č 31 ć u obliku
sanduka, sarkofaga i stuba, orijentiran Z-I; ukras:
rozete. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 235. N. ć
16.52 COLAKOVICI, Č ć   Bratunac. Srednjo-
vjekovno groblje. č tri ć u obliku sar-
kofaga i stela, orijentiranih Z-I; ukras: polumjesec,
č   koplje. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 225. N. ć
16.53 DJEVOJKA, ć   Kladanj.
Srednjovjekovna nekropola. č 27 ć u
obliku sarkofaga i stela, orijentiranih Z-I; ukras:
krst.
LIT.: S. š ć 1971, 211. N. ć
16.54 DOLOVI, Bobari, Š ć Srednjovjekovno
groblje. č šest ć u obliku sanduka i
sarkofaga, orijentiranih S-J. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 217. N. ć
16.55 DOMAVIA, * Gradina-Sase, Srebrenica. Rim-
sko rudarska naselje i metalurški centar, kasnoan-
č refugiji, tragovi srednjovjekovne rudarske dje-
latnosti.
č naselje ležalo je đ Saskog potoka i
Majdanske rijeke. Prva iskopavanja obavio je L. Po-
gatschnig 1884-1885. Tad je otkrio gradsku kuriju
ć broj pos,ve uništenih nalazišta na širem č
nekadašnjeg. sela Gradine.
69
(curia urbana) i gradsko kupatilo (balneum publi-
cum). U ruševinama ovih substrukcija đ su
č natpisi. Najvažniji su oni koji su zabilježili
naziv naselja Domav(ia) i njegov status municipija
(municipium) i kolonije (colonia), te oni koji svje-
č o Domaviji kao središtu rudarske uprave za
Panoniju i Dalmaciju (procurator metallorum Pan-
noniorum et Dalmatiorum), i o centru rudarskog
distrikta (procurator argentariarum). đ i jedan
č za č rude.
Domavija je, uz izrazito rudarsko naselje, bila
i metalurški centar. Na to ukazuju službeni nazivi
u natpisima i arheološki nalazi, kao što su olovni
sarkofazi i olovni odlijevi, jer se ovdje eksploatirala
olovo, a iz njega dobivala srebro. Nalazi: kultni i
sepulkralni spomenici, bronzana ruka Sabazija i ara
Jupitera, č č Imp. Caes Parthicus Brita-
nicus C. Predmeti od stakla i keramike. Rimsko i
č doba, 1-6. st.
Grad na Gradini predstavlja č utvr-
đ Konstatirani rn i č ostaci rudarske dje-
latnosti u periodu srednjeg vijeka.
LIT.: L. Pogatschnig 1890, 125-130; V. Radimsky 1891 e,
1-19; F. ć 1891, 387-390; V. Radimsky 1892 e, 1-24;
C. Patsch 1911, 192-195; D. Sergejevski 1930, 162-163; D.
Sergejevski 1940 a, 144; I. Bojanovski 1964, 193; I. Bojanov-
0ki 1965, 103; V. Paškvalin 1961, 203-209; CIL 1902, 12728,
12729, 12732, 8363=12733, 12734, 12736. V. Paškvalin
16.56 DONJI BACIC, Donji č ć   Bratunac. Sred-
njovjekovna nekropola. U pravoslavnom groblju sa-
č 43 ć u obliku sanduka, sarkofaga i ste-
la, orijentiranih Z-I; ukras: krst, polumjesec, vije-
nac, bordura, oružje, spirala, č rebro. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 227. N. ć
16.57 DONJI DRECELJ, Donji Drecelj. Olovo. Sred-
njovjekovno groblje. Uz pravoslavno groblje č
vano je sedam ć u obliku sanduka i sarkofaga,
orijentiranih Z-I; ukras: spirale, rozeta, vegetabilni
motiv. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 230. N. ć
16.58 DONJI MAGAšICI, Donji š ć   Bratunac.
Rimski spomenik i srednjovjekovna nekropola. Na
rimskom spomeniku prikaz ljudske figure. č
jedan ć u obliku stuba, ostali uništeni. Rimsko
doba i kasni srednji vijek.
LIT.: I. Bojanovski 1963, 101-102; S. š ć 1971, 227.
N. ć
16.59 DRAGIN HAN, Mratinci-Prisoje, Bratunac.
Srednjovjekovno groblje. č osam ć u
obliku stuba. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 227. N. ć
16.60 Đ Đ 1 (Gradina), Đ đ   Srebre-
nica. Srednjovjekovni grad. Na istaknutom visu iz-
nad lijeve obale Drine vidljivi ostaci kvadratne kule
i dvorišta (30,5 x 7 m), č visoki do 3 m.
Na padinama prema Drini ima ostataka i vanjskog
bedema (dužine oko 25 m). U izvorima se spominje
1444. zajedno s đ Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 237-238. I. Bojanovsiki
16.61 Đ Đ 2, Đ đ   Srebrenica. Sred-
njovjekovno groblje. č šest ć u obliku
sanduka, sarkofaga i stuba, orijentiranih Z-I; uk-
ras: polumjesec, rozeta, oružje, a na stubu i natpis.
Kasni srednji vijek, kraj 15. v.
LIT.; S. š ć 1971, 237-238. N. ć
16.62 Đ GROBOVI, č š   Bratunac. Sred-
njovjekovna nekropola. Uništeni ć Kasni sred-
nji vijek. N. ć
70
16.63 DZELEPI, Grabovica-Dželepi,
Srednjovjekovna nekropola. č 12
obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih
ras: tordirana traka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. Đ š ć 1971, 221.
Vlasenica.
ć u
Z-I; uk-
N. ć
16.64 FAKOVICI, ć Bratunac. Srednjovje-
kovno groblje. Uz pravoslavnu crkvu č je
pet ć u 9bliku sanduka i sarkofaga, orijenti-
ranih Z-I. K;:i.sni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 229. N.     ć
16.65 GAJ, Donji č ć Bratunac. Praistorijska ne-
krnpola sa tumulima. Istraživanje vršila M. ć
1976. i 1977. Na uzvišenom platou leži 10 humki
pretežno š ć č od 4 do 16 m, visine
oko 0,50-0,90 m). U jednoj od istraženih humki
otkriveni grobovi sa spaljenim ostacima pokojnika;
sve humke sadržavale su fragmente keramike. Bron-
zano i željezno doba.
LIT.: M. ć 1979, 173. M. ć
16.66 GAJ, Gornji č ć Bratunac. Srednjovjekov-
no groblje. č 10 ć u obliku sanduka,
sarkofaga i Etela, orijentiranih Z-I. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 227. N. ć
16.67 GAJ, Poljak, Srebrenica. Srednjovjekovna
nekropola. č 44 ć u obliku č san-
duka i .sarkofaga, orijentiranih Z-I. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 238. N. ć
16.68 GAJ, ć Vlasenica. gro-
blje. č č ć u obliku č sanduka
i stela; ukras: polumjesec; ostali uništeni. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 220. N. ć
16.69 GAJEVI, č ć Kladanj. Srednjovjekovni
spomenici. č dva ć u obliku sarkofaga
i stele, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 210. N. ć
16.70 Ć ć Vlasenica. Sred-
njovjekovna nekropola. č 17 ć u obliku
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S š ć 1971, 221. N. ć
16.71 GLAVICA, Vrelo, š ć Srednjovjekovni
1;pomenici. č dva ć u obliku ć
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 218. N. ć
16.72 GLAVNA (Cifutsko groblje), Klještani, Vla-
senica. Srednjovjekovna nekropola. U dvije grupe
č 72 ć u obliku sanduka, sarkofaga i
stela, orijentiranih Z-I i S-J; ukras: č
traka, č polumjesec, vijenac. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 221. N. ć
16.73 GOJSALICI, ć Kladanj. Srednjovje-
kovna nekropola. č 46 ć u obliku san-
duka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J; ukras:
tordirana traka, polumjesec, č Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 213. N. ć
16.74 GOLIJANSKO GROBLJE, žeravicfr-'-Porode,
Ran Pijesak. Srednjovjekovna nekropola. Uz pravo-
slavno groblje č 13 ć u 9pliku č
i sarkofaga, orijentiranih l{asaj. srednji vijek.
LIT,: S. š ć 1971, 233.  
16.75 GOLI BRIJEG, Jelaške, Olovo. Srednjovje-
kovno groblje. č pet ć u obliku stuba
i amorfnih blokova. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 229. N. ć
16.76 GORNJA OSICA, Tuholj, Kladanj. Srednjo-
vjekovno groblje. č pet ć u obliku
sarkofaga, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 212. N. ć
16.77 GORNJI ZALUKOVIK 1, Gornji Zalukovik,
Vlasenica. Praistorijska ostava. Sadrži bronzane pr2d-
mete č otkrivene na dubini od oko 1,40 m.
Kamo bronzano doba (Br. D-HaAl).
LIT.: M. ć 1978, 19-21. M. ć
16.78 GORNJI ZALUKOVIK 2, Gornji Zalukovik,
Vlasenica. Srednjovjekovna nekropola. č 40
ć u obliku sanduka, sark9faga i stele, orijen-
tiranih Z-I; ukras: spirale, krst, vijenac, č Kasni
.c:rednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 223. N. ć
16.79 GORNJI ZALUKOVIK 3, Gornji Zalukovik,
Vlasenica. Srednjovjekovno groblje. č pet
ć u obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih
S-J; ukras: polumjesec. Kasni srednji vijek.
LIT.: s. š ć 1971, 223. N. ć
16.80 GORNJI ZALUKOVIK 4, Gornji Zalukovik,
Vlasenica. Srednjovjekovni spomenici. č dva
ć u obliku sarkofaga, orijentirana Z-I. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 223. N. ć
16.81 GORNJI ZALUKOVIK 5, Gornji Zalukovik,
Vlasenica. Srednjovjekovna nekropola. č 17
ć u obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih
Z-I i S-J; ukras: ruka s č Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 223. N. ć
16.82 GORNJI ZALUKOVIK 6, Gornji Zalukovik,
Vla.senica. Srednjovjekovna nekropola. U pravoslav-
nom groblju č je 80 ć u obliku sandu-
ka, sarkofaga i stela., orijentiranih Z-I i S-J; uk-
ras: polumjesec, č spirale vegetabilni motivi.
Kas'.1.i srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 223. N. ć
16.83 GORNJI ZALUKOVIK 7, Gornji Zalukovik,
Vlasenica. Srednjovjekovna nekropola. č 17
ć u obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih
Z-I i S-J. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 223. N. ć
16.84 GORNJI ZALUKOVIK 8, Gornji Zalukovik,
Vlasenica. Srednjovjekovno groblje. č seda111
ć u obliku č sanduka, sarkofaga i stele,
orijentiranih uglavnom Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 223. N. ć
16.85 GRACIC, č Srebrenica. Srednjovje-
kovna nekropola. č 20 ć u obliku san-
duka, sarkofaga i stela, orijentiranih Z-I. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, N. ć
16.86 GRAD, Mrkov, Ran Pijesak. Srednjovjekovna
nekropola. Na južnom rubu platoa, u grupe,
č je 19 ć u obliku č sanduka· i
sarkofag.a, orijentiranih Z-I; ukras: jabuka. Na
vernom rubu, u prostoru č u živu stijenu
(dimenzija cca 6 x 5 m), smještena tri ć u obliku
sanduka i č ispod sanduka, prilikom prekopa-
vanja, otkrivena kamena konstrukcija i skelet. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 233. N. ć
16.87 GRADINA, ž ć ć   Olovo. Sred-
njovjekovna nekropola. č 42 ć u obliku
č   sanduka i sarkofaga, orijentiranih uglavnom
SZ-JI; ukras: tordirana traka, spirale i rozete, ar-
hitektonski motivi, ruka s oružjem, krst, polumjesec,
krug, figuralna predstava; nekoliko uništeno. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 230. N. ć
16.88 GRADINA (Crkvina), ć   Bratunac.
Praistorijska gradina, rimska utvrda, ulomci stela,
rimski novac i srednjovjekovne rudarske jame. Pla-
to brda č cca 30 x 50 m, okružen je nepravil-
nixn,' elipsastim zidom u kojem se, uz ciglu i estrih
nalazi i lijep što ć na ostatke praistorijskog
đ naselja. Nešto niže zapaženi su ostaci
zida koji pripada rimskoj utvrdi, podignutog na pr-
vobitnoj praistorijskoj gradini. Nalazi: đ
materijal, dva fragmenta stela (od njih jedan đ
u sekundarnom položaju), baza stupa i novac (Con-
stantinus 2, 337-340); kamen s prikazom križa vje-
rojatno uništen. Na južnoj padini brda ostaci starih,
vjerojatno srednjovjekovnih, rudarskih jama. Bron-
zano doba, rimsko doba, 3-6. st. i srednji vijek.
LIT.: V. Radimsky 1889, 45-46; V. Radimsky 1895 a, 227_:_
-228; C. Patsch 1900 a, B. ć ć
16.89 GRADlNA, ć   ć Prais-
torijska gradina. Smještena na dominantnom brdu.
Istraživanja obavila M. ć 1977-1979. Na
zapadnoj, č strani, š ć j·e sa tri ma-
sivna zida, đ od lomljenog nepravilno nasla-
ganog kamena i zemlje. Na ć   unutrašnjem
zidu đ je stepenasti prilaz ulazu od koga je,
ka drugom zidu, vodila staza đ od sitnog
kamena. Debljina kulturnog sloja ć se đ
1,70-2,10 m. Pornd brojnog č materijala
i životinjskih kostiju đ su ostaci zidova
zgrada, ognjišta, tragovi koca, lijep. Na naselju su
postojala tri đ horizonta, č kulturni in-
ventar pokazuje postojanje kontinuiteta u životu na-
selja, od ranog bronzanog do č ž doba.
LIT.: M. ć 1978 c, 25; M. ć 1983 a, 73-94.
M. ć
16.90 GRADINA, ć Praistorijska gradina.
Smještena na istaknutom brdu na ulazu u kanjon
Lomnice. Na padinama đ fragmenti praistorij-
ske keramike. Bronzano ili željezno doba. M. ć
16.91 GRADOVI, Voljevica, Bratunac. Rimski ka--
sti-um, naselje i srednjovjekovno groblje. Uz Drinu
i na desnoj obali č rijeke, na prostoru od
25 ha širi se ć đ kompleks. Na njemu
se nalazi mnogo ostataka rimskog đ ma-
terijala, posebno fragmenata arhitekture. Prostor je
s tri strane š ć bedemom. Odavde č žrt-
venik ć Jupiteru s natpisom » ... LE/G XI
CI . .. ( ... )/« koji ć na č logor jedne
veksilacije. Uz logor je postojalo i naselje. Ovdje je
smještena i nekropola ć Rimsko doba, 1-4.
st. i kasni srednji vijek.
LIT.: C. Truhelka 1891 a, 239; V. Radimsky 1895 a, 228; D.
Sergejevski 1934 a, 12; D. Sergejevski 1935, 19-20; 1. Boja-
novski 1965, 105-107; I. Bojanovski 1982, 139-141.
V. Paškvalin
15.92 . GRAGlR, č   Srebrenica. Srednjovjeko,..
vna nekropola. č pet ć u obliku san-
71
duka, orijentiranih Z-I; dva š ć   ostali uni-
šteni. Kasni srednji vijek.
LIT.: š ć 1971, 236. ć
16.93 GREBACEVAC, Nova Kasaba, Vlasenica.
Srednjovjekovna nekropola. č 10 ć u
obliku sanduka i stela. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1972 a, 68. N. ć
16.94 GREBEN, ć   Srebrenica. Sred-
njovjekovna nekropola. č 70 ć u ob-
liku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras:
rozete. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 236. N. ć
16.95 GREBLJICE, Donji ć   Olovo. Srednjo-
vjekovna nekropola. č 14 ć u obliku
č   sanduka i sarkofaga, orijentiranih SZ-JI;
ukras: motiv krsta. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 232. N. ć
16.96 GROBNICE, Glogova, Bratunac. Srednjovje-
kovna nekropola. č 29 ć u obliku san-
duka, sarkofaga i stuba. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 227. N. ć
16.97 GROBNICE, č   Srebrenica. Srednjovje-
kovno groblje. č samo pet fragmentiranih
ć u obliku sanduka; ostali uništeni. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 237. N. ć
16.98 GUVNINE (Strnjaci), Udbina, ć Sred-
njovjekovna nekropola. č oko 20 ć u
obliku stela, orijentiranih Z-I; ostali spomenici uni-
šteni; ukras: spirala, rozeta, vegetabilni i floralni
motivi. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 216. N. ć
16.99 GVOZDENOVICI, đ ć   Kladanj.
Srednjovjekovna nekropola. č 28 ć u
obliku sanduka, sarkofaga i stela, orijentiranih Z-I;
ukras: polumjesec, krst, ljudska figura. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 210. N. ć
16.100 HADROVINE, č   Han Pijesak. Sred-
njovjekovni spomenici. č dva ć u obli-
ku sanduka i sarkofaga, orijentirana Z-I; ukras:
polumjesec. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 233. . N. ć
16.101 HAD.ŽICI 1, ž ć   ć Sre-
dnjovjekovna nekropola. č 15 ć u ob-
liku sarkofaga. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 218. N. ć
16.102 HADZICI 2, ž ć   ć Sre-
dnjovjekovni spomenici. č dva č u ob-
liku sarkofaga, č orijentirana. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 218. N. ć
16.103 HANIC, Dolovi, Olovo. Srednjovjekovna ne-
kropola. č 14 ć u obliku sanduka i sar-
kofaga, o rij en tiranih Z-I; ukras: č traka,
spirala. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 231. N. ć
16.104 HRASTIC, ć   Kladanj. Srednjovje-
kovna nekropola. č 11 ć u obliku sar-
kofaga i stela, orijentiranih SZ-JI; ukras: simbo-
č znaci i floralni motivi. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 211. N. ć
16.105 HRNCICI, č ć   Bratunac. Srednjovjekov-
na nekropola. č 27 ć u obliku č  
sarkofaga i stela, orijentiranih SI--JZ i Z-I; ukras:
arhitektonski motivi, linearni ornament, krst, polu-
mjesec, rozeta, vegetabilni motivi, ljudska figura.
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 226. N. ć
16.106 HUM, Pustoše, Vlasenica. Srednjovjekovno
groblje. č sedam ć u obliku sanduka.
sarkofaga i stele, orijentiranih Z-I. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 223. N. ć
16.107 HUMKA, š ć   Srebrenica. Praistorijski
tumulus. č osnove oko 20 m. Bronzano ili
željezno doba. B. ć
16.108 IGRIŠTE, Orahovica, Srebrenica. Srednjo-
vjekovna nekropola. č 23 ć u obliku
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; šest spome-
nika đ u ć na Jadru. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 235. N. ć
16.109 ILINO BRDO, ć   Vlasenica. Srednjo-
vjekovno groblje. č šest ć u obliku
sanduka, sarkofaga i stele. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1972 a, 67. N. ć
16.110 JAGODNJA, Jagodnja, Bratunac. Srednjo-
vjekovna nekropola. č 15 ć u o;)liku
sanduka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 229. N. ć
16.111 JAKOVICE, Jakovice, ć Srednjovje-
kovna nekropola. č 32 ć u obliku č  
sanduka i sarkofaga, orijentiranih pretežno Z-I;
ukras: polumjesec, vijenac, č   figuralna scena.
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 219. N. ć
16.112 JASEN, Jasen, Vlasenica. Srednjovjeko,mo
groblje. U pravoslavnom groblju č šest ste-
ć u obliku č i sarkofaga. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 221. . N. ć
16.113 JATINA-DOLINCE, Vrsinje, Vlasenica.
Srednjovjekovna nekropola. č 44 ć u
obliku č   sanduka, sarkofaga i stele. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 224. N. ć
16.114 JAZOVI, š č   ć Srednjovjekovna
nekropola. č tri ć u obliku č   san·
duka i sarkofaga; ostali uništeni. Kasni srednji vijek.
L!T.: S. š ć 1971, 219. N. ć
16.115 JELASI, č   Bratunac. Srednjovjekovno
groblje. č 49 ć u obliku č   sarko-
faga i stubova. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 229. N. ć
18.116 JELASKE, Jelaške, Olovo. Srednjovjekovno
groblje. Uz č groblje č osam ć
u obliku č   sarkofaga i stuba, orijentiranih Z-I;
ukras: krst, disk, polumjesec, uz natp!i.se. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 229. N. ć
16.117 JEREMICI, J ć   Vlasenica. Srednjovje-
kovna nekropola. č 28 ć u obliku san-
duka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 224. N. ć
16.118 JERININ GRAD, Korijen, ć Sred-
njovjekovni grad. Podignut na jednoj stijeni na des-
noj obali č č samo ruševine. Kasni
srednji vijek.
LIT.: F. Fiala 1894 c. 329. T. Glavaš
16.119 KAMENJACI, ć  
Bratunac. Srednjovjekovna nekropola. č 29
ć u obliku sanduka, sarkofaga i stela, orijen-
tiranih SZ-JI; ukras: vitica, krst, polumjesec, biljni
motiv. Kao spolija upotrebljen fragment rimskog
stuba. Rimsko doba i kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 226. N. ć
16.120 KAMENJAK, Bratunac. Rimska stela. Stela
je pripadala tumulusu s ritusom incineracije o č
govore i đ fragmenti keramike. Rimsko doba,
3. V.
LIT.: I. Bojanovski 1982 a, 141-143. V. Paškvalin
16.121 KAMENJE, Sulice, Srebrenica. Srednjovje-
kovna nekropola. č 21 ć u obliku san-
duka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J. Kasni
rednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 238. N. ć
16.122 KARAULA (Rudine), Koštanovci, Srebre:<i-
ca. Rimska nekropola s incineracijom. Istraživanja
obavili M. Baum i D. ć 1961. i 1962. Ova
kropola predstavlja tzv. sjevernu nekropolu č
Domavije. Istražena 42 groba.
Unutar konstatiranih grobnih parcela osnovne
grobne forme vezane su za predrimske kulturne tra-
dicije. Grobne jame obilježavane su vijencem od
kamenih oblutaka, kao i središte jame. Grobovi su
orijentirani č   a grobne parcele I-Z. Grobni
prilozi: zemljane posude č formi, zemljane
lampe, balsamarija, kaserole i nakit. Rimsko doba,
1-3. st.
LIT.: D. ć 1965, 7-27. V. Paškvalin
16.123 KARAULA, Š ć ć Srednjovje-
kovno groblje. č 10 ć u obliku sandu-
ka, sarkofaga i stela, orijentiranih uglavnom Z-I;
ukras: polumjesec, kružnice. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. ć 1971, 216-217. N. ć
16.124 KARAULE, ć   Bratunac. Tragovi pra-
istorijskog i rimskog naselja. Na prostoru uz Drinu,
na dubini od 1,20 m, đ fragmenti praistodjske
keramike. Kultura đ Na istom prostoru
otkriveni ostaci zidova s nalazima sive keramike i
komadom olova što indicira na tragove naselja iz
rimskog doba. Praistorijsko i rimsko doba, 1-4. st.
V. Paškvalin
16.125 KAURSKI GROB, Kozjaci, Olovo. Srednjo-
vjekovna nekropola. Uz muslimansko groblje, u dvi-
je grupe, č 11 ć u obliku č   san--
duka i sarkofaga, orijentiranih Z-1; ukras: tordira-
na traka, spirale, krst i vijenac, koplje i figuralna
predstava. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 231. N. ć
16.126 KIK, Nova Kasaba, Vlasenica. Praistorijska
ostava. Nalaz bronzanih predmeta sadrži tri ukrasne
č i 434 dugmeta. č fragmenti č
posude u kojoj je ostava ležala. Starija faza kasnog
bronzanog doba (Br. D-Ha Al).
LIT.: B. ć 1975, 11-14. M. ć
16.127 KLADANJ, Kladanj. Bizantijski novac. Na-
đ bizantski zlatnik (Pulcheria, prva polovina 5. st.).
LIT.: C. Patsch 1900, 562. G. ć
16.128 KLANAC, č   Š ć Srednjovjekov-
no groblje. č č ć u obliku sarkofaga
i stele, orijentirana Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. ć 1971, 215. N. ć
16.129 I\:LICEVAC, ć   SrebrrnicCl. Srednjo-
vjekovni grad. Duboko u kanjonu rijeke Zelenog
Jadra, na kraškoj stijeni koju obavija rijeka, nalaze
se ruševine đ s č kulama, kojR
je sredinom 15. st. imala i svoj upravni kotar, koji
se zvao ć U pisanim izvorima spomenut je
samo u turskim defterima iz 1468/69. i 1485. godine.
Kasni srednji vijek.
LIT.: P. đ ć 1977, 243-247. P. đ ć
16.130 KLIS, Klis, Olovo. Srednjovjekovno groblje.
č nekoliko ć u obliku sarkofaga; uk-
ras: tordirnna traka, krst, spirale. Kasni srednji vijek.
N. ć
16.131. KLISA, Donji ć   Olovo. Srednjovje-
kovna crkva i nekropola. Uz ostatke crkve u vidu
jednobrodne đ s pravougaonim oltarnim
prostorom, orijentirane 1-Z. (Iskopavanja obavio K.
Misilo 1968. i 1969). č 25 ć u obliku
č   sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; uk-
ras: tordirane trake, spirale, rozete, krst, vijenac,
č rebra, ruka, ruka s č Kasni srednji
vijek.
LIT.: M. ć 1928, 72-73; S. š ć 1971; 232; P. An-
đ ć 1973 b, 20::1-204. N. ć
16.132 KLISA, Srebrenica. Ostaci rimske zgrade.
Na prostoru ispod brda Bojno, uz č Č č  
nailazi se na obilje ostataka rimske cigle. Rimsko
doba. T. Glavaš
16.133 KLOTIJEV AC 1, Klotijevac, Srebrenica.
Srednjovjekovni grad i nekropola. Smješten na str-
moj stijeni iznad Drine. Zauzima areal od 100 x 20
m. Objekti su đ kosi. Dobro su č
obje kule i platno koje ih povezuje, kao i objekat
na tt:rasi (tzv. konjušnice) koji se ruši u Gradski
potok. Na brijegu zv. Jatara, u arealu grada, č
vano desetak ć
LIT.: D. J. Deroko 1939, 203-204. I. Bojainovski
16.134 KLOTIJEVAC 2, Klotijevac, Srebrenica.
Rimski spomenici i srednjovjekovna nekropola. Dva
rimska spomenika, od kojih jedna stela ukrašena
figuralnim motivima, upotrebljeni su kao spomenici
na nekropoli od 52 ć u obliku č   sanduka,
sarkofaga, orijentiranih Z-1; ukras: vitica, polumje-
sec, figuralne scene. Rimsko doba, 3. v. i kasni sred-
nji vijek.
LIT.: I. Bojanovski 1964 d, 189-192; S. š ć 1971, 237.
N. ć
16.135 KLJESTANI, Klještani, Vlasenica. Srednjo-
vjekovni spomenici. č dva ć u obliku
sarkofaga, orijentirana Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 221. N. ć
16.136 KNEZIJA, Gradina-Sase, Srebrenica. Rim-
sko naselje i nekropola i srednjovjekovna nekropo-
la. Na prostoru uz obalu Saske rijeke prostiru se
nalazi rimske cigle i keramike, kao i ostaci arhitek-
ture i mozaika. đ je nekoliko olovnih sarko-
faga u kojima je đ zlatni nakit i novac (A..
Severus, 222-235), ulomci stakla i svjetiljke. Olovni
sanduci ć na nekropolu s inhumadjom. č
10 - Arheološki leksikon
73
vana i č ć u obliku č i ostaci zidane
grobnice. Rimsko doba, 3-4. st. i kasni srednji vijek.
LIT.: C. Patsch 1911, 194-195; 1. Bojanovski 1982 a, 143-
-145. V. Paškvalin
16.137 KOLUDBA, Zalužje, Bratunac. Rimsko na-
selje. Uz potok Koludra, ispod stijena Koludra na-
ilazi se na ostatke rimskih zidova i ciglu na prostoru
od oko 2.000 m
2
• Rimsko doba. I. Cremošnik
16.138 KOMIC, Zagrade, Vlasenica. Srednjovjekov-
ni grad. Ruševine se nalaze na vrlo istaknutom visu
koji dominira dolinom potoka Lukavice. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. š ć 1974, 108. P. đ ć
16.139 KOPRIVNO, Koprivno, Vlasenica. Srednjo-
vjekovna nekropola. U dvije grupe č 14 ste-
ć u obliku sanduka. Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 224. N. ć
16.140 KOSA, Poljak, Srebrenica. Srednjovjekovna
nekropola. č 13 ć u obliku sanduka,
ostali uništeni. Kasni srednji vijek.
LlT.: S. š ć 1971, 238. N. ć
16.141 KOSTICI, ć   Vlasenica, Srednjovjekov-
na nekropola. č 11 ć u obliku sandu-
ka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 224. N. ć
16.142 KOŠTANOV ACKO GROBLJE, č
soje, Bratunac. Srednjovjekovna nekropola. č
no 25 ć u obliku sanduka, sarkofaga i stuba,
orijentiranih Z-I; ukras: spirala, krst, vijenac. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 228. N. ć
16.143 KOVACICI, č ć   Kladanj. Srednjovje-
kovni spomenici. č dva ć u obliku sar-
kofaga· ukras: motiv spirale. Kasni srednji vijek.
LIT.: s.' š ć 1971, 214. N. ć
16.144 KOVANLUK, Tupanari, ć Srednjo-
vjekovni spomenici. č dva ć u obliku
sarkofaga, orijentirana Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 217. N. ć
16.145 KOVINJ, ć   š ć Uz pravoslavno
groblje č devet ć u obliku č i sar-
kofaga. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 217. N. ć
16.146 KRAJCINOVICI, č ć   Vlasenica.
Srednjovjekovna nekropola. č 17 ć u
obliku sanduka, sarkofaga i stele, orijentiranih Z-I.
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 224. N. ć
16.147 KBATINA, Tegare, Bratunac. Praistorijski
tumuli. Nekropola obuhvata č č i dosta
š ć humke. Vjerovatno bronzano doba.
M. ć
16.148 KRCEVINA, š ć   ć Srednjovjeko-
vno groblje. č č ć u obliku sandu-
ka, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 215. N. ć
16.149 KRCEVINA, Tupanari, š ć Srednjovje-
kovna nekropola. č 42 ć u obliku č  
sanduka, sarkofaga i stela, č orijentiranih;
ukras: polumjesec. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 217. N. ć
74
16.150 Č   Tegare, Bratunac. Praistorijska
nekropola sa tumulima. Sastoji se od pet humki
č od 10 do 20 m, visine oko 0,80 m. Vjero-
vatno bronzano doba. M. ć
16.151 KUSELJ, Kuselj, Vlasenica. Srednjovjekov-
no groblje. č šest ć u obliku sarkofaga.
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 220. N. ć
16.152 KUTUZERO, Kutuzero, Srebrenica. Srednjo-
vjekovna nekropola. č 23 ć u obliku
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; mnogi ošte-
ć ili dislocirani; ukras: č rebro, ruka s
č Kasni srednji vijek.
LIT.: .š. š ć 1971, 236. N. ć
16.153 LEDINE, Bjelovac, Bratunac. Praistorijski
tumuli. U polju uz Drinu nalaze se dvije č
humke, č oko 15 m, visine oko 0,80 m. Vje-
rovatno bronzano doba. M. ć
16.154 LIPENOVICI, ć   Bratunac. Srednjo-
vjekovna nekropola. č oko 100 ć u ob-
liku stubova, đ u tri grupe, orijentiranih
pretežno Z-I; ukras: č rebra, č
znaci, biljni motivi, figuralna scena. Kasni srednji •
vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 228. N. ć
16.155 LUBARDIŠTA, Gostilj, Srebrenica. Radioni-
ca (deponija) srednjovjekovnih topovskih kugli od
kamena, č otkrivena. U blizini je Kamenolom
pod Gracem sa nekoliko stotina kugli (promjera
6,5-9,5 cm). Nedaleko su i dva velika sljemenjaka.
Kasni srednji vijek. I. Bojanovski
16.156 LUBNICKO BRDO, Lubnice, Srebrenica.
Srednjovjekovna nekropola. č 27 ć  
đ u dvije grupe, u obliku sanduka i sar-
kofaga, orijentiranih Z-I; ukras: krst. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 236. N. ć
16.157 LUCICA, ć   Vlasenica. Srednjovjekovna
nekropola. U dvije grupe č 33 ć u ob-
liku sanduka i sarkofaga; ukras: polumjesec. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 225. N. ć
16.158 LUDMERAC, Radeljevac, Bratunac. Rimski
spomenici i srednjovjekovna nekropola. č
č č spolija s tragovima figuralnih predsta-
va i 18 ć u obliku č i sanduka i stela;
ukr:as: vegetabilni motivi, ljudska figura, krst. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 226. N. ć
16.159 LUG, ć Polje, Bratunac.
ski tumulus. Ostaci ć   raskopane humke. Vjero-
vatno bronzano doba. M. ć
16.160 LUG, Tegare, Bratunac. Praistorijska nekro-
pola s tumulima. Istraživanja vršila M. ć 1973.
U tegarskom polju, smještena sedam š ć hum-
ki, č oko .10 i 14 m, visine oko 0,50-1 m.
Nasute su zemljanim nasipom. Sahranjivanje je dvo-
jako: skeletno i spaljivanje. Bronzano doba.
LIT.: M. ć 1975 a, 5-9. M. ć
16.161 LUKE, č   Han Pijesak. Srednjovje-
kovna nekropola. č 34 ć u obliku č  
sanduka i sarkofaga; ukras: polumjesec. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 233. N. ć
16.162 LUKE, Selište, Š ć Srednjovjekovna
nekropola. č 48 ć u obliku sanduka
i stela. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 219. N. ć
16.163 LUKE (Mramorje), Žlijebac, Bratunac. Sred-
njovjekovna nekropola. č 16 ć u obli-
ku sanduka, u dvije grupe, orijentiranih Z-I. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 229. N. ć
16.164 Ć l, ć   Vlasenica. Srednjovjekov-
na nekropola. č 37 ć u obliku č  
sanduka, sarkofaga i stele, orijentiranih Z-I i S-J.
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 224. N. ć
16.165 LUKICI 2, ć   Vlasenica. Srednjovjekov-
no groblje. č sedam ć u obliku sarko-
faga, orijentiranih SZ-JI. Kasni srednji vijek.
LIT.: S.   ć 1971, 225. N. ć
16.166 LJUTO BRDO, Srednji Dopasci, Kladanj.
Srednjovjekovna nekropola. č 25 ć u
obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; osta-
li uništeni; natpis. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 213. N. ć
16.167 MAKOVAC, ć   Bratunac. Srednjovje-
kovna nekropola. č 15 ć u obliku plo-
č   sanduka, sarkofaga, stela i amorfnih blokova;
ukras: polumjesec, krug, jabuka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 225-226. N. ć
16.168 MANASTIRISTE, ć   Bratunac. Sred-
njovjekovno groblje i ostaci crkve. Oko č
temelja vjerovatno crkvene đ č šest
ć u obliku č Kasni srednji vijek.
N. ć
16.169 MARICA, ć   Olovo. Srednjovje-
kovna nekropola. č 14 ć u obliku san-
duka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J; ukras:
jabuka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 231. N. ć
16.170 MATARUZI, Osatica, Srebrenica. Rimski
nadgrobni spomenici. Dvije stele s figuralnim pred-
stavama; jedna s natpisom. Rimsko doba, 3. st.
LIT.: C. Patsch 1907, 465-466. I. ć
16.171 Đ   č š   Bratunac. Praistorijska ne-
kropola sa tumulima. Istraživanja vršila M. ć
1970. i 1971. Nekropola sa 14 humki č izme-
đ 9 i 16 m, visine oko 0,30-1,30 m. Nalaz iz jedne
humke: bronzana igla, narukvica i ć Srednje
bronzano doba.
LIT.: M. ć 1972, 336. M.   ć
16.172 MELJEN, ć   Š ć Srednjovje-
kovno groblje. č 10 ć u obliku sarko-
faga, orijentiranih Z-I; ukras: bordure, spirale. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 215. N. ć
16.173 MERAJA, Mišari, Vlasenica. Srednjovjekov-
na nekropola. č 34 ć u obliku sanduka,
sarkofaga i stela, o rij en tiranih Z-I i S-J; ukras:
bordura, polumjesec, vegetabilni motivi. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 221. N. ć
16.174 MILOVANOVICI, ć ć
Srednjovjekovna nekropola. č 14 ć u
obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 217. N. ć
16.175 MILOVO, Š ć Srednjovjekovni spome-
nici. č tri ć u obliku sarkofaga, orijen-
tirana Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 216. N. ć
16.176 MLADOVO, Mladovo, Kladanj. Srednjovje-
kovna nekropola. č 17 ć u obliku san-
duka i sarkofaga orijentiranih Z-I i S-J. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 213. N. ć
16.177 MOSULJ, Stanovi, Kladanj. Srednjovjekov-
no groblje. č osam ć u obliku sanduka
i sarkofaga, orijentiranih S-J. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 213. N. ć
16.178 MRAMOR, Donji Drecelj, Olovo. Srednjo-
vjekovno groblje. č pet ć u obliku
sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: tordirana tra-
ka, spirale, rozeta; nekoliko spomenika uništeno.
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 230. N. ć
16.179 MRAMOR, č ć Kladanj. Srednjovjeko-
vni spomenici. č dva ć u obliku sarko-
faga, orijentirana SZ-JI; ukras: tordirana traka,
spirale, ruka sa sjekirom, srp. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 214. N. ć
16.180 MRAMOR, ć Olovo. Srednjovjekovna
nekropola. č 80 ć u obliku č san-
duka i sarkofaga, orijentiranih Z-1 i S-J; ukras:
tordirana traka, spirala, rozeta, krst. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 231. N. ć
16.181 MRAMOR, ć Kladanj. Srednjovje-
kovni spomenici. č dva ć u obliku san-
duka i sarkofaga, orijentirana S-J. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 213. N. ć
16.182 MRAMORCIC, Donji Drecelj, Olovo. Sred-
njovjekovna nekropola. č 56 ć u obli-
ku sanduka, sarkofaga, č orijentacije; ukras:
tordirana traka, krst, polumjesec, rozeta; veliki broj
š ć ili uništen. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 230. N. ć
16.183 MRAMORICA, Kravica-Brana č ć Bra-
tunac. Srednjovjekovna nekropola. č 15 ste-
ć u obliku sarkofaga i stela, orijentiranih Z-I;
ukras: vegetabilni i floralni motivi. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 227. N. ć
16.184 MRAMORJE, ć Bratunac. Srednjovje-
kovna nekropola. č 34 ć u obliku č
sanduka, sarkofaga i stela, č orijentiranih;
ukras: vegetabilni motivi, polumjesec, č ruka.
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 226. N. ć
16.185 MRAMORJE, ć Olovo. Srednjovje-
kovna nekropola. č oko 34 ć u obliku
č sarkofaga; ukras: spirala, krst, polumjesec,
*
75
natpis. Kasni srednji vijek, vjerovatno kraj 14. ili
č 15. st.
LIT.: M. Vego 1981, 48, Sl. 10. N. ć
16.186 MRAMORJE, š ć Vlasenica. Srednjovje-
kovna nekropola. č oko 20 ć Kasni
srednji vijek. N. ć
16.187 MRAMORJE, Bratunac. Srednjovjekovno
groblje. Uz pravoslavno groblje č osam ste-
ć u obliku č sarkofaga i stuba, orijentiranih
Z-I i S-J; š ć Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 228. N. ć
16.188 MRAMORJE, č ć š ć Srednjo-
vjekovni spomenici. č dva ć u obliku
sarkofaga, orijentirana S-J. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 218. N. ć
16.189 MRAMORJE, Jelah, Bratunac. Srednjovje-
kovna nekropola. č 16 ć u obliku san-
duka i stuba, orijentiranih Z-1; ukras: č
znaci, biljni motiv, zastava, ljudske figure. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 228. N. ć
16.190 MRAMORJE, ć Š ć Srednjovje-
kovni spomenici. č tri ć u obliku č
sanduka i sarkofaga. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 217. N. ć
16.191 MRAMORJE, Kamensko-Gradina, Olovo.
Srednjovjekovna nekropola. č 31 ć u
obliku sanduka i sarkofaga, ori}entiranih Z-I; uk-
ras: tordirana traka, arhitektonski motiv, spirale,
rozete, polumjesec, štap, ruka s č figuralna
predstava; na jednom spomeniku natpis. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 230. N. ć
16.192 MRAMORJE, ć š ć Srednjovje-
kovna nekropola. č 35 ć u obliku plo-
č sanduka, sarkofaga i stela, orijentiranih Z-I i
S-J; mnogi fragmentirani; ukras: bordura, spirale,
polumjesec, rozete, č figuralna scena. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 216. N. ć
16.193 MRAMORJE, ć Kladanj. Srednjo-
vjekovni spomenici. č tri ć u obliku
č i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J. Kasni
srednji vijek.
LIT,: S. š ć 1971, 214. N. ć
16.194 MRAMORJE, š ć Srebrenica. Srednjo-
vjekovno groblje. č oko 10 ć u obliku
č sarkofaga i stubova. Kasni srednji vijek.
N. ć
16.195 MRAMORJE (Rimsko groblje), Loznica, Bra-
tunac. č spolija i srednjovjekovna nekropola.
Prilikom zaštitnih radova 1975 (S. ć   na nekrn-
poli sa ć dislocirana su 33 ć u obliku
sanduka, sarkofaga i stubova, ostali uništeni; đ
njima ostaci rimskih spomenika: cipus s prikazom
Atisa, kvaderi, kapiteli, fragmenti stubova. Istraže-
na je i 27 grobova, ukopanih u prostu zemlju, po-
vremeno uz drveni ili kameni zaštitni okvir, orijen-
tiranih Z-I. Nalaz iz dva groba: č ć i naušnica.
Rimsko doba, 2-3. v. i kasni srednji vijek, 14-15. v.
LIT.: C. Truhelka 1891 a, 242; V. Radimsky 1892, 119; S.
š ć 1971, 228-229; S. ć 1980, 139-149. N. ć
16.196 MRAMORJE, Ljeskovik, Srebrenica. Sred-
njovjekovna nekropola. č 18 stefaka u ob-
liku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I. Kasni
srednji vijek.
LIT: S. š ć 1971, 236-237. N. ć
76
16.197 MRAMORJE, Mišari, Vlasenica. Srednjovje-
kovna nekropola. č 23 ć u obliku san-
duka, sarkofaga i stela, orijentirana Z-I i S-J;
ukras: polumjesec, č Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 221. N. ć
16.198 MRAMORJE, Moguše, Olovo. Srednjovjeko-
vno groblje. č č ć u obliku č
i sarkofaga; ukras: tordirana traka, spirala, rozeta,
ruka s č i kopljem. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 230. N. ć
16.199 MRAMORJE, Olovci, Kladanj. Srednjovje-
kovna nekropola. č 22 ć u obliku san-
duka, sarkofaga i stela, orijentiranih ć SZ-JI;
ukras: bordura, č znaci. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 212. N. ć
16.200 MRAMORJE, č   Srebrenica. Rimski
spomenici i srednjovjekovno groblje. S ovog mjesta
dislocirane dvije rimske stele s figuralnim ukrasom:
č nekoliko ć u obliku sanduka, ostali
uništeni. Rimsko doba i kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 234. N. ć
16.201 MRAMORJE, ć   Srebrenica. Srednjo-
vjekovno groblje. Uz muslimansko groblje, u dvije
grupe, č je oko 50 ć u obliku sanduka,
sarkofaga i stuba, orijentiranih uglavnom Z-I; uk-
ras dva spomenika: polumjesec, jabuka, tordirana
traka, prikaz drveta i psa. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 234-235. N. ć
16.202 MRAMORJE, Vlasenica. Srednjovjekovna ne-
kropola. č 12 ć u obliku sanduka, sar-
kofaga i stela, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 222. N. ć
16.203 MRAMORJE, Voljevica, Bratunac. Srednjo-
vjekovna nekropola uz spolija č arhitekture.
č 60 ć u obliku sanduka i stubova,
orijentiranih pretežno Z-I. Rimsko doba i kasni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 228. N. ć
16.204 MRAMORJE (Gaj), č   Š ć Sred-
njovjekovno groblje. č šest ć u obliku
č   sarkofaga i stuba, orijentiranih Z-I. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 214. N. ć
16.205 MRAMORJE, ć   Vlasenica. Srednjo-
vjekovna nekropola. č 31 ć u obliku plo-
č   sanduka i sarkofaga. Kasni srednji vijek.
LIT.: ,<:;, š ć 1971, 223. N. ć
16.206 MRAMORJE, žeravice, Han Pijesak. Sred-
njovjekovna nekropola. č 27 ć u ob-
liku č   sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I;
ukras: polumjesec. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 233. N. ć
16.207 MRAMORJE, Žioci, ć Srednjovjeko-
vna nekropola. č oko 35 ć u obliku
sanduka, sarkofaga i stela, orijentiranih Z-I; ukras:
bordura, simboli, spirale, č   figuralna scena. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 216. N. ć
16.208 MRAMORJE-POLJE, Strmica, š ć
Srednjovjekovni spomenici. č dva ć u
obliku sarkofaga, orijentirana Z-I. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 217. N. ć
16.209 MRšICA BRDO, š ć   Vlasenica. Srednjo-
vjekovno groblje: č pet ć u obliku
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-1 i S---'J; uk...;
ns: motiv ljiljana; natpis Divca zlatara. Kasni sred-
nji vijek.
LTT.: S. š ć 1971, 220. N. ć
16.210 i.\'IUŠIKICI, š ć   Vlasenica.
Srednjovjekovna nekropola. č 24 ć u
ohliku sanduka, sarkofaga i stela, orijentiranih Z-1;
ukras: č rebro, krst, polumjesec, vegetabilni
motivi i spirale. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 220. N. ć
16.211 NABOJINE (Mramorje), Pelemiši, Kladanj.
Srednjovjekovna nekropola. č 22 ć u
obliku sarkofaga i stela, č orijentirana; ukras:
spirale, vegetabilni motivi, polumjesec, č   ruka s
č Kasni srednji vijek.
T_ 'T.: S. Bešlagi1.'.: 1971, 213. N. ć
16.212 NASICA BRDO, N ć   Vlasenica. Srednjo-
vjekovna nekropola. č oko 10 ć Kasni
srednji vijek. N. ć
16.213 NASICI, ć   Vlasenica. Srednjovjekovno
groblje. č oko šest ć Kasni srednji
vijek. N. ć
16.214 NAVITAK, ć   Olovo. Srednjovje-
kovna nekropola. č 38 ć u obliku plo-
č i sarkofaga, orijentirani Z-I i S-J; ukras: tor-
dirana traka, spirale, krst, rozete. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 230-231. N. ć
16.215 OBORI 1, Donji Dopasci, Kladanj. Srednjo-
vjekovna nekropola. č 17 ć u obliku
č   sanduka, sarkofaga i stela, orijentiranih Z-I;
ukras: vijenac, polumjesec, ruka s č   floralni
n10tiv. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 212-213. N. ć
16.216 OBORI 2, Donji Dopasci, Kladanj. Srednjo-
vjekovna nekropola. č 14 ć u obliku
sanduka, sarkofaga i stela, orijentiranih Z-I; ukras:
motiv spirala. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. Đ š ć 1971, 212-213. N. ć
16.217 Đ VODA, Pobude, Bratunac. Sre-
dnjovjekovno groblje. č šest ć u obli-
ku stela. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 227. N. ć
16.218 OLOVAC, Olovo, Praistorijska gradina i
srednjovjekovni grad. Ruševine srednjovjekovnog
đ nalaze se na kamenitom obronku Gradine,
jugozapadna od današnjeg grada. Na praistorijskoj
gradini, sa koje č koplje, raspoznaju
se temelji glavne kule i južnog perimetralnog zida
sa zaštitnim jarkom. Neposredno ispod gradskih ut-
đ nalazio se č samostan sa crkvom,
a dalje prema sastavcima rijeke Bioštice i č
nice, pružalo se srednjovjekovno Olovo, jedno od
najrazvijenijih varoških naselja stare Bosne. Varoš
je izrasla na bazi rudarenja i trgovine olovom. Kasno
bronzano i željezno doba i kasni srednji vijek.
LIT.: K. Hormann 1889 a, 65-73; P. đ ć 1978, 340.
P. đ ć
16.219 OLOVCI 1, Olovci, Kladanj. Srednjovjekov-
na nekropola. č 17 ć u obliku sandu-
ka, sarkofaga i stele, orijentiranih Z-I; ukras: tor-
dirana traka, krstovi, spirale; natpis.
LIT.: S. š ć 1971, 211. N. ć
16.220 OLOVCI 2, Olovci, Kladanj. Srednjovjekov-
no groblje. č tri ć u obliku sarkofaga,
orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 212. N. ć
16.221 OI;...OVCI 3, Olovci, Kladanj. Srednjovjekov-
no groblje. č č ć lJ,. 9blikU: sarko-

I
faga, orijentiranih Z-I; ukras: spirala. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 212. N. ć
16.222 OLOVO, Olovo. Srednjovjekovna nekropola,
č 16 ć u obliku sanduka i sarkofaga.
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 231. N. ć
16.223 OPASIC!, Kladanj. Srednjovjekovni spome-
nici. č dva ć u obliku sarkofaga, orijen-
tirana Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 214. N. ć
16.224 Č ć Bratunac. Srednjo-
vjekovna nekropola. U pravoslavnom groblju č
·,cana su 63 ć u obliku č sanduka, stele i
.amorfnih blokova, orijentirana SI-JZ i S-J; ukras:
vcg2tabilni motivi, ljudska figura. Kasni srednji vijek.
  S. š ć 1971, 227. N. ć
lG.225 ORAHOVICA, Orahovica, Srebrenica. Sred-
njovjekovna nekropola. č 10 ć u obli-
ku sanduka, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 235. N. ć
16.226 OSOJE, č ć Vlasenica. Srednjovjeko-
vna n2kropola. č 58 ć u obliku san-
duka, sarkofaga i stela, orijentiranih Z-I; ukras:
polumjesec, buzdovan. Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 221. N. ć
16.227 OSOJNACA, Gostilj, Srebrenica. Srednjovje-
kovna nekropola. č 38 ć u obliku plo-
č sanduka, sarkofaga i stuba; ukras dva spomenika
ljudska figura .i č Kasni srednji vijek.
UT.: S. š ć 1971, 234. N. ć
16.228 OSTROV AS, ć Srebrenica. Sred.-
njovj.3kovna nekropola. U dvije grupe č 10
ć Kasni srednji vijek. N. ć
16.229 PADALIŠTA, ć Srebrenica. Sred-
njovjekovna nekropola. U blizini muslimanskog gro-
blja č 40 ć u obliku č sanduka,
sarkofaga i stubova. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 237. N. ć
rn.230 Ć 1, ć ć Rimski nov-
ci. đ tri rimska č ć M. Aurelius (161-
-180), Licinius (308-324), Constantinus 2 (337-
-340). Rimsko doba 2. i 4. st.
LIT.: D. Sergejevski 1932, 29. G. ć
16.231 Ć 2, ć ć Srednjo-
vjekovni spomenici. U temeljima manastirske crkve
preostalo pet ć u obliku sanduka; ukras: line-
arni motivi i č ostali spomenici uništeni. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. ć 1971, 215. N. ć
16.232 Ć ć ć Srednjo-
vjekovno groblje. č osam ć uz pra-
voslavno groblje, u obliku sanduka i stela, orijenti-
ranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 215. N. ć
16.233 PELEMIŠI 1, Pelemiši, Kladanj. Srednjovje-
kovni spomenici. č tri ć u obliku č
i stele. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 213. N. ć
16.234 PELEMIŠI 2, Pelemiši, Kladanj. Srednjovje-
kovno groblje. Uz pravoslavno groblje č pet
ć u obliku sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras:
motiv_ spirala. Kasni srednji ·vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 213. N. ć
16.235 PERIN, č Š ć Srednjovjekovni
grad. Ruševine stoje na padinama Višegrada, iznad
77
zaseoka Perin Grad, na lijevoj strani rijeke Drinja-
č U pisanim izvorima spominje se 1444. kao grad
usorskog vojvode Tvrtka č ć Kasni srednji
vijek.
LIT.: P. đ ć 1977, 261. P. đ ć
16.236 PERIN GRAD, č ć Praisto-
rijska ostava bronzanih predmeta đ u podnožju
grada Perina. Sastoji se od jedne sjekire-kelta s
proširenim č jedne igle, pet srpova i ulo-
maka dvaju č Pripada č đ faze
kasnog bronzanog doba (Ha Bl, cca 10. v. st. e.).
LIT.: F. Fiala 1894 c, 329-332; K. Vinski-Gasparini 1983,
662. B. ć
16.237 PETROVACA, Dubnica, Vlasenica. Srednjo-
vjekovna nekropola. č 16 ć u obliku
č sarkofaga i stela. Kasni srednji vijek.
LIT.: $. š ć 1972 a, 67. N. ć
16.238 PISKAVICE, Betanj, Š ć Srednjovje-
kovna nekropola. č 10 ć u obliku sar-
kofaga u blizini pravoslavnog groblja. Kasni srednji
vijek.
UT.: S. š ć 1971, 219. N. ć
16.239 PLAKALOVICI, ć Vlasenica. Sred-
njovjekovna nekropola. Uz pravoslavno groblje sa-
č 34 ć u obliku č sanduka, sarkofaga
i stela, orijentiranih Z-I; ukras: vegetabilni motivi,
krst. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 219. N. ć
16.240 PLAZACE l, č Š ć Srednjovje-
kovna nekropola. č 13 ć u obliku san-
duka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 218. N. ć
16.241 PLAZACE 2, č Š ć Srednjovje-
kovni spomenici. Grupa od č ć u obliku
sarkofaga, orijentirana Z-I; dva dislocirana; ukras:
p0lumjesec, č ruka s č ć spirala. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 218. N. ć
16.242 PODCRKVINA č ć Bra-
tunac. Praistorijsko naselje i ostaci srednjovjekovne
zgrade. Probna istraživanja obavila M. ć 1975.
Smještena na brdu đ Na č strani platoa
otkriven dio temelja đ vjerovatno crkve.
Na padinama i u podnožju đ brojni fragmenti
µraistorijske i sre<lnjovjekovne keramike, datovane
od neolita do đ željeznog doba i u srednji vijek.
LIT.: M. ć 1979, 197. M. ć
16.243 PODGORA, Podgora, Vlasenica. Srednjovje-
kovna nekropola. č 12 ć u obliku san-
duka i sarkofaga. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 224. N. ć
16.244 PODGROBLJE, č Han Pijesak. Sred-
njovjekovna nekropola. č 31 ć u obliku
č sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I. Kasni
srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 233. N. ć
16.245 PODLIJESCE, č š Bratunac. Ostaci
rimske arhitekture i srednjovjekovno groblje. č
van jedan ć ostali uništeni: kao spolija upo-
trebljen fragment ukrašenog arhitrava č gra-
đ dislociran. Rimsko doba i kasni srednji vijek.
N. ć
16.246 PODRENOVCI, đ Ran
Pijesak. Srednjovjekovna nekropola. č 46
ć u obliku č sanduka i sarkofaga, orijen-
tiranih Z-1 i S-J. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š č 1971, 234. N. ć
78

16.247 PODRID, š ć   Bratunac. Praistorij-
ski tumuli. Dvije humke č oko 15 m, visine
0,80 m. Vjerovatno bronzano doba. M. ć
16.248 PODVIS, Đ ć   Vlasenica. Srednjovjekov-
no groblje. č šest ć u obliku č  
sanduka i sarkofaga. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 220. N. ć
16.249 POKOJNICA (Mramorje), č   Ran Pi-
jesak. Srednjovjekovno groblje. č č ć
ka u obliku sanduka, č orijentirana; ukras:
rozeta u krugu. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 233. N. ć
16.250 POMOL, Pomol, Vlasenica. Srednjovjekovna
nekropola. č 24 ć   u nekoliko grupa,
u obliku č   sanduka i sarkofaga. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 225. N. ć
16.251 POPOVICI, ć   ć Srednjovje-
kovno groblje. č sedam ć u obliku
sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: polumjesec,
buzdovan. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 215-216. N. ć
16.252 POŠIJAK, Pjenovac, Ran Pijesak. Srednjo-
vjekovni grad. Smješten na brijegu strmih padina
koji kao klin leži iznad potoka Pištice i Bjesnice.
Od masiva je odvojen rasjelinom dubokom oko 15 m,
na č strani, dok se ostale tri strane strmo
obrušavaju. Vrh brijega je formiran kao č  
uski plato (oko 50 x 10 m) duž č ivica se vide
ostaci gradskih bedema. Na č i zapadnoj stra-
ni su ć hrpe kamena, koje č od ruševin::i
kula. U unutrašnjosti su vidljive konture jedne gra-
đ   prislonjene uz živu stijenu, a uz sjeverni
bedem, jedna ć jama zatrpana kamenjem, vjero-
vatno cisterna. Površinski nalazi: fragmenti srednjo-
vjekovne keramike i željezne troske na padinama.
Kasni srednji vijek. T. Glavaš
16.253 POTKUCA, Tupanari, ć Srednjovje-
kovno groblje. č pet ć u obliku sar-
kofaga, orijentiranih Z-I. Kasni SJ.'lednji vijek.. . ,
LIT.: S. š ć 1971, 218, N. M1letic
16.254 POTPUTNJACA, ć   Bratunac. Rim-
sko naselje. Na prostoru uz Drinu otkriveni temeljni
zidovi sa apsidom i ulomci rimske cigle, keramike
i zidnog maltera s tragovima boje. Rimsko doba,
1-4. st.
LIT.: I. Bojanovski 1981 c, 149. V. Paškvalin
16.255 PREKA NJIVA, Voljevica, Bratunac. Sred-
njovjekovna nekropola. č 16 ć u obli-
ku č sarkofaga i stuba. Kasni srednji vijek.
' N. ć
16.256 PRESEDO, Cerska, Vlasenica. Srednjovje-
kovna nekropola. č 54 ć u obliku san-
duka, sarkofaga i stela, orijentiranih Z-I;
č rebro, č znaci, vitica, vegetab1lm
motivi, ruka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 220. N. ć
16.257 PREVILICA, Strmica-Gornji Dopasci, Se-
ć č sedam ć u obliku sarkofaga,
orijentiranih Z-I· ukras: spirala. Kasni srednji vijek.
' N. ć
16.258 PRIJANO\TICI 1, ć   Kladanj. Sred-
njovjekovno groblje. č č ć u obliku
sarkofaga, orijentirana Z-I. Kasni srednji .. ,
LIT.: S. š ć 1971, 211. N. M1lehc
16.259 PRIJANOVICI 2, ć   Kladanj. Sred-
njovjekovno groblje. č pet ć u obliku
sanduka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 211. N. ć
16.260 PRIJANOVICI 3, ć   Kladanj. Sred-
njovjekovni spomenici. č dva ć u obli-
ku č i s tele, orijentirana Z-I; ukras: floralni
motiv, krst. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 211. N. ć
16.261 RAJICI, ć   Vlasenica. Srednjovjekovni
spomenici. č tri ć u obliku sanduka i
stele. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1972 a, 68. N. ć
16.262 RASCE-LJUBINA, Crvica, Srebrenica. Rim-
ska vila i nekropola i srednjovjekovno groblje. Na
njivi š ć   uz ostatke zidova i dijelova arhitekton-
skog ukrasa, đ i tri nadgrobna spomenika s
likom Atisa i figuralnim scenama i natpisom. Ka-
snije upotrebljeni kao spolija. Na susjednim njivama
zv. Ljubina obilno se izorava rimska opeka, a na
š ć i ostaci skeleta. Vjerovatno se radi o vili i
groblju uz nju. č i jedan ć u obliku
sanduka. Rimsko doba, 3-4. st. i kasni srednji vijek.
LIT.: C. Patsch 1907, 464; I. Bojanovski 1967, 42-44.
I. Bojanovski
16.263 RAšICA GAJ, š ć   Vlasenica. Srednjo-
vjekovno groblje. č č ć u obliku
sarkofaga, dislocirani. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 220. N. ć
16.264 RAVAN, Gornji Zalukovik, Vlasenica. Sred-
njovjekovna nekropola. č 16 ć u ob-
liku č   sanduka, sarkofaga i stele, orijentiranih
pretežno SZ-JI. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 223. N. ć
16.265 RAVAN, Srebrenica. Srednjovjekovno grob-
lje. Uz m.uslimansko groblje č pet ć
u obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i
S-J; ukras: spirale, č Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 235. N. ć
16.266 RAVAN-GRADINA, Vlasenica-Gradina.
Srednjovjekovna nekropola. U blizini muslimanskog
groblja, u dvije grupe, č 19 ć u obliku
sanduka, sarkofaga i stela, orijentiranih Z-I i S-J;
ukras: č znaci, č s rukom. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 222-223. N. ć
16.267 RAVNE, Ravne, Kladanj. Srednjovjekovno
groblje. č č ć u obliku sanduka,
orijentirani Z-I i S-J. Kasni srednji vijek. . „
LIT.: š. š ć 1971, 214. N. M1letic
16.268 RIDIC, ć   Srebrenica. Srednjovjekovna
nekropola. č 19 ć u obliku sanduka
i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J; ukras: rozeta.
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 238. N. ć
16.269 RIJEKE (Podglavica), č   Ran Pijesak.
Srednjovjekovna nekropola. č 12 ć u
obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; neki
dislocirani. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 233. N. ć
16.270 ROGAJLIJA, ć   ć Sred-
njovjekovno groblje. č sedam ć u ob-
liku č   sanduka i sarkofaga. Kasni srednji
LIT.: S. š ć 1971, 216. N. M1letic
16.271 RUDISTA, Vrelo, ć Srednjovjekovna
nekropola. č 28 ć u obliku sanduka,
sarkofaga i stela, orijentiranih Z-I. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 218. N. ć
16.272 RUPOVO BRDO, Rupovo Brdo, Vlasenica.
Srednjovjekovna nekropola. U dvije grupe č
17 ć u obliku sanduka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 225. N. ć
16.273 SAC, Dubnica, Vlasenica. Praistorijska hum-
ka i srednjovjekovni grobovi. Istraživanja vršila M.
ć 1975. Humka (dimenzija 30 x 30 m, visine
oko 2,50 m) nasuta je zemljom. Na periferiji je imala
kameni vijenac. Sahranjivanje je dvojako: skeletno
i sa spaljivanjem. Otkriveno je i spalište. Grobni
prilozi: kremene alatke, kamene sjekire, fragmenti
keramike i fragmentirana statueta. Eneolit i srednje
bronzano doba. Humka je znatno š ć naknad-
nim ukopavanjem grobova koji, najvjerovatnije po-
č iz kasnog srednjeg vijeka.
LIT.: M. ć 1979, 183-187. M. ć
16.274 SEGNA, Loznica (Voljevica), Bratunac. Osta-
ci zgrade i rimski nadgrobni spomenik. č
otkriveni kameni kvaderi; rimski spomenik ukrašen
figuralnim motivima. Rimsko doba, 3. st.
LIT.: V. Radimsky 1889, 44-45; D. Sergejevski 1935, 19-20.
I. ć
16.275 Ć 1, ć   Bratunac. Ostava rim-
skog novca. đ 790 sestertiusa kovanih u kov-
nici VIMINACIUM (Kostolac): (Gordianus 3, 238-
-244; Philippus 1, 244-249; Decius, 249-251;
Trebonianus Gallus, 251-253; Volusianus, 2'51-253;
Aemilianus, 253; Hostilianus, 251). Rimsko doba, 3. st.
LIT.: C. Truhelka 1891 a, 240-242. G. ć
16.276 SIKIRIC 2, ć   Bratunac. Rimski kultni
spomenik. žrtvenik ć božanstvu Silvana.
Rimsko doba, 3. st.
LIT.: E. ć 1977, 322. V. Paškvalin
16.277 SIMICA GROBLJE, Rogojevina, Š ć U
pravoslavnom groblju č 32 ć u obliku
č   sanduka i sarkofaga. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 219. N. ć
16.278 SIMIN KRŠ, Tarevo, Kladanj. Srednjovje-
kovni spomenici. č dva ć u obliku stela.
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 210. N. ć
16.279 SJEDALJKA, Bastahovine, Srebrenica. Sred-
njovjekovna nekropola. č 48 ć u ob-
liku sanduka, sarkofaga i stubova, orijentiranih Z-I;
ukras: polumjesec. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 234. N. ć
16.280 SKELANI, Skelani, Srebrenica. Rimsko na-
selje, č crkve i nekropola i srednjovje-
kovno groblje. Iskopavanja obavio C. Patsch 1896--
-1898. Ovdje se locira M(unicipium) MAL(vesiati-
um). U rimsko doba kraj se vrlo rano kolonizira
italskim doseljenicima s č č obale Ja-
drana. U municipiju se podižu č baze care-
vima (Antonius Pius, Septimius, Severus, Karakala).
žrtvenike podižu beneficijari iz legije I ADIUT(rix),
X G(eminae), XI CL(audiae) P(iae) F(idelis) i V MA-
CEDON(icae), a ć ih rimskoj Trijadi (Jupi-
teru, Minervi i Junoni), te Silvanu, Marsu, Liberu
i Mitrasu, a jedan č kultovima, Eskulapu i Hi-
giji. đ brojnim nadgrobnim spomenicima č
se cipus s imenom grada u natpisu M(unicipium)
MAL(vesiatium) i drugi s imenom princepsa CIV(ita-
tis) DINDA[rior(um)]. Na širokom prostoru uz Drim1
zapaženi su ulomci arhitekture kao i podni mozaici,
uz nalaze keramike, stakla i novca. Otkrivene su i
1::1
dvije š ć jednobrodne crkve s polu-
kružni apsidama i č prostorijama i nar-
teksom, orijentirane I-Z, odnosno SI-JZ. Oko
njih prostiralo se groblje; grobovi s drvenim č
zima, bez priloga, uglavnom orijentirani I-Z. Ru-
ševine jedne od bazilika poslužile su za srednjovje-
kovno groblje. Nalaz: par naušnica dalmatinsko-hr-
vatske grupe, 11-12. st. Rimsko i č do-
ba, 1-6. st. i srednji vijek.
LIT.: C. Truhelka 1891 a, 243-244; C. Patsch 1907, 431-463;
D. Sergejevski 1930, 164; D. Sergejevski 1938 a, 112; D. Ser-
gejevski 1940 a, 147; D. Sergejevski 1951 a, 307-308; 1. Cre-
mošnik 1951 a, 259; 1. Bojanovski 1967, 44-46; 1. Bojanovski
1968 a, 241; V. Paškvalin 1983 a, 103-106. V. Paškvalia
16.281 SKENDEROVICI, ć   Srebrenica.
Srednjovjekovni spomenik. Usamljeni ć u ob-
liku sarkofaga; ukras: disk. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 236. N. ć
16.282 SLAVANJ, Slavanj, Olovo. Srednjovjekovna
nekropola. č 43 ć u obliku č   san-
duka i sarkofaga, orijentiranih SZ-JI i SI-JZ;
ukras: tordirane trake, spirale, krst, polumjesec, pla-
č rebra. Kasni srednji vijek.
LIT.: Š. š ć 1971, 231. N. ć
16.283 SOFRE, Srebrenica. Srednjovjekovni spome-
nici. Uz pravoslavno groblje č dva ć u
obliku sanduka, ostalih devet uništeno 1963. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 235. N. ć
16.284 SREBRENA LUKA, š ć   Srebrenica.
Rimsko naselje i grobnica. Probna iskopavanje oba-
vfo C. Patsch 1898. Tragovi rimskog naselja vidljivi
na kosim padinama uz Srebreni potok (ulomci crije-
pa, cigle, keramike i žrtvenici beneficijara) i zidana
grobnica. Rimsko doba, 1--4. st.
LIT.: C. Truhelka 1891 a, 244; C. Patsch 1907, 431-444.
V. Paškvalin
16.285 SREBRNIK (Stari Grad), Srebrenica. Sred-
njovjekovni grad. Na planinskoj kosi koja se sa
č strane stepenasto spušta prema glavnini na-
selja, na odvojenim terasama nalaze se ostaci dviju
đ Na Donjem gradu dominira bolje č
arhitektura turskog doba, dok je Gornji ili Stari
grad sav u ruševinama: raspoznaju se još torzo
glavne kule i konture nekoliko manjih đ
Tehnika gradnje je nesumnjivo srednjovjekovna. U
pisanim izvorima ne spominje se tako č   ali se
zna da je služio kao zaštita č varoši koja
je u 14. i 15. st. bila najrazvijenije gradsko naselje
u Bosni. Kasni srednji vijek.
LIT.: M. ć 1934, 186-196. P. đ ć
16.286 STARIC, č   Kladanj. Srednjovjekovni
spomenici. č dva ć u obliku sarkofaga,
orijentirana Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 214. N. ć
16.287 STAROGLAVICA, Staroglavica, Srebrenica.
Srednjovjekovna nekropola. č 18 ć u
obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih SZ-JI;
ukras: predstave oružja i ljudskih figura. Kasni sre-
dnji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 234. N. ć
16.288 STOLICE, č   Bratunac. Srednjovje-
kovna nekropola. č 43 ć u obliku plo-
č   sanduka, sarkofaga i stubova. Kasni srednji vijek.
LIT.:. S. š ć 1971, 228. N. ć
16.289 STRANA, Rovaši, Vlasenica. Srednjovjekov-
na nekropola. č 10 ć u obliku sarko-
80
faga i stela, orijentiranih Z-I; ukras: č reb-
ro, č znaci. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 220. N. ć
16.290 STRMICA, Strmica, Š ć Srednjovjeko-
vna nekropola. U pravoslavnom groblju č
37 ć u obliku sanduka, sarkofaga i stela ori-
jentiranih Z-I i S-J; ukras: č traka, polu-
mjesec, rozeta. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 217. N. ć
16.2fil S1'UPARI, Stupari, Kladanj. Srednjovjekov-
ni spomenici. č dva ć u obliku sarko-
faga. srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 210. N. ć
16.292 STUPARSKI KRŠ, Stupari, Kladanj.
njovjekovno groblje. č šest ć u obliku
sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J; arhitektonski
motivi, simboli, spirale, sjekira, štap. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 210. N. ć
16.293 Ć 1, ć   Kladacij.
no groblje. č osam ć u obliku sandu-
ka, sarkofaga i stela, orijentiranih Z-I i S-J: uk-
ras: bordura, polumjesec, biljni motiv. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 212. N. ć
16.294 SUL.JICI 2, ć   Kladanj. Srednjovjekov-
na nekropola. č 10 ć u obliku sarko-
faga, orijentiranih Z-I; ukras: štap i biljni motiv.
Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 212. N. ć
16.295 SARAMPOVO, ć   Srebrenica. Sred-
njovjekovna nekropola. č 23 ć u obliku
sanduka i sarkofaga; ukras: disk. Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 235. N. ć
16.29_6 SEKOVICI, Š ć č rimski na-
laz. Zeljezno ralo. Rimsko doba. B. M8Jrijan
16.297 ŠIJAKOVICA GROBLJE, š ć   ć
Uz pravoslavno groblje č 10 ć u obliku
stela. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 219. N. ć
16.298 SLJIVOVA, Palež, Srebrenica. Srednjovje-
kovna nekropola. č 10 ć u obliku san-
duka i sarkofaga. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 236. N. ć
16.299 SUBIN, Šubin, Srebrenica. Srednjovjekovni
grad i nekropola. '.Ruševine omanjeg đ stoje
na oštrom kamenitom visu. Ispod grada nalazi se
groblje sa nekoliko ć   a postoji i tradicija o
crkvi. Zna se da je grad imao i manje č
-zanatska đ i svoj upravni kotar. U pisanim
izvorima poznat je samo po turskom defteru iz
1_468/69. Kasni srednji vijek.
LIT.: P. đ ć 1977, 256-257. P. đ ć
16.300 TABAHANA, Tabahana, Vlasenica. Srednjo-
vjekovni spomenik. Usamljeni ć u obliku sar-
kofaga, orijentiran Z-I; ukras: antropomorfni krst
i srp. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 222. N. ć
16.301 TAREVO 1, Tarevo, Kladanj. Srednjovje-
kovno groblje. č devet ć u obliku plo-
č i sanduka, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 210. N. ć
16.302 TAREVO 2, Tarevo, Kladanj. Srednjovje-
kovni spomenici. č tri ć u obliku sar-
kofaga, orijentirana Z-I i S-J; ukras: polumjesec,
prikaz životinjskih figura. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 210. N. ć
16.303 TEGARE, Tegare, Bratunac. Ostaci mauzo-
leja. Fragmenti natpisa palimpsesta. Jedan dio na-
đ je u Tegarama, a drugi kod Lutvina hana. Pri-
padaju jednom natpisu mauzoleja u Tcgarama. Rim-
sko doba, 3. st.
LIT.: C. Patsch 1893, 135; D. Sergejevski 1941, 23-26.
V. Paškvalin
16.304 TEKIJA, Tekija, Bratunac. Srednjovjekovni
spomenik. Usamljeni ć u obliku stele; ukras:
vegetabilni motivi, ljudska figura. Kasni srednji 'l.'ijek.
LIT.: S. š ć 1971, 226. N. ć
16.305 TEPEN, Tepen, Š ć Srednjovjekovna
nekropola. č oko 70 ć u obliku sandu-
ka i stela, orijentiranih Z-I; ukras: polumjesec.
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 217. N. ć
16.306 TOLISA, ć ć š   Kladanj. Sred-
njovjekovno groblje. č devet ć u obli-
ku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras:
spirale, grozd, ruka i zastava. Kasni srednji vijek.
L!T.: S. š ć 1971, 211. N. ć
16.307 TOLJEVICI, ć   Vlasenica. Srednjo-
vjekovna nekropola. č 14 ć u obliku
sanduka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 224. N. ć
.16.308 TRISICI, š ć   Š ć Srednjovjekovna
nekropola. Uz pravoslavno groblje č 17 ste-
ć u obliku stela, orijentiranih Z-I. Kasni srednji
vijek.
LIT.: Š'. š ć 1971, 215. N. ć
16.309 TRLO, Donji Drecelj, Olovo. Srednjovjekov-
no groblje. č šest ć u obliku sanduka
i sarkofaga, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LlT.: S. š ć 1971, 230. N. ć
16.310 Ć   Postolje, Srebrenica. Srednjovjekov-
na nekropola. Grupa ć Kasni srednji vijek.
N. ć
16.311 TRNJACI, ć   Kladanj. Srednjovje-
kovno groblje. č č ć u obliku sar-
kofaga, orijentirana Z-I; ukras: tordirana traka,
č rebra. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 211. N. ć
16.312 TRNOVO 1, Trnovo, Š ć Srednjovje-
kovna nekropola. č 29 ć u obliku san-
duka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: č
na rebra, č znaci, č Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 218. N. ć
16.313 TRNOVO 2, Trnovo, ć Srednjovje-
kovno groblje. č č ć u obliku sar-
kofaga, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vjek.
LIT.: S. š ć 1971, 218. N. ć
16.314 TROLIZ, č   Srebrenica. Srednjovje-
kovni spomenici. č dva ć u obliku sar-
kofaga, orijentirana Z-I; ostali uništeni. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 234. N. ć
16.315 TRUBAR, Trubar, Srebrenica. Srednjovje-
kovno groblje. č pet ć u obliku sarko-
faga, orijentiranih Z-I i S-J; ukras: rozeta. Kasni
srednji vijek.
LiT.: S. š ć 1971, 238. N. ć
16.316 TUHOLJ l, Tuholj, Kladanj. Srednjovjekov-
ni spomenik. Usamljeni ć u obliku sarkofaga,
razbijen; ukras: ruka sa štitom. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 212. N. ć
16.317 TUHOLJ 2, Tuholj, Kladanj. Srednjovjekov-
na nekropola. č 10 ć u obliku sarko-
faga i stela; ukras: bordura, spirala, floralni motiv.
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 212. N. ć
16.318 TURALICI, ć   Vlasenica. Srednjovje-
kovna nekropola. č 45 ć u obliku san-
duka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 221. N. ć
16.319 UGASICE, Tegare, Bratunac. Rimsko nase-
lje. Tragovi naselja (ulomci cigle i kamenja) zapa-
že:1i su na prostoru od oko 10 dunuma. Rimsko
doba, 1-4. st. V. Paškvalia
16.320 USJENOV ACA, Krasanpolje, Bratunac. Sre-
dnjovjekovna nekropola. č 15 ć Kasni
srednji vijek. N. ć
16.321 VAGANI 1, Kladanj. Srednjovjekovno gro-
blje. č šest ć u obliku sanduka, ori-
jentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. ć 1971, 213-214. N. ć
16.322 VAGANI 2, Kladanj. Srednjovjekovno gro-
blje. č č ć u obliku stela, orijenti-
ranih Z-I; ukras: č znaci. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 214. N. ć
16.323 VAGANJ, š ć   Srebrenica. Praistorijski
tumulus. ć tumulus, č 25 m, visine cca
4 m, š ć i č ukopan. Bronzano ili že-
ljezno doba. V. Paškvalin
16.324 VAKUF, č ć   Vlasenica. Srednjovje-
kovna nekropola. č 23 ć u obliku san-
duka, sarkofaga i stela; orijentirana Z-I; ukras:
č rebra, polumjesec, vegetabilni detalji, figu-
ralna scena. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 222. N. ć
16.325 VAROŠ, Žeravice, Han Pijesak. Srednjovje-
kovni metalurški pogon. Stare talionice željeza ras-
poznaju se uz donji tok potoka Varošnice, desne
pritoke Krivaje. Pisani izvori spominju ovo mjesto
kao rudnik tek 1469, ali sam naziv Varoš govori o
srednjovjekovnom porijeklu. Kasni srednji vijek.
LIT.: P. đ ć 1978, 341. P. đ ć
16.326 VAROŠIŠTE, Donji ć   Olo-
vo. Srednjovjekovni spomenici. č dva ć
u obliku sanduka, orijentirana SZ-JI; ukras: pla-
č rebra, krst, kružnica. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 231-232. N. ć
16.327 VELEDIN (Veletin), Đ ć   Vlasenica. Sred-
njovjekovni grad. Ruševine srednjovjekovnog utvr-
đ
LIT.: S. š ć 1974, 108, 112. P. đ ć
16.328 VELIKA GRADINA, Rupovo Brdo, Vlase-
nica. Praistorijska gradina. đ naselje s č
vanim dijelom suhozidnog bedema. Kulturni sloj
erodiran. Površinski nalazi vrlo rijetki. Bronzano ili
željezno doba. B. ć
16.329 VELIKI PLATO, Gradina-Sase, Srebrenica.
Rimska nekropola. Prostirala se na č pla-
tou gornjeg dijela Gradine, na č se sjevernom,
11 - Arheološki leksikon
81
naJmzem kraju, nalazio refugium. Nekropolu su is-
traživali M. Baum i D. ć 1958-1960. Na os-
novu otkrivenih grobova (ukupno 70), može se pret-
postaviti da se središte, a možda i najstariji dio
nekropole, nalazio na najravnijem dijelu platoa.
Na ovoj nekropoli konstatirano je sahranjivanje
sa incineracijom, s grobnim jamama, ukopanim u
zdravicu. Zastupljena su tri tipa: prvi u vidu jama
jednostavnog oblika, malih dimenzija i plitko uko-
panih u sloj glinaste zemlje; drugi, sa jamama pra-
vougaonog oblika, ć dimenzija i dublje ukopa-
nim; ć   etažni tip, odnosno spaljivanje na licu
mjesta. đ brojnim nalazima dominiraju zemljane
posude č formi, zemljane rudarske lampice
i staklene č Rimsko doba, 2-3. st.
LIT.: M. Baum-D. ć 1959, 23-51; M. Baum-D. Sre-
ć 1960, 3-29. V. Paškvalin
16.330 VIJENAC, ć   Kladanj. Srednjovje-
kovna nekropola. č 15 ć u obliku plo- .
č   sanduka, sarkofaga i stela, orijentiranih Z-I.
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 212. N. ć
16.331 VIJENAC, Š ć   Vlasenica. Srednjovjekov-
na nekropola. č 29 ć u obliku č  
sanduka, sarkofaga i stela. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 219. N. ć
16.332 VIS, Bobari, ć Srednjovjekovno gro-
blje. č č ć u obliku sarkofaga.
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 217. N. ć
16.333 VIS, Đ ć   Vlasenica. Srednjovjekovno gro-
blje. U blizini grada Veledina č pet ć
u obliku č i sarkofaga. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 220. N. ć
16.334 VIšNJICA, Višnjica, Vlasenica. Srednjovje-
kovna nekropola. U nekoliko grupa č 114 ste-
ć u obliku sanduka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 225. N. ć
16.335 VITEZ, Sulice, Srebrenica. Srednjovjekovno
groblje. č šest ć u obliku sarkofaga,
orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 238. N. ć
16.336 VITICI, ć   Vlasenica. Srednjovjekovni
grobovi. č tri ć u obliku sanduka. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 224. N. ć
16.337 VLASENICA, Vlasenica. Srednjovjekovni
spomenici. Uz staru, porušenu džamiju č se-
dam ć u obliku sanduka, dislocirani. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 223. N. ć
16.338 VLAŠKOV AC, Gornji ć   Olovo. Sred-
njovjekovni spomenik. Usamljeni ć u obliku
obeliska (nišana); ukras: spiralni i vegetabilni mo-
tivi, tordirana traka, č motiv. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 232. N. ć
16.339 VRANOVINA, Nova Kasaba, Vlasenica. Os-
taci rimske zgrade i stele. Iznad desne obale Jadra
đ je rimska opeka i đ kvaderi, te gor-
nji dio rimske stele s prikazom žene i muža u relje-
fu. Rimsko doba, 1-4. st.
LIT.: I. Bojanovski 1981 c, 146-147. V. Paškvalin
16.340 VRELO, Vrelo, š ć Srednjovjekovna
nekropola. č 21 ć u obliku sanduka i
sarkofaga. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 218. N. ć

16.341 ZAELISIJE, LjeskQvik, Srebrenica. Sr€d.njo-
vjekovno groblje. č č ć u obliku
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J; uk-
ras: krst. Kasni srednji vijek.
LIT.: .5'. š ć 1971, 237. N. ć
16.342 ZAKLOPACA, č Vlasenica. Sred-
njovjekovna nekropola. č 12 ć u ob-
liku sanduka, sarkofaga i stela, orijentiranih Z-I.
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 223. N. ć
16.343 ZALAZJE, Zalazje, Srebrenica. Srednjovje-
kovna nekropola. U pravoslavnom groblju č
20 ć u obliku č sanduka i stubova. Kasni
srednji vijek. N. ć
16.344 ZGUNJA l, Zgunja, Srebrenica. Srednjovje-
kovno groblje. č devet ć u obliku
sanduka, sarkofaga i stuba, orijentiranih Z-I i S-J.
Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 238. N. ć
16.345 ZGUNJA 2, Zgunja, Srebrenica. Srednjovje-
kovno groblje. č osam ć u obliku plo-
č sanduka, sarkofaga i stuba, orijentiranih Z-I
i S-J; ukras: rozete i štap, uz natpis na dva spo-
menika. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 238. N. ć
16.346 ZGUNJEVSKO POLJE, Zgunja, Srebrenica.
Rimsko naselje. Ostaci đ kamena i jedan
žrtvenik ć Jupitru. Rimsko doba, 3-4. st.
LIT.: D. Sergejevski 1930, 164. I. ć
16.347 ZLATOVO, Ljeskovik, Srebrenica. Sr€dnjo-
vjekovno groblje. č oko osam ć u ob-
liku sanduka. Kasni srednji vijek. N. ć
16.348 ZLOKOSA, ž ć Olovo. Srednjovje-
kovni spomenici. č dva ć u obliku sar-
kofaga, orijentirana Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 233. N. ć
16.349 ZMAJEVAC, č ć Kladanj. Srednjovje-
kovna nekropola. č 12 ć u obliku sar-
bfa.ga, orijentirana Z-I i S-J; ukras: č
znaci. Kasni srednji vijek.
L.lT.: S. š ć 1971, 214. N. ć
16.350 ZUKICA STRANA, Zagaj, Srebrenica. Osta-
ci rimske zgrade i č grobnice. Zaštitno
iskopavanje obavio V. Paškvalin 1964. Na omanjem
platou zv. Uzgajnica, otkrivene dvij€ grobnice na
s vod, s ć ukopima. Nalazi: fragmenti
keramike i željezni klin. Rimsko i č do-
3-6. st.
LIT.: I. Bojanovski 1964, 193; V. Paškvalin 1983, 109-110.
V. PaškvaLin.
16.351 ZANJEVACKA BAŠTA, Voljevica, Bratunac.
Tragovi rimske zgrade (vila rustika). Na onižem
platou iznad sela nailazi se na tragove zidova i frag-
mente keramike. Rimsko doba, 1-4. v. V. Paškval.in
16.352 žDRl.JELO, Voljevica, Bratunac. Fragment
rimske arhitekture i srednjovjekovna nekropola. Sa-
č 25 ć u obliku sanduka i sarkofaga,
orijentiranih Z-I i S-J; kao spolija upotrebljen
fragment rimskog arhitrava. Rimsko doba i kasni
srednji vijek.
LIT.: S.   ć 1971. 228. N. ć
REGIJA 17 .

REGIJA 17: OPŠTI POPIS NALAZIŠTA
1. ALIBEGOVCI 1, Kruševci, Sokolac
2. ALIBEGOVCI 2, Kruševci, Sokolac
3. AMOVICA GRADINA, ć  
So kolac
4. ARAREV A GROMILA, č   Sokolac
5. BANDIN ODŽAK, Bandin Odžak, Sokolac
6. BARE, Košutica, Sokolac
7. BATOVO, č   Rogatica
8. BEGOV GAJ, Presjeka, Višegrad
9. BEGOVINA, Varošište, Rogatica
10. BERKOVICI, ć   Rogatica
11. BIJELI PUT, ć   Rogatica
12. BILJEG, š ć   Rogatica
13. BILJEG, ć   Sokolac
14. BILJEZI, č   Sokolac
15. BJEGOVICI, ć   Višegrad
16. BJELOSAVLJEVICI, ć   Sokolac
17. BLACE, Blace, Višegrad
18. BOR, Stari Brod, Rogatica
19. BORAC, Varošište, Rogatica
20. BORCI, Vrlazje, Rogatica
21. BOROV AC, Kaljina, Sokolac
22. BOROVSKO, Borovsko, Rogatica
23. BRADVA, Kramer Selo, Rogatica
24. BRANKOVICI, ć   Rogatica
25. BRDA, Brda, Rogatica
26. BRDO, ć   Rogatica
27. BRDO, đ   Rogatica
28. BREGOVI, Slap, Rogatica
29. B:REZJE, Brezje, Rogatica
30. BREZJE, č   Rogatica
31. BRIJEG, Lepenica, Rogatica
32. BRIJEG, ć   Rogatica
33. BRODAR, Đ   Višegrad
34. BUDACI, Budaci, Rogatica
3·5. CARINE, Presjeka, Višegrad
36. CIGANSKA SOKOLOVINA, Rogatica
37. CIGLE, štrpci, Rudo
38. CRKVICE, Greben, Višegrad
39. CRKVINA, ć   Sokolac
40. CRKVINA, č   Sokolac
41. CRKVINA, Obrveni, Rudo
42. CRKVINA, Plješivica, Rogatica
43. CRKVINA, Podromanija, Sokolac
44. CRKVINA, Pribidoli, Rudo
45. CRKVINA, Sjeversko, Rogatica
46. CRKVINA-GREBNICE, Klašnik, Višegrad
47. CRVENA LOKVA, Citluci, Sokolac
48. CADOVINA, Cadovina, Rogatica
49. CAPLJ A, Kaoštice, Višegrad
50. Č   Citluci, Sokolac
51. CAVARINE, Cavarine, Sokolac
52. CA VKE, Sjeversko, Rogatica
53. CITLUCI, Citluci, Sokolac
54. Č   Š ć   Rogatica
55. DJEDOVCI, Djedovci, Sokolac
56. DOBRUN 1, Dobrun, Višegrad
57. DOBRUN 2, Dobrun, Višegrad
58. DOCEVI, Ljubomišlje, Rogatica
59. DONJE ŠTITAREVO, Donje Stitarevo, Vi.šegrad
60. DRCALICA, Knežina-Jasik, Sokolac
61. DRIJENJAK, Vragolovi, Rogatica
62. DRV AREVO, ć   Sokolac
63. DUB, Meremišlje, Višegrad
64. DUB, Okolišta, Višegrad
65. DUB, Veletovo, Višegrad
66. DUBACKO BRDO, Dubac, Rudo
67. DUBOKI DO, č ć   Sokolac
68. DUBOKI POTOK, Knežina-Jasik, Sokolac
69. DULUM, Orahovci, Višegrad
70. Đ Đ BRDO, Presjeka, Višegrad
71. Đ 1, Đ ć   Višegrad
72. Đ 2, Đ ć   Višegrad
73. GAJ, Miševina, Rogatica
74. GAJEVINE, Donje Štitarevo, Višegrad
75. GERUŠA, ć   Sokolac
76. GTRSKI GRAD, Gire, Sokolac
77. GLASINACKO POLJE, ć  
Sokolac
78. GLAVICA, Barnik, Sokolac
79. GLAVICA, Gornje Štitarevo, Višegrad
80. GLUHOVINA, ć   Rogatica
81. GODOMILJE, Godomilje, Rogatica
82. GOLA GLAVICA, Vraneši, Sokolac
83. GOLUBOVICI, ć   Rogatica
84. GORNJE KUKAVICE, Gornje Kukavice,
Rogatica
85. GORNJI MESICI, Gornji ć   Rogatica
86. GOSINJA PLANINA, Gosinja planina,
Rogatica
87. GRABENICE, Kruševci, Sokolac
88. GRABOVIK, č   Rudo
89. GRAD, Bukovik, Sokolac
9'0. GRAD, Kovanj, Rogatica
91. GRAD (Ilijak), Sjeversko, Rogatica
92. GRAD, š ć   Sokolac
93. GRAD (Ilijak), Zagrade, Sokolac
94. GRAD NA RUJNIKU, ć   Rogatica
95. GRAD POD LAZNICOM, š č ć   Rogatica
96. GRAD PRISOJE, Trubava, Sokolac
97. GRAD VITANJ, Kula, Sokolac
98. GRADAC (Gradac Oškoplje), ć  
Rogatica
99. GRADAC, č   Rogatica
100. GRADAC, ć   Rogatica
101. G'RADAC, Kramer Selo, Rogatica
102. GRADAC, Kruševci, Sokolac
103. GRADAC (Gujin Gradac), č   Sokolac
iU4. GRADAC 1, Osovo, Rogatica
105. GRADAC 2, Osovo, Rogatica
106. GRADAC, Sokolac
107. GRADAC (Lijepi grad), Ustibare, Rudo
108. GRADIC, ć   Sokolac
109. GRADIC, Bijele Vode, Sokolac
110. GRADIC PRISOJE, Trubava, Sokolac
111. GRADINA, Buljukovina, Sokolac
112. GRADINA, Dolovi, Rudo
113. GRADINA, Dolovi, Sokolac
114. GRADINA, Gulije, Rogatica
8!
86
115.
116.
117.
118.
119.
120.
121.
122.
123.
124.
125.
126.
127.
128.
129.
130.
131.
132.
133.
134.
135.
136.
137.
138.
139.
140.
141.
142.
143.
144.
145.
146.
147.
148.
149.
150.
151.
152.
153.
154.
155.
156.
157.
158.
159.
160.
161.
162.
163.
164.
165.
166.
167.
168.
169.
170.
171.
172.
173.
174.
175.
176.
177.
178.
179.
180.
181.
182.
183.
184.
185.
GRADINA (Klisura), ć ć Brdo,
Sokolac
GRADINA, ć Rogatica
GRADINA (Marinkov Grad), Košutica, Sokolac
GRADINA (Kotorište), Košutica, Sokolac
GRADINA (Nenad Grad), š ć Sokolac
GRADINA (Stolica), Miševina, Rogatica
GRADINA (Kik), Osovo, Rogatica
GRADINA (Komina), ž ć Sokolac
GRADINA (Mlad), ž ć Sokolac
GRADINA, Pediše, Sokolac
GRADINA (Pliješ), Podromanija, Sokolac
GRADINA, ć Sokolac
GRADINA, š ć Sokolac
GRADINA, Vrhbarje, Sokolac
GRADINA, Vrlazje, Rogatica
GRADINA, Zagrade, Rudo
GRADINA, Zagrade, Sokolac
Č GROBLJE, Jezernice, Višegrad
GREBNICE, Drinsko, Višegrad
GREBNICE, Jasenice, Rogatica
GREBNICE, Orahovci, Višegrad
GREBNICE, Velika Gostilja, Višegrad
GROBLJE, ć Višegrad
GROBLJE, Zakomo, Rogatica
č č Rogatica
GUVNO, Pokrivenik, Rogatica
GUZDELJSKO POLJE, Guždelji, Rogatica
Ć ć Višegrad
HAN LJEšCICE, Vragolovi, Rogatica
HAN OSOVO, Osovo, Rogatica
HO<;:IMERI 1, ć ć Sokolac
HOCIMERI 2, ć ć Sokolac
HRASTOV Č Kula, Sokolac
HRASTOVI (Mramorje), Greben, Višegrad
HRELJIN GRAD, Č Sokolac
HRID, ć Sokolac
HRTAR, Hrtar, Višegr.ad
Ć ć Sokolac
IZBORINE, č ć Rogatica
JAKŠIN DO, Ponor, Sokolac
JANJOšI, Janjoši, Rogatica
Ć ć Rogatica
JASIK, Vratar, Rogatica
JASIKOVICA, Kruševci-Grabenice, Sokolac
JEVREJSKO GROBLJE, Crni Vrh, Višegrad
JEZERO, Sase, Višegrad
ć 1, ć Sokolac
Ć 2, ć Sokolac
KALEN GREBLJE, Kaljina, Sokolac
č ć Rogatica
Ć č Sokolac
KAURSKO GROBLJE, Hrtar, Višegrad
KILER, č Sokolac
KLEOKOV AC, č Sokolac
KOBILJ-BRDO, ć Rogatica
KOMINA, ž ć Sokolac
KONOGOVO, Brezje, Rogatica
KORITA, ć Rogatica
KOSOVO, Kosovo, Rogatica
KOSOVO POLJE, Kosovo Polje, Višegrad
č DO 1, Kula, Sokolac
KOV Č DO 2, Kula, Sokolac
Č ć Višegrad
KRIŽEVAC, Jezernice, Višegrad
KRižEV AC, Zagrade, Sokolac
š ć š ć Višegrad
KRST, Š ć Sokolac
Č č Sokolac
Č Š č Sokolac
LASTRE, Đ Višegrad
LAZE (Podlaze), Laze, Sokolac
186. LIPOV DO, Šahdani, Rudo
187. LOZNIK 1, ć Sokolac
188. LOZNIK 2, ć Sokolac
189. Ć POLJE 1, Košutica, Sokolac
190. LUBURIC POLJE 2, Košutica, Sokolac
191. ć POLJE 3, Košutica, Sokolac
192. LUKA, Selišta, Sokolac
193. LUKE, šahdani, Rudo
194. LJUBANJ, Setihovo, Rudo
195. LJUBOVINE, ž ć Sokolac
196. LJUTA STRANA, ć Sokolac
197. Ć č Sokolac
198. MALA GRADINA, ć Sokolac
l99. MALA GRADINA, č Sokolac
200. MALA GRADINA, ć Sokolac
201. MALI GRADAC, ć Rogatica
202. MALI GRADAC, č Sokolac
203. MALJEVICI, ć Rogatica
204. MANDRA, Borike-Mandra, Rogatica
205. MANDRA, Mandra, Sokolac
206. MANGALIN HAN, Donji Dubovik, Višegrad
207. MARAVICI, ć Rogatica
203. Đ Đ đ đ Višegrad
209. MEHAGIN DO, č Sokolac
210. MEJDAN, Brezje, Rogatica .,;
211. MEREMIŠLJE, Meremišlje, Višegrad
212. MIŠEVINA, Miševina-Lunjevac, Rogatica
213. Đ ž ć Sokolac
214. MRAMOR, Kabernik, Višegrad
215. MRAMOR, Selišta, Sokolac
216. MRAMOR, Stop, Rogatica
217. MRAMOR, Sip, Višegrad
218. Ć Vražalice, Rogatica
219. MRAMORJE, č Sokolac
220. MRAMORJE, Beheci, Rogatica
221. MRAMORJE, Hrtar, Višegrad
222. MRAMORJE, Jabuka, Sokolac
223. MRAMORJE, ć
Sokolac
224. MRAMORJE, Kamenica-Podhrid, Višegrad
225. MRAMORJE, Knežina, Sokolac
226. MRAMORJE, Kruševci, Sokolac
227. MRAMORJE, Okruglo, Rogatica
228. MRAMORJE, Osovo-Dolovi, Rogatica
229. MRAMORJE, Pazalje, Rudo
230. MRAMORJE, Pihlice, Sokolac
231. MRAMORJE, č ć Rogatica
232. MRAMORJE, Poratak, Sokolac
233. MRAMORJE, č ć Višegrad
234. MRAMORJE, Rohci, Višegrad
235. MRAMORJE, č polje, Sokolac
236. MRAMORJE, Stara Gora, Rogatica
237. MRAMORJE, č Rudo
238. MRAMORJE, Šahdani, Rudo
239. MRAMORJE, Vagan, Rudo
240. MRAMORJE   č grobnice), Vražalice-
č Rogatica
241. MRAMORJE   č Zavrblje, Višegrad
242. NAHOTA, Nahota, Rogatica
243. NA VSAN, Rogatica
244. NELJESKE, ć Sokolac
245. NJIVICA, Miševina, Rogatica
246. OGLAVAK, Bijelo Brdo, Rudo
247. OKOLIŠTA, štrpci, Rudo
248. OKRUGLO, Rogatica
249. OPRAšICI, š ć Rogatica
250. OSOVO, Osovo, Rogatica
251. OTAVA, Gornje Štitarevo, Višegrad
252. OVLAGIJA, č Sokolac
253. OVLAGIJA, Seljani, Rogatica
254. OVRCJE-MILETCI, Sokolac
255. PALE, Brezje, Višegrad
256.
257.
258.
259.
260.
261.
262.
263.
264.
265.
266.
267.
268.
269.
270.
271.
272.
273.
274.
275.
276.
277.
278.
279.
280.
281.
282.
283.
284.
285.
'.286.
287.
288.
289.
290.
291.
292.
293.
294.
295.
296.
297.
298.
299.
300.
301.
302.
303.
PANJEVI, ć Rogatica
PAPRATNICE, Osovo, Rogatica
PAPRATNICE, ć Rogatica
P Ć Kruševci, Sokolac

PEJDAHOVO GROBLJE, Gornje Štitarevo,
Višegrad
Š Ć 1, š ć Rogatica
ć 2, š ć Rogatica
PETROVO POLJE (Petripolje), ć
Rogatica
PLANJE, Planje, Rogatica
PLOCE, Vraneši, Sokolac
PLJEŠIVICA 1, Plj eši vica, Rogatica
PLJEšIVICA 2, Plješ:ivica, Rogatica
POBRDALJE, ć Rogatica
PODGAJ, Podgaj, Rogatica
PODGA.JEVI, Buc1aci, Rogatica
PODGRADAC, č Sokolac
PODILIJAK 1, Sj2versko, Rogatica
PODILIJAK 2, Sjeversko, Rogatica
PODOMAR, č Sokolac
PODSTRANJE, Ž ć Rogatica
PODZID, Ribioci, Rogatica
POHOV AC (Puhovac), ć Sokolac
POLJE, Velika Gostilja, Višegrad
Ć č Sokolac
PREVIJA, Kula, Sokolac
RADOV AN HAN, Vragolovi, Rogatica
ć Žljebovi, Sokolac
RASKRšCE, Dolovi, Rogatica
RASOV č ć Sokolac
RAZDOLJE, Razdolje, Rogatica
RAžEVO BRDO, Sokolac
REPUSEVCI, Repuševci, Višegrad
ROGATICA, Rogatica
RUDINE, ć Rogatica
RUDINE, Sokolac
RUDINE-IV ANPOLJE, Đ Sokolac
RUJIŠTA, Rujišta, Višegrad
RUSANOVICI, ć Rogatica
SELIŠTE, Okruglo, Rogatica
SELJANI 1, Seljani, Rogatica
SELJANI 2, Seljani, Rogatica
SJEVERSKO 1, Sjeversko, Rogatica
SJEVERSKO 2, Sjeversko, Rogatica
SLAP, Slap, Rogatica
SMREKE, Sokolac
SOKOLAOKO POLJE (Poljak), Gornji Odžak,
Sokolac
Ć ć Rogatica
SOLILA, Varošište, Rogatica
304.
305.
306.
307.
308.
309.
310.
311.
312.
313.
314.
315.
316.
317.
318.
319.
320.
321.
322.
323.
324.
325.
326.
327.
328.
329.
330.
331.
332.
333.
334.
335.
336.
337.
338.
339.
340.
341.
342.
343.
344.
345.
346.
347.
348.
349.
350.
351.
352.
I --- -·· ·'"·· ..
STARI BROD, Stari Brod, Rogatica
STIJENA POD PISMOM, Žlijeb, Višegrad
STUPINE (Mramorovi), Jabuka, Sokolac
šAHINSKI GRAD, š ć Sokolac
SARENCEVE č č Sokolac
Š Ć š ć Sokolac
ŠTRPCI 1, Štrpci, Rudo
STRPCI 2, štrpci, Rudo
T ALINE, Sokolac
TATINICA, Tatinica, Višegrad
TINJAG-DO, ć Sokolac
TIRIN HAN, Osovo-Halije, Rogatica
Ć Lepenica, Rogatica
TRNOVIK, Okruglo, Rogatica
TROJAN, Stop, Rogatica
TRUšEN KAMEN, Vrhbarje, Sokolac
TRU'TOVO BRDO (Brdašce), Mala Gostilja,
Više grad
TULEŽ, Stop, Rogatica
TURSKA VODA, Seljani, Rogatica
VAROŠIŠTE, Varošište, Rogatica
8'T"'
VELIKA GRADINA, ć Sokolac
VELIKA GRADINA, Staro Selo, Sokolac
VELIKA NJIVA, Č Sokolac
VELIKI CAIR, ć Sokolac
VELIKI GRAD, ć Rogatica
VELIKI VRH, Romanija, Sokolac
ć ć Sokolac
VILINO KOLO (Vrelo), č Rogatica
VISEGRAD 1, Višegrad
VISEGRAD 2, Višegrad
VITANJ, Kula, Sokolac
VLASULJE, č Rogatica
VRATAR, Vratar, Rogatica
VRATNICA-RADA V A, Sokolac
VRAŽALICE, Vražalice, Rogatica
ž ć ž ć Sokolac
VRELCE, ć Sokolac
VRHSELIŠTE, Selišta, Sokolac
VRLAZJE, Vrlazje-Podgradina, Rogatica
VRTANJAK, ć Rogatica
Đ Zagrade, Sokolac
ZAKOMO 1, Zakomo, Rogatica
ZAKOMO 2, Zakomo, Rogatica
ZARBOVINA, Zarbovina, Rudo
ZA VRH, Stijenice, Rogatica
žEPA, Žepa, Rogatica
ŽIV Ć   ć Ž ć
Rogatica
žUNOVI, žunovi, Sokolac
žUPANOVICI, ž ć Rogatica
REGIJA 17: POPIS NALAZISTA PRAISTORIJSKOG DOBA
3. Ć GRADINA, ć
Sokolac (C 3)
4. ARAREV A GROMILA, č Sokolac (C 3)
5. BANDIN ODŽAK, Bandin Odžak, Sokolac (C 3)
20. BORCI, Vrlazje, Rogatica (C 4)
21. BOROVAC, Kaljina, Sokolac (B 2)
22. BOROVSKO, Borovsko, Rogatica (D 4)
23. BRADVA, Kramer Selo, Rogatica (D 4)
24. ć ć Rogatica (E 4)
27. BRDO, đ Rogatica (D 4)
29. BREZJE, Brezje, Rogatica (D 4)
37. CIGLE, Strpci, Rudo (H 6)
43. CRKVINA, Podromanija, Sokolac (C 3)
45. CRKVINA, Sjeversko, Rogatica (E 3)
47. CRVENA LOKVA, Č Sokolac (C 3)
50. Č č Sokolac (C 3)
51. Č V ARINE, č Sokolac (C 3}
52. CA VKE, Sjeversko, Rogatica (E 3)
53. CITLUCI, č Sokolac (C 3)
55. DJEDOVCI, Djedovci, Sokolac (C 4)
57. DUBOKI DO, č ć Sokolac (C 4)
76. GIRSKI GRAD, Gire, Sokolac (B 2)
77. č POLJE, ć
Sokolac (C 3)
81. GODOMILJE, Godomilje, Rogatica (E 3)
83. GOLUBOVICI, ć Rogatica (D 5)
85. GORNJI Ć Gornji ć Rogatica (D 5)
86. GOSINJA PLANINA, Gosinja planina,
Rogatica (C 5)
89. GRAD, Bukovik, Sokolac (B 2)
88
90. GRAD, Kovanj, Rogatica (D 4) 191. Ć POLJE 3, Košutica, Sokolac (C 3)
91. GRAD (Ilijak), Sjeversko, Rogatica (E 3) 195. LJUBOVINE, ž ć Sokolac (D 3)
92. GRAD, Š ć Sokolac (D 3) 197. Ć č Sokolac (C 3)
93. GRAD (Ilijak), Zagrade, Sokolac (B 2) 198.• MALA GRADINA, ć Sokolac (C 3)
94. GRAD NA RUJNIKU, ć 199. MALA GRADINA, č Sokolac (C 3)
Rogatica (E 4) 200. MALA GRADINA, € ć Sokolac (C 3)
95. GRAD POD LAZNICOM, š č ć 201. MALI GRADAC, ć Rogatica (D 5)
Rogatica (E 3) 202. MALI GRADAC, č Sokolac (C 3)
96. GRAD PRISOJE, Trubava, Sokolac (C 2) 204. MANDRA, Borike-Mandra, Rogatica (F 4)
97. GRAD VITANJ, Kula, Sokolac (C 4) 206. MANGALIN HAN, Donji Dubovik,
98. GRADAC (Gradac Oškoplje), ć Višegrad (G 4)
Rogatica (E 3) 207. MARA VICI, ć Rogatica (D 4)
99. GRADAC, č Rogatica (D 4) 209. MEHAGIN DO, č Sokolac (C 3)
100. GRADAC, ć Rogatica (D 5) 210. MEJDAN, Brezje, Rogatica (D 4)
101. GRADAC, Kramer Selo, Rogatica (D 4) 213. Đ ž ć Sokolac (C 3)
102. GRADAC, Kruševci, Sokolac (B 2) 224. MRAMORJE, Kamenica-Podhrid,
103. GRADAC (Gujin Gradac), č Sokolac (C 3) Višegrad (G 3)
104. GRADAC 1, Osovo, Rogatica (E 4) 227. MRAMORJE, Okruglo, Rogatica (E 4)
105. GRADAC 2, Osovo, Rogatica (E 4) 243. NA VSAN, Rogatica (E 4)
106. GRADAC, Sokolac (C 3) 248. OKRUGLO, Rogatica (E 4)
108. Ć ć Sokolac (C 2) 249. Š Ć š ć Rogatica (F '1)
109. Ć Bijele Vode, Sokolac (B 3) 250. OSOVO, Osovo, Rogatica (E 4)
110. Ć PRISOJE, Trubava, Sokolac (C 2) 253. OVLAGIJA, Seljani, Rogatica (E 4)
111. GRADINA, Buljukovina, Sokolac (C 4) 254. Č Sokolac (D 2)
113. GRADINA, Dolovi, Sokolac (D 3) 257. PAPRATNICE, Osovo, Rogatica (E 4)
114. GRADINA, Gulije, Rogatica (E 4) 264. PLANJE, Planje, Rogatica (C 4)
115. GRADINA (Klisura), ć ć Brdo, 266. PLJEšIVICA 1, Plješivica, Rogatica (E 4)
Sokolac (B 2) 271. PODGRADAC, č Sokolac (C 3)
116. GRADINA, ć Rogatica (E 5) 272. PODILIJAK 1, Sjeversko, Rogatica (E 3)
117. GRADINA (Marinkov Grad), Košutica, 274. PODOMAR, č Sokolac (D 2)
Sokolac (C 3) 277. POHOVAC (Puhovac), ć Sokolac (C 3)
118. GRADINA (Kotorište), Košutica, Sokolac (C 2) 279. Ć č Sokolac (C 3)
119. GRADINA (Nenad Grad), š ć Sokolac (C 2) 280. PREVIJA, Kula, Sokolac (C 3)
121. GRADINA (Kik), Osovo, Rogatica (E 4) 283. Š Ć Dolovi, Rogatica (D 5)
122. GRADINA (Komina), ž ć Sokolac (D 3) 284. RASOV ACA, ć Sokolac (C 3)
123. GRADINA (Mlad), ž ć Sokolac (C 4) 285. RAZDOLJE, Razdolje, Rogatica (F 3)
124. GRADINA, Pediše, Sokolac (C 3) 289. RUDINE, ć Rogatica (D 4)
125. GRADINA (Pliješ), Podromanija, Sokolac (C 3) 290. RUDINE, Sokolac (B 1)
126. GRADINA, ć Sokolac (C 2) 291. RUDINE-IV ANPOLJE, Đ Sokolac (C 4)
127. GRADINA, š ć Sokolac (D 3) 293. Ć ć Rogatica (D 4)
128. GRADINA, Vrhbarje, Sokolac (C 4) 297. SJEVERSKO 1, Sjeversko, Rogatica (E 3)
129. GRADINA, Vrlazje, Rogatica (D 4) 300. SMREKE, Sokolac (C 3)
131. GRADINA, Zagrade, Sokolac (B 2) 301. SOKOLACKO POLJE (Poljak), Gornji Odžak,
132. Č GROBLJE, Jezernice, Višegrad (G 5) Sokolac (C 3)
139. č č Rogatica (D 4) 305. STIJENA POD PISMOM, Žlijeb, Višegrad (G 3)
144. HAN OSOVO, Osovo, Rogatica (E 4) 307. SAHINSKI GRAD, ć Sokolac (B 3)
145. Ć 1, ć ć 308. č Č č Sokolac (C 3)
Sokolac (D 3) 309. Ć ć Sokolac (D 3)
147. HRASTOVACA, Kula, Sokolac (C 4) 310. STRPCI 1, štrpci, Rudo (H 6)
149. HRELJIN GRAD, Č Sokolac (C 3) šTRPCI 2, Strpci, Rudo (I 6)
154. JAKSIN DO, Ponor, Sokolac (C 4) 312. TALINE, Sokolac (C 3)
156. JAREVICI, ć Rogatica (D 5) 313. TATINICA, Tatinica, Višegrad (F 3)
159. JEVREJSKO GROBLJE, Crni Vrh, 324. VELIKA GRADINA, ć
Višegrad (F 4) Sokolac (C 3)
160. JEZERO, Sase, Višegrad (G 4) 325. VELIKA GRADINA, Staro Selo, Sokolac (C 3)
170. KOMINA, ž ć Sokolac (D 3) 328. VELIKI GRAD, ć Rogatica (D 5)
171. KONOGOVO, Brezje, Rogatica (D 4) 329. VELIKI VRH, Romanij a, So kolac (B 3)
173. KOSOVO, Kosovo, Rogatica (E 5) 334. VITANJ, Kula, Sokolac (C 4)
175. č DO 1, Kula, Sokolac (C 3) 335. VLASULJE, Cadovina, Rogatica (E 5)
179. KRIŽEV AC, Zagrade, Sokolac (B 2) 337. VRATNICA-RADA V A, Sokolac (C 3)
182. Č č Sokolac (C 3) 339. VRAžICI, ž ć Sokolac (C 3)
183. Č č Sokolac (C 3) 343. VRTANJAK, ć Rogatica (D 4)
185. LAZE (Podlaze), Laze, Sokolac (C 3)
344. Đ Zagrade, Sokolac (B 2)
187. LOZNIK 1, ć Sokolac (C 4)
350. ŽIVALJEVICI   ć Ž ć
188. LOZNIK 2, ć Sokolac (C 4) Rogatica (F 3)
189. ć POLJE 1, Košutica, Sokolac (C 3) 352. ž ć Ž ć Rogatica (F 3)
89
REGIJA l 7: POPIS NALAZIŠTA IZ DOBA RIMSKE VLADA VINE
8. BEGOV GAJ, Presjeka, Višegrad (G 4)
18. BOR, Stari Brod, Rogatica (F 3)
22. BOROVSKO, Borovsko, Rogatica (D 4)
23. BRADVA, Kramer Selo, Rogatica (D 4)
24. Ć ć Rogatica (E 4)
36. CIGANSKA SOKOLOVINA, Rogatica (E 4)
38. CRKVICE, Greben, Višegrad (G ·1)
40. CRKVINA, č Sokolac (D 3)
42. CRKVINA, Plješivica, Rogatica (E 4)
44. CRKVINA, Pribidoli, Rudo (H 6)
46. CRKVINA-GREBNICE, Klašnik, Višegrad (F 3)
53. č č Sokolac (C 3)
61. DRIJENJAK, Vragolovi, Rogatica (D 4)
74. GAJEVINE, Donje Stitarevo, Višegrad (F 3)
136. GREBNICE, Velika Gostilja, Višegrad (G 4)
138. GROBLJE, Zakomo, Rogatica (D 4)
147. HRASTOV ACA, Kula, Sokolac (C 4)
149. HRELJIN GRAD, č Sokolac (C 3)
174. KOSOVO POLJE, Kosovo Polje, Višegrad (G 4)
180. ć š ć Višegrad (G 4)
227. MRAMORJE, Okruglo, Rogatica (E 4)
239. MRAMORJE, Vagan, Rudo (H 5)
264. PLAN JE, Planje, Rogatica (C 4)
267. PLJESIVICA 2, Plješivica, Rogatica (E 4)
277. POHOVAC (Puhovac), ć Sokolac (C 3)
279. Ć č Sokolac (C 3)
288. ROGATICA, Rogatica (E 4)
293. ć ć Rogatica (D 4)
304. STARI BROD, Stari Brod, Rogatica (F 4)
332. VISEGRAD 1, Višegrad (G 5)
339. ć ž ć Sokolac (C 3)
350. Ć ć Ž ć  
Rogatica (E 3)
REGIJA 17: POPIS NALAZlSTA IZ SREDNJEG VIJEKA
1. ALIBEGOVCI 1, Kruševci, Sokolac (B 2)
2. ALIBEGOVCI 2, Kruševci, Sokolac (B 2)
6. BARE, Košutica, Sokolac (C 3)
7. BATOVO, č Rogatica (D 4)
8. BEGOV GAJ, Presjeka, Višegrad (G 4)
9. BEGOVINA, Varošište, Rogatica (D 5)
10. Ć ć Rogatica (E 3)
11. BIJELI PUT, ć Rogatica (E 5)
12. BILJEG, š ć Rogatica (E 4)
13. BILJEG, ć Sokolac (D 3)
14. BILJEZI, č Sokolac (A 2)
15. Ć ć Višegrad (G 6)
16. Ć ć
Sokolac (C 3)
17. BLACE, Blace, Višegrad (F 3)
18. BOR, Stari Brod, Rogatica (F 4)
19. BORAC, Varošište, Rogatica (D 5)
20. BORCI, Vrlazje, Rogatica (C 4)
24. BRANKOVICI, ć Rogatica (E 4)
25. BRDA, Brda, Rogatica (F 6)
26. BRDO, ć Rogatica (E 3)
27. BRDO, đ Rogatica (D 4)
28. BREGOVI, Slap, Rogatica (F 3)
30. BREZJE, č Rogatica (D 5)
31. BRIJEG, Lepenica, Rogatica (D 4)
32. BRIJEG, ć Rogatica (F 3)
33. BRODAR, Đ Višegrad (F 5)
34. BUDACI, Budaci, Rogatica (C 4)
35. CARINE, Presjeka, Višegrad (G 3)
38. CRKVICE, Greben, Višegrad (G 4)
39. CRKVINA, ć Sokolac (C 3)
40. CRKVINA, č Sokolac (D 3)
41. CRKVINA, Obrveni, Rudo (G 6)
45. CRKVINA, Sjeversko, Rogatica (E 3)
46. CRKVINA-GREBNICE, Klašnik, Višegrad (F 3)
48. CADOVINA, Cadovina, Rogatica (E 5)
49. č A, Kaoštice, Višegrad (F 5)
52. CA VKE. Sjeversko, Rogatica (E 3)
53. CITLUCI, Citluci, Sokolac (C 3)
54. Č Š ć Rogatica (E 5)
56. DOBRUN 1, Dobrun, Višegrad (H 5)
57. DOBRUN 2, Dobrun, Višegrad (H 5)
58. DOCEVI, Ljubomišlje, Rogatica (E 3)
59. DONJE šTITAREVO, Donje Štitarevo,
Višegrad (F 3)
60. Č Knežina-Jasik, Sokolac (B 2)
61. DRIJENJAK, Vragolovi, Rogatica (D 4)
12 - Arheološki leksi,kon
62. DRV AREVO, ć Sokolac (B 1)
63. DUB, Meremišlje, Višegrad (F 5)
64. DUB, Okolišta, Višegrad (G 4)
65. DUB, Veletovo, Višegrad (H 4)
66. DUBACKO BRDO, Dubac, Rudo (F 6)
68. DUBOKI POTOK, Knežina-Jasik, Sokolac (B 2)
69. DULUM, Orahovci, Višegrad (F 5)
70. Đ Đ BRDO, Presjeka, Višegrad (G 4)
71. Đ Ć 1, Đ ć Višegrad (F 3)
72. Đ Ć 2, Đ ć Višegrad (F 3)
73. GAJ, Miševina, Rogatica (E 5)
74. GAJEVINE, Donje Stitarevo, Višegrad (F 3)
75. GERUSA, ć Sokolac (D 2)
76. GIRSKI GRAD, Gire, Sokolac (B 2)
78. GLAVICA, Barnik, Sokolac (D 3)
79. GLAVICA, Gornje Stitarevo, Višegrad (F 3)
80. GLUHOVINA, ć Rogatica (E 3)
82. GOLA GLAVICA, Vraneši, Sokolac (D 3)
84. GORNJE KUKAVICE, Gornje Kukavice,
Rogatica (E 5)
87. GRABENICE, Kruševci, Sokolac (B 2)
88. GRABOVIK, č Rudo (F 6)
97, GRAD VITANJ, Kula, Sokolac (C 4)
107. GRADAC (Lijepi grad), Ustibare, Rudo (H 7)
112. GRADINA, Dolovi, Rudo (G 6)
120. GRADINA (Stolica), Miševina, Rogatica (E 5)
127. GRADINA, ć Sokolac (D 3)
130. GRADINA, Zagrade, Rudo (G 6)
133. GREBNICE, Drinsko, Višegrad (G 5)
134. GREBNICE, Jasenice, Rogatica (E 3)
135. GREBNICE, Orahovci, Višegrad (F 5)
136. GREBNICE, Velika Gostilja, Višegrad (G 4)
137. GROBLJE, ć Višegrad (G 3)
138. GROBLJE, Zakomo, Rogatica (D 4)
139. Č č Rogatica (D 4)
140. GUVNO, Pokrivenik, Rogatica (F 5)
141. GUžDELJSKO POLJE, Guždelji, Rogatica (D 4)
142. Ć ć Višegrad (F 5)
143. HAN LJESCICE, Vragolovi, Rogatica (D 4)
146. Ć 2, ć ć
Sokolac (D 3)
148. HRASTOVI (Mramorje), Greben, Višegrad (G 4)
150. HRID, ć Sokolac (C 2)
151. HRTAR, Hrtar, Višegrad (F 4)
152. Ć ć Sokolac (B 2)
153. IZBORINE, č ć Rogatica (E 5)
155. JANJOŠI, Janjoši, Rogatica (D 4)
90
157. JASIK, Vratar, Rogatica (F 3)
158. JASIKOVICA, Kruševci-Grabenice,
Sokolac (B 2)
161. Ć 1, ć Sokolac (A 3)
162. Ć 2, Kalauzovi6i, Sokolac (A 3)
163. KALEN GREIBLJE, Kaljina, Sokolac (B 2)
164. č ć Rogatica (E 4)
165. KARETICI, č Sokolac (B 2)
166. KAURSKO GROBLJE, Hrtar, Višegrad (F 4)
167. KILER, č Sokolac (B 2)
168. KLECKOVAC, č Sokolac (D 3)
169. KOBILJ-BRDO, ć Rogatica (F 4)
172. KORITA, ć Rogatica (E 4)
175. KOV ć DO 1, Kula, Sokolac (C 3)
176. KOV č DO 2, Kula, Sokolac (C 3)
177. Č ć Višegrad (G 4)
178. KRIZEVAC, Jezernice, Višegrad (G 5)
180. Š Ć š ć Višegrad (G 4)
181. KRST, Š ć Sokolac (D 3)
184. LASTRE, Đ Višegrad (F 5)
186. LIPOV DO, šahdani, Rudo (F 6)
189. LUBURIC POLJE 1, Košutica, Sokolac (C 3)
190. LUBURIC POLJE 2, Košutica, Sokolac (C 3)
192. LUKA, Selišta, Sokolac (D 3)
193. LUKE, Sahdani, Rudo (F 6)
194. LJUBANJ, Sehitovo, Rudo (G 6)
196. LJUTA STRANA, ć Sokolac (B 1)
203. Ć ć Rogatica (D 5)
205. MANDRA, Mandra, Sokolac (D 2)
208. Đ Đ đ đ Višegrad (F 5)
211. MEREMISLJE, Meremišlje, Višegrad (F 5)
212. MISEVINA, Miševina-Lunjevac, Rogatica (E 5)
214. MRAMOR, Kabernik, Višegrad (G 5)
215. MRAMOR, Selišta, Sokolac (D 3)
216. MRAMOR, Stop, Rogatica (F 3)
217. MRAMOR, Šip, Višegrad (G 5)
218. MRAMORIC, Vražalice, Rogatica (D 5)
219. MRAMORJE, č Sokolac (B 2)
220. MRAMORJE, Beheci, Rogatica (E 3)
221. MRAMORJE, Hrtar, Višegrad (F 4)
222. MRAMORJE, Ja buka, Sokolac (B 2)
223. MRAMORJE, ć
Sokolac (A 3)
224. MRAMORJE, Kamenica-Podhrid,
Višegrad (G 3)
225. MRAMORJE, Knežina, Sokolac (C 2)
226. MRAMORJE, Kruševci, Sokolac (B 2)
227. MRAMORJE, Okruglo, Rogatica (E 4)
228. MRAMORJE, Osovo-Dolovi, Rogatica (E 4)
229. MRAMORJE, Pazalje, Rudo (F 6)
230. MRAMORJE, Pihlice, Sokolac (B 1)
231. MRAMORJE, č ć Rogatica (E 5)
232. MRAMORJE, Poratak, Sokolac (A 2)
233. MRAMORJE, č ć Višegrad (G 3)
234. MRAMORJE. Rohci, Višegrad (F 5)
235. MRAMORJE, č polje, Sokolac (C 3)
236. MRAMORJE, Stara Gora, Rogatica (F 3)
237. MRAMORJE, č Rudo (F 6)
238. MRAMORJE, Sahdani, Rudo (F 6)
2319. MRAMORJE, Vagart, Rudo (H 5)
240. MAMORJE   č grobnice), Vražalice-
č Rogatica (D 5)
241. MRAMORJE   č Zavrblje, Višegrad (F 5)
242. NAHOTA, Nahota, Rogatica (F 5)
244. NELJESKE, ć Sokolac (B 1)
245. NJIVICA, Miševina, Rogatica (E 5)
246. OGLAVAK, Bijelo Brdo, Rudo (H 6)
247. OKOLISTA, Štrpci, Rudo (H 6)
251. OTAVA, Gornje Štitarevo, Višegrad (F 3)
252. OVLAGIJA, č Sokolac (D 3)
253. OVLAGIJA, Seljani, Rogatica (E 4)
254. OVRCJE-MILETCI, Sokolac (D 2)
255. PALE, Brezje, Višegrad (G 5)
256. PANJEVI, ć Rogatica (C 4)
258. PAPRATNICE, ć Rogatica (F 3)
259. PAZARIC, Kruševci, Sokolac (B 2)
260. PEJDAHOVO GROBLJE, Gornje Štitarevo,
Višegrad (F 3)
261. PESURICI 1, š ć Rogatica (F 4)
262. PESURICI 2, š ć Rogatica (F 4)
263. PETROVO POLJE (Petripolje), ć
Rogatica (E 4)
265. Ć Vraneši, Sokolac (D 3)
266. PLJESIVICA 1, Plješivica, Rogatica (E 4)
PLJESIVICA 2, Pl}ešivica, Rogatica (E 4)
268. POBRDALJE, ć Rogatica (F 2)
269. PODGAJ, Podgaj, Rogatica (D 4)
270. PODGAJEVI, Budaci, Rogatica (C 4)
272. PODILIJAK 1, Sjeversko, Rogatica (E 3)
27T PODILIJAK 2, Sjeversko, Rogatica (E 3)
274. PODOMAR, č Sokolac (D 2)
275. PODSTRANJE, Ž ć Rogdtica (E 3)
276. PODZID, Ribioci, Rogatica (F 3)
278. POLJE, Velika Gostilja, Višegrad (G 4)
280. PREVIJA, Kula, Sokolac (C 3)
281. RADO VAN HAN, Vragolovi, Rogatica (D 4)
282. č Zljebovi, Sokolac (D 2)
283. Š Ć Dolovi, Rogatica (D 5)
286. RAZEVO BRDO, Sokolac (C 3)
287. REPUSEVCI, Repuševci, Višegrad (G 5)
288. ROGATICA, Rogatica (E 4)
290. RUDINE, Sokolac (B 1)
292. RUJI,ŠTA, Rujišta, Višegrad (F 3)
293. Ć ć Rogatica (D 4)
294. SELIŠTE, Okruglo, Rogatica (E 4)
295. SELJANI 1, Seljani, Rogatica (E 4)
29'6. SELJANI 2, Seljani, Rogatica (E 4)
W8. SJEVERSKO 2, Rogatica (E 3)
299. SLAP, Slap, Rogatica (F 3)
302. Ć ć Rogatica (E 5)
303. SOLILA, Varošište, Rogatica (D 5)
306. STUPINE (Mramorovi), Ja buka, So kolac (B 2)
314. TINJAG-DO, ć Sokolac (A 2)
315. TIRIN HAN, Osovo-Halije, Roga tic.a (E 4)
316. TORIC, Lepenica, Rogatica (D 4)
317. TRNOVIK, Okruglo, Rogatica (E 4)
318. TROJAN, Stop, Rogatica (F 3)
319. TRUSEN KAMEN, Vrhbarje, Sokolac (C 4)
320. TRUTOVO BRDO (Brdašce), Mala Gostilja,
Višegrad (G 4)
321. TULEZ, Stop, Rogatica (F 3)
322. TURSKA VODA, Seljani, Rogatica (E 4)
323. VAROSISTE, Varošište, Rogatica (D 5)
326. VELIKA NJIVA, Citluci, Sokolac (C 3)
327. VELIKI CAIR, ć Sokolac (D 3)
330. VIDRICI, ć Sokolac (C 3)
331. VILINO KOLO (Vrelo), č Rogatica (D 5)
333. VISEGRAD 2, Višegrad (G 4)
335. VLASULJE, ć Rogatica (E 5)
336. VRATAR, Vratar, Rogatica (F 3)
338. VRAŽALICE, Vražalice, Rogatica (D 5)
340. VRELCE, ć Sokolac (A 3)
341. VRHSELISTE, Selišta, Sokolac (D 3)
342. VRLAZJE, Vrlazje-Podgradina, Rogatica (O 4)
345. ZAKOMO 1, Zakomo, Rogatica (D 4)
346. ZAKOMO 2, Zakomo, Rogatica (D 4)
347. ZARBOVINA, Zarbovina, Rudo (F 6)
348. ZA VRH, Stijenice, Rogatica (D 4)
349. ŽEPA, Žepa, Rogatica (F 3)
350. žIVALJEVICI   ć Ž ć
Rogatica (F 3)
351. ZUNOVI, žunovi, Sokolac (B 2)
91
REGIJA 17: NALAZIŠTA
17.l ALIBEGOVCI 1, Kruševci, Sokolac. Srednjo-
vjekovna nekropola. č 50 ć u obliku
.'i'lnduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: tor-
dirana traka. Kasni srednjj vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 240. N. ć
17 .2 ALIBEGOVCI 2, Kruševci, Sokolac. Srednjo-
vjekovna nekropola. č 17 ć u obliku
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: mo-
tiv krsta. Kasni srednji vijek.
LIT.: Š. š ć 1971, 240 N. ć
17.3 Ć GRADINA, ć So-
kolac. Praistorijska gradina. Locirana j.e na niskom
bee2.L1ljku u dolini. Plato izduženo-ovalnog oblika,
dimenzija 75 x 50 m, u cjelini je okružen kamenim
bedemom. Sondažno ispitivanj2 izveo je B. GrL«2:1:=i-
r.:.sa 1978. đ je da su bedemi spolja zidani
velikim kamenim blokovima, a unutrašnjost je po-
punjena sitnim lornljenirn. kamenjem. č
kultura; kasDO brnnzano i starije željezno doba.
LIT.: F. Fiala 1392 b, 425; B. Goveda1·i:;a 1985, 15-27.
B. Govedari.ca
17.4 ARAREVA GROMILA, č Sokolac. Pra-
istorijski tumulus. Osamljeni tumulus, van nekropo-
le, po č i sadržaju pripada grupi kneževskih
tumula č č Na kružnoj kamenoj
platformi, visine 1,20 m, spaljena je tijelo kneza, a
naknadno stavljeni prilozi: bronzani šljem korintskog
tipa, toke, pojas od astragalnih šipki, narukvice, fi-
bule, igle i dr. Nekoliko metara dalje, đ na
površini platforme, položeno tijelo s nešto bronzanog
nakita, tri željezna koplja i željeznom bojnom sje-
kirom - po svoj prilici rob ili sluga žrtvovan prili-
kom sahrane kneza. Iznad platforme nasut kameni
tumulus č oko 2.2 m, visine oko 1,8•0 m. Gla-
č kultura, druga polovina 6. v. st. e.
LIT.: C. Truhelka 1890 a, 70-72; .-1. Benac-B. ć 1957,
20-21; B. ć 1979, 159-163; B. ć 1987 c. B. č ć
17.5 BANDIN OD.ZAK, Bandin Odžak, Sokolac. Na
č Bandinog Odžaka istražili su Brudl i Glos-
sauer (1866), C. Truhelka (1889. i 1890), Đ Strati-
ć (1891) i F. Fiala (1892) više od č
tumula sa preko sto grobova. Tri groba pripadaju
jednoj od ranijih faza kasnog bronzanog doba (Ha
Al), a ostali uglavnom željezn<:im dobu, u rasponu
od 7. do 4. v. st. e.
LIT.: M. Hornes 1889, 135-149; F. Fialci Ulf.12· b, 425-.429;
A. Benac-B. ć 1956, 14, 17;B. ć 1981, 101, 105-106,
120-121; B. ć 1983 g, 418, 424-425; B. ć 1987 c,
· B. Č ć
17.6 BARE, Košutica, Sokolac. Srednjovjekovna ne-
kropola u ć polju. č 80 ć u ob-
liku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras:
linearni motivi, polumjesec, rozeta,. krst, oružje. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. š ć HJ71, 242. N. ć
BATOVO, č Rogatica. SrBdnjovjekovna
nekropola, č 16 ć u obliku č san-
duka i sarkofaga, orijentiranih ukras: polumje-
sec. Kasni srednji vijek;
LIT.: S. š ć 1971, 251. N. ć

17.8 BEGOV GAJ, Presjeka, Višegrad. Rimski sp-0-
menik i .srednjovjekovni grobovi. Rimska stela-cipus
s likom Atisa, uz dva ć u obliku sanduka, ori-
jentirarw. Z-I. Rimsko doba i kasni srednji vijek.
LF.: š. ć l!l71, 257. N. ć
17.9 BEGOVINA, Varošište, Rogatica. Srednjovje-
kovno groblje. č šest ć u obliku č
i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: ruka s č
predstave životinja, figuralne scene. Kasni s;cdnji
vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 253. N.   ć
17.10 BERKOVICI, ć Rogatica. Srednjovje-
kovna nekropola. Uz pravoslavno groblje č
35 ć u obliku sanduka i stela, orijentiranih
ukras: č znaci, č ljudska figura.
Kasn.i SPednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 247. N. ć
17.11 BIJELI PU'f, ć Rogatica. Srednjovjeko-
vno groblje. č šest ć u obliku sanduka,
orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 254 N. ć
17 .12 BILJEG, š ć Rogatica. Srednjovjekovno
groblje. č devet ć u obliku sanduka,
sarkofaga i stuba, orijentiranih Z-I; stub (nišan) s
natpisom vojvode š ć prenesen u Zemaljski
muzej, Sarajevo. Kasni srednji vijek, sredina 15. v.
LIT.: S. š ć 1971, 250; M. Vego 1981, 47-48, Sl. 9.
N. ć
17.13 BILJEG, ć Sokolac. Sred-
njovjekovni spomenik. Usamljeni ć u obliku
sanduka; ukras: č znaci, ljudska figura.
Kasni srednji vijek.
LIT.: F. Fial.a 1894 e, 319, Sl. 9. N. ć
17.14 BILJEZI, č Sokolac. Srednjovjeko-
vna nekropola. č 24 ć u obliku sandu-
ka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-Ji; ukras:
tordirana traka, spirale, rozete, vijenac. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: s. š ć 197l, 239. N. ć
17.15 BJEGOVICI, ć Viš,egrad. Srednjovje-
kovno groblje. č pet ć u obliku san-
duka. Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 260. N. ć
17.16 BJELOSAVLJEVICI, ć Sokolac.
Srednjovjekovni nadgrobni spomenik. Usamljeni ste-
ć u obliku sarkofaga, oll'ijentiran Z-I. Kasni sred-
nji vijek,
LIT.: š. š ć 1971, 244. N. ć
17.17 BLACE, Blace, š Srednjovjekovna ne-
kropola. č osam ć u obliku sanduka.
Kasni srednji vij:ek.
LIT.: š. š ć 1971, 256: N. ć
17.lS BOR, Stari Brod, Rogatica. Rimski spomenici
i srednjovjekovna nekropola. Lokalitet je smješten:
uz pravoslavno groblje. Rimski spomenici u sekun-
darnoj upotrebi, đ 105. ć U' obliku san'-
92
duka, orijentiranih Z-I. Rimsko doba kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 255. N. ć
17.19 BORAC, Varošište, Rogatica. Srednjovjekovni
grad. Jedan od ć gradova srednjovjekovne
Bosne i sjedište velikaškog roda ć
ć Prvi pouzdan spomen u izvorima je iz 139,3.
Njegove ruševine se prostiru na izduženom kraškom
grebenu sa lijeve strane rijeke č   iznad današ-
njeg sela ć   a sastoji se od dvije đ (Ve-
like i Male gradine) i ostataka gradskog naselja koje
je bilo opasano bedemima. Danas se još raspoznaju
brojna ć š č su temelji bili uklesani u živu
stijenu. č od grada pružalo se č
natsko naselje koje se zvalo č - današnje
Varošište. Manje probno iskopavanje na č oba-
vio je P. đ ć 1961. Kasni srednji vijek.
LIT.: Đ ć 1942, 31-94; P. đ ć 1962, 159-164.
P. đ ć
17.20 BORCI, Vrlazje, Rogatica. Praistorijska ne-
kropola sa tumulima i . srednjovjekovna nekropola
sa ć Smještena je na blago nagetoj kosi ispod
gradine ć   na jednom od obronaka Gosinje. F.
Fiala je istražio 13 tumula, sa ukupno 27 praistorij-
skih i više srednjovjekovnih grobova. Fiala đ
konstatuje i srednjovjekovnu nekropolu sa 43 ć
ka, od kojih dio na praistorijskim tumulima. Najsta-
riji nalazi pripadaju eneolitu (tumulus IX), dva na-
laza ranom bronzanom dobu, od kojih jedan pouz-
dano cetinskoj kulturi (tumuli II i IV), dva groba
su iz završne faze kasnog bronzanog doba (Glasinac
IIIc = Ha B2), dok ostali pripadaju starijem željez-
nom dobu, u rasponu od 7. do 5. v. st. e. Jedan grob
je pouzdano ranosrednjovjekovni, dok je kasnosred-
njovjekovnih, bez priloga, znatno više.
LIT.: F. Fiala 1894 f, 722-729; A. Benac-B. ć 1956,
H-10; S. š ć 1971, 251; B. ć 198:3 d, 184; 186; B.
Covi(; 1987 c. B. ć
17 .21 BOROV AC, Kalj ina, Sokolac. Praistorijska
gradina. Smještena je na zaravnjenom vrhu brda
iznad š ć Zutog potoka u rijeku Kaljinu. Plato je
izduženo-ovalnog oblika, dimenzija 90 x 80 m i sa
svih strana je š ć snažnim kamenim bedemom.
U jugozapadnom dijelu đ nalazi se nekoliko
kamenih i zemljanih gromila. Vjerovatno bronzano
i (ili) željezno doba.
LIT.: B. Govedarica 1985, 15-27. B. Govedarica
17.22 BOROVSKO, Borovsko, Rogatica. Na pod-
č tog sela F. Fiala je istražio (1892. i 1893. go-
dine) 20 praistorijskih tumula sa ukupno 56 grobova.
Dio grobova pripada kasnom bronzanom dobu (13.
do 11. v. st. e.), a pretežan starijem željeznom dobu
(uglavnom 6. v. st. e.). Otkriven je i jedan naknadni
ukop iz kasnijeg rimskog doba (4. st.).
LIT.: F. Fiala 1892 b, 438-440; F. Fiala 1893 b,
A. Benac-B. ć 1956, 19-20; B. ć 1981,
B. ć 1987 c.
748-752;
113-117;
B. ć
17 .23 BRADVA, Kramer Selo, Rogatica. Praistorij-
ska nekropola s tumulima. ć Truhelka otkopao šest
tumula sa više sahrana, od kojih je jedna iz srednjeg
bronzanog doba, a ostali iz željeznog doba, uz jednu
naknadnu sahranu iz rimskog doba (4. v.).
LIT.: C. Truhelka 1890, 390-391; B. č ć 1981, 109.
B. Ć
17 .24 BRANKOVICI, ć   Rogatica. Praisto-
rijska nekropola, rimski i srednjovjekovni grobovi.
Na č tog sela ispitao je F. Fiala 1896. i 189
1
7.
godine 30 praistorijskih tumula sa 66 grobova. Od
tih, jedan pripada srednjem, a dva kasnom bronza-
nom dobu, ć dio je iz starijeg željeznog doba
(uglavnom 6. v. st. e.), a nekoliko č đ
željeznog doba (5. i 4. v. st. e.). Otkrivena su i dva
naknadna ukopa iz rimskog doba (kasno carstvo), a
na č tumula i kasnosrednjovjekovni grobovi pod
ć
LIT.: F. Fiala 1896 d, 453-457; F. Fiala 1897 c, 586-591.
B. ć 1987 c. B. ć
17.25 BRDA, Brda, Rogatica. Srednjovjekovno gro-
blje. č č ć u obliku sanduka, ori-
jentirani Z-I i S-J; ukras: č Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 255. N. ć
17.26 BRDO, ć   Rogatica. Srednjovjekovna
nekropola sa ć č 80 ć u obliku
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: č  
biljni motiv, vodenica; mnogi dislocirani. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 247. N. ć
17 .27 BRDO, đ   Rogatica. Praistorijski tu-
muli i srednjovjekovna nekropola. Na nekoliko tu-
mula č 32 ć u obliku č   S2.nduka i
sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: tordirana traka,
spirale, biljni motivi, ptice, krst; (tri ć  
od njih dva s natpisom Vlatka đ ć i vojvode
Miotoša preneseni u Zemaljski muzej). Bronzano ili
željezno doba i kasni srednji vijek, č 15. st.
LIT.: Š. š ć 1971, 252-253, Sl. 32; M. Vego 1981, 51-
-53, Sl. 12-13. N.   ć
17.28 BREGOVI, Slap, Rogatica. Srednjovjekovna
nekropola sa ć č sedam ć u
obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i
SZ-JI. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 241. N. ć
17 .29 BREZJE, Brezje, Rogatica. Praistorijski tu-
muli. U okolini Gradine u Brezju ispitao je F. Fiala
1896. pet praistorijskih tumula sa ukupno 32 groba.
Dio grobova pripada kasnom bronzanom dobu (pre-
težno 10. i 9. v. st. e.), a dio starijem željeznom
dobu (uglavnom 6. v. st. e.).
LIT.: F. Fiala 1896 d, 439-Hl; A. Benac-B. ć 1956,
:z:l-24; B. ć 1931, 114, 127; B. ć 1983 g, 418, 426-428.
B. ć
17.30 BREZJE, č   Rogatica. Srednjovjekovna
nekropola. Uz pravoslavno groblje č 12 ste-
ć u obliku sanduka, orijentiranih Z-I; neki dis-
locirani. Kasni srednji vijek.
LIT.: $. š ć 1971, 251. N. ć
17.31 BRIJEG, Lepenica, Rogatica. Srednjovjekovni
spomenici. č dva ć u obliku sanduka,
orijentirana Z-I; ukras: vitica, č Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 249. N. ć
17 .32 BRIJEG, ć   Rogatica. Srednjo-
vjekovna nekropola. č 12 ć u obliku
č   sanduka i sarkofaga, orijentiranih SZ-JI.
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 246. N. ć
17 .33 BRODAR, Đ   Višegrad. Srednjo-
vjekovni grad. Njegove ruševine stoje na jednom
kraškom grebenu, koji se strmo ruši u kanjon Drine,
vis-a-vis š ć rijeke Lima. Nedaleko od ruševine,
jedan mali zaselak nosi naziv Varoš, što č o
č đ Brodara. U pisanim
izvorima Grad se spominje 1442, kao posjed vojvode
Ivaniša ć i 1446, kao mjesto iz koga se izvo-
zilo olovo. ć po imenu, grad je osiguravao i
priJelaz preko rijeke.
LIT.: H. š ć 1953, 11-12; M. Vego 1957 a, 21-22.
P. đ ć
17.34 BUDACI, Budaci, Rogatica. Srednjovjekovna
nekropola. č 11 ć u obliku sanduka,
orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 249. N. ć
17.35 CARINE, Presjeka, Višegrad. Srednjovjekovna
nekropola. č 14 ć u obliku sanduka
i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J. Kasni svednji
vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 257. N. ć
17.36 CIGANSKA SOKOLOVINA, Rogatica. Rimski
grobovi. U sloju paljevine, 1,5 m ispod površine
zemlje, đ su ostaci dvaju spaljenih pokoj-
nika s prilozima. Nalazi: č č
fibula, pojasna č prsten, ogrlica, dvije željezne
sjekire, nož, dlijeto, nekoliko č posuda i dr.
Rimsko doba, 3-4. st.
LIT.: F. Fiala 1895 b, 199. I. ć
17 .37 CIGLE, Štrpci, Rudo. Praistorijska nekropola
s tumulima. Na ulazu u staro mjesno groblje leži
jedna humka, č oko 15 m, visine oko 0,80 m,
a ostaci drugih raskopanih humki zapažaju se na
pojedinim dijelovima groblja i na prostoru susjednih
ć M. ć
17 .38 CRKVICE, Greben, Višegrad. Rimski spome-
nik, srednjovjekovna crkva i nekropola. Rimska stela
bogato ukrašena s pre<lsta,vom ć i konjanika u
lovu. Ostaci temelja srednjovjekovne crkve s pravo-
ugaonom apsidom i fragmenti arhitekture uz koje
je č osam ć u obliku amorfnih blokova
i sarkofaga, orijentiranih Z-I. Rimsko doba i kasni
srednji vijek.
LIT.: I. Bojanovski 1964, 197; I. č š 1970 a, 50-52;
S. š ć 1971, 258. N. ć Cremošinik
17 .39 CRKVINA, ć Sokolac. Srednjo-
vjekovna nekropola. Uz pravoslavno groblje č
n<J je prek<J 340 ć u obliku č sanduka i
sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras nekoliko spome-
nika: bordura, krst, štap, č ruka s kopljem, ljud-
ska figura; spomenik s natpisom uništen. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 244, Sl. 31. N. ć
17 .40 CRKVINA, č Sokolac. Rimski nad-
grobni spomenik i srednjovjekovna nekropola. č
vano 30 ć u obliku sanduka, orijentiranih Z-I;
nekoliko dislocirana; rimski spomenik s prikazom
konjanika. Rimsko doba i kasni srednji vijek.
UT.: D. Sergejev5ki 1944, 10; S. š ć 1971, 24:3.
N. ć
17.41 CRKVINA, Obrveni, Rudo. Srednjovjekovna
nekropola od oko 120 ć uglavnom amorfnih
č i sanduka, orijentacije Z-I. Ukrasa nema. Š.
š ć je lokalitet naveo pod ć sa 37
ć
LIT.: S. š ć 1971, 271. V. Palaves1Jra
17.42 CRKVINA, Plješivica, Rogatica. Rimsko na-
selje. Na desnoj obali Rakitnice, na manjem brežulj-
ku ć se temelji đ orijentirane I-Z,
a jugozapadna, na njivama, brojni fragmenti rimsk0
opeke. Odavde č i ulomci stele i cipusa. Rimsko
doba, 1-4. st.
LIT.: D. Sergejevski 1936 a, 13; I. Bojanovski 1967 e, 157-
-158. V. Paškvalin
17.43 CRKVINA, Podromanija, Sokolac. Praistorij-
ski tumulus. F. Fiala je na ovom lokalitetu istražio
jedan tumulus sa skromnim nalazima iz željeznog
doba.
LIT:: F. Fiala 1895 a, 552-553. B. ć
93
17 .44 CRKVINA, Pribidoli, Rudo. Rimsko naselje.
Površinski fragmenti rimske opeke i temelji pravo-
ugaonog zdanja, dužine oko 12 m. Rimsko doba.
V. Palavestra
17.45 CRKVINA, Sjeversko, Rogatica. Praistorijski
tumuli i srednjovjekovni grobovi. Dva tumula ć
dimenzija, od kojih je jedan, možda, pretražio F.
Fiala 1896, a drugi B. ć 1'957. Taj drugi je bio
rodovskog tipa, vjerovatno sa centralnim grobom i
više radijalno postavljenih naknadnih ukopa iz rani-
jih faza željeznog doba (7. v. st. e.). U centru tumula
đ je pet srednjovjekovnih grobova (12-13. v.).
LIT.: B. ć 1959, 70-85; N. ć 1959, 217-219.
B. ć
17.46 CRKVINA-GREBNICE, Klašnik, Višegrad.
Rimsko naselje, rimski grobovi i srednjovjekovna
nekropola sa ć Lokaliteti se prostiru u plod-
noj dolini potoka Klašnik. Rimsko nalazište nosi
naziv Crkvina, a srednjovjekovno (sa ć Greb-
nice. Površinski nalazi ukazuju na rimsko naselje,
a cipusi i (vjerovatno) č grobnica na svod
na rimsku i č nekropolu. Srednjovjekov-
na nekropola se sastoji od 359 ć u obliku san-
duka i sarkofaga, orijentiranih uglavnom Z-I; ukras:
č znaci, ljudska figura. Rimsko doba 1-4.
st. i č doba 4-6. st. te kasni srednji vijek.
LIT.: D. Sergejevski 1934, 18-19; I. Bojanovski 1964 c, 113;
S. š ć 1971, 256. V. PaškvaUn-N. ć
17.47 CRVENA LOKVA, Citluci, Sokolac. Praisto-
rijska nekropola s tumulima. Istraživali Glossauer
i Brudl 1886, ć Truhelka 1890. i Đ ć
1891. Ukupno 31 tumulus s ć brojem grobova,
od kojih je nekoliko s izrazito bogatim nalazima.
Jedan grob pripada starijoj fazi kasnog bronzanog
doba (Br D-Ha Al, 13-12. v. st. e.), a ostali raznim
fazama željeznog doba, od 7. do 5. v. st. e.
LIT.: C. Truhelka 1890, 388-389; Đ ć 1891 a,
::\45; B. ć 1981, 120; B. ć 1987 c. B. ć
17 .48 CADOVINA, Cadovina, Rogatica. Srednjovje-
kovni spomenici. Usamljeni ć u obliku sanduka,
orijentiran Z-I; u neposrednoj blizini nišan s nat-
pisom   ć ć Kasni srednji vijek, druga
polovina 15. v.
LIT.: S. š ć 1971. 254; M. Vego 1981, 46. N. ć
17.49 CAPLJA, Kaoštice, Višegrad. Srednjovjekov-
na nekropola. č 15 ć osam sanduka i
sedam sljemenjaka. Na jednom kamenom sanduku
je natpis koji spominje Jurajka Radoja.
LIT.: S. š ć 1971, 259; M. Vego 1981, 55, Sl. 14.
V. Pa1aves1Jra
17.50 CARDAK, Citluci, Sokolac. Praistorijska ne-
kropola sa tumulima. C. Truhelka (1890) istražio
sedam, a Đ ć (1891) jedan tumulus. Na-
lazi pripadaju starijem željeznom dobu (7. do 5. v.
st. e.).
LIT.: C. Truhelka 1890, 388. B. č ć
17.51 CAVARINE, Cavarine, Sokolac. Praistorijska
nekropola sa tumulima. C. Truhelka (1889) istražio
dva, a F. Fiala 1892. trinaest tumula, sa dvanaest
grobova, pretežno iz kraja starijeg i iz đ željez-
nog doba (5. i 4. v. st. e.).
LIT.: C. Truhelka 1889 a, 28; F. Fiala 1892 b, 411-414; B.
ć 1987 c. B. ć
17.52 CAVKE, Sjeversko, Rogatica. Praistorijski tu-
mulus i srednjovjekovno groblje. Na praistorijskom
tumulusu pet ć u obliku sanduka i sarkofaga,
orijentiranih Z-I. Bronzano ili željezno doba. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 248. N. ć
1, CitI;iUC•. Citluci, Sokolac. Praistorijska ne-
k;rQpolµ s t-µmulima, rimski i srednjovjekovni gro-
bovi. F. Fi.gla. je 18.92 . .istražio osam tumula sa ukup-
no 34 praistorijska groba, tri naknadna ukopa iz
rimskog doba i dva iz srednjeg vijeka. Praistorijski
grooovi pripadaju raspo1:m od 6; <fo 4. v. st. e., a
đ   njima se č kneževski grob iz tumula I sa
bogatim prilozima koji se sastoje đ oružja i nakita
ć izrade, dijelova bojne opreme č pori-
jekla (knemide, štit), bronzanog đ č ili
italske provenijencije, te brol)zanog nakib i ostale
opreme ć konja. U tumulu su đ  
konja i pasa. Nekropola u Citluku dala je i važne
podatke za č antropologiju Ilira. Željezno
rimsko doba, rani srednji vijek.
LIT.: F. Fiala 1892 b, 399-406; .4.. Benac-B. č ć 1-057,
15-17; B. ć ć 1973, 29-92; B. č ć 1979,
143-160; R. ž ć 1983, 2(j3; B. Č ć 1987. c ..
· B. ć
17".54. DIVCl-KAMEN, ć Rogatica. Sred-
njovjekov'lli spomenici. Dva usamljena ć u ob-
liku sarkofaga, orijentirani Z-I i S-J; natpis (Jme-
za Radoja ć Kasni srednji vijek, 15. v.
LIT.: S. š ć 1971, 255. N. ć
17 .55, DJEDQVCI, Djeqovci,, Sokolac. Praistorijski tu-
muli. Dva tumula. istražio F. Fiala 189'6. đ su
dva groba koja pripaqaju đ željeznom dobu.
LIT.: F. Fiala 1896 ci, 437. B. ć
17 .. 56 DOBRUN Dobrun, Višegrad. Srednjovje-
kovni grad. Ruševine glavnog đ nalaze se
na š č grebenu Grad u okuci č
Rz:pra, sa desne strane. š triju de-
taširapih kufa su po visovima sa. lijeve
strane Rzava, Kpsni srednji vijek.
LIT.: Đ ć l!l42 a, 101-123; Z. ć 1971,
i°Ol.:_110. .. . P. đ ć
15.57 DOBRUN 2, Dobrun, Višegrad. Srednjovje-
kovna crkva. U blizini srednjovjekovnog grada, na
mjestu gdje R?<tv. č iz uskog kanjona, nalaze
se ostaci mapastira i pravoslavne crkve sa freskama
iz sredine st. svakako č spomenik
z.idnog slik.;:u-stva u Bosni (portreti
č ktitora, srpske vladarske porodice,. slike
ć crkvenog Sabora). Kasni srednji vijek (14. st.).
LIT.: Đ ć 1942 a, 101-123; Z. ć 1971,
101..,...,110. P. đ ć
17.58 DOCEVI, I.,,jubomišlje, Rogatica. Srednjovje-
kovna nekropola, č 48 ć u obliku č
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J; ukras:
ruka, oružje, figuralna scena. U grobu ispod ukraše-
nog ć otkrjve:n 1963. skelet pokriven izduJ:ilje-
nim deblom (V. Palavestra i M. ć Kamenolom
se nalazio na ž brdu liriclu. Ka$ni srednji
vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 246. N. ć
17.59 DONJE ŠTITAREVO; Donje Stitarevo, Više-
grad. Srednjovjek9vna A.kµmf.llaciQnim
jez.erom potopljeno šest ć u obliku sanduka.
Kasni srednji ·vijek.
LIT:: S: š ć 1971, 256. N. ć
17 .60 DRCALICA, Knežina-:---Jasik, Sokol&c. Sre4-
n.jovjekovna nekropola. č 54 ć u obliku
sanduka i sarkofaga, orijentirana Z-I; ukras: ruka
s č štit, štap., srednji vijek.
LIT.: S; Bešlagi4 19,71, 241. N .. ć
17 .61 V.ragolo:,Vi, Roga,ticq. spo-
menik i srednjovjekovna ·nekropola. Rim,,ska stela, sa.
Atjsa č đ 1619 ć u obliku
saIJ,duka i sarkofaga; u);:ras: motiv oružja. Rimsko
doba i kasni 5red.nji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 252. N. ć
17.62 DRVAREVO, ć Sokolac.
kovna nekropola. č oko 80 ć u obhku
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; u.kras: tol'-
dirana traka, krst,· polumjesec. Kasni srednji vijek.
LIT.: š. Bešlagic' 1971, 239. N. ć
l'(.63 DUB, Meremišlje, Srednjovjcko·mi
spomenici. tri ć u obliku sa,ndulrn,
orijentirana Z-I; ukras: štit (?). Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć UJ7l, 259. N. ć
17.64 DUB, Okolišta, Višegrad. Srednjovjekovna ne-
kropola. 11 ć u obliku sanduka i
:oarkofag, orijentirani Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: Š. š ć 1971, 258. N. ć
DlUB, Veletovo, Višegrad. Srednjovjekovna
nekroRQla. Uz pravoslavno groblje, u dvije grupe,
č 46 stefaka u obliku &anduka i sarkofaga,
orijentiranih Z-I i S-J. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 258. ć
17.66 DUBACKO BRDO, Dubac, Rudo. Srednjovje-
kovni spomenici. Sapuvana dva ć u obli'.rn san-
duka i sarkpfaga, orijentirana Z-I. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. š ć 1.971, 271. N. ć
17.67 DO; č ć Sokolac. Praistorijska
nekropola s Nii ovom lokalitetu F. Fiala
je 1892. godine istražio 22 tumula sa 43 groba. Dva
groba pripadaju 7, ć 6. v. a nekoliko 5. ili
ranom 4. v. st. e.
LIT.: F. Fiala 1892 b, 406-414; B. ć 1987 c. B. ć
17 .68 DUBOKI POTOK, Knežina-J So kolac.
Sr-ednjovjekovni spomenik. Usamljeni ć u. ob-
liku sarkof.q.ga, Z-I. Rasni srEtdnji vij-ek.
LIT.: S: š ć 1971, 241. N. ć
17.69 DULUM, Orahovci, Višegrad, Srednjovjekov-
no groblje. Uz sami kamenolom č č ć
ka u obliku sanduka i sarkofaga, orijenti'rana Z-I.
Kasni srednji vijek.
LI1'\.: $: š ć 1971, 259. N: ć
17.70. Đ Đ BRDO, Pre)Sjek.a, Višegrad.
njovjekovna nekropola. č 60 ć u ob-
liku sanduka, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 257. N. ć
17.71 Đ 1, Đ ć Višegrad. Srednjovje-
kovno groblje. č sedam ć u obliku
sanduka. Kasni. đ vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 256. N. ć
17;72 Đ 2, Đ ć Višegrad. Srednjovje-
kovni spomenici. č tri ć u obliku sar-
kofaga. Kasni srednji vijek.
LIT.: S .. š ć 1971, 256. N. ć
1-7:73 GAJ, Miševina, Rogatica. Srednjovjekovna,
nekropola. Oko 20 spomenika, uglavnom plore, dobro
đ i jedan sljemenjak. Leže kod ć Obra-
ć uz put, sjeverno od· Gradine. r. Bojanorvski
17;74 Donje Stitarevo, ViSegrad. Rim-
ski nadgrobni spomenici i SI"€dnjovjekovna nekro-
pola. Na SI"€dnjov:jekovnoj nekropoli sa ć (uni-
štenoj) đ su· dijelovi rimskih. nadgfol:)mh.
menika (yjerovatno spoUja); od toga tri sa natpiSJma.
Rimsko doba i kasni srednji' vijek.
T ... IT.: D. Sergejevski 1934, 19; D. S.ergejevski 1934 a, br. 15,
i. 16.; E. š ć 1960, 72. 1. Cremošmk
17.75 Š ć Sokolac. Srednjovjekov-
no groblje. č tri ć u obliku č ostali,
neki s ukrasom, uništeni .. Kasni srednji vijek.·
LIT.: C. Truhleka 1891 b, 375, 380 Sl. 19; S. š ć 1971
243. N. ć
17.76 GIRSKI GRAD, Gire, Sokolac. Praistotijska
gradina i srednjovjekovni grad. Lokalitet se nalazi
na dominantnom grebenu iznad rijeke Kaljine.
taci praistorijske fortifikacije uništeni su gradnjom
kula. Vjerovatno bronzano i (ili)
zelJezno doba, te kasni srednji vijek.
LIT.: P. đ ć 1978, 341; 1. Bojanovski 1981 c, 176, br. 2;
B. Govedarica 1985, B. Govedarica
17 .77 ,GLASINACKO POLJE, ć Soko-
lac. Grupa praistori:jskih tumula, pretežno ć di-
menzija, raštrkanih u polju na znatnoj udaljenosti
jedan od drugog, izuzev č najjužnija, koja obra-
zuju pt>sebnu grupicu pored desne obale Rešetn:ice,
ispod ć ć dio tumula uništen je
prilikom gradnje ceste 1879-1880, a dva je istražio
F. Fiala. U jednom od tumula iz grupice kraj Rešet-
nice našao je J. Lexa bronzana kultna kolica. Ostali
grobovi pripadaju uglavnom starijem željeznom do-
bu, izuzev jednog koji se datira u srednje bronzano
doba.
LIT.: F. v. Hoch.>tiitter 1881, 289-298; M. Hi:Frnes 1889 135-
-149; F. Fiala 1896 d, 437; A. Benac-B.   ć 1956,' 15.
J;. ć 1984 a, LH-155.. B. ć
17.78 GLAVICA, Barnik, Sokolac. Srednjovjekovna
nekropola. č 18 ć u obliku sanduka
orijentiranih Z-I; nekoliko dislocirano. Kasni
nji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 243. N. ć
17.79 ;, GLAVICA, Gornje Štitarevo, Višegrad. Sred-
njovjekovna nekropola. č 49 ć u obli-
ku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-'-J.
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 256. N. ć
17.80 GLUHOVINA, ć Rogatica. Srednjo-
vjekovno groblje. U pravoslavnom groblju č
devet ć u obliku sanduka, orijentiranih Z-I.
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 247. N. ć
11.81 GODOMILJE, Godomilje, Rogatica. Praistotij-
ski tutnuli. Na č tog sela istražio je F. Fiala
l8M. godine tumula sa ukupn'O 14 grobova
koji uglavnom pripadaju starijem željeznom dobu
(7. i 6. v. st. e.).
LIT.: F. Fialci 1896 d, 458-460. B. ć
17 .82 GOLA GLAVICA, Vrarteši, Sokolac. Stedhjo-
vjekovno groblje. č šest ć u obliku
sanduka, orijentiranih Z-I i S--J. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 243. N. ć
17.83 GOLUBOVICI, ć Rogatica. Praisto'-
rijski tumuli. Na č ć istražio je
F. Fiala 1894. godine tri tumula. Nalazi se mogu
samo okvirno datirati u bronzano doba.
LIT.: F. Fiala 1894 f, 748. B. ć
17.84 GORNJE KUKAVICE, Gornje Kukavice; Ro""
gatica. Srednjovjekovni spomenik. Fragmenti ć
s natpisom. Kasni srednji vijek.
t.IT.: M. Vego 1981, 42, Sl. 2. N. ć
17.85 GORNJI MESICI, Gornji ć Rogatica.
Nekroi;>ola s tumulima. Leži pored puta ć
bu.ka. Sastoji se od č humki, č
oko io i 15 m, visine <:lko 0,80 m. Jedan dio humki
95
na nekr?J?01i uništen je radovima na nivelaciji terena.
Tom pnhkom đ :su kosti i fragmenti kera-
mike. Bronzano ili željezno doba. M. ć
      PLANINA, Gosinja planina, Roga-
Llca. Na sirem prostoru ove planine nalazi se više
g'rupa praistorijskih tumula, od kojih je F. Fiala
(1895) istražio 40, a dalja tri C. Truhelka (1909. i
1912). Ukupan broj grobova iznosi preko stotinu,
a od toga č najstarija pripadaju eneolitu, jedan
je iz bronzanog doba, dok ostali pripadaju starijem
i đ željeznom dobu (od 8. do 3. v. st. 'e.). Tu-
muli sa Gosinje :su od znatne važnosti za hronologiju
č č
LIT.: F. Fiala 1895 a, 553_:554; .4 .. Benac-B. ć 1957
7-iO, 23; B. ć 1983 d, 186; B. ć 1987 c. B. Ć
17.81 GRABENICE, Kruševci, Sokolac. Srednjovje-
kovna nekropola. Pored muslimanskog groblja č
vano je oko 200 ć u obliku sanduka i sarko-
faga, Z-I i S-J. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. Beslagic 1971, 239. N. ć
17 .88 GRABOVIK, č Rudo. Srednjovjekov-
na nekropola. č oko 30 ć Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: V. ć 1956, 133. N. ć
17 .89 GRAD, Bukovik, Šokolac. Praistorijska gra-
dina .. Smještena je na dominantnom brdu iznad pro-
stranog polja. Snažni kameni bedem dužine 230 m
i širine do. 8 m štiti grad u polukrugu sa sjeverne,
zapadne i JUŽne strane, dok je č rub prirodno
š ć padom terena. Sondažna i.Spitivanja izveli
su B .. Govedarica i V. ć 1977. godine. Otkriven
je bogat kulturni sloj sa više stambenih horizonata
ostacima arhitekture i brojnim pokretnim
č kulture. Kasno bronzano i starije željezno
doba.
LIT.: Ć   Truhelka 1891, 308; B. Govedarica 1985, 15-27.
B. Govedarica
17 .90 GRAD, Kovanj, Rogatica. Praistorijska gra-
dina. Smještena je na istaknutom brdu koje sa za-
pada dominira č dolinom Rakitnice. Stjeno-
viti plato izduženo-ovalnog oblika č 50 x 34 m
u cjelihi je okružen snažnim kamenim bedemom.
Vjerovatno bronzailo i željezno doba.
LIT.: C. Truhelka 1891, 308. B. Govedarica
I7.9i GRAD (Ilijak), Sjeversko, Rogatica. Praisto-
r'ijska gradina. Smještena je na izduženom platou
brda Ilijaka, kao i na njegovim, š č terasira-
nini, južnim padinama. Na prelazu u masiv brda
snažan kameni bedem. Vjerovatno bronzano i željez-
no doba.
LIT.: 13. Ć ć 1959, 54; B. Govedarica 19B5, 15-27.
B. ć Govedarica
17 .92 GRAD, ć Sokolac. Praistorijska gra-
dina. Smještena je na niskom brežuljku u blizini seo-
skog groblja. Unutrašnji prostor izduženo-ovalnog
oblika dimenzija 48 x 38 m okružen je kamenim be-
demom. Vjerovatno bronzano ili željezno doba.
LIT.: C. Truhelka 1891, 308, 311. B. Govedarica
i 7 .93 ' GRAD (Ilijak), Zagrade, Sokolac. Praistorij-
ska gradina. Smještena je na malom platou brda
Ilijaka. Polukružni kameni bedem štiti plato sa sje-
verne, zapadne i južne strane, ć površinu
od oko 1.600 m
2
• Ulaz je na sjeverozapadnoj strani.
Vjerovatno željezne doba.
LIT.: Fiala 1897 c, 605.' B. č ć
i7.94 · GRAD NA BUJNlKU, ć Rogatica.
Ptaistorijska gradina. Smještena je na vrhu brda
Rujnika koje dominira nad širom okolinom. Stjeno-
viti plato dimenzija 53 x 45 m u cjelini je okružen
snažnim kamenim bedemom. Na zapadnoj strani
ulaz širine 3 m. Na sjevernoj i sjeverozapadnoj stra-
ni je dodatni spoljni bedem koji je najvjerovatnije
đ ulaz. Vjerovatno bronzano i željezno
doha.
LIT.: F. Fiala 1896 d, 453. B. Govedarica
17 .95 GRAD POD LAZNICOM, š č ć Rogatica.
Praistorijska gradina. Smještena je nisko, na padini
istoimenog brda. Možda istom sistemu pripada i
mala gradina na vrhu brda. Vjerovatno bronzano
i (ili) željezno doba.
LIT.: C. Truhelka 1891, 308, 311. B. ć
17.96 GRAD PRISOJE, Trubava, Sokolac. Praisto-
rijska gradina. Smještena je na sjeverozapadnom
vrhu broa koje dominira širokom dolinom Knežine
Izduženo-ovalni plato dimenzija 115 x 95 m okružen
je kamenim bedemom koji je č samo u teme-
ljima. Vjerovatno bronzano i (ili) željezno doba.
LIT.: C. Truhelka 1891, 308. B. Govedarica
17.97 GRAD VITANJ, Kula, Sokolac. Praistorijska
gradina i srednjovjekovni grad. Lokalitet zauzima
strategijski vrlo pogodan položaj na č
izdanku brda Vitanj, na južnom pri'lazu č
polju. Praistorijska fortifikacija je uništena grad-
njom srednjovjekovnih zidova. Vjerovatno bronzano
i (ili) željezno doba, te kasni srednji vijek.
LIT.: C. Truhelka 1891, 315. B. Govedatica
17 .98 GRADAC (Gradac Oškoplje), ć Ro-
gatica. Praistorijska gradina. Smještena je na domi-
nantnom brdu u č dijelu č
č Gradinski plato nepravilnog oblika, č
ne 62 x 54 m, s južne strane š ć kamenim be-
demom, a s ostalih strana prirodnom strminom. Son-
dažno ispitivanje izveli su B. Govedarica i V. Leko-
ć 1980. godine. Otkriven je veoma bogat sloj gla-
č kulture sa ostacima arhitekture i brojnim
pokretnim nalazima. Željezno doba.
LIT.: C. Truhelka 1891, 308. B. Govedarica
17.99 GRADAC, č Rogatica. Praistorijska gra-
dina. Locirana je na jednom izduženom obronku
brida Martinovice. Dva č bedema od kamena
presjecaju plato, ć hranjenu površinu od
cca 60 x 30 m. Vjerovatno bronzano i željezno doba.
B. Č ć
17.100 GRADAC, ć Rogatica. Pr:aistorijska
gradina. Smještena je na jednom od obronaka. brda
Rudinice. Bedem od krupnog kamena zatvara elip-
sasti prostor dimenzija oko 120 x 40 m. Vjerovatno
željezno doba.
LIT.: F. Fiala 1894 f, 729. B. č ć
17 .101 GRADAC, Kramer Selo„ Rogatica. Praisto-
rijska gradina. Zauzima zaravnjeni plato oblika ne-
pravilne elipse č 80 x 64 m na niskom brežulj-
ku u samom selu. Fortifikacija je ć dijelom
uništena, jedini jasni tragovi bedema vidljivi su uz
č rub naselja. Sondažno ispitivanje izveli
su B. Govedarica i V. ć 1'978. godine. Otkriven
je bogat sloj č kulture kasnog bronzanog
i starijeg željeznog doba.
LIT.: B. Govedarica 1985, 15-27. B. Govedarica
17 .102 GRADAC, Kruševci, Sokolac. Praistorijska
gradina, smještena na brdu, neposredno iznad Bio-
štice. S č sjeverne strane podignut je ka-
meni bedem, visok do 4 m, koji se povija prema
zapadu i gubi nad strminom prema rijeci. Ostaci
fortifikacije s č strane nisu zapaženi. Plato j(
č oko 100 x 50 m, sa više malih terasa. Vje-
rovatno bronzano i (ili) željezno doba. B. Covi<
17.103 GRADAC (Gujin Gradac), č Sokolac
Praistorijska gradina na vrhu izdvojenog brijega
Kameni bedem zatvara gotovo pravilan kružni pro-
stor č oko 70 m. Na zapadnoj strani ulaz, m
č ć vanjski bedem na dužini od oke
70 m. Lokalitet je istraživao Đ ć 1891
te B. Govedarica i V. ć 1980. godine. Ima
dvije faze naseljavanja: prvu, u rano bronzano i
drugu u kasno bronzano i u željezno doba.
LIT.: Đ ć 1891 a, 338-349; B. Govedarica 1985.
15-27. B. ć
17.104 GRADAC 1, Osovo, Rogatica. Praistorijska
gradina. Smještena je na južnom kraju dosta širo-
kog i zaravnjenog vrha brda nad poljem. Kružni,
stjenoviti, plato č 42 m u cjelini je š ć
kamenim bedemom. Na č strani podignut
je još jedan vanjski bedem koji je đ ulaz.
Vjerovatno bronzano i željezno doba.
LIT.: F. Fiala 1896 d, 442. B. ć Govedarica
17.105 GRADAC 2, Osovo, Rogatica. P1·3istorijsk<t
gradina. Locirana je na dominantnom brežuljku nad
poljem. Bedemi su ć   dijelom š ć Gr:1-
dinski plato je stjenovit i neravan. Vjerovatno bron-
zano i (ili) željezno doba.
LIT.: B. Go1;edarica 1985, 15-27. B. Govedarica
17.106 GRADAC, Sokolac. Praistorijska gradina i
nekropola s tumulima. Na malom platou i obronci-
ma manjeg brijega u današnjem Sokocu bila je loci-
rana praistoTijska gradina manjih dimenzija, š ć
sa č zapadne i' sjeverozapadne, strane
kamenim bedemom. Gradina je č uništena
još sredinom 19. v. gradnjom crkve, a može se samo
okvirna datirati isto kao i tumuli u njenoj blizini.
Na sjevernom obronku istog brda bila je smještena
nekropola od oko 20 tumula, uglavnom manjih di-
menzija. Tumule su istraživali Brudl (1886), Truhel-
ka (1889) i ć (1891). Kasno bronzano doba
(13. do 9. v. st. e.) i željezno: doba (8, 7. i, 6. v. st. e.).
LIT.: B. ć 1965, 57; B. č ć 1987 c. B. ć
17.107 GRADAC (Lijepi grad), Ustibare, Rudo.
Srednjovjekovni grad. Ruševine grada smještene su
u uglu đ Lima i njegove lijeve pritoke Sutjeske.
LIT.: A. ć 1976, 101. T. Glavaš
17.108 GRADIC, ć Sokolac. Praistorijska
gradina. Smještena je na niskom brežuljku. Plato
je ovalnog oblika, dimenzija 32 x 25 m i u cjelini je
š ć kamenim bedemom. Sondažno istraživanje
izveli su B. Govedarica i V. ć 1977. Otkriven
je relativno bogat kulturni sloj debljine do 0,60 m.
č kultura, kasno bronzano i starije željezno
doba.
LIT.: ć Truhelka 1891, 311; B. Govedarica 1985. 15-27.
B. Govedarica
17.109 GRADIC, B,ijele Vode, Sokolac. Praistorijska
gradina. Smještena· je na dominantnom platou na
č obroncima Romanije. Snažni kameni bedem
štiti unutrašnji prostor sa svih strana, izuzev sjeve-
roistoka, gdje Je provalija. Ulaz u ć je na sje-
vernoj strani, a dimenzije branjenog prostora su
70 x 45 m. Vjerovatno bronzano i (ili) željezno doba.
LIT.: F. Fiala 1892 b, 390. B. Goveoorica
17.110 GRADIC PRISOJE, Trubava, Sokolac. Pra-
istorijska gradina. Locirana je na jugozapadnoj pa-
dini istoimenog brda. Slabo č kameni bedem
zatvara plato gotovo kružnog oblika, promjera 30 m.
Vjerovatno bronzano i (ili) željezno doba.
LIT.: C. Truhelka 1891, 308. B. GovedarLca
17.111 GRADINA, Buljukovina, Sokolac. Praistorij-
ska gradina. Podignuta je na visokom ravnom platou
uz južni rub č polja. Unutrašnji prostor
gradine š ć je dvojnim kamenim bedemom sa
svih strana izuzev sjeverne, gdje je pristup najteži,
te je na tom dijelu đ samo jedan bedem. Ulaz
u obliku koridora sa tragovima zaštitnih kula je na
južnoj strani. Vjerovatno bronzano i (ili) željezno
doba.
LIT.: C. Truhelka 1891, 311. B. Govedaiica
17.112 GRADINA, Dolovi, Rudo. Srednjovjekovni
grad. Ruševine grada na visokom brijegu, na desnoj
obali Lima. Ime grada se spominje u povelji kralja
Alfonsa iz 1444. godine kao Revancha Ubrisinio u
povelji kralja Fridriha 3 iz 1448. godine kao Raben-
sky (Revanjski).
LIT.: A. ć 1976, 106-107. T. Glavaš
17 .113 GRADINA, Dolovi, Sokolac. Praistorijska
Smještena je na najvišem platou dominant-
nog brda. Prostor č 50 x 35 m š ć je snaž-
nim kamenim bedemom u obliku polukruga. č
strana branjena je prirodnom strminom. Vjerovatno
bronzano i (ili) željezno doba. B. Govedarica
17.114 GRADINA, Gulije, Rogatica. Praistorijska
gradina. Smještena na istaknutom vrhu tako da sa
č strane dominira dolinom Rakitnice. Na za-
padnom rubu vidljiv dio snažnog kamenog bedema.
Vjerovatno bronzano i (ili) željezno doba.
LIT.: B. Govedarica 1985, 15-27. B. Govedarka
17 .115 GRADINA (Klisura), ć ć Br-
do, Sokolac. Praistorijska gradina. Smještena je na
isturenoj stijeni koja se prema jugoistoku strmo
ruši, ć nad dolinom Knežine. Sa sjevero-
zapadne mnogo č strane formiran je be-
dem koji u polukrugu štiti plato gradine dimenzija
73 x 25 m. Ulaz u gradinu je na južnoj strani, a su-
ć po velikoj gomili od kamena i zemlje koja ga
nadvisuje, bio je š ć kulom. Sondažno ispitiva-
nje izveli su B. Govedarica i V. ć 1980. godine.
Otkriven je izuzetno bogat kulturni sloj debljine
2,80 m sa pet sukcesivnih stratuma. U svim stratu-
mima konstatovano je više stambenih horizonata sa
podovima i zidovima ć   kao i brojnim pokretnim
nalazima. Prvi i drugi stratum (2,80-1,70 m) pripa-
daju eneolitskom' periodu i okarakterisani su nalazi-
ma kultura Ezero, Kostolac i č ć stratum
(1,70-1,00 m) je obilježen nalazima bronzanog doba
č tipa. Cetvrti stratum (1,00-0,40 m) iz-
dvojen je od prethodnog slojem paljevine i okarakte-
risan nalazima starijeg željeznog doba č
tipa. Peti stratum (0,40-0,00 m) odgovara č
kom đ željeznom dobu.
LIT.: B. Govedarica 1985, 15-27. B. Govedaiica
17.116 GRADINA, ć   Rogatica. Praistorij-
ska gradina. Nalazi se na šiljatom vrhu i na Etrana-
ma kupastog brda u č dijelu č
č Nema platoa pogodnog za stanovanje, niti
fortifikacije, ali je na vrhu i na padinama brda na-
đ mnoštvo praistorijske keramike č za gla-
č kulturu. Možda je u pitanju i kultno mjesto.
Kasno bronzano i željezno doba.
LIT.: B. Govedarica 1985, 15-27. B. Govedarica
17 .117 GRADINA (Marinkov grad), Košutica, Soko-
lac. Praistorijska gradina. Locirana je na padini brda
iznad ć polja. Malih je di'lnenzija (površine
13 - Arheološki leksikor:
97
oko 1.200 m
2
) i trapezastog oblika. č dio bedema
je produžen napolje i povijen, tako da njegov zavr-
šetak štiti ulaz širine oko 2,5 m, smješten u jugois-
č uglu. Gradinu je istraživao Đ ć
1891. Ima dvije faze naseljavanja: jedna pripada
ranom bronzanom, a druga kasnom bronzanom i sta-
rijem željeznom dobu.
LIT.: Đ ć 1891 a, 343-344. B. ć
17.118 GRADINA (Kotorište), Košutica, Sokolac.
Praistocrijska gradina. Podignuta je na č
završetku brda Vjetrenik, nad poljem. Dvojni kameni
bedem štiti gradinu na sjeverozapadnoj strani, prema
masivu brda, dok su ostale strane hranjene prirod-
nim strminama. Unutrašnji gradinski plato je tro-
uglastog oblika, dimenzija 100 x 90 m. Ulaz je u ju-
gozapadnom uglu gradine. Sondažno ispitivanje izveli
su B. Govedarica i V. ć 1980. godine. Otkri-
ven je wlo siromašan kulturni sloj iz okvira bron-
zanog i željeznog doba.
C. Truhelka 1891, 314; B. Got,edarica 1985, 15-27.
B. Govedadca
17.119 GRADINA (Nenad Grad), š ć   Sokolac.
Manje praistorijsko đ smješteno na brežulj-
ku iznad ć č ć č š ć bedem
od kamenih blokova okružuje ovalni plato dimenzija
37 x 27 m. Vjerovatno bronzano i (ili) željezno doba.
LIT.: Đ ć 1891 a, 341. B. Govedarica
17 .120 GRADINA (Stolica), Miševina, Rogatica.
Srednjovjekovni grad ć   u literaturi nepo-
znat. Objekti grada su vješto đ vrletnom
terenu. Južnu stranu grada, okrenutu prema dolini
č   štiti visoka litica (stijena) zv. Stolica. Sa unu-
tarnje (sjeverne) strane je podignut bedem u malte-
1·u, dug otprilike 200 m (širina zida je 1,20 m). Naj-
ć širina grada je đ 30 i 40 m. Kasni srednji
vijek. I. Bojanovski
17.121 GRADINA (Kik), Osovo, Rogatica. Praisto-
rijska gradina. Smještena je na dominantnom brdu.
Stjenoviti gradinski plato kružnog oblika, č
90 m, u cjelini je bio okružen snažnim kamenim be-
demom. Vjerovatno bronzano i (ili) željezno doba.
LIT.: B. Govedarica 1985, 15-27. B. Govedarica
17 .122 GRADINA (Komina), ž ć   Sokolac. Pra-
istorijska gradina. Plato, dimenzija 338 x 75 m, bio
je branjen jednostrukim kamenim bedemom. Dosta
široki ulaz na č   zapadnoj strani, bio je
podijeljen s dva kratka suhozida tako da su se for-
mirala trostruka vrata. Lokalitet je u novije vrijeme
posve uništen đ radovima. Vjerovatno
kasno bronzano i starije željezno doba.
LIT.: F. Fiala 1892 b, 414 i d. B. ć
17 .123 GRADINA (Mlad), ž ć   Sokolac. Pra-
istorijska gradina. Smještena je na vrhu istoimenog
brda. Ovalni prostor, promjera oko 45 m branjen je
kamenim bedemom. Fortifikacija je potpuno unište-
na prilikom gradnje puta 1976. godine. Vjerovatno
bronzano i (ili) željezno doba.
LIT.: Đ ć 1891 a, 341. B. Govedarica
17 .124 GRADINA, Pediše, Sokolac. Praistorijska
gradina. Smještena je na izdvojenom platou brda.
Snažni kameni bedem, širine do 3 m, prostire se
polukružno, š ć prostor gradine sa svih strana,
osim sa sjeveroistoka, gdje je prirodno branjena str-
mim ponorom. Unutrašnje dimenzije su 35 x 25 m.
Vjerovatno bronzano i (ili) željezno doba.
LIT.: F. Fiala 1892 b, 390. B. Govedarica
17.125 GRADINA (Pliješ), Podromanija, Sokolac.
Praistorijska gradina. Lodrana je na istoimenom br-
du. Kameni bedem štiti plato obli.ka nepravilnog kru-
ga, č 62 x 60 m. Vjerovatno bronzano i (ili)
željezno doba.
LIT.: C. Truhelka 1891, 308. B. Govedarlca
17.126 GRADINA, ć Sokolac. Prethisto-
rijska gradina. Na brijegu č od naselja zapa-
žaju se potezi suhozidina, nesumnjivo iz prethistorij-
skog doba. Vjerovatno bronzano i (ili) željezno doba.
Đ Basiler
17.127 GRADINA, Š ć Sokolac. Praistorijska
gradina i srednjovjekovno đ Lokalitet se
nalazi na dominantnom brdu nad kanjonom Rakit-
nice. Sa zapadne strane prostor gradine je š ć
dvojnim bedemima i jarkom đ njih. Na tom
dijelu vidljivi su srednjovjekovni zidovi sa malte-
rom. Na suprotnoj strani teren se strmo spušta sve
do rijeke i tu nema š č zaštite. Unutrašnjost
gradine je neravna i č Vjerovatno bron-
zano i (ili) željezno doba, te kasni srednji vijek.
LIT.: C. Truhelka 1891, 308, 311. B. Govedarlc.a
17.128 GRADINA, V;rhbarje, Sokolac. Praistorijska
gradina. Smještena je na blagoj padini brda. Bedemi
su ć dijelom uništeni, te se oblik ne može
utvrditi. Vjerovatno bronzano i (ili) željezno doba.
LIT.: B. Govedarica 1985, 15-27. B. Govedarica
17.129 GRADINA, Vrlazje, Rogatica. Praistorijska
gradina. Nalazi se na brijegu iznad zaseoka Podgra-
dina. Gradinski prostor u obliku nepravilnog kruga
č 60 x 50 m š ć je kamenim bedemom.
Sondažno isprtivanje obavili B. Govedarica i V. Le-
ć 1978. godine. Otkriven je relativno siromašan
sloj č kulture. Kasno bronzano i željezno
doba.
LIT.: F. Fiala 1894 f, 729; B. Govedarica 1985, 15-27.
B. Goveda!'ica
17.130 GRADINA, Zagrade, Rudo. Ruševine sred-
njovjekovnog grada uz važan put koji Je u srednjem
vijeku iz Polimlja, preko gornjeg Podrinja vodio u
Dubrovnik. Sada se vide ostaci: gradskih zidova.
LIT.: A. ć 1976, 103. T. Glavaš
17 .131 GRADINA, Zagrade, Praistorijska
gradina. Locirana je na brdu Križevcu. Unutrašnji
kameni bedem zatvara manju, elipsastu površinu na
vrhu brda, dimenzija cca 54 x 48 m. Na udaljenosti
od 15 do 20 m đ je vanjski bedem, č je
pružanje đ nepravilnoj konfiguraciji te-
rena. Vjerovatno željezno doba.
LIT.: F. Fiala 1897 c, 605. B. ć
17.132 GRCKO GROBLJE, Jezernice, Višegrad. Pra-
istorijska nekropola s tumulima. Na platou brda leži
oko 50 humki nasutih kamenom i zemljom. Dimen-
zija su č Bronzano i (ili) želj'ezno doba.
M. ć
17.133 GREBNICE, Drinsko, Višegrad. Srednjovje-
kovna nekropola. č 80 ć u obliku san-
duka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: motiv
krsta. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 260. N. ć
17.134 GREBNICE, Jasenice, Rogatica. Srednjovje-
kovna nekropola. č 20 ć u obliku san-
duka, orijentiranih Z-I. Kasni svednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 247. N. ć
17 .135 GREBNICE, Orahovci, Višegrad. Srednjovje-
kovno groblje. č 47 ć u obliku san-
duka i sarkofaga, orijentiranih Z-1, mnogi disloci-
rani; ukras: bordura, spirala, štap i obrisi ljudskih
figura; ostaci natpisa. Kamenolom u obližnjem Ru-
gopeku. Kasni srednji vijek.
LIT.: Š. š ć 1971, 259. N. ć
17.136 GREBNICE, Velika Gostilja, Višegrad. Rim-
ski spomenici i srednjovjekovno groblje. Uz pravo-
slavno i muslimansko groblje tri ć u obliku
sanduka, kao i kameni spomenici upotrebljeni, vje-
rovatno, u funkciji srednjovjekovnih nadgrobnih
spomenika (više cipusa i arhitekturni ulomci). Rim-
sko doba i kasni srednji vijek.
LIT.: S. š   ć 1971, 258. N. ć
17 .137 GROBLJE, ć Višegrad. Srednjo-
vjekovni spomenik. Uz muslimansko groblje č
ć u obliku sankofaga, orijentiran Z-I. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 256. N. ć
17.138 GROBLJE, Zakomo, Rogatica. Rimski spo-
menik i srednjovjekovna nekropola. Rimski nad-
grobni spomenik s prikazom ljudskih figura č
je đ 100 ć u obliku sanduka i sarkofaga,
orijentiranih Z-I; ukras: motiv spirale i č Rim-
sko doba (3. st.) i kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 248. N. ć
17.139 GUCEVO, č Rogatica. Praistorijski
tumuli i srednjovjekovni grob. F. Fiala je 1895.
godine istražio šest tumula sa ukupno osam grobova
koji pripadaju srednjem bronzanom dobu. Jedan na-
knadni ukop može se datirati u raniji srednji vijek.
LIT.: F. F'iala 1895 a, 539-540; A. Benac-B. ć 1956, 10;
R. ž ć 1983, 261-264. B. ć
17.140 GUVNO, Pokrivenik, Rogatica. Srednjovje-
kovni spomenici. č tri ć u obliku san-
duka, orijentirana Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: Š. š ć 1971, 255. N. ć
17.141 GUžDELJSKO POL.JE, Guždelji, Rogatica.
Srednjovjekovna nekropola. U dvije grupe č
30 ć u obliku sanduka i sarkofaga, orijentira-
nih Z-I; ukras: štit s č Kasni srednji vijek.
LIT.: Š. š ć 1971, 249. N. ć
17.142 HADROVICI, ć Višegrad. Srndnjo-
vjekovna nekropola. U pravoslavnom groblju č
vano 20 ć u obliku sanduka i sarkofaga, ori-
jentiranih Z-I i S-J; ukras: krst, vijenac. Kasni
svednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 258. N. ć
17.143 HAN LJESCICE, Vragolovi, Rogatica. Sred-
njovjekovna nekropola. č 80 ć u obliku
sanduka i č ukras: polumjesec. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 251-252. N. ć
17 .144 HAN OSOVO, Osovo, Rogatica. Praistorij-
ska nekropola s tumulima. Smještena je na padini
bl'da, ispod gradine »Gradac·«. F. Fiala je 1896. go-
dine istražio osam tumula sa 11 grobova. Srednje
bronzano i željezno doba.
LIT.: F. Fiala 1896 d, 447-448; H. Benac-B. ć 1956,
11; R. ž ć 1983, 261-264. B. ć
17.145 HOCIMERI 1, ć ć Soko-
lac. Praistorijska nekropola s tumulima. F. Fiala je
1897. godine istražio sedam tumula sa osam grobova,
od kojih se jedan može datirati u srednje bronzano,
a jedan u starije željezno doba.
LIT.: F. Fiala 1897 c, 603-604; A. Benac-B. ć 1956, 12.
R. ž ć 1983, 261-264. B. ć
17 .146 HOCIMERI 2, ć ć Soko-
lac. Srednjovjekovna nekropola. Uz muslimansko
groblje č 24 ć u obliku č sanduka
i msana, orijentirana Z-I; ukras: bordura, krst,
polumjesec, ptica. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 243-244. N. ć
17.147 HRASTOVACA, Kula, Sokolac. Praistorijska
nekropola sa tumulima. Smještena na jugozapadnom
obronku brda č F. Fiala je 1892. godine
istražio 21 tumulus sa 42 groba, uz jednu naknadnu
sahranu iz rimskog doba (kasno carstvo). Praistorij-
ski grobovi pripadaju starijem i č đ
željeznog doba   ć dijelom 6. v. st. e.).
LIT.: F. Fiala 1392 b, 395-399; A. Benac-B. ć 1957, 19.
B. ć
17.148 HRASTOVI (Mramorje), Greben, Višegrad.
Srednjovjekovni spomenici. č dva ć u
obliku sarkofaga, orijentirana Z-I; ukras: č Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 258. N. ć
17.149 HRELJIN GRAD, Citluci, Sokolac. Praisto-
ri:jsko gradinsko naselje i č đ
Smještena je na niskom brežuljku č od domi-
nantnog brda Pliješ. š ć je dvojnim bedemima
od kamena koji se prostiru polukružno. Sjeverni rub
nije fortificiTan jer je strmom padinom š ć U
zapadnom i jugozapadnom dijelu gradinskog platoa
đ je masivni zid č đ
Sondažno ispitivanje izveo je B. Govedarica 1978.
godine. Otkriven je č bedem i dosta si-
romašan sloj. Kasno bronzano i željezno doba.
LIT.: ć Truhelka 1891, 313-314; B. Govedarica 1985, 15-
-27. B. Govedarica
17 .150 HRID, ć Sokolac. Srednjovjekov-
na nekropola. č 13 ć u obliku sanduka
i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J; ukras: ljiljan,
rozeta, č Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 242. N. ć
17.151 HRTAR, Hrtar, Višegrad. Srednjovjekovni
grad. Ruševine se nalaze u istoimenom selu, na
desnoj obali Drine, sjeverno od Višegrada. Na te-
melju najranijih turskih popisa može se č
da je Hrtar imao i svoj upravni kotar još u doba
bosanske samostalnosti, kada se nalazio u posjedu
feudalnih gospodara ć Na tzv. Malom gradu
uklesana je kamena stolica.
LIT.: V. ć 1930, 22-34; H. Š ć 1959, 131; š.
š ć 1971, 257. P. đ ć
17.152 IMAMOVICI, ć Sokolac. Srednjo-
vjekovna nekropola. U muslimanskom groblju č
vana 63 ć u obliku sanduka, sarkofaga i stela,
o:rijentiranih Z-I; ukras: spirale, krst, polumjesec,
štap, predstava oružja i ljudske figure. Kasni srednji
vijek.
LIT.: Š. š ć 1971, 240. N. ć
17.153 IZBORINE, č ć Rogatica. Srednjovje-
kovna nekropola. Uz pravoslavno groblje č
121 ć u obliku sanduka i sarkofaga, orijentira-
nih Z-I; ukras: spirale, polumjesec, krst, č brad-
va, zmija. Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 254. N. ć
17 .154 JAKŠIN DO, Ponor, Sokolac. Praistorijski
tumuli. F. Fiala je 1896. godine istražio pet tumula
sa skromnim nalazima iz željeznog doba samo u
jednom.
LIT.: F. Fiala 1896 d, 438-439. B. č • ć
17.155 JANJOŠI, Janjoši, Rogatica. Srednjovjekov-
na nekropola. č 15 ć u obliku sandu-
ka. Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 253. N. ć

99
17.156 JAREVICI, ć Rogatica. Praistorijski
tumuli. Na širem č sela ć F. Fiala je
1894. godine istražio 10 praistorijskih tumula sa
preko 30 grobova. Dio grobova pripada srednjem
i kasnom bronzanom dobu, a dio željeznom dobu.
LIT.: F. Fiala 1894 f, 748-749; B. ć 1981, 108-109.
R. ž ć 1983, 263. B. ć
17.157 JASIK, Vratar, Rogatica. Srednjovjekovna
nekropola. č 10 ć u obliku sanduka
i sarkofaga, dislocirani; ukras: polumjesec, spirale,
floralni motivi. (U bli2:ini grad Vratar). Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 246. N. ć
17 .158 JASIKOVICA, Kruševci-Grabenice, Soko-
lac. Srednjovjekovna nekropola. č pet ste-
ć u obliku sarkofaga. Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 239. N. ć
17 .159. JEVREJSKO GROBLJE, Crni Vrh, Višegrad.
Praistorijski tumuli. U zaseoku Zakrsnici, na jednoj
zaravni, leži oko 30 humki, č dimenzija. Bron-
zano i (ili) željezno doba. M. ć
17 .160 JEZERO, Sase, Višegrad. Praistorijska ne-
kropola s tumulima. Nalazi se blizu obale Drine. Od
osam humki bolje su č č č su
15-20 m, visine 0,80 do 1,50 m. Jednu humku istra-
žila je M. ć 1983. Sahranjivanje je skeletno.
Grobovi su loše č đ fragmentima kerami-
ke nalaze se primjeri keltsko-latenskog ti:pa. đ
željezno doba. M. ć
17 .161 KALAUZOVICI 1, ć Sokolac.
Srednjovjekovni spomenik. U pravoslavnom groblju
č usamljeni ć u obliku sarkofaga, orijen-
tiran Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 241. N. ć
17.162 KALAUZOVICI 2, ć Sokolac.
Srednjovjekovna nekropola. Uništeno oko 80 ć
u obliku sanduka i! sarkofaga   đ u zgradu
osnovne škole); po još vidljivim ležištima orijenta-
cija je bila Z-I. Kasni svednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 241. N. ć
17 .163 KALEN GREBLJE, Kaljina, Sokolac. Sred-
njovjekovno groblje. č osam ć u
liku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; natpis
(popa Pribislava). Ka.mi srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 241. N. ć
17.164 KARACEVINA, ć Rogatica.
Srednjovjekovna nekropola. č 84 ć u
obliku sanduka i sarkofaga, orijentirana Z-I; ukras:
linearni motiv krst, č Kasni vijek.
LIT.: š. š Ć 1971, 250. N. ć
17.165 KARETICI, č Sokolac. Srednjo-
vjekovna nekropola. č 15 ć u obliku
sarkofaga; ukras: motiv spirala. Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 239. N. ć
17.166 KAURSKO GROBLJE, Hrtar, Višegrnd. Sre-
dnjovjekovni spomenici. č dva ć u ob-
liku sanduka, orijentirana Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 257. N. ć
17.167 KILER, č Sokolac. Srednjovjekov-
ni spomenik. Usamljeni ć u obliku sarkofaga;
ukras: motiv Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 239. N. ć
17.168 KLECKOVAC, č Sokolac. Srednjo-
vjekovna nekropola. č 10 ć u obliku
sanduka, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 243. N. ć
,.J.VV
17.169 KOBILJ-BRDO, ć Rogatica. Sred-
njovjekovno groblje. č č ć u obliku
sanduka, orijentirana Z-I; ukras: polumjesec, č
štit. Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 248. N. ć
17.170 KOMINA, ž ć Sokolac.
tumuli. Na brdu Komini istražio je F. Fiala 1892.
godine grupu od 16 tumula č ć
nasipom bedema gradine. Otkriveno je svega 12 gro-
bova, uglavnom sa skromnim prilozima. Neki nalazi
mogu se datirati u srednje i kasno bronzano doba.
!JT : F. Fiala 1892 b, 414-417; A. Benac-B. č ć 1956. 11;
R. ž ć 1983, 261-264. N. ć
17.171 KONOGOVO, Brezje, Rogatica. Praistorijska
nekropola sa tumulima. Locirana je na platou jed-
nog brežuljka. F. Fiala je 1896. godine ž dva
tumula s dva groba koji pripadaju kraju starijeg
željeznog doba (kraj 6. ili č 5. v. st. e.).
LIT.: F. Fiala 1896 d, 441-442; A. Benac-B. č ć 1957, 23;
B. ć 1987 c. B. ć
17 .172 KORITA, ć Rogatica. Praistorijski
tumulus (?) i srednjovjekovna nekropola. Na glavi-
č č 22 ć u obliku sanduka, orijenti-
rana Z-I. Praistori:jsko doba (?) i kaimi srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 250. N. ć
17.173 KOSOVO, Kosovo, Rogatica. Nalazi iz siste-
matski prekopanog tumula, svakako s ć brojem
grobova. Stariji grob (ili grobovi) pripada jednoj od
ranijih faza kasnog bronzanog doba (kraj 13. ili 12.
st.), dok ostali nalazi pripadaju kasnijim .sahranama
iz željeznog doba (7. st.). Grobni nalazi starije faze
važni su za hronologiju bronzanog doba ovog pod-
č
LIT.: A. Benac-B. ć 1956, 13; B. ć 1981, 104-105,
118; B. ć   1987 c. B. ć
17.174 KOSOVO POLJE, Kosovo Polje, Višegrad.
Rimska đ Na njivama uz Drinu nalaze se
komadi rimske opeke.
LIT.: D. Sergejevski 1934, 15-16; E. š ć 1960, 72.
I. č š
17.175 KOVACEV DO l, Kula, Sokolac. Praistorij-
ska nekropola tumuli.ma i srednjovjekovni grob.
Stnještena je u maloj udolini, ispod gradine »Hre-
ljin grad«. Đ ć je 1891. godine· istražio
dva, a F. Fiala 1892. i 1896. 23 tumula sa oko 30
grobova. Najstariji grobovi pripadaju ranom bron""
zanom dobu, a sadrže bronzane bodeže i kameni
nadžak. Jedan grob je iz kasnog bronzanog doba
(13. ili 12. st.), a ć dio grobova pripada željez-
nom dobu (uglavnom 7. i 6. st.). Jedan grob je iz
ranog srednjeg vijeka.
LIT.: F. Fiala 1892 b, 392-395; F. Fiala 1896 d, 438; A.
Benac-B. ć 1956, 9-10; B. č ć 1983 d, 187-188; B.
ć 1987 c. B. Č • ć
17.176 KOVACEV DO 2, Kula, Sokolac. Srednjo-
vjekovna nekropola. č 45 ć u obliku
rnnduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; nekoliko
dislocirana. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 244. N. ć
17.177 KRCEVINE, ć Višegrad. Sred-
njovjekovni spomenici. č dva ć u ob-
liku č i sanduka, orijentirana Z-J. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 256. N. ć
17.17g KRIZEVAC, Jezernice, Višegrad. Srednjovje-
kovna nekropola. č 25 ć u obliku plo-
č orijenti:ranih Z-:-1. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 260. . . . N. ć
17.179 KRIZEVAC, Zagrade, Sokolac. Zapadno od
gradine na brdu Križevcu ž je F. Fiala 1897.
godine pet praistorijskih tumula sa 12 grobova. Hro-
nološki raspon nekropole je od 7. do 5. v. st. e.
LIT.: F. Fiala 1897 c, 606-607; A. Benac-B. ć 1957, 21.
EJ. Covk HJ87 c. B. ć
17.180 KRSCE, š ć Višegrad. Rimske vile, na-
stambe iz doba seobe naroda, ranoslavenske n2.stam-
be. fatraživanja je vodila I. Cremošnik. Rimska na-
seobina smještena je na jednoj od terasa uz Drinu.
Otkrivene dvije vile i jedno malo svetište. Jedna
vila je tipa portikus-vile sa jednim rizalitom, a
druga tip sa sre::1išnjim koridorom. l\falo svetište
ima u sredini kameni blok, vjerovatno po.:tolje neke
statue; u njemu je đ i skromni natpis ex-voto
na opeci. Rimsko doba, 2-4. v.
U ruševine ovih zgrada ukopane su kolibe iz
doba seobe naroda, đ od ć na podnici
rimskih vila.
Ranoslavenskom dobu pripadaju poluzemunice
ukopane izvan rimskih objekata. Elip.:astog su obli-
ka a jedna, na terasi uz samu Drinu, č je,
a. u njoj su đ dva ognjišta. U poluzemunicama
đ je slavenska keramika druge polovine 6. v.
kao i đ do 8. v.
LIT.: I. Cremošnik 1970 a, 45-83. I. CremošJ1)k
17.181 KRST, Š ć Sokolac. Srednjo-
vjekovna nekropola. U pravoslavnom groblju č
vano o.:am ć u obliku sanduka, orijentiranih
Z-I; ukras: motiv jabuke. Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 241. N. ć
17.182 KUSACE, č Sokolac. Na brdu iznad
Kusafa istražio je B. Govedarica 1974. godine devet
tumula, sa približno istim brojem grobova. Relativno
skromni, uglavnom č nalazi, mogu se ok-
virno datirati u kasno bronzano doba.
LIT.: B. Govedarica 1978, 16-20, 25-26 B. č ć
17.183 Č č Sokolac. Jedan
tumulus raskopan je č 1950. u dvorištu M.
Suke, a drugi, na istom lokalitetu, istražio je B.
Govedarica. Grobovi pripadaju kraju srednjeg ili po-
č kasnog bronzanog doba (14-13. st.).
LIT.: A. Benac 1954, 169; B. Govedarica 1978, 20, 27.
B. č ć
17 .184 LASTRE, Đ Višegrad. Srednjo-
vjekovna nekropola. č 82 ć u obhku
sanduka i sarkofaga; mnogi dislocirani; orijentacija:
Z-I i S-J; ukras: polumjesec. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 259. N. ć
17 .185 LAZE (Podlaze), Laze, Sokolac. Na lokalitetu
Laze, Podlaze i Borik istražili su ć Truhelka (1888.
i 1889), te Đ ć (1891) ukupno 23 prais-
torijska tumula. Najstariji grobovi pripadaju č
noj fazi ka1mog bronzanog doba (13. st.), a pretežan
dio starijem željeznom dobu.
LIT.: C. Truhelka 1889 a, 31; C. Truhelka 1889 b 38-41 ·
A. Benac-B. č ć 1956, 18; B. ć 1983 g; B. ć 1987 c'.
B. ć
17 .186 LIPOV DO, Šahdani, Rudo. Srednjovjekov-
na nekropola. č oko 110 ć u obliku
sanduka i sarkofaga, orijentiranih pretežno Z-I;
ukras: č znaci. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 271. N. ć
17.187 LOZNIK I, ć Sokolac. Praistorij-
ska gradina, smještena na platou osamljenog, virn-
kog brda, branjena polukružnim bedemom; kameno-
-zemljane konstrukcije. Lokalitet je evidentirao F.
F'.iala, a sondažno iskopavanje izveo B. Govedarica.
Najstariji sloj naseobine pripada eneolitu, a gradina
je bila u upotrebi i tokom kasnog bronzanog i željez-
nog doba.
LIT.: F. Fiala 1893 b, 736-737; B. Govedarica 1985, 15-25.
B. ć
17 .188 LOZNIK 2, N ć   Sokolac. U blizini
gradine Loznik istražio je F. Fiala 1893. godine tri
tumula sa oi:am grobova. Nalazi pripadaju prelazu
iz bronzanog u starije željezno doba (9. i 8. v. st. e.).
LIT.: F. Fiala 1893 b, 736-737; A. Benac-B. ć 1956, 21.
B. ć
17 .189 LUBURIC POLJE 1, Košutica, Sokolac. Pra-
istorijski tumulus i srednjovjekovna nekropola. Na
tumulu smještena grupa od 42 ć u obliku san-
duka i sarkofaga, č orijentiranih; ukras: bor-
č   kr"°t, kružnica; osLtli spomenici, kao i crkva
uništeni. Praistorijsko doba i kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 242. N. ć
17.190 Ć POLJE 2, Košutica, Sokolac. Sre-
dnjovjekovna nekropola. č 103 ć u ob"-
liku sanduka i sarkofaga, orijentirani Z-I i S-J;
ukras: predstave č   krsta, mjeseca. Kasni 1:rednji
vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 242. N. ć
17.191 LUBURIC POLJE 3, Košutica, Sokolac. Đ
ć je na ovom polju 1891. godine istražio
nekoliko tumula. Jedan grob pripada srednjem bron-
zanom dobu, a ostali željeznom dobu.
LIT.: A. Benac-B. ć 1956, 12; B. ć 1981, 108; R.
ž ć 1983, 439-444; B. ć 1987 c. B. ć
17 .192 LUKA, Selišta, Sokolac. Srednjovjekovno
groblje. č č ć u obliku sanduka.
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 243. N. ć
17 .193 LUKE, Šahdani, Rudo. Srednjovjekovni spo-
menik. Usamljeni ć u obliku sarkofaga; ukras:
štap. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 270-271. N. ć
17.194 LJUBANJ, Setihovo, Rudo. Srednjovjekovni
grad. Ruševine grada smještene su na Velikom i
Malom Ljubnju. Zidova ima i na nižem dijelu, pre-
ma selu Setihovu, na lokalitetu Turatovac. Kasni
srednji vijek.
LIT.: A. ć 1976, 105-106. T. Glavaš
17.195 LJUBOVINE, ž ć   Sokolac. F. Fiala
je 1893. godine i.stražio 24 tumula, od kojih je 10
bilo praznih, dok su u 14 đ samo kosturi i
fragmenti Bronzano ili željezno doba.
LIT.: F. Fiala 1893 b, 758-759. B. ć
17.196 LJUTA STRANA, ć   Sokolac. Sred-
njovjekovna nekropola. č 14 ć u ob-
liku sanduka i sarkofaga, orijentiranih S-J; ukras
jednog sarkofaga: afrontirane ptice, ruka s kopljem.
Kasni srednji 1ijek.
LIT.: S. š ć 1971, 239. N. ć
17.197 MACI, č   Sokolac. Lokalitet je evi-
dentirao C. Truhelka, a Đ ć 1891. go-
dine otkopao dva tumula i:a skromnim nalazima iz
željeznog doba.
LIT.: C. Truhelka 1889 a, 28. B. ć
17.198 MALA GRADINA, ć   Sokolac.
Praistorijska gradina. Locirana je na vrhu jednog
nižeg brda. Dvostruki kameni bedem štiti ovalni pla-
to č oko 54 x 42 m. Na južnoj strani ulaz, sa
kratkim, prema unutrašnjosti povijenim ć
bedemima. Na sjeverozapadnom uglu č for-
101
tifikacije, možda ostaci kula. Lokalitet nije pobliže
istraživan i može se okvirna datirati u bronzano ili
željezno doba.
LIT.: C. Truhelka 1891, 313. B. ć
17 .199 MALA GRADINA, č   Sokolac. Prais-
torijska gradina. Smještena je na dominantnom brdu
iznad zaseoka Šuke. š ć je č kamenim
bedemom sa č i sjeverne strane. Na prostoru
gradine, dimenzija 80 x 43 m nalazi se 16 gromila
od zemlje i kamena. Istraživanje tumula izveli rn
B. Govedarica i ž. ć 1974. godine. č
kultura, kasno bronzano i željezno doba.
LIT.: B. Govedarica 1978, 18-20. B. Govedarica
17.200 MALA GRADINA, ć   Sokolac. Pra-
istorijska gradina. Smještena je na dominantnom,
zapadnom vršku krajnjeg obronka planine Kopito,
na č rubu ć polja. č od
đ prostire se prostrani plato tzv. Velika
gradina, koji je đ mogao služiti za "tanovanje.
Na ovoj strani Mala gradina je š ć snažnim
kamenim bedemom dužine 46 m, širine 6-7 m i
č visine do 2,5 m. Sa spoljne strane tog
bedema je usjek, č jednim manjim bedemom.
Od glavnog nasipa prema sjeveru i zapadu pružaju
se uzdužni bedemi koji se na zapadnom rubu .o:pajaju
ć plato nepravilnog oblika, dimenzija
DO x 60 m. Ulaz u gradinu u sjeverozapadnom uglu
đ je na principu koridora. Sondažno ispitiva-
nje izveo je B. Govedarica 1978. godine. Otkriven
je relativno bogat sloj č kulture kasnog
bronzanog i starijeg željeznog doba.
LIT.: ć Truhelka 1891, 315; B. đ 1985, 15-27.
B. Govedarica
17.201 MALI GRADAC, ć   Rogatica. Pra-
istorijska gradina. Podignuta je na niskom brijegu
iznad zaseoka č ć Sjeverna brijega je
vl"lo · strma, te sa te strane nema fortifikacije. S
ostalih strana unutrašnji prostor gradine, dimenzija
57 x 54 m, š ć je kamenim bedemom. Ulaz je
u č uglu, u obliku koridora. Vjerovatno
bponz;mo i (ili) željezno doba.
LIT.: F. Fiala 1394 f, 729. B. Govedarica
17 .202 MALI GRADAC, č   Sokolac. Praisto-
rijska gradina. Smještena je na č padini
brda Veliki Gradac. Snažni kameni bedem okružuje
kameniti neravni proi:tor č 30 m. Vjerovatno
bronzano i željezno doba.
LIT.: C. Truhelka 1891, 310-311. B. Govedarica
17.203 .MALJEVICI, ć   Rogatica. Srednjo-
vjekovna nekropola. č 15 ć u obliku
č (?). Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 253. N. ć
11.204 MANDRA, Borike-Mandra, Rogatica. F. Fi-
ala je 18i96. godine ha tom č istražio dva
tumula koja pripadaju starijem željeznom dobu.
LIT.: F. Fiala 1896 d, 458. B. ć
17 .205 MANDRA, Mandra, Sokolac. Srednjovjekov-
no groblje. U pravoslavnom groblju č šest
ć u obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih
Z-I; ukras: .<=pirala, polumjesec. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 242. N. ć
17 .206 MANGALIN HAN, Donji Dubovik, Višegrad.
Praistorijska nekropola sa tumulima. Lokalitet leži
pored puta Višegrad-Dobrun. č je pet hum-
ki, č đ 10 i 15 m, visine od 0,50 do
1 m. Radom na nivelaciji terena raskopane su neke
humke pa su đ kosti i predmeti od ž đ
Vjernvatno željezno 'doba. l,\iI. ć
102
17.207 MARAVICI, ć   Rogatica. Na č
ju ć istražio je Ć Truhelka 1890. godine
sedam tumula koji su dali nalaze iz ka.<:nog bronza-
nog doba, veoma č za hronologiju č
kih nalaza tog perioda. č kasnog bronzanog
doba (Br. D, 13. v. st. e.).
LIT.: C. Truhelka 1890, 389; A. Benac-B. ć 1956, 21,
23; B. ć 1981, 111-117; B. ć 1983 g, 418, 423-424;
R. ž ć 1983, 261. B. ć
17.208 Đ Đ   đ đ   Višegrad. Srednjovjeko-
vni spomenik. Usamljeni ć u obliku sanduka-
-sarkofaga, orijentiran S-J, ostali uništeni, kao i
oni kod džamije. Kasni ffednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 259. N. ć
17.209 MEHAGIN DO, č   Sokolac. U dolu
ispod gradine Gradac u č istražio je Đ
ć 1891. godine 13 tumula s dosta boga-
tim nalazima, pretežno iz kraja starijeg, te iz đ
željeznog doba (6. do 4. v. st. e.).
LIT.: Đ ć 1891 a, 342; B. ć 1987 c. B. ć
17.210 MEJDAN, Brezje, Rogatica. Praistorijski tu-
mulus. Usamljena g.robna humka, jedna od ć
na č č Istražio je F. Fiala 1895.
godine. đ su dva bogato opremljena groba koji
se po nekim nalazima (uvozno bronzano đ  
žezlo), približavaju kategoriji kneževskih grobova,
mada ne sadrže oružje. Starije željezno doba (kraj
7. v. st. e.).
LIT.: F. Fiala 1895 a, 546-547; A. Benac-B. ć 1957, 13;
B. ć 1979, 151-154; B. ć 1987 c. B. ć
17.211 MEREMISLJE, Meremišlje, Višegrad. Sred-
njovjekovno groblje. Uz muslimamko groblje č
vano sedam ć u obliku sarkofaga, orijentiranih
Z-I; ukras: č znaci, motiv spirala, koplje.
U blizini kamenolom sa preostalim ć Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 260. N. ć
17.212 MISEVINA, Miševina-Lunjevac, Rogatica.
Srednjovjekovno groblje. č 10 ć u ob-
liku sanduka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 255. N. ć
17 .213 Đ   ž ć   Sokolac. Praistorijska ne-
kropola sa tumulima. Locirana je na platou brda
đ Istra.žio ju je F. Fiala 1892. godine. Sastoji se
od dvije grupe, sa ukupno 38 tumula i oko 60 gro-
bova. Dva tumula bila su posebne konstrukcije: u
obHku minijaturne gradine. Najstariji sloj grobova
u nekoliko tumula pripada č kasnog bronza-
nog doba (pretežno Br. D., 13. v. st. e.), a zatim
slijedi faza sahranjivanja u starije željezno doba
(7. i 6. v. st. e.) kojoj pripada ć grobova. Gro-
bovi iz tumula br. III, X i XXIX dali su nalaze
važne za hronologiju bronzanog doba na č
kom č
LIT.: F. Fiala 1892 b, 417-425; A. Benac-B. ć 1956,
20; B. ć 1981, 111-117; B. ć 1983 g„ 418, 423-424;
B. ć   1987 c. B. ć
17.214 MRAMOR, Kabernik, Višegrad. Srednjovje-
kovni č dva ć u obliku sar-
kofaga, orijentirana Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 258. N. ć
17.215 MRAMOR, Selišta, Sokolac. Srednjovjekovni
spomenici. č tri ć u obliku sarkofaga,
orijentirana Z-I; ukras: č bordura. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 243. N. ć
17 .216 MRAMOR, Stop, Rogatica. Srednjovjekovni
spomenik. Usamljeni ć u obliku rnrkofaga, ori-
j·entiran Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 246. N. ć
17.217 MRAMOR, Šip, Višegrad. Srednjovjekovno
groblje. č šest ć u obliku sanduka i
sarkofaga, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 260. N. ć
17 .218 l\'IRAMORIC, Vražalice, Rogatica. Srednjo-
vjekovna nekropola. č 14 ć u obliku
č   sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J.
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 251. N. ć
17.219 MRAMORJE, č   Sokolac. Srednjo-
vj.ekovna nekropola. č 12 ć u obliku
sanduka i sarkofaga; ukras: spirale, rozeta. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 239. N. ć
17.220 MRAMORJE, Beheci, Rogatica. Srednjovje-
kovna nekropola. Uz pravoslavno groblje prostire se
grupa od 178 ć   u obliku sanduka i sarkofaga,
orijentiranih Z-I i S-J; ukras: spirale, krst, polu-
mjesec, biljni motiv. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 247. N. ć
17.221 MRAMORJE, Hrtar, Vtšegrad. Srednjovje-
kovna nekropola. Locirana u blizini đ grada
Hrtara. č č ć u obliku sanduka i
sarkofaga, orijentiranih Z-I.
LIT.: S. š ć 1971, 257. N. ć
17.222 MRAMORJE, Jabuka, Sokolac. Srednjovje-
kovna nekropola. č 102 ć u obliku plo-
č   sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J;
ukras: tordirana traka, krst, spirale, vijenac. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 240-241. N. ć
17.223 MRAMORJE, ć   So-
kolac. Srednjovjekovno groblje. č tri ć
u obHku sanduka i sarkofaga, orijentirani S-J. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 241. N. ć
17.224 MRAMORJE, Kamenica-Podhrid, Višegrad.
Srednjovjekovno groblje i praistorijski tumulus (?).
Na glavici č č ć u obliku sanduka
i rnrkofaga, orijentirana Z-I. Praistorijsko doba (?)
i kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 255. N. ć
17 .225 MRAMORJE, Knežina, So kolac. Srednjovje-
kovno groblje. Uz seoska groblja č tri ć
u obliku sankofaga, orijentirani Z-I. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 242. N. ć
17 .226 MRAMORJE, Kruševci, Sokolac. Srednjovje-
kovna nekropola. U tri grupe č oko 40 ste-
ć u obliku sanduka i earkofaga; ukras: tordirana
traka, spirale, rozete, štap, polumjesec, ruka i pred-
stave životinja. Kasni srednji vijek. N. ć
17 .Z27 MRAMORJE, Okruglo, Rogatica. Praistorij-
ski tumuli, rimski grobovi i srednjovjekovno groblje.
F. Fiala je rn96. godine istraži() pet tumula sa ukup-
no dvadesetak grobova. Jedan od grobova pripada
vjerovatno još srednjem bronzanom dobu, dva su iz
ranije faze kasnog bronzanog doba (Br. D - Ha Al
- kraj 13. ili 12. v. st. e.), dok ostali praistorijski
grobovi pripadaju raznim fazama starijeg i đ
željeznog doba. Dva groba su naknadni ukopi iz
kasnog rimskog doba (4. st.}, a pet je grobova pod
ć u tumulu IV iz kasnog srednjeg vijeka.
LIT.: F. Fiala 1896 d, 448-449; B. ć 1981, 119; B. Covk
1983 g, 424-425. B. č ć
17.228 MRAMORJE, Osovo-Dolovi, Rogatica. Sre-
dnjovjekovna nekropola. Uz pravoslavno groblje sa-
č 63 ć u obliku sanduka i sarkofaga, ori-
jentirana Z-I i S-J; ukras: linearni motiv, luk,
č ć i nakovanj. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 250. N. ć
17.229 MRAMORJE, Pazalje, Rudo. Srednjovjekov-
na nekropola. č oko 188 ć u obliku
sanduka i sarkofaga; ukras: bordura, č zna-
ci; natpis. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 271. N. ć
17.230 MRAMOR.JE, Pihlice, Sokolac. Srednjovje-
kovna nekropola. č šest ć u obliku
sarkofaga. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 239. N. ć
17.231 MRAMORJE, č ć Rogatica.
Srednjovjekovna nekropola. č 14 ć u
obliku sanduka, orijentiranih Z-I i S-J. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 254. N. ć
17 .232 MRAMORJE, Poratak, Sokolac. Srednjovje-
kovna nekropola. č 65 ć u obliku san-
duka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: polu-
mjesec, krug. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 240. N. ć
17 .233 MRAMORJE, č ć Višegrad. Srednjo-
vjekovna nekropola. č 23 ć u obliku
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J; uk-
ras: spirala, rozeta, krst, ruka s č Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 257. N. ć
17 .234 MRAMORJE, Rohci, Višegrad. Srednjovje-
kovna nekropola. č 10 ć u obliku san-
duka; ukras: č znaci, č Kasni Erednji
vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 258. N. ć
17 .235 MRAMORJE, č polje, Sokolac. Sred-
njovj.ekovni spomenici. č dva ć u obli-
ku sarkofaga, orijentirana SZ-JI. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 244. N. ć
17.236 MRAMORJE, Stara Gora, Rogatica. Srednjo-
vjekovna nekropola. Uz pravoslavno groblje č
no 142 ć u obliku sanduka i :sarkofaga, orijen-
tiranih Z-I i S-J; ukras: linearni motivi, spirale,
krst, č Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 248. N. ć
17.237 MRAMORJE, č Rudo. Srednjovje-
kovna nekropola. č 61 ć u obliku san-
duka i sarkofaga, orijentiran Z-I; ukras: č
znaci, ruka, ruka :s č natpisi. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 270. N. ć
17.238 MRAMORJE, Sahdani, Rudo. Srednjovjeko-
vna nekropola. č 11 ć uz pravoslavno
groblje, u obliku sanduka, sarkofaga i stele, orijen-
tiranih Z-I i S-J; ukras: č znaci, buzdo-
van. Kasni: srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 271. N. ć
17.239 MRAMORJE, Vagan, Rudo. Rimski spome-
nici i srednjovjekovna nekropola. Dva rimska cipusa
č uz pravoslavno groblje đ 60 ć
u obliku sanduka, orijentiranih Z-I. Rimsko doba
i kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 270. N. ć
103
11.240 MRAMORJE   č grobnice), Vražalice-
č Rogatica. č 66 ć u obli-
ku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J.
Kasni :srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 251. N. ć
17.241 MRAMORJE   č Zavrblje, Višegrad.
S1·ednjovjekovni spomenici. č dva ć u
obliku sanduka, orijentirana Z-I; natpis (Radovana
s bratom krstjaninom Radašinom). Kasni :srednji
vijek, sredina 15. v.
LIT.: S. š ć 1971, 259; M. Vego 1981, 41-42, i:l. la.
N. ć
17.242 NAHOTA, Nahota, Rogatica. Srednjovjekov-
na nekropola. č 50 ć u obliku sanduka
i stubova; ukras: sablja. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 255. N. ć
17.243 NAVSAN, Rogatica. Na platou brda Vsan
(u izvještaju F. Fiala pogrešno č kao „ffaf-
rnne«) istražena su dva tumula, od kojih je jedan
dao nalaze iz starije faze kasnog bronzanog doba.
(Br. D ili Ha Al, kraj 13. ili 12. st.).
LIT.: F. Fiala 1896 d, 460; B. ć 1981, 119. B. ć
17.244 NELJESKE, ć Sokolac. Srednjovje-
kovna nekropola. č 13 € ć u obliku san-
duka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: polu-
mjeseci. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 239. N. ć
17 .245 NJIVICA, Miševina, Rogatica. Srednjovje-
kovna nekropola: pet ć u obliku sanduka, do-
bra obrada, kvalitetan kamen. I. Bojanovs!ki
17.246 OGLAVAK, Bijelo Brdo, Rudo. Srednjovje-
kovni spomenici. č dva ć u obliku sar-
kofaga, č orijentirani; ukras: figuralna scena.
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 271. N. ć
17.247 OKOLISTA, Strpci, Rudo. Srednjovjekovni
spomenik. Usamljeni ć u obliku sarkofaga, dis-
lociran; ostali uništeni. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 271-272. N. ć
17 .248 OKRUGLO, Rogatica. Praistorijski tumulus
i srednjovjekovna nekropola. Na dva manja tumula
smještena 13 ć u obliku sanduka. Kasni sred-
nji vijek, bronzano i (ili) željezno doba.
LIT.: S. š ć 1971, 251. N. ć
17 .249 O PRASICI, š ć Rogatica. Na č
sela istražio je F. Fiala 1897. godine tri tumula sa
.svega tri groba i malobrojnim prilozima koji pripa-
daju bronzanom dobu.
LIT.: F. Fiala 1897 c, 598-599; B. ć 1981, 124. B. ć
17.250 OSOVO, Osovo, Rogatica. Praistorijski tu-
muli i rimski grobovi. Na više mjesta na č
Osova istražio je F. Fiala 1895. i 1896. godine 12
tumula sa ukupno 36 grobova. Najstariji nalaz je
kremena strelica koja, najvjerovatnije, pripada ra-
nom bronzanom dobu. Nekoliko grobova je kasnog
bronzanog doba (kraj 13. ili 12. v. st. e.), a ć
je iz ranog i razvijenog ž doba (7-4. v. e.).
Dva naknadna ukopa pripadaju rimskom robu.
LIT.: F. Fiala 1895 a, 538-539; F. Fiala 1896 d, 442-446;
A. Benac-B. ć 1956, 18; A. Benac-B. ć 1957, 12;
B. ć 1981, 100, 117-124; B. ć 1983 g; 416-418;
424-425; R. ž ć 1983, 261-264. B. ć
11.251 OTAVA, Gornje Stitarevo, Višegrad. Sred-
njovjekovna nekropola. č 23 ć u obliku
sanduka i sarkofaga, č orijentirana; mnogi
'. -·; ·_
dislocirani; ukras: č znaci, štap, ruka. I{asni
srednji vijek.
LIT.: Š. š ć 1971, 256. N. ć
17.252 OVLAGIJA, č   Sokolac. Sre-
dnjovjekovno groblje. č šest ć u obli-
ku sanduka, orijentiranih Z-I i S-J; prikaz
č Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 243. N. ć
17.253 OVLAGIJA, Seljani, Rogatica. Praistorijski
tumulus i srednjovjekovno groblje. Na tumulusu
smještena šest ć u obliku sanduka i sarkofaga,
č orijentiranih; ukras: motiv spirale. Kasni
srednji vijek i praistorijsko doba.
LIT.: S. š ć 1971, 254. N. ć
17.254 OVRCJE-MILETCI, Sokolac. Praistorijski
tumulusi i srednjovjekovna nekropola. Na dva tu-
mula smješteno je oko 62 ć u obliku sanduka
i sarkofaga, orijentirana Z-I i S-J; .ukras: vitica,
krst, rozeta, č   ruka. Bronzano i (ili) željezno
doba i kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 242. N. ć
17.255 PALE, Brezje, Višegrad. Srednjovjekovno
groblje. Uz muslimansko groblje č sedam
ć   u obliku sanduka. Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 260. N. ć
17.256 PANJEVI, ć   Rogatica. Srednjovjeko-
vno groblje. č pet ć u obliku sanduka,
orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 249. N. ć
17.257 PAPRATNICE, Osovo, Rogatica. Praistorij-
ska nekropola. s tumulima. F. Fic1la je 1897. godine
istražio tri tumula sa ukupno 18 grobova. Najstariji
grobovi pripadaju srednjem bronzanom dobu i zna-
č rn za hronologiju Glasinca. Zatim slijede sa-
hrane iz kasnog bronzanog doba (kraj 13. ili 12. v.
st. e.), te iz željeznog doba (uglavnom 6. v. st. e.).
Najvažniji nalaz je kneževski grob ranog 6. st. iz
tumula II, sa raznovrsn1m nakitom, željeznim oruž-
jem (željezna koplja izuzetne dužine, nožeVi), žezlom,
bronzanim đ č ili italske provenijencije,
te bogatom opremom ć konja.
LIT.: F. Fiala 1897 c, 592-598; A. Benac-B. ć 1956,
10-11; A. ć 1957, 14-15; 8. ć 1979. 154-
-156: B. ć 1987 c. · B. ć
17 .258 PAPRATNICE, ć   Rogatica. Srednjo-
vjekovna nekropola. č 14 ć u obliku
č   sanduka i rnrkofaga, orijentiranih SZ-JI.
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 247. N. ć
17.259 Ć   Kruševci, Sokolac. Srednjovjeko-
vna nekropola. č 17 ć u obliku sandu-
ka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J; ukras: tor-
dirana traka i č rebra. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 239. N. ć
17.260 PEJDAHOVO GROBLJE, Gornje štitarevo,
Višegrad. U muslimanskom groblju č šest
ć u obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih
ukras: polumjesec; Kasni sried.nji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 256. N. ć
17.261 PESURICI 1, š ć   Ro.gatica. Srednjovje-
kovni spomenik. Usamljeni ć u obliku dvostru-
kog sarkofaga. Kasni srednji: vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 254. N. ć
17.262 PESUR!CI 2, š ć   Rogatica. Srednjovj(
kovno groblje. U pravoslavnom. groblju č J
ć u obliku sanduka i sarkofaga, orijentirani
Z-I i S-J. Kasni ffednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 254. N. Milet
17.263 PETROVO POLJE (Petripolje), Brankovi<
Rogatica. Srednjovjekovna nekropola. č ok
60 ć u obliku sanduka i sarkofaga, orijentire
nih Z-I i S-J. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 254. N. Milet
17.264 PLANJE, Planje, Rogatica. Praistorijski tl
muli i rimski grob. Na č sela Planja, istraži
F. Fiala 1895. godine 15 tumula. Od ukupno 37 gr<:
bova ć dio pripada pojedinim fazama srednje
i, č   kasnog bronzanog doba, dok je samo je
dan grob iz željeznog doba, a jedan iz rimskog
Lokalitet je posebno važan za hronologiju bronzano,
doba č č
LIT.: F. Fiala 1895 a, 542-546; A. Benac-B. ć 195t
22; B. ć 1931, 101; 124-129; B. ć 1983 g, 418, 426-
-428 B. č
17.265 PLOCE, Vraneši, Sokolac. Srednjovjekovrn
nekropola. č 11 ć u obliku sanduk:
i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: štit, kružnica
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 243. N. MJ.letic
17.266 PLJEŠIVICA 1, Plješivica, Rogatic2 .. Prais-
torijski tumuli i srednjovjekovni grob. F. Fiala je
1895. godine istražio šest tumula s đ bro-
jem grobova. Najstariji nalaz pripada srednj<=rci bron-
zanom dobu, nekoliko grobova je iz kasnog bronza-
nog doba (kraj 13. ili 12. v. st. e.), a nekoliko iz že-
ljeznog doba (7, 6. i 5. v. st. e.), Jedan naknadni
ukop pripada ranom srednjem vijeku.
LIT.: F. Fiala 1895 a, 540-542; A. ć 1956,
17; B. ć 1931. 110-117; B. ć 1933, 424-425. B. ć
17.267 PLJESIVICA 2, Plješivica, Rogatica. Rirmki
spomenic.i, srednjovjekovna nekropola i crkva. U pra-
voslavnom groblju 89 ć u obliku sanduka i
sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: linearni motivi,
spirala, ruka, kosijer. Ostaci temelja crkve s p-0lu-
kružnom apsidom. Nekoliko rimskih kamenih spo-
menika u sekundarnoj upotrebi nad sriednjovjekov-
nim grobovima. Rimsko doba i kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 251. N. ć
17.268 POBRDALJE, ć   Rogatica. Srednjovje-
kovna nekropola. U dvije grupe č 35 ć
u obliku č   sanduka i sarkofaga, orijentiranih
pretežno SZ-JI; ukras: kanelure, polumjesec. Karni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 245. N. ć
17.269 PODGAJ, Podgaj, Rogatica. Srednjovjekovni
spomenici. č tri ć u obliku sanduka.
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 249. N. ć
17.270 PODGAJEVI, Budaci, Rogatica. Srednjovje-
kovno groblje. č č ć u obliku s.an-
duka, orijentirana uglavnom Z-I; ukras: jabuke,
prikaz jelena i psa. Ka.mi srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 249. N. ć
17 .271 PODGRADAC, č   Sokolac. Praistorij·
ski tumuli. C. Truhelka je na ovom lokalitetu 1890.
istražio tri tumula. Nalazi pripadaju starijem željez-
nom dobu, uglavnom 6. i 5. st.
LIT.: C. Truhelka 1890, 388. B. ć
17.272 PODILIJAK l, Sjeversko, Rogatica. Praisto-
rijska nekropola sa tumulima i srednjovjekovni gro-
bovi. Smještena je u kotliniei fopod gradine Ilijak.
Sastoji se od č ć i šest manjih tumula. Jedan
tumulus je, vjerovatno, istražio F. Fiala 1896. (Sje-
versko), dva ć (A i B) B. ć 1957, te još jedan
ć (C) B. Govedarica 1975. To su rodovski tumuli,
s centralnim grobom i ć brojem tangencijalno
postavljenih naknadnih sahrana, sve iz ranije faze
„tarijeg željeznog doba (uglavnom 7. v. st. e.). Kon-
statovane su i naknadne sahrane iz đ željeznog
doba (5. do 3. v. st. e.), kao i grobovi iz ranog sred-
njeg vijeka.
LIT.: B. ć 1959, 53-85; N. ć 1959, 218; B. Gove.
darica 1978, 21-28; B. ć 1987. B. ć
17.273 PODILIJAK 2, Sjeversko, Rogatica. Srednjo-
vjekovno groblje. č šest ć u obliku
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J; uk-
ras: krst. Karni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 248. N. ć
17.274 PODOMAR, č Sokolac. Praistorijski
tumulus i srednjovjekovno groblje. Na tumulusu
č osam ć u obliku sanduka i sarkofa-
ga, orijentiranih Z-I. Kami srednji vijek i praisto-
rijsko doba.
LIT.: S. š ć 1971, 241. N. ć
1'7.275 PODSTRANJE, Ž ć Rogatica. Sred-
njovjekovni spomenici. U pravoslavnom groblju sa-
č dva ć u obliku sarkofaga, orijentirana
S-J. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 248. N. ć
17 .276 PODZID, Ribioci, Rogatica. Srednjovjekov-
na nekropola. č 31 ć u obliku č
sanduka i sarkofaga, orijentiran SZ-JI; ostali uni-
šteni. Karni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 246. N. ć
17 .277 POHOV AC (Puhovac), ć Sokolac. Pra-
istorijska gradina i č đ Smješte-
na je na prostranom zaravnjenom vrhu brda koje
dominira širom okolinom č polja. Izduže-
na-ovalni plato dimenzija 100 x 70 m, š ć je
bedemom od zemlje č je površina č š ć ka-
menim č i blokovima. Sondažno iskopavanje
izveli su 1977. B. Govedarica i V. ć Otkriven
je relativno bogat kulturni sloj kasnog bronzanog i
željeznog doba, kao i zid č đ
LIT.: C. Truhleka 1891, 313; B. Govedarica 1985, 15-27.
B. Govedarica
17 .278 POLJE, Velika Gostilja, Višegrad. Srednjo-
vjekovno groblje. č č ć u obliku
sarkofaga, orijentirana Z-I; ukras: spirala, simbo-
č znaci, ruka s č Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 257-258. N. ć
17.279 POTPECINE, č Sokolac. Praistorijski
tumuli i rimski grob. Na đ Graca
u č i ć istražio je ć Truhelka 1890.
godine 29, Đ ć 1891. godine č a F.
Fiala 1892. i 1893. godine 61 tumulus sa preko 100
grobova. Jedan ili dva groba (tumulus I/1893) mogli
bi pripadati kasnom bronzanom dobu, a ć dio
je iz željeznog doba i to pretežno iz 6, 5. i 4. v. st. e,
pa je ova nekropola upravo važna za taj dio hronolo-
gije č kulture. Jedan grob iz rimskog doba.
LIT.: C. Truhelka 1890, 387-388; F. Fiala 1892 b, 430-435;
F. Fiala 1893 b, 752-758; A. Benac-B. ć 1957, 19-22;
B. ć 1983 b, 149-150; B. ć 1987. B. ć
14 - Arheološki leksi•kon
105
17.280 PREVIJA, Kula, Sokolac. Praistorijski tu-
muli i grob. Đ ć je
1891. godine istražio dva tumula. Praistorijski gro-
bovi pripadaju željeznom dobu, a konstatovan je i
jedan naknadni ukop iz srednjeg vijeka. B. ć
17.281 RADOVAN HAN, Vragolovi, Rogatica. Sred-
njovjekovni spomenici. č tri ć u obliku
sanduka i sarkofaga. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 252. N. ć
17.282 RANCICI, Žljebovi, Sokolac. Srednjovjekov-
na nekropola. U pravoslavnom groblju č 12
ć u obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih
Z-I i S-J. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 242. N. ć
17 .283 RASKRSCE, Dolovi, Rogatica. Praistorijska
nekropola s tumulima i srednjovjekovno groblje. Na
u šumi oko 15 tumula podignutih u redovima,
u pravcu S-J. č su 10-20 m, visine 0,5-2
m. Na istom prostoru je i srednjovjekovno groblje
sa oko 50 ć neki ć su na tumulima. Bron-
zano i (ili) željezno doba, kasni srednji vijek.
M. ć
17.284 RASOV ACA, ć Sokolac.
tumuli. Iskopavanja dvaju tumula   Ć Truhelka 1890)
dala je vrlo skromne nalaze iz željeznog doba.
LIT.: C. Truhelka 1889 a, 27. B. ć
17.285 RAZDOLJE, Razdolje, Rogatica. Praistorijski
tumuli. Na č Razdolja F. Fiala je 1897. go-
dine istražio sedam tumula sa ukupno 10 grobova.
Najstariji nalaz je kremena strelica koja, najvjero-
vatnije, pripada ranom bronzanom dobu. Ostali gro-
bovi su iz željeznog doba (uglavnom 6. v. e.).
LIT.: F. Fiala 1897 c, 602-603; A. Benac-B. ć 1956, 8.
B. ć
17 .286 RAZEVO BRDO, Sokolac. Srednjovjekovna
nekropola. č 25 ć u obliku sanduka,
orijentiranih SZ-JI. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 244. N. ć
17.287 REPUSEVCI, Repuševci, Višegrad. Srednjo-
vjekovno groblje. č č ć u obliku
sanduka, orijentiranih uglavnom Z-I. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 260. N. ć
17.288 ROGATICA, Rogatica. Rimsko urbano na-
selje (colonia Ris. ?), srednjovjekovni spomenik. An-
č aglomeracija u Rogatici leži na ravnom prosto-
ru đ brda Ljuna i potoka Rakitnice. C. Patsch
je, na osnovu ostataka substrukcija, đ
materijala i novca, odredio prostiranje ove urbane
rimske naseobine na kojoj danas razvija Rogatica.
Sa areala č grada u Rogatici č brojni
kameni spomenici. đ njima su najbrojniji kultni
spomenici ć Jupitru, zatim Liberu (Bacchus)
i Mitri, a podižu ih funkcioneri kolonije duumviri
itd. Posebno su č sepulkralni spomenici, a
č cipus nazivom grada /DEC (urioni) C(olo-
niae) RIS .. ./. Zanimljivi su cipusi s prikazom Atisa,
kao i ulomak stele sa ostacima prikaza grobnih vrata
(porta inferiorum) itd. Iz Rogatice ima i drugih arhe-
oloških ostataka kao (tragova vodovoda i dr.). Roga-
ticu koloniziraju veterani i to iz sastava VII legije.
Colonia Ris u Rogatici datira u 1-4. 8t. ć u
obliku sanduka uzidan u č zid pravoslavne
crkve; natpis. Kasni srednji vijek.
LIT.: C. Patsch 1907, 467-469; I. Bojanovski 1967 e, 143-
-164; I. Bojanovski 1967, 41-51; S. š ć 1971, 253; M.
Vego 1981, 42--43, Sl. 3. V. Paškvalin
106
17.289 RUDINE, ć Rogatica. Na lokalite-
tu Rudine F. Fiala je 1894. godine istražio osam
tumula sa preko 30 grobova. Najstariji nalazi (tumuli
I, IV i, vjerovatno VII) pripadaju eneolitu, a ostali
ukopi su iz starijeg i, pretežno, đ željeznog
doba (od 5. do 3. v. st. e.).
LIT.: F. Fiala 1894 f, 752-754; A. Benac-B. ć 1956,
10-25; B. ć 1983 d, 186; B. ć 1987. B. č ć
17.290 RUDINE, Sokolac. Pra:istodjski tumulus (?)
i srednjovjekovna nekropola. Na tumulusu grupa cd
12 ć u obliku sanduka i sarkofaga, č
orijentacije; ukras: trake, polumjesec Kasni sr·e<lnji
vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 238. N. ć
17 .291 RUDINE-IV ANPOLJE, Đ Sokolac.
Praistorijski tumuli. Od dva tumula koja je 1894.
godine istražio F. Fiala, nalaze je dao samo jedan.
Pripada kraju srednjeg ili č kasnog bronza-
nog doba.
LIT.: F. Fiala 1894 f, 750; B. ć 1981, 106-108. B. ć
17.292 RUJISTA, Rujišta, Višegrad. Srednjovj.ekov-
no groblje. č dva ć u obliku sarkofaga,
orijentirana Z-I i S-J, ostali uništeni. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 256. N. ć
17 .293 RUSANOVICI, ć Rogatica. Prais-
torijski tumuli, rimski i srednjovjekovni grobovi. Na
širem č ć bilo je locirano nekoliko
grupa tumula, od kojih je F. Fiala 1892, 1894, 1895.
i 1896. godine istražio 176 tumula sa preko 300 gro-
bova. Najstariji nalazi pripadaju ranom bronzanom
dobu (cetinska kultura), zatim slijedi nekoliko gro-
bova :Lz srednjeg bronzanog doba, a ć praisto-
rijskih grobova pripada željeznom dobu, u rasponu
od 8. do 3. v. st. e. Pored pra:ilstorijskih, đ je
i nekoliko naknadnih ukopa iz rimskog doba, iz ra-
nog s.vednjeg vijeka (grobovi pod ć u praisto-
rijskim tumulima).
LIT.: F. Fiala 1892 b, 437-438; F. Fiala 1894 f, 729-743;
F. Fiala 1895 a, 533-538; F. Fiala 1896 d, 426-435; A.
Benac-B. ć 1956, 12; A. Benac-B. ć 1957, 7; B.
ć 1983 d, 187; R. ž ć 1983, 261-264; B. ć
1987. B. ć
17 .294 SELISTE, Okruglo, Rogatica. Srednjovjeko-
vna nekropola. Uz pravoslavno groblje č je
55 ć u obliku sanduka i sarkofaga, orijentira-
nih Z-1; ukras: č znaci, ruka, č č ć
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 250. N. ć
17.295 SELJANI l, Seljani, Rogatica. Srednjovje-
kovna nekropola. č 20 ć u obliku san-
duka i sarkofaga, orijentiranih Z-1; ukras: bordu-
ra, krst. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 253-254. N. ć
17.296 SELJANI 2, Seljani, Rogatica. Srednjovje-
kovno groblje. U pravoslavnom groblju č pet
ć u obliku sanduka, orijentiranih Z-I. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 253. N. ć
17 .297 SJEVERSKO 1, Sjev;ersko, Rogatica. Prais-
torijski tumuli. Na više mjesta F. Fiala je 1896.
godine istražio osam tumula, sa ukupno 16 grobova.
Jedan grob pripada ranijoj fazi kasnog bronzanog
doba (kraj 13. ili 12. v. st. e.), a ostali uglavnom
starijem željeznom dobu (7. i 6. v. st. e.).
LIT.: F. Fiala 1896 d, 449-452; B. ć 1981, 102-104,
117-124; B. ć 1983 g, 416-418, 424-425. B. ć
17.298 SJEVERSKO 2, Rogatka. Srednjovjekovn
groblje. č pet ć u obliku sanduka
sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: č Kasn
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 248. N. Mileti
17.299 SLAP, Slap, Rogatica. Srednjovjekovni ka
menolom i spomenik. U kamenolomu č ć
u obliku sarkofaga. Karni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 247. N. Mileti
17.300 SMREKE, Sokolac. Praistorijski tumuli. Đ
ć je 1891. godine istražio tri tumula :
nekoliko grobova, od kojih dva pripadaju srednjen
bronzanom, a ostali željeznom dobu.
LIT.: B. ć 1981, 108. B. č
17 .301 SOKOLACKO POLJE (Poljak), Gornji Odžak
So kolac. Nekropola od devet tumula koju je istražk
F. Fiala dala je petnaestak grobova s dosta bogatim
nalazima željeznog doba (7. do 5. v. Et. e.).
LIT.: F. Fiala 1893 b, 741-745. B.   ć
17.302 SOLAKOVICI, ć Rogatica. Srednjo-
vjekovni spcmienici. č tri ć u obliku
sanduka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 255. N. ć
17.303 SOLILA, Varošište, Rogatica. Srednjovjekov-
na nekropola. č 28 ć u obliku č
i sarkofaga, orijentiranih Z-I (u blizini pravoslav-
nog groblja). Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 253. N. ć
17.304 STARI BROD, Stari Brod, Rogatica. Rimska
nekropola i vila rustika. Na starom groblju 3 km
uzvodno od Štitareva, na lijevoj obali Drine, đ
odlomci č spomenika. Tu su đ žrtvenik,
č ci pusa i dva fragmenta vijenca. Nedaleko od
ovag lokaliteta su ukopane u obronak brežuljka dvije
č zidane grobnice. Navodno da se tu nalaze
i tragovi rimske vile. Rimsko doba, 104. v.
LIT.: D. Sergejevski 1934, 21; D. Sergejevski 1934 a, 16; E.
š ć 1960, 72; I. Bojanovski 1964 c, 113; I. Bojanovski
1967 e, 162. I. č š
17.305 STIJENA POD PISMOM, Zlijeb, Višegrad.
Grupa stilizovanih ljud;0kih likova, znakova svastike
i drugih, neodredivih znakova, urezana u živu stije-
nu. Vjerovatno kasno bronzano ili č starijeg
željeznog doba.
LIT.: Đ ć 1891, 285-286. B. ć
17.306 STUPINE (Mramorovi), Jabuka, Sokolac.
Srednjovjekovna nekropola. č 16 ć u
ob}iku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J.
Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 241. N. ć
17 .307 SAHINSKI GRAD, š ć Sokolac.
Praistorijska gradina. Smještena je na dominantnom
vršku u č dijelu Romanije, a kontroliše skoro
č č č Fortifikacija i kulturni
sloj đ uništeni su gradnjom relejne stanice
1974. godine. Vjerovatno bronzano i (ili) željezno
doba.
LIT.: C. Truhelka 1891, 308. B. Govedarica
17 .308 SARENCEVE VRTACE, č Sokolac.
Praistorijska nekropola sa tumulima. Manja nekro-
pola sa 15 tumula koju je istražio C. Truhelka 1890.
godine. Oko 40 grobova pripada č fazama
starijeg i đ željeznog doba, od ranog 7. do 4.
v. st. e.
LIT.: C. Truhelka 1890, 388; A. Benac-B. ć 1957, 7-8;
B. ć 1987, B. ć
17 .309 SENKOVICI, š ć Sokolac. Praistorij-
ski tumuli. F. Fiala je 1892. godine istražio 10 tu-
mula. Najstariji nalaz pripada jedno1 od ranijih faza
kasnog bronzanog doba (kraj 13. ili 12. st.), ostali
grobovi dali rn veoma oskudne nalaze; neki od njih
mogli bi se datirati u željezno doba.
LIT.: F. Fiala 1892 b, 440-441; B. ć 1981, 119-120.
B. ć
17.310 STRPCI 1, Strpci, Rudo. Praistorijski tu-
muli. Na livadama oko Štrbaca istražio je F. Fiala
1897. godine devet od oko 30 evidentiranih tumula.
Od ukupno oko 30 grobova, jedan pripada srednjem
bronzanom dobu, jedan ranijoj fazi kasnog bronza-
nog doba (kraj 13. ili 12. v. st. e.), pretežan dio sta-
rijem željeznom dobu (7. i 6. v. st. e.), te jedan mla-
đ željeznom dobu (4. v. st. e.). Nekropola je važ-
na, kako kao indikator raspro.stiranja č kul-
ture, tako i za hronologiju bronzanog doba ove ob-
lasti (posebno grob s fibulom u obliku violinskog
luka iz tumula I, te narukvice iz tumula VIII).
LIT.: F. Fiala 1897 c, 610-618; A. Benac-B. ć 1956,
11, 16, 37-38; B. ć 1981, 111-112, 117-124; B. ć
1983 418, 424-425; R. ž ć 1983, 261-264.
B. ć
17.311 STRPCI 2, Štrpci, Rudo. Praistorijska osta-
va. Sastoji se od luksuznog Hebrnog nakita u bron-
zanoj zdjeli: osam fibula, dvadesetak bolje i slabije
č aplika u obliku rozete, jedne apli:ke u ob-
liku ženskog poprsja, jedne male perle i nešto frag-
menata srebrnog nakita. Objekti su, najvjerovatnije,
proizvodi neke makedonske ili č radio-
nice 4. v. st. e.
LIT.: M. Hornes 1901, 527-536; R. ć 1985, 121-155.
B. ć
17.312 TALINE, Sokolac. Praistorijski tumuli, raz-
bijeni u više grupa na niskom platou č od ko-
rita Rešetnice. C. Truhelka je 1888. i 1889. godine
istražio 18, a F. Fiala 1893. i 1895. godine još 41
tumulus. Dio grobova pripada kasnom bronzanom
dobu i to kako ranijim fazama (grob s fibulom u ob-
liku violinskog luka, kraj 13. ili 12. v. st. e.), tako
i kraju tog doba. Ostali grobovi pripadaju pojedinim
fazama željeznog doba, od 3. do 4. v. st. e.
LIT.: C. Truhelka 1889 a, 28; C. Truhelka 1889 b, 29-35;
F. Fiala 1893 b, 745-746; F. Fiala 1895 a, 547-552; A. Be-
nac-B. ć 1956, 15, 22, 24; A. Benac-B. ć 1957 b,
6, 19; B. ć 1981, 120; B. ć 1983, 418-428; B. ć
1987. B. ć
17 .313 TATINICA, Tatinica, Višegrad. Praistorijska
nekropola s ravnim grobovima. F. Fiala ili V. Cur-
č ć istražili su 1897. godine tri groba. To su urne
s pougljenisanim ljudo5kim kostima i sitnijim prilo-
zima od kosti i kamena (perle, igla, kremeni ž ć  
Grobovi pripadaju eneolitu, a za sada se ne mogu
kulturno bliže odrediti.
LIT.: B. ć 1983, 187. B. ć
17 .314 TINJAG-DO, ć Sokolac. Sre-
dnjovjekovna nekropola. č 25 ć ras-
đ u dvije grupe, u obliku sanduka i sarko-
faga, orijentiranih Z-I i S-J; ukras: tordirana
traka, rozete, i5pirale, predstava životinje. Mnogi uni-
šteni. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 239-240. N. ć
17.315 TIRIN HAN, Osovo-Halije, Rogatica. Sred-
njovjekovni spomenici. č dva ć u obli:-
ku sanduka i sarkofaga, ostali uništeni. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 250. N. ć
*
107
17 .316 TORIC, Lepenica, Rogatica. Srednjovjekovni
spomenik. Ui5amljeni ć u obliku sarkofaga, ori-
jentiran Z-I; natpis: Kasni srednji vijek, sredina
15. v.
LIT.: š. š ć 1971, 249; M. Vego 1981, 43, Sl. 4.
N. ć
17 .317 TRNOVIK, Okruglo, Rogatica. Srednjovje-
kovna nekropola. U dvije grupe č 60 ć
u obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I.
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 250. N. ć
17 .318 TROJAN, Stop, Rogatica. Srednjovjekovni
i5pomenik. Usamljeni ć u obliku sarkofaga, ori-
jentiran Z-I; ukras: kružnica, prikaz psa. Kasni
srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 246. N. ć
11 .319 TRUSEN KAMEN, Vrhbarje, Sokolac. Sred-
njovjekovno groblje. č pet ć u obliku
sanduka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 245. N. ć
17.320 TRUTOVO BRDO (Brdašce), Mala Gostilja,
Višegrad. Srednjovjekovna nekropola. Uz pravoo5laV-
no groblje č 43 ć u obliku sanduka i
sarkofaga, orijentiranih Z-1 i S-J; ukras: simbo-
č znaci, oružje, spirala, biljni motivi, ruka s ma-
č i kopljem; natpis (Vukašina ć s maj-
kom Ružom). Kami srednji vijek, prva polovina
15. V.
LIT.: š. š ć 1971, 257; M. Vego 1981, 45. N. ć
17 .321 TULEZ, Stop, Rogatica. Srednjovjekovno
groblj,e. č šest ć u obliku č sru:i-
duka i sarkofaga, orijentiranih Z-I (1 spomenik,
ostali dislocirani); ukras: predstava konja. Kasni
srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 246. N. ć
17.322 TURSKA VODA, Seljani, Rogatica. Sred-
njovjekovna nekropola. U dvije grupe č 32
ć u obliku sanduka i sarkofaga, orijentirana
Z-I; ukras: krst, ljudska figura; natpis. Kasni sred-
nji vijek, druga polovina 15. v.
LIT.: š. š ć 1971, 254; M. Vego 1981, 44, Sl. 5.
N. ć
17.323 VAROSISTE, Varošište, Rogatica. Srednjo-
vjekovno groblje. č sedam ć u obliku
Earkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: vitica, spirale,
ruke, figuralna scena; sarkofag s natpisom vojvode
Ozrisava ć Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 253; M. Vego 1981, 53-55. N. ć
17.324 VELIKA GRADINA, ć Soko-
lac. Praistorijska gradina. Locirana je na dominant-
nom brdu nad jugozapadnim rubom č
polja. š ć je rnažnim kamenim bedemom. Unu-
trašnji prostor je oblika nepravilne elipse. Sjevero-
zapadno i č od gradine su nešto niže te-
rase sa tragovima naseljavanja, vjerovatno podgra-
đ Bronzano i (ili) željezno cfoba.
LIT.: C. Truhelka 1891, 308-309. B. Govedarica
17 .325 VELIKA GRADINA, Staro Selo, Sokolac.
Praistorijska gradina. Smještena je na izduženom
brežuljku sa koga se dobro kontroliše č ć
polje i dio kotline oko č Obuhvata stjenoviti
plato dimenzija 60 x 30 m, koji je sa sjeverne stnne
š ć snažnim kamenim bedemom č oblika;
južni rub branjen je strmom padinom. Bronzano i
(ili) željezno doba.
LIT.: C. Truhelka 1891, 314. B. Govedarica
108
17.326 VELIKA NJIVA, Citluci, Sokolac. Srednjo-
vjekovna nekropola. Uz pravoslavno groblje č
vano 100 ć u obliku sanduka i sarkofaga, ori-
jentiranih Z-I; mnogi uništeni. Kasni !Srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 244. N. ć
17.327 VELIKI CAIR, ć Sokolac. Sred-
njovjekovna nekropola. č 106 ć u ob-
liku sanduka, orijentiranih Z-I; ukras: bordura,
polumjesec, ruka s č štit s č Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 244. N. ć
17 .328 VELIKI GRAD, ć Rogatica. Pra-
istorijska gradina na vrhu ć brijega. Kameni
bedem zatvara ovalni pro:stor č oko 120 x 90
m. Ulaz je u obliku koridora, na sjeverozapadnom
rubu. Vjerovatno bronzano i (ili) željezno doba.
LIT.: F. Fiala 1892 b, 437. B. Govedarica
17.329 VELIKI VRH, Romanija, Sokolac. Praisto-
rijska gradina. Na ovom lokalitetu konstatovao je C.
Truhelka ostatke prai:storijske gradine, posv2 uni-
štene kasnijim gradnjama. Bronzano i (W) željezno
doba.
LIT.: C. Truhelka 1891, 306-307. B. ć
17 .330 VIDRICI, ć S<:>kolac. Srednjovjekovna
nekropola. Uz pravoslavno groblje č 11 iste-
ć u obliku sanduka, orijentiranih Z-I i S-J.
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 244. N. ć
17 .331 VILINO KOLO (Vrelo), č Rogatica.
č 23 ć u obliku sanduka i sarkofaga,
orijentirana Z-I i S-J; ukras: pijetao i figuralne
predstave (sarkofag pren6'en u Zemaljski muzej).
Kasni srednji vijek.
LIT.; S. š ć 1971, 251. N. ć
17.332 VISEGRAD 1, Višegrad. Rimski novci. Pri.
gradnji ceste kod Višegrada je đ 11 rimskih
bronzanih č ć iz 4. v.
LIT.: C. Patsch 1897, 527. G. ć
17.333 VISEGRAD 2, Viš,egrad. Srednjovjekovni
grad. Neznatni ostaci grada nalaze se na kraškoj
stijeni iznad desne obale Drine, na sjevernoj peri-
feriji današnjeg naselja. Uz grad se bilo razvilo i
malo trgovište, a ć po situaciji iz turskih vre-
mena, ovdje se još u srednjem vijeku formirao i
poseban upravni distrikt. Osnovna funkcija grada
bila je osiguranje prijelaza preko rijeke Drine. U
pisanim izvorima spominje se tek 1449, i tada je
pripadao feudalnoj oblasti ć ć
LIT.: H. š ć 1953, 12; M. Vego 1957 a, 127.
P. đ ć
17 .334 VITANJ, Kula, S<:>kolac. Praistorijska nekro-
pola sa tumulima. Locirana je u podnožje grada
Vitnja. F. Fiala je istražio 14 tumula sa ukupno više
od 20 grobova. Pretežno kraj starijeg željeznog doba
(6. i 5. v. st. e.).
LIT.: F. Fiala 1892 b, 435-437. B. ć
17 .335 VLASULJE, Cadovina, Rogatica. Praistorij-
ski tumulus i groblje. Na glavici
č devet ć u obliku sanduka, orijenti-
ranih Z-I. Praistorijsko doba (?) i kasni srednji
vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 254. N. ć
17.336 VRATAR, Vratar, Rogatica. Srednjovjekovn
grad i ć Ruševine grada se nalaze na strmorr.
grebenu, iznad desne obale rijeke Žepe. Danas
još raspoznaju temeljni zidovi od č okrugle kulE
i š č usjeci u živoj stijeni. Ispod grebena, to-
ponim đ govori o nekadašnjem č
-zanatskom suburbiju. U pisanim izvorima grad S(
spominje tek u najranijirn turskim popisima 1469
i 1485. godine. Po njima se vidi da je grad bio i
centar upravnog distrikta i da je spadao u domenu
velikaškoga roda č ć č ć Kraj grada
č dva ć u obliku sanduka i sarkofaga,
orijentirana S-J. Kasni srednji vijek.
LIT.: V. Palavestra-M. ć 1964, 141; š. š ć 1971,
246-247. P. đ ć ć
17.337 VRATNICA-RADAVA, Sokolac. Praistorij-
ska nekropola sa tumulima. Na kosi koja se od
Sokoca spušta u »ravni Glasinac« C. Truhelka je
1889. godine istražio ć broj malih i jedan veliki,
»centralni•< tumulus, č 21 m. Nalazi pripa-
daju starijem i č đ željeznog doba.
LIT.; C. Truhelka 1889 a, 29; C. Truhelka 1889 b, 35-36.
B. ć
17.338 VRAZALICE, Vražalice, Rogatica. Srednjo-
vjekovni .spomenici. Uz pravoslavno groblje č
tri ć u obliku sanduka i sarkofaga. Kasni srd-
nji vijek.
LIT.; S. š ć 1971, 251. N. ć
17 .339 VRAZI CI, ž ć Sokolac. Praisto:rijska ne-
kropola s tumulima i rimski grob. Na zapadnoj pa-
dini brda Puhovca istražio je F. Fiala 1893. godine
11 tumula. Otkriveno je dvadesetak grobova, pre-
težno .: paljevinom. Kraj starijeg i č đ
željeznog doba. Jedan naknadni ukop je iz rimskog
doba, 4. v.
LIT.: F. Fiala 1893 b, 733--741; B. ć 1987. B. ć
17 .340 VRELCE, ć So kolac. Srednjovje-
kovni spomenik. Usamljeni ć u obliku sarkofa-
ga, orijentiran Z-1. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 241. N. ć
17 .341 VRHSELISTE, Selišta, Sokolac. Srednjovj e-
kovni spomenici. č dva ć u obliku san-
duka, orijentir:ana Z-1. Kasni vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 242. N. ć
17 .342 VRLAZJE, Vrlazje-Podgradina, Rogatica.
Srednjovjekovni spomenici. č č ć u
obliku sanduka, orijentirana Z-I, ostali uništeni.
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 251. N. ć
17.343 VRTANJAK, ć Rogatica. Praistorij-
ska nekropola sa tumulima. Sastoji .se od pet tumula,
za č č velikih dimenzija   č
do 30 m, visine do 4 m). Jedan od grobova pripada
ranom bronzanom dobu (cetinska kultura), a ostali
kasnom bronzanom dobu.
LIT.: C. Truhelka 1890, 389; B. ć 1983 d, 187. B. ć
17 .344 ZAGRADE, Zagrade, Sokolac. Praistorijska
nekropola sa tumulima. Smještena je u udolini iz-
đ brda Križevca i Ilijaka. F. Fiala je 1897. go-
dine i.stražio pet tumula, sa ukupno devet grobova;
u jednom od tumula đ su fragmenti importi-
rane č ili italske posude i srebrna aplika - lik
vepra, č rad iz druge polovine 6. v. st. e. Gro-
bovi pripadaju starijem i č đ željeznog
doba.
LIT.: F. Fiala 1897 c, 607-609; B. ć 1983 b, 150-151;
B. Covi6 1987. B. ć
17 .345 ZAKOMO 1, Zakomo, Rogatica. Srednjovje-
kovni spomenici. Dislocirani ć (10) u obliku san-
duka; ukras: bordura, spkala, č znaci. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 248. N. ć
17.346 ZAKOMO 2, Zakomo, Rogatica. Srednjovje-
kovno groblje. U pravoslavnom groblju č pet
ć u obliku sanduka, orijentiranih Z-1. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 248. N. ć
17.347 ZARBOVINA, Zarbovina, Rudo. Srednjovje-
kovna nekropola. č 10 ć u obliku san-
duka, sarkofaga i stela, orijentiranih Z-1 i S-J;
ukras: polumjesec, ruka s č kanelure. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 271. N. ć
17 .348 ZA VRH, Stijenice, Rogatica. Srednjovjekov-
na nekropola. č oko 150 ć u obliku
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: po-
lumjesec, rozeta, ruka s č prikaz psa i figu-
ralna scena. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 249. N. ć
17.349 žEPA, žepa, Rogatica. Srednjovjekovni spo-
menici. č 10 ć uzidanih u džamiju i
zid; motiv krsta. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 246. N. ć
109
17.350 žIVALJEVICI   ć ć Ro-
gatica. Praistorijska nekropola sa tumulima, rimski
spomenik i srednjovjekovna nekropola sa ć
F. Fiala je 1897. godine evidentirao 207 ć od
kojih dva na praistorijskom tumulu, a istražio je
tri grupe sa ukupno 10 tumula, te više od 20 sa-
hrana. Najstariji grob pripada ranom bronzanom
dobu (cetinska kultura), dva su iz srednjeg, a neko-
liko iz ranijih faza kasnog bronzanog doba (13-12.
st.). đ praistorijske sahrane su iz željeznog
doba. Nekropola tumula je posebno važna za hrono-
logiju bronzanog doba Glasinca.
Ara ć Junoni upotrebljena kao sred-
njovjekovni nadgrobni spomenik.
ć su u obliku sanduka i sarkofaga, orijen-
tirani Z-I i S-J; ukras: spirale, č znaci,
oružje, likovi životinja. Oko 20 ih je đ u
kulu i č jedan sa znakom krsta.
LIT.: F. Fiala 1897 c, 599-601; A. Benac-B. ć 1956,
21; B. ć 1981, 109-110, 113-117; 129;B. ć 1983, 418,
423-424; R. ž ć 1983, 261-264; S. š ć 1971,
248 B. ć ć
17 .351 žUNOVI, Zunovi, Sokolac. Srednjovjekovno
groblje. Uz pravoslavno groblje č šest ste-
ć u obliku č sanduka, sarkofaga i nišana,
orijentiranih Z-I; ukras: krst, luk i strijela. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 245. N. ć
17 .352 ŽUPANOVI CI, ć Rogatica. Prais-
torijska nekropola s tumulima. F. Fiala je 1897.
godine istražio dva od dvadesetak tumula, pretežno
ć dimenzija. Više grobova, od kojih jedan pri-
pada ranom, jedan srednjem bronzanom dobu, a
ostali starijem željeznom dobu.
LIT.: F. Fiala 1897 c, 603; B. č ć 1983 d, 188. B. ć
REGIJA 18.
113
REGIJA 18: OPSTI POPIS NALAZIŠTA
1. AHARINE, č
2. ARINE, Šivolje, Kailinovik
3. BADANJ (Vranovina), Obalj, Kalinovik
4. BARAKOV AC, Pa unci, č
5. BARAKOV AC (Prijemet), Prijemet, č
6. BARE, Đ đ č
7. BATOVO, đ č Č č
8. BELENI, Beleni, č
9. BILJEG, Bujakovina, č
10. BJELAN, Modro Polje, č
11. BORJ ANICE, Vlaholje, Kalinovik:
12. BOžENOV A GLAVA, Bukvica, Kalinovik
13. BRAVENJAK, Jabuka, Fofa
14. Č ć č
15. BRDO, Donji Budanj, č
16. BRDO, Obalj, Kalinovik
17. BRIJEG, (Mramorje-Glavica), Zavait-Mali
Korlat, č
18. BRIJEST, č groblje), č ć č
19. BUKOVICA, š ć č
20. CIGLANA, Slatina, Goražde
21. CRKVICE, ć č
22. CRKVINA, Borje, č
23. CRKVINA, Kalac-Crkvina, Goražde
24. CRKVINA, Kunovo, č
25. CRKVINA, Mjehovine, Kalinovik
26. CRKVINA, Modro Polje, č
27. CRKVINA, ć č
28. CRKVINA, đ č
29. CRKVINA, č š č
30. CVILIN, Cvilin, č
31. č Sivolje, Kalinovik
32. č Gornja Kuta, č
33. č BARA, Obalj-Kladovo Polje,
Kalinovik
34. Č GROMILE, Borija, Kalinovik
35. CIFUTSKO (Gromiljak), Miljeno,
č č
36. CELIJE, Ustikolina, č
37. č č ć č
38. DEROLOVI, Derolovi, č
39. DILJKA, Ustikolina, č
40. DJEDOVO BRDO, ć č
41. Č GREBLJE, č ć č
42. DJEVOJ č VRELO, Kuta, Kalinovik
43. DO, č ć č
44. DOBRO BRDO, Bukvica, Kalinovik
45. DOBROŠ, ć Č č
46. Đ Ocrkavlje, č
47. Đ Đ đ č
48. GAJ, Sela, Kalinovik
49. GAJEVI, Borajna, Č č
50. GAJEVI, š ć č
51. GLAVICA, č ć č
52. GLAVICA, č č
53. GLAVICA, č ć č
54. GLAVI CICA, ć č
55. GLA VICINE, č Kalinovik
56. GORAZDE 1, Goražde
57. GORAŽDE 2, Goražde
15 - Arheološki leksikon
58. GORNJA Š Č Donje Papr-atno-Dolovi,
č
59. GORNJE OCRKA VLJE, Miljevina,   č
60. GORNJE SUHO POLJE, Obalj, Kalinovik
61. GORNJE žEšCE, Gornje š ć l'ok
o2. GRAB, ć č
613. GRAD, ć ć č
64. GRAD (Gradina), č ć
Goražde
65. GRAD, ć Kalinovik
66. GRAD, Obalj, Kalinovik
67. GRAD NA GUJNAKU, Osija, Kalinovik
68. GRADAC, Budoš, č
69. GRADAC, Cvilin, č
70. GRADAC, Curevo-Pusto polje, č
71. GRADAC, Gvozno, Kalinovik
72. GRADAC, Kalinovik
73. GRADAC, đ č
74. GRADAC, Zakmur, č
75. GRADINA, Bunovi, č
76. GRADINA, Donja Sopotnica, Goražde
77. GRADINA, č č
78. GRADINA, ć Kalinovik
79. GRADINA, Hotovlje, Kalinovik
80. GRADINA, Jelašca, Kalinovik
81. GRADINA, č č
82. GRADINA, Kalinovik
83. GRADINA, č č
84. GRADINA, Luke, č č
85. GRADINA, Pjelovac, č
86. GRADINA, Previla, č
87. GRADINA, Skravnik, č
88. GRADINA, Sivolje, Kalinovik
89. GRADINA, Vrhovine, Kalinovik
90. GRADINA ISPOD RUCNIKA, Šivolje,
Kalinovik
91. GRADINA NA KOZLOGRADSKIM
STIJENAMA, Kunovo, č
92. GRADINA NA PIVNICI, Vlaholje, Kalinovik
93. GRADINA NA RAVNIMA, Si volje, Kalinovik
94. GRCKO GREBLJE, ć č
95. GRCKO GREBLJE, Zavait, č
96. GRCKO GROBLJE, č č
97. GRCKO GROBLJE, č š č
98. GRCKO GROBLJE, Kosman, č
99. GRCKO GROBLJE, Kožetin, Goražde
100. Č GROBLJE, č do,
Kalinovik
101. GRCKO GROBLJE, đ č
102. GRCKI MRAMOROVI, Trtoševo, č
103. GREDA, ć Kalinovik
104. GREDE, Borija, Kalinovik
105. GRIVICICA, Jelašca, Kalinovik
106. GROBLJE, Kolovarice, Gor-ažde
107. GROBNICE, Krbljine, Kalinovik
108. GROMILA, Vrbnica, č
109. GROMILE, Cvilin, č
1\10. GROMILE, ž ć č
111. GROMILE 1, ć Kalinovik
112. GROMILE 2, ć Kalinovik
114
113. GROMILE, Hubjeri, Goražde 185. LUCKI RAT, Derolovi, č
114. GROMILE, č š š č 186. LUG, č ć Goražde
115. GROMILE, č š č 187. LUKO, Luko, Kalin()vik
116. GROMILE, Krbljine, Kalinovik 188. LJEBORI, Slatina, Goražde
117. GROMILE, Kunovo, č 189. LJULJEVISTA, đ č
118. GROMILE, Mrkalje, č 190. LJUSICI, ć ć Kalinovik
119. GROMILE, Obalj, Kalinovik 191. MAHREVI I, ć č č
120. GROMILE, Odžak č Goražde 192. MALA LUKA, Slatina, č
121. GROMILE, Romani, Kalinovik 193. MALI PODJEZ, Slatina, č
122. GROMILE, Stolac, č 194. MAZLINA, Mazlina, č
123. GROMILE, Suha, č 195. Đ đ č č
124. GROMILE, ć č 196. METALJKA, Kunovo, č
125. GROMILE, Sivolje, Kalinovik
'. 19'7. MILAREVO, č ć Kalinovik
,•._s':_,
126. GROMILE, Zakmur, č 198. MIRKOVA KOSA 1, Kalinovik
127. GUCA GREB, Bujakovina, č 199. MIRKOV A KOSA 2, Kalinovik
128. HERCEGOV GRAD, ć Kalinovik 200. MJEHOVINE 1, Mjehovine, Kalinovik
129. HLADILJSKO BRDO, Hladilji, Goražde ·.'t 201. MJEHOVINE 2, Mjehovine, Kalinovik
130. HODŽA, Gornja Kuta-Hodža, č •»• ;J 202. MODRO POLJE, Modro Polje, č
131. HOTOVLJE, Hotovlje, Kalinovik . l: 203 . MRAMOR (Crkvina), Vrbica, č
132. HUMSKO, Humsko-Odžak, č . .} 204. MRAMORJE, ć č
133. JABLANICI, ć Kalinovik 205. MRAMORJE, č č
134. JABUKA, Jabuka, Goražde 206. MRAMORJE, Hladilji, Goražde
135. JARCINA, ć č 207. MRAMORJE, ć č
136. JASEN, Kuta, Kalinovik 208. MRAMORJE, ć đ č
137. JASEN KOSA, ć Goražde 209. MRAMORJE, Marevci, Goražde
138. JASIK, Donji Budanj-Sljivovci, č 210. MRAMORJE, Prijedražje, č
139. JASIKE, Donje Paprntno, č ' :;,_: 211. MRAMORJE, šahbazi, č
140. JAZICI, ž ć Kalinovik 212. MRAMORJE, Toholji, č
141. JEJ ACA, š ć Kalinovik     : 213. MRAMORJE, š ć č
142. JELASACK:O POLJE, Jelašca, Kalinovik 214. MRAMORJE, Zakmur, č
143. JEZERO, Jezero, Kalinovik 215. MRAMORJE, Zavait, č
144. KADIJINA GROMILA, Zavait-Kušlat, č 216. MRAMORJE, Zavait-Podi, č
145. KALDRMA, đ č 217. MUSIN GRAD, Trnavica, Kalinovik
146. KAMENJE, Donje Papratno, č 218. OCRKA VLJE, Ocrkavlje, č
147. KARAULA, Vlaholje, Kalinovik 219. ODACINE, ć Kalinovik
148. KATARIN GROB, ž ć Kalinovik 220. OSIJ A, Osi ja, Kalinovik
149. KAURINE, Slatina, Č č '."l21. OSJECENIK, Sivolje, Kalinovik
150. KAURSKA GLAVICA, !3ukvica, Kalinovik 222. PALUCI, Humsko, č
151. KAURSKO GROBLJE, ć č 223. PEOV AC, Slatina, č č
152. KLINJA, Klinja, Kalinovik 224. PIJESAK, č č
153. KLOBUCICA, Donje Ž š ć č 225. PIVNICA, Vlaholje, Kalinovik
154. KO!KOŠJA RAVAN, ć Foa& 220. PLOCE, Batovo, Č č
155. KOMIN, ž ć Kalinovik 227. PLOCE, Zakmur, č
156. KOPLJEVIC KAMEN, ć Kamen, č 228. POBRNJACA, Mjehovine, Kalinovik
157. KORILJEV A, Mjehovine, Kalinovik   PODA, Poda, č
158. KORITA, đ č 230. POD CRKVOM, Kutine, Kalinovik
159. KOSTRENISTE, ć Goražde JJG 231. PODGRAD, ć č
160. KOSURAC, ć Kalinovik 232. POD KLEKOM, Stirine, Kalinovik
161. KiOTACA, Zakmur, č 233. Đ Đ Miljevina, č
162. KOZLOGRADSKE STIJENE, Kunovo, č 234. POLJANA č groblje),
163. KOŽETIN, Ustikolina, č Mjehovine-Selišt.a, Kalinovik
164. Č č Goražde 235. PONORI 1, Kalinovik
165. KREMENJE, Borak Brdo, Goražde 236. PONORI 2, Kalinovik
166. KRIVODOLI, Sivolje, Kalinovik 237. PONORI 3, Kalinovik
167. KRižEVAC (Ledine), č Goražde 238. POPOV DO, Popov Do, Goražde
168. KRSTAC-KALUFI, Kratine, č 239. PRESJEKA, Donje Ž š ć č
169. KRS, Donji Budanj-Šljivovice, č 240. PREVIC, ć Kalinovik
170. KRS, Toholj, č 241. PREVIJA, Donje Papratno, č
17.1. KULINA, Donji Budanj, č , „ 242. PRGOSE, ć Kalinovik
172. KUNOVO, Kunovo, č 243. PRIBILOVO BRDO, Vlaholje, Kalinovik
173. KUTINE, Kutine, Kalinovik 244 . PRIJEKLADE, Prijeklade, č
174. KUŽNO BRDO (Šelec) Sivolje, Kalinovik 245. PRVNICI, ć č
175. LACEVINE (Kalufi), Varoš, Kalinovik 246. RASKRSCE, ć č
176. LANIST A, Kunovo, č 247. RASCE, ć Kalinovik
177. LEDENJACA, Donji Budanj, č 248. RATAJI 1, Rataji, č
178. LELIJ A, Stirine, Kalinovik 249. RATAJI 2, Rataji, č
179. LIVADE, Petrovice, Goražde 250. RAVNICA, Obalj, Kalinovik
180. LOKVA, Obalj-Kladovo Polje, Kalinovik 251. RAVNO GROBLJE (Šanac), Kunovo, 1'o&
18'1. LUCICA, Borje, č 252. RUDINE, ć (Kunovo), č
182. LUCILA, đ č č 253. Đ Rudice, Kalinovik
183. LUCINO BRDO, č Goražde 254. SAMOBOR, đ č č
184. LUCKE KOLIBE, Trebova planina, č 255. SASICA, Donje Kruševo, č
115
256. SELISTE, Miljeno, č 279. TRNA VICA 2, Trnavica, K.alinovik
257. SLADOJEVCI, Borje, č
258. SOMINE, Somine, K.alinovik
280. TRPINJE, Trpinje, č
281. TURBE, Somuni, č č
259. SOPOTNICA, Donja Sopotnica, Goražde 282. USTIKOLINA, Ustikolina, č
260. STANKOV AC, ć   č
261. STIJENE, ć   č
283. Č   č   Goražde
284. VELOVO GROBLJE (Krš), Kratine, č
262. STJEPANGRAD, Varoš, Kalinovik
263. č GLAVICA, Vlaholje, Kalinovik
264. STUDENO VRELO, Gornje Bare, Kalinovik
285. VIHOVICI, ć   Kalinovik
286. VISEVINA, č ć   č
287. VITLO BARA, Stirine, Kalinovik:
265. SUHO POLJE, Obalj, Kalinovik 288. VLAHINJA, Zagoni, Kalinovik
266. SURDUK, Zidine, Goražde
267. SVATOVSKO (DJEVOJACKO) GROBLJE,
289. VLAHOLJE, Vlaholje, Kalinovik
290. VLAŠKO POLJE, Trnavica, Kalinovik
Donji Kopilovi, č 291. VRATAR (Sutiska), Suha, č
268. SCEPOV GROB, Donji Budanj, č
269. SEHITLUCI, Ustikolina, č
270. SILJEVAC, Sivolje, Kalinovik
271. SIVOLJAC, ć   Kalinovik
272. TINJAK, Trudanj, č
273. TJENTISTE, Tjentište, č
274. Đ   đ   č
275. TOPALOV KAMEN, Vlaholje, Kalinovik
276. TREšNJIN KRST, Trešnjevica, Kalinovik
277. TRESTENICA, Kostenik, Goražde
292. VRATNICE, Varoš, Kalinovik
293. VRBNICA, V11bnica, č
294. VRHOVINA, Vrhovina, Kalinovik
295. ZABORAK, Zaborak, č č
296'. ZAK.RSNICE, Vlaholje, Kalinovik
297. ZAPLJEV AC, č   Gornžde
298. ZA V AIT, Zavait, č
2'99. ZAVOJN1CA, đ   č
300. ZBORNA GROMILA, Obalj, Kalinovik
301. ZBORNA GROMILA, ć   č
278. TRN A VICA 1, Trna vica, K.alinovik 302. ZDRIJELO, Borak Brdo, Goražde
REGIT 18: POPIS NALAZIŠTA PRAISTORIJSKOG DOBA
2. ARINE, Sivolje, Kalinovik (D 3)
3. BADANJ (Vranovina), Obalj, Kalinovik (B 4)
4. BARAKOVAC, Paunci, č (F 3)
5. BARAKOV AC (Prijemet), Prijemet, č (F 4)
12. BOžENOV A GLAVICA, Bukvica,
Kalinovik (C 4)
' 16. BRDO, Obalj, Kalinovik (B 4)
26. CRKVINA, Modro Polje, č (E 2)
31. CADORISTE, Si volje, Kalinovik (D 3)
34. CESTE GROMILE, Borija, Kalinovik (D 4)
42. č VREIJO, Kuta, Kalinovik (C 3)
44. DOBRO BRDO, Bukvica, Kalinovik (C 4)
45. DOBROS, ć   č (H 3)
49. GAJEVI, Borajna, Č č (H 3)
51. GLAVICA, č ć   č (G 5)
55. GLA Č   č   Kalinovik (B 4)
66. GRAD, Obalj, Kalinovik (B 4)
68. GRADAC, Budoš, č (F 5)
69. GRADAC, Cvilin, č (F 3)
71. GRADAC, Gvozno, Kalinovik (C 3)
72. GRADAC, Kalinovik (C 4)
73. GRADAC, đ   č (F 5)
74. GRADAC, Zakmur, č (E 4)
77. GRADINA, č   č (F4)
78. GRADINA, ć   Kalinovik (C 4)
79. GRADINA, Hotovlje, K.alinovik (B 4)
80. GRADINA, Jelašca, Kalinovik (C 4)
82. GRADINA, Kalinovik (C 4)
83. GRADINA, č   č (F 3)
84. GRADINA, Luke, č č (H 3)
85. GRADINA, Pjelovac, č (G 5)
86. GRADINA, Previla, č (E 2)
87. GRADINA, Skravnik, č (F 2)
88. GRADINA, Sivolje, Kalinovik (D 3)
89. GRADINA, Vrhovine, Kalinovik (B 3)
90. GRADINA ISPOD Č  
Sivolje, K.alinovik (D 3)
91. GRADINA NA KOZLOGRADSKIM
STIJENAMA, Kunovo, č (H 5)
92. GRADINA NA PIVNICI, Vlaholje,
Kalinovik (C 3)
93. GRADINA NA RAVNIMA, Sivolje,
Kalinovik (D 3)
104. GREDE, Bo:r:ija, Kalinovik (D 4)
105. č   Jelašca, Kalinovik (C 4)
108. GROMILA, Vrbnica, č (E 5)
1:10. GROMILE, ž ć   č (D 3)
111. GROMILE 1, ć   Kalinovik (C 4)
112. GROMILE 2, ć   Kalinovik (C 4)
114. GROMILE, č š š   č (G 5)
115. GROMILE, č š   č (G 5)
116. GROMILE, Krbljine, Kalinovik (D 3)
117. GROMILE, Kunovo, č (H 5)
118. GROMILE, Mrkalje, č (E 5)
119. GROMILE, Obalj, Kalinovik (B 4)
121. GROMILE, Romani, Kalinovik (C 4)
122. GROMILE, Stolac, č (F 2)
123. GROMILE, Suha, č (E 6)
124. GROMILE, ć   č (F 5)
125. GROMILE, Si volje, Kalinovik (D 3)
126. GROMILE, Zakmur, č (E 4)
134. JABUKA, Jabuka, Goražde (G 1)
135. č   ć   č (F 5)
136. JASEN, Kuta, Kalinovik (C 4)
138. JASIK, Donji Budanj-Sljivovci, č (E 3)
142. JELASACKO POLJE, Jelašca, Kalinovik (D 4)
143. JEZERO, Jezero, Kalinovik (B 5)
144. KADIJINA GROMILA, Zavait-Kušlat,
č (G 4)
145. KALDRMA, đ   č (F 5)
150. KAURSKA GLAVICA, Bukvica
Kalinovik (C 4)
157. KORILJEVA, Mjehovine, Kalinovik (C 4)
160. KOSURAC, ć   Kalinovik (C 4)
162. KOZLOGRADSKE STIJENE, Kunovo,
č (H 5)
164. Č   č   Goražde (F 2)
165. KREMENJE, Borak Brdo, Goražde (H 1)
1'66. KRIVODOLI, Si volje, Kalinovik (D 4)
167 . KRIZEV AC (Ledine), č   Goražde (F 2)
169. KRS, Donji Budanj-Sljivovice, č (E 3)
170. KRS, Toholj, č (G 5)
1'74. KUZNO BRDO (Selec), Sivolje,
Kalinovik (D 3)
176. LANišTA, Kunovo, č (H 5)
177. LEDENJACA, Donji Budanj, č (E4)
178. LELIJA, Stirine, Kalinovik (D 4)
179. LIVADE, Petrovice, Goražde (G 2)
180. WKV A, Obalj-Kladovo Polje
Kalinoviik (C 5)
186. LUG, č ć Goražde (G 2)
191. MAHREVICI, ć č (I 3)
198. MIRKOVA KOSA 1, Kalinovik (C 4)
221. OSJECENIK, šivolje, Kalinovik (D 3)
225. PIVNICA, Vlaholje, Kalinovik (C 3)
235. PONORI 1, Kalinovik (C 4)
236. PONORI 2, Kalinovik (C 4)
238. POPOV DO, Popov Do, Goražde (G 2)
241. PREVIJA, Donje Papratno, č (G 4)
242. PRGOSE, ć Kalinovik (C 4)
243. PRIBIWVO BRDO, Vlaholje, Kalinovik (C 3)
246. RASKRSCE, ć č (G 3)
247. RASCE, ć Kalinovik (C 4)
252. RUDINE, ć (Kunovo), č (H 5)
256. SELIŠTE, Miljeno, č (H 3)
259. SOPOTNICA, Donja Sopotnica,
Goražde (H 2)
263. STRUCINA GLAVICA, Vlaholj-e,
Kalinovik (C 3)
265. SUHO POLJE, Obalj, Kalinovik (B 4)
266. SURDUK, Zidine, Goražde (H 2)
269. SEHITLUCI, Ustikolina, č (F 3)
270. ŠILJEV AC, Šivolje, Kalinovik (D 3)
272. TINJAK, Trudanj, č (F 2)
277. TRESTENICA, Kostenik, Goražde (H 2)
278. TRNAVICA 1, Trnavica, Kalinovik (C 6)
285. VIHOVICI, ć Kalinovik (D 4)
236. VISEVINA, ć č (G 5)
283. VLAHINJA, Zagoni, Kalinovik (D 3)
299. ZA VOJNICA, đ č (F 5)
300. ZBORNA GIROMILA, Obalj, Kalinovik (B 4)
301. ZBORNA GROMILA, Š ć č (E 5)
302. ZDRIJELO, Borak Brdo, Goražde (H 2)
REGIJA 18: POPIS NALAZIŠTA IZ DOBA RIMSKE VLADAVINE
11. BORJ ANICE, Vlaholje, Kalinovik (C 3)
19. BUKOVICA, š ć č (F 4)
20. CIGLANA, Slatina, Goražde (H 2)
211. CRKVICE, ć č (F 2)
23. CRKVINA, Kalac-Crkvina, Gor,ažde (G 2)
30. CVILIN, Cvilin, č (F 3)
36. CELIJE, Ustikolina, č (F 3)
39. DILJKA, Ustikolina, č (F 3)
4!6. Đ Ocrkavlje, č (E 4)
59. GORNJE OCRKAVLJE, Miljevina, č (E 4)
105. GRIVICICA, Jelašca, Kalinovik (C 4)
109. GROMILE, Cvilin, č (F 3)
113. GROMILE, Hubjeti, Goražde (H 2)
120. GROMILE, Odžak   č Goražde (H 2)
157. KORILJEVA, Mjehovine, Kalinovik (C 4)
172. KUNOVO, Kunovo, č (H 5)
181. LUCICA, Borje, č (G 5)
188. LJEBORI, Slatina, Goražde (H 2)
200. MJEHOVINE 1, Mjehovine, Kalinovik (C 4)
203. MRAMOR (Crkvina), Vrbica, č (G 5)
228. POBRNJACA, Mjehovine, Kalinovik (C4)
243. RATAJI 1, Rataji, č (E 4)
259. SOPOTNICA, Donja Sopotnica, Gora.Me (H 2)
266. SURDUK, ZIDINE, Goražde, (H 2)
271. SIVOLJAC, ć Kalinovik (D 4)
282. USTIKOLlNA, Ustikolina, č (F 3)
REGIJA 18: POPIS NALAZISTA IZ SREDNJEG VIJEKA
1. AHARINE, č (F 4)
6. BARE, Đ đ č (E 4)
T. BATOVO, đ č č č (H 2)
8. BELENI, Beleni, č (F 5)
9. BILJEG, Bujakovina, č (D 3)
10. BJELAN, Modro Polje, č (E 2)
13. BRAVENJAK, Jabuka, č (E 2)
:,t4. BRCINA, ć č (D 3)
15. BRDO, Donji Budanj, č (E 3)
16. BRDO, Obalj, Kalinovik (B 4)
17. BRIJEG (Mramorje-Glavica), Zavait-Mali
Korlat, č (G 5)
18. BRIJEST   č grobljie), č ć č (E 2)
21. CRKVICE, ć č (F 2)
22. CRKVINA, Borje, č (G 5)
23. CRKVINA, Kalac-Crkvina, Gora!de (G 2)
24. CRKVINA, Kunovo, č (H 5)
25. CRKVINA, Mjehovine, Kalinovik (C 4)
27. CRKVINA, ć č (G 4)
28. CRKVINA, đ č (F 5)
29. CRKVINA, č š č (G 4)
32. CARSIJA, Gornja Kuta, č (E 4)
33. CENGIC BARA, Obal}-Kladovo Polje,
Kalinovik (C 5)
35. CIFUTSKO GROBLJE (Gromiljak), Miljeno,
č (H 3)
37. DANICICI, č ć č (E 3)
38. DEROLOVI, Derolovi, č (E 3)
40. DJEDOVO BRDO, Potpe6e, č (G 4)
41. č GREBLJE, č ć
č (E 4)
43. DO, č ć č (G 3)
45. DOBROŠ, ć č (H 3)
47. Đ Đ đ č (F 5)
48. GAJ, Sela, Kalinovik (B 5)
50. GAJEVI, Trbuš6e, č (E 4)
52. GLAVICA, č č (E 4)
53. GLAVICA, č ć č (E 2)
54. GLAVICICA, ć č (E 2)
55. GLA VICINE, č Kalinovik (B 4)
56. GORAžDE 1, Goražde (G 2)
57. GORAZDE 2, Goražde (G 2)
58. GORNJA BASCA, Donje Papratno-Dolovi,
č (G 4)
60. GORNJE SUHO POLJE, Obalj, Kalinovik (C 4)
61. GORNJE ZESCE, Gornje š ć č (E 2)
62. GRAB, ć č (G 5)
63. GRAD, ć   ć č (G 4)
64. GRAD (Gradina), č ć
Goražde (F 2)
65. GRAD, ć Kalinovik (B 4)
66. GRAD, Obalj, Kalinovik (B 4)
67. GRAD NA GUJNAKU, Osija, Kalinovik (D 3)
70. GRADAC, Curevo-Pusto polje, č (F 5)
71. GRADAC, Gvozno, Kalinovik (C 3)
75. GRADINA, Bunovi, č (F 4)
7o. GRADINA, Donja Sopotnica, Goražde (H 2)
81. GRADINA, č č (E 4)
94. GRCKO GREBLJE, ć č (G 5)
95. GRCKO GREBLJE, Zavait, č (G 4)
96. GRCKO GROBLJE, č č (F 5)
97. GR9KO GROBLJE, č š č (G 5)
98. GRCKO GROBLJE, Kosman, č (F 5)
99. GRCKO GROBLJE, Kožetin, Goražde (F 3)
100. GRCKO GROBLJE, č do,
Kalinovik (C 3)
101. GR9KO GROBLJE, đ č (F 5)
102. GRCKI MRAMOROVI, Trtoševo, č (G 4)
103. GREDA, ć Kalinovik (D 4)
106. GROBLJE, Kolovarice, Goražde (G 2)
107. GROBNICE, Krbljine, Kalinovik (C 3)
113. GROMILE, Hubjeri, Goražde (H 2)
127. GUCA GREB, Bujakovina, č (D 3)
128. HERCEGOV GRAD, ć Kalinovik (B 4)
129. HLADILJSKO BRDO, Hladilji, Goražde (I 2)
130. HODŽA, Gornja Kuta-Hodža, č (E 4)
131. HOTOVLJE, Hotovlje, Kalinovik (B 4)
132. HUMSKO, Humsko-Odžak, č (G 4)
133. JABLANICI, ć Kalinovik (B 5)
134. JABUKA, Jabuka, Goražde (G 1)
137. JASEN KOSA, ć Goražde (F 2)
139. JASIKE, Donje Papcratno, č (G 4)
140. JAZICI, ž ć Kalinovik (C 4)
141. JEJACA, š ć Kalinovik (B 4)
143. JEZERO, Jezero, Kalinovik (B 5)
146. KAMENJE, Donje Papratno, č (G 4)
147. KARAULA, Vlaholje, Kalinovik (C 3)
148. KATARIN GROB, ž ć Kalinovik (C 4)
149. KAURINE, Slatina, č (H 3)
150. KAURSKA GLAVICA, Bukvica, Kalinovik (C 4)
151. KAURSKO GROBLJE, ć č (F 5)
152. KLINJA, Klinja, Kalinovik (B 5)
153. KLOBUCICA, Donje Ž š ć č (E 3)
154. KOKOSJA RAVAN, ć č (G 4)
155. KOMIN, ž ć Kalinovik (C 4)
156. KOPLJEVIC KAMEN, ć Kamen,
č (E 2)
15'7. KORILJEVA, Mjehovine, Kalinovik (C 4)
158. KORITA, đ č (E 2)
159. KOSTRENISTE, ć Goražde (F 2)
161. KOTACA, Zakmur, č (E 4)
163. KOZETIN, Ustikolina, č (F 3)
167. KRižEVAC (Ledine), č Goražde (F 2)
168. KRSTAC-KALUFI, Kratine, č (D 3)
171. KULINA, Donji Budanj, č (E 4)
173. Kutine, Kalinovik (B 4)
174. KUžNO BRDO (Selec}, Šivolje, Kalinovik (D 3)
175. LACEVINE (Kalufi), Varoš, Kalinovik (D 3)
180. LOKVA, Polje, Kalinovik (C 5)
182. Č đ č č (E 2)
183. LUCINO BRDO, č Goražde (H 2)
184. LUCKE KOLIBE, Trebova planink':l, č (E 5)
185. LUCKI RAT, Derolovi, č (E 3)
187. LUKO, Luko, Kalinovik (C 3)
189. LJULJEVISTA, đ č (E 2)
190. LJUSICI, ć Kalinovik (B 4)
192. MALA LUKA, Slatina, č (G 3)
193. MALI PODJEZ, Slatina, č (G 3)
194. MAZLINA, Mazlina, č (E 2)
195. Đ đ č č (H 2)
196. METALJKA, Kunovo, č (H 5)
197. MILAREVO, č ć
Kalinovik (B 5)
198. MIRKOVA KOSA 1, Kalinovik (C4)
117
199. MIRKOVA KOSA 2, Kalinovik (C 4)
201. MJEHOVINE 2, Mjehovine, Kalinovik (C 4)
202. MODRO POLJE, Modro Polje, č (E 2)
203. MRAMOR (Crkvina), Vrbica, č (G 5)
204. MRAMORJE, ć č (I 3)
205. MRAMORJE, č č (F 4)
206. MRAMORJE, Hladilji, Goražde (H 2)
207. MRAMORJE, ć č (E 2)
208. MRAMORJE, ć đ č (I 3)
209. MRAMORJE, Marevci, Goražde (F 2)
210. MRAMORJE, Prijedražje, č (F 4)
211. MRAMORJE, Sa:hbazi, č (H 5)
212. MRAMORJE, Toholji, č (G 5)
213. MRAMORJE, š ć č (E 2)
214. MRAMORJE, Zakmur, č (E 4)
215. MRAMORJE, Zavait, č (G 4)
216. MRAMORJE, Zavait-Podi, č (G 4)
217. MUSIN GRAD, Trnavica, Kalinovik (C 5)
218. OCRKA VLJE, Ocrkavlje, č (E 4)
219. ODACINE, ć Kalinovik (B 4)
220. OSIJA, Osija, Kalinovik (D 3)
222. PALUCI, Humska, č (G 4)
223. PEOV AC, Slatina, č (H 2)
224. PIJESAK, J č č (D 4)
226. Č Batovo, č č (H 2)
227. PLOCE, Zakmur, č (E 4)
229. PODA, Poda, č (E 5)
230. POD CRKVOM, Kutine, Kalinovik (B 4)
231. PODGRAD, ć č (G 5)
232. POD KLEKOM, Stirine, Kalinovik (D 5)
233. Đ Đ Miljevina, č (E 4)
234. POLJANA   č groblje),
Mjehovine-Selišta, Kalinovik (C 4)
235. PONORI 1, Kalinovik (C 4)
236. PONORI 2, Kalinovik (C 4)
237. PONORI 3, Kalinovik (C 4)
239. PRESJEKA, Donje Ž š ć č (F 3/
240. PREVIC, ć Kalinovik (D 3)
241. PREVIJA, Donje Papratno, č (G 4)
242. PRGOšCE, ć Kalinovik (C 4)
243. PRIBILOVO BRDO, Vlaholje, Kalinovik (C 3;
244. PRIJEKLADE, Prijeklade, č (E 2)
245. Ć ć č (G 4)
247. RASCE, ć Kalinovik (C 4)
249. RATAJI 2, Rataji, č (E 4)
250. RAVNICA, Obalj, Kalinovik (B 4)
251. RAVNO GROBLJE (Šanac), K11novo,
č (H 5)
253. Đ Rudice, Kalinovik (D 3)
254. SAMOBOR, đ č č č (I 2)
255. SASICA, Donje Kruševo, č (F 6)
257. SLADOJEVCI, Borje, č (G 5)
258. SOMINE, Somine, Kalinovik (B 5)
259. SOPOTNICA, Donja Sopotnica, Goražde (H 2)
260. STANKOVAC, ć č (E 2)
261. STIJENE, ć č č (I 3)
262. STJEPANGRAD, Varoš, Kalinovik (D 3)
263. STRUCINA GLAVICA, Vlaholje,
Kalinovik (C 3)
264. STUDENO VRELO, Gornje Bare,
Kalinovik (B 3)
265. SUHO POLJE, Obalj, Kalinovik (B 4)
267. SVATOVSKO (DJEVOJACKO) GROBLJE,
Donji Kopilovi, č (F 4)
268. SCEPOV GROB, Donji Budanj, č (E 4)
273. TJENTIŠTE, Tjentište, č (E 5)
274. Đ đ č (E 5)
275. TOPALOV KAMEN, Vlaholje, Kalinovik (C 4)
276. TRESNJIN KRST, Trešnjevica,
Kalinovik (B 4)
278. TRNAVICA 1, Trnavica, Kalinovik (C 6)
279. TRNA VICA 2, Trnavica, Kalinovik (C 6)
118
280. TRPINJE, Trpinje, č č (H 3)
281. TURBE, Somuni, č č (G 3)
283. č   č   Goražde (H 2)
284. VELOVO GROBLJE (Krš), Kratine, č (D 3)
285. VIHOVICI, ć   Kalinovik (C 4)
287. VITLO BARA, Stirine, Kalinovik (C 5)
288. VLAHINJA, Zagoni, Kalinovik (D 3)
289. VLAHOWE, Vlaholje, Kalinovik (C 3)
290. VLASKO POWE, Trnavica, Kalinovik (C 5)
l""."''.
".: ..
291. VRATAR (Sutiska), Suha, č (E 6)
292. VRATNICE, Varoš, Kalinovik (D 3)
293. VRBNICA, Vrbnica, č (E 5)
294. VRHOVINA, Vrhovina, Kalinovik (B 3)
295. ZABORAK, Zaborak, č č (I 3)
296. ZAKRSNICE, Vlaholje, Kalinovik (C 3)
297. ZAPWEV AC, č   Goražde (H 2)
298. ZA V AIT, Zav:ait, č (F 5)
119
REGIJA 18: NALAZIŠTA
18.1 AHARINE, č Srednjovjekovno
groblje. U blizini muslimanskog groblja č
š ć u obliku č i sanduka. Kasni srednji
vijek. N. ć
18.2 ARINE, Sivolje, Kalinovik. Prethistorijski tu-
muli. Na blagom zaravanku nalazi se skupina od
oko 50 kamenih 1rumula. Bronzano ili željezno doba.
LIT.: Đ Basler 1956, 251. Đ Basler
18.3 BADANJ   Obalj, Kalinovik. Pret-
historijska gradina. Na zaravanku i padinama bri-
jega nailazi se na veliki broj ufom.aka keramike.
Bronzano i željezno doba.
LIT.: S. š ć 1962, 70. Đ Basler
18.4 BARAKOVAC, Paunci, č Praistorijski tu-
muli. Istraživanja wšila M. ć 1981. godine.
Na donjoj rijeke Drine leži osam humki od
kamena i zemlje. Skeleti u grobnicama pravougaonog
oblika, konstruisanim od kamena. Bronzano doba.
M. ć
18.5 BARAKOV AC (Prijemet), Prijemet, č Pra-
istorijski tumuli. Istraživanja vršio ć Truhelka
1889. godine. Nad desnom obalom ć zapa-
ženi ostaci ra"3kopanih fumula. U jednom sistemat-
ski istraženom tumulu, đ od zemlje i ka-
mena, otkrivena cista sa ostacima (spaljenog) pokoj-
nika i č skelet u zgreenom položaju. Prilog:
kremeni nož. Nalaz iz ranije uništenog tumula: bron-
zana č č tumulus je č 20 m,
visine oko 2,50 m. Eneolit ili rano bronzano doba
i starije željezno doba.
LIT.: C. Truhelka 1889 b, 104-109 (Bairafuovac). M. ć
18.6 BARE, Đ đ č Srednjovjekovno grob-
lje. Uz mul'ilimansko groblje č oko 10 ste-
ć u obliku č i sanduka. Kasni s!t'ednji vijek.
N. ć
18.7 BATOVO, đ č č Srednjovjekov-
ni spomenik. U blizini muslimanskog groblja č
van jedan ć Orijentiran S-J. Kasni srednji
vijek. V. PalaveSitra
18.8 BELENI, Beleni, č Srednjovjekovna ne-
kropola. U pravoslavnom groblju č 13 ste-
ć u oblilru sanduka i sarkofaga, orijentiranih
Z-I i S-J; ukras: bordura i motiv krsta. Kasni
srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 276. N. ć
18.9 BILJEG, Bujakovina, č Srednjovjekovni
spomenik. Usamljeni ć u obliku stuba; ukraE:
vitica, figuralne predstave, natpis. Kasni srednji
vijek, 15. V.
LIT.: M. Wenzel 1962, 133, Sl. 13; M. Vego 1964 a, 203.
N. ć
18.10 BJELAN, Modro Polje, č Srednjovjekov-
na nekropola. č 79 ć u obliku sandu-
ka i sljemenjaka: ukrral'i: č znaci, bordure,
pas, zmija. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 272. V. Palavestra
18.11 BORJANICE, Vlaholje, Kalinovik. Rimska
zgrada. Na zaravanku ispod gradine nalaze se tra-
govi đ ostaci tegula i ulomci ke:ramike.
Rimsko doba.
LIT.: Đ Basler 1956, 252. Đ Basler
18.12 BOZENOV A GLAVA, Bukvica, Kalinovik.
Prethistorijska gradina. Na vrhu brijega nad Graj-
č potokom vidljiv.i ostaci suhozida ispred koga
je č rov. U sredini gradine nalazi se veliki
kameni tumulus. Površinski nalazi: ulomci keramike.
Bronzano i željezno doba.
LIT.: Đ Basler 1956, 248. Đ Basler
18.13 BRAVENJAK, Jabuka, č Srednjovjekovna
nekropola. č 14 ć u obliku sanduka
i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J; ukras: jabu-
ka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 273. N. ć
18.14 BRCINA, ć č Srednjovjekovna
nekropola. č 37 ć u obliku č ori-
jentiranih Z-I. Kasni s!l"ednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 274. N. ć
18.15 BRDO, Donji Budanj, č Srednjovjekovna
nekropola. č tri spomenika u obliku sandu-
ka i sarkofaga, orijentirana Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT : š. š ć 1971, 275. N. ć
18.16 BRDO, Obalj, Kalinovik. Praistorijski tumuli
i srednjovjekovna nekropola. Uz pravoslavno grob-
lje na tumulima, č 34 ć u obliku san-
duka i sarkofaga, orijenti:rana Z-I; ukras: vitica,
ljiljani, štit s č jelen. Bronzano ili željezno
doba i kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 187-188. N. ć
18.17 BRIJEG (Mramorje-Glavica), Zavait-Mali
Korlat, č Srednjovjekovni spomenici. č
dva ć u obliku visokih sanduka, orijcentirana
Z-I; ostali uništeni. Kasni i;,rednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 275. N. ć
18.18 BRIJEST   č groblje), č ć č Sre-
dnjovjekovna nekropola. č 20 ć u ob-
liku č sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-1
i S-J; ukras: polumjesec, srp. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 273. N. ć
18.19 BUKOVICA, š ć č Frag-
ment rim"ke stele. Na kosi koja se spušta prema
Drini i Bijelavi otkrirven je fragment stele na
kome su prikazani genije koji hvata zeca za noge
i pune košare ž đ il"eljef Tritona i morske ne-
mani. Rimsko doba, 2-3. st.
LIT.: D. Sergejevski 1944, 1-5. V. PaškvaliJI.
18.20 CIGLANA, Slatina, Goražde. Tragovi rim-
skog naselja.. Ol'itaci đ materijala (tesani
kamen, blokovi sedre, ulomci tegula, malter). Rinl-
sko doba, 2-3. st.
LIT.: I. Bojanovski 1964, 197-198. V. Paškvalin
18.21 CRKVICE, ć č Rimski spo-
menik, č crkva i grobnica i srednjovje-
kovna nekro,pola. Istraživanja obavio Z. Kajmako-
ć 1976. Trobrodna š ć bazilika e nar-
teksom (dimenzije 24 x 17 m), orijentirana I-Z. Me-
đ ostacima temelja otkriveni su brojni :fTagmenti
kamene plastike (kapiteli, ć doprozornici i dr.),
prozorska stakla i rimski spomenik s š ć nat-
pieom u sekundarnoj upotrebi. U centralnoj apsidi,
ispod prostora za mensu, đ je tzv. palestinski
bronzani krst - enkolpion, datiran u 9-11. v. Iz-
đ centralne i južne apside otkopana je grobnica
na svod. Uz ruševine crkve prostirala se nekropola
na kojoj je č 214 ć u obliku č
sanduka i sljemenjaka, orijentiiI'anih Z-1 i S-J.
č doba, rani i kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 273; N. ć 1930 a, 49.
V. Palav€0tra
18.22 CRKVINA, Borje, č Srednjovjekovna
crkva i groblje. Istraživanja obavio V. Palavestra
1978. Jednobrodna crkva s polukružnom apsidom na
istoku (dimenzije 10 x 5,5 m). Kamena oltarna pre-
grada imala je centralni i ejeverni u1az u oltarnj
prostor, dok je ulaz u crkvu bio na zapadnoj strani.
U iskopu naosa đ je više fragmenata grube
srednjovjekovne kei!'amike.
Oko crkve se nalazilo staro groblje s grobovima
č vijencima krupnijeg kamena. Jedan ste-
ć u obliku č koji se nalazio pri ulazu u crkvu,
dislociran i uništen. Karni srednji vijek.
LIT.: D. Sergejevski 1934, 24. V. Palavestria
18.23 CRKVINA, Kalac-Crkvina, Goražde. Rimska
spolija, srednjovjekovna crkva i nekropola. Iskopa-
vanja obavio Z. ć 1973. Manja jednobrod-
na orkva sa č apsidom na istoku (di-
menzije: 8,6 x 5,6 m). Pod je bio đ od ulomaka
rimskih opeka, dok je č trpezu nosio profilirani
stup đ od rimskog fragmenta ukrašenog akro-
terijima, na kome su č č slova Hr. Na
zidovima konstatiTani ostaci fresaka. U sredini naosa
otkrivene su tit'i grobnice, pokrivene poliranim pfo-
č s tragovima drvenog sanduka i ostacima ske-
leta. (Prilog: srebrna dugmad). đ predstav-
lja mauzolej.sku crkvu 14. v.
LIT.: Z. ć 1981, 147-154. V. Palaivestra
18.24 CRKVINA, Kunovo, č Srednjovjekovna
nekropola. Blizu muslimansk<Jg groblja č je
šest ć u obliku sanduka; ukras: kirst. Prilikom
prekopavanja ispod ć ć otkrivena zida-
na grobnica i drveni č u njoj. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 275. N. ć
18.25 CRKVINA, Mjehov:ine, Kalinovik. Srednjovje-
kovna đ Na putu od sela prema Kalinoviku
stoji manja glavica na kojoj stoje ostaci neke đ
vine, vjerovatno crkve. Kasni srednji vijek.
LIT.: Đ Basler 1956, 252 Đ Basler
18.26 CRKVINA, Modro Polje, č Praistorijski
tumulus. Smješten na lijevoj obali rijeke Kolune.
Bronzano ili željezno doba. V. Palavestra
18.27 CRKVINA, ć č Srednjovjekovna
crkva. U podnožju brijega nalaze se ruševine đ
vine kvadratne č 6 x 6 m; prostor se
prema :istoku proširuje u plitku pravokutnu apsidu.
Vjerovatno kasni srednji vijek. Đ Basler
18.28 CRKVINA, đ č Srednjovjekovn
crkva i nekropola. Arheološko istraživanje izvrši
1973 (J. Fine) i 1975 (I. ć   Otkrivena crll
vena đ u vidu dvojne izdužene đ s pDlu
kružnim apsidama na istoku i narteksom na zapadt
nešto nepravilne konture. Uz č i južne dij€
love đ ostaci arhitektonske plastike, stubi<
i kapiteli, uz ostatke ukrasa u vidu tzv. č zu
ba; nekoliko ć tordirano, a kapiteli su u.kra
šeni krstom, biljnim motivima, iI"Ozetama i figural
nim predstavama, dok je na jednoj bazi predstavljei
lav. Preliminarno datiranje: 6. ili 12. v. na osnovi
karakteristika š ć Epomenika ili ć na
ć romanike. Na prostoru sjevernog brod•
prostiire se dio nekropole sa ć (17) u oblik1
č i sanduka, s č ostacima garn
fragmenata grube keramike. Istražena dva groba
jedan orijentiran J-S, drugi JZ-SI, š ć kame·
nim č skelet s prekrštenim rukama; bez pri·
loga. U svemu, nekropola broji oko 100 ć ve-
ć u vidu amorfnih blokova. Rani i kasni srednj
vijek.
LIT.: I. ć 1975, 192-202; Z. ć 1981,
167-174. N. ć
18.29 CRKVINA, č š č Srednjovje-
kovna crkva. Ruševine zgrade, vjerovatno crkve.
Srednji vijek. Đ Basler
18.30 CVILIN, Cvilin, č Rimski novci. Dva rim-
.s ka carska novca. Rimsko doba, 3. v. G. ć
18.31 CADORIŠTE, Šivolje, Kalinovik. Prethistorij-
ski tumuli. Na manjem zaravanku nalazi se oko 20
kamenih tumula. Bronzano ili željezno doba.
LIT.: Đ Basler 1956, 251. Đ Basler
18.32 CARŠIJA, Gornja Kuta, č Srednjovjekov-
na nekTopola. U podnDžju đ grada č
šest ć u obliku sljemenjaka. Kasni srednji
vijek. V. Palavestra
18.33 CENGIC BARA, Obalj-Kladovo Polje, Kali-
novik. Srednjovjekovna nekropola. č 52 ć
ka u obliku č sanduka i rnrkofaga, orijentira-
nih Z-I; ukras: tordirana traka, vitica, floralni i
vegetabilni motivi, štit s č i pticama, krst,
jelen, figuralne scene; natpis. Kasni sl'ednji
LIT.: S. š ć 1971, 188. N. Milet1c
18.34 CESTE GROMILE, Borija, Kalinovik. Pret-
historijski tumuli. Na velikom prostoru nalazi i:e
skupina od blizu 300 kamenih tumula manjih raz-
mjera. Na jugozapadnom rubu tog č
kameni tumulus zvan č gomila, a pored nJe
još dvije gomile srednje č Bronzano ili že-
ljezno doba.
LIT.: Đ Basler 1956, 251. Đ Basler
18.35 CIFUTSKO GROBLJE (Gromiljak), Miljeno,
Č č Srednjovjekovna nekropola. č 10
ć u obliku sanduka, orijentiranih Z-I; ostali
uništeni. Kasni srndnji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 269-270. N. ć
18.36 CELIJE, Ustikolina, č Rimski spomenik
i č bazilika. Istraživanja obavio Z. Kaj-
ć 1978. i 1979. Otkriveni su ostaci trobrodne
š ć bazilike dužine 21 m, orijentirane
I-Z, sa grobnicom uz oltarski prostor. U
ciji su đ brojni fragmenti
rimskih tegula i stakla, te girobmca sa bacvastun
evodom. Kao spolija upotrebljen rimski nadgrobni
spomenik 2-3. v. Rimsko doba, 2-3. v. i kasnoan-
č doba.
LIT.: D. Sergejevski 1936 a, 3-14. V. Palavestra
18.37 DANICICI, č ć č Srednjovjekovna
nekropola. U pravoslavnom groblju č 27 ste-
ć u obliku č sanduka i sarkofaga, č
orijentiranih; ukras: č Kasni srednji vijek.
N. ć
18.38 DEROLOVI, Derolovi, č Srednjovjekovna
nekiropola. č 22 ć u obliku č i san-
duka, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LlT.: š. š ć 1971, 274 N. ć
18.39 DILJKA, Ustikolina, č Rimsko groblje.
Na lijevoj obali rijeke Kolune, nedaleko od š ć u
Drinu u razorenim grobovima đ nekoliko bron-
zanih predmeta   č zdjela, kaserola, fibula i ulomak
kopljaste fibule). Ostaci kostiju ukazuju na ritus dje-
č incineracije. Rimsko doba, 1-3. st.
LIT.: V. Paškvalin 1962, 141-151 V. PaškvaUn
18.40 DJEDOVO BRDO, ć č Srednjovje-
kovno groblje. č pet ć u obliku san-
duka. Kasni srednji vijek. N. ć
18.41 DJEVOJACKO GREBLJE, č ć č
Srednjovjekovna nek1ropola. č oko 20 ć
ka. Kasni Hednji vijek. N. ć
18.42 DJEVOJACKO VRELO, Kuta, Kalinovik. Pret-
historijski tumuli. Dva velika kamena tumula. Bron-
zano ili željezno doba.
LIT.: Đ BasLer 1956, 251. Đ Basler
18.43 DO, č ć č Srednjovjekov-
na nekropola. č 46 ć u obliku sanduka
i sljemenjaka, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
V. Palavestra
18.44 DOBRO BRDO, Bukvica, Kalinovik. Prethi-
storijska gradina. Smještena na uzvišenju nad Graj-
č potokom. Plato š ć rn 3 strane suho-
zidom. Površinski nalazi: veliki broj ulomaka kera-
mike đ kojima se posebno č primje1rci !a-
tenskih oblika. Starije i đ željezno doba.
LIT.: Đ Basler 1956, 248. Đ Bajsler
18.45 DOBROS, ć č Praistorijski
tumrulus i srednjovjekovna nekropola. Na tumulu
promjera osnove oko 30 m, visine oko 6 m, smješte-
na srednjovjekovna nekropola; grobovi pri rubu tu-
mulusa bili su konstruisani od kamenih č Bron-
zano ili željezno doba i kasni srednji vijek.
N. ć
18.46 Đ Ocrkavlje, č Rimsko na-
selje. Na prostoru iznad potoka Govze, nedaleko od
š ć u Bistricu, nalaze ise gomile kamena i ulomci
rimske opeke i tegula, kao i ostaci temeljnih zidova.
Rimsko doba, 2-4. st. Đ Basler
18.47 Đ Đ đ č Srednjovjekov-
na crkva i grob. Istraživanja obavio Z. ć
1973. Jednobrodna đ (10 x 6,3 m), orijenti-
rana I-Z, sa plitkom, ali širokom apsidom, bila je
zidana od nepravilnih blokova grubo pritesanog ka-
menja, vezanog č malterom. Pod u apsidi, iz-
đ od sedre i sloja č maltera, bio je oko
8-10 cm viši od poda u naosu. Zidovi đ
bili su spolja i iznutra omalterisani i č Ispod
poda đ je mnogo sitnih fragmenata fresaka,
koje stilski pripadaju zapadnom č krugu. U
jugozapadnom unutrašnjem prostoru ispod poda pro-
đ je ozidani grob s ostacima drvenog sanduka
i dislociranim skeletom; prilog: dio željeznog noža,
željezne makaze i klin. Kasni srednji vijek.
LIT.: M. Vego 1957 a, 38-39; Z. ć 1981, 161-167.
V. Palavest["a
16 - Arheološki leksikon
121
18.48 GAJ, Sela, Kalinovik. Srednjovjekovna ne-
kropola. č oko 120 ć u obliku č
sanduka i sarkofaga; ukras: bordure, vitice, simbo-
č znaci, arkade, č ljudSka figura i figuralna
scena. Kasni SiI"ednji vijek. N. ć
18.49 GAJEVI, Borajna, č č Praistorijski tu-
mulus. Znatno š ć tumulus kameno-zemljane
konstrukcije, č osnove cca 10 m. U sjevero-
zapadnom dijelu tumula đ su tri željezna kop-
lja, dva željezna noža, bronzani nakit, konjska op-
rema, vjerovatno prilozi nekog groba. Nalazi pripa-
daju č kulturi željeznog doba, s užom da-
tacijom oko 550. g. st. e.
LIT.: B. ć 1980, 177-122; B. ć 1987 c, 576.
B. ć
18.50 GAJEVI, š ć č Srednjovjekovna ne-
kiropola. č oko 15 ć u obliku č
Kasni srednji vijek. N. ć
18.51 GLAVICA, ć č Prethistorijski tu-
mulus. Na istaknutoj glavici brijega nalazi se veliki
zemljani tumulus. Bronzano ili željezno doba.
Đ Basler
18.52 GLAVICA, č č Srednjovjekovni spo-
menici. č dva kamena sarkofaga s poklop-
cem i ć u vidu amorfnog bloka. Kasni srednji
vijek. N. ć
18.53 GLAVICA, č ć č Srednjovjekovna ne-
kropola. č 19 ć u obliku č sandu-
ka i sarkofaga, orijentiranih S-J. Kasni srednji
vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 272. N. ć
18.54 GLAVICICA, ć č Srednjovjekov-
no groblje. č šest ć u obliku č i
sanduka, orijentiranih Z-I; ukras: vitica. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 272. N. ć
18.55 GLAVI CINE, č Kalinovik. Prethistorij-
ski tumuli i srednjovjekovna nekropola. U blizini
dva kamena tumula č 26 ć u obliku
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-1; ukras: po-
lumjesec. Bronzano ili željezno doba i kasni srednji
vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 187. N. ć
18.56 GORAZDE 1, Goražde. Bizantsld novac. Bron-
zani novac (carica Theodora, 1054-1056). Srednji
vijek, 11. st.
LIT.: H. ć 1980, 298. G. ć
18.57 GORAZDE 2, Goražde. Srednjovjekovni spo-
menik. Fragment ć s natpisom uzidan u most;
vjerovatno s obližnje, davno uništene nekropole. Ka-
sni srednji vijek.
LIT : š. š ć 1971, 268. N. ć
18.58 GORNJA BASCA, Donje Papratno-Dolovi,
č Srednjovjekovni spomenik. Usamljeni ć
u obliku sanduka; ukras: č znaci, floralno-
-antropomorfna predstava s oružjem; natpis. Kasni
srednji vijek.
LIT.: V. PaLavestra 1981, 138 N. ć
18.59 GORNJE OCBKA VLJE, Miljevina, č Tra-
govi rimskog naselja i žrtvenik. Ostaci rimskog gra-
đ materijala i žrtvenik ć Jupitru
(C/onservatori ili C/apitolini). Rimsko doba, 2-3. st.
LIT.: V. Paškvalin 1958, 154-155. V. Paškvalin
18.60 GORNJE SUHO POLJE, Obalj, Kalinovik.
Srednjovjekovna nekropola. č 23 ć u
obliku sanduka i visokih sanduka, orijentiranih Z-I;
ukras: tordi:rana traka, vitica, arkade, ljiljani, ltit
s č ruka s kopljem, ljudska figura, figuralne
scene. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1962, 71-76, Sl. 101-111. N. ć
18.61 GORNJE ZEšCE, Gornje š ć č Sred-
njovjekovna nekropola. č 41 ć u obliku
č i sanduka; ukiras: palmeta. Kasni srednji vijek.
V. Palavesllra
18.62 GRAB, ć č Srednjovjekovna ne-
kropola. č 15 ć u obliku sanduka i
sarkofaga. Kasni srednji vijek. N. ć
18.63 GRAD, ć   ć č Srednjovje-
kovni grad. Na isturenoj .stijeni nad lijevom obalom
Cehotine č oskudni ostaci utvrde s osnovom
u vidu ravnostranog trokuta sa stranama dužine
55-60 m. Pripadao porodici č Ka.mi srednji
vijek, 14-15. v. V. Pabvestra
18.64 GRAD (Gradina), č ć Goražde.
Srednjovjekovni grad. Smješten nad desnom obalom
Osanice. Ruševine zatvaraju prostor u obliku izdu-
ženog nepravilnog pravokutnika, č 115 x 30 m.
Grad se sastojao iz tri dijela, od kojih je zapadni,
trokutnog oblika, branjen kulom i donžonom kružne
osnove. Kasni srednji vijek, 11-15. v.
LIT.: D. ć 1941, 42. V. Palavestra
18.65 GRAD, ć Kalinovik. Srednjovjekovni
grad. Smješten na strmim i teško č sti-
jenama iznad N eretve. Na omanjem platou zatvara
prostor nepravilnog pravougaonika č oko
20 x 10 m. Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š   ć 1962, 86. T. Glavaš
18.66 GRAD, Obalj, Kalinovik. Prahistorijska gra-
dina i srednjovjekovni grad. Na platou (30 X 80 m)
smještenom na kamenoj ,gromadi č se strane str-
mo spuištaju, na prvobitnoj prahistorij.skoj gra-
dini, č ostaci zidova i đ ka-
mena koji zatvaraju prostor č 23 X 15 m. U
sjeverozapadnom uglu grada, u živac kamen č
na je prostorija (3 x 5 m), sa zidom u č mal-
teru. Prilaz Gradu vodio je u kamenu č
stepenicama. Površinski nalazi: ulomci keramike.
Bronzano i željezno doba i kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1962, 70-71. T. Glavaš
18.67 GRAD NA GUJNAKU, Osija, Kalinovik. Sre-
dnjovjekovni grad i nekropola. Na strmoj
iznad kanjona Bistrice nalaze se ruševine zidova
koje zatvaraju prostor trokutnog oblika. Sa pristup-
ne strane, izvan zidova, č je duboki rov, a od
č zemlje č je zaštitni nasip koji je,
vjerojatno, bio č palisadama. Grad je ć
datirati u 12. ili 13. st. Karni srednji vijek.
Đ Basler
18.68 GRADAC, Budoš, č Prahistorijska gradi-
na. Ostaci manje prahistorijske gradine, č oko
50 x 50 m, sa odbrambenim jarkom na zapadnoj stra-
ni, smJeštena na dominantnom uzvišenju nad doli-
nom Drine. Bronzano i željezno doba. v. Palavestra
18.69 GRADAC, Cvilin, č Praistorijski tumuli.
Na periferiji uzvišenog platoa leže č humke na-
rnte kamenom i zemljom. Bronzano ili željezno doba.
M. ć
18.70 GRADAC, Curevo-Pusto polje, č Sred-
njovjekovni grad i nekropola. Istraživanja izwšena
1973 (Z. ć Otkriveni temelji manjeg ut-
đ odnosno đ dvorca Kosmana, kako
ga naziva č izvor 1430, smještenog nad
uscem Sutjeske u Drinu. Donžon kula kvadratne
osnove, na južnom kraju utvrde č oblika
(dužina 109 m), bila je ujedno ulazna kula u grad.
Na sjevernom dijelu platoa, đ su platforme
sa tragovima zidova i zgrade (10,8 x 5 m), koje su
sa donžonom povezivali bedemi, uglavnom uništeni.
Utvrda j,e u 15. v. pripadala porodici č Pored
grada se nalaze tri ć u obliku sanduka. Kasni
srednji vijek.
LIT.: M. Vego 1957 a, 63; S. š ć 1971, 276; Z. ć
1981, 144-147. V. Palavestra - N. ć
18. 71 GRADAC, Gvozno, Kalin0:vik. Prethistorijska
gradina i srednjovjekovna nekropola. U podnožju
gradine smještene na platou krševitog brijega, sa
koje č rijetki ulomci prethi.storijske keramike,
leži nekropola sa 87 ć u obliku č sanduka,
sarkofaga i krsta, orij<entiranih Z-I i SZ-JI; uk-
ras: vegetabilni motivi, predstave životinja, heral-
č motivi, č znaci, ljudske figure i figu-
ralne scene. Vidljivi i grobovi č đ
od nepravilnog kamenja   jedan grob i; ka-
menim zaštitnim okvirima; bez priloga). B:ronzano
i željezno doba i kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 183-184; Sl. 22-23.
Đ Basler-N. ć
18.72 GRADAC, Kalinovik. Prethisforijska gradina.
Smještena na omanj•em brežuljku i š ć suho-
zidom koji zatvara prostor kružnog oblika, promjera
oko 50 m. Bronzano i željezno doba.
LIT.: D. Basler 1956, 248. Đ Basler
18.73 GRADAC, đ č Praistorijska gra-
dina. Na istaknutoj uzvisini iznad Drine vidljivi tra-
govi naselja; u podnožju đ frag-
menti grube keramike i ć lijepa. Bronzano i
željezno doba. N. ć
18.74 GRADAC, Zakmur, č Prethistorijska gra-
dina. Smještena na izduženoj kamenoj kosi pristu-
č sa č strane. Površinski nalazi: rijetki
nalazi keramik·e. Brronzano i željezno doba.
D. Basler
18.75 GRADINA, Bunovi, č Srednjovjekovni
grad. Na vrhu kamenitog brijega nalaze se ostaci
arhitekture, vjerov.atno manje ruševine grada. Kasni
ffednji vijek. T. Glavaš
18.76 GRADINA, Donja Sopotnica, Goražde. Sred-
njovjekovni grad. đ č osnove (cca
70 x 40 m), smještena nad č Skakavac; u is-
č dijelu č su ostaci donžon-kule. Kasni
s;rednji vijek, kraj 14. č 15. v.
LIT : Đ ć 1941, 27-29. V. Palavestra
18.77 GRADINA, č č Prai.sto-
rijska gradina. Smještena na zaravnjenom platou
visoke litice i branjena limitnim tumulom. Bronza-
no i željezno doba.
V. Palavestra
18.78 GRADINA, ć Kalinovik. Prethisto-
rijska gradina. Na stijenama iznad potoka Tatinca
nalazi se suhozidom đ prostor č oko
80 x 40 m. Površinski nalazi: brojni firagmenti kera-
mike. Bronzano i željezno doba.
LIT.: D. Basler 1956, 248. Đ Basler
18.79 GRADINA, Hotovlje, Kalinovik.
ski tumuli. Na uzvišenom zaravanku leži skupina
od oko 50 tumula. Bronzano ili željezno doba.
LIT.: Đ Basler 1956, 248 i 252. Đ Basler
18.80 GRADINA, J elašca, Ka1inovik. Prethistorijska
gradina. Ostaci omanjeg naselja đ sa tri
strane suhQzidom, dok je č južna strana, bila
prirodno š ć strminom E tijena. Tanki kulturni
sloj sadrži fragmente prethistorijske keramike. Ze-
ljezno doba.
LIT.: Đ Basler 1956, 250. Đ Basler
18.81 GRADINA, č   č S:vednjovjekovni grad,
kamene stolice i nadgrobni spomenici. U ruševina-
ma na krševitom visu iznad lijeve obale Govze, pri
š ć č Krupice, raspoznaju se temelji đ  
a na prilaznoj strani i jedna eliIJEoidna kula. Prilaz
gradu je š ć jarkom širokim 5 m, č
u živu stijenu. U historijskim izvorima grad se prvi
put spominje 1420. odnosno 1444. Prostor ispred
grada nosi ime Stolovi i na njemu su tri stolice
č u živu stijenu. Ispod grada č dva
ć u obliku slJemenjaka. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1985, 29-31. T. Glavaš
18.82 GRADINA, Kalinovik. Prethistorijska gradina
i tumuli. Smještena na etrmom bJ:'ežuljku; površin-
ski nalazi: brojni ulomci prethistorijske keramike
na padinama. Na sjeverozapadnim pristrancima na-
lazi se nekoliko kamenih tumula. Bronzano i želj ez-
no doba.
LIT.: Đ Basler 1956, 247. Đ Basler
18.83 GRADINA, č   č Praistoriijska gradi-
na i nekropola. Istraživanja vršila M. ć   1982.
i 1983. Gradina smještena na visokom brdu na pre-
djelu Presjeci, č je plato sa č strane š ć
bedemom đ od kamena i zemlje. Na za-
padnoj strani leži manji plato, koji je đ prema
podnožju š ć kameno-zemljanim bedemom. De-
bljina kulturnog sloja ć se do 1,30 m u kome su
otkriveni ostaci stambenih objekata (zidovi zgrada,
ostaci ognjišta, tragovi kolja i grumenje lijepa), frag-
menti keramike i životinjskih kostiju. Na zapadnom
i jugozapadnom podnožju Gradine zv. Smreka na-
lazi se desetak tumula đ od zemlje ili zemlje
i kamena, č oko 8-12 m, visine oko 0,50-1
m. Sahranjivanje skeletno i spaljivanjem. Srednje
i kasno bronzano doba. M. ć
18.84 GRADINA, Luke, Č č Praistorijska gra-
dina. Na platou brda iznad rijeke Janjine vidljivi
ostaci zidova (bedema). Bronzano i teljezno doba.
M. ć
18.85 GRADINA, Pjelovac, č Prethistorijski tu-
muli. Skupina od devet tumula, č č  
đ kojima ć ima promjer osnove 25 m.
Bronzano ili željezno doba. Đ Basler
18.86 GRADINA, PreviLa, č Prethistorijska gra-
dina. Lanac brijega završava prema sjeveru prosto-
rom na kojem se zapažaju manje deformacije tla,
vjerovatno ostaci odbrambenih nasipa. Bronzano i
željezno doba. Đ Basler
18.87 GRADINA, Skravnik, č Prethistorijska
gradina. Izbrežak ovalnog oblika š ć je sa pri-
lazne strane s dva limitna tumula, a na samom pla-
tou nalazi se nekoliko manjih nasipa izduženog ob-
lika. Površinski nalaz: fragment č po.sude.
Kasno bronzano doba. Đ Basler
18.88 GRADINA, Šivolj.e, Kalinovik. Prethistorijska
gradina. Smještena na brežuljku, na č je vrhu
plato kružnog oblika, promjera oko 30 m. Bronzano
i željezno doba. Đ Basler
18.89 GRADINA, Vrhovine, Kalinovik. Prethisto-
rijska gradina. Smještena na istaknutom brežuljku;
123
tanki kulturni sloj sadrži fragmente keramike. Bron-
zano i željezno doba.
LIT.: Đ Basler 1956, 248. Đ Basler
18.90 GRADINA ISPOD RUCNIKA, Šivolje, Kali-
novik. Prethistodjska gradina. Smještena na istak-
nutom brijegu. Bronzano i željezno doba.
LIT.: Đ Basler 1956, 250. Đ Ba.sler
18.91 GRADINA NA KOZLOGRADSKIM STIJE-
NAMA,. Kunovo, č Prethistorijska gradina. Smje-
štena na vrhu stijena, na č platou je vidljivo
udubljenje č ostacima cisterne. Površinski na-
lazi: veliki broj ulomaka keramike na padinama.
Bronzano i željezno doba. Đ Basler
18.92 GRADINA NA PIVNICI, Vlaholje, Kalino-
vik. Prethistorijska gradina. Smještena na brežuljku
pri obroncima Malog č i Ilijinog Brda; prema
jugu š ć prirodnom strminom, a prema osta-
lim stranama suhozidom. Površinski nalazi: na padi-
nama velika č ulomaka č posuda,
đ kojima se posebno č latenski oblici. Sta-
rije i đ željezno doba.
LIT.: Đ Basler 1956, 250. Đ Basler
18.93 GRADINA NA RAVNIMA, Sivolje, Kalino-
vik. Prethistorijska gradina. Smještena na brežuljku,
na č se platou nailazi na ulomke keramike.
Bronzano i željezno doba.
LIT.: Đ Basler 1956, 250. Đ Basler
18.94 GRCKO GREBLJE, ć   č Sred-
njovjekovna nekropola. č oko 60 ć
Kasni srednji vijek. N. ć
18.95 GRCKO GREBLJE, Zavait, č Srednjovje-
kovna nekropola. č pet ć u obliku
sanduka i sarkofaga, orijentiranih I-Z; ukras: vi-
tica, krst, predstave životinjskih i ljudskih figura,
figuralna scena; ostali uništeni. Kasni Sirednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 275. N. ć
18.96 GRCKO GROBLJE, č   č Srednjovje-
kovno groblje. č pet ć u obliku san-
duka. Kasni srednji vijek. N. ć
18.97 GRCKO GROBLJE, J č š   č Srednjo-
vjekovna nekropola. č 11 ć u obliku
rnnduka i sarkofaga. Kasni srednji vijek. N. ć
18.98 GRCKO GROBLJE, Kosman, č Srednjo-
vjekovna nekropola. č 50 ć u obliku
č i sanduka, orijentiranih Z-1. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 276. N. ć
18.99 GRCKO GROBLJE, Kožetin, Goražde. Sred-
njovjekovni spomenici. č dva ć u ob-
liku sarkofaga, orijentirani Z-I; grobovi iz nešto
đ perioda. Kasni srednji vijek.
LIT : S. š ć 1971, 269. N. ć
18.100 GRCKO GROBLJE, č do,
Kalinovik. Srednjovjekovno groblje. Vidljive ome-
đ od nepravilnog kamena oko 10 grobova, orijen-
tiranih SZ-JI. Vjerovatno kasni erednji vijek.
LIT.: S. š ć 1962, 32. N. ć
18.101 GRCKO GROBLJE, đ   č Sred-
njovjekovno groblje. č nekoliko ć u
vidu sanduka i nišana, ukrašenog lukom i topuz9m.
Kasni srednji vijek. N. ć
18.102 GRCKI MRAMOROVI, Trtoševo, č Sred-
njovjekovna nekropola. Saeuvano šest ć u ob-
l:l4
liku sanduka i sarkofaga, orij1entiranih Z-I. Kasni
srednji vijek. N. ć
18.103 GREDA, ć Kalinovik. Srednjovjekov-
na nekropola. č tri ć u obliku č i
sanduka, orijentirana Z-I; ukras: vitica, č
znaci, fi.guralna scena. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1962, 27-28, Sl. 26-27. N. ć
18.104 GREDE, Bo["j.ja, Kalino:vik. PrethiEtorijski
tumuli. Na velikom prostoru nalazi se skupina od
oko 50 velikih kamenih tumula. Bronzano ili željez-
no doba.
LIT.: Đ Ba,sler 1956, 251. Đ Basler
18.105 GRIVICICA, Jelašca, Kalinovik. Prethistorij-
sko i rimsko naselje. Na širem prostoru na površini
nailazi se na ulomke prethistorijske i kera-
mike. Zeljezno doba, rimsko doba, 1. do 4. st.
LIT : Đ Basler 1956, 250. D. D'1sler
18.106 GROBLJE, Kolovadce, GoraMe. Srednjovje-
kovna nekropola. č 15 ć u obliku plo-
č i sljemenjaka, orijentiranih Z-I; ostali
š Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 269. V. Palavestra
18.107 GROBNICE, Krbljine, Kalinovik. Srednjovje-
kovna nekropola. č 15 ć u obliku san-
duha i sarkofaga, orijentiranih SZ-JI. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 183. N. ć
18.108 GROMILA, Vrbnica, č Prethistorijski tu-
mulus. Kamena gomila promjera osnove oko 15 m,
vfaine 1,5 m. Bronzano ili željezno doba. Đ Basler
18.109 GROMILE, Cvilin, č Rimska vila. Uz
Drinu, na prostoru č 60 x 60 m otkriveni os-
taci zidova i podni mozaici. Rimsko doba, 1-4. st.
LIT.: M. Zarzycki 1891, 209. V. Paškvalin
18.110 GROMILE, ž ć č Prethistorijski
tumuli. Na južnim padinama krševitog brijega na-
lazi se 11 kamenih tumula, u dvije skupine, đ
kojima dva ć dominiraju okolnim prostorom.
Bronzano ili željezno doba. 9. B::tsler
18.111 GROMILE 1, ć Kalinovik. Prethi-
storijski tumuli. Na platou uzvišenja nalazi se sku-
pina od oko 200 kamenih tumula. Bronzano ili že-
lj,ezno doba.
LIT : Đ Basler 1956, 252. Đ Bai ler
18.112 GROMILE 2,   ć Kalinovik. Prethi-
storijski tumuli. Južno od Gradine na zaravanku
nalazi se manja skupina tumula. Bronzano ili željez-
no doba.
LIT : Đ Basler 1956, 252. Đ Bariler
18.113 GROMILE, Hubjeri, Goražde. Riimko nase-
lje i srednjovjekovna nekropola. Ostaci rimske gra-
đ na č }e ruševinama smještena nekropola
ć Rimsko doba i kasni srednji vijek.
LIT.: I. Bojanovski 1964, 198. V. Paškvalin
18.114 GROMILE, č š š č Prethi-
storijski tumuli. Skupina od oko 20 kamenih tumula
srednje č Bronzano ili željezno doba.
Đ Basler
18.115 GROMILE, č š č Pret-
tumuli. Skupina od 14 kamenih turnula,
promjera osnove oko 10 m. Bronzano ili željezno
doba. Đ Basler
18.116 GROMILE, Krbljine, Kalinovik. Prethistorij-
ski tumuli. Skupina od oko 30 kamenih tu.mula.
Bronzano ili željezno doba.
LIT.: Đ Basler 1956, 251. Đ Basler
18.117 GROMILE, Kunovo, č Prethistorijski tu-
muli. Na proplanku sjeverno od sela rasuto je na
velikom prostoru oko 15 kamenih tumula, a na širem
arealu nalazi se još po jedan veliki kameni tumulus.
Bronzano ili željezno doba. Đ Basler
18.118 GROMILE, Mrkalje, č Prethi.storijski tu-
muli. Na širem prostoru leži skupina od osam ka-
menih tumula, č č Bronzano ili željez-
no doba. Đ Basler
18.119 GROMILE, Obalj, Kalinovik. Prethistoriji;:ki
tumuli. Južno od Badnja skupina kamenih tumula.
Bronzano ili foljezno doba.
LIT.: š. š 1962, 70. Đ Basler
18.120 GROMILE, Odžak č Goražde, Rim-
ska vila. Ostaci rimskog đ materijala,
vjerovatno vile rustike. Rimsko doba, 1-4. st.
LIT.: I. Bojanovski 1964, 197. V. PaškvaJin
18.121 GROMILE, Romani, Kalinovik. Prethistorij-
ski tumuli. Uz pravoslavno groblje nalaze se dva
kamena tumula. Bronzano ili željezno doba.
LIT.: Đ Basler 1956, 252. Đ Basler
18.122 GROMILE, Stolac, č Prethistorijski tu-
muli. Na padinama brda nalazi se skupina od 10
kamenih tumula. Bronzano ili željezno doba.
Đ Basler
18.123 GROMILE, Suha, č Prethistorijski tu-
muli. U dolini Suškog potoka nalazi se skupina od
pet tumula. Bronzano ili željezno doba. Đ Basler
18.124 GROMILE, ć č Prethistorijski tu-
muli. Na glavici uz desnu obalu Sutjeske nalazi s·e
šest kamenih tumula. Bronzano ili željezno doba.
Đ Basler
18,125 GROMILE, Sivolje, Kalinovik. Prethistorij-
ski tumuli. Skupina od preko 100 kamenih tumula,
đ kojima ima vrlo impozantnih. U š ć
tumulima otkriveni su grobovi sa okvirima od ka-
menih č prilog: č posude. Bronzano
ili željezno doba.
T.TT.: Đ Bacler 1956, 251. Đ Basler
18.126 GROMILE, Zakmur, č Prethistorijski tu-
muli. Na zaravanku ispod Graca nalaze se č ka-
mena tumula srednje č Bronzano ili željez-
:io doba. Đ Basler
18.127 GUCA GREB, Bujakovina, č Srednjo-
vjekovna nekropola. Uz pravodavno groblje č
vano 47 ć u obliku sanduka i sarkofaga, ori-
jentiranih Z-I i S-J; ukras: polumjesec. Kasni
srednji vijek.
Ll'T'.: š. š ć 1971, 273-274. N. ć
18.128 HERCEGOV GRAD, ć Kalinovik. Sred-
njovjekovni grad. Ruševine đ leže na kraš-
kom visu na lijevoj obali potoka Vrhovine. đ
nje Je č č u kamenitu podlogu, a po
tehnici gradnje raspoznaju se dvij>e đ faze.
Kasni srednji vijek.
LIT.: Đ 1956, 252. P. đ ć
18.129 HLADILJSKO BRDO, Hladilji, Goražde.
Srednjovjekovna nekropola. č 55 ć u
obliku č sanduka i sljemenjaka; ukras: polu-
mjesec. Kasni SJ:'ednji vijek. V. Palavestra
18.130 HODZA, Gornja Kuta-Hodža, č Sred-
njovjekovni grad i grobnica. Smješten visoko nad
dolinom Bistrice. Kompleks ima pravokutnu osnovu
(oko 35 x 34 m). S č strane su dva poteza
odbrambenog bedema, sa tri stepenasto locirane kule
kvadratne osnove. U đ je konstatovana razru-
šena kamena grobnica, isklesana u živoj stijeni. Ka-
sni srednji vijek. V. Palavestra
18.131 HOTOVLJE, Hotovlje, Kalinovik. Srednjo-
vjekovna nekropola. č 40 ć u obliku
sanduka, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 186-187. N. ć
18.132 HUMSKO, Humsko-Odžak, č Srednjo-
vjekovni spomenik. Usamljeni ć u obliku stu-
ba; ukras: tordirana traka, č znaci, ljudska
figura; natpis (gosta Milutina). Grob ispod ć  
orijentiran Z-I, raskopan je i pored zaštitnog ok-
vira od kamenih č đ su željezni klinovi
s ostacima drveta i fragmenti brokata. Kai:ni srednji
vijek, č 15. v.
;:..rT.: S. š ć 1971, 275. N. ć
18.133 JABLANICI, ć   Kalinovik. Srednjo-
vjekovna nekropola. č 15 ć u obliku
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: vi-
tica. Kasni srednji vijek.
LlT.: S. š ć 1971, 188. N. ć
18.134 JABUKA, Jabuka, Goražde. PraistoTijski tu-
muli i srednjovjekovna nekropola. U blizini prais-
torijsikih tumula č 20 ć u obliku san-
duka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; mnogi unište-
ni. Bronzano ili željezno doba i kasni srednji vijek.
L1T.: S. š ć 1971, 268. N. ć
18.135 JARCINA, Š ć   č Prethistorijski tu-
muli. Pored velikog tumula zv. Zborna gomila na-
lazi se još šest kamenih tumula č č
Bronzano ili željezno doba. Đ Basler
18.136 JASEN, Kuta, Kalinovik. Prethistorijska gra-
dina. Na jednoj od padina Kutskog grada nalazi se
veliki kameni limitni tumulus, ispr·ed kojeg je sa
pristupne i<:=trane prokopan usjek. U tankom kultur-
nom sloju nalaze se ulomci prethistorijske keramike.
Bronzano ili željezno doba.
LIT.: Đ Basler 1936, 248. Đ 3asler
18.137 JASEN KOSA, ć   Goražde. Sr€dnjo-
vjekovna nekrnpola. č 23 ć u obliku
č   sanduka i sljemenjaka, orijentirana Z-I. Ka-
sni srednji vijek. · V. Palavestra
18.138 JASIK, Donji Budanj-Šljivovci, č Pra-
istorij1=ki tumuli. Skupina od sedam hum.ki č
osnove oko 10-20 m, visine 1-1,50 m. Bronzano
ili željezno doba. M ć
18.139 JASIKE, Donje Papratno, č Srednjovje-
kovna nekropola. č oko 130 ć pretež-
no u obliku sanduka; ukras: motiv krsta. Kasni
srednji vijek.
LIT.: V. Palavestra 1981, 138. N. ć
18.140 JAZICI, ž ć   Kalinovik. Srednjovjekovna
nekropola. U pravoslavnom groblju č 17 ste-
ć u obliku č   sanduka i sarkofaga, orijenti-
ranih SZ-JI; ukras: vitica, č znaci, luk,
figuralne scene. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 186. N. ć
18.141 JEJACA, š ć   Kalinovik. Srednjovjekovni
kamenolom i spomenici. Nekoliko ć č
u samom kamenolomu. Kasni srednji vijek.
N. ć
18.142 JELASACKO POLJE, Jelašca, Kalinovik. Pret-
historijski tumuli. Skupina od oko 100 kamenih tu-
mula. Bronzano ili željezno doba.
LIT.: Đ Basler 1956, 250. Đ Basler
125
18.143 JEZERO, Jezero, Kalinovi.k. Praistorijski tu-
mulus i srednjovjekovno groblje. Na humci u mu-
slimanskom groblju č č ć u obliku
sanduka; ukras: tordirana traka, rozete, č   figu-
ralne scene; ostali dislocirani ili uništeni. Bronzano
ili željezno doba i kasni srednji vijek. N. ć
18.144 KADIJINA GROMILA, Zavait-Kušlat, Fo-
č Prethistorijski tumulus. Veliki kameni tumulus,
sa promjerom osnove oko 15 m. Bronzano ili željez-
no doba. Đ Basler
18.145 KALDRMA, đ   č Praistorijiski tu-
muli. č kameno-zemljane humke, č oko
10-12 m, visine oko 0,80 m. Jedna š ć Bron-
zano ili željezno doba. M. ć
18.146 KAMENJE, Donje Papratno, č Srednjo-
vjekovno groblje. č sedam ć u obliku
č   sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I. Ka-
sni srednji vijek. N. ć
18.147 KARAULA, Vlaholje, Kalinovik. Srednjovje-
kovno groblje. č osam ć u obliku san-
duka, dislocirani; ostali š ć ili uništeni; ukras:
krst. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1962, 24 N. ć
18.148 KATARIN GROB, ž ć   Kalinovik. Sred-
njovjekovni spomenici. č dva ć u ob-
liku sanduka i visokog sanduka. Kasni sr·ednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 186. N. ć
18.149 KAURINE, Slatina, Č č Srednjovjekov-
na nekropola. č 14 ć u obliku č  
sanduka, stele, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 269 N. ć
18.150 KAURSKA GLAVICA, Bukvica, Kalinovik.
Praistorijski tumulus i srednjovjekovno groblje. U
blizini praii:torijskog tumulusa i pravoslavnog grob-
lja č sedam ć u obliku č i sandu-
ka, orijentiranih Z-I; ukras: arkade. Bronzano ili
željezno doba i kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 185. N. ć
18.151 KAURSKO GROBLJE, Š ć   č Sred-
njovj€kovna nekropola. Uz muslimansko groblje sa-
č 200 ć u obliku č   sanduka i sar-
kofaga, orijentiranih Z-I i S-J; ukras: motiv kr-
sta, figuralna scena. Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 276. N ć
18.152 KLINJA, Klinja, Kalinovik. Srednjovjekov-
na nekropola. č 85 ć u obliku č
i sanduka, orijentiranih Z-I; ukras: motiv krsta.
Kasni SI'ednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 189. N. ć
18.153 KLOBUCICA, Donje š ć   č Srednjo-
vjekovna nekropola. č oko 30 ć u ob-
liku č   sanduka i sljemenjaka, orijentiranih Z-1.
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 274 (Strmac). V. Palavestra
18.154 KOKOŠJA RAVAN, ć   č Srednjo-
vjekovno groblje. Uz muslimansko groblje č
10 ć Kasni srednji vijek. N. ć
18.155 KOMIN, ž ć   Kalinovik. Srednjovje-
kovna nekropola. Uz pravoslavno groblje č
22 ć u obliku sanduka i sarkofaga, orijentira-
nih Z-1; ukras: vitica, č znaci, arkade,
tordirana traka, floralni motiv, ljudeke figure. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 185. N. ć
126
18.156 KOPLJEVIC KAMEN, ć Kamen,
č Srednjovjekovno groblje. č 12 ć
ka u obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I
i S-J. Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 273. N. ć
18.157 KORILJEVA, Mjehovine, Kalinovik. Prethi-
storijska gradina, rimska spolija i srednjovjekovna
nekropola. Smješteni na uzvišenju nad č
potokom. Na platou vidljivi tragovi suhozida; povr-
šinski nalazi: ulomci keramike. đ željezno doba.
Pored gracline č 25 ć u obliku
č i sanduka, orijentiranih Z-I; kao spolija upo-
trebljen fragment rimske arhitekture. Rimsko doba
i kasni srednji vijek.
LIT.: Đ Basler 1956, 248-252; š. š ć 1971, 185.
Đ Basler-N. ć
18.158 KORITA, đ č Srednjovjekovno
groblje. č osam ć u obliku č san-
duka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J. Kasni
srednji vijek.
LIT.: Š. š ć 1971, 272. N. ć
18.159 KOSTRENIŠTE, ć Goražde. Sred-
njovjekovna nekropola. Uz muslimansko groblje sa-
č je 14 ć u obliku č sanduka i sar-
kofaga, orijentiranih Z-I i S-J. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 269. N. ć
18.160 KOSURAC, ć Kalinovik. Prethisto-
rijski tumuli. Na širokom zaravanku nalazi se oko
100 tumula. Bronzano ili željezno doba.
LIT.: Đ Basler 1956, 251. Đ Basler
18.161 KOTACA, Zakmur, č Srednjovjekovna
nekropola. Uz pravoslavno groblje č 19 ste-
ć u obliku č sanduka i visokih sanduka.
Kasni srednji vijek. N. ć
18.162 KOZLOGRADSKE STIJENE, Kunovo, č
Prethistorijsko naselje i crteži na stijeni. U strmo
položenim stijenama iznad Rijeke i Kozjeg potoka,
nalazi se desetak ć i ć vodoravno na-
nizanih jedno do drugog. Na nekoliko mjesta stijene
su oslikane terakota bojom, a kao teme javljaju se
prikazi biljaka, životinja, ljudsko lice i sl. U blizini
slikarija otkriveni su ulomci prethistorijske kera-
mike. Bronzano doba. Đ Basler
18.163 KOZETIN, Ustikolina, č Srednjovjekov-
ni grad. Nad desnom obalom Drine, na vrhu strme
piramidalne kose vidljiva ruševina grada. Utvrda je
bila duga oko 80 m, orijentirana pravcem I-Z i
sastavljena od č cjeline (kule?) koje su povezi-
vali danas gotovo uništeni bedemi od č mal-
tera i lomljenog kamenja. Kasni srednji vijek.
V. Palavestra
18.164 KRCEVINE, č Goražde. Praistorijski
tumuli. Iznad potoka Osanice leže č humke, č
nika oko 10 m, visine oko 0,80 m. Bronzano ili že-
ljezno doba. M. ć
18.165 KREMENJE, Borak Brdo, Goražde. Praisto-
rijska gradina. Probna istraživanja vršila M. Koso-
ć 1984. godine. Smještena na stjenovitom brdu,
iznad č Na površini južne i č padine,
đ su fragmenti praistorijske keramike i ć
nog lijepa. Na č nižem platou, ustanovljen
je č č kulturni sloj sa malobrojnim
fragmentima praistorijske keramike i ć lijepa.
Bronzano i željezno doba. M. ć
18.166 KRIVODOLI, Sivolje, Kalinovik. Prethisto-
rijski tumuli. Skupina od dvade:oetak kamenih tu-
mula. Bronzano ili željezno doba.
LIT.: Đ Basler 1956, 251. Đ Basler
18.167 KRIZEV AC (Ledine1,   č Goražde. Pra-
istorijsiki tumuli i scrednjovjekovna nekropola. Na
tumulima smješteno 35 ć u obliku č i san-
duka, orijentiranih Z-I i SZ-JI; ukras: motiv kr-
sta; ostali spomenici uništeni. Bronzano ili željezno
doba i kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 268. N. ć
18.168 KRSTAC-KALUFI, Kratine, č Srednjo-
vjekovna nekropola. č 55 ć u obliku
č sanduka i sljemenjaka. Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 274. V. Palavestra
18.169 KRS, Donji Budanj-Sljivovice, č Pra-
fatorijski tumuli. Na kosi leži pet kamenih tumula
č oko 10-15 m, visine oko 0,70-1,30 m.
Bronzano ili željezno doba.
M. ć
18.170 KRŠ, Toholj, č Prethistorijski tumuli.
Tri kamena tumula. Bronzano ili željezno doba.
· Đ Basler
18.171 KULINA, Donji Budanj, č Srednjovje-
kovni grad. đ č osnovu č bedemi koji
zatvaraju plato dužine oko 65 m, smješteno je nad
kanjonom Bistrice. U sjeverozapadnom zidnom pla-
tnu otkriveni su temelji č polukružne kule, unu-
trašnjeg č 2,5 m. Istaknute stijene nad pro-
valijom č rn povezane zidovima. Konsta-
tovani su tragovi dvije ć pravokutne đ
(4 x 9 m) i ostaci cisterne. đ je đ vje-
rovatno u 14-15. v. Kasni srednji vijek.
V. Palavestra
18.172 KUNOVO, Kunovo, č Rimska stela. Ste-
la sa tri poprsja u reljefu i natpisom koji je pot-
puno izlizan otkrivena u sekundarnom položaju.
Rimsko doba, 3-4. st.
LI'I'.: D. Sergejevski 1934, 23; A. ć 1956, 26.
I. ć
18.173 KUTINE, Kutine, Kalinovik. Srednjovjekov-
na nekropola. č 38 ć u obliku sandu ...
ka, sarkofaga i krsta, orijentiranih Z-I; ukras: bor-
dura, vitica, č znaci. Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 187. N. ć
18.174 KUZNO BRDO (Šelec), Sivolje, Kalinovik.
Praistorijski tumuli i srednjovjekovna nekropola. U
blizini praistorijskih tumula, č i na njima,
i pravoslavnog groblja, č 40 ć u obliku
sanduka, orijentiranih Z-I, osim grupe na jednom
tumulu, s č orijentacijom; ukras: bordura,
č znaci, biljni motiv, ljudska figura. Bron-
zano ili željezno doba i kasni sr·ednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 184-185. N. ć
18.175 LACEVINE (Kalufi), Varoš, Kalinovik. Sred-
njovjekovna nekropola. U dvije skupine č
33 ć u obliku sanduka i sarkofaga, orijentira-
nih Z-I; ukras: č znaci, bo!'dure, vitice,
ljudske figure, figuralne scene. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 182 N. ć
18.176 LANIŠTA, Kunovo, č Prethistorijski tu-
muli. Na širokom prostoru nalazi se oko 100 kame-
nih tumula. Bronzano ili željezno doba. Đ Basler
18.177 LEDENJACA, Donji Budanj, č Prethi-
storijsko naselje i crteži. Pred ulazom u ć ma-
nja probna istraživanja obavio B. ć 1978. Otkri-
ven je tanak kulturni sloj s ulomcima keramike
(eneolit ili bronzano doba). Na ulazu u ć ne-
identifikovni likovi urezani u živu stijenu (možda
kultno mjesto).
V. Palavestra
18.178 LELIJA, Stirine, Kalinovik. Prethistorijski
tumuli. Pored Stirinskog jezera nalazi se skupina
kamenih tumula. Bronzano ili željezno doba.
Đ Basler
18.179 LIVADE, Petrovice, Goražde. Praistorijski
tumuli. U sadašnjem muslimanskom groblju leži
humka, š ć naknadnim ukopima. Bronzano ili
željezno doba. M. Kosori6
18.180 LOKVA, Obalj-Kladovo Polje, Kalinovik.
Praistorijski tumuli i srednjovjekovna nekropola. Na
dvije humke smješteno 10 ć u obliku sandu-
ka, orijentiranih Z-1; ukras: bordura, vitica, polu-
mjesec, rozeta; ostali utonuli. Bronzano ili željezno
doba i kasni srednj.i vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 188. N. ć
18.181 LUCICA, Borje, č Rimsko naselje. Os-
taci rimskog đ materijala, č te-
gula. Rimsko doba, 1-4. st. I. ć
18.182 LUCILA, đ č   č Srednjo-
vjekovna nekropola. Uz pravoslavno groblje č
vano 10 ć u obliku sanduka, orijentiranih Z-1
i S-J. Kasni srednji vijek. ·
LIT.: S. š ć 1971, 272. N. ć
18.183 LUCINO BRDO, č   Goražde. Sred-
njovjekovno groblje. č pet ć u obliku
sanduka, orijentiranih Z-1. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 268. N. ć
18.184 LUCKE KOLIBE, Trebova planina, č
Srednjovjekovna nekropola. č 23 ć u
obliku č i sanduka, orijentiranih SZ-JI; ukras:
krst. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 276. N. ć
18.185 LUCKI RAT, Derolovi, č Srednjovjekov-
no groblje. Uz staro muslimansko groblje č
devet ć u obliku č   sanduka i sarkofaga,
orijentiranih Z-1 i S-J. Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 274. N. ć
18.186 LUG, č ć   Goražde. Praistorijsko
naselje. č otkriveno i potpuno uništeno. Pre-
ma tipološkim i ornamentalnim karakteristikama ke-
č materijala, u kojem je otkrivena i ženska
figurina, naselje pripada kraju č š
faze č kulture. Srednji neolit.
LIT.: A. Benac 1959, 55-61, Tbl. I, Sl. 1-4
B. ć
18.187 LUKO, Luko, Kalinovik. Srednjovjekovna
nekropola. č 11 ć u obliku sanduka,
dislocirani; ukras: tordirana traka, vitica. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 187. N. ć
18.188 LJEBORI, Slatina, Goražde. Rimsko naselje.
Ostaci đ materijala (tegule, đ se-
dra, pritesani kamen i malter). Rimsko doba, 1-4. st.
LIT.: I. Bojanovski 1964, 197. V. Paškvalin
18.189 LJULJEVISTA, đ   č Srednjovje-
kovno groblje. č šest ć u obliku san-
duka i sarkofaga, orijentiranih Z-1. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 272 N. ć
18.190 LJUSICI, ć   Kalinovik. Srednjovjekov-
na nekropola. č 76 ć u obliku č
i sanduka, orijentiranih Z-1; natpis. Kasni srednji
vijek, sredina 14. v.
LIT.: S. š ć 1971, 187. N. ć
12'1
18.191 MAHREVICI, ć   č Praistorij-
ski tumulus. Osnova tumula je od nabijene i zape-
č gline, na koju su postavljane č od škriljev-
ca. Na č sloj garotine i ugljenisanih kostiju
ć broja spaljenih individua, te velika č
priloga: keramika, noževi, koplja, jedna sjekira i
mnoštvo nakita od bronze, stakla i staklene paste:
narukvice, fibule, igle, privjesci i perle. Vjerovatno
se radi o kolektivnoj grobnici. Kameni nai:ip tumula
je č pomjeren djelovanjem erozije. đ
željezno doba, 1. v. st. e.
LIT.: C. Truhelka 1909, 425-441. B. ć
18.192 MALA LUKA, Slatina, č Srednjovjekov-
ni nadgrobni spomenik. ć u obliku sljemenja-
ka. Kasni srednji vijek. V. Palavestra
18.193 MALI PODJEZ, Slatina, č Srednjovje-
kovni nadgrobni spomenik. ć u obliku sljeme-
njaka. Kasni srednji vijek. V. Palavestra
18.194 MAZLINA, Mazlina, č Srednjovjekovna
nekropola. č 17 ć u obliku č   rnn-
duka i sarkofaga, orijentiranih Z-1 i S-J. Kasni
srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 273. N. ć
18.195 Đ   đ č   č č Sred-
njovjekovna nekropola. č oko 100 ć
u obliku sanduka, visokog sanduka i sarkofaga, ori-
jentiranih Z-1; ukras: bordura, arkade, krst. Kasni
srednji vijek, 15. v.
LIT.: C. Truhelka 1891 b, 373, SI. 12; S. š ć 1971, 269.
N. ć
18.196 METALJKA, Kunovo, č Srednjovjekov-
ni spomenik. Usamljeni ć u obliku sanduka;
ukras: arkade. Kasni srednji vijek. N. ć
18.197 MILAREVO, č ć   Kalinovik.
Sre·dnjovj·ekovna nekropola i kamenolom. č
35 ć u obliku sanduka i sarkofaga, orijentira-
nih Z-I i S-J; ukras: vitica, vegetabilni i spiralni
motivi; natpisi. Kamenolom u neposrednoj blizini.
Kasni srednji vijek, 15. st.
LIT.: š. š ć 1971, 188. N. ć
18.198 MIRKOV A KOSA 1, Kalinovik. Praistorij-
ski tumuli i srednjovjekovna nekropola. Na jednom
od tumula smješteno 47 ć u obliku č   san-
duka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J; ukras:
vitica, č znaci, srna. Bronzano ili željezno
doba i kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 186. N. ć
18.199 MIRKOVA KOSA 2, Kalinovik. Srednjovje-
kovna nekropola. č 20 ć u obliku
č   sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-1; uk-
ras: tordirana traka, vitica, č znaci, štit s
č   životinjske figure, figuralne scene; natpis.
Istraživanje grobova ispod ć obavio S. Bešla-
ć 1954-1956. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1962, 98-99; S. š ć 1971, 186.
N. ć
18.200 MJEHOVINE 1, Mjehovine, Kalinovik. Rim-
ski cipui:. Cipus sa poljima za natpis. Rimsko doba,
2-3. st.
LIT.: Đ Basler 1956, 252. [. ć
18.201 MJEHOVINE 2, Mjehovine, Kalinovik. Sred-
njovjekovna nekropola. U pravoslavnom groblju sa-
č sedam ć u obliku č i sanduka,
orijentiranih Z-1; ukras: č znaci. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 185-186. N. ć
128
18.202 MODRO POLJE, Modro Polje, č Sred-
njovjekovna nekropola. Uz muslimansko groblje sa-
č 41 ć u obliku č i sanduka, orijenti-
ranih Z-I i S-J; ukras: č znaci, arhitek-
tonski motiv, ptica, figuralne predstave. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 272. N. ć
18.203 MRAMOR (Crkvina), Vrbica, č Rimski
.spomenici i srednjovjekovna nekropola. č
oko 120 ć u obliku č i sanduka, orijenti-
ranih Z-I; ukras: č   ruka, polumjesec, krst: kao
spolija bilo je upotrebljeno pet rimskih nadgrobnih
č č tri, ostale uništene, kao i mnogi
ć Rimsko doba, 3-4. v. i kami srednji vijek.
LIT.: D. Sergejevski 1934, 24-27; S. š ć 1971, 275.
V. Palavestra
18.204 MRAMORJE, ć   č Srednjovje-
kovna nekropola. č 10 ć u obliku san-
duka, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT,.: S. š ć 1971, 270. N.   ć
18.205 MRAMORJE, č   č Srednjovje-
kovno groblje. č dva ć u obliku san-
duka; ukras: bordura; ostali uništeni. Kami srednji
vijek. N. ć
18.206 MRAMORJE, Hladilji, Goražde. Srednjovje-
kovna nekropola. č 22 ć u obliku plo-
č   sanduka i sarkofaga. Kasni srednji vijek.
V. Palavestra
18.207 MRAMORJE, ć   č Srednjovje-
kovna nekpropola. Uz pravoslavno groblj.e č
62 ć u obliku č   sanduka i Earkofaga, ori-
jentiranih Z-I; ukras: polumjesec. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 272-273. N. ć
12.208 MRAMORJE, ć đ   Č č
Srednjovjekovna nekropola. Uz pravoslavno i staro
muslimansko groblje č oko 300 ć u
obliku sanduka i sarkofaga, odjentiranih Z-1 i S-J;
uhas: č Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 270. N. ć
18.209 MRAMORJE, Marevci, Goražde. Srednjovje-
kovna nekropola. č 10 ć u obliku san-
duka i sljemenjaka. Kami srednji vijek.
V. Palavestra
18.210 MRAMORJE, Prij,edražje, č Srednjovje-
kovna nekropola. č nekoliko ć Kasni
srednji vijek. N ć
18.211 MRAMORJE, Sahbazi, č Srednjovjekov-
na nek:oopola. č oko 30 ć u obliku
č   sanduka i, sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras:
polumjesec, oružj.e. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 270. N. ć
18.212 MRAMORJE, Toholji, č Srednjovjekov-
na nehopola. č 17 ć u obliku sanduka,
visokog sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I. Ka-
sni srednji vijek. N. ć
18.213 MRAMORJE, š ć   č Srednjovjekovna
nekropola. Uz pravoslavno groblje č 40 ste-
ć u obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih
SZ-JI i Sl-JZ. Kasni El'ednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 273. N. ć
18.214 MRAMORJE, Zakmur, č Srednjovjekov-
no groblje. č č ć Kasni srednji
vijek. N. ć
18.215 MRAMORJE, Zavait, č Srednjovjoekovni
spomenici. č tri ć u obliku sanduka,
orijentirana Z-I. Kasni sr·ed.nji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 275. N. ć
18.216 MRAMORJE, Zavait-Podi, č Srednjo-
vjekovna nekropola. č 10 ć u obliku
sanduka i   orijentiranih Z-1; ukras: tor-
dirana traka, ruka, zastava, krst; natpis; ostali uni-
šteni. Kasni srednji vijek, prve decenije 15. v .
LIT.: š. š ć 19'71, 275. N. ć
18.217 MUSIN GRAD, Trnavica, Kalinovik. Sred-
njovjekovna nekropola. č osam ć u
obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; uk-
ra.o: vitica, č znaci, vegetabilni motiv s kr-
stom; natpis. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 189-190. N.   ć
18.218 OCRKA VLJE, Ocrkavlje, č Srednjovje-
kovna nekropola. U pravoslavnom groblju č
ć u obliku sanduka, oriJentiran Z-I; natpis.
Kasni srednji vijek, kraj 14. ili č 15. v.
V. Palavestra
18.219 Č   ć   Kalinovik. O"taci đ
vine i srednjovjekovna nekropola. č 83 ć
ka u obliku č   sanduka i sarkofaga, orijentira-
nih SZ-JI; ukras: vitica, č znaci, ruka.
Vidljivi ostaci temelja manje zgrade, po predanju
crkve. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 185. N. ć
18.220 OSIJA, Osija, Kalinovik. Srednjovjekovna
nekropola. Uz pravoslavno i u blizini mUElimanskog
groblja č 115 ć u obliku č   san-
duka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J; ukras:
spiral·e, vegetabilni motiv, č znaci. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 182. N. ć
18.221 Č   Šivolje, Kalinovik. Prethisto-
rijEki tumuli. Manja skupina kamenih tumula. Bron-
zano ili željezno doba.
LIT.: Đ Basler 1956, 251. Đ Basler
18.222 PALUCI, Humsko, č Srednjovjekovna
nekropola. č 18 ć u obliku č   san-
duka i stupa, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
V. Palavestra
18.223 PEOV AC, Slatina, Č č Srednjovjekovna
nekropola. č 10 ć u obliku stela. Kasni
srednji vijek.
LIT : S. š ć 1971, 269. N. ć
18.224 PIJESAK, č   č Srednjovjekovna ne-
kropola. č 12 ć u obliku rnnduka i
sarkofaga. Kasni srednji vijek. N. ć
18.225 PIVNICA. Vlaholje, Kalinovik. Prethistorij-
ski tumuli. Na kamenitoj kosi ispod Gradine nalazi
se oko 100 kamenih tumula č dimenzija.
Bronzano ili željezno doba.
LIT.: Đ Basler 1956, 251. Đ Basler
18.226 Č   Batovo, Č č Srednjovjekovna
nekropola. č oko 60 ć   pretežno u ob-
liku sanduka, od kojih su neki u obliku dvostrukog
sanduka. Kasni srednji vijek. v. Palavestra
18.227 Č   Zakmur, č Srednjovjekovna ne-
kropola. č oko 20 ć Kasni srednji
vij.ek. N. ć
18.228 POBRNJACA, Mjehovine, Kalinovik. Rimski
grob. č posude s bojenim ornamentom, đ
u sloju s paljevinom i pepelom. U jednoj porndi
su bili i novci, od kojih j·e samo jedan đ
(Constans iz 345). Rimsko doba, 3-5. v.
LIT.: I. č š 1961, 192. I. Cremošnik
18.229 PODA, Poda, č Srednjovjekovno groblje.
č osam ć u obliku č i sanduka,
ostali uništeni. Kasni srednji vijek. N. ć
18.230 POD CRKVOM, Kutine, Kalinovik. Srednjo-
vjekovna nekropola. č oko 100 ć ori-
jentiranih SZ-JI, u obliku isanduka; ukras: motiv
krsta. Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 187. N. ć
18.231 PODGRAD, ć č Srednjovjekovna
crkva. đ dimenzija 9,5 x 5,6 m, bez apside
na istoku, zidana je od pritesanih č č blo-
kova, a umjesto maltera upotrebljena je crvena gli-
na. č ukopana u zemlju. Kasni srednji vijek.
V. Palavestra
18.232 POD KLEKOM, Štirine, Kalinovik. Srednjo-
vjekovni spomenici. č nekoliko ć Ka-
sni srednji vijek. N. ć
18.233 Đ Đ Miljevina, č Srednjovjekovni
grob. Istražen 1978. Na desnoj obali Bistrice, južno
od starog kamenog mosta, otkriven je kameni sar-
kofag s dislociranim o.stacima skeleta. Kasni srednji
vijek, 14-15. V. V. Palavestra
18.234 POLJANA č groblje), Mjehovine-Se-
lišta, Kalinovik. č osam ć u obliku
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: vi-
tica, tordirana traka, biljni motiv, č znaci,
č jelen; ostali uništeni. Kasni srednji vijek.
LIT.: Š. š ć 1971, 185. N. ć
18.235 PONORI 1, Kalinovik. Praistorijski tumulus
i srednjovjekovna nekropola, dijelom smještena na
praistorijskom tumulu. č 83 ć u obliku
č sanduka i sarkofaga, orijentirana Z-I; ukras:
motiv krsta. Ispod ć č otkriveni skeleti
u drvenim č a naknadno zaštitno iskopa-
vanje 1954. obavio š. š ć Otkriveno šest gro-
bova, bez priloga. Bronzano ili željezno doba i kasni
srednji vijek.
LIT.: Š. š ć 1962, 18, 99-101. N. ć
18.236 PONORI 2, Kalinovik. Praistorijski tumulus
i srednjovjekovna nekropola. č 22 ć
dijelom smještena na manjem tumulu, u obliku san-
duka i visokih sanduka, orijentirana Z-1. Bronzano
ili željezno doba i kasni srednji vijek.
LIT.: Š. š ć 1962, 18. N. ć
18.237 PONORI 3, Kalinovik. Srednjovjekovna ne-
kropola. č 14 ć u obliku č san-
duka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: bordure,
figuralne scene; nekoliko uništeno. Kasni srednji
vijek.
LIT.: š. š ć 1962, 18. N. ć
18.238 POPOV DO, Popov Do, Goražde. Praistorij-
sko naselje. Tanki kulturni sloj s fragmentima kera-
mike; uništen. Prema odlikama č materi-
jala naselje u Popovom Dolu pripada hvarsko-lisi-
č ć kulturi i veže se za nalazište u č ć
đ neolit.
LIT.: A. Benac 1959, 61-64, Tbl. II. B.   ć
18.239 PRESJEKA, Donje š ć č
Srednjovjekovna nekropola. Uz pravoslavno groblje
č 234 ć u tri grupe, u obliku č
17 - Arheološ"I leksikon
129
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: sim-
č znaci, v.egetabilni motiv. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 274. N. ć
18.240 PREVIC, ć Kalinovik. Srednjovjekov-
na nekropola. č 10 ć u obliku sanduka
i sarkofaga, orijentiranih Z-1. Kasni srednji vijek.
LIT : š. š ć 1971, 182. N. ć
18.241 PREVIJA, Donje Papratno, č Praisto-
rijski tumuli i srednjovjekovni spomenik. Na jednom
od tri kameno-zemljana tumula č jedan ste-
ć u obliku sanduka. Bronzano ili željezno doba i
kasni srednji vijek. V. Palavestra
18.242 PRGOSE, ć Kalinovik. Praistorijski
tumulus i srednjovjekovna nekropola. Na omanjem
humku č 68 ć u obliku č sanduka
i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: polumjesec,
č Bronzano ili željezno doba i kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1962, 20. N. ć
18.243 PRIBILOVO BRDO, Vlaholje, Kalinovik.
Praistorijski tumulusi i s:riednjovjekovna nekropola.
Na dva praistorijska tumula i oko njih smještena
29 ć u obliku č i sanduka, orijentiranih
Z-I i S-J; ukras: č Bronzano i željezno doba
i kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1962, 24-25. N.   ć
18.244 PRIJEKLADE, Prijeklade, č Srednjovje-
kovna nekropola. U pravoslavnom groblju č
14 ć u obliku sanduka i sarkofaga, č
orijentiranih. Kasni srednji vijek.
LIT.: Š. š ć 1971, 274. N. ć
18.245 PRVNICI, ć č Srednjo-
vjekovna nekropola. č 12 ć u obliku
sanduka i sljemenjaka, orijentiranih pretežno Z-I;
ukras: č štap. Kasni srednji vijek.
V. Palavest:·a
18.246 RASKRSCE, ć č
gradina. Bedem zatvara prostor kružnog oblika, pro-
mjera oko 120 m. Oko ovog zida č opkop dubok
3 m i širok 5 m. Bronzano i željezno doba.
Đ Basler
18.247 RASCE, ć Kalinovik. Praistorijski
tumuli i srednjovjekovna nekropola. Na dva praisto-
rijska tumula i đ smještena 47 ć
u obliku č sanduka i sarkofaga, orijentiranih
Z-I; ukras: motiv krista. Bronzano ili željezno doba
i kasni srednji vij1ek.
LIT : š. š ć 1962, 26-28; M. Vego 1964 a, 201.
N. ć
18.248 RATAJI 1, Rataji, č Rimski novci. U
selu rn đ tri rimska novca. Rimsko doba, 3. st.
G. ć
18.249 RATAJI 2, Rataji, č Srednjovjekovna
grobnica. Istražena 1976-1977. (V. Palavestra). S
južne strane hridi izdubljena je manja
komora u č su podu vidljivi tragovi uklesane
grobnice, sa profiliranim bridom za uklapanje po-
klopnice. Nad ulazom u komoru ugraviran je natpis.
Kasni srednji vijek, 15-16. st.
LIT.: J. ć 1889, 75-77; M. Vego 1964 a, 203.
V. Palavestra
18.250 RAVNICA, Obalj, Kalinovik. Srednjovjekov-
no groblje. č pet ć u obliku sanduka,
orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 188. N. ć
18.251 RAVNO GROBLJE (Šanac), Kunovo, č
Srednjovjekovna nekropola. U dvije grupe č
130 .
40 ć u obliku č sanduka i sljemenjaka,
orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LiL.: S. š ć 1971, 275. V. Palavestra
18.252 RUDINE, Š ć (Kunovo), č Prethisto-
rijski tumuli. Na kosoj padini nalazi se skupina
od oko 50 kamenih tumula. Bronzano ili željezne
doba. Đ Basler
18.253 RUDICE, Rudice, Kalinovik. Srednjovje-
kovni spomenici. č tri ć u obliku i;an-
duka, orijentirana Z-I; ukras: č znPci. Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 182. N. ć
18.254 SAMOBOR, đ č č Srednjo-
vj,ekovni grad. Na strmoj litici nad kanjonom rijeke
Janjine, u blizini njenog š ć u Drinu, nalaze se
ostaci najprostranije srednjovjekovne đ u Gor-
njem Podrinju (koja je u 15. v. bila u posjedu Ko-
č   Od njenog starog jezgra č je više gra-
đ i bedema. Ostaci se mogu grupisati u pet
kompleksa: donja zapadna đ oko ulazne kule
na zapadu, donja đ ispod centralnog platoa na
jugu., č đ srednja đ sa ostacima
recentne džamije i gornja đ sa donžonom.
Kasni srednji vijek.
LIT.: Đ Jil!aza1i'.3 1941, 42. V. Palavestra
18.255 SASICA, Donje Kruševo, č Srednjovje-
kovna nekropola. č šest ć u obliku
sanduka. Kasni srednji vij1ek.
LIT : .<;. š ć 1971, 276. N. ć
18.256 SELIŠTE, Miljeno, č Prethistorijski
tumuli. Tri humke, č 8-10 m, visine oko
0,80 m. Bronzano ili željezno doba. M. ć
18.257 SLADOJEVCI, Borje, č Srednjovjekovni
kamenolom i nadgrobni spomenici. U majdanu ka-
mena č dva zaostala ć u obliku č
i sanduka. Kasni srednji vijek. \f. Palavesibra
18.258 SOMINE, Somine, Kalinovik. Srednjovjekov-
na nekropola. č 87 ć u obliku č
sanduka i sarkofaga, č orijentiranih; ukras:
vitica, č znaci, biljni motiv sa spiralama,
štit s č ruka, ljudska figura i figuralna scena.
Mnogi uništeni. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 355-356. N. ć
18.259 SOPOTNICA, Donja Sopotnica, Goražde.
naselje, rimsko naselje i spomenici,
srednjovjekovna crkva i grobljie. Crkva sv. Đ đ
zadužbina Hercega Stefana č ć podignuta je
1454. na ostacima praistorijskog i rimskog naselja,
a kasnije i srednjovjekovnog groblja, o č tragovi-
ma č materijal otkriven prilikom sondažnog is-
kopavanja 1973. (Z. ć   Prvobitna crkva
ima mtoobraznu osnovu s polukružnom apsidom na
istoku i naknadno dozidanom pripratom na zapadu
(dimenzija 10,60 x 4,5 m); svod u vidu šiljastog luka
i ostali detalji starijeg dijela crkve pripadaju kas-
č i č oblicima, dok je đ dio
podignut na č č za male crkve. Ostaci
prvobitne fresko-dekoracije đ su zakopani uz
ogradni zid porte; standardni motivi i tehnika srp-
sko-vizantij„kog slikarstva ne pružaju ć
preciznijeg datiranja.
Rimski spomenici, s figuralnim ukrasom, uzi-
dani su u crkvu kao spolija. č nekoliko ste-
ć u obliku č (jedna sa natpisom - kneza
Radoslava Š ć   i sarkofaga; o„.tali uništeni ili
dislocirani. Praistorijsko doba, rimsko doba i kasni
srednji vijek, sredina 15. v.
LIT.: C. Patsch 1894 d, 53-54; C. Patsch 1907, 467; Đ ć
1941, 27-43; Z. ć 1981, 154-161. N. ć
18.260 STANKOVAC, ć č Srednjovje-
kovna nekropola. č č ć u obliku
č i sanduka, orijentiranih Z-I i S-J. Kasni
Erednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 272. N. ć
18.261 STIJENE, ć č Srednjovjekov-
na nekropola. č 45 ć u obliku sandu-
ka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: linearni
motiv i č znaci. Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 269. N. ć
18.262 STJEPANGRAD, Varoš, Kalinovik. Srednjo-
vjekovni grad. Smješten na kraškoj grudi nad poto-
kom Troglavom. Predstavlja razvijeniji tip đ
nja koji osim č i obora č i kule
na bedemima. Kasni srednji vijek, 15. st.
LIT.: S. š ć 1967 a, 124-125. T. Glavaš
18.263 STRUCINA GLAVICA, Vlaholje, Kalinovik.
Praistorijski tumulus i srednjovjekovna nekropola.
Uz pravoslavno groblje na praistorijskom tumulu
č 10 ć u obliku sanduka, orijentiranih
SI-JZ i SZ-JI; ukras: krst, ostali uništeni. Istra-
žena dva groba, orijentirana Z-I; ruke prekrštene
na grudima; bez priloga. Bronzano ili željezno doba
i kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1962, 25, 103. N. ć
18.264 STUDENO VRELO, Gornje Bare, Kalinovik.
Sriednjovjekovna nekropola. č 52 ć u
obliku č sanduka i sarkofaga, č orijen-
tiranih, p11etežno SZ-JI; ukras: bordure, č
znaci, arkade, štit s č predstave životinja, fi-
guralne scene. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 182-183, Sl. 21. N. ć
18.265 SUHO POLJE, Obalj, Kalinovik. Praistorrj-
ski tumuli i srednjovjekovna nekropola. Na velikom
tumulu .smj
1
ešteno 13 ć u obliku sanduka, ori-
jentiranih Z-I. U blizini skupina od oko 50 manjih
tumula. Bronzano ili željezno doba i kasni srednji
vijek.
Ll1'.: Btšla:;'ic 1962, 71. r:·. Basler-N ć
18.266 SURDUK, Zidine, Gorawe. Praistorijski tu-
muli, rimsko naselje i grobovi. U dvije velike humke
(raskopane), od kojih je jedna promjera 40 m, visine
oko 2 m, otkrivena su 24 skeletna groba. U blizini
đ fragmenti. k
1
eramike. Bronzano doba.
Na istom otkriveni ostaci rimskog gra-
đ materijala, ali i drugi nalazi: novci, oružje
i fibule, koji č iz grobova. Rimsko doba, 1-4. st.
LIT.: 1. Bojanovski 1964, 197. M. ć Pašk-;alin
18.267 SV ATOVSKO (DJEVOJACKO) GROBLJE,
Donji Kopilovi, č č oko 20 ć Ka-
sni srednji vijek. N. ć
18.268 SCEPOV GROB, Donji Budanj, č Sred-
njovjekovni spomenici. U pravoslavnom groblju sa-
č dva ć u obliku sanduka, orijentiranih
Z-L Karni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 275. N. ć
18.269 SEHITLUCI, Ustikolina, č Prethistorij-
ski tumulus. Na brijegu leži veliki zemljani tumu-
lus. Bronzano ili željezno doba. Đ B<>.sler
18.270 SILJEVAC, Šivolje, Kalinovik. Prethistorij-
ski tumuli. Na zaravanku smještena skupina od oko
20 kamenih tumula. Bronzano ili željezno doba.
:SIT.: Đ Basler 1956, 251. Đ Basler
18.271 SIVOLJAC, ć Kalinovik. Rimska spo-
lija. Blokovi kamenja rimske provenijencije u se-
kundarnoj upotrebi. Rimsko doba.
LIT.: Đ Basler 1956, 252. Đ Basler
18.272 TINJAK, Trudanj, č Prethistorijski tu-
muli. Na hrbatu brijega dva ć tumula. Bronzano
ili željezno doba. B. Ba.:;ler
18.273 TJENTISTE, Tjentište, č Srednjovjekov-
ni spomenici. č tri ć u obliku sanduka;
ostali uništeni. Kasni srednji vijek. N. ć
18.27 4 Đ AC, đ č SI"ednjovjekovni
grad. Smješten iznad lijeve obale č đ
je đ u tr·i nivoa, u vidu istepenasto pove-
zanih platformi. Kula pravougaone osnove (8 x 6,3
m) branila je utvrdu s istoka, dok je na zapadnoj
litici bila izdvojena polukružna donžon-kula. U gra-
du su č i tri kamene stolice, uklesane u sti-
jenu. Prvi put se spominje 1398. a pripadao je po-
rodici č Kasni 1:rednji vijek, 14-15. st.
LIT.: M. Vego 1957 a, 116; š. š ć 1985, 32-34.
V. Palavestra
18.275 TOPALOV KAMEN, Vlaholje, Kalinovik..
S11ednjovjekovna nekropola. č 14 ć u
obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-1, ostali
uništ·eni ili dislocirani. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1962, 24 N. ć
18.276 TRESNnN KRST, Trešnjevica, Kalinovik..
Srednjovjekovna nekropola. č 19 ć u
obliku č sanduka i krsta; ukrais: vitica, motiv
krsta; natpis. Kasni srednji vijek.
L!T.: S. š ć 1971, 187. N. ć
18.277 TRESTENICA, Kostenik, Goražde. Praisto-
rijski tumuli. Nekoliko č kamenih humki.
U jednoj razorenoj humci otkriven skeletni grob sa
prilozima (koplje, č fragment suda). đ že-
ljezno doba. M. ć
18.278 TRNA VICA 1, Trna vica, Kalinovik. Praiisto-
rij:ski tumulus i srednjovjekovna nekropola. č
vano 56 ć đ u tri grupe, pred dža-
mijom i na glavici, orijentiranih Z-I, u obliku san-
duka i sarkofaga; ukras: tordirana traka, vitica,
vegetabilni motiv s krstom. Bronzano ili željezno
doba i kasni srednji vijek. ·
LIT.: š. š ć 1871, 189 N. ć
18.279 TRNAVICA 2, Trnavica, Kalinovik. Sred-
njovjekovna nekropola. č 66 ć u obliku
sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-1 i S-J; uk-
ras: vitica, vijenac. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 190. N. ć
18.280 TRPINJE, Trpinje, č Srednjovjekovna
nekropola. č 13 ć u obliku č san-
duka i sarkofaga, orijentiranih Z-1. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. š ć l971, 270 N. ć
18.281 TURBE, Somuni, č Srednjovjekovna
nekropola. č 17 ć u obliku č i
sanduka; ukras: vijenac. Kasni srednji vij.ek.
V. Palavestra
18.282 USTIKOLINA, Ustikolina, č Ostava rim-
skog novca. Sadrži 18 komada rimskog bronzanog
novca. Rimsko doba, 3. i 4. st. G. ć
18.283 USTIPRACA, č Goražde. Srednjo-
vjekovna nekropola. č 40 ć u obliku
sanduka, orijentiranih Z-I; ukras: biljni motiv, č
Kasni srednji vijek
LIT.: š. š ć 1971, 268. N. ć
18.284 VELOVO GROBLJE (Krš), Kratine, č
Srednjovjekovna nekropola. č osam ć
u obliku č sanduka i sljemenjaka, orijentiranih

I lllY• gr. , 31
Z-1; ostali š ć ukras: bord.ura, štap. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 274. V. Palavestra
18.285 VIHOVICI, ć Kalinovik.. Praistorijski
tumulus i srednjovjekovna nekropola. Na Ć €
tumulu smještena 18 ć u obliku č i san-
duka, te grob s đ orijentiranih Z-1. Bron-
zano ili željezno doba i kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1962, 27. -"'f.   ć
18.286 VISEVINA, ć č Prethistorijiski
tumuli. Na vrhu brijega nalazi se skupina od 10
kamenih tumula. Bronzano ili željezno doba.
Đ Basle:.-
18.287 VITLO BARA, Stirine, Kalinovik. Srednjo-
vjekovno groblje. č nekoliko ć Kasni
srednji vijek. N. ć
18.288 VLAHINJA, Zagoni, Kalinovik. Praistorijski
tumuli i srednjovjekovna nekropola. Pored tumula
č š•est ć u obliku ::anduka. Bronzano
ili željezno doba i kasni srednji vijek.
LG.: S. š ć 1971, 182. N. ć
18.289 VLAHOLJE, Vlaholje, Kalinovik. Srednjo-
vjekovna nekropola. U pravoslavnom groblju č
vano 25 ć u obliku č sanduka i sarkofaga,
orijentiranih Z-1; ukras: krst. Kami srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1962, 24. N. ć
18.290 VLAŠKO POLJE, Trnavica, Kalinovik. Sred-
njovj.ekovna nekropola. č 18 ć u ob-
liku sanduka, orijentiranih Z-1; ukras: vitica, ro-
zeta. Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 190. N. ć
18.291 VRATAR (Sutiska), Suha, č Srednjovje-
kovni grad. U najužem dijelu dugog klanca što ga
zatvaraju gotovo okomiti obronci Volujaka i Zelen-
gore nalaze se ruševine grada koji je bio u vlasti
Hercega Stjepana. Historijski izvori ispominju ga
prvi put 1435. Kasni srednji vijek, 15. st.
LIT.: H. š ć ž ć 1954, 21. T. Glavaš
18.292 VRATNICE, Varoš, Kalinovik. Srednjovje-
kovna nekropola. č 28 ć u obliku san-
duka i sarkofaga, orijentiranih Z-1 i S-J; ukras:
krst, pehar. Kasni srednji Vijek.
LIT.: Š. š ć 1971, 182. N ć
18.293 VRBNICA, Vrbnica, č Srednjovjekovna
nekropola. Uz pravoelavno groblje č 20 ste-
ć u obliku č sanduka i sarkofaga, orijenti-
ranih Sl-JZ i SZ-JI; ukras: arkade, štit s č
krst, pehar. Kasni srednji vijek.
LIT„: S. š ć 1971, 276. N. Miletk
18.294 VRHOVINA, Vrhovina, Kalinovik. Srednj°'7
vj.ekovna nekropola. č 23 ć u obliku
č sanduka i sarkofaga, orijentirana Z-1; ukras:
č znaci, ptice. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 184. N. ć
18.295 ZABORAK, Zaborak, č Srednjovje-
kovna nekropola. U pravoslavnom groblju č
14 ć u obliku sanduka i sarkofaga, orijentira-
nih Z-1 i S-J. Kasni srednji vijek.
LIT.: Š. š ć 1971, 270„ N. ć
18.296 ZAKRSNICE, Vlaholje, Kalinovik.. Sr·ednjo-
vjekovno groblje. č šest ć u obliku
č sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-1; nat-
I
132
pis. Pretraživanje grobova ispod pet ć obavio
S.   š ć Samo u jednom grobu otkriveni tragovi
drvenog sanduka; orijentacija Z-I; položaj ruku
č bez priloga. Kasni srednji vijek, kraj 14-
-15. V.
LIT.: S. š ć 1962, 22-24, Sl. 18-20; M. Vego 1964 a,
201-202. N. ć
18.297 ZAPLJEV AC, č Goražde. Srednjovje-
kovna nekropola. č pet ć u obliku
č i sanduka; nekoliko dislocirane. Kasni srednji
vijek. V. Palaveska
18.298 ZAV AIT, Zavait, č Srednjovj,ekovno gro-
blje. č č ć u obliku č orijen-
tirana Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 275. N. ć
18.299 ZA VOJNICA, đ č Praistorijski
tumuli. Na strmoj kosi leži oko 15 humki, č
oko 8-10 m, visine oko 1-1,50 m. Bronzano ili
željezno doba. M. ć
18.300 ZBORNA GROMILA, Obalj, Kalinovik. Pret-
historijski tumuli. Na istaknutom mjestu nalazi se
veliki kameni tumulus, a u okolnom prostoru još
nekoliko tumuJa. Bronzano ili željezno doba.
Đ Basler
18.301 ZBORNA GROMILA, š ć č Prethisto-
rijski tumulus. Na padini brijega nalazi se velika
kamena gomila, promjera osnove oko 20 m. Bronza-
no ili željezno doba. Đ Basler
18.302 ZDRIJELO, Borak Brdo, Goražde. Praisto-
rijski tumuli. Istraživanja vršila M. ć 1983.
i 1984. šest kameno-zemljanih humki od kojih su
dvi}e znatno š ć a jedna je raskopana. č
im se ć oko 6-10 m, a visina oko 0,60-1,20 m.
Sahranjivanje je bilo skeletno. Starije željezno doba.
M. ć
REGIJA 19.
135
REGIJA 19: OPSTI POPIS NALAZISTA
1. ATLICA GROBLJ; Udrežnje, Nevesinje
2. BABLJA GLAVA, ć   Nevesinje
3. BABOV GREB, ć ć   Gacko
4. BADZALICA, đ đ   Nevesinje
5. BAHORI, Bahori, Gacko
6. BALABAN!, Balabani, Nevesinj,e
7. BANJ-DO (Stolovi), Zovi ž ć  
Nevesinje
8. BARICE, ć   Gacko
9. BASCICA (Debeli Gaj, Crkvina), Postoljani,
Nevesinje
10. BAšICA BRIJEG, Sopilji, Nevesinje
11. BAšICA DO, Donji Kazanci, Gacko
12. BERUŠICA, Berušica, Gacko
13. Đ Đ 1, đ đ   Nevesinje
· 14. Đ Đ 2, đ đ   Nevesinje
15. BIJELA STIJENA, Canje, Nevesinje
16. BIOGRAD, Udrežnje-Ponori, Nevesinje
17. BOGDANCI, Donji č   Nevesinje
18. BOJIŠTA 1, Bojišta, Nevesinje
19. BOJIŠTA 2, Bojišta, Nevei:inje
20. BOROVNO, Izgori, Gacko
21. BRAŠLJEVICA, Hrušta, Nevesinje
22. BRATICEV AC, Donji č   Nevesinje
23. BRDO, Presjeka, Nevesinje
24. BRESTOVIK, Gornji č   N evesinje
25. BREZINE, Gornja Bodežišta, Gacko
26. BRIJEG, Gornji č   Nevesinje
27. BRIJEG, Odžak, Nevesinje
28. BRIJEG, Rast, Nevesinje
29. BRL.JEVSKA GLAVICA, Donji Kazanci,
Gacko
30. BUKLICI, ć   Nevesinj,e
31. BUKOVICA, Ziljevo, Nevesinje
32. BUKVE, Gornja Bodežišta, Gacko
33. CERNICA, Cernica, Gacko
34. CRGOVO, Rilja-Crgovo, Nevesinje
35. CRKOVNJACI (Crkvina), Gacko
36. CRKVINA, Avtovac, Gacko
37. CRKVINA, Cernica-Begluk, Gacko
38. CRKVINA, Cernica-Sumet, Gacko
39. CRKVINA, Gareva, Gacko
40. CRKVINA, Gornje Ravni, Gacko
41. CRKVINE, Džinova Mahala,
42. CVRKOV AC, Gornji č   Nevesinje
43. CA VLA VICA, ć   Gacko
44. CENGICA VJEŠALA, Lipnik, Gacko
45. CITLUK 1, Citluk, Nevesinje
46. CITLUK 2, Citluk, Nevesinje
47. CEREMIT, Presjeka, Nevesinje
48. CUCANICA (Grebnice), č   Gacko
49. DERNJAK, Pusto Polje, Gacko
50. DESIVOJE (Greblje), Donje Ulinje, Gacko
51. DJEVIC-KAMEN, š ć   Gacko
52. DJEVOJACKO GROBLJE, Marine, Nevesinje
53. DOMRKE, Domrke, Gacko
54. DONJE SELO, Slivlja-Donje Selo, Gacko
55. DONJI BRATAC, Donji č   Nevesinje
56. DONJI LUKAVAC, Donji Lukavac, Nevesinje
57. DRAMESINA, Dramešina, Gacko
58. DRENOVIK (Ceremit), Kifino Selo, Nevesinje
59. DRUM, Dramešina, Gacko
60. DUBINE, ć   Nevesinje
61. DUGA GLAVICA, ć   Gacko
62. DUGE NJIVE, Lakat, Nevesinje
63. FOJNICA 1, Fojnica, Gacko
64. FOJNICA 2, Fojnica, Gacko
65. GACKO 1, Gacko
66. GACKO 2, Gacko
67. GAJ,   Gacko
68. GAT, Novi ć š   Gacko
69. GELJA LJUT, Kula, Gacko
70. GLAVICA, Donje Ravni, Gacko
71. GLAVICA, Gornje Ravni, Gacko
72. GLAVICA (Crkvina), đ ć   Gacko
73. GLAVICE, š ć   Gacko
74. GLAVICE, ć ć   Gacko
75. GLAVICE, Platice, Gacko
76. GOMILA, Gornje Ulinje, Gacko
77. GOMILE, ć ž   Gacko
78. GORNJA BODEZišTA 1, Gornja Bodežišta,
Gacko
79. GORNJA BODEZISTA 2, Gornja Bodežišta,
Gacko
80. GORNJE SELO, Slivlja-Gornje Selo, Gacko
81. GORNJI Ć 1, Gornji ć   Gacko
82. GORNJI Ć 2, Gornji ć   Gacko
83. GRABI, Ziljevo, Nevesinje
84. GRABOVICA, Grabovica, Nevesinje
85. GRACANICA, č i Mala
č   Gacko
86. GRAD (Zapodci, Hercegov grad), Zovi Do-
ć   Nevesinje
87. GRADAC, Dramiševo, Nevesinje
88. GRADAC, Kifino Selo, Nevesinje
89. GRADAC, Klinje, Gacko
90. GRADINA, Donji Kazanci, Gacko
91. GRADINA, Fojnica, Gacko
9:2. GRADINA, Gacko
93. GRADINA, Gareva, Gacko
94. GRADINA, č č   Gacko
95. GRADINA 1, Gradina-Dobropolje, Gacko
96. GRADINA 2, Gradina, Gacko
97. GRADINA 3, Gradina, Gacko
98. GRADINA (Crni vrh), Jasena, Nevesinje
99. GRADINA, Jasenik, Gacko
100. GRADINA (Strmenjaš), ć   Gacko
101. GRADINA, Kokorina-Poda, Gacko
102. GRADINA, Kravarevo, Gacko
103. GRADINA (Bobanova gradina), I:..uka,
Nevesinje
104. GRADINA, č   Gacko
105. GRADINA, Rabina, Nevesinje
106. GRADINA, Udrežnje, Nevesinje
107. GRADINA, Zuberin,
108. GRADINA POD IVICOM, Gradina, Gacko
109. GRADINE, ć   Gacko
110. GRCKA GLAVICA, Gornji Lukavac,
Nevesinje
111. GRCKI GRAD, Slivlja, Gacko
112.
113.
114.
115.
116.
117.
118.
119.
120.
121.
122.
123.
124.
125.
126.
127.
128.
129.
130.
131.
132.
133.
134.
135.
136.
137.
138.
139.
140.
141.
142.
143.
144.
145.
146.
147.
148.
149.
150.
151.
152.
153.
154.
155.
156.
157.
158.
159.
160.
161.
162.
163.
164.
165.
166.
167.
168.
169.
170.
171.
172.
173.
174.
175.-
176.
GRCKO GROBLJE (Džuburov brijeg),
Knežak, Nevesinje
Č GROBLJE (Brdo), đ ć Gacko
Č GROBLJE, Platice-Lokve, Gacko
GRCKO GROBLJE, š ć Gacko
GREBAK, Odžak, Nevesinje
GREBAK, žiljevo, Nevesinje
GREBLJE, Cernica, Gacko
GREBNICE, ž č Nevesinje
GREBNO BRDO, č
Nev€sinje
GRGUREVE BARE, Lipnik, Gacko
GRUDE, Plužine-Rijeka, Nevesinje
GUBERAS, Udrežnje-Guberaš, Nevesinje
GUBINOV DO, Cernica, Gacko
GUMNIŠTA, š ć Nevesinje
HALILUŠA, Postoljani, Nevesinje
HENKOV ACA, č ć Nevesinje
HANSKA GLAVICA, Cernica, Gacko
HERCEGOVO VRELO, Fojnica, Gacko
HRST-VRELO, Jasenik, Gacko
č č Nevesinje
IGRISTE, Hrušta, Nevesinj€
ILINO BRDO, Gornja Bijenja, Nevesinje
IVE1ZICA GROBLJE, Zovi Do-Podkula,
Nevesinje
IZGORJELINA, Zaborani-Vitice, Bare,
Nevesinje
. ·· „
JAKOMIR, Morine-Pašina Livada, Nevesinje
JASENA, Jasena, Nevesinje
JASENIK, Jasenik, Gacko
JELICA, ć Gacko
JOV ANOVO BRDO, č Gacko
KALUFI, Gornja Bodežišta-Prisoje, Gacko
KALUFI, Mijatovci, Nevesinje
KALUPI, Donje Ravni, Gacko
KALUPI, Donji ć Gacko
KAZANCI 1, Kazanci, Gacko
KAZANCI 2, Kazanci, Gacko
č ž č Nevesinje
KLINJE Klinje, Gacko
KLUPCA, Kravarevo, Gacko
Č č Gacko
KLJUNI, Kljuni, Nevesinje
KOKORINA, Kokorina, Gacko
KONJSKA GLAVA, č Gacko
KOSA, Trusina-Košuta, Nevesinje
č DO, Knežak, Nevesinje
KOV č č ć Nevesinje
KRST, ć Do, Gacko 1
KRST, Hrušta, Nevesinje
KRST, č Laz, Gacko
KRST, Slato-Nekudina, Nevesinje
š č Gacko
KRUSEVLJANI, Kruševljani, Nevesinje
KUJANOVA GOMILA, Donja Bijenja,
Nevesinje
KULA, Udrežnje--Kula, Nevesinje
LADOJEV GROB, Dobrelji, Gacko
LALOVO BRDO   č groblj,e), ć
-Kraljev Do, Gacko
LAZARICI, ć Gacko
LIPNICKE GLAVICE, č
glavice, Gacko
LIPNIK 1, Lipnik, Gacko
LIPNIK 2, Lipnik, Gacko
LOKVE, Kravarevo, Gacko
Č Gornji č Nevesinje
LUKA, Luka, Nevesinje
LUKA, č š Nevesinje
LUKA, š ć Nevesinje
LUMER   č groblje), ć ć Gacko
177.
178.
179.
180.
181.
182.
183.
184.
185.
186.
187.
188.
189.
190.
191.
192.
193.
194.
195.
196 .
197.
198.
199.
200.
201.
202.
203.
204.
205.
206.
207.
208.
209.
210.
211.
212.
213.
214.
215.
216.
217.
218.
219.
220.
221.
222.
223.
224.
225.
226.
227.
228.
229.
230.
231.
232.
233.
234.
235.
236.
LJESKOV DUB, Ljeskov Dub, Gacko
LJUBICIN DO, Gornji č Nevesinje
LJUBIŠNICA, Cernica, Gacko
č Hrušta, Nevesinj•e
MAGARECA GLAVICA 1, č
Nevesinje
MAGARECA GLAVICA 2, č
Nevesinje
MAKOVIŠTE, š č Nevesinje
MALA GOMILA, Rabina, Nevesinje
MALA GRACANICA 1, č
č Gacko
MALA Č 2, č Mala
č Gacko
MALO ŠlPACNO, đ Nevesinje
MANDICA GROBLJE (Klanac), Novi ć
Gacko
MARINA GOMILA, Vrba-Vrela, Gacko
MAZLUMI (Galešine), NoVi ć š
Gacko
MEDANICI, ć Gacko
Đ Višnjevo, Gacko
Đ đ ć Gacko
MEJDAN, Donji Drežanj, NevesinJe
MIHOLJ č č Gacko
MILJANOVAC, đ Nevesinje
MILJ ANOVICA GROBLJE, Gornji Drežanj,
Neve1'inje
Č GROBLJE, Žiljevo, NevesinjE
Č Višnjeva, Gacko
MORINE, Morine, Nevesinje
č Ć GROBLJE, Biograd,
Nevesinje
MUKLJEV AC, Rabina, Nevesinje
MULJE, Mulje, Gacko
NECIGRAD, Rabina, Nevesinje
NOV AKUSA, Grebak, Nevesinje
OBODINA, Donji ć
torine, Nevesinje
OCRKA VLJE   č groblje), Luka, Nevesinje
OCRKA VLJE, Zovi Do, Nevesin}e
OKILJEVO GROBLJE, Donj.e Ulinje--
-Kalipolje, Gacko
OKRUGLI DO, Kravarevo, Gacko
ORASNICE (Du:bravica), Donja Bijenja,
Nevesinje
ORLJE, ć Gacko
OSREDAK (Pod Stolom), Zovi Do-
-M ć Nevesinje
OSTRA GOMILA, Ljeskov Dub, Gacko
č Pržine, Gacko
PASJA JABUKA, Gornji Drežanj, Nevesinje
PAŠINA GOMILA, Presjeka, Nevesinje
PETIGOMILE, Udrežnje-Kula, Nevesinje
Ć Donji Drežanj, Nevesinje
Č Bahori, Gacko
Č Jasena, Nevesinje
PODA, Kokorina-Poda, Gacko
POLJE, Rabina, Nevesinje
POLJICE, š č Nevesinje
PONIKVE, Ponikve, Gacko
POSTOLJANI 1, Postoljani, Nevesinje
POSTOLJ ANI 2, Postoljani, Nevesinje
POTKUCNICA, č Laz, Gacko
Č Mekavci, Gacko
PRESJEKA, Presjeka, Nevesinje
PRIDVORCI, Pridvorci, Nevesinje
PRIJEPUTNICA, Jasena, Nevesinje
PRIMET, Zalom, Nevesinje
PRISADI, č Nevesinje
PUPOŠ, Donji č Nevesinje
PUSTO POLJE, Pusto Polje, Gacko
237.
238.
239.
240.
241.
242.
243.
244.
245.
246.
247.
248.
249.
250.
251.
252.
253.
254.
255.
256.
257.
258.
259.
260.
261.
262.
263.
264.
265.
266.
267.
RABINA 1, Rabina, Nevesinje
RABINA 2, Rabina, Nevesinje
RADOJEV KAMEN, č   Nevesinje
RAJKOV KAMEN, Krekovi, Nevesinje
RAT, Gornja Bodežišta, Gacko
RAVNI, Seljani, Nevesinje
RIJEKA 1, Plužine--Rijeka, Nevesinje
RIJEKA 2, Plužine-Rijeka, Nevesinje
ROGATINA GLAVICA, Novi ć   Gacko
RUDO POLJE 1, Rudo Polje, Gacko
RUDO POWE 2, Rudo Polje, Gacko
RUžINA Ć   Pusto ć  
Gacko
SAMOBOR, Samobor, Gacko
SA VICA GLAVICA, Dobrelji, Gacko
SEREZOV DO, Grabovica, Nevesinje
SLATO 1, Slato, Nevesinje
SLATO 2, Slato, Nevesinje
SLIVLJA, Slivlja, Gacko
SODERI, Soderi, Gacko
Đ Ć   đ ć   Gacko
Đ GROBLJE, Slato, Nevesinje
Ć   Seljani, N evesinje
STEPEN, Stepen, Gacko
ć   č ć   Gacko
STRAŽIŠTE (Crkvina), č
č   Gacko
STRUGE, Zalom-Misaonik, Nevesinje
STUBANJ (Bunar), Donji Kazanci, Gacko
STUBLINA (Do), č   Gacko
..
"'
;:::u:
STUPA, Gornji č   Nevesinje
SVATOVSKO GROBLJE, Marine, Nevesinje
ŠIRIN GREB (Brijeg), Rast, Nevesinje
268.
269.
270.
271.
272.
273.
274.
275.
276.
277.
278.
279.
280.
281.
282.
283.
284.
285.
286.
287.
288.
289.
290.
2'91.
292.
293.
294.
295.
137
Š Ć GREB, Donji č   Nevesinje
ŠUSTER!, Pridvorica-šusteri, Gacko
TAMINDžINA GRADINA, đ đ ć  
Nevesinje
TRGOVIŠTA (Uzdolja}, š č  
Gacko
UDBINA, Udbina, Nevesinje
UDREŽNJE, Udrežnje, Nevesinje
VAL, Donji Lukavac, Nevesinje
VELIKA GRADINA, š ć   Gacko
VELIKE GOMILE, Domrke, Gacko
VELIKI GRADAC, ć  
Nev;esinje
VELIKO GROBLJE, Avtovac-Zborna Gomila,
Gacko
VIšNJEVO, Višnjeva, Gacko
Ć   Zovi Do, N evesinje
VRATLO, Vratlo, Gacko
VRBA, Donji č   Nevesinje
VRELO, Jasenik, Gacko
VRTINE, Izgori, Gacko
VRTINE, đ ć   Gacko
VUJADINSKA GRADINA, Biograd-Ponor,
Nevesinje
ZAGRADCI, Zag;radci, Gacko
ZAGREBNICE, Slivlja-Donje Selo, Gacko
ZALOM, Zalom,
ZBORNA GOMILA (Glavica), Avtovac, Gacko
Ć Ć   Kula-Džuburi, Gacko
ŽABLJ AK, ć   Gacko
ŽDRIJELO 1, Sopilji-ždrijelo, Nevesinje
ŽDRIJELO 2, Sopilji-Ždrijelo, Nevesinje
ŽIV ANJ, Živanj, Nevesinje
REGIJA 19: POPIS NALAZIŠTA PRAISTORIJSKOG DOBA
5. BAHORI, Bahori, Gacko (F 4)
9. Š Č (Debeli gaj, Crkvina), Postoljani,
Nevesinje (C 3)
12. BERUŠICA, Berušica, Gacko (G 4)
24. BRESTOVIK, Gornji č   Nevesinje (C 4)
34. CRGOVO, Rilja-Crgovo, Nevesinje (D 3)
39. CRKVINA, Gareva, Gacko (F 5)
48. Ć Ć (Grebnice), č   Gacko (F 5)
49. DERNJAK, Pusto Polje, Gacko (F 5)
52. DJEVOJACKO GROBWE, Marine,
Nevesinje (D 2)
55. DONJI BRATAC, Donji č   Nevesinje (C 3)
65. GACKO 1, Gacko (F 4)
66. GACKO 2, Gacko (F 4)
68. GAT, Novi ć š   Gacko (F 6)
69. GELJA LJUT, Kula, Gacko (F 5)
72. GLAVICA (Crkvina), đ ć   Gacko (F 5)
76. GOMILA, Gornje Ulinje, Gacko (F 4)
77. GOMILE, ć ž   Gacko (F 5)
85. GRACANICA, č i Mala
č   Gacko (F 4)
87. GRADAC, Dramiševo, Nevesinje (C 1)
89. GRADAC, Klinje, Gacko (F 4)
90. GRADINA, Donji Kazanci, Gacko (G 6)
91. GRADINA, Fojnica, Gacko (E 4)
92. GRADINA, Gacko (F 4)
93. GRADINA, Gareva, Gacko (F 5)
94. GRADINA, č č  
Gacko (F 4)
95. GRADINA 1, Gradina-Dobropolje,
Gacko (E 4)
98. GRADINA (Crni vrh), Jasena, Nevesinje (B 4)
99. GRADINA, Jasenik, Gacko (G 4)
18 - Arheološl<i leksikon
100. GRADINA (Strmenjaš), ć   Gacko (E 3)
101. GRADINA, Kokorina-Poda, Gacko (E 3)
102. GRADINA, Kravarevo, Gacko (F 4)
103. GRADINA (Bobanova gradina), Luka,
Nevesinje (C 1)
104. GRADINA, č   Gacko (F 5)
105. GRADINA, Rabina, Nevesinje (B 4)
106. GRADINA, Udruženje, Nevesinje (B 4)
107. GRADINA, Zuberin, Nevesinje (A 4)
108. GRADINA POD IVICOM, Gradina, Gacko (E 4)
109. GRADINE, ć   Gacko (E 5)
110. GRCKA GLAVICA, Gornji Lukavac,
Nevesinje (D 5)
111. GRCKI GRAD, Slivlja, Gacko (E 3)
118. GREBLJE, Cernica, Gacko (F 5)
120. GREBNO BRDO, č  
N evesinje (C 4)
126. HALILUŠA, Postoljani, Nevesinje (C 3)
127. HENKOVACA, č ć   Nevesinje (B 2)
128. HANSKA GLAVICA, Cernica, Gacko (F 5)
145. KAZANCI 1, Kazanci, Gacko (G 6)
157. KRST, ć Do, Gacko (F 5)
163. KUJANOVA GOMILA, Donja Bijenja,
Nevesinje (C 3)
168. LIPNICKE GLAVICE, č
glavice, Gacko (F 5)
169. LIPNIK 1, Lipnik, Gacko (F 5)
173. LUKA, Luka Nevesinje (B 1)
181. Ć GLAVICA 1, č
Nevesinje (C 2)
182. Ć GLAVICA 2, č  
Nevesinje (C 2)
184. MALA GOMILA, Rabina, Nevesinje (B 4)
185.
189.
190.
193.
199.
200.
201.
203.
204.
205.
206.
210.
212.
214.
216.
217.
218.
223.
224.
225.
237.
MALA GRACANICA 1, č
č Gacko (F 4)
MARINA GOMILA, Vrba-Vrela, Gacko (F 4)
MAZLUMI (Gal€šine), Novi ć š
Gacko (F 6)
Đ đ ć Gacko (F 5)
MOCILA, Višnjeva, Gacko (F 4)
MORINE, Marine, Ne"V"esinje (D 2)
Ć GROBLJE, Biograd,
Nevesinje (C 4)
MULJE, Mulje, Gacko (F 5)
NECIGRAD, Rabina, Nevesinje (B 4)
NOV AKUŠA, Grebak, Nevesinje (B 4)
OBODINA, Donji ć
torine, Nevesinje (D 5)
OKRUGLI DO, Kravarevo, Gacko (F 4)
ORLJE, ć Gacko (E 4)
OŠTRA GOMILA, Ljeskov Dub, Gacko (D 4)
PASJA GOMILA, Gornji Drežanj,
Nevesinje (D 4)
PAŠINA GOMILA, Presjeka,
Nevesinje (C 2)
PETIGOMILE, Udrežnje-Kula,
Nevesinj,e (B 4)
POLJE, Rabina, Nevesinje (B 4)
POLJICE, Š č Nevesinje (D 4)
PONIKVE, Ponikve, Gacko (F 4)
RABINA 1, Rabina, Nevesinje (B 4)
--i-:
239.
248.
250.
252.
255.
259.
267.
268.
270.
273.
274.
275.
276.
277.
278.
283.
286.
287.
290.
291.
RADOJEV KAMEN, č
N ev:esinje (C 2)
RUŽINA Ć Pusto ć
Gacko (F 5)
SA VICA GLAVICA, Dobrelji, Gacko (F 5)
SLATO 1, Slato, Nevesinje (D 5)
SODERI, Soderi, Gacko (F 3)
STEPEN, Stepen, Gacko (F 5)
šIRIN GREB (Brijeg) Rast, Nevesinje (C 4)
Š Ć GREB, Donji č Nevesinje (C 3
TAMINDžINA GRADINA, đ đ
ć Nevesinje (D 5)
UDREŽNJE, Udrežnje, Nevesinje (B 4)
VAL, Donji Lukavac, Nevesinje (D 5)
VELIKA GRADINA, š ć Gacko (F 5)
VELIKE GOMILE, Domrke, Gacko (E 4)
VELIKI GRADAC, ć
Nevesinje (C 2)
VELIKO GROBLJE, Avtovac-Zborna
Gomila, Gacko (F 5)
VRELO, Jasenik, Gacko (F 4)
VUJ ADINSKA GRADINA, Biograd-Ponor,
Nevesinje (B 4)
ZAG RADCI, Zagradci, Gacko (E 5)
ZBORNA GOMILA (Glavica), Avtovac,
Gacko (F 5)
ZULOVICA Ć Kula-Džuburi,
Gacko (F 5)
REGUA 19: POPIS NALAZIŠTA IZ DOBA RIMSKE VLADA VINE
9. BAšCICA (Debeli gaj, Crkvina), Postoljani,
Nevesinje (C 3)
15. BIJELA STIJENA, Canje, Nevesinje (C 4)
18. BOJIŠTA 1, Bojišta, Nevesinje (B 3)
19. BOJIŠTA 2, Bojišta, Nevesinje (B 3)
29. BRLJEVSKA GLAVICA, Donji Kazanci,
Gacko (G 6)
36. CRKVINA, Avtovac, Gacko (F 5)
39. CRKVINA, Gareva, Gacko (F 5)
41. CRKVINE, Džinova Mahala, Nevesinje (C 4)
47. CEREMIT, Presjeka, Neve.sinje (C 2)
58. DRENOVIK   Ć Kifino Selo,
Nevesinje (C 3)
63. FOJNICA 1, Fojnica, Gacko (E 4)
65. GACKO 1, Gacko (F 4)
66. GACKO 2, Gacko (F 4)
68. GAT, Novi ć š Gacko (F 6)
84. GRABOVICA, Grabovica, Nevesinje (D 4)
87. GRADAC, Dramiševo, Nevesinje (C 1)
88. GRADAC, Kifino Selo, Nevesinje (C 3)
91. GRADINA, Fojnica, Gacko (E 4)
98. GRADINA (Crni vrh), Jasena,
Nevesinje (B 4)
99.
100.
102.
120.
125.
131.
133.
GRADINA, Jasenik, Gacko (G 4)
GRADINA (Strmenjaš), ć Gacko (E 3)
GRADINA, Krav.arevo, Gacko (E 4)
GREBNO BRDO, č
Nevesinje (C 4)
GUMNISTA, š ć Nevesinje (B 1)
HUMCANI, č Nevesinje (B 2)
ILINO BRDO, Gornja Bijenja, Nevesinje (C 3)
135. IZGORJELINA, Zaborani-Vitice, Bare
Nevesinje (B 1)
142. KALUFI, Mijatovci, Nevesinje (C 3)
145. KAZANCI 1, Kazanci, Gacko (G 6)
147. KLACINE, ž č
Nevesinje (B 4)
148. KLINJE, Klinje, Gacko (F 4)
162. KRUšEVLJANI, Kruševljani,
Nevesinje (C 1)
181. MAGARECA GLAVICA 1, č
Nevesinje (C 2)
183. MAKOVIŠTE, š č
Nevesinje (C 4)
185. MALA GRACANICA 1, č
č Gacko (F 4)
207. OCRKAVLJE   č groblje), Luka,
Nevesinje (C 1)
208. OCRKA VLJE, Zovi Do, Nevesinje (C 5)
226. POSTOLJANI 1, Postoljani, Nevesinje (C 3)
227. POSTOLJANI 2, Postoljani, Nevesinje (C 3)
235. PUPOŠ, Donji č Nevesinje (C 3)
257. Đ GROBLJE, Slato, Nevesinje (D 4)
261. STRAžišTE (Crkvina), č
č Gacko (F 4)
265. STUPA, Gornji č Nevesinj·e (D 4)
271. TRGOVIŠTA (Uzdolja), Š č
Gacko (G 6)
272. UDBINA, Udbina, Nevesillje (D 6)
277. VELIKI GRADAC, ć
Nevesinje (C 2)
280. VRANIKUCE, Zovi Do, Nevesinje (C 4)
REGIJA 19: POPIS NALAZISTA IZ SREDNJEG VIJEKA
1. ATLICA GROBLJE, Udrežnje
Nevesinje (B 4)
2. BABLJA GLAVA, ć Nevesinje (C 3)
3. BABOV GREB, č ć Gacko (E 4)
4. BAD2ALICA, đ đ Nevesinje (C 5)
5. BAHORI, Bahori, Gacko (F 4)
6. BALABAN!, Balabani, Nevesinje (D 3)
7. BANJ-DO (Stolovi), Zovi ž ć
Nevesinje {C 5)
8. BARICE, ć Gacko {F 6)
9. š č (Debeli Gaj, Crkvina), Postoljani,
Nevesinje (C 3)
10. ć BRIJEG Sopilji, Nevesinje (B 3)
11. Š Ć DO, Donji Kazanci, Gacko (G 6)
13. Đ Đ 1, đ đ Nevesinje {C 5)
14. Đ Đ 2, đ đ Nevesinje (C 5)
15. BIJELA STIJENA, Canje, Nevesinje (C 4)
16. BIOGRAD, Udrežnje-Ponori,
Nevesinje {B 4)
17. BOGDANCI, Donji č Nevesinje (C 3)
19. BOJIŠTA 2, Bojišta, Nevesinje {B 3)
20. BOROVNO, Izgori, Gacko (G 3)
21. BRAŠLJEVICA, Hrušta, (B 2)
22. Ć Donji č Nevesinje (C 3)
23. BRDO, Presjeka, Nevesinje (C 2)
24. BRESTOVIK, Gornji č Nevesinje (C 4)
25. BREžINE, Gornja Bodežišta, Gacko (F 3)
26. BRIJEG, Gornji č Nevesinje (C 3)
27. BRIJEG, Odžak, Nevesinje (C 4)
28. BRIJEG, Rast, Nevesinje (C 4)
30. Ć ć Nevesinje (C 4)
31. BUKOVICA, Žiljevo, Nevesinje {B 4)
32. BUKVE, Gornja Bodežišta, Gacko (F 3)
33. CERNICA, Cernica, Gacko (F 5)
35. CRKOVNJACI (Crkvina), Gacko (F 5)
37. CRKVINA, Cernica-Begluk, Gacko (F 5)
38. CRKVINA, Cernica-šumet, Gacko (F 5)
39. CRKVINA, Gareva, Gacko (F 5)
40. CRKVINA, Gornje Ravni, Gacko (E 4)
42. CVRKOVAC, Gornji č Nevesinje (C 4)
43. Č VICA, ć Gacko (F 5)
44. Č Ć VJEŠALA, Lipnik, Gacko (F 5)
45. Č 1, Č Nevesinje (B 3)
46. Č 2, Č (B 3)
48. ć ć (Grebnice), č Gacko (F 5)
49. DERNJAK, Pusto Polje, Gacko (F 5)
50. DESIVOJE (Greblje), Donje Ulinje,
Gacko (F 4)
51. č š ć Gacko (F 5)
52. č GROBLJE, Morine,
Nevesinje (D 2)
53. DOMRKE, Domrke, Gacko (E 4)
54. DONJE SELO, Slivlja-Donje Selo,
Gacko (D 3)
55. DONJI BRATAC, Donji č
N evesinje (C3)
56. DONJI LUKAVAC, Donji Lukavac,
Nevesinje (D 5)
57. DRAMEŠINA, Dramešina, Gacko (F 4)
58. DRENOVIK   Ć Kifino Selo,
Nevesinje (C 3)
59. DRUM, Dramešina, Gacko (F 4)
60. DUBINE, ć Nevesinje (C 4)
61. DUGA GLAVICA, ć Gacko (E 5)
62. DUGE NJIVE, Lakat, Nevesinje (B 2)
64. FOJNICA 2, Fojnica, Gacko (E 4)
66. GACKO 2, Gacko (F 4)
67. GAJ, Jasenik, Gacko (F 4)
68. GAT, Novi ć š Gacko (F 6)
70. GLAVICA, Donje Ravni, Gacko (E 4)
71. GLAVICA, Gornje Ravni, Gacko (E 4)
72. GLAVICA (Crkvina), đ ć Gacko (F 5)
73. GLAVICE, š ć Gacko (F 5)
74. GLAVICE, ć ć Gacko (E 4)
75. GLAVICE, Platice, Gacko (F 4)

78. GORNJA BODEZišTA 1, Gornja Bodežišta,
Gacko (F 3)
79. GORNJA BODEZišTA 2, Gornja Bodežišta,
Gacko (F 3)
80. GORNJE SELO, Slivlja-Gornje Selo,
Gacko (D 3)
81. GORNJI JUGOVICI 1, Gornji ć
Gacko (E 3)
82. GORNJI Ć 2, Gornji ć
Gacko (E 3)
83. GRABI, Žiljevo, Nevesinje (C 4)
86. GRAD (Zapodci, Hercegov grad), Zovi
ć Nevesinje (C 5)
95. GRADINA 1, Gradina-Dobropolje,
Gacko (E 4)
96. GRADINA 2, Gradina, Gacko (E 4)
97. GRADINA 3, Gradina, Gacko (E 4)
110. Č GLAVICA, Gornji Lukavac,
Nevesinje (D 5)
112. Č GROBLJE (Džuburov brijeg),
Knežak, Nevesinje (D 4)
113. Č GROBLJE {Brdo), đ ć
Gacko (F 4)
114. Č GROBLJE, Platice-Lokve,
Gacko (G 4)
115. Č GROBLJE, š ć
Gacko (F 4)
116. GREBAK, Odžak, Nevesinje (C 4)
117. GREBAK, Žiljevo, Nevesinje (C 4)
118. GREBLJE, Cernica, Gacko (F 5)
119. GREBNICE, ž č
Nevesinje {B 4)
120. GREBNO BRDO, č
Nevesinje (C 4)
121. GRGUREVE BARE, Lipnik, Gacko (G 5)
122. GRUDE, Plužine-Rijeka, Nevesinje (D 3)
123. GUBERAŠ, Udrežnje-Guberaš,
Nevesinje (B 4)
124. GUBINOV DO, Cernica, Gacko (F 5)
126. HALILUŠA, Postoljani, Nevesinje (C 3)
127. HENKOV č č ć Nevesinje {B 2)
128. HANSKA GLAVICA, Cernica, Gacko (F 5)
139
129. HERCEGOVO VRELO, Fojnica, Gacko (E 4)
130. HRST-VRELO, Jasenik, Gacko (F 4)
132. IGRIŠTE, Hrušta, Nevesinje (B 2)
133. ILINO BRDO, Gornja Bijenja,
N evesinje (C 3)
134. !VEZICA GROBLJE, Zovi Do-Podkula,
Nevesinje (C 5)
136. JAKOMIR, Morine-Pašina Livada,
Nevesinje (D 2)
137. JASENA, Jasena, Nevesinje {B 4)
138. JASENIK, Jasenik, Gacko (G 5)
139. JELICA, ć Gacko (E 4)
140. JOVANOVO BRDO, č Gacko (F 5)
141. KALUFI, Gornja Bodežišta-Prisoje,
Gacko (F 3)
142. KALUFI, Mijatovci, Nevesinje (C 3)
143. KALUPI, Donje Ravni, Gacko (E 4)
144. KALUPI, Donji ć Gacko (E 3)
146. KAZANCI 2, Kazanci, Gacko (G 6)
149. KLUPCA, Kravarevo, Gacko (F 4)
150. Č č Gacko (E 5)
151. KLJUN!, Kljuni, Nevesinje (C 2)
152. KOKORINA, Kokorina, Gacko (E 3)
153. KONJSKA GLAVA, č Gacko (F 5)
154. KOSA, Trusina-Košuta, Nevesinje (C 5)
155. č DO, Knežak, Nevesinje (D 4)
156. Č Ć č ć Nevesinje (C 2)
157. KRST, ć Do, Gacko (F 5)
158. KRST, Hrušta, Nevesinje {B 2)
159. KRST, č Laz, Gacko (G 4)
160. KRST, Slato-Nekudina, Nevesinje (D 4)
161. KRUšCICE, Gacko (F 5)
164. KULA, Udrežnje-Kula, Nevesinje {B 4)
165. LADOJE.V GROB, Dobrelji, Gacko (F 5)
140
166. LALOVO BRDO č groblje),
ć Do, Gacko (F 5)
167. LAZARICI, ć Gacko (F 5)
168. LIPNICKE GLAVICE, č
glavice, Gacko (F 5)
169. LIPNIK 1, Lipnik, Gacko (F 5)
170. LIPNIK 2, Lipnik, Gacko (G 5)
171. LOKVE, Kravarevo, Gacko (F 4)
172. Č Gornji č Navesinje (C 3)
173. LUKA, Luka, Nevesinje (B 1)
174. LUKA, č š Nevesinje (B 3)
175. LUKA, Š ć Nevesinje (C 4)
176. LUMER č groblje), ć   ć
Gacko (E 4)
177. LJESKOV DUB, Ljeskov Dub, Gacko (E 4)
178. LJUBICIN DO, Gornji č Nevesinje (C 3)
179. LJUBišNICA, Cernica, Gacko (F 5)
180. Č Hrušta, Nevesinje (B 2)
181. Ć GLAVICA 1, č
N evesinje (C 2) i. , t
182. MAGARECA GLAVICA 2, č
Nevesinj,e (C 2)
185. MALA č 1, č
č Gacko (F 4)
186. MALA č 2, č
č Gacko (F 4)
187. MALO š č đ Nevesinje (D 4)
188. MANDICA GROBLJE (Klanac), Novi ć
Gacko (F6)
191. MEDANICI, ć Gacko (E 4)
192. Đ Višnjevo, Gacko (F 4)
193. Đ Ć đ ć Gacko (F 5)
194. MEJDAN, Donji Dreža.nj, (C 4)
195. MIHOLJ ACE, č Gacko (F 5)
196. MILJANOVAC, đ Nevesinje (D 4)
197. Ć GROBLJE, Gornji Drežanj,
Nevesinje (D 4)
198. MILJEV ACKO GROBLJE, Ziljevo,
Nevesinje (C 4)
199. MOCILA, Višnjevo, Gacko (F 4)
200. MORINE, Morine, Nevesinje (D 2)
201. MUCIBABICA GROBLJE, Biograd,
Nevesinje (C 4)
202. MUKLJEV AC, Rabina, Nevesinje (B 4)
203. MULJE, Mulje, Gacko (F 5)
204. NECIGRAD, Rabina, Nevesinje (B 4)
207. OCRKAVLJE č groblje), Luka,
Nevesinje (C 1)
209. OKILJEVO GROBLJE, Donje Ulinje-
-Kalipolje, Gacko (F 4)
210. OKRUGLI DO, Kravarevo, Gacko (F 4)
211. ORAšNICE (Dubravica), Donja Bijenja,
Nevesinje (C 3)
212. ORLJE, ć Gacko (E 4)
213. OSREDAK (Pod Stolom), Zovi ć
N evesinje (C 5)
215. č Pržine, Gacko (F 5)
216. PASJA JABUKA, Gornji Drežanj,
Nevesinje (D 4)
219. PLECE, Donji Drežanj, Nevesinje (C 4)
220. Č Bahori, Gacko (F 4)
221. Č Nevesinje (B 4)
222. PODA, Kokorina-Poda, Gacko (E 3)
223. POLJE, Rabina, Nevesinje (B 4)
224. POLJICE, Š č Nevesinje (D 4)
228. POTKUCNICA, č Laz,
Gacko (G4)
229. PRECICA, Mekavci, Gacko (F 5)
230. PRESJEKA, Presjeka, Nevesinje (C 2)
231. PRIDVORCI, Pridvorci, Nevesinje (B 2)
232. PRIJEPUTNICA, Jasena, Nevesinje (B 4)
233. PRIMET, Zalom, Nevesinje (D 4)
234. PRISADI, č Nevesinje (D 4)
235. PUPOŠ, Donji č Nevesinje (C 3)
236. PUSTO POLJE, Pusto Polje, Gacko (F 5)
237. RABINA 1, Rabina, Nevesinje (B 4)
238. RABINA 2, Rabina, Nevesinje (B 4)
239. RADOJEV KAMEN, č
Nevesinje (C 2)
240. RAJKOV KAMEN, Krekovi, Nevesinje (C 3)
241. RAT, Gornja Bodežišta, Gacko, (F 3)
242. RAVNI, Seljani, Nevesinje (C 1)
243. RIJEKA 1, Plužine-Rijeka, Nevesinje (D 3)
244. RIJEKA 2, Plužine-Rijeka, Nevesinje (D 3)
245. ROGATINA GLAVICA, Novi ć
Gacko (F 6)
246. RUDO POLJE 1, Rudo Polje, Gacko (E 4)
247. RUDO POLJE 2, Rudo Polje, Gacko (F 4)
249. SAMOBOR, Samobor, Gacko, (F 5)
250. SA VICA GLAVICA, Dobrelji, Gacko (F 5)
251. SEREZOV DO, Grabovica, Nevesinje (D 4)
252. SLATO 1, Slato, Nevesinje (D 5)
253. SLATO 2, Slato, Nevesinje (D 4)
254. SLIVLJA, Slivlja, Gacko (D 3)
255. SODERI, Soderi, Gacko (F 3)
256. Đ đ ć Gacko (E 4)
257. Đ GROBLJE, Slato, Nevesinje (D 4)
258. STECAK, Seljani, Nevesinje (C 1)
259. STEPEN, St€pen, Gacko (F 5)
260. STOICICI, č ć Gacko (E 3)
261. STRAŽIŠTE (CTkvina), č
č Gacko (F 4)
262. STRUGE, Zalom-Misaonik, Nevesinje (D 4)
263. STUBANJ (Bunar), Donji Kazanci, Gacko (G 6)
264. STUBLINA (Do), č Gacko (F 5)
266. SVATOVSKO GROBLJE, Morine,
(D 2)
267. šIRIN GREB (Brije,g), Rast, Nevesinje (C 4)
268. šURICA GREB, Donji č Nevesinje (C 3)
269. ŠUSTERI, Pridvorica-šusteri, Gacko (E 3)
271. TRGOVIŠTA (Uzdolja), š č
Gacko (G 6)
272. UDBINA, Udbina, Nevesinje (D 5)
273. UDREZNJE, Udrežnje, Nevesinje (B 4)
274. VAL, Donji Lukavac, Nevesinje (D 5)
278. VELIKO GROBLJE, Avtovac-Zborna
Gomila, Gacko (F 5)
279. VIŠNJEVO, Višnjeva, Gacko (F 4)
280. VRANIKUCE, Zovi Do, Nevesinje (C 4)
281. VRATLO, Vratlo, Gacko (F 4)
282. VRBA, Donji č N evesinje (C 3)
283. VRELO, Jasenik, Gacko (F 4)
284. VRTINE, Iz.gori, Gacko (G 4)
285. VRTINE, đ ć Gacko (E 5)
288. ZAGREBNICE, Slivlja-Donje Selo,
Gacko (E 3)
289. ZALOM, Zalom, Nevesinje (D 4)
2'90. ZBORNA GOMILA (Glavica), Avtovac,
Gacko (F 5)
292. ŽABLJAK, ć Gacko (F 6)
293. ŽDRIJELO 1, Sopilji-Ždrijelo,
Nevesinje (B 3)
294. ŽDRIJELO 2, Sopilji-Ždrijelo,
Nevesinje (B 3)
295. ŽIV ANJ, Zivanj, Nevesinje (C 1)
1'1
REGIJA 19: NALAZIŠTA
19.1 ATLICA GROBLJE, Udrežnje, Nevesinje.
Srednjovjekovni spomenik. Usamljeni ć u ob-
liku krsta, orijentiran Z-1; ukras: tordirana traka,
rozerta, Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 351. N. ć
19.2 BABLJA GLAVA, ć   Nevesinje. Srednjo-
vjekovno groblj,e. č tri ć u obliku plo-
č Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 355. N. ć
19.3 BABOV GREB, ć ć   Gacko. Srednjo-
vjekovno groblje. č devet ć u obliku
č i krsta; natpis. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 359. N. ć
19.4 BADŽALICA, đ đ   Nevesinje. Srednjo-
vjekovna nekropola. č 14 ć u obliku
sanduka, orijentiranih Z-I; ukras: arkade. K.aisni
srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 354. N. ć
19.5 BAHORI, Bahori, Gacko. Praistorijski tumu-
lus i srednjovjekovno groblje. Na omanjoj g1avici
č č ć u obliku č i krsta sa
č   orijentirana Z-I; natpis. Bronzano i že-
ljezno doba i karni srednji vijek.
lXi'.: š. š ć 1971, 359-360. N. ć
19.6 BALABANI, Balabani, Nevesinje. Srednjovje-
kovna nekropola. č 25 ć Kasni sred-
nji vijek. N. ć
19.7 BANJ-DO (Stolovi), Zovi ž ć  
Nevesinje. Srednjovjekovne stolice. Tri č sto-
lice uklesane u kamenu gromadu. Kasni srednji vi-
jek.
UT.: S. š ć 1985, 43-44. N. ć
19.8 BARICE, ć   Gacko. Srednjovjekovna nek-
ropola. č 14 ć u obliku č i rnn-
duka, orijentirani č ukras: vitica. Kasni sred-
nji vijek.
:.iT.: S. š ć 1971, 365. N. ć
19.9 BASCICA (Debeli Gaj, Crkvina), Postoljani,
Nevesinje. Tragovi praistorijskog naselja, rimEko
naselje i srednjovjekovna nekropola. U ravnici
sela, na širokom prostoru u blizini č v:rela, izo-
ravaju se temelji zgrada, opeka i crijep, uz kamene
alatke i fragmente keramike. č je i sedam
ć u obliku č i sanduka, orijentiranih Z-I.
Praistorijsko doba, rimsko doba i kasni srednji vijek.
LIT.: D. Sergejevski 1948 b, 56; š. š ć 1971, 343; I. Bo-
janovski 1973, 78, 87, 121, br. 27-29. I. Bojanovski-N, ć
19.10 BASICA BRIJEG, Sopilji, Nevesinje. Sred-
njovjekovna nekropola. č 106 ć u ob-
liku č i sanduka, orijentiranih Z-1; ukras:
motiv krsta i polumjeseca. Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 347. N. ć
19.11 BASICA DO, Donji Kazanci, Gacko. Srednjo-
vjekovni spomenici. U blizini ć gomile sa-
č tri ć Kasni srednji vijek. A. Zelen.i.ka
19.12 BERUŠICA, Berušica, Gacko. Ostava iliro-
č novca. Devet č novaca (Ballaios,
167-135. g. st. e.). đ željezno doba, 2. v, st. e.
LIT : G. ć 1978, 156, 158. G. ć
19.13 Đ Đ 1, đ   Nevesinje. Srednjo-
vjekovno groblje. č č ć u obliku
sanduka i krsta, orijentirana Z-I; ukras: bordure,
rozete, arkade. Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 354. N. ć
19.14 Đ Đ 2, đ đ   Nevesinje. Srednjo-
vjekovna nekropola. Uz pravoslavno groblje č
vano 18 ć u obliku č   sanduka i krsta;
ukras: bordura, vijenac s. rozetom. Kasni srednji vi-
jek.
LIT.: S. š ć 1971, 354. N. ć
19.15 BIJELA STIJENA, Canje, Nevesinje. Rimska
spolija i srednjovjekovni spomenik. Fragment rim-
Eke arhitekture i ć u obliku sanduka, orijenti-
ran Z-I; ukras: motiv krsta. Rimsko doba i kasni
srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 355. N. ć
19.16 BIOGRAD, Udrežnje-Ponori, Nevesinje.
Srednjovjekovni grad. Smješten na vrhu hrda Vra-
č Na izduženom platou č oskudni tra-
govi (kamen, malter). Okolno zemljište se naziva
Gradovi. Grad se spominje u pisanim izvorima sre-
dinom 15. st. Kasni srednji vijek.
LIT.: M. Vego 1957 a, 13. I. Bojanorvski-T. Glavaš
19.17 BOGDANCI, Donji č   Nevesinje. Sred-
njovjekovna nekropola. č 14 ć u obli-
ku č   sanduka i krsta, orijentiranih Z-I i S-J;
ukras: bordura, vitica, č znaci, č   štit
č   figuralne scene. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 349. N. ć
19.18 BOJIŠTA 1, Bojišta, Nevesinje. Rimsko na-
selje i grobovi. Ostaci temelja rimskih zgrada, kao
i fragmenti opeke i crijepa. Nedaleko, kod vrela Stu-
pine, đ su grobovi, najvjerovatnije rimski.
LIT.: D. Sergejevski 1948 b, 58. I. ć
19.19 BOJIŠTA 2, Bojišta, Nevesinje. Rimska spo-
lija, srednjovjekovna nekropola. č 37 ć
u obliku č i Eanduka, orijentiranih pretežno Z-
-I; ukras: vitica, č znaci, štit s č  
luk; kao spolije upotrebljena dva fragmenta rim-
ske arhitekture. Rimsko doba i kasni srednji vijek.
LIT : S. š ć 1971, 348. N. ć
19.20 BOROVNO, Izgori, Gacko. SrectnJovjekovna
nekropola. Kod pravoslavne crkve č 76 ste-
ć u o!bliku č i sanduka. Kami srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 358. N. ć
19.21 RRASLJEVICA, Hrušta, Nevesinje. Srednjo-
vjekovna nekropola. Uz muslimansko groblje č
van je 41 ć u obliku č   sanduka, sarkofaga
142
i krsta s č   orijentiran SZ-JI i JZ-SI; uk-
ras: bordure, vitica, tordirana traka, č zna-
ci, č   štit s č   biljni motiv sa spiralama, fi-
guralpa scena. Kasni .srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 346. N. ć
19.22 BRATICEVAC, Donji č   Nevesinje. Sred-
njovjekovni spomenici. č tri ć u obli-
ku sanduka, orijentirana Z-1. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 349. N. ć
19.23 BRDO, Presjeka, Nevesinje. &ednjovjekovno
groblje. č č ć u obliku rnnduka,
orijentirana Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 344. N. ć
19.24 BRESTOVIK, Gornji č   Nevesinje. Pra-
istorijski tumulus i srednjovjekovna nekropola. Na
tumulu smještena 33 ć u obliku č i san-
duka, č orijentirana. Bronzano ili željezno
doba i kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 349. N. ć
19.25 BREŽINE, Gornja Bodežišta, Gacko. Srednjo-
vjekovna nekropola. č 15 ć u obliku
č i sanduka, orijentiranih Z-I. Kasni srednji
vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 357. N. ć
19.28 BRIJEG, Gornji č   Nevesinje. Srednjo-
vjekovni spomenici. č tri ć u obliku
sanduka i krsta, orijentiranih Z-1; vijenac
s rozetom, štit s č   č znaci, biljni mo-
tivi sa spiralama, ljudski lik. Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 349. N. ć
19.27 BRIJEG, Odžak, Nevesinje. Srednjovjekovna
nekropola. č 16   ć u obliku sanduka,
orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 351. N. ć
19.28 BRIJEG, Rast, Nevesinje. Srednjovjekovno
groblje. č devet ć u obliku č Ka-
sni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 351. N. ć
19.29 BRLJEVSKA GLAVICA, Donji Kazanci, Gac-
ko. Rimski spomenik. Fragment sepulkralnog spo-
.menika s natpisom, u kome se spominje ime ilir-
skog plemena Narensii. Rimsko doba, 1-2. st.
LIT.: IV. ć 1985, 151, 191-192. V. Paškvalin
19.30 BUKLICI, ć   Nevesinje. Sred-
njovjekovni spomenici. Uz pravoslavnu crkvu č
vana dva ć u obliku sanduka, orijentirani Z-I;
ukras: č znaci; ostali uništeni ili uzidani u
temelje crkve. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 352-353. N. ć
19.31 BUKOVICA, Žiljevo, Nevesinje. Srednjovje-
kovno groblje. č sedam ć u obliku
č i sanduka. Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 350. N. ć
19.32 BUKVE, Gornja Bodežišta, Gacko. Srednjo-
vjekovna nekropola. č 11 ć u obliku
č i visokih .sanduka, orijentiranih Z-I. Kasni
srednji vijek.
LIT.: N. ć 1985, 301. N. ć
19.33 CERNICA, Cernica, Gacko. Srednjovjekovna
nekropola. U pravoslavnom groblju č 38 ste-
ć u obliku č i sanduka, orijentiranih Z-I;
ukras: bordure, vitica, arkade, friz rozeta, štit s ma-
č Mnogi š ć   dislocirani i sekundarno upo-
trebljeni. Ostaci crkvene đ s apsidom na
istoku, dimenzija oko 12X7 m; kamenolom za ć
u neposrednoj blizini. Kasni srednji vijek.
LIT.: P. č ć 1928, 61-62; Sl. 9; S. š ć 1971, 366.
N. ć
19.34 CRGOVO, Rilja-Crgovo, Nevesinje. Iliro-
č novac. Jedna drahma (Dyrrhachium, 229-100.
g. st. e.). đ željezno doba.
LIT.: C. Pat&ch 1902, 403. G. ć
19.35 CRKOVNJACI (Crkvina), Gacko. Srednjovje-
kovna nekropola i crkva. Na omanjem uzvišenju
prema polju, uz ruševine stare crkvene đ   pro-
stiralo se ć groblje sa ć Nekoliko ć
ka u obliku č   sanduka i visokog sanduka dislo-
cirana je i sekundarno upotrebljeno za prelaz pre-
ko Mušnice zv. Mostina; ukras: č znaci,
bordura, arkade. Kasni srednji vijek.
LIT.: 1. Bojanovski 1976, 18, 19; N. ć 1985, 175.
N. ć
19.36 CRKVINA, A vtovac, Gacko. š ć
crkva i grobnica. Ispod ostataka crkve nalazi se zi-
dana grobnica na svod. Vjerojatno se radi o kasno-
č grobnici. č doba, 5-6. st.
LIT.: P. č ć 1928, 58. I. ć
19.37 CRKVINA, Cernica-Begluk, Gacko. Srednjo-
vjekovna crkva i spomenik. Ostaci temelja manje
crkvice sa apsidom, č 11X6 m. Uz južni zid
č jedan ć u obliku č orijentiran
Z-I; ukras: bordura i predstava ratnika s č
i psom. Kasni s!'ednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 366-367. A. Zelenika
19.38 CRKVINA, Cernica-šumet, Gacko. Srednjo-
vj.ekovna crkva. Iznad potoka Šumet, na manjem
uzvišenju, vidljivi ostaci crkve sa polukružnom ap-
sidom dimenzija 6,80X3,50 m. Kasni 1:rednji vijek.
A. Zelen.i.ka
19.39 CRKVINA, Gareva, Gacko. Praistorijski tu-
mulus, rimska spolija i srednjovjekovna nekropola.
Na velikom kamenom tumulu č 46 ć
u obliku č   sanduka i sru-kofaga, č ori-
jentiranih; ukras: motiv krsta. Ostali uništeni.
Nekoliko fragmenata rimske arhitekture u se-
kundarnoj upotrebi. Bronzano ili foljezno doba, rim-
sko doba i kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 364; N. ć 1985, 116, 187.
N. ć
19.40 CRKVINA, Gornje Ravni, Gacko. Srednjovje-
kovna crkva. č ostaci zgrade, po tradiciji cr-
kve. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 358; N. ć 1985, 279. N. ć
19.41 CRKVINE, Džinova Mahala, N evesinje. Rim-
sko naselje. Ostaci rimskog đ materijala
(opeka, crijep). Rimsko doba, 2-3. st.
LIT.: 1. Bojanovski 1978, 59-61. I. Bojanovski
19.42 CVRKOVAC, Gornji č   Nevesinje. Sred-
njovjekovno groblje. č pet ć u obliku
č   sanduka i krsta, orijentiranih Z-I; ukras:
vegetabilni motivi sa spiralama. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 349. N.   ć
19.43 CAVLA VICA, ć   Gacko. Srednjovje-
kovni spomenici. Dva ć u obliku sanduka, ori-
jentirana Z-I. Kasni srednji vijek. . . ,
LIT.: S. š ć 1971, 364. N. Milet1c
19.44 CENGICA VJEŠALA, Li.pnik, Gacko. Srednjo-
vjekovno groblje. č osam ć u
č i sanduka, orijentiranih Z-1; ukras: vitica,
arkade. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 363. N. ć
19.45 CITLUK 1, č   Nevesinje. Srednjovjekov-
no groblje. č č ć u
ka, orijentirana Z-I i S-J. Kasru srednJ1  
LIT.: S. š ć 1971, 355. N. M1let,ic
19.46 CITLUK 2, Citluk, Srednjovjekov-
na nekropola. U pravoslavnom groblju č 13
ć u obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih
Z-I i S-J; ukrruo: tordirana traka, vitica, krst, lji-
ljani, štit s č figuralne scene. Kasni srednji
vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 355; S. š ć 1972, 108-109 Sl. 7, 8.
N. ć
19.47 CEREMIT, Presjeka, Nevesinje. Rimsko na-
selje. Na širokom arealu nailazi se na obilje uloma-
ka rimske cigle i crijepa. Rimsko doba, 2-3. st.
LIT.: D. Sergejevski 1948 b, 55-56. I. ć
19.48 CUCANICA (Grebnice), č Gacko. Prais-
torijski tumulus i srednjovjekovno groblje. Na tumu-
lusu smješteno šest ć u obliku č sanduka
i sarkofaga, orijentiranih Z-I; natpis. Bronzano ili
željezno doba i kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 364. N. ć Zelenika
19.49 DERNJAK, Pusto Polje, Gacko. Praistorijski
tumulus i srednjovjekovna nekropola. Na prvobit-
nom tumulu smještena grupa ć u obliku san-
duka i sarkofaga; ukras: bordure, friz ptica i arka-
dica, figuralne scene; mnogi dislocirani ili uništeni.
Bronzano ili željezno doba i kasni srednji vijek.
LlT.: P. č ć 1928, 62; N. ć 1985, 219-221.
N. ć
19.50 DESIVOJE (Greblje), Donje Ulinje, Gacko.
SI'ednjovjekovna nekropola. Dislockana. Istraživa-
nja vršila V. ć č ć 1982. Nekropola
je bila situirana na manjem brežuljku iznad potoka
Vrba; sastojala se od 16 ć u obliku č i Ean-
duka orijentiranih Z-I, uz grobove đ ka-
menim vijencem. Istražena je pet grobova; skeleti
su bili položeni u golu zemlju; b€z priloga.
LTT.: 8. š ć 1971, 361; N. ć 1985, 316.
V. ć č ć
19.51 DJEVIC-KAMEN, š ć Gacko. Srednjovje-
kovna nekropola. č 15 ć u obliku plo-
č orijentiranih Z-I; ukras: bordure, vitica, štit s
č Kasni srednji vijek.
LIT'.: S. š ć 1971, 363 N. ć
19.52 Č GROBLJE, Morine, Neve.sinje.
Praistorijski tumulus i srednjovjekovna nekropola.
Na tumulu smješteno devet ć u obliku san-
duka, č orijentiranih. Bronzano ili željezno
doba i kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 346. N. ć
19.53 DOMRKE, Domrke, Gacko. Srednjovjekovni
spomenici. č tri ć u obliku č i kr-
sta s č orijentfa·ana Z-I; ukrasi: bordura,
<irk.ade, č znaci, ljudski lik; natpiis. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 358. N. ć
19.54 DONJE SELO, Slivlja-Donje Selo, Gacko.
Srednjovjekovna nekropola. U pravoslavnom groblju
č 37 ć u obliku č sanduka i sar-
kofaga, orijentiranih Z-I i S-J; ukras: vitica, sim-
č znaci, oružje, biljni motiv s pticama, figu-
ralna predstava. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 356-357. N. ć
19.55 DONJI BRATAC, Donji č Nevesinje.
Praistorijski tumulus i srednjovjekovno groblje. Na
tumulu č sedam ć u obliku č san-
duka i sarkofaga, orijentiranih Z-I i S-J; ukras:
tordirana traka, vitica, č znaci, biljni mo-
tiv, č štit s č ljudska figura. Bronzano ili
želiemo doba i kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 349. N. ć
143
19.56 DONJI LUKAVAC, Donji Lukavac, Nevesi-
nje. Srednjovjekovna nekropola. č 14 ste-
ć u obliku sanduka, orijentiranih Z-I. Kru:ni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 354. N. ć
19.57 DRAMESINA, Dramešina, Gacko. Srednjovje-
kovni spomenik. Uz pravoslavno groblje č
ć u obliku č orijentiran Z-I; ukras: vitica
i biljni motiv. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 360. N. ć
19.58 DRENOVIK (Ceremit), Kifino Selo, Nevesi-
nje. Rimsko naselje i ffednjovjekovna nekropola. Na
širokom arealu oko vrela Drenovik, s obje strane
rijeke Zalomke, nailazi se na obilje ostataka ć
rimskog naselja   đ kamen, fragmenti opeke
i crijepa, grobovi, sitni predmeti i dr.). Naselje je
bilo povezano mostom, sa temeljima .stupova od ve-
likih tesanih kamenih blokova. č intenzivni
ostaci zapažaju se na užem prostoru zv. Ć
Na prostoru ovog naselja, uz pravoslavno grob-
lje i crkvu, č 124 ć u obliku č san-
duka, .sarkofaga i stela, orijentiranih Z-I i S-J;
ukcras: tordirana traka, vitica, č znaci, bilj-
ni motiv sa spiralama, štit s č Više ć
dislocirana, a nekoliko rimskih spomenika upotreb-
ljeno kao spolija. Rimsko doba, 2-3. st. i kasni
srednji vijek.
LIT.: D. Sergejevski 1948 b, 58; S. š ć 1971, 348; I. Bo-
janovski 1976, 39; I. B:Jjanovski 1978, 84-85.
r, ć ć
19.59 DRUM, Dramešina, Gacko. Srednjovjekovna
nekropola. č 56 ć u obliku č uk-
ras: č Kasni srednji vijek.
LIT.: š'. š ć 1971, 360. N. ć
19.60 DUBINE, ć Nevesinje. Sred-
njovjekovna nekropola. č 68 ć u obli-
ku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; uk!-as:
tordirana traka, č znaci. Kasni srednji vi-
jek.
LIT.: S. š ć 1971, 353. N. ć
19.61 DUGA GLAVICA, ć Gacko. Srednjo-
vjekovno groblje. č tri ć u obliku plo-
č i sanduka, orijentiranih Z-I i S-J; ukras: friz
rozeta, arkade, vijenac, č Devet ć disloci-
rana i seikundamo upotreibljeno. Kasni srednji vi-
jek.
LIT.: S. š ć 1971, 363. N. ć
19.62 DUGE NJIVE, Lakat, Nevesinje. Srednjovje-
kovna nekropola. Uz pravoslavno groblje č
20 ć u obliku č i sanduka, orijentiranih
Z-I i S-J; ukras: vijenac s rozetom, č štit s
č Kasni srednji vijek.
LIT : S. š ć 1971, 344. N. ć
19.63 FOJNICA 1, Fojnica, Gacko. Ritruki novci.
Dva carska novca (Tiberius, 14-37. i M. Aurelius,
161-180). Rimsko doba, 1. i 2. st.
LIT.: G. ć 1978, 155-158. G. ć
19.64 FOJNICA 2, Fojnica, Gacko. Srednjovjekov-
na nekropola. U blizini pravoslavne crkve č
21 ć u obliku č sanduka i sarkofaga, ori-
jentiranih Z-I i S-J; ostali ili uništeni.
Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 197i, 359. N. ć
19.65 GACKO 1, Gacko. č i rimski novci.
Jedna drahma {A.pollonia, 229-100. st. e.), republi-
kanski denarius (Baebia, 144. st. e.) i carski novac
.L':!:':!:
(Traianus, 98-117), koji č iz okoline Gacka.
đ željezno doba, 3-1. v. i rimsko doba, 1-2. v.
LIT: G. ć 1978, 155-158. G. ć
19.66 GACKO 2, Gacko. Praistorij>!ki tumulus, rim-
sko naselje i nekropola i srednjovjekovno groblje.
U blizini pravoslavne crkve, na širem prostoru (Go-
mjenice, Crkvine), nailazi se na brojne ostatke rim-
skog đ materijala, č opeke i cri-
jepa. č istraživanja obavio V. Radimsky
1887. U tumulu, u dva sloja, otkriveni su rimski i
srednjovjekovni grobovi, orijentirani S-J, odnosno
Z-I, uz zaštitne okvire od kamenih č U gro-
bovima nije bilo priloga. U naknadno otkrivenom
grobu đ jedan obolus. č i sedam ste-
ć u olbliku sanduka, orijentiranih Z-I; ukras:
tovdirana traka, vitica, štit s č Figuralna sce-
na; ostali š ć uništeni ili sekundarno upotreb-
ljeni. Bronzano ili željezno doba, rimsko doba i
kasni Sirednji vijek.
LIT.: V. Radimsky 1893, 485-486; S. š ć 1971, 362; I.
Bojanovski 1976, 20. I. ć ć
19.67 GAJ, Jasenik, Gacko. Srednjovjekovno kult-
no mjesto, stolica i groblje. Ostaci hrama na otvore-
nom, kamena stolica i pet ć u obliku č
orijentiranih Z-I, ostali u sekundarnoj upotrebi;
ukras: tordirana traka, vitica, arkade. Kasni srednji
vijek.
LIT.: Z. ć 1967, 175-180, Sl. 1-5; S. š ć
1971, 362. N. ć
19.68 GAT, Novi ć š Gacko. Praisto-
rijska gradina, rimska i srednjovjekovna utvrda.
Smj,eštena na dominantnom uzvišenju, izduženom u
pravcu I-Z; tragovi odbrambenih bedema i zidova.
Površinski nalazi: obilje praistorijske, rimske i sred-
njovjekovne keramike i rimski novci. Odavde poti-
č i bronzana fibula u vidu goluba, ukrašena line-
arnim motivima, koja pripada vizantijsko-medite-
ranskom kulturnom krugu. Bronzano ili željezno do-
ba, rimsko doba i rani srednji vijek, 4-7. st.
LIT.: G. ć 1978, 156   N. ć 1984, 387;
N. ć 1985, 2--4, 9. N. ć ć
19.69 GELJA LJUT, Kula, Gacko. Praistorijski tu-
Smješten na visokoj kraškoj gredi. U ošte-
ć kamenom tumulu đ bronzana sjekira
i koplje. Kasno bronzano doba.
LI'r.: N. ć 1985, 3, 7. N. ć
19.70 GLAVICA, Donje Ravni, Gacko. Srednjovje-
kovna nek:vopola. č 37 ć u obliku plo-
č i sanduka, orijentiranih SZ-JI i JS-SI; ukras:
motiv krsta. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 358.. N. ć
19.71 GLAVICA, Gornje Ravni, Gacko. Srednjovje-
kovna nekropola. č 12 ć u obliku plo-
č i. sanduka, orijentiranih SZ-JI i JZ-SI; ukras:
motiv krsta: nekoliko razbijeno. Bronzano ili željez-
no doba i kasni sirednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 358. N. ć
19.72 GLAVICA (Crkvina), đ ć Gacko. Pra-
istorijski tumulus i srednjovjekovno groblje. Na tu-
mulu č osam ć u obliku č i san-
duka, orijentiranih Z-I; ukras: motiv krsta. Bron-
zano ili ž.eljezno doba i kasni S!'ednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 364. N. ć
19.73 GLAVICE, š ć Gacko. Srednjovjekovna
nekropola. č 46 ć u obliku č i san-
duka, orijentiranih Z--I; ukras: arkade; ostali dis-
locirani ili uništeni. Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 363.. N. ć
19.74 GLAVICE, ć ć Gacko. Sred-
njovjekovno groblje. Uz pravoslavno groblje č
vano šest ć u obliku č i sanduka, orijen-
tiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 359; N. ć 1985, 284. N. ć
19.75 GLAVICE, Platice, Gacko. Srednjovjekovna
nekropola. Uz pravoslavno   ć groblje č
vano 11 ć u obliku č sanduka i krsta;
ukras: vitica, friz rozeta, arkade. Karni srednji vijek.
L1T.: .š. Bešlagi;; 1971, 361. N. ć
19.76 GOMILA, Gornje Ulinje, Gacko. Prafutorijska
gradina. Ispod Mušne Glavice nalazi se gradina sa
č bedemom u suhozidu na č strani.
Površinski nalazi: fragmenti keramike. Bronzano ili
željezno doba. z. ž ć
19.77 GOMILE, ć ž Gacko. Prais-
torijski tumuli. Kamene gomile locirane na č
gredi koja se pruža u pravcu SZ-JI. Bronzano ili
željezno doba. v. ć č ć
19.78 GORNJA BODEZISTA l, Gornja Bodežišta,
Gacko. Srednjovjekovni spomenici. Na iznad
Drežina č dva ć u obliku č i viso-
kog sanduka; ukras: arkade, friz rozeta. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 357. N. ć
19.79 GORNJA BODEZISTA 2, Gornja Bodežišta,
Gacko. Srednjovjekovno groblje. U pravoslavnom
groblju č č ć u obliku č i kr-
stova; ukras: č znaci; natpis. Kasni srednji
vi Jek.
LlT.: Š. š ć 1971, 357-358. N. ć
19.80 GORNJE SELO, Slivlja-Gornje Selo, Gacko.
Srednjovjekovna nekropola. U pravoslavnom groblju
č osam ć u obliku sanduka, orijenti-
ranih Z-I; ukras: vitica, č znaci, konja-
nik; natpis. Spomenik sa drugim natpisom uništen.
Kasni ffednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 357. N. ć
19.81 GORNJI JUGOVICI 1, Gornji ć Gac-
ko. Srednjovjekovna nekropola. Uz pravoslavnu crk-
vu i groblje č 16 ć u obliku č
osim jednog svi uzidani u crkvu; ukras: č
znaci, oružje. Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 357. N. ć
19.82 GORNJI JUGOVICI 2, Gornji ć Gac-
ko. Srednjovj-ekovna nekropola. č 18 ć
u obliku č i sanduka, orijentiranih SZ-JI. Ka-
mi srednji vijek.
LIT.: S. ć 1971, 357. N. ć
19.83 GRABI, 2iljevo, Nevesinje. Srednjovjekovno
groblje. č 10 ć u obliku č i san-
duka, orijentiranih Z-I. Kasni srednji vijek.
LIT.: š. š ć 1971, 350. N. ć
19.84 GRABOVICA, Grabovica, Nevesinje. Rimski
spomenik. Fragmenti nadgrobnog spomenika s nat-
pisom. Rimsko doba, 2. et.
LIT.: C. Patsch 1894 ib, 353; 1. Boja.novski 1962, 11.
I. ć
19.85 Č č i Mala Gra-
č Gacko. Praistorijski tumuli. Nekoliko kame-
nih tumula smještenih uz obje obale rijeke č
nice, na padinama krŠ€vitog brda. Bronzano ili že-
ljezno doba.
LIT.: I. Bojanovski 1976, 21. N. ć
19.86 GRAD (Zapodci, Hercegov grad), Zovi Do-
ć Nevesinje. S:vednjovjekovni grad, su-
č stolica i nadgrobni spomenik. Smješten na
visokom i teško č položaju grad je u
obliku pravokutnika (35 x 20 m). Zidovi su č
do visine od oko 2 m, a na nekim dijelovima i do
4 m. U unutrašnjosti grada je velika kamena stolica
isklesana u živoj stijeni. Pred gradom, na srednjem
zapotku, ć u obliku sanduka sa natpisom. Ka-
:mi srednji vijek, 15. st.
LIT.: M. Vego 1964 a, 197-198; S. š ć 1985, 44.
T. Glavaš
19.87 GRADAC, Dramiševo, Nevesinje. Praistorij-
ska gradina i rimska utvrda. đ naselje s
dvostrukim kamenim bedemom i s ostacima rimske
stražarnice (zidovi u malteru). Bronzano i željezno
doba i rimsko doba.
LIT.: I. Bojanovski 1978, 92 I. Bojanovsiki
19.88 GRADAC, Kifino Selo, Nevesinje. Rimska
utvrda. Smještena na onižem uzvišenju koje je do-
miniralo nad Drenovikom sa sjeverne strane. Sa-
č tragovi bedema. Rimsko doba.
LIT.: I. Bojanovski 1978, 85. N. ć
19.89 GRADAC, Klinje, Gacko. Ilirski novci. Tri
ilin:ka novca (Ballaios, 167-135). đ željezno do-
ba, 2. v. st. e.
LIT.: G. ć 1978, 156, 158. G. ć
19.90 GRADINA, Donji Kazanci, Gacko. Praistorij-
ska gradina. đ kružnog oblika smještena na
kamenitom uzvišenju sjeverozapadno od isela. U cen-
tralnom prostoru č je velika gomila opasana
širokim suhozidom. Na padini đ bronzana sje-
kira. Bronzano i željezno doba.
LIT.: N. ć 1985, 3, 8, 191. N. ć
19.91 GRADINA, Fojnica, Gacko. Praistorijska gra-
dina i rimska utvrda. Na istaknutom visu nad po-
ljem, na prvobitnoj praistotrijskoj gradini, vidljivi
os.taci zida, vjerovatno rimske utvrde. Bronzano i že-
ljezno doba i rimsko doba.
LIT.: T. ć 1893, 166; N. ć 1985, 11. N. ć
19.92 GRADINA, Gacko. Praistorijska gradina i tu-
muli. Smještena iznad grada kod ć ć stijena.
Brojni kameni tumuli na okolnom prostoru. Bron-
zano i željezno doba.
LIT.: N. ć 1985, 14, 173. N. ć
19.93 GRADINA, Gaireva, Gacko. Praistorijska gra-
dina. đ naselje sa kamenom gomilom i dje-
č č suhozidnim bedemom. Bronzano
i željezno doba.
LIT.: P. č ć 1928, 60. B. ć
19.94 GRADINA, č č Gac-
ko. Praistorijska gradina i tumuli. Smještena na kr-
ševitom uzvišenju na lijevoj obali č na
kome s.e č velika kamena gomila; na padini, uz
pravoslavno groblje još jedna manja gomila. Iz jed-
nog od ovih tumula č kamena sjekira. Eneolit
ili rano bronzano doba.
LIT.: I. Bojanovski 1976, 19, 21. N. ć
19.95 GRADINA 1, Gradina-Dobropolj,e, Gacko.
Praistorijska gradina i srednjovjekovni grob. Smje-
štena na ovalnom zaravnjenom uzvišenju na č
je obroncima č č suhozid. Na samom
prilazu platou leži srednjovjekovni grob. Bronzano
i željezno doba i kasni srednji vijek. B. ć
19.96 GRADINA 2, Gradina, Gacko. Srednjovjekov-
no groblje. č devet ć u obliku č
i sanduka, orijentiranih pretežno S-J. Kasni sred-
nji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 360. N. ć
19 - Arheološki leksikon
145
19.97 GRADINA 3, Gradina, Gacko. Srednjovjekov-
ni spomenik. Usamljeni ć u obliku krsta, ori-
jentiran Z-I; ukras: bordura, vijenci; natpis. Kasni
srednji vijek.
LIT.: S. š ć 1971, 360. N. ć
19.98 GRADINA (Crni vrh), Jasena, Nevesinje.
Prethisto;rijska gradina i rimska utvrda. Na prvobit-
noj gradini smještena rimska utvrda od koje su sa-
č ostaci zidova. Rimsko doba, 1-3, st.
LIT.: I. Bojanovski 1978, 80. I. BojanQvski
19.99 GRADINA, Jasenik, Gacko. Praistorijska gra-
dina i tumuli i rimska utvrda. Smještena na domi-
nantnom visu iznad kraške grede Sišmana. Površin-
ski nalazi: fragmenti keramike i ilirski novci. Na
okolnom prostoru veliki broj kamenih tumula. Sa
Gradine č i rimski novci, vjerovatno iz neka-
dašnje utvrde. Starije i đ željezno doba i rim-
sko doba.
LIT.: N. ć 1985, 322. N. ć
19.100 GRADINA (Strmenjaš), ć Gacko. Ilir-
ski i rimski novci. Jedan novac (Ballaios, 167-135)
i rimski č ć đ željezno doba, 2. v. st. e i
rims!k:o doba.
UT.: N. ć 1985, 272. G. ć
19.101 GRADINA, Kokorina-Poda, Gacko. Prais-
torijska gradina. đ naselje. Bronzano i že-
ljezno doba. z. ž ć
19.102 GRADINA, Kravarevo, Gacko. Praistorijska
gradina i rimska utvrda. Na praistorijskoj gradini
sa suhozidom č su ostaci zida od kamena i
opeka vezanih malterom u dužini od oko 100 m,
koji je vjerovatno pripadao rimskoj utvrdi. Bronza-
no i željezno doba i rimsko doba.
LIT.: I. Bojanovski 1976, 43. N. ć
19.103 GRADINA (Bobanova gradina), Luka, Neve-
smJe. Praistorijska gradina. đ naselje smje-
štena na dominantnom brijegu. Bronzano i željezno
doba.
LIT.: I. Bojanovski 1978, 91. B.   ć
19.104 GRADINA, č Gacko. Praistorijska
gradina i tumuli. Smještena na istaknutom virn i
branjena masivnim suhozidom i kamenim tumulom.
Na okolnom prostoru brojni kameni tumuli č
tih dimenzija. Bronzano i željezno doba.
LIT.: N. ć 1985, 11, 13, 177. N. ć
19.105 GRADINA, Rabina, Nevesinje. Praistorijska
gradina i tumuli. đ naselje č oko
60X50 m, sa suhozidnom č i suhozid-
nim bedemom (viisina č oko 2,5 m). Smje-
štena na istaknutom krševitom brdu. U okolini Gra-
dine ima mnogo ć i manjih kamenih tumula.
Bronzano i želJezno doba. B. ć
19.106 GRADINA, Udrežnje, Nevesinje. Prethisto-
rijska gradina i tumuli. Smještena na zaravnjenom
kamenom brijegu; bez nasipa. Površinski nalazi: obi-
lje fragmenata keramike. Dvije gomile sa grobovi-
ma uništene. Bronzano i željezno doba. I. Bojanovski
19.107 GRADINA, žuberin, Nevesinje. Praistorijski
tumulus. Kameni tumulus promjera oko 12-16 m,
visine oko 3 m, smješten na grebenu u kršu. Bron-
zano ili željezno doba. B. ć
19.108 GRADINA POD IVICOM, Gradina, Gacko.
Praistorijska gradina. Smještena na č ogran-
ku Ivice planine. č č bedem u su-
hozidu i veliki središnji tumulus. Bronzano i željez-
no doba.
LIT.: V. Radimsky 1893, 484; 1. Bojanovski 1976, 26-27.
N. ć
146
19.109 GRADINE, ć   Gacko. Praistorijska
gradina. Smještena na istaknutom visu grebena Ljut,
nad desnom obalom Mušnice. č bedem u su-
hozidu. Površinski nalazi: fragmenti