www.

instore.ba
instore.si instore.hr instore.rs instore.mk
mart 2014 br. 61 godina VI www.instore.ba

BOSNA I HERCEGOVINA

InStore OnLine

mjesto pravih vijesti

Vodi kroz kategoriju

Kozmetika
REGIONALNI InTervjU OSVRT STRUNJAKA

bogato vitaminom C bogato vitaminom A izvor vlakana

Jelena Risti
potpredsjednik za marketing i strategiju Delhaize Srbija

Joe M. Pons
Da li se proces zavrava?

Jestivo ulje
40 30 20 10 g/100g suhe tvari 50 smrznuto

prosjeni udio vlakana u povru

svjee

brokula cvjetaa i mrkva

brokula cvjetaa i mrkva

Samo najbolje povre dovoljno je dobro da postane Ledo Carska mjeavina. Povre je ubrano u trenutku optimalne zrelosti te zamrznuto tehnologijom brzog smrzavanja kako bi se sauvale sve nutritivne vrijedBOSNIA AND HERZEGOVINA nosti. Birani cvjetovi brokule i cvjetae te kolutii mrkve obogatit e svaki jelovnik i doprinjeti zdravoj i uravnoteenoj prehrani kroz cijelu godinu. www.ledo.ba A 1
RT N

20 ER 2013/

IZVOR: Kyureglian G., Stratton J., Bianchini A., Albrecht J., Nutritional Comparison of Frozen and Non-Frozen Fruit and Vegetables: Literature Review, The Food Processing Center 2010; 32-35

ISSN 1840-4049

M BELGR ADE
SUMMIT

ARKETING

MARKETING POBJEUJE U ZEMLJI, REGIJI I SVIJETU

10. april 2014., Beograd, Srbija

(U)poznavanjem uspjenih marketinkih praksi moete rijeiti svoje probleme i izazove i unaprijediti poslovanje. Samo za vas, izabrali smo pobjednike primjere iz regije.

Rezerviite jo danas

10

APRIL

za prvu konferenciju Marketing Summit Belgrade.

Otkrivamo imena govornika koji su potvrdili uee na konferenciji, utjecajne predsjednike uprava, direktore marketinga i druge marketing strunjake sa kojima ete se druiti i od kojih ete uiti.

Svjee ideje za va marketing predstavit e:

predsjednik uprave, Gorenje

Franjo Bobinac

Research Director& Head of Marketing, Ipsos

Dejan Vujovi

Sreko Naki

potpredsjednik, Atlantic Grupa

direktor marketinga, Jaffa Crvenka

Aleksandar Poznani,

Zenel Batagelj
partner, Valicon

direktor razvoja, Google Adriatic

Darko Duji

potpredsjednik za marketing i strategiju, Delhaize Group

Jelena Risti

Bojan Radun
izvrni direktor, Nectar

Dimitar Andonov,
direktor marketinga, Coca-Cola

direktor marketinga i razvoja, Frikom

Saa iri

Software Group Marketing Manager, IBM Central and Eastern Europe

Gabriella Pacso,

CEO, Vip mobile d.o.o.

Dejan Turk

Vana Henriksen
marketing direktor, SBB

meunarodni direktor marketinga, Studio Moderna

Branko Blei

Pridruite nam se na regionalnom marketing dogaaju godine dogaaju koji jednostavno ne smijete propustiti!

Organizatori:

www.marketing-summit.rs
Medijski sponzori:

Veliki sponzori:

mart 2014 www.instore.ba

uvodna rije
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK
Reid Muratovi
resid.muratovic@instore.ba

Skriveni ampioni
misije je upravo identifikacija najboljih poslovnih praksi, ukljuujui poslovnu zajednicu, akademske institucije, politiku i ostale. Istraivanje kompanija-skrivenih ampiona je obuhvatilo uzorak od 5 do 10 kompanija iz svake od 17 zemalja centralne i istone Europe i Turske. Za svaku je zemlju bio zaduen nacionalni istraivaki tim u sluaju Bosne i Hercegovine to je bio istraivaki tim sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, kojeg smo zajedno vodili asistent mr. Denis Berberovi i ja, sa jo nekoliko kolegica i kolega. Jedan od glavnih ciljeva projekta bio je promocija i poboljanje meunarodne uoljivosti i reputacije kompanija skrivenih ampiona, te istovremeno davanje primjera drugim kompanijama kako je mogue ostvariti poslovni uspjeh u ovom dijelu svijeta. S obzirom da je prolo tek neto vie od dvije decenije kako su mnoge od CEE zemalja postale trine ekonomije i dozvolile slobodan razvoj poduzetnitva, istraivanje je identificiralo iznenaujue veliki broj kompanija-skrivenih ampiona u ovim zemaljama. Radi se o inovativnim kompanijama sa visokim sposobnostima i u razliitim industrijskim granama, kompanijama sa unutarnjim snagama, poslovnom strau, vrhunskim znanjem i ambicioznim ciljevima. Istraivanje je pokazalo da su mnogi od osnivaa i vlasnika skrivenih ampiona zapravo srasli sa svojim kompanijama, da je njihov posao njima vie od posla te da su esto locirani u manjim lokalnim zajednicama s kojima su tijesno povezani. U svojim kljunim vrijednostima, skriveni ampioni i njihovi lideri su pokazali znaajne slinosti gledano kroz sve CEE zemlje i kulture. Rezultati naeg istraivanja su pruili detaljnu analizu faktora uspjeha kompanija-skrivenih ampiona u ovom dijelu Europe i jasno su pokazali njihova zavidna poslovna i trina postignua. Ali mi se takoer nadamo da e pria o skrivenim ampionima u biznisu biti ohrabrenje i poziv mnogim mladim ljudima kod nas da se ukljue u ligu skrivenih ampiona, te da pokau da su ambiciozni, puni energije i spremni na naporan rad. Mnogi nai studenti na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu su upravo takvi i ako mi jo uspijemo da im pruimo dobro obrazovanje, temelji za nicanje novih skrivenih ampiona bit e postavljeni. Zato dajemo i dat emo najbolje to moemo s nae strane, i elimo da s optimizmom gledamo na pojavu novih i novih bosanskohercegovakih skrivenih ampiona u godinama koje dolaze. Nastavljamo raditi!

PRODAJA

Samir Hodi

samir.hodzic@instore.ba

IZVRNI UREDNIK
Zlata Karkin
zlata.karkin@instore.ba

NOVINARI

Igor urovi, Marko Hrastar, Tomislav Ciliga, Jelena Domovi, Milica Petrovi, Una Milievi, Alma Rastoder, Nataa Atanasova

STRUNI SARADNICI

Kenan Utovi, Vedrana Seksan, Darko Vaseli, Samo Uhan, Milan ulibrk, Miroslav Saraevi, GfK, Euromonitor, Datalab BH d.o.o.

LEKTOR

Edina Mizi

edina.mizic@instore.ba

MARKETING/LOGISTIKA
Alma Guberini
alma.guberinic@instore.ba

DIZAJN

Narobe Studio, Slovenija

PRELOM

Altermedia d.o.o.

KOORDINATOR SVIH IZDANJA

Maksim urovi
maksim@instore.rs

TAMPA

Radin print d.o.o. Sveta Nedjelja, 10000 Zagreb, Hrvatska

Pie: prof. dr. Nenad Brki Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu

Krajem prole godine u izdanju izdavake kue Springer izala je iz tampe dugo pripremana knjiga Hidden Champions in CEE and Turkey (Skriveni ampioni u zemljama srednje i istone Europe i Turske). Knjiga se bavi otkrivanjem i predstavljanjem kompanija koje bismo mogli opisati kao skrivene ampione. Termin skriveni ampion je sastavio profesor Hermann Simon 1996. godine kroz istraivanje fenomena ogromnog njemakog izvoza koji dolazi od firmi koje su javnosti manje poznate, ali su vrlo inovativne i uspjene male i srednje kompanije. Te su kompanije obino meu globalnim i/ili regionalnim liderima u svom podruju. Od 2011. godine, Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu, zajedno sa drugim lanovima CEEMAN asocijacije, provodio je istraivanje o kompanijama-skrivenim ampionima u centralnoj i istonoj Europi. Kao asocijacija od 185 institucija za razvoj menadmenta iz 43 zemlje iz cijeloga svijeta, CEEMAN (Central and East European Management Development Association) ima misiju da povea kvalitet razvoja menadmenta u tranzicijskim i dinaminim ekonomijama. Znaajan dio te

IZDAVA

Altermedia d.o.o. Hasana Brkia 2 71000 Sarajevo Bosna i Hercegovina Tel: +387 33 710 616 Fax: +387 33 710 615 E-mail: redakcija@instore.ba Web: www.instore.ba
InStore magazin je mjeseni, specijalizirani magazin za trgovinu robom iroke potronje. Besplatno se distribuira ciljnoj skupini: trgovcima, proizvoaima, distributerima i prateoj industriji. Izdava zadrava pravo da odredi ciljnu grupu. InStore magazin se ne distribuira osobama mlaim od 18 godina. Za lanke, fotografije i oblikovanje, magazin zadrava sva prava. Tira: 7.000 primjeraka.

mart 2014 www.instore.ba

sadraj
Izdvajamo

6 Novi objekti 8 Domae vijesti 12 Regionalne vijesti 16 Veliki trgovci 18 Svjetske vijesti 20 Osvrt strunjaka

Osvrt strunjaka

20

Prof. dr Joe M. Pons, vanredni profesor na IEDC - Poslovnoj koli Bled, za InStore magazin: U periodima recesije raste cjenovna osjetljivost kupaca, prodaja se u mnogim kategorijama pomjera ka proizvodima i uslugama koji su nie cjenovno pozicionirani. Ovo objanjava rast ponude proizvoda sa osnovnim vrijednostima, kao i privatnih robnih marki, u veini europskih supermarketa.

Da li se proces zavrava

Intervju

Teka godina za europske trgovce

22 Istraivanje Deloitte

24 Intervju

Konferencija Marketing pobjeuje u zemlji, regiji i svijetu se pribliava. U hotelu Hyatt u Beogradu 10. aprila govornik e biti i Jelena Risti, potpredsjednik za marketing i strategiju kompanije Delhaize Srbija koja za na magazin otkriva kakva je uloga i znaaj marketinga u kreiranju imida jednog trgovca kod potroaa.

24

Jelena Risti, potpredsjednik za marketing i strategiju, Delhaize Srbija

Analiza

26 Analiza

Mo mobilnih aplikacija

28 Svijet u brojkama

Usmjereni na konstantnu potronju

30 Istraivanje

Aplikacije pomau u postavljanju stepenica uspjeha: neprimjetne, line i diferencirane. Za trgovce, vanost aplikacija e vjerovatno dodatno rasti, jer premouju jaz izmeu online i offline rada dok iste te aplikacije, osnauju kupce sa ogranienim budetom koji sada mogu da trae povoljnije ponude ili jednostavno bolju cijenu u trenutku, to stvara transparentniju realnost u maloprodaji.

26

Telefon umjesto novanika

32 InPromocije
Euroshop-prevaziao oekivanja

34 Na mjestu dogaaja

inPromocije

32

I ovaj put InStore je zabiljeio promocije organizovane u trnim centrima irom Bosne i Hercegovine.

Vodi kroz kategoriju: Kozmetika

35

mart 2014 www.instore.ba

35 Vodi kroz kategoriju: Kozmetika 50 Istorija brenda 54 Vjerovali ili ne...

Istorija brenda

Nelt: Ukus tradicije

Ve godinama Neoplanta na trpeze potroaa iznosi najukusnije proizvode od mesa, iri asortiman i uvodi razliite brendove za svaiji ukus. To je jedan od najstarijih brendova u Srbiji koji konstantno biljei rast prodaje i svrstaje se meu lidere mesne industrije.

50

55 InFokus
Jestiva ulja

InFokus: Jestiva ulja

66 U maloj radnji

55

Prie sa polica

72 Tehnologije
Poboljanje efikasnosti

U maloj radnji: prie sa polica

66 76

74 Business support

Pregovaranje za dobar ERP

Kau svi da u poslu nema emocija, da je danas sve bazirano na interesu. Da ne treba raditi srcem, ve samo glavom. Da treba biti hladan. Ne znam, moda ovi friideri to mogu. Moda ovo pivo treba da bude takvo. Ja sam, ipak, samo ovjek

76 Periskop
Vie od kreativnosti

Periskop

78 Periskop iz regije
arobnjaci stvarnosti Ko je...danas glavni Veite se, polijeemo ivot u crvenom

Kolumnista Kenan Utovi u ovom broju pie: Prilikom odabira imena kompanije moramo voditi rauna o tri bitna elementa. Iza imena mora stajati pria, zanimljiva, smijena, inspirativna koja e vae sagovornike ostaviti oduevljene. Ime mora biti pamtljivo. Istraivanja su pokazala da se najbolje pamte imena koja imaju samo dva sloga. Tu su svakako Nike, Apple, Facebook, Twitter, Dreamworks, Pixar ili eBay.

80 Dodatak o leasingu 88 Vox populi

Dodatak o leasingu
Proitajte kako leasing aranmani omoguavaju pravnim i fizikim licima jednostavniji, bri i jeftiniji nain nabavke opreme, vozila, maina, naroito u uslovima nedostatka sopstvenog kapitala, nedovoljno povoljnih bankarskih kredita, nefunkcionisanja pravne drave i slinih oteavajuih okolnosti.

80 88

Vox Populi

U veini sluajeva prodaju nam se iste ublehe, madagaskarsko ulje u kremi nije vidjelo ni istoimeni crtani film, a ne da je dolo direktno sa otoka, ali i to koliko se ubleha prodaje, govori mnogo o tome u kakvom svijetu ivimo. Nikada mi nee biti jasno kako smo doli u situaciju da se u jednom amponu nae vie vitamina nego je predvieno za obaveznu dozu u uini djece osnovnih kola. pie InStore kolumnistica Vedrana Seksan.

mart 2014 www.instore.ba

novi objekti
Srbija: Srbija:

Novi Roda market na Banovom brdu

Roda market na Banovom brdu, u Ulici Blagoja Parovia 73, otvoren je 20. februara. Nova Roda potroaima nudi vie od 4.000 proizvoda, a objekat je opremljen i pekarom sa internom proizvodnjom sendvia.

Otvorena Idea na Bulevaru kralja Aleksandra

Povodom otvaranja potroae su iznenadile promocije i degustacije proizvoda, kao i brojna iznenaenja.

Srbija:

Jo jedna Slatka kua

Kompanija Swisslion Takovo otvorila je jo jednu Slatku kuu na Novom Beogradu. Prodavnica se nalazi na Bulevaru Arsenija arnojevia 95-97, u okviru grko-kiparskog centra, a prostire se na 160 kvadratnih metara. Nova Slatka kua potroaima nudi proizvode iz asortimana kompanije Swisslion Takovo. Kompanije Idea otvorila je krajem februara prodavnicu na Bulevaru kralja Aleksandra broj 44 u Beogradu. Nova trgovina se prostire na dva nivoa, na vie od 350 kvadrata prodajnog prostora. U asortimanu se nalaze svakodnevno potrebne namirnice, svjee voe i povre, svjee meso, kao i kune potreptine i hemija, a u okviru objekta nalazi se i odjeljenje pekare. Povodom otvaranja Idea je za sve kupce pripremila iznenaenja, poklone i popuste.

O Slatkoj kui
Slatka kua je lanac maloprodajnih objekata specijalizovan za prodaju i promociju slanih i slatkih proizvoda Swisslion Takovo koncerna. Prodajnu mreu ini 110 maloprodajnih objekata irom Srbije, kao i prodavnice u zemljama regije.

Slovenija:

Spar i u kofjoj Loki

Spar Slovenija nastavila je sa irenjem maloprodajne mree, otvaranjem hipermarketa u kofjoj Loki, u Kidrievoj ulici 23b, 20. februara. Ukupna investicija u izgradnju objekata i krunog toka, koju je finansirala kompanija Spar Slovenija, iznosi est miliona eura. Prodajni objekat prostire se na 1.960 kvadratnih metara, a u njemu je zaposleno 30 ljudi, koji e usluivati potroae na etiri kase. U okviru hipermarketa nalazi se i prodavnica obue. Novi hipermarket nudi proizvode poznatih brendova, a posebna panja posveena je svjeem programu, pa prodavnica posjeduje odjeljke

Hrvatska:

Spar u centru Zagreba

Jo jedna hrvatska poslovnica Spar supermarketa, 11. po redu, otvorena je u Juriievoj ulici u Zagrebu, 21. februara. Ovo je drugi Spar u centru grada i veoma smo ponosni na njega, jer predstavlja najveu prodavnicu ove vrste. Drago nam je da nas je Hrvatska prepoznala kao partnera i dala nam ovakav prostor, izjavio je predsjednik uprave Spar Hrvatska Helmut Anton Fenzl. Prodavnica je obezbijedila 24 nova radna mjesta. Nju su simbolinim presjecanjem vrpce otvorili predsjednik Uprave Spar Hrvatska Helmut Anton Fenzl i zagrebaki gradonaelnik Milan Bandi.

zelene pijace, mesnice, ribarnice i pekare. U radnji postoji i sekcija To go, u kojoj se mogu kupiti gotova jela, sendvii i salate. Posebne karakteristike nove prodavnice su energetska efikasnost, Daikin conveni - pack rashladni sistem i LED osvjetljenje. Spar Slovenija je ovom prilikom donirao 4.000 eura O.. Jele Janeia.

Slovenija:

dm otvorio obnovljenu poslovnicu

U Zagorju je prethodnog mjeseca otvorena obnovljena dm trgovina, u Kopalikoj ulici 14, saopeno je iz kompanije. Na dan otvaranja su za kupce bila pripremljena posebna iznenaenja, pokloni i popusti.

mart 2014 www.instore.ba

domae vijesti
Poele pripreme za Sarajevo Business Forum 2014
U sklopu priprema za odravanje ovogodinje 5. meunarodne investicijske konferencije Sarajevo Business Forum (SBF) 2014., koja e se 14. i 15. maja odrati u Sarajevu, Bosna Bank International (BBI) organizirala je radionice za kompanije i pojedince za prijavu i izradu projekata koji bi mogli biti prezentirani i ponueni stranim investitorima na SBF-u. U okviru ovih priprema BBI banka i njen BBI VIP biznis klub tokom februara i marta odrali su radionice u Banja Luci, Tuzli, Bihau, Vitezu, Trebinju i Mostaru i privrednicima iz ovih regija prezentirali metodologiju izrade projekata za strane investitore. Punu podrku Sarajevo Business Forumu dale su kantonalne privredne komore i privredne komore Federacije i Republike Srpske iji su predstavnici zajedno sa ekonomskim strunjacima BBI banke uestvovali na ovim radionicama. Workshopovi imaju za cilj domaim privrednicima i ljudima sa idejom pomoi da na najbolji nain pripreme projekte za predstojei SBF. Privrednici su najvie interesa pokazali za izradu poljoprivred-

Uredila Edina Mizi aljite nam vae vijesti

edina.mizic@instore.ba

Banjaluka pivara ostvarila pozitivne rezultate

Banjaluka pivara je u 2013. godini ostvarila neto prihod od prodaje u iznosu od 18,9 miliona eura i neto dobit od 104 hiljade eura, ime se vratila u zonu profitabilnog poslovanja, saopeno je iz te kompanije. Poveanjem prodaje od 12 posto na 407 hiljada hektolitara piva i rastom prihoda za 14 posto u odnosu na 2012., potvren je liderski status Banjaluke pivare meu pivarama u Bosni i Hercegovini, istie se u saopenju. Pivara je uspjela da smanji ukupno kreditno zaduenje na 11,25 miliona eura, a u 2013. otpla-

nih i projekata iz oblasti energije. Interesantno je spomenuti i jednu zanimljivu ideju izgradnje eko-reciklanog pogona koja je predstavljena u Tuzli. U Sarajevu e 12. marta biti uprilieno zavrno rezimiranje/ savjetovanje o izraenim projektima kada mogu prisustvovati svi zainteresirani privrednici iz BiH i Jugoistone Europe. BBI putem svog BBI VIP Biznis kluba, koji je inae organizator SBF-a i na ovaj nain poziva kompanije i pojedince iz BiH, Albanije, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, Slovenije i Srbije da prijave/dostave svoje projekte za uee na Forumu. Projekti i uee u radionicama mogu se prijaviti u bilo kojoj poslovnici BBI-a (www.bbi.ba ili putem stranice www.sarajevobusinessforum.com). Na 5. SBF-u investitorima e biti predstavljeni projekti iz oblasti: energije, poljoprivrede, turizma, infrastrukture i nekretnina.

eno je 4,6 miliona eura duga. I u naredne tri godine prioritet firme ostaje smanjenje zaduenosti, ali i nove investicije. Banjaluka pivara e tokom 2014. godine nastaviti sa ulaganjima, efikasnijim upravljanjem potronjom energije i modernizacijom proizvodnje, kao i plasiranjem novih proizvoda.

Najvie poskupjeli alkohol i cigarete

Ukupne potroake cijene u januaru u Republici Srpskoj bile su za 0,1 posto vee u odnosu na decembar prole godine, a najvie su poskupjeli alkohol i cigarete i to 4,2 posto. U saopenju iz Saveza sindikata Republike Srpske navodi se da je potroaka korpa za etverolanu porodicu u januaru iznosila 1.844 KM, a prosjena plata pokrivala je 43,92 posto. Porodice u Srpskoj su u januaru za prehranu trebalo da izdvoje 684 KM, stanovanje i komunalne usluge 568 KM, za prevoz 195 KM, odjeu i obuu 135 KM, za obrazovanje i kulturu 81 KM, a za higijenu i njegu zdravlja 77 KM, dodaje se u saopenju.

Odran sedmi festival vina i gastronomije

Sedmi meunarodni festival vina i gastronomije odran je u sarajevskom hotelu Bosna 4. i 5. marta. Dvije hiljade posjetilaca imalo je priliku da proba vina iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Makedonije, Italije, Portugala, panije, Francuske i sa Novog Zelanda, a ocjenjivalo ih je 80 degustatora. Zahvaljujui tvrdoglavosti i elji za nastavkom tradicije, festival smo uspjeli da odrimo i ove godine, rekao je organizator Darko Koavi. Na sajmu su, izmeu ostalog, uestvovali i proizvoai prehrambene, mlijene i mesne industrije.

Teanjski dijamant meu najboljim svjetskim vodama

Na prestinom sajmu vode u Berkeley Springsu u Virginiji (SAD) Teanjski dijamant osvojio je etvrto mjesto u kategoriji kiselih mineralnih voda. Na ovaj nain, Teanjski dijamant je jo jednom potvrdio da se nalazi u samom svjetskom vrhu kada su u pitanju prirodne vode. Na neki nain ovo mjesto potvruje kontinuitet dobrog rada i kvalitete vode. Nismo sluajno u samom vrhu to je veliko ohrabrenje i podstrek za daljnji rad, kae ponosni vlasnik Ibro Omerbai. Iz ove kompanije najavljuju izvoz na trite itavog Arapskog zaljeva.

Za vie vijesti iz Bosne i Hercegovine pratite nas svakodnevno na www.instore.ba

maj 2012 www.instore.ba

10

mart 2014 www.instore.ba

domae vijesti
Mercator nastavlja Povratak Klasa na velika vrata implementaciju projekta 100 % fka, Bosanski lokum, Sarko, Jaro, Tahan halva, Klasov hljeb, zatim domae Klasove tjestenine, kafa Saraj, vrado kupaca imaju preko maloprodajne mree Mercator BH. Tokom obilaska proizvodnih pogona Neven Hadisulejmanovi, direktor drutva Mercator BH d.o.o. je istakao sljedee: Ova posjeta je dokaz naeg opredjeljenja za davanje podrke domaim proizvoaima. elja nam je da se saradnja Klasa i Mercator BH nastavi i unaprijedi u svim segmentima poslovanja. Mercator e i u narednom periodu intenzivirati napore da kupcima ponudi kvalitetne domae proizvode iz Klasovih proizvodnih pogona . Rusmir Hrvi, direktor drutva Klas d.d. Sarajevo je naglasio kako se zahvaljuje na podrci i posjeti, te kako posebno cijeni inicijativu za saradnju na projektu 100% domae. Klasova iroka paleta proizvoda baziranih na itaricama: brano, hljeb, peciva, tjestenine i konditorski proizvodi su ve u asortimanu Mercatora BH, navodi Hrvi. timo na prodajne police, rijei su Rusmira Hrvia, direktora kompanije Klas d.d. Sarajevo. Klas spada meu ponajbolje bosanskohercegovake brendove uope sa tradicijom od 114 godina uspjenog poslovanja u prehrambenoj industriji, savremenom tehnologijom, sistemom za kontrolu sigurnosti hrane, te velikim pekarskim znanjem i kvalitetom proizvoda, viestruko nagraivanih irom svijeta. Kvalitet Klasovih proizvoda potvren je i certifikatima kao to su ISO 9001:2000, HACCP, ISO 14001:2005 i HALAL.

Nastavak saradnje sa domaim proizvoaima u projektu 100 % domae Mercator BH najavljuje obilaskom proizvodnih pogona Klasa u Sarajevu, to je sastavni dio stratekog opredjeljenja za konstantno unapreenje saradnje sa domaim proizvoaima u pruanju podrke za bolji plasman domaih proizvoda. Mercator BH je prolu godinu uspjeno implementirao saradnju sa domaim proizvoaima i kroz projekat 100% domae. U okviru projekta menadment Mercator BH je posjetio proizvodne pogone, uvjerio se u kvalitet proizvoda, strunost i predanost domaih proizvoaa da na trite s ponosom plasiraju domae proizvode koji svoj put

U silose bosanskohercegovake prehrambene industrije Klas d.d. Sarajevo dopremljen voz penice. Radi se o isporuci od preko 1000 tona ove osnovne sirovine za proizvodni program Klasa. Nastojat emo im prije uposliti to je mogue vei dio kapaciteta Klasa, a ovo je na prvi korak ka tom cilju. To je preduvjet da visokokvalitetne Klasove brandove kao to su Zlatni puder, Klasovo brano, Klasova ju-

Pekari u BiH nee sniziti cijenu hljeba

Pekari u Federaciji BiH tvrde kako je cijena penice i brana pala, dok pekari u RS kau da je brano poskupjelo u protekla tri mjeseca. Tvrdnje iz FBiH su zauujue s obzirom na to da je kilogram brana u FBiH skuplji za skoro 0,30 KM u odnosu na cijenu brana za pekare u RS. U Federaciji brano u pekarskoj industriji kota 0,87 KM, a u RS 0,59 KM. Iako je Udruenje potroaa BiH dalo preporuku proizvoaima hljeba da snize cijene, to se nee desiti, jer, kako navode proizvoai, ide suni period, a riznice drave, kada su u pitanju robne rezerve, su prazne. Saa Trivi, predsjednik Pekarske industrije RS i direktor firme Krajinaklas, istie da je brano poskupjelo, te da Udruenje potroaa BiH nema dobre informacije. Cijena hljeba je realna. Nee doi do snienja cijena hljeba, poruio je Trivi. Meutim, neki proizvoai u Sarajevu samoinicijativno su snizili cijene hljeba. Iz Aspeka, proizvoaa hljeba u Sarajevu, kau da su oni prije dvije sedmice na trite izbacili hljeb od 350 grama po cijeni od 0,50 KM, te da se ovaj proizvod moe kupiti u svim veim prodavnicama u Kantonu Sarajevo. Kako istiu u Savezu udruenja potroaa BiH, u proteklom periodu pekari su imali priliku kupiti brano po niim cijenama, ali su zadrali visoku cijenu hljeba. Mesud Lakota, sekretar Udruenja potroaa KS i FBiH, kae da je najvei problem to to u BiH nema robnih rezervi, te da niko proizvoaima i prodavcima ne moe narediti kakve e cijene formirati zbog zakona koji dozvoljava slobodno formiranje cijena.

U Bosnu i Hercegovinu uvezeno vode u vrijednosti od 2,28 miliona KM

U prva dva mjeseca ove godine u BiH je uvezeno raznih vrsta voda u koliini od 4.252 tona, ukupne vrijednosti 2,28 miliona KM, izjavio je portparol Uprave za indirektno oporezivanje BiH Ratko Kovaevi. On je naveo da je najvei uvoz vode bio iz Srbije, Hrvatske i Slovenije. Kovaevi je rekao da je za prva dva mjeseca prole godine u BiH uvezeno 4.627 tona raznih vrsta voda, ukupne vrijednosti 2,1 miliona KM. Prema njegovim rijeima, za prva dva mjeseca ove godine iz BiH je izvezeno 1.978 tona raznih vrsta vode, ija je vrijednost bila 348.754 KM, dok je u istom prologodinjem periodu izvezena koliina od 3.002 tona ukupne vrijednosti 312.000 KM. Voda se uglavnom izvozila u Hrvatsku i Srbiju. Kovaevi je rekao da su najvei izvoznici bili Sarajevski kiseljak, Voda kruna, Vitinka, VIK i Planinski biser. Prema podacima UIO, u proloj godini izvezeno je raznih vrsta voda u vrijednosti od 8,4 miliona KM, a uvezeno u vrijednosti od 19,5 miliona KM. Srna

mart 2014 www.instore.ba

11

Raste nivo robne razmjene BiH i Srbije

Ukupna robna razmjena BiH i Srbije prole godine iznosila je 1,74 milijarde dolara i pribliava se nivou od prije tri godine, kada je zabiljeila najvei rast. Robna razmjena prole godine vea je za 8,9 posto u odnosu na 2012. godinu, ali i kao i ranijih godina srpska privreda biljei suficit od 698,4 miliona dolara, objavljeno je na stranice Privredne komore Srbije. Uvoz iz BiH u Srbiju je vei za sedam posto u odnosu na 2012. godinu i iznosio je 521,5 miliona dolara. Izvoz Srbije u BiH u protekloj godini iznosio je 1,219 milijardi dolara i biljei rast od 9,7 posto u odnosu na 2012. godinu. Srbija najvie izvozi u BiH prehrambene proizvode i pie, to ini treinu izvoza. Bosna i Hercegovina je vodee izvozno trite za srpsku privredu. Ukupna robna razmjena BiH i Srbije za prvih 10 mjeseci prole godine iznosila je oko 1,42 milijarde dolara, to je za 5,6 posto vie nego u istom periodu 2012. godine.

Bh. brendovi u Ibn Battuta Mallu

Nakon to je iz Vispakovog skladita krenula prva poiljka bh. prehrambenih proizvoda na trite Ujedinjenih Arapskih Emirata, proavi stroge procedure domai brendovi meu kojima su i Zlatna dezva, Zlatni puder, Oaza, Love Kent medenjaci, Jaro, Tajna i Wiwia praline, ve su se nali na policama najveeg koncept- shopping centra na svijetu. Uz Vispak, meu izvoznicima su i voda Oaza Teanjski kiseljak, Klas Sarajevo, Akova Group Sarajevo, Voar Brko, Hepok Mostar, Sava Bijeljina, Spektar Drink i Semberija Bijeljina, te Kondisa Sarajevo. Nije nam prvi put da izvozimo u neku od zemalja Zaljeva. Podsjetit u da smo prije neto vie od godinu i po poeli s realizacijom izvoza u Saudijsku Arabiju. Raduje nas da ovaj put prilkom izvoza u Ujedinjene Arapske Emirate nismo sami, i da smo u drutvu bh. kompanija iji kvalitet je neupitan. Vjerujem da je ovo jedan od naina kako ujedinjeni moemo iskoristiti prednosti domaih brendova, rijei su Vispakovog menadera za izvoz Muhameda Muzaferije. Izvoz se realizuje posredstvom kompanije Balkan Trading iz Dubaija. Ibn Battuta Mall, najvei je svjetski tematski trni centar. U centru s ponosom istiu da su nainili revoluciju spojivi maloprodaju, edukaciju i zabavu na jednom mjestu. Shoping mall predstavlja uzbudljivu mjeavinu vie od 275 trgovakih radnji, 50 restorana i velikom ponudom prehrambenih namirnica, u okviru kojeg se nalazi i 21 kino.

12

mart 2014 www.instore.ba

regionalne vijesti

Uredila Jelena Domovi aljite nam vae vijesti

jelena@instore.hr

Milped poeo sa radom

Kompanija Milped, jedan od najveih regionalnih logistikih sistema, u 2014. godinu uao je proirenjem na trite Hrvatske. Sadanjim i buduim klijentima su na raspolaganju sve potrebne logistike usluge koje se u novootovorenom privrednom drutvu, kao i u cjelokupnom Milped sistemu, obavljaju po najviim meunarodnim standardima, poruili su iz kompanije. Da podsjetimo, osim u Srbiji, Milped regionalno posluje u Crnoj Gori, Hrvatskoj i Sloveniji, a ove godine e biti ojaan otvaranjem preduzea u Albaniji.

Rezultati poslovanja

- Kompanija Jamnica, koja posluje u okviru koncerna Agrokor, u proloj godini je ostvarila 45,8 miliona eura neto dobiti, to predstavlja porast u odnosu na 2012. godinu, kada je dobit iznosila 16 miliona eura. Najznaajniji utjecaj na ostvarenu dobit, kao i na ukupne prihode, imala je prodaja linije vonih sokova Juicy Stani grupi, u iznosu od 38 miliona eura, objanjava menadment Jamnice. Ukupni prihodi kompanije prole godine su iznosili 0,24 milijarde eura, to je za 25,2% vie nego u 2012. godini. Prihodi od prodaje poveani su za 24,4% na 0,24 milijarde eura.

- Saponia je u 2013. godini ostvarila 89 miliona eura prihoda, to predstavlja rast od 7 posto u odnosu na 2012. godinu. Damir Skender, predsjednik Uprave Saponije, zadovoljan je rezultatima, a istakao je da je rast od 2,4 posto u Hrvatskoj posebno znaajan, ako se uzme u obzir da je finansijski volumen trita deterdenata iroke potronje pao za pet posto u odnosu na 2012.

- Neto dobit kompanije Podravka, bez jednokratnih stavki, u 2013. godini iznosi 26 miliona eura, to predstavlja rast od 78 posto u poreenju sa neto dobiti iz 2012. godine, saopeno je iz kompanije. Ukupna prodaja grupe Podravka u 2013. godini iznosila je 472,4 miliona eura, to ukazuje da je kompanija na kljunim tritima zadrala prologodinji nivo ukupne prodaje. Na domaem tritu prodaja je pala, ali je zabiljeila rast na svim inostranim tritima. Najvei porast ostvaren je na tritu Jugoistone Europe. Prodaja stratekog poslovnog podruja Prehrana i pia iznosila je 360,77 miliona eura, to predstavlja smanjenje prodaje za jedan posto.

- Ledo je u protekloj godini ostvario konsolidovani poslovni prihod od 0,27 milijardi eura. Poslovni rashodi iznose 0,24 milijardi eura, to je rezultiralo ostvarenom dobiti iz poslovanja u iznosu od 30,5 miliona eura, navodi se u izvjetaju. Neto dobit za posmatrani period iznosi 25 miliona eura, to predstavlja poveanje u odnosu na 20 miliona ostvarenih u prethodnoj godini, govore podaci objavljeni na Zagrebakoj berzi. - Atlantic Grupa je u 2013. godini ostvarila prihode od prodaje u iznosu od 664,6 miliona eura, to u odnosu na isti period prole godine predstavlja rast od 2,5 posto. Usprkos oteanim uslovima poslovanja posljednjih nekoliko godina, naroito u regiji Jugoistone Europe, gdje Atlantic Grupa ostvaruje najvei dio prihoda, i u 2013. godini nastavili smo s rastom, ispunjavajui ve estu godinu najavljena oekivanja. Rezultatima i rastom na tritima ZND-a, kao i na kljunim europskim tritima, potvrujemo strateku orijentisanost kompanije na internacionalizaciju, kao i internacionalni potencijal naih brendova, kao to su Argeta, Donat Mg, Multipower, Cedevita GO! i Bebi, istakao je Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic Grupe. Ukupnom rastu prihoda od prodaje Atlantic Grupe u 2013. godini najvie su doprinijela strateka poslovna podruja Sportska i aktivna prehrana (rast od 14,9%) s najboljim rezultatima na tritima Njemake, panije i Rusije, Zdravlje i njega (5,1%) koje biljei rast na hrvatskom i ruskom tritu, kao i Slatko i slano (2,8%) s rastom na tritima Srbije, Makedonije i Hrvatske. Kafa se sa 21,5 posto uea u ukupnim prihodima od prodaje istie kao najvea pojedinana kategorija sa 143 miliona eura. Posmatrano po tritima, najvei rast ostvaren je u Rusiji i ostalim zemljama ZND-a (22,2%).

- Bruto dobit Kra grupe ostvarena u poslovnoj 2013. iznosi 43,8 miliona eura i vea je od dobiti ostvarene prethodne godine za 5,2 posto, dok je neto dobit viestruko uveana i iznosi 1,3 miliona eura, objavili su iz Kraa. U proloj godini grupa je ostvarila konsolidovane ukupne prihode u iznosu viem od 130 miliona eura, pri emu su prihodi od prodaje na domaem tritu iznosili 73 miliona eura, dok je izvozom ostvareno 42,7 posto ukupnih prihoda od prodaje, odnosno 54 miliona eura. Iz kompanije napominju da su posebni napori uloeni u aktivnosti plasmana i poveanja izvoza proizvoda na inostrana trita, uprkos nepovoljnim uslovima izvoza u zemlje CEFTE. Tako je prole godine povean obim izvoza na trita Slovenije, Australije, SAD, Njemake, vedske i Crne Gore, navode iz Kraa.

Za vie vijesti iz regiona pratite nas svakodnevno na www.instore.ba

mart 2014 www.instore.ba

13

Uredio Marko Hrastar aljite nam vae vijesti

marko.hrastar@instore.si

Agrokor investirao u nove Konzum centre

Novi rok za dogovor o Mercatoru

Agrokor je najavio otvaranje dva nova centra na podruju Zagreba, ukupne vrijednosti od 18 miliona eura, ime e biti obezbijeeno vie od 200 novih radnih mjesta. Super Konzum Stenjevec, na Samoborskoj cesti 102, ukupne je prodajne povrine 1.805 m. Osim prodavnice Konzum, u njemu e kupcima biti na raspolaganju i dodatni sadraji partnerskih kompanija. Novi centar, u koji je investirano ukupno 5,2 miliona eura i u kojem e biti zaposleno 60 radnika, bit e otvoren sredinom marta. Centar Graani veliki je poslovno-trgovaki centar, izgradnja ovog kompleksa vrijedna je 13 miliona eura, a njegovo otva-

ranje planirano je za novembar 2014. godine. U centru Graani, na povrini od oko 12.000 m2 i tri etae, stanovnicima ovog dijela grada na raspolaganju e biti i banka, drogerije, zabavni, ugostiteljski i sportski sadraji, trgovina modnim dodacima, prodajno mjesto mobilnog operatera, cvjeara, radnja za hemijsko ienje itd. Ovime e graani sjevernog dijela Zagreba dobiti mjesto na kojem e obaviti kupovinu svega potrebnog u blizini svoga doma, bez potrebe da idu u grad ili udaljene trne centre, poruuju iz kompanije. Otvaranjem centara Stenjevec i Graani, broj Super Konzum prodavnica na teritoriji Hrvatske porast e na 61, od ega je 17 na podruju Grada Zagreba.

Koncern Agrokor potpisat e dogovor sa bankama povjeriocima Mercatora, kojim e rok za konaan dogovor o restrukturiranju Mercatorovih kredita biti produen. Slovenski mediji objavili su poetkom februara vijest da su banke postigle sa Agrokorom naelni dogovor o restrukturi-

ranju dugova i dokapitalizaciji slovenske kompanije nakon preuzimanja. Dogovor je, prema pisanjima, trebalo da bude potpisan krajem februara, ali ova informacija nije dobila zvaninu potvrdu. Oekuje se da se itav postupak vezan za prodaju veinskog paketa dionica Mercatora koncernu Agrokor realizuje do kraja maja.

I u BiH produen rok

Vijee za konkurentnost BiH produilo je rok za donoenje rjeenja o ocjeni koncentracije u postupku koji se vodi na zahtjev Agrokora, radi sticanja veinskog paketa kompanije Poslovni sistem Mercator. U saopenju sa sjednice Vijea ne navodi se do kada se rok produuje.

Ulaganje u PIK Vrbovec

Ukupne investicije Agrokor koncerna u PIK Vrbovec od 2005. iznose 0,14 milijardi eura, od ega je, zakljuno sa 2013, 39 miliona eura uloeno u novu fabriku za proizvodnju trajnih kobasica, pogon za narezivanje i skladite gotovih roba, a planira se i nastavak investicija sa novih 6,5 miliona eura godinje, saopili su iz Agrokora. Od posebnosti u investicijama istiu Belu sobu, gdje je smjeten pogon za narezivanje mesnih preraevina.

Novi predsjednik DMS

lanovi novog upravnog odbora Drutva za marketing Slovenije izabrali su Darka Dujia za predsjednika drutva u periodu od 2014. do 2017. godine. Za potpredsjednika je izabrana Aleksandra Brank. Prema rijeima novog predsjednika, nova ekipa je imala dobar poetak, a posjeduje potencijal za kvalitetan rad. Smatram da je ve prvi kontakt pokazao da smo dinamian i produktivan tim, koji predstavlja kontinuitet i novu energiju. Svi lanovi su ukljueni u savremene

Novi direktor u Zagrebakoj pivari

Na poziciji direktora proizvodnih operacija Zagrebake pivare od februara 2014. nai e se Ivan Vrbi. Na novoj funkciji on e biti odgovoran za ostvarivanje ciljeva proizvodnih operacija i osiguravanje najviih standarda sigurnosti na radu, brige za okolinu i kvalitet piva, saopeno je iz kompanije. Karijeru u Zagrebakoj pivari Vrbi je zapoeo 2006. godine, na poziciji procesnog ininjera u odjelu Proizvodnje. Ubrzo je

naine razmiljanja o marketingu, a svjesni smo da Drutvo za marketing Slovenije u okviru svoje djelatnosti mora pokazati te savremene marketinke pristupe, rekao je Duji.

Interesovanje za Radensku
Rok za predaju obavezujuih ponuda za preuzimanje udjela od 82 posto u kompaniiji Radenska istekao je 11. februara. Za udio u slovenskoj fabrici, koji trenutno posjeduje Pivara Lako, interesovanje je potvrdila Kofola. Ovo je potvrdio predsjednik Uprave eke kompanije Jannis Samaras, a zvaninu ponudu je u njihovo ime predalo preduzee Genesia.

unaprijeen na mjesto specijaliste za podrku pivarama regije Srednje i Istone Europe. On je 2010. godine postao menader tehnike podrke pivarama za Europu kompanije Molson Coorsa.

14

mart 2014 www.instore.ba

regionalne vijesti

Uredila Milica Petrovi aljite nam vae vijesti

milica@instore.rs

Novi proizvodnodistributivni centar Gomexa

Novi proizvodno-distributivni centar kompanije Gomex puten je u rad 10. februara u industrijskoj zoni Jugoistok u Zrenjaninu. Objekat se prostire na zemljitu povrine 4.800 m2, sa svojih 1.100 m2 proizvodno-distributivnog prostora. Vrijednost investicije iznosi oko 1,5 miliona eura. Tokom drugog polugodita protekle poslovne godine, kompanija Gomex je ula u realizaciju projekta izgradnje centra za proizvodnju i distribuciju specifine robe, poput mesnih i mlijenih proizvoda, koja zahtijeva stroge uslove uvanja i manipulacije. Projektovani distributivni kapa-

Vie domaih proizvoaa

Slovaku, Ukrajinu i Moldaviju. Najvee interesovanje u mrei distributivnih centara Metro postoji za srpske artikle iz oblasti prehrane, kune hemije i tekstila, koji se proizvode pod privatnim robnim markama Metro Cash & Carry, a koje garantuju kupcima u drugim zemljama kvalitet i postojanost tih proizvoda. U program trgovakih robnih marki Metro Cash & Carry ukljueno je 155 proizvoaa iz Srbije i to 96 iz prehrambenog, 26 iz kune hemije i 33 iz neprehrambenog sektora. Metro C&C poveao je broj proizvoaa iz Srbije koji su ukljueni u program trgovakih robnih marki, a planirano je i da ove godine budu uveane koliine i broj domaih artikala koji e se nai u trgovinama irom Europe. Proizvoai iz Srbije plasirali su kroz sistem Metroa proizvode u osam europskih zemalja, od kojih su est lanice Europske unije. Trenutno se lokalno proizvedeni artikli izvoze u Austriju, Hrvatsku, Maarsku, Rumuniju, eku,

citeti centra iznose oko 3,5 hiljada tona suhomesnatih proizvoda i oko 1.000 tona svjeeg pakovanog mesa na godinjem nivou. Gomex je, za potrebe rada ovog centra, zaposlio oko 30 novih radnika raznih profila, od visokih strunjaka iz oblasti prehrambene industrije, do novih manipulativnih radnika, magacionera i vozaa.

Kaufland planira ulazak na trite

Kaufland planira da proiri svoje poslovanje na trite Srbije. Trgovac, dio Schwarz grupe, planira da krene koracima Lidla, koji posluje u okviru iste kompanije. Njemaki trgovac je od poetka januara u potrazi za nacionalnim zastupnicima. Ovim e Srbija postati Kauflandovo osmo trite, prenijeli su njemaki mediji.

Novi generalni direktor Mondelez EAM

Za novog generalnog direktora poslovne jedinice EAM kompanije Mondelez International imenovan je Pavel ercl. On je na ovu funkciju stupio 01. marta. Rije je o jedinici koja posluje u regiji Istonog Jadrana, na tritu Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Crne Gore i Makedonije. ercl je ranije bio generalni direktor Mondelezovih jedinica u ekoj i Slovakoj, a na novoj poziciji zamijenit e Phila Dickinsona, koji je vodio poslove na tom tritu vie od est godina.

Novosti u Tikveu
U cilju poboljanja poslovanja, Tikve timu se prikljuio novi komercijalni direktor, Darko Jeli, koji e svojim dugogodinjim iskustvom u oblasti prodaje doprinijeti boljim poslovnim rezultatima vinarjie Tikve na tritu, porueno je iz kompanije. Takoer, vinarija je od 01. marta zapoela saradnju sa kompanijom NT Bolero, novim ekskluzivnim distributerom za Srbiju.

Kredit od EBRD-a za unapreenje rada

Atlantic Grupa je od Europske banke za obnovu i razvoj obezbijedila kredit od pet miliona eura za unapreenje energetske efikasnosti operativnog poslovanja u Srbiji. Ugovor o kreditu poetkom februara potpisali su prvi potpredsjednik EBRD Fil Benet i predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi. Finansiranje EBRD je dio ireg paketa, dogovorenog u novembru 2012. godine, namijenjenog podrci regionalnih aktivnosti Atlantic Grupe na jaanju energetske efikasnosti, uz racionalnije koritenje resursa i energije, to je osnov racionalizacije proizvodnih procesa, smanjenja trokova, ali i zatite ivotne sredine. Osim uteda u vezi sa efikasnou, oekuje se i da e planirane investicije u operativnim kompanijama u Srbiji smanjiti emisiju CO2 za 600 tona godinje. Zajam e omoguiti da se uvedu ciljane mjere utede energije u srpskim kompanijama Atlantic Grupe Grand kafa, tark i Palanaki kiseljak. Izgradnjom novih toplotnih sistema snabdijevanja, energetska efikasnost srpskih kompanija e se poboljati za itavih 25 posto, navodi se u saopenju kompanije.

Meunarodni certifikat za bezbjednost hrane

Industrija mesa Carnex dobila je meunarodni certifikat za bezbjednost hrane, na osnovu globalnog BRC standarda (British Retail Consortium), kao potvrdu sigurnosti i kvaliteta proizvoda. BRC certifikat predstavlja globalni standard za bezbjednost hrane, koji obezbjeuje okvir za proizvoae, kako bi pomogao bezbjednu proizvodnju i upravljanje kvalitetom prehrambenih proizvoda, ime bi se zadovoljili zahtijevi kupaca.

Ovaj meunarodni certifikat standarda priznaju mnogi trgovci, uslune kompanije i proizvoai irom svijeta. Dobijanjem certifikata kompanija Carnex dodatno je potvrdila potpuno kontrolisanu proizvodnju zdravstveno bezbjednih i kvalitetnih proizvoda, navodi se u saopenju.

mart 2014 www.instore.ba

15

Uredila Dane Draginova aljite nam vae vijesti

dance@instore.mk

Veliko interesovanje za tand na Prodexpu

Posjetioci sajma Prodexpo 2014, koji je ove godine u Moskvi okupio vie od 2.300 uesnika iz 63 zemlje, izrazili su veliko interesovanje za crnogorske proizvode predstavljene na izlobenom tandu. Uee crnogorskih proizvoaa na sajmu u Moskvi znaajno je jer ih pribliava tritu od 160 miliona ljudi, na kome ima mnogo prostora za plasman crnogorskih proizvoda, objasnio je direktor Agencije CG za promociju stranih investicija Milo Jovanovi. Kako su prenijeli crnogorski mediji, crnogorske kompanije iz oblasti mesne i konditorske industrije, Interprodukt i Crnagoracoop, ve drugi put uestvuju na sajmu u Moskvi. Uz podrku Ministartsva poljoprivrede est crnogorskih firmi dobilo je izvozne brojeve u martu 2013. godine.

Investicija u nove proizvode

Prijave za uslovljavanje u prometu vode

Crnogorska Agencija za zatitu konkurencije (AZK) pozvala je sve vlasnike maloprodajnih trgovinskih lanaca da prijave ukoliko u prometu vode za pie postoji direktno uslovljavanje isporukom proizvoda ili nametanjem obaveze iskljuive saradnje sa jednim proizvoaem. Iz AZK su vlasnike trgovakih lanaca pozvali i da prijave ukoliko postoji zabrana dranja na policama svih ili samo odreenih konkurentnih brendova drugih proizvoaa, sa utjecajem, prije svega, na domae proizvoae gazirane i negazirane vode za pie.

Makedonska kompanija Makprogres je u 2013. godini investirala tri miliona eura u dva nova proizvodna pogona, jedan za konditorske proizvode u Vinici i drugi za proizvodnju zdrave hrane u Skoplju. Rezultat je predstavljanje 30 novih proizvoda Brenda Natura i 20 novih konditorskih proizvoda, kao i otvaranje 80 radnih mjesta. Direktor kompanije Gligor Cvetanov najavio je za ovu godinu jo milion eura ulaganja i

poveanje proizvodnog asortimana brenda Natura za novih 20 proizvoda. Naa strategija je usmjerena na kontinuirano poboljanje postojeih i razvoj novih proizvoda, kako bismo zadovoljili razliite potrebe i zahtjeve svojih kupaca, rekao je Cvetanov. Makprogres je u proloj godini ostvario promet od 20 miliona eura. U ukupnom izvozu konditorskih proizvoda iz Makedonije Makprogres ima udio od 30 posto, a njegova vrijednost je 40 miliona eura, istiu iz kompanije.

U vezi sa navedenim, istaknuto je da ne postoje direktna ogranienja da se proizvodi nau na policama, ve da odreeni proizvoai u postupku pregovora o pozicioniranju proizvoda u maloprodajnim objektima izraavaju poslovne zahtjeve da njihovi proizvodi budu izloeni na odreenom minimumu zastupljenosti na policama i/ili u prostoru pojedinanog objekta, navodi se u saopenju.

Porast izvoza za 6,6 posto

Makedonske kompanije su u 2013. godini izvezle robu u vrijednosti od 4,27 milijardi dolara, to je za 6,6 posto vie u odnosu na prethodnu godinu, govore novi podaci Dravnog zavoda za statistiku. Analiza protekle etiri godine pokazuje da Makedonija od 2010. godine biljei rast izvoza, sa izuzetkom 2012. godine, kada je zabiljeen pad od 10 posto, to se pripisuje nepovoljnim ekonomskim uslovima. Prema procjenama ekonomskih strunjaka, izvoz u Njemaku, kao jedno od kljunih trita, u 2014. godini e ostvariti rast izmeu 1,2-2 posto, to e se pozitivno odraziti na ekonomiju ove zemlje.

Smanjena vanjskotrgovinska razmjena

Ukupna vanjskotrgovinska razmjena Crne Gore za januar ove godine prema preliminarnim podacima Monstata iznosila je 105,4 miliona eura, to ukazuje na pad od 23,7 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Tokom januara ove godine izvezeno je robe u vrijednosti od 22,6 miliona eura, to je manje za 19,4 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, a uvezeno za 82,9 miliona eura, to je manje za 24,8 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 27,2 posto i vea je u odnosu na pokrivenost u istom mjesecu prethodne godine, kada je iznosila 25,4 posto, saopeno je iz Monstata.

Nova fabrika flairane vode

Hrvatska kompanija Mali Loinj u Debru gradi fabriku flairane vode. Oekuje se da investicija, vrijedna est miliona eura, otvori 70 radnih mjesta. Do sada je u projekat uloeno 1,5 miliona eura, i to na iskopavanje, za link na trafostanicu i postavljanje temelja fabrike, rekao je makedonski ministar ekonomije Valone Saraqinije. Radovi bi trebalo da budu okonani na jesen, nakon ega bi trebalo da pone eksploatacija vode. Polovina proizvedene vode namijenjena je izvozu.

Vrijednost minimalne potroake korpe

Vrijednost minimalne potroake korpe u januaru iznosila je 791 euro, odnosno bila je manja za 0,9 posto u odnosu na prethodni mjesec, saopeno je iz Monstata. U ukupnoj strukturi minimalne potroake korpe na hranu i bezalkoholna pia odnosi se 246,3 eura, na neprehrambene proizvode i usluge 349,1, a na vrijednost imputirane rente 195,6 eura. Vrijednost minimalne potroake korpe u januaru 2014. u odnosu na isti mjesec prole godine smanjena je za 1,1 posto, navodi se u saopenju.

16

mart 2014 www.instore.ba

veliki trgovci
kursa. Ovi rezultati utjecali su na godinji finansijski izvjetaj kompanije. Neto profit u prethodnoj godini pao je za 5,7 posto na 16 milijardi dolara, dok je prodaja porasla za 1,6 posto na 473,1 milijardu. Politikom trajno niskih cijena zadobili smo povjerenje potroaa. Zadrat emo fokus na strukturi trokova, ali emo unaprijediti produktivnost, poruuju iz kompanije. Walmart planira da usmjeri strategiju na prodavnice malog formata. Tokom ove fiskalne godine u planu je otvaranje izmeu 270 i 300 malih objekata, budui da je ovaj format najuspjenije poslovao u protekloj godini. Potrebe i oekivanja potroaa se mijenjaju. ele da obavljaju kupovinu kada oni to ele i na nain koji im najvie odgovara, pa je na zadatak da svoje poslovanje prilagodimo njihovim oekivanjima. Ekspanzija malog formata ojaat e na udio na tritu i poboljati efikasnost lanca nabavke, istakao je izvrni direktor kompanije Walmart US Bill Simon.

Fokus na ekspanziju malih formata: Walmart je objavio planove o ekspanziji manjih prodajnih formata na teritoriji SAD. Odluka je uslijedila nakon objave poslovnih rezultata za etvrti kvartal 2013. godine, u kom je kompanija zabiljeila pad profita na domaem tritu. Zakljuno sa 31. januarom, neto profit je u etvrtom kvartalu zabiljeio pad za 21 posto na 4,4 milijarde dolara, dok je ukupna prodaja porasla za

1,4 posto na 129,7 milijarde dolara. SAD jedinica kompanije zabiljeila je rast prodaje od 2,4 posto na 76,4 milijarde, ali je prodaja u odnosu na isti period prethodne godine pala za 0,4 posto. Sams Club je zabiljeio rast od 1,3 posto na 14,7 milijardi, dok je u odnosu na isti period prethodne godine prodaja pala za 0,1 posto. Internacionalna jedinica zabiljeila je pad prodaje za 0,4 posto, na 37,7 milijardi dolara, prije svega usljed fluktuacije

Izlazak sa trita: belgijska Delhaize Group potpisala je krajem februara sporazum sa lokalnom kompanijom AP Mart o povlaenju sa bugarskog trita. Oekuje se da se transakcija u potpunosti realizuje u drugom kvartalu ove godine. Da podsjetimo, kompanija je na bugarsko trite ula 2011. godine, akvizicijom lokalnih Picadilly operacija. Delhaize je prole godine prodao svoje trgovine na teritoriji Crne Gore i Albanije, dok je poslovanje nastavio u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Uslovno odobrenje: Bi-Lo holding primio je uslovno

odobrenje za akviziciju Delhaize prodajnih objekata na teritoriji SAD. Oekuje se da transakcija bude realizovana do kraja maja. Da podsjetimo, Bi-Lo Holding i Delhaize Group zakljuili su prole godine sporazum kojim e Bi-Lo preuzeti veinu Delhaizeovih Sweetbay, Harveys i Reids supermarketa. Prema novim uslovima, Bi-Lo treba da se odrekne 12 Delhaize prodavnica, koje posluju na Floridi, u Dordiji i Junoj Karolini. Delhaize e zadrati dvije od pomenutih 12 trgovina pod svojim Food Lion banerom. Transfer ostalih prodavnica bit e zapoet 22. marta.

Kadrovske promjene: Axel Hluchy imenovan je za novog direktora njemake jedinice kompanije Metro Cash&Carry. On e na ovoj poziciji od 01. aprila zamijeniti dosadanjeg direktora Dominiquea Minnaerta, koji e se iz zdravstvenih razloga premjestiti na poziciju meunarodnog koordinatora za razvoj veleprodaje.

Hluchy je doao u Metro grupu 1997. godine, a trenutno se nalazi na funkciji direktora kompanije Makro Cash&Carry za eku i Slovaku.

ira ponuda svjeih namir- kompanija je donijela odluku nica: turska jedinica kom- da skladita rade 24 sata dnevpanije Carrefour planira da no, uz uvoenje novih smjena. unaprijedi ponudu svjeih Time e se namirnice nai u namirnica na ovom tritu, pa prodavnicama 36 sati nakon e u tom cilju izmijeniti svoju preuzimanja, umjesto dosapolitiku nabavke voa i povr- danja 72 sata. Inae, koma. Do sada je 80 posto svje- panija planira da u 2014. na eg voa i povra na Carre- ovom tritu otvori izmeu 80 fourove police u Turskoj i 100 prodavnica, pod nedavstizalo iz veleprodaje, a sada no predstavljenim banerom e kompanija isti procenat Carrefour Mini. Osim toga, ovih namirnica dopremati di- u okolini Istanbula uskoro e rektno od lokalnih proizvoa- biti otvorena prodavnica spea. Kako bi postigla ovaj cilj, cijalizovana za delikatese. Za vie vijesti pratite nas svakodnevno na www.instore.ba

Revitalizacija poslovanja: trgovac je objavio planove o revitalizaciji poslovanja na tritu Velike Britanije. Direktor britanske jedinice kompanije Chris Bush istakao je nekoliko kljunih oblasti na koje e se kompanija fokusirati u narednom periodu, kako bi ostvarila ciljeve. Prema njegovim rijeima, Tesco e uloiti 328 miliona dolara u snienje cijena svakodnevnih namirnica. Ovim e trgovac pomjeriti fokus sa promotivnih ponuda na politiku trajno niskih cijena. Strategija, osim toga, obuhvata uvoenje inovacija na polje proizvoda i usluga, kao i unapreenje loyalty programa. U 2014. kompanija e nastojati da obnovi prodavnice veeg formata, dok dvogodinji plan obuhvata renoviranje 110 pro-

davnica extra formata. U planu je i unapreenje 50 superstore objekata, 40 metro i 450 express prodavnica, koje e biti realizovano do 2017. godine. Britanski trgovac planira i ekspanziju Click&Collect lokacija, na kojima potroai preuzimaju online narudbe. Online usluge: kompanija je lansirala novi servis za online kupovinu u Turskoj, pod nazivom Kipa Kapimda. Sistem je trenutno u fazi testiranja, a uskoro e biti dostupan i potroaima. Kroz ovaj servis potroai e moi da porue svoje namirnice i da ih plate karticom, online ili prilikom preuzimanja, a da ih zatim preuzmu na specijalizovanim alterima smjetenih u okviru Tesco objekata, koji e raditi dva sata dnevno.

18

mart 2014 www.instore.ba

svjetske vijesti
irenje poslovanja
SAD: Kompanija Coca-Cola objavila je planove o kupovini 10 posto udjela u prionici kafe Green Mountain Coffee, ukupne vrijednosti 1,25 milijardi dolara. Dvije kompanije potpisale su ugovor o desetogodinjem partnerstvu. Kompanija Green Mountain Coffee ukljuit e Coca-Colu u svoj novi projekat Keurig Cold System, ija je realizacija najavljena za kraj 2014. i poetak 2015. godine. Projektom je planirano pokretanje proizvodnje gaziranih napitaka, flairane vode, sokova, sportskih napitaka i ajeva. Zadatak Coca-Cole na projektu je poboljanje prodora ovih proizvoda na trite. Ovaj ugovor nudi nam znaajnu priliku za ekspanziju brendova kafe i ajeva. Smatram da je potez svojevrsna prekretnica u naem poslovanju i dio naih napora da identifikujemo trendove u potroakim navikama i ostanemo lideri u ovoj industriji, ocijenio je izvrni direktor kompanije Muhtar Kent. On je dodao da ovaj potez ne znai da e Coca-Cola odustati od svojih tradicionalnih kanala prodaje, dodajui da e punionice zadrati svoju poziciju u proizvodnom procesu.

Carlsberg zadovoljan rezultatima

Danska: Poslovni rezultati kompanije Carlsberg za etvrti kvartal 2013. godine premaili su oekivanja menadmenta. Danski proizvoa piva ostvario je rast operativnog profita od 7,9 posto, na 0,31 milijardu eura. Ukupni prihodi kompanije zabiljeili su rast od 0,6 posto na 12,10 milijardi eura. Menadment ocjenjuje da su rezultati premaili oekivanja uprkos slabijoj prodaji na europskom tritu. Ukupna prodaja zabiljeila je pad za tri posto, dok je ona na tritu Azije zabiljeila organski rast od 10 posto. Menadment u 2014. godini oekuje rast prodaje, rast udjela na tritu i rast operativnog profita do 10 posto.

Heinz iri lokalno poslovanje

Indija: Jedinica amerike kompanije HJ Heinz Co planira da u buduem period u Indiji fokus stavi na svoje kljune brendove, kao i da preuzme nekoliko lokalnih kompanija za proizvodnju hrane. Uslovi u poslovnom okruenju su takvi da trenutno treba da se fokusiramo na kljune brendove, umjesto da razvijamo vei broj sporednih brendova. Na taj nain postii emo pozitivne poslovne rezultate u narednom periodu, objanjava

Novi finansijski direktor

Menadment kompanije Coca-Cola objavio je da dosadanji finansijski direktor Gary Fayard odlazi u penziju. Na njegovo mjesto od 01. maja e doi Kathy Waller, trenutni potpredsjednik za finansijsku kontrolu. Fayard se pridruio kompaniji 1994. godine, na poziciji potpredsjednika za finansijsku kontrolu, a 1999. godine postao je finansijski direktor.

direktor indijske jedinice kompanije Heinz Seema Modi. Kompanija, osim toga, razmatra preuzimanje nekoliko lokalnih kompanija za proizvodnju hrane. Menadment istie da kompanija sline poteze realizuje i na drugim tritima, kako bi se prilagodila potrebama lokalnih potroaa.

Eroski planira da otvori 100 novih objekata

panija: Lanac supermarketa Eroski planira da otvori 100 novih trgovina u 2014. godini, to je dvostruko vie nego prole godine. Eroski je svoju ekspanziju usmjerio na oblast Kastilje La Mano, Andaluzije, Madrida, Kataloniji, kao i dva nova podruja - Ekstremaduro i Levante. Kompanija je 2013. godine otvorila 46 franiznih trgovina. U njih je uloeno 14 miliona eura, ime su otvorena 253 nova radna mjesta. Kompanija e unaprijediti svoj

Novi direktor Microsofta

Svijet: Microsoft je imenovao Satyu Nadellu za novog izvrnog direktora kompanije. Ovim je okonan dui period potrage za novim elnikom, nakon to je Steve Ballmer u augustu najavio svoj odlazak u penziju. Nadella je trei izvrni direktor u 39-godinjoj historiji Microsofta, nakon koosnivaa kompanije Billa Gatesa i Ballmera. U ui izbor za novog izvrnog direktora uli su i bivi izvrni direktor Skypea Tony Bates i bivi

nacrt irenja putem franiza. U nedavno objavljenom saopenju za javnost iz kompanije su poruili da nastavljaju sa franiznim modelom poslovanja. Pomenuta strategija podrazumijeva prodor na nova trita i irenje na naselja sa vie od 1.500 stanovnika. U trgovinama veliine do 500 kvadratnih metara ekskluzivno e nuditi domae proizvode.

izvrni direktor Nokie Stephen Elop. Nadella, koji je vodio tim koji je stvorio Microsoft internet usluge poznate kao cloud (oblak), poruio je da e se fokusirati na uklanjanje prepreka inovacijama unutar kompanije.

Nove investicije
Kina: Francuska kompanija Danone najavila je ulaganje 486 miliona eura u kinesku grupaciju Mengniu, ime e poveati udio u pomenutoj kompaniji. Danone planira da trenutni udio od etiri posto u kineskoj kompaniji specijalizovanoj za proizvodnju mlijenih proizvoda povea na 9,9 posto. Investicija je dio sporazuma koji su Danone, Mendniu i Cofco potpisali u maju 2013. godine, a novim potezom Danone e postati najvei dioniar kompanije.

Beskontaktno plaanje
Portugal: Beskontaktno plaanje uskoro e biti dostupno u Lidlovim prodavnicama na podruju Portugala. Trgovac, koji posluje u okviru Schwarz grupe, testirat e novi metod plaanja u nekoliko lokalnih prodavnica, nakon ega e ga proiriti i na ostale objekte, ukoliko probni period da pozitivne rezultate. Usluga trenutno funkcionie u

Lidlovim trgovinama u Velikoj Britaniji. Kompanija e ovim potezom postati prvi trgovac u Portugalu koji nudi ovaj nain plaanja.

Za vie vijesti iz svijeta pratite nas svakodnevno na www.instore.ba

mart 2014 www.instore.ba

19

Restruktuiranje logistike voa i povra

Njemaka: Rewe grupa odluila je da preuzme kontrolu nad distribucijom voa i povra u svoje objekte na domaem tritu. Trgovac planira da osnuje pet novih distributivnih vorita, iz kojih e se voem i povrem snabdijevati regionalni distributivni centri. Prvi ovakav vor bit e otvoren tokom proljea u Leipzigu, a rok za zavretak itavog projekta jo nije definisan. Rewe grupa je prole godine formirala organizaciju Rewe Group Fruchtlogistik GmbH, a ona e upravljati i novim distri-

Mintec Limited
Mintec je glavni nezavisni izvor informacija o globalnim cijenama dobara i sirovina. Kompanija raspolae odgovarajuim jedinstvenim alatima, osmiljenim da pomognu profesionalcima iz lanca snabdijevanja u njihovim svakodnevnim izvjetajima, analizama i interpretaciji trinih informacija. Mintec pomae profesionalnim kupcima i prodavcima da donesu odluke o odreenoj robi, i to tako to poboljavaju efika-

butivnim vorovima. U njima e kompanija preuzimati narudbe od proizvoaa, a zatim ih prosljeivati distributivnim centrima i prodajnim objektima. Menadment kompanije oekuje da novi proces unaprijedi kvalitet ovih proizvoda i da smanji procenat propalih proizvoda u distributivnim centrima. Osim toga, oekuje se da novi proces znaajno smanji trokove transporta robe.

snost, minimalizuju rizike i tee komercijalnim prednostima. Osnovni Mintecov proizvod je Datagain, sofisticirani alat koji nudi aurirane i pouzdane podatke o cijenama na globalnom i lokalnim nivoima. Za vie informacija: sales@mintec.ltd.uk ili www.mintec.ltd.uk.

Cijene putera u UK se tope

Casino preuzima 50 lokalnih prodavnica

Kolumbija: Trgovaki lanac Almacenes Exito, koji posluje u okviru francuske kompanije Casino, zakljuio je ugovor o preuzimanju 50 prodavnica od konkurentske kompanije Super Inter. Exito e u ovoj godini otkupiti ukupno 19 objekata, dok e u istom periodu voditi poslovaCijene putera u UK su pale za 14 posto. Poveana proizvodnja mlijeka je dovela do dobre snabdjevenosti puterom. Ova proizvodnja je u decembru 2013. dostigla najvii nivo u posljednjih 18 godina, od 1,15 milijardi litara, to je rast od osam posto u poreenju sa prethodnim mjesecom i tri posto u poreenju sa 2012. godinom.

Rast cijena amerikih pistacija

nje preostale 31 prodavnice, uz mogunost da ih otkupi 2015. godine. Za sada nije objavljena vrijednost transakcije.

Novi koncept prodaje

Francuska: Predstavljen prolog decembra, Intermarchov novi Mag3.E koncept postao je poetkom februara realnost u La Test de Buu, u blizini Bordoa. Nakon obnove, u koju je uloeno est miliona eura, bivi Intermarch Hyper u Rue Lagrui postao je najvea francuska trgovina u vlasnitvu grupe. Prodajna povrina trgovine iznosi 6.700 kvadratnih metara. Mag3.E je, prije svega, fokusiran na jaanje Intermarchove pozicije u kategoriji prehrambenih proizvoda, to ukljuuje i odjeljke delikatesa, premium vina, kao i fokus na svjeim proizvodima. Novim konceptom elimo da pokaemo da nae poslovanje nije ogranieno iskljuivo na poslovanje kroz supermarkete, koji ine najvei dio prodaje, poruuju iz kompanije. Trgovac trenutno posluje kroz 84 trgovine povrine vee od 3.500 kvadrata, a planira da njihov broj povea na 200 do 2018. Prema saopenju Intermarcha, takozvani komijski hipermarket, koji dri 15 posto ukupne prodaje, u posljednje vrijeme predstavlja najaktivniji format.

Cijene pistacija u SAD su porasle za 18 posto od poetka 2013. Sezona 2013./2014. je vansezona za amerike pistacije, i iz tog razloga se oekivalo da e proizvodnja biti nia nego u sezoni 2012./2013. U svakom sluaju, prognoze su omanule za dodatnih 16 posto od inicijalnih predvianja, na 230.000 tona. Poveana potranja za amerikim pistacijama omoguila je dalji rast cijena, to je praeno kratkim prekidom izvoza na trite drugog najveeg proizvoaa pistacija, Iran. U februaru 2013, Iran je obustavio globalni uvoz kako bi stabilizovao domae cijene, uz dodatni pritisak na dobavljae iz SAD.

Pritisak na cijene penice u SAD

Pozitivni rezultati
Kompanija je zabiljeila je u 2013. godini rast prihoda od prodaje za 3,2 posto na 21,3 milijardi eura. Veoma smo zadovoljni postignutim rezultatima, koji potvruju da su nai strateki poslovni izbori bili dobri, izjavli su iz ove kompanije.

Cijena penice na amerikom tritu je pala za etiri posto od poetka 2014., na ta je utjecala smanjena potranja tovilita za uzgoj stoke. Ovo je bila posljedica toga to su se kupci preorijentisali sa penice na relativno jeftiniji kukuruz. Takoer, cijene su bile pod pritiskom velikog uvoza iz Kanade. Cijene su se blago oporavile u posljednjim sedmicama, s obzirom na to da su zalihe u februaru pale ispod oekivanih, mada su i cijene i dalje u padu za 22 posto u poreenju sa prethodnom godinom. Predvia se da e ukupne zalihe biti 15,2 miliona tona, to je za 1,4 milion tona manje od prethodne mjesene prognoze.

20

mart 2014 www.instore.ba

osvrt strunjaka
PodjeLa potroaa i koncentracija trgovaca

Da li se proces zavrava?
Sasvim je logino da e trgovci eljeti da iskoriste prednost svoje marketinke moi tako to e sve vei broj potroaa da naine lojalnijim sebi nego proizvoaima. Ovaj cilj je dostignut u iznenaujue velikom broju kategorija
Autor: Joe M. Pons, vanredni profesor na IEDC - Poslovnoj koli Bled

kao i procesa kojima su oni kreirani, izgraeni i rukovoeni. Takoer je potrebno da bacimo strateki pogled na maloprodajnu distribuciju i odvojimo trendove od sutinskih pomaka. Upravo to i jeste cilj ovog lanka. Sa lakoom moemo da prihvatimo da e znaaj brendova u sveukupnoj marketinkoj strategiji kompanija biti spoj dva faktora: 1. M  ogunost utjecaja na elje potroaa preko taaka razliitosti koje vremenom mogu da budu steene i koje moemo da dostignemo uz pomo brenda 2. I  zvori u koje je potrebno redovno investirati (vrijeme, novac, trud), kako bi se utjecalo na potroaeve elje, u svjetlu razliitih mogunosti dostupnih u odreenim kategorijama.

Prof. dr Joe M. Pons je vanredni profesor na IEDC - Poslovnoj koli Bled, gdje na meunarodnim postdiplomskim studijama menadmenta Executive MBA (EMBA) predaje marketing i prodaju. Sa ovom institucijom sarauje od ljeta 1997. i vie je puta proglaen za profesora godine. Ima bogatu akademsku karijeru, a angaovan je i kao savjetnik. Meu njegovim klijentima su Henkel, Electrolux, Deutsche Bank, Telefonica, Omnicon, ABN Amro Bank, BBVA i Bertelsmann. On je osniva i predsjednik AXIOMA Marketing Consultants.
trgovaca, s obzirom na to da se pojavljuju nove alternative predstavljajui sebe kao bolji izbor. Veliina prostora, koji je u naim glavama predvien za specifine proizvode, mijenja se u zavisnosti od kulturnih faktora (vie prostora za vino u glavama Francuza nego Amerikanaca), ali takoer i u zavisnosti od naih potreba (poinjemo da zagledamo u prijateljevu mainu za pranje sua, onda kada je naa zrela za promjenu). Poslovne prednosti postizanja odreenog brend statusa toliko su jasne da ih preduzea esto uzimaju zdravo za gotovo i pri tome zaboravljaju da brend nije proizvod sa etiketom, ve prijedlog vrijednosti koja se nudi potencijalnim kupcima kao neto to im je potrebno i to oni ele, na nain koji taj proizvod ini atraktivnijim od konkurentskog. Ako stojite pred policama sa mnogobrojnim ponuenim kategorijama u bilo kojoj europskoj ili dravi Sjeverne Amerike,

ini se da postoji veoma slina poruka koja se stalno ponavlja kada strunjaci analiziraju trenutnu trinu situaciju i trendove, po pitanju robe iroke potronje, a naroito prehrambenih proizvoda. S obzirom na to da u periodima recesije raste cjenovna osjetljivost kupaca, prodaja se u mnogim kategorijama pomjera ka proizvodima i uslugama koji su nie cjenovno pozicionirani. Ovo objanjava rast ponude proizvoda sa osnovnim vrijednostima, kao i privatnih robnih marki, u veini europskih supermarketa. Jedna od kljunih taaka razvoja u veini kategorija potroakih proizvoda u posljednjoj dekadi je bila poveanje vanosti privatnih robnih marki. Povezivanje rasta trinog udjela privatnih marki sa ekonomskom recesijom je po mom miljenju rezultat kratkorone perspektive. Potrebno je znatno ire razumijevanje, to bi impliciralo analizu uloge i prave vrijednosti koje brendovi obezbjeuju kupcima u pojedinanim kategorijama,

etnja izmeu polica u supermarketima otkrie kategorije u kojima su svi proizvodi u osnovi isti i jedni imitiraju prodajne elemente drugih. Takva situacija je odraz inovativne paralize u sektoru, koja je moda posljedica toga to potroai u stvari ne cijene nove i unaprijeene ponude koje su lansirane na tritu, naroito kada su one cjenovno u premium kategoriji. Klju uspjeha na tritu, to se tie potroakih proizvoda, moe se svesti na jednu jedinu rije: prostor. Prostor u svijesti potroaa, tamo gdje se proizvod povezuje sa odgovarajuim atributima i kao rezultat toga se razvijaju elje ba za tim, a ne nekim drugim alternativnim proizvodima. Istovremeno, mora da bude obezbijeen prostor na policama trgovaca, bilo da je rije o fizikoj ili online radnji. Upotreba ove metafore ima interesantne posljedice. Prostor je ogranien i da bi na policu uao novi proizvod, neki postojei mora da se pomjeri. Ta preureenja prostora su konstantna i u glavama potroaama i na policama

mart 2014 www.instore.ba

21

primijet ete veliki broj brendova koji ne donose ba nita novo i relevantno toj kategoriji. Brendove iji je jedini razlog postojanja to to su u mogunosti da se nalaze na tim policama. Ovakvu stvarnost zovem suvino brendiranje ili mjehuri brendiranje. Takvi proizvodi se pojavljuju da bi stvarali novu vrijednost, a u stvari su samo kopija postojeih, s nadom da e neinformisani ili neki skeptini potroai posegnuti za njima na polici, nekad grekom, a nekad zbog pametnije cjenovne promocije. Razlozi za takvo suvino brendiranje su razliiti. Postoje kompanije koje imaju privilegovan poloaj unutar neke kategorije na osnovu istinske diferencijacije i vrijednosti i koji pokuavaju da proire svoju uspjenu liniju proizvodima koje trgovci inae ne bi prihvatili kad bi potjecali od nekog drugog proizvoaa. Tu dolazimo do one svima poznate reenice koja kae: Ako eli da ima proizvod A, on ide uz proizvode B i C. Takoer, moemo da pronaemo i proizvode sa aristokratskim brend imenima, koja su nekada imala smisao, ali koja nisu uspjela da se prilagode i izbore sa promjenama na tritu, kao ni sa mnogobrojnom konkurencijom. Pozvao bih itaoce da razmisle o procentu prostora koji na policama zauzimaju upravo ovakvi proizvodi u kategorijama koje su im poznate. Ako je taj procenat

vei od 25% (a ponekad je i vei od ove cifre), onda i ne treba da udi nivo skepticizma s kojim dananji potroai gledaju na brendove i sluaju marketinke poruke koje se koriste za njihovo pozicioniranje. Svijest o cijenama, cjenovna osjetljivost, generiki proizvodi i privatne robne marke, logina su posljedica pristupa brendiranju na oportunistiki i povran nain. Drugi dio ove analize bit e usmjeren na glavne puteve koji vode do trita potroaa i do masovne distribucije robe i usluga. Interesantno je zapaziti da, dok ponaanje potroaa pokazuje tendenciju ka to veem individualizmu i sredstva komunikacije kojima se moe doprijeti do potroaa postaju veoma fragmentirana, s druge strane, posredniki kanali, kroz koje se plasiraju proizvodi ili usluge, postaju sve vie koncentrisani. Obrasci potronje pokazuju sve vei nivo heterogenosti. Domainstvo od etiri lana moe da koristi tri razliita brenda ampona, etiri razliita brenda paste za zube i da gleda mnogobrojne razliite programe na pet televizora. U SAD, naprimjer, 1965. godine bila su dovoljna tri reklamna spota da se pokrije 80 posto trita, dok se u 2008. ta cifra popela na 120 (izuzetak je SuperBowl, gdje jedna jedina reklama moe da dopre do 75 posto populacije). U isto vrijeme, meutim, potroai sve

vie kupuju u istim supermarketima ili odlaze u iste kafeterije i pekare, koje mogu da se nau u svakoj glavnoj ulici. U velikom broju zemalja Zapadne i Centralne Europe trini udio vodea tri trgovca je porastao. Pojedinani udio svakog od tri najvea trgovaka lanca obino je vei od udjela vodeih brendova u najveem broju kategorija robe iroke potronje. Zapaen je visok stepen povezanosti izmeu kombinovanog trinog udjela top trgovaca u Europi i trinog udjela koji su dostigle privatne robne marke u razliitim zemljama i kategorijama. Sasvim je logino da e trgovci eleti da iskoriste prednost svoje marketinke moi tako to e sve vei broj potroaa da naine lojalnijim sebi nego proizvoaima. Ovaj cilj je dostignut u iznenaujue velikom broju kategorija. Proizvoai, suoeni sa ovom rastuom prijetnjom, trebalo bi da se vrate nazad do svojih tabli za crtanje, odakle su potekli njihovi brendovi i da zauzmu svje pristup u kreiranju i isporuivanju vrijednosti tih brendova na jedinstven nain. Nikakve brzinske poporavke i minkanje nee rijeiti ovaj problem. Takav stav kompanija, koje smatraju da potroae mogu da obmanu kreativnijim reklamama, znai da ih ne potuju dovoljno. Ovakve kompanije e plaati visoku cijenu zbog toga i to je samo pitanje vremena.

22

mart 2014 www.instore.ba

istraivanje
DeLoitte: GLobaLna snaga maLoprodaje u 2014.

Teka godina za europske trgovce

Vodea mjesta na listi zauzeli su ameriki Wal-Mart, britanski Tesco i njemaki trgovaki lanac Metro. Na ovogodinjoj listi nala se i Agrokorova maloprodaja, zauzevi 244. mjesto
Priredila: Ana Filipovi, ana@instore.rs

Lista 10 najveih trgovinskih lanaca u svijetu

Rang (FY12) Kompanija Zemlja 2012. prihod porijekla (US$m) SAD 469.162

kupni prihodi 250 najveih trgovakih lanaca na svijetu u proloj fiskalnoj godini (juni 2012. - juni 2013.) dostigli su 4,3 milijarde dolara, pokazuju rezultati 17. godinjeg istraivanja konsultantsko-revizorske kue Deloitte Globalna snaga maloprodaje u 2014., koje je sprovedeno u saradnji sa amerikim asopisom Stores Media. Vodea mjesta na listi zauzeli su ameriki Wal-Mart, britanski Tesco i njemaki trgovaki lanac Metro. Na ovogodinjoj listi nala se i Agrokorova maloprodaja, zauzevi 244. mjesto. U protekloj fiskalnoj godini dolo je do promjena meu top 10 najveih lanaca, uglavnom kao posljedica niza divesticija. Carrefour, ranije drugi po veliini trgovaki lanac, pao je na etvrto mjesto usljed uzastopnog pada prodaje, to bi se moglo pripisati izdvajanju DIA hard diskontera iz Carrefour grupe u julu 2011. godine. Na plasman Tesca, koji je ove godine zauzeo drugu poziciju na listi, utjecalo je zatvaranje lanca Fresh & Easy s kojim je namjeravao da ue na trite SAD. Zanimljivo je da ak 26 od 50 najbrerastuih trgovakih lanaca dolazi sa trita zemalja u razvoju. Rast na tritima u razvoju predstavlja posljedicu jaanja srednje klase, mladih i porasta direktnih stranih ulaganja. Za europske trgovce prethodna godina bila je teka u pogledu trgovanja, jer je regija, zbog kreditne krize, ula u recesiju koja je dovela do niskog rasta i visoke nezaposlenosi u mnogim europskim zemljama. Trgovaki lanci iz Latinske Amerike ine 15 posto ukupnog rasta prihoda, a slijede ih trgovaki lanci iz Afrike i sa Bliskog istoka.

Wal-Mart Stores, Inc.

Tesco PLC

UK

101.269

Costco Wholesale Corporation

SAD

99.137

Carrefour S.A.

Francuska

98.757

The Kroger Co.

SAD

96.751

Schwarz Unternehmens Treuhand KG

Njemaka

87.236e

Metro AG

Njemaka

85.832

The Home Depot, Inc.

SAD

74.754

Aldi Einkauf GmbH & Co. oHG

Njemaka

73.035e

10

Target Corporation

SAD

71.960

Napomena: e (estimate) = procjena

mart 2014 www.instore.ba

23

24

mart 2014 www.instore.ba

regionalni intervju
JeLena Risti, potpredsjednik za marketing i strategiju, DeLhaize Srbija

Dobitna kombinacija

Razgovarala: Ana Filipovi, ana@instore.rs

onferencija Marketing pobjeuje u zemlji, regiji i svijetu se pribliava. Jedan od izlagaa, koji e 10. aprila u hotelu Hyatt u Beogradu govoriti o marketinkim izazovima sa kojima se svakodnevno sree i nainima na koji ih prevazilazi, jeste i naa sagovornica Jelena Risti, potpredsjednik za marketing i strategiju kompanije Delhaize Srbija. Da li potroai percipiraju Maxi i Tempo kao domae ili strane lance? Maxi objekti predstavljaju dio svakog komiluka, a samim tim i dio svakodnevice velikog broja graana Srbije. Prema potroaima se njeguje domainski, komijski i prijateljski odnos, a oni Maxi percipiraju kao domai trgovinski lanac. S druge strane, Tempo je bio prvi hipermarket koji se pojavio na ovom tritu i koji je uinio dostupnim tu irinu asortimana. Uz jedinstveno radno vrijeme od 24 sata i povoljne cijene, zaista je postao sinonim dostupnosti za sve potroae. Jo jedan od razloga zbog kojih se Maxi i Tempo percipiraju kao domai trgovinski lanci je i injenica da 75 posto asortimana predstavljaju artikli porijeklom iz Srbije. Pored domaih artikala, vaan element ine i ljudi, a vie od 10.000 ljudi zaposlenih u Delhaize Srbija ini da Tempo i Maxi budu mjesto dobre kupovine. ta je bolje? to se nas tie, odgovor je negdje izmeu. Mi jesmo domai lanac, jer vie od 75 posto robe koju prodajemo dolazi iz Srbije. Pored toga, vaan smo dio lokalne zajednice, jer zapoljavamo vie od 10.000 ljudi i izdvajamo veliku koliinu novca na ime poreza i doprinosa. Takoer, saraujemo i sa 2.000 kooperanata i 120 lokalnih proizvoaa, pa podsticaj

dajemo i domaoj privredi. S druge strane, Delhaize je u Srbiju donio znanja Delhaize grupe, odnosno iskustva steena kroz poslovanje na tri kontinenta i vie od 3.000 prodajnih objekata. Na osnovu svega toga moemo rei da je taj spoj domaih kapaciteta i resursa, sa internacionalnim znanjima i vjetinama, ono to ini dobitnu kombinaciju. Kakvi su uloga i znaaj marketinga u kreiranju imida jednog trgovca kod potroaa? U emu se sve oni ogledaju? injenica je da sva iskustva koja potroa doivi u kontaktu sa brendom treba da se kanaliu i usmjere ka jednoj poruci. I kada to tako sagledamo, uloga marketinga je neprikosnovena. Mi svakodnevno oslukujemo potrebe potroaa, ono to se deava u njihovom okruenju i to utjee na njih i njihove potrebe. Na osnovu toga definiemo naine da ih podrimo, da im pruimo neto vie i da ih iznenadimo. Nekad to jednostavno dijelimo na BTL i ATL, akcije ili promocije, ali u sutini govorimo o finoj mjeavini tradicionalnih i inovativnih marketinkih alatki koje zajedno moraju dati kvalitativno vie, za obje strane - i za potroae i za nas. Koji je najbolji put za stvaranje lojalnog potroaa? Kao i u drugim oblastima ivota, i ovaj put vodi preko srca i stomaka, odnosno pozitivnih asocijacija koje nai formati izazivaju kod potroaa. Bavimo se prije svega trgovinom hranom ili neprehrambenim proizvodima koji su vani za porodicu, pa nam je lake da preemo taj put do srca potroaa. Pored toga, danas je zbog okolnosti na tritu izuzetno vano da ponudite i inovativan asortiman, povoljne cijene, dobre akcije i nagrade, i tek tada moete da se nadate da e se potroa vratiti ba kod vas. Osim toga, mjesto kupovine morate uiniti prijatnim i nalik

domu, a takav doivljaj prua osoblje, iji je doprinos takvom ambijentu nezaobilazan. Kako biste u nekoliko rijei opisali dananjeg potroaa u Srbiji? Cjenovno osetljiv, veliki konzument televizije i akcija, zainteresovan da isproba nove proizvode. U emu se ogledaju razlike izmeu marketinkih aktivnosti jednog trgovakog lanca i kompanija koje se bave proizvodnjom ili distribucijom? U principu, razlike nisu velike, poto se i kompanije i trgovinski lanci bave brendovima za koje vae isti principi, a ujedno se obraamo i istim potroaima. Koje sve kanale koristite za komunikaciju sa potroaima? Fokusirani smo na miks kanala, koje odreujemo u zavisnosti od ciljeva. Svjesni smo i porasta utjecaja novih tehnologija i rasta znaaja interneta kao izvora informisanja. Ipak, najvie koristimo televiziju, s obzirom na to da je ona u naem drutvu i dalje vodei izvor informacija.

mart 2014 www.instore.ba

25

svoje korisnike. Ono to je vano kod ovakvog projekta, jeste to to prua benefite potroaima, popust je lako uoljiv i nema mjesta za nejasnoe. Znamo koliko je potroaima vaan svaki popust i zbog toga vjerujemo da ovakav vid aktivnosti ima smisla. Da li je sponzorstvo olimpijskog tima prvi takav ugovor ili ih je bilo i ranije? Ako da, koji su to ugovori? Zato ste se uope opredijelili za sponzorstvo olimpijaca iz Srbije na takmienju u Riju? Dio poslovne strategije Delhaize grupe je promocija zdravog ivota, prvenstveno kroz sport i podrku mladim i talentovanim ljudima. I ranije smo podravali sportske dogaaje i timove, ali ovo je svakako najvee sponzorstvo za nas. Vjerujemo da emo pod okriljem kampanje Srbija do Rija 2016 uspjeti da probudimo sportski duh i da emo pomoi da se djeca vrate na igralita. U meuvremenu, do poetka Olimpijskih igara emo raditi na razliitim aktivnostima, a prva u nizu e biti kampanja Dinar za olimpijce, tokom koje emo od prodaje proizvoda Next, Joy, Rosa i Zajearsko pivo u Maxi supermarketima, u periodu 20. februara do 2. aprila 2014., izdvojiti dio sredstava za kupovinu amca veslaima Milou Vasiu i Radoju eriu. ta oekujete od ovog marketinkog poteza? Za nas podrka Olimpijskom komitetu nije neto to doivljavamo kao marketinki potez. Ovo je poziv za sve ljude da se bave sportom i paze na svoje zdravlje, a olimpijci su dobri nosioci takve poruke. Na cilj je da zajednikim snagama doprinesemo zdravlju nacije. Pored toga, naa podrka mladim i talentovanim ljudima je prije svega dio nae poslovne startegije na globalnom nivou, koju smo prenijeli i kroz nae poslovanje u Srbiji. Takoer, ovim putem elimo da pozovemo i druge kompanije koje posluju u Srbiji da daju svoj doprinos mladim i talentovanim ljudima i pomognu im da budu jo uspjeniji. Delhaize je veoma aktivan i na polju drutvene odgovornosti? Drutveno odgovorne aktivnosti najbolje rezultate daju kada su kontinuirane, sistematine i dugorone. Zato mi ve dvije godine svakog mjeseca banci hrane doniramo 550 kg najneophodnijih prehrambenih namirnica, a na plan je svakako da sa ovom akcijom nastavimo dalje. Pored toga, brinemo i o zdravlju nacije, a prije svega najFotografija: Franci Virant

mlaih, pa smo sa tom idejom u partnerstvu sa Unicefom realizovali akciju Hit je biti sit, a fit. Kroz ovaj projekat smo sproveli itav niz aktivnosti koje doprinose informisanju i osnaivanju roditelja i djece da steknu i primjenjuju zdrave navike u ishrani, edukovali smo patronane sestre i pedijatre u 39 domova zdravlja u Srbiji, a organizovane su i edukativne radionice za djecu predkolskog uzrasta u 15 beogradskih vrtia. Naa strategija drutveno odgovornog poslovanja je usmjerena i na podrku mladim i talentovanim ljudima i njihov razvoj i zbog toga intenzivno radimo na unapreenju njihovih vjetina i pruanju podrke u obrazovanju. Na godinjem nivou, primamo vie od 600 praktikanata i 60 stipendista srednjih kola, kao i vie od 50 studenata praktikanata i stipendista. Pored stipendija, pruamo podrku i kroz mogunost za sticanje prvih radnih iskustava, odnosno kroz mnogobrojne prakse koje organizujemo u svim sektorima kompanije. Izuzetno brinemo i o zatiti ivotne sredine, energetskoj efikasnosti i odlaganju otpada i svjesni smo svih naina da doprinesemo dobrobiti zajednice u kojoj poslujemo. Vrijeme krize izbacilo je u prvi plan i privatne trgovake marke. Koliko ulaete u njihov marketing i u emu se on ogleda? Razvoj trgovakih marki je usmjeren na odgovaranje na razliite potrebe razliitih grupa potroaa. Prije svega ulaemo u unapreenje kvaliteta svih proizvoda, a ponosni smo na Premia robnu marku, koja je i dalje prva u ovom segmentu. Takoer, robna marka 365 je vrlo brzo zadobila povjerenje potroaa, ali su i brendovi poput Taste of inspirations, Bio, Care i Od nae zemlje potroaima ponudili specifine proizvode, koji su im na ovaj nain postali dostupniji. Prole godine ste organizovali akcije Grka se krka i Dani Belgije. Kakve su bile reakcije potroaa i da li je u planu organizovanje jo ovakvih marketinkih aktivnosti? Reakcije potroaa na ovakve akcije su uvijek odline, pa je tako bilo i u ova dva sluaja. Delhaize ima svoje lance u obje ove zemlje, pa smo bili u prilici da asortiman obogatimo zaista najboljom, autentinom robom iz tih podneblja. Nastavit emo sa ovakvim tematskim akcijama, jer potroai odlino reaguju i poinju da nas prepoznaju po njima.

U kojoj mjeri koristite drutvene mree? Svjesni smo vanosti drutvenih mrea i one su definitivno odlina platforma za dvosmjernu komunikaciju sa potroaima. One nam omoguavaju da se obraamo jednom dijelu populacije i zbog toga imamo Maxi i Tempo Facebook strane, a aktivni smo i na Twitteru i YouTubeu. Da li smatrate da je budunost marketinga u digitalizaciji? Marketing se uvijek trudi da bude na mjestima gdje je i publika kojoj se obraa. Svjedoci smo ope digitalizacije drutva, koja se, izmeu ostalog, vidi kroz porast utjecaja drutvenih mrea i sve veu upotrebu pametnih telefona. Samim tim razumljivo je da i razvoj marketinga ide u korak sa ovim promjenama, koje se, kada govorimo o naem tritu, ipak odvijaju neto sporije. Jedan od kanala komunikacije koji ste prvi uveli bio je i Kupon magazin? Uzimajui u obzir cjenovnu osjetljivost potroaa i njihovu zainteresovanost za inovacije, Kupon magazin je brzo naao

26

mart 2014 www.instore.ba

analiza
Sredstvo za poveavanje LojaLnosti

Mo mobilnih aplikacija
Aplikacije pomau u postavljanju stepenica uspjeha: neprimjetne, line i diferencirane. Za trgovce, vanost aplikacija e vjerovatno dodatno rasti, jer premouju jaz izmeu online i offline rada
Autor: Cecile Riverain, international research manager, IGD

Novi standardi
Stvari se mijenjaju vrlo brzo u svijetu aplikacija, ali smo identifikovali osnovne trendove onoga to e oblikovati budui razvoj i imati utjecaj na trgovce i dobavljae. Ljestvica raste u smislu standarda - Ono to je bilo sjajno prole godine, moe postati zastarjelo ove godine. Ovo znai da bi pridolice lako mogle preskoiti postojee igrae iz perspektive upotrebljivosti. Ve trei put radimo ove studije i oekivanja, u smislu korisnikog iskustva, znaajno su evoluirala. Testirali smo najuspjenije aplikacije kako sa strane funkcionalnosti, tako i po jednostavnosti za koritenje s otrim, ivim fotografijama. Jednostavnost je kljuna - to manje koraka ili tipki, tim bolje.  Kupci sve vie smatraju aplikacije u industriji maloprodaje korisnim i ele da im tehnologija pomogne u lovu na vrijednosti - Personalizovana promotivna upozorenja i kuponi su dobrodoao dodatak. Nova generaci-

aloprodaja se mijenja. Kupovina esto poinje u kuhinji, kroz aplikaciju. Putovanja vie nisu intuitivna. Postaju sve interaktivnija i trgovci se mnogo vie trude da obezbijede to besprijekornije iskustvo. Aplikacije postaju kljuno oruje u neuhvatljivoj potrazi za lojalnou. Da bismo razumjeli kako se bojno polje mijenja i ta je sve potrebno za osvajanje, Cecile Riverain je pregledala stotine aplikacija da bi prepoznala one najbolje u naoj industriji. Aplikacije za maloprodaju ne samo da omoguavaju jedan na jedan komunikaciju sa kupcima, one postoje da bi ivot uinile lakim. to vie moete da se poveete sa kupcima u digitalnom svijetu i olakate im ivot, to su vee anse da ete pojaati emocionalnu odanost i za uzvrat, poveati potronju. Mo da se emocionalno poveete sa kupcima, zahvaljujui zaista korisnim funkcijama, ono je to mijenja igru kada govorimo o maloprodaji.

ja aplikacija za uporeivanje cijena e najvjerovatnije da promijeni iskustvo kupovine za kupce koji imaju ogranien budet, a to donosi stvarne rizike za dobavljae i trgovce podjednako.  Aplikacije u maloprodaji postaju sofisticiranije i multifunkcionalnije - Identifikovali smo 12 kljunih tema koje e poduprijediti evoluciju aplikacija u narednim mjesecima i godinama, od online kupovine, scan and pay metode plaanja do sljedljivosti. U ovom lanku, izdvajamo tri osnovne teme, koje su ve norma za ovu vrstu aplikacija koje se smatraju najboljim u klasi.

Pribliiti online i offline neprimjetno

Online i offline integracija okupira trgovce. Pronalaenje naina da se to neprimjetno uradi je visoko na dnevnom redu trgovaca. I ovdje aplikacije igraju kljunu ulogu. Appie, aplikacija holandskog maloprodajnog lanca Ahold, bila je prva takve vrste. Pokrenuta jo 2009., to je bila vrlo inovativna aplikacija, a i dalje je. Sada

mart 2014 www.instore.ba

27

zadovoljava mnoge potrebe, to je aplikacija koja radi na principu multifunkcionalnosti sa in-app kupovinom, listama za kupovinu i receptima. Jedna od kljunih, originalnih karakteristika koja je izdvaja od ostalih je smart shopping funkcija, koja sortira listu za kupovinu na osnovu rasporeda radnje u kojoj kupujete. Kretanje kroz prodavnicu pomou aplikacije je neto to mnogi trgovci uzimaju u obzir i usvajaju. Nedavno, Tesco je najavio novu instore aplikaciju iji je cilj da pomogne klijentima u navigaciji radnjom. MyStore se trenutno testira u Tesco Chelmsford i naredne verzije mogu ukljuivati mogunosti plaanja na nivou cijele zemlje. Na kraju, aplikacije postaju in-store asistenti - pomau kupcu da pronae i skenira proizvode, provjere koliko su vremena potroili u radnji, daju pregled nutritivnih informacija o proizvodima, pronau najbolje ponude i plate u trenutku na izlazu. U naem izvjetaju 12 razloga kako aplikacije stvaraju novu maloprodajnu realnost istraili smo mnoge inovativne aplikacije koje redefiniu maloprodaju i oekivanja kupaca. Evo dva primjera must-have karakteristika koje podjednako utjeu i na trgovca i na dobavljaa.  Recepti su veliki pokreta i podstiu kupce na kupovinu

Prema Googlu, postoji 2,4 milijarde upita u Velikoj Britaniji svake godine u vezi sa hranom, od kojih je 45 posto u vezi sa receptima - pretraga za receptima raste za gotovo 40 posto u odnosu na prethodnu godinu. Zauzete mame ee trae i kupuju online. Mobilni telefoni trenutno ine 46 posto pretraga, a i YouTube je jo jedan kljuni medij. Jamie Oliver je izgradio poslovno okruenje oko edukacije kuhara pokretanjem online kurseva kroz YouTube kanal. Uz online pretraivanje i YouTube, aplikacije takoer igraju kljunu ulogu u ovoj sferi. Pregledali smo mnogo dobrih aplikacija i jedna od nama omiljenih je iz Eroski Consumer, koja nudi vizuelne korak po korak vodie, video-savjete, sedmino planiranje obroka i zdravstvene i nutritivne sastojke namirnica. Posebno nam se dopala mogunost pretrage recepata na bazi alergija i bolesti. Uz trgovce, dobavljai treba da razmotre kako oni mogu imati koristi od eksplozije online recepata i recepata unutar aplikacija. Proizvodi koji su u okviru recepata zaista mogu poveati prodaju, to se posebno odnosi na nove proizvode i one koji su na promociji.  Promocije - digitalni kuponi su novo normalno Kako personalizovane ponude i promo-

cije postaju sve naprednije, prilagoavanje digitalnih kupona pojedinim kupcima je podjednako novo normalno i kod trgovaca i kod dobavljaa. Kupci nam govore da prieljkuju takve funkcije, gdje 56 posto njih ele da budu obavjeteni o posebnim ponudama. Aplikacije osnauju kupce sa ogranienim budetom - oni sada mogu da trae povoljnije ponude ili jednostavno bolju cijenu u trenutku, to rui zidove i stvara novu, transparentniju realnost u maloprodaji. Meu sve veim brojem aplikacija, Checkout51 je odlian primjer. Korisnici jednostavno uslikaju svoje raune i gotovina se prebacuje na njihov raun. Svake sedmice dostupni su oglasi i promocije, to je jednostavan nain da kupci otkupe kupone digitalno u bilo kojoj kanadskoj prodavnici, a kada njihov raun dostigne 20 dolara utede, mogu zatraiti ek, umjesto da potroe uteeno u odreenim trgovinama.

ta je sljedee?
Aplikacije pomau u postavljanju stepenica uspjeha: neprimjetne, line i diferencirane. Za trgovce, vanost aplikacija e vjerovatno dodatno rasti, jer premouju jaz izmeu online i offline rada. I sa alatom Google Glass, ko zna kolika e mo aplikacija redefinisati na svakodnevni ivot?

28

mart 2014 www.instore.ba

svijet u brojkama
AnaLiza stiLova ivota onLine potroaa na devet trita

Usmjereni na konstantnu potronju

Ovaj izvjetaj analizira karakteristike stilova ivota 16.300 online potroaa u devet glavnih najrazvijenijih i trita u nastajanju - Brazil, Kina, Francuska, Njemaka, Indija, Japan, Rusija, Velika Britanija i SAD
Izvor: Euromonitor, www. euromonitor.com

ako bi pomogao kompanijama u prepoznavanju trenutnih i dinaminih trendova u ivotu potroaa, Euromonitor International istrauje vie od 16.000 ljudi u svijetu na svakodnevnom nivou u svom Svjetskom potroakom istraivanju. Euromonitor kasnije analizira ova istraivanja, dajui odgovore kako bi pomogao preduzeima u ocjenjivanju potencijalnih poslovnih prilika.

Namjere potronje potroaa

Ukupna potronja i utede Ukupna potronja potroaa ostala je na istom nivou kao i proteklih nekoliko godina. Veina potroaa usmjerena je na konstantnu i ujednaenu potronju, iako su potroai na tritima u razvoju vie oduevljeni potronjom nego potroai u razvijenim zemljama. Znaajna manjina planira da povea svoju ukupnu potronju u ovoj godini. Istovremeno, potroai u svim regijama planiraju da se ponovo fokusiraju na tednju. Aktivnosti za smanjenje potronje Mada znaajan broj potroaa planira da smanji potronju u ovoj godini, oni nisu voljni da je u potpunosti rtvuju. Rezultati istraivanja pokazuju da potroai ne planiraju da smanje kupovinu u narednih 12 mjeseci, ukupno ili kroz razliite kategorije. Umjesto toga, potroai pronalaze nove naine da osim odreenih proizvoda i usluga smanje i potronju, odnosno kupuju po snienim cijenama ili kupuju privatne robne marke. Potronja prema kategoriji Potronja u razliitim neesencijalnim kategorijama je bila relativno konzistentna tokom prolih 12 mjeseci. Potroai ele da smanje potronju, istovremeno zadravajui broj kupljenih proizvoda, ali veina oekuje da odri potronju konstantnom po pojedinim kategorijama. Neki potroai oekuju da e da potroe vie u odreenim kategorijama u sljedeih 12 mjeseci. Potroai sa trita u razvoju vjerovatnije tvrde da imaju poveanje u potronji, naroito na tehnologiju, odjeu i putovanja, kao i da e i dalje nastaviti tako. tiraju razliite tipove klijenata. Ovaj dio istrauje potroake navike potroaa koji imaju pristup internetu irom svijeta, ukljuujui i osnovne potroake stavove, spremnost da plate vie za dodatne karakteristike i stavove prema ekoloki prihvatljivim ili zelenim proizvodima. Osnovni potroaki stavovi Da bismo dobili uvid u to kako globalni potroai na internetu pristupaju kupovini, prvo analiziramo line osobine i vrijednosti. Kako je nekolicina potroaa s pristupom internetu u potpunosti prebacila svoju kupovinu na online verziju, njihovi potroaki stavovi ostaju i dalje vani prodavcima na malo i marketingu kroz vie kanala, od trgovine do online butika. Rezultati istraivanja pokazuju da potroai na internetu vole da trae pogodbe, ali nemaju niske standarde. Po pravilu bi radije imali nekoliko kvalitetnih proizvoda nego mnogo nekvalitetnih. Istovremeno vole da probaju nove stvari, to je dobra vijest za sve koje rade na novim proizvodima. Veina potroaa nije zabrinuta za kupovinu brendiranih proizvoda, to pokazuje da novi proizvo-

Trgovaki stav i karakteristike kljunih proizvoda

Od TV reklama do online korpi Jednom kada su identifikovali svoje finansijske prioritete, potroai s internet vezom okreu svoj fokus na kupovinu, to ukljuuje proizvode neophodne za domainstvo i proizvode za zadovoljstvo. Rezultati istraivanja pokazuju da su potroai relativno podijeljeni u svojim sklonostima za brend po najnioj cijeni ili po najboljem kvalitetu - iako veina eli oboje. Jasno razumijevanje tipinih potroakih navika i preferenci svjetskih potroaa moe uveliko pomoi trgovcima na malo i proizvoaima da targe-

mart 2014 www.instore.ba

29

di na tritu ne moraju biti u zaostatku u poreenju s uspostavljenim brendovima. Kada je rije o karakteristikama proizvoda s dodatom vrijednou, potroai su u principu voljni da plate malo vie (manje od 50% poveanja). Kako god, dobar dio potroaa nije voljan da plati dodatno ni za kakve osobine u ovom istraivanju. Veina potroaa je spremna da plati malo vie za zelene karakteristike, kada su u pitanju odjea i proizvodi za linu njegu, ak i kuna njega i toaletni proizvodi sa zelenim karakteristikama donose malu premium cijenu.

nijeti i za dostavu dio ivota globalnog potroaa s pristupom internetu, to je samo povremeno rjeenje, a ne redovna pojava. Vrijeme koje potroai potroe na pripremu obroka daje kompanijama i trgovcima u ovoj industriji informaciju o proizvodima koji su potroaima potrebni i koje ele za svaki tip obroka. Globalni online potroai po pravilu troe malo vremena na pripremu doruka i uine, veere, i u manjoj mjeri ruka, jer tee da vie vremena provode u konzumaciji nego u pripremi obroka. Zdravo hranjenje i dijetalna ogranienja Globalni online potroai su zainteresovani za svoju teinu i paze na vrstu hrane koju konzumiraju. U 2012., procenat potroaa starijih od 14 godina, za koje se smatra da su gojazni, na razvijenim tritima je bio vei od 50 posto. ak i na tritima u razvoju, kao to su Kina ili Indija, oekuje se da e se procenat gojaznih udvostruiti do 2020., to daje dobar povod za interesovanje za kontrolu tjelesne teine. Dok neki potroai ograniavaju konzumaciju odreenih tipova sastojaka, nastojei da to vie ouvaju zdravlje, ostali izbjegavaju sastojke zbog linih, kulturnih ili medicinskih razloga, kao to su naprimjer alergije.

sti mnoge zdrave ivotne navike i aktivnosti. Potroai koji smatraju da su dobrog zdravlja mogli bi da ostave malo prostora za povremene nezdrave navike, dok oni koji su manje optimistini osjeaju potrebu da uloe energiju u razliite zdrave aktivnosti. Ili, pozitivan pogled na sebe mogao bi da promovie dalje zdrave navike, dok bi negativna percepcija mogla da pokrene krug nezdravih navika.

Line karakteristike i vrijednosti

Razumijevanje pojedinaca Kao dodatak elji za zdravim ivotom, ostale osobine i vrijednosti globalnih online potroaa umnogome utjeu na nain kako oni ocjenjuju proizvode i odluuju ta da kupe. Iznad jednostavnog uenja o potroakim kupovnim navikama i preferencijama za specifine kategorije, kompanije koje ele da se izdignu na globalni nivo mogu da koriste line vrijednosti pojedinaca, kako bi bolje shvatile i targetirale klijente. Status i konzumerizam Potroai imaju samopouzdanje, ali i dalje osjeaju pritisak za odobravanjem i priznanjem svojih vrnjaka. Ovo bi mogla biti glavna koncentracija za brendirane proizvode. Kompanije bi trebalo da pripaze na vladajue demografske trendove u potranji za odobrenjem vrnjaka, kako ne bi suzbile popularne trendove, to bi dalje otealo marketing i prodaju.

Potroaki pristup tehnologiji

Online kupovina Online kupovina je, nema sumnje, dobila na popularnosti u posljednjih nekoliko godina. Potroae vie privlai online prodaja za proizvode koje ne mogu kupiti drugaije, kao to su sadraji za online preuzimanje, i proizvodi kojima online trite nudi iri spektar nego tradicionalne trgovine, kao to su elektronika i odjea.

Priprema obroka i uina i preferencije

Tipini obroci i prehrambene navike Iako su gotova hrana i ostale opcije pripremljenih obroka obilniji i jeftiniji u dananjem svijetu nego ikada ranije, veina potroaa i dalje sprema i konzumira obroke kod kue. I dok je hrana za po-

Obrasci zdravog ivljenja

Lino zdravlje Samosaznanje o zdravlju moe proizve-

30

mart 2014 www.instore.ba

istraivanje
Drugo godinje istraivanje o mobiLnim pLaanjima kompanije MasterCard

Telefon umjesto novanika

Ovo bi mogla biti godina kada se formira dugorona veza izmeu mobilnih brendova i mobilne kupovine, to znai da e oni koji razmatraju mobilna plaanja moi da budu uspjeno uslueni ukoliko se opredijele za njih
Priredila: Milica Petrovi, milica@instore.rs

aklonost ka mobilnim plaanjima se poveava potroai sve vie upotrebljavaju ovaj vid plaanja, a trgovci ga brzo prihvataju. Stav 88 posto trgovaca prema mobilnom plaanju je pozitivan, a mnogi od njih kao prednost nad konkurencijom istiu upravo to to prihvataju mobilna plaanja. Ovaj novi trend dokazuje drugo godinje istraivanje na svjetskom nivou, MasterCard Mobile Payments Study, koje su sprovele kompanija MasterCard

i agencija za istraivanje PRIME Research. Rezultati su saopeni krajem februara, a zasnovani su na praenju vie od 13 miliona komentara na drutvenim medijima: Twitteru, Facebooku, blogovima i forumima irom svijeta. Ovo istraivanje ukazalo je da je 2013. godina bila godina kada su mobilna plaanja prela sa koncepta na usvajanje. Usvojitelji, odnosno oni koji su koristili mobilna plaanja, uestvovali su u 81 posto razgovora o njima na drutvenim medijima tokom prethodne godine. Ovaj podatak predstavlja preokret u odnosu na 2012., kada

je samo 32 posto uesnika u razgovorima o mobilnim plaanjima zapravo koristilo neki proizvod koji ih podrava. Mada i dalje postoji zabrinutost u pogledu bezbjednosti mobilnih plaanja, ovo istraivanje pokazuje da su potroai i trgovci prevazili razmiljanja na temu zato koristiti mobilna plaanja i preli na razmiljanja o tome koju opciju za mobilna plaanja treba koristiti. Ovo bi mogla biti godina kada se formira dugorona veza izmeu mobilnih brendova i mobilne kupovine, to znai da e oni koji razmatraju mobilna plaanja moi da budu uspjeno uslueni ukoliko se opredijele za njih.

O istraivanju
Kompanija PRIME Research je sprovela Mobile Payments Study na 56 trita i na 26 jezika u Sjevernoj i Junoj Americi, Europi, Africi, Aziji i pacifikom obruu, radi procjene koritenja proizvoda, spremnosti za usvajanje i naklonosti kupaca prema postojeim opcijama. Koritenjem sopstvenih metoda i tehnologija za analizu drutvenih medija, PRIME je identifikovala 13 miliona relevantnih objava na drutvenim medijima u periodu od marta do decembra 2013. godine, na temu inovacija u mobilnim plaanjima u okviru kompanije MasterCard i slinih kompanija iz iste oblasti. Analiza pokazuje da su veinu postova uzrokovale vijesti ili prie, od kojih je 92 posto bilo u pozitivnom tonu, dok je samo osam posto imalo negativni prizvuk, to je odraz originalnog sadraja koji se pojavio u tradicionalnim medijima. Od 13 miliona postova, 5.000 nezavisnih komentara kompanija PRIME je podvrgla detaljnijoj ekspertskoj analizi.

mart 2014 www.instore.ba

31

Kupci usvajaju rjeenja za mobilna plaanja

GODINA MOBILNIH PLAANJA
$
$

 Usvajanje umjesto zabune: zabune u vezi sa opcijama za mobilna plaanja na koje je ukazalo istraivanje iz 2012. zamijenjene su razgovorima o mobilnim plaanjima koji za fokus imaju kvalitet i stabilnost razliitih proizvoda. Istraivanje pokazuje da su potroai prestali da se pitaju da li da koriste mobilno plaanje (trea tema po uestalosti pominjanja u 2012.) i poeli da odluuju koju opciju za mobilno plaanje e koristiti (druga tema po uestalosti pominjanja u 2013.).  Znaajne promjene u razgovorima: usvojitelji sada vode veinu razgovora na drutvenim medijima (81%). Oni koja nisu usvojili ovaj sistem plaanja vodili su 68 posto razgovora u 2012. godini. Ovo ukazuje na injenicu da su potroai preli sa razgovora o mobilnim plaanjima na isprobavanje razliitih opcija.  Vie pozitivnih razgovora: naklonost ka mobilnim plaanjima se znaajno poveala meu usvojiteljima (74% u 2013., 58% u 2012.). Oni koja nisu usvojili ovaj sistem plaanja zadrali su pozitivan stav (79% u 2013. godini, 76% u 2012.). Ovo pokazuje da se korisniko iskustvo, tehniki kvalitet i prihvatna mrea poboljavaju za potroae.  Iskustvo se poboljava, ali se jo toga moe uraditi: naklonost kupaca prema ovoj vrsti plaanja se poveala (63% u 2013., sa 34% u 2012.). Meutim, jo ima prostora za poboljanje iskustva, poto je ono rangirano na istom nivou sa zabrinutou korisnika.

Drugo godinje istraivanje MasterCard Mobile Payments Study sa agencijom PRIME Research pratilo je preko 13 miliona komentara na drutvenim medijima kako bi utvrdilo ta potroai i trgovci stvarno misle o mobilnim plaanjima. Zakljuak je da su potroai i trgovci zaista preli sa prie o mobilnim plaanjima u 2012. godini na njihovo usvajanje u 2013. godini. Pitanja o tome zato koristiti mobilna plaanja su zamjenjena onima o izboru opcije za mobilno plaanje.

MOBILNA PLAANJA: KLJUNE INFORMACIJE ZA 2013. GODINU

2013: mobilna plaanja su prela iz teorije
Usvojitelji su uestvovali

u praksu

rast sa 32% u 2012. godini

u 81% razgovora o m-plaanjima u 2013. godini;

Brz rast usvajanja od strane

potroaa i trgovaca

Pozitivniji stav
prema mobilnim plaanjima

POTROAI PREDVODE
Prilike za poboljanje ponude
- iskustvo kupovine i dalje uzrok nezadovoljstva

Podstrek za trgovce
 Prihvatanje je bitno: prihvatanje trgovaca je najzastupljenija tema, koja ini 15 posto svih razgovora i 48 posto razgovora meu trgovcima. Ovo istraivanje pokazuje da i potroai i trgovci podravaju mobilna plaanja (86%), to e vjerovatno dovesti do veeg prihvatanja na trgovakim lokacijama u 2014. godini. Zapravo, dostupnost kod trgovaca je postala najee razmatrana pozitivna tema u 2013. godini, iako je 2012. godine predstavljala barijeru za prihvatanje za one koja nisu usvojili ovaj sistem plaanja.  Ukljuenost trgovaca: trgovci uestvuju u 22 posto razgovora i 88 posto njih daje pozitivne komentare. Ovo istraivanje je pokazalo da gotovo 90 posto tih razgovora vode trgovci koji su implementirali rjeenja za mobilna plaanja. Trgovci koji nisu prihvatili mobilna plaanja se uglavnom okreu drutvenim medijima i trae savjete o tom sistemu plaanja od drugih trgovaca.  Jednostavno rjeenje: trgovci koji prihvataju mobilna plaanja istiu jednostavnost kao kljuni razlog za to, a 97 posto stavova je pozitivno/neutralno. Ovo istraivanje ukazuje na to da trgovci priaju o prednostima mobilnih plaanja i za sebe i za kupce, to je u mnogim sluajevima opredjeljujui faktor za njihovo poslovanje.

Ljubav prema mobilnim plaanjima sve jaa

porast od 16% meu usvojiteljima

Vea aktivnost:
Koji proizvod za mobilno plaanje koristiti je druga najzastupljenija tema

PRIHVAENOST KOD TRGOVACA U PORASTU

Aktivnost trgovaca: Prihvaenost kod trgovaca neophodna

Prihvaenost kod trgovaca je najzastupljenija tema 22% svih razgovora i 88% je pozitivno

Jednostavnost je glavna

97% istie jednostavnost kao stimulans za usvajanje plaanja

Skoro polovina razgovora u kojima uestvuju trgovci je o prihvaenosti mobilnih plaanja

POTREBNE SU DODATNE INFORMACIJE O SIGURNOSTI

Potrebno je vie informacija o bezbjednosti

ansa za edukaciju
Ova zabuna je dovela do 66% negativnih komentara po pitanju sigurnosti Nedavna krenja sigurnosti u maloprodaji naglaavaju potrebu za edukacijom trgovaca i potroaa po pitanju zatite privatnosti.

Potroai su zbunjeni
oko zatite od nezakonitih i neovlaenih naplata.

 Zabuna u pogledu bezbjednosti: nastojanja u edukaciji kupaca bit e od kljunog znaaja za uspjenost i usvajanje mobilnih plaanja. Pitanja o bezbjednosti su dovela do 66 posto negativnih komentara.  Prilika za edukaciju: uprkos jakoj bezbjednosti, postoji zabuna u vezi sa tim kako e mobilna tehnologija utjecati na procese ukidanja lanih i neovlatenih naplata. Potroai koji koriste MasterCard za mobilna plaanja su zatieni od lanih kupovina kroz politiku nulte odgovornosti kompanije MasterCard.

TA JE SLJEDEE?
2014. bi mogla biti godina kada e se u potpunosti formirati veza izmeu brendova u oblasti mobilnih plaanja i iskustva mobilne kupovine
Svi podaci su iz istraivanja MasterCard Mobile Payments Social media Study 2013

32

mart 2014 www.instore.ba

inPromocije
NESCAF 3in1 Brown Sugar
NESCAF 3in1 je lagan za popiti, 3u1 je lagan za napraviti, 3u1 ima sve sastojke u jednoj vreici za one to vole slatkasti napitak. NOVI NESCAF 3in1 sa smeim eerom istie se svojim posebnim profilom okusa. Izuzetna kvaliteta arome topive kafe obogaena je smeim eerom, dobivenim iz prirodno slatke eerne trske. Rezultat je njeni karamel okus, neodoljivi NESCAF 3in1 specijalitet s prirodnom slatkoom. U vremenskom periodu od 14.03.06.04. organizuju se promocije NESCAF 3in1 Brown Sugar u svim veim trnim centrima u Bosni i Hercegovini. Mehanizam promocije: podjela samplinga NESCAF 3in1 Brown Sugar i degustacija Nescaf Classic.

Maggi djeije supe

Nove supe laganog su okusa i sadre male komadie povra, ba kako djeca vole, kao i zabavne oblike tjestenine s djeci najdraim crtanim likovima. Prekomjeran unos soli predstavlja jedan od najznaajnijih problema prehrane djece. Zbog toga nove MAGGI supe Hello Kitty i Spiderman, osim zanimljivih oblika, imaju i smanjen sadraj soli, to je iznimno vano za djeiju prehranu, a uz to su i posebno prilagoene ukusu najmlaih potroaa. U mjesecu martu svakog vikenda organizovane su promocije u svim veim trnim centrima u Bosni i Hercegovini. Promoterke su informisale kupce o postojanju Maggi Hello Kitty i Spiderman supa na tritu, te djeci od 3-13 god dijelile letke i balone sa omiljenim likovima Hello Kitty i Spiderman.

MacCoffee
U mjesecu martu u trnim centrima Bingo u Bosni i Hercegovini, odrana je promotivna aktivnost na brendu MacCoffee (instant kafa). Uporedo sa promocijama odran je i wet sampling, dakle dijeljenje ve spremljene kafe u aicama. Promoter ne stoji za pultom nego se kree objektom nosei na leima ruksak odnosno spremnik za kafu. Na ovaj nain, svi posjetioci objekta su mogli uivati u toplom napitku instant kafe. MacCoffee 3u1 instant kafa inovativni je proizvod koji je promijenio nain na koji ljudi konzumiraju kafu. Tokom godina, potroai u mnogim zemljama su zavoljeli MacCoffee jer je bogata aromama, vrhunske kvalitete i vrhunskog okusa. Ovo je jedini brend instant kafe u Bosni i Hercegovini koji potroaima nudi 3u1 instant kafu sa okusom ljenjaka. Danas, MacCoffee je lider kada je u pitanju kvaliteta, a postao je i favorit domainstava u mnogim zemljama, posebno Rusiji, Ukrajini, Kazahstanu i ostalim zemljama Istone Europe i dijela Azije.

Regato- Tvrdi Masni sir

Regato sir je mediteranski tip tvrdog sira sa relativno visokim sadrajem soli (3%). Napravljen je od najkvalitetnijeg kravljeg mlijeka, a period zrenja mu je oko 10 mjeseci. Za izradu jednog kilograma Regato sira potrebno je cca 10 litara mlijeka. Prodaje se prvenstveno u Grkoj i na Kipru, a najvie se koristi za posipanje jela od tjestenine kao alternativa za parmezan, ali i za salate te hladne plate. U mjesecu martu u Mercator Alti i Mercator HM u Sarajevu, organizovana je i degustacija, gdje su svi zainteresovani kupci imali mogunost i da probaju Regato sir.

mart 2014 www.instore.ba

33

Novi MOLFIX je roen!

U trnim centrima Konzum odrana je demonstracija i promocija Molfix pelena i baby maramica za djecu. Kupci su imali priliku kupiti Jumbo pakovanje Molfix po promotivnoj cijeni i uz ostvarenu kupovinu dobiti poklon (magnetni okvir za sliku i podlogu za presvlaenje beba) od ljubaznih hostesa. Takoer, svaki potencijalni potroa pelena je na poklon dobio gratis uzorak pelene.

Tosama promocije u trnim centrima Konzum i Mercator

Vikend promocije higijenskih proizvoda Tosama odravaju se u objektima Konzuma i Mercatora u periodu od 01.03. 15.04. 2014. Kompanija Tosama jo od 1923. godine jedan je od vodeih regionalnih brendova. Posebno mjesto u proizvodnom programu imaju medicinski i higijenski proizvodi od pamuka, koji prirodno i na najbolji nain zadovoljavaju kako zdravstvene tako i higijenske potrebe korisnika, bez riskiranja nastanka alergija. Pored ve dobro poznatih Tosama proizvoda -uloaka Vir, Cik Cak vate i Jasmin girl proizvoda strunjaci Tosame osigurali su proizvode za intimnu higijenu uvodei Jasmin Girl Nature liniju od 100% prirodnih materijala. JASMIN NATURE pamuni higijenski uloci: 100% prirodni materijali, 100% pamuni gornji sloj i krilca, bez parfema, super upijajui, njeni i bez hlora!

Bebe koriste pelene 24 sata dnevno ... 7 dana u sedmici .... i potrebna im je idealna zatita ... sa djeijim dizajnom ...Dvije godine Hayat je radio na sistemu 7/24 zatite kako bi obezbijedili djeci super brzo upijanje i idealnu zatitu od proputanja. Pelenu karakterie: 1. ekstra upijajua zelena zona -7/24, 2. zatitne barijere -7/24 zatita od proputanja, 3. super rastezljive trake -7/24 slobodno kretanje, 4. poboljan anatomski oblik -7/24 komfort, 5. prozraan vanjski sloj -7/24, 6. vrlo mekan unutranji sloj -7/24 zatita bebine koe, 7. raznobojni dizajni -7/24 sretna i razdragana beba.

noviteti za police
Aquafresh high definition white
Nova Aquafresh High Definition White pasta za zube jedinstvenom tehnologijom mikroestica Illumipearls, odstranjuje mrlje i polira povrine vaih zuba ve od prvog etkanja te postie do 3x bolje izbjeljivanje (u usporedbi s obinom zubnom pastom) za blistav osmijeh. Zbog toga to je to proizvod Aquafresh brenda, osjetit ete svjeinu i znati da su vaa usta trostruko zatiena. Aquafresh High Definition White pasta za zube je dostupna u dva okusa: Illuminating Mint s bijelim, plavim i aqua prugama za svjeinu koja podie i Tingling Mint s bijelim, plavim i zelenim prugama za intenzivan, peckavi osjeaj svjeine. Marketinka podrka: TV, internet, In-store Logistike informacije: Transportno pakovanje: 12 kom. Okvirna MP cijena: Preporuena maloprodajna cijena je 4,99 KM Proizvoa: GlaxoSmithKline Consumer Healthcare, Brentford; TW8 9GS. U.K. Uvoznik: iroki Brijeg - MCI d.o.o.,Varadinska 5, 88220 iroki Brijeg, Bosna i Hercegovina Telefon i fax: + 387 (0)39 704 004 / 705 511 / 705 611 e-mail: info@mci.ba

Green line HydroMineral linija za njegu lica

Datum lansiranja proizvoda: 15.3.2014. Naziv proizvoda: Green line HydroMineral intenzivna hidratantna njega lica protiv prvih mimikih bora Opis proizvoda: Green line HydroMineral je inovativna linija krema s uinkovitom antiage formulom za potpunu hidrataciju koe i zaglaivanje prvih bora. Tri kreme za njegu razliitih tipova koe sadre: prirodnu mineralnu vodu Radenska Naturelle, koja je izvor minerala za staninu obnovu koe, zatim dragocjenu algu spirulinu, koja stimulira prirodnu tvorbu kolagena, te ekstrakte superhrane (papaja, avokado, ria) koji opskrbljuju kou vitalnim sastojcima. U liniji su tri kreme: Lagana hidratantna krema za mjeovitu do masnu kou, Hidratantna krema za normalnu kou i Intenzivna hidratantna krema za suhu kou. Marketinka podrka: TV oglasi, tampani oglasi, internet oglaavanje, testeri, leci, promocijski proizvodi Logistike informacije: Transportno pakovanje: 3 kom Preporuena cijena: 11 KM Proizvoa: Ilirija d.d., Traka cesta 40, 1000 Ljubljana, Slovenija Uvoznik i distributer: SMD TRADE d.o.o., Put srpskih branilaca 142A, 78000 Banja Luka Telefon: 00 386 1 4709 232 Web site: greenline.si e-mail: HYPERLINK mailto: polona.humar@ilirija.si

34

mart 2014 www.instore.ba

na mjestu dogaaja
EuroShop 2014: Inovativna rjeenja u obLasti unapreenja maLoprodaje

Prevaziao oekivanja

Ekonomske efekte ulaska Hrvatske u Europsku uniju, sa aspekta utjecaja na privredu Srbije, uesnici diskusije su ocijenili kao pozitivne i stimulativne
Priredila: Ana Filipovi, ana@instore.rs

Werner Reinhard zamjenik generalnog direktora kompanije Messe Dsseldorf. Predstavnici gotovo svih svjetskih zemalja okupili su se u Dsseldorfu. Od europskih zemalja koje su se predstavile, vie posjetilaca bilo je iz istonoeuropskih zemalja, baltikog regiona i Ruske Federacije. Meu posjetiocima i uesnicima 73 posto je na rukovodeim pozicijama, a ak dvije treine su donosioci odluka u svojim firmama. EuroShop je ove godine bio podijeljen u etiri jasna segmenta: EuroConcept je obuhvatao ureivanje radnji, arhitekturu, dizajn, rasvjetu, friidere i rashladne ureaje, EuroSales vizuelni marketing, POS marketing, unapreenje prodaje, EuroCIS predstavio je informacione i sigurnosne tehnike, a EuroExpo podizanje sajamskih tandova, dizajn i organizaciju dogaaja.

Sljedei EuroShop bit e odran od 5. do 9. marta 2017. godine. Opirnije informacije o sajmu moete pronai na web stranici: www.euroshop-tradefair.com ili u zvaninom predstavnitvu sajma u Dsseldorfu, firmi ProExpo. Za sve dodatne informacije kontaktirajte sa naim predstavnitvom u Srbiji na e-mail adresu: info@proexpo.co.rs
Osim toga, sajam je prisutnima ponudio atraktivan meunarodni pratei program, kroz konferencije, forume i prezentacije.

vogodinjem sajmu EuroShop 2014, jednom od vodeih sajmova u oblasti unapreenja maloprodaje, koji se svake tree godine tradicionalno odrava u Dsseldorfu, prisustvovalo je vie od 109.000 posjetilaca iz 110 zemalja. EuroShop 2014, koji se ove godine fokusirao na posjetioce sajma, po pitanju koncepta, sadraja i usluga ponudio je inovativna tehnika rjeenja neophodna u oblikovanju i unapreenju maloprodaje u budunosti. EuroShop je najznaajnije mjesto susreta u oblasti maloprodaje. Zadovoljstvo mi je to smo ovogodinjim sajmom oborili sve rekorde koje smo postavili 2011. godine, kada je odran prethodni sajam, kako po broju uesnika, tako i u sferi njihove strunosti, izjavio je Hans

mart 2014 www.instore.rs

35

KOZMETIKA
mart 2014 br. 12 godina II www.instore.ba

Vodi kroz kategoriju

BOSNA I HERCEGOVINA

vodi kroz kategoriju ... 36 sadraj kuna hemija

37 Vijesti 38 Istraivanje: Ipsos 40 Regionalno istraivanje: Nielsen 42 Istraivanje: GfK 44 InLiflet: Analiza ponude 46 Da li ste znali da... 48 InMedia

vodi kroz kategoriju ... kozmetika

37

vijesti
Henkel ostvario finansijske ciljeve Globalni ambasador brenda Oral B

Svijet: Henkelova prodaja u fiskalnoj 2013. iznosila je 16,4 milijarde eura i ostala je malo ispod prologodinjeg nivoa. Nakon korekcije jednokratnih dobiti, jednokratnih trokova i trokova restrukturiranja, korigovani operativni profit (EBIT) povean je za 7,8 posto, sa 2,3 milijarde eura na 2,5 milijardi eura. Korigovani prihod od prodaje (korigovana EBIT mara) povean je za 1,3%, sa 14,1% na 15,4%. Organski rast prodaje, koji iskljuuje utjecaj strane razmjene i akvizicije/prodaje, dostigao je 3,5%. Protekla godina je bila veoma uspjena za kompaniju Henkel. Uprkos izazovnom i izuzetno konkurentnom trinom okruenju, ostvarili smo finansijske ciljeve i postigli znaajan napredak u primjeni nae strategije za 2016. godinu, izjavio je izvrni direktor kompanije Henkel Kasper Rorsted. Sva tri poslovna sektora zabiljeila su organski rast prodaje, a Sektor Beauty care postigao je

rast od tri posto i tako nastavio profitabilan rast iz prethodnih godina. Organski rast prodaje je zabiljeen u svim regijama. U Istonoj Europi prodaja je porasla za 1,6 posto na 30,3 miliona eura. Organski rast prodaje od est posto podstaknut je poslovanjem u Turskoj i Rusiji. Zabiljeena prodaja na tritima u razvoju u Istonoj Europi, Africi/Bliskom istoku, Latinskoj Americi i Aziji (osim Japana) nominalno je porasla za 1,6 posto na 7,2 milijarde eura u 2013. godini, dok je organski rast prodaje iznosio 8,3 posto. Komentariui fiskalnu 2014. godinu, Rorsted je izjavio: Ekonomsko okruenje e ostati puno izazova i mi oekujemo postojane efekte kursnih razlika, posebno u prvoj polovini godine. Oekujemo organski rast prodaje izmeu 3-5 posto, poveanje korigovane EBIT mare za oko 15,5 posto, kao i poboljanje korigovanog prinosa po prioritetnoj akciji na visokom jednocifrenom nivou.

Svijet: Oral B je objavio prvu globalnu saradnju sa muziarkom Shakirom. Sa velikim zadovoljstvom objavljujemo da je Shakira ekskluzivni globalni portparol brenda Oral B. Kao viestruko nagraivana umjetnica, zvijezda rijalitija The Voice televizije NBC, filantrop, ikona ljepote i majka, Shakira predstavlja pravi duh multidimenzionalne ene, i uvijek sve radi sa brilijantnim osmijehom

na licu. Presreni smo to ovako lijepa i jaka ena kao to je Shakira predstavlja na brend, rekao je Steven Skiver, global marketing direktor za oralnu njegu. Kao globalni brend ambasador, Shakira e podrati lansiranje najnovijih dodataka Oral B kolekciji, koji se pojavljuju u tampanim i televizijskim reklamama ovog brenda, PR aktivnostima i online izdanjima.

Colgate-Palmolive objavio poslovne rezultate

Svijet: Poslovanje kompanije Colgate-Palmolive zabiljeilo je pozitivne rezultate u etvrtom kvartalu 2013. Prihodi kompanije do 31. decembra zabiljeili su porast za dva posto, na 4,36 milijardi dolara. U Junoj Americi, kao jednom od kljunih trita, prihodi su porasli za 12,5 posto, emu su znaajno doprinijeli nedavno lansirani proi-

zvodi. Prihod na tritu Azije povean je za devet posto. Neto dobit kompanije zabiljeila je pad za 5,7 posto, na 564 miliona dolara, ukljuujui 133 miliona uloenih u restrukturiranje. Kompanija predvia da e prodaja u 2014. zabiljeiti rast izmeu 5-7 posto, na ta e utjecati i fluktuacija stranih valuta.

Nestl Skin Health S.A. Kompanija e nastaviti svoj strateki razvoj u oblasti ishrane, zdravlja i zdravih ivotnih navika, irenjem aktivnosti na polju medicinske njege koe. Nestl e kreirati novi centar, Nestl Skin Health SA, a Galderma e biti temelj ovom entitetu koji e voditi menadment Galderme. Iako je smanjio svoj udio u LOralu, Nestl e nastaviti da podrava razvoj LOrala kao i u proteklih 40 godina, rekao je Peter Brabeck-Letmathe, predsjedavajui kompanije Nestl.

Medicinski centar za njegu koe

Svijet: Nestlov upravni odbor odobrio je prodaju LOralovih akcija, iji e dio prihoda iskoristiti za kupovinu 50 posto udjela u farmaceutskoj kompaniji specijalizovanoj za medicinske tretmane koe Galderma. Time e Nestl postati stopostotni vlasnik ove kompanije, koja e formirati fondaciju za novi

Nestl Skin Health S.A. e biti kerka kompanija, u potpunosti u vlasnitvu kompanije Nestl, a imat e sopstveni upravni odbor i sjedite u Lozani. Takoer, Nestl e pripojiti i kompaniju Bbchen, i njihovu postojeu djelatnost u oblasti njege koe za djecu, koja e sa novoformiranim centrom obezbijediti znaajnu platformu za profitabilan rast.

38

vodi kroz kategoriju ... kozmetika

istraivanje
BRANDpuLs istraivanje pokazuje kupovne navike naih potroaa u segmentu Line higijene

Kozmetika za kosu i tijelo

ampone koriste gotovo svi potroai u BiH, dok proizvode za njegu tijela koristi neto vie od 70 posto potroaa u naoj zemlji
Autor: Aleksandra Jovanovi, project manager, Ipsos, www.ipsos.com

U
amponi

okviru BRANDpuls istraivanja kontinuirano se prate marketinki pokazatelji uspjeha za razliite kategorije proizvoda u segmentu line higijene, a podaci se mogu analizirati u vidu demografije, lifestylea potroaa, kao i njihovih kupovnih navika. Marketinki pokazatelji su vani za uspjeno voenje brenda kroz sliku stanja brenda i ranog uoavanja moguih problema i prilika. Podaci koriteni u analizi koja slijedi su prikupljeni u 2013. godini na teritoriji Bosne i Hercegovine.

ampone koriste gotovo svi potroai u Bosni i Hercegovini, pitanje je samo koliko ih esto koriste i koja vrsta ili brend se upotrebljava najee.

risnicima oko 60 posto. Na tritu se mogu pronai najrazliitije vrste proizvoda za njegu tijela, od standardnih mlijeka i losiona, do krema, gelova i ulja koja su sve popularnija. U zavisnosti od perioda, proizvoai nam nude proizvode sa aktuelnim aromama i djelotvornim sastojcima, od aloje do argana i sada popularnim goji bobicama, kao i sve popularnijim proizvodima organskog porijekla i proizvodima sa mirisima slatkia okolade, kolaia ili ledenog eera. ene smatraju da proizvodi za njegu tijela mogu poboljati njihovu ljepotu, a zanimljivo je da oko jedna polovina ena najvie voli koristiti mlijeko za tijelo, dok 40 posto smatra da kreme bolje njeguju kou od mlijeka i losiona. Proizvode za njegu tijela svakodnevno koristi 30 posto ena, dok sa druge strane, 16 posto ena nikada ne koristi tu vrstu proizvoda. Na osnovu marketinkih indikatora performansi brenda koji se kontinuirano prikupljaju u BRANDpulsu dobijena je jedinstvena
Kategorija Proizvodi za njegu tijela Proizvodi za njegu tijela Proizvodi za njegu tijela Proizvodi za njegu tijela Proizvodi za njegu tijela Brend Nivea Dove Palmolive Solea Fa BRANDScore 70,12 50,09 39,03 37,84 35,73

Navike koritenja i odabir ampona

Kosu svakodnevno pere oko devet posto stanovnika Bosne i Hercegovine, i sa jo 18 procenata potroaa koji kosu peru etiri do est puta sedmino, zajedno ine udio heavy korisnika od 27 posto u populaciji Bosne i Hercegovine starosti od 15 do 64 godina. Unutar heavy grupe korisnika nema razlike u odnosu na spol, odnosno prilino je jednak broj mukaraca i ena. U usporedbi sa drugim korisnicima znaajno je vei postotak mlaih osoba izmeu 15 i 29 godina. Takoer, znaajno je vei broj osoba koje imaju nia finansijska primanja. Meu heavy grupom korisnika je 60 posto potroaa koji koriste ampone prilagoene svojim tipovima kose. Isto tako, 57 posto istie da im je jako bitan miris ampona i kose nakon pranja, a treina ciljne grupe navodi da voli isprobavati razne vrste i marke ampona za kosu. Interesantno je da treina ove grupe korisnika ima problema sa odabirom pravog ampona za svoju kosu, a podjednak broj preferira ampone 2u1, odnosno one koji u sebi sadre regenerator. U skladu sa svim navedenim, ne iznenauje podatak da je polovini potroaa, marka ampona pri kupovini kategorije jako vana.

Slika 1. Pozicija brendova prema BRANDscoreu; Kategorija proizvoda za njegu tijela, BiH, dva vala istraivanja 2013. godina, 1952 ispitanika. Top 5 brendova.

Kategorija amponi amponi amponi amponi amponi

Brend Palmolive Head & Shoulders Nivea Wash & Go Dove

BRANDScore 55,55 54,84 53,91 50,49 41,46

Njega tijela
Proizvode za njegu tijela koristi neto vie od 70 posto potroaa u BiH, a ene su vei korisnici kategorije i njih je meu svim ko-

Slika 2. Pozicija brendova prema BRANDscoreu; Kategorija ampona, BiH, dva vala istraivanja 2013. godina, 1952 ispitanika. Top 5 brendova.

vodi kroz kategoriju ... kozmetika

39

mjera BRANDscore, koja omoguava poreenje brendova u okviru kategorije. Prilikom izraunavanja, BRANDscore uzima u obzir dva aspekta odnosa potroaa prema brendu, bihevioralni i emocionalni. Bihevioralni aspekt govori o realizovanom odnosu potroaa prema brendu (iskustvo, kupovina, koritenje...), dok emocionalni govori o kvalitetu i intenzitetu percepcije brenda u svijesti potroaa (imid, lojalnost). Kada uzimamo u obzir sveobuhvatnu snagu brenda, prema BRANDscoreu, najzastupljeniji brend u kategoriji proizvoda za njegu tijela je Nivea, a u kategoriji ampona Palmolive, sa vrlo malom razlikom po BRANDscore-u u odnosu na Head & Shoulders i Niveu.
Spol Spol mukarac ena 15-19 20-29 Dob Dob 30-39 40-49 50-59 60-64 Obr azovanje Obrazovanje Osnovna kola Srednja kola VS+ Zaposl eni Zaposleni Da Ne Bez prihoda proli mjesec Do 400 KM Ukupni Ukupni Pr i hodi prihodi 401 - 800 KM 801 - 1201 KM 1201 - 2000 KM 2001+ KM

41,1 58,9 10,2 25,8 20,3 17,2 19,1 7,5 39,5 49,6 10,9 32,0 67,9 3,0 12,9 35,6 22,9 13,0 5,3 0 10 20 30 40 50 60 70 80

Slika 3. Frekvenca koritenja proizvoda za njegu tijela, BiH, dva vala istraivanja 2013. godina, 1952 ispitanika

Slika 4. Demografski profil korisnika proizvoda za njegu tijela, BiH, dva vala istraivanja, 2013. godina, 1405 ispitanika

Slika 5. Frekvenca koritenja ampona, BiH, dva vala istraivanja 2013. godina, 1952 ispitanika

40

vodi kroz kategoriju ... kozmetika

regionalno istraivanje

Neophodna njega
Srbija
Period: U analizi uporeujemo period MAT TY = kumulativni period januar - decembar 2013. vs. januar - decembar 2012. Izvor: Nielsen panel maloprodaje (ne ukljuuje diskontne trgovine, Cash & Carry, apoteke i benzinske pumpe) Srbija: Kategorija dezodoransa pada vrijednosno za jedan posto, a koliinski za pet posto, dok je kategorija njega koe, tijela i ruku na istom nivou vrijednosne prodaje kao i u proloj godini, dok koliinski pada za osam posto u poreenju sa prethodno posmatranim periodom. Srbija udio: Tri vodea brenda u kategoriji dezodoransa predstavljaju 38,9 posto vrijednosne prodaje dok kod kategorije njege tijela, koe i ruku vodei proizvod dri ak 48,1 posto vrijednosti trita.
Gelovi za tuiranje Sapuni Dezodoransi Njega koe, tijela i ruku

% promjena (2013-2012/ 2012-2011) Total kategorija Udio (volume/value) Udio Top 3 brenda Top tri brenda po abecednom redu

vrijednost (%) 4%

volumen (%) 3%

vrijednost (%) 1%

volumen (%) 1%

vrijednost (%) -1%

volumen (%) -5%

vrijednost (%) 0%

volumen (%) -8%

Gelovi za tuiranje

Sapuni

Dezodoransi

Njega koe, tijela i ruku

vrijednost (%) 48,1 DOVE NIVEA PALMOLIVE

volumen (%) 42,9 DOVE NIVEA PALMOLIVE

vrijednost (%) 27,9 DJEIJI HERA NIVEA

volumen (%) 22,8 DJEIJI HERA NIVEA

vrijednost (%) 38,9 BU DOVE NIVEA

volumen (%) 32,1 BU DOVE NIVEA

vrijednost (%) 48,1 DAHLIA DOVE NIVEA

volumen (%) 44,3 DAHLIA DOVE NIVEA

Hrvatska
Period: U analizi uporeujemo period MAT TY = kumulativni period januar - decembar 2013. vs. januar - decembar 2012. Izvor: Nielsen panel maloprodaje (ne ukljuuje diskontne trgovine, Cash & Carry, apoteke i benzinske stanice) Hrvatska: U kategorijama gelovi za tuiranje i dezodoransi zabiljeen je vrijednosni i koliinski rast u porenju sa prethodno posmatranim periodom. Hrvatska udio: U Hrvatskoj trgovake marke su meu top tri najprodavanija proizvoda u kategoriji i to gelovi za tuiranje, sapuni i njega koe, tijela i ruku. Jedino u kategoriji dezodoransa nema trgovakih marki meu top 3.
Gelovi za tuiranje Sapuni Dezodoransi Njega koe, tijela i ruku

% promjena (2013/ 2012) Total kategorija Udio (volume/value) Udio Top 3 brenda

vrijednost (%) 2,4%

volumen (%) 8,3%

vrijednost (%) -2,1%

volumen (%) -1,2%

vrijednost (%) -2,8%

volumen (%) 0,4%

vrijednost (%) -5,6%

volumen (%) -3,1%

Gelovi za tuiranje

Sapuni

Dezodoransi

Njega koe, tijela i ruku

vrijednost (%) 47,4 NIVEA PALMOLIVE PRIVATE LABELS

volumen (%) 51,4 NIVEA PALMOLIVE PRIVATE LABELS

vrijednost (%) 58,0 DOVE PALMOLIVE PRIVATE LABELS

volumen (%) 67,3 LAHOR PALMOLIVE PRIVATE LABELS

vrijednost (%) 39,7 NIVEA OLD SPICE REXONA

volumen (%) 39,6 NIVEA PRIVATE LABELS REXONA

vrijednost (%) 56,6 DOVE NIVEA PRIVATE LABELS

volumen (%) 69,4 DOVE NIVEA PRIVATE LABELS

Top tri brenda po abecednom redu

LE PETIT MARSEILLAIS Provansa u Vaoj trgovini!

vodi kroz kategoriju ... kozmetika

41

ajprodavanija marka kozmetikih proizvoda za osobnu njegu u Francuskoj, LE PETIT MARSEILLAIS, dostupna je i na tritu Bosne i Hercegovine od aprila 2014. godine. Sa zadovoljstvom Vam predstavljamo bogatu paletu proizvoda koji nam dolaze iz Provanse, uvene regije u junoj Francuskoj, poznate po prekrasnim pejzaima i bogatstvu plodova prirode vrhunske kvalitete. Provansalski duh Mediterana i netaknute prirode utkani su u proizvode marke LE PETIT MARSEILLAIS, koja se ponosi svojim ekolokim karakterom i prirodnim sastojcima. Paleta od 9 gelova za tuiranje nudi jedinstvene mirise koji ugaaju osjetilima i pruaju vrhunsku hidrataciju koi. Bogati i opojni mirisi vanilije, cvijeta narande, mlijeka badema, lavande, breskve i ostalih varijanti unose daak luksuza u kupaonicu i pretvaraju tuiranje u isto uivanje. Proizvodi za njegu kose dostupni su u varijantama za suhu i oteenu, obojenu i normalnu kosu, te u obliku ampona, regeneratora i maske za kosu. Vrhunski ekstrakti esencijalnih ulja araida, ljekovitog bilja i voa ine LE PETIT MARSEILLAIS proizvode idealnim za njegu i najzahtjevniji tipova kose. Mlijeka i balzami za tijelo predstavljaju vrhunske mediteranske recepte za hidrataciju i njegu koe, koji jedinstvenom kombinacijom vrhunskih prirodnih sastojaka hrane kou i ine ju prekrasno mekom. Uspjeh marke LE PETIT MARSEILLAIS u Francuskoj i drugim europskim tritima, proizlazi ih jedinstvene ponude vrhunskog proizvoda ekolokog karaktera i odlinih karakteristika po vrlo pristupanoj cijeni.

42

vodi kroz kategoriju ... kozmetika

istraivanje

Sredstva za kosu
Autor: Aleksandar Sineli, Consumer Panel Services Director, GfK Srbija aleksandar.sindjelic@gfk.com

fokusu se nalaze kategorije ampona, balzama i boja za kosu, koje pripadaju irem skupu sredstava za odravanje, njegovanje i/ili stilizovanje kose. Kategorije ampona i balzama su zabiljeili i koliinski i vrijednosni rast u periodu novembar 2013. - oktobar 2013. u odnosu na isti period godinu dana ranije, dok boje za kosu gube koliine, ali vrijednosno rastu. Kako bi kategorije bile meusobno uporedive, primjerenije je posmatrati vrijednosne podatke. Specifinost posmatranih kategorija, a posebno ampona, jeste veoma izraena segmentacija na skuplje (uglavnom uvozne) proizvode u manjim pakovanjima i na izuzetno pristupane (uglavnom domae proizvode) u mnogo veim, porodinim pakovanjima. Ova specifinost vodi do velike razlike u koliinskim i vrijednosnim ueima tih segmenata, gdje skuplji brendovi, iako zauzimaju dosta manje koliinsko uee na tritu, u vrijednosnom smislu daleko premauju svoje jeftinije konkurente. Kategorija balzama je najmanja, ali najbre raste, vrijednosnom stopom od ak 27,7 posto. amponi vrijednosno rastu za 6,7%, a farbe za kosu 2,1%. Rast kategorije ampona voen je rastom robnih marki, najveim dijelom vodeih

5. Pored robnih marki, i trgovake marke su zbirno zabiljeile vrijednosni rast i time potpomogle rast itave kategorije. Vodeih 5 robnih marki dre stabilno vrijednosno uee od 49,5 posto, i to su (abecednim redoslijedom): Glamur, Head&Shoulders, Palmolive, Schauma i Wash&Go. Od vodeih brendova, tri imaju stabilno uee, jedan biljei mali pad udjela, a jedan raste. Najbre rastui brend je Wash&Go. Posmatrana kategorija spada u jednu od onih koje se intenzivnije oglaavaju, a nerijetke su i inovacije funkcionalnog i vizuelnog tipa (novi sastojci, formulacije ili dizajna pakovanja). Balzami biljee najvei vrijednosni rast u odnosu na ostale segmente. Rast kategorije voen je prije svega rastom brendiranih proizvoda, ali i trgovake marke biljee rast. Koncentracija vodeih 5 robnih marki je 44,3 posto, to je porast u odnosu na prethodni posmatrani period. Vodee robne marke su (abecednim redosljedom): Elseve, Genera, Gliss, Nivea i Still. Still je ujedno i marka sa najbrim rastom izmeu posmatranih perioda. Pored pomenutih brendova, postoje jo dvije robne marke van vodeih 5 koje imaju neto vie trino uee od ostalih, ali manje od vodee petorke. Iako najmanja koliinski i po broju proizvoaa/robnih marki, kategorija boja za kosu je vrijednosno gledano na drugom mjestu od posmatranih. Vrijednosni rast

kategorije izmeu posmatranih perioda iznosi 2,1 posto, to je najnia stopa od tri posmatrane kategorije. Ovo je i najkoncentrisanije trite od posmatranih, gdje vodea petorka dri 72,7 posto vrijednosnog uea. Trite je strukturisano tako da se izdvajaju dva dominantna lidera, a slijedi jo nekoliko robnih marki sa dosta manjim ueem od njih, ali veim od ostalih. U vodeu petorku se ubrajaju (abecednim redosljedom): Explicit, Garnier, Palette, Still i Subrina. Explicit je najbre rastui brend. Zanimljivo je da u posmatranom periodu nisu zabiljeene kupovine trgovakih marki.

O istraivanju:
GfK Panel domainstava je standardizovano istraivanje koje u Adria regiji neprekidno traje dui niz godina (u Hrvatskoj od 2000. godine, u Srbiji od novembra 2002. a u BiH u periodu 2004.-2012.). U centru panje je mjerenje potronje preko 70 proizvodnih kategorija na reprezentativnom uzorku domainstava. Podaci se prikupljaju uz pomo specifinog dnevnika kupovine. Ova metodologija mjeri potronju roba iroke potronje koja se konzumira u samom domainstvu i pokriva kupovinu u svim kanalima distribucije. Proizvodi koji se potroe van domainstva nisu predmet ovog istraivanja.

novembar 2012. oktobar 2013. Vs novembar 2011. oktobar 2012.

PROMJENA VOLUMENA PROMJENA VRIJEDNOSTI TRINI UDIO LIDERA najbre rastui BREND UDIO TOP 5 BRENDOVA UDIO TOP 5 BRENDOVA (abecednim redom) amponi 7,3% 6,7% 13,8% Wash & Go 49,5% Glamur Head&Shoulders Palmolive Schauma Wash & Go Balzami 43,1% 27,7% 11,5% Still 44,3% Elseve Genera Gliss Nivea Still Boje za kosu -3,6% 2,1% 28,7% Explicit 72,7% Explicit Garnier Palette Still Subrina

Rast

Pad

Stagnacija

U analizi brendova pad/rast/stagnacija odnose se na uee, a ne na apsolutne vrijednosti

vodi kroz kategoriju ... kozmetika

43

Trite sredstava za kosu u Hrvatskoj

Autor: Mladen Koi, Sales Manager, GfK Hrvatska mladen.kozic@gfk.com

periodu novembar 2012. oktobar 2013. domainstva u Hrvatskoj izdvojila su oko 250 miliona kuna na kupovinu ampona i regeneratora za kosu te boja za kosu. Sva tri segmenta biljee koliinski i vrijednosni pad. amponi za kosu biljee koliinski i vrijednosni pad u odnosu na prethodni period, a posljedica je to smanjenja uestalosti kupovine. Lider kategorije uspjeno brani 18 posto udjela, a top 5 brendova dri 51 posto trita to ukazuje na disperziju snage brendova. Brend s najveim rastom u promatranom periodu je Schauma koja je znaajnim smanjenjem cijene utjecala na poveanje uestalosti kupovine. Trgovake marke, iako dre manje od 10 posto trita, blago su poveale udio u kategoriji. Regeneratori za kosu biljee vrijednosni i koliinski pad u odnosu na prethodni period, te kao u sluaju ampona za kosu, posljedica je to smanjenja uestalosti kupovine. Lider kategorije poveao je udio te sada dri 15 posto, a top 5 brendova dri 54 posto trita to ukazuje da kategorija jo nije saturirana, a brendovi imaju jo otvorenog prostora za osvajanje. Brendovi s najveim rastom u promatranom razdoblju su Gliss Kur i Garnier. Oba su, uprkos poveanju cijene, privukla nove kupce. Iako tek na 10 posto, trgovake marke neznatno su

poveale udio u kategoriji, prvenstveno na valu rasta dm marki. Boje za kosu takoer biljee pad u odnosu na prethodni period, a posljedica je to smanjenja broja kupaca i uestalosti kupovine. Lider kategorije dri 32 posto, a top 5 brendova 79 posto trita to ukazuje na relativno visoku saturiranost

kategorije. Brend s najveim rastom u promatranom periodu je Garnier koji je, uprkos poveanju cijene, inovacijama privukao nove kupce znatno smanjivi zaostatak za liderom kategorije.

O GfK:
GfK je pouzdan izvor najznaajnijih informacija o tritu i potroaima, koji omoguavaju naim klijentima da donesu sveobuhvatnije odluke. Vie od 13.000 eksperata u marketinkim istraivanjima kombinuje svoju strast sa 80 godina GfK iskustva u prouavanju podataka. Ovo omoguava GfK da povee kljuna globalna saznanja sa lokalnim specifinostima u vie od 100 zemalja. Koristei inovativne tehnologije i nauni pristup, GfK pretvara obimne podatke u sutinske podatke, ime omoguava svojim klijentima da unaprijede konkurentnost i obogate iskustva i izbor potroaa. Za vie informacija posjetite nas na: www.GfK.com ili pratite GfK na Twitter-u: https://twitter.com/GfK_en

Pregled kategorija, novembar 2012. - oktobar 2013. vs novembar 2011.- oktobar 2012.
amponi za kosu Regeneratori za kosu Boje za kosu

PROMJENA VOLUMENA PROMJENA VRIJEDNOSTI TRINI UDIO LIDERA najbre rastui BREND UDIO TOP 5 BRENDOVA UDIO TOP 5 BRENDOVA (abecednim redom)
18% Schauma 51% Head & Shoulders Nivea Palmolive Schauma Syoss Stagnacija 15% Gliss Kur 54% Garnier Gliss Kur LOreal Schauma Syoss 32% Garnier 79% Garnier Keune LOreal Palette Syoss

Rast

Pad

u analizi brendova pad/rast/stagnacija odnose se na udjele, a ne na apsolutne vrijednosti

44

vodi kroz kategoriju ... kozmetika

inLiflet
ANaLIZa KaTEGORIJE KOZMETIKE U LIFLETIMa IZ 2013. GODINE U POREENJU Sa 2012.

Povoljna njega
Na naem tritu najvei udio u promocijama ima Procter&Gamble sa 10% SoV-a, kao i na srbijanskom sa 12,7%. Isti proizvoa zauzima vodee mjesto i u Hrvatskoj sa 14,7% SoV-a. U Sloveniji P&G, takoer, ima najvei udio u SoV-u, ali za razliku od promo aktivnosti u Hrvatskoj, biljei negativan rast od 1,4 procentna poena
Autori: Ernest Gergely i Tomas Pili, Hiper Com

nu, ali sa poveanjem promo pritiska od 4,2%. Na drugom mjestu je Henkel sa smanjenjem SoV-a od 0,3 procentna poena, i isto poveanjem promo pritiska od 9,7%. Na treem mjestu je Beiersdorf sa 7,4% SoV-a i poveanjem od 1,9 procentnih poena, koje je omogueno poveanjem promo pritiska za 52,9%. Privatne robne marke ine 6,6% u kategoriji, a biljee smanjenje od 0,2 procentna poena u odnosu na 2012. godinu, gdje dmdrogerie markt imaju udio svojih robnih marki, sa ak 27,3%, dok Konzum ima 14,4% svojih robnih marki u ovoj kategoriji. Najvei udio ima cm sa 32,7% SoV-a, dm sa 15,6% i Mercator sa 14% SoV-a.

Srbija
U kategoriji kozmetike, najvei udio u promocijama ima Procter&Gamble sa 12,7% Share of Voice (SoV), to je smanjenje u odnosu na 2012. godinu od 0,2 procentna poena, kada su imali promo pritisak od 21,2%. Na drugom mjestu je Henkel sa 9,3% poveanja 0,6 procentnih poena i poveanjem promo pritiska od +31,7%. Treu poziciju zauzima Beiersdorf sa 8,1% SoV-a, poveanjem od 1,3 procentna poena i poveanjem promo pritiska od +47,5%. Privatne robne marke imaju u kategoriji 8,6% SoV-a i to je smanjenje od 0,5 procentnih poena, a promo pritisak je bio

Bosna i Hercegovina
Najvei udio u promocijama u posmatranoj kategoriji ima

Procter&Gamble sa 10%, sa zabiljeenim smanjenjem od 0,8% u odnosu na 2012. godi-

YTD 13 % - BIH
PROCTER & GAMBLE HENKEL GROUP BEIERSDORF AG L'ORAL GROUP UNILEVER ALKALOID SKOPJE COTY INC. COLGATE-PALMOLIVE COMPANY KOZMETIKA AFRODITA D.O.O. VIOLETA D.O.O. OVNAK D.O.O. GLAXOSMITHKLINE JOHNSON & JOHNSON COSNOVA GMBH ATLANTIC GRUPA SAPONIA D.D. CONTER S.R.L. WILKINSON SWORD LTD FARMACEUTICI DOTTOR CICCARELLI SPA ADIDAS AG PAGLIERI PROFUMI S.P.A. DAHLIA DOO Privatna robna marka Brands outside selection 10,00% 9,10% 7,40% 5,20% 4,10% 4,10% 4,10% 4,00% 3,60% 3,40% 2,40% 1,80% 1,10% 1,10% 1,00% 0,70% 0,70% 0,70% 0,60% 0,50% 0,50% 0,30% 6,60% 27,10%

YTD 13 % - SRB
PROCTER & GAMBLE BEIERSDORF AG HENKEL GROUP COLGATE-PALMOLIVE COMPANY UNILEVER L'ORAL GROUP DAHLIA DOO GR. SARANTIS S.A. ALKALOID SKOPJE JOHNSON & JOHNSON PAGLIERI PROFUMI S.P.A. GLAXOSMITHKLINE LILLY DROGERIE D.O.O. NEVENA AD STEVAN STILL D.O.O. LOMAX COMPANY D.O.O. DCP HEMIGAL D.O.O. STENAGO SRL CONTER S.R.L. BIC GROUP FAIRNESS SRL WILKINSON SWORD LTD LABORATORIJA DOKTOR PAVLOVIC D.O.O. ADIDAS AG RECKITT BENCKISER GROUP PLC. Privatna robna marka Brands outside selection 12,70% 8,10% 9,30% 5,80% 3,60% 3,90% 3,00% 2,70% 2,00% 0,80% 0,60% 0,90% 2,10% 0,70% 0,90% 0,80% 1,00% 0,70% 0,60% 0,80% 0,70% 0,60% 0,20% 0,30% 0,50% 8,60% 29,40%

Share of voice po broju promocija YTD 13, po zemljama

vodi kroz kategoriju ... kozmetika

45

vei za 15,9%. Najvei udio svojih robnih marki u promocijama u kategoriji imaju dm-drogerie markt, koje sa svojom privatnom robnom markom imaju 24,1%, a to je je poveanje od 3,6 procentnih poena u ovoj kategoriji. Ostalo ine robne marke trgovakog lanca Lilly 10,6% sa smanjenjem od 1,7 procentnih poena. Najvei SoV ima, oekivano, dm sa 14,6%, na drugom mjestu je Lilly, a na treem DIS sa 12,2% SoV-a.

odnosu na druge brendove, ukoliko ne uzimamo u obzir rast Violete, koja biljei rast SoV-a od ak 151,1%. No, uee tog proizvoaa je svega 1,4%. Beiersdorf i LOral, sa izmeu 7% i 8%, pripadaju gornjoj ljestvici brendova, koji uestvuju u promo aktivnostima. Ova kategorija igra znaajnu ulogu u razvoju privatne robne marke proizvoda, jer potroai u kontinuitetu konzumiraju kozmetiku, pa tako trgovci nude svoje marke po jeftinijim cijenama, ali sa obeavajuim kvalitetom. Nismo eksperti po pitanju kvaliteta, ali zato jesmo kada je pitanje ko se i koliko esto promovie u promo lecima. Stoga smo napravili istraivanje koji trgovaki lanac najvie promovie svoju robnu marku u kategoriji kozmetike. Nije nas iznenadilo to prva tri mjesta zauzimaju trgovci iz formata drogerija. Tako dm biljei

SoV od 21,8% sa rastom od 27,4%. Muller je na drugom mjestu sa udjelom od 16,6% i rastom od 6,6%, dok je Bipa na treem mjestu sa udjelom od 15,1% i poveanjem od 22,3%.

rast od 88,7%. Kada govorimo o proizvodima privatne robne marke, onda vidimo kako oni u Sloveniji dre udio od 8,9%, te imaju negativan rast od 1,5 procentnih poena. Vidimo da je u tom dijelu situacija neto drugaija u Hrvatskoj. No, svakako postoji slinost u tome to najvei udio SoVa, otpada na promotivne aktivnosti drogerija, kao to su Muller (30%) i dm (31,5%). Tu drogerija uestvuje sa private label proizvodima sa udjelom od neznatnih 0,2% SoV-a.

Slovenija
U Sloveniji P&G, takoer, ima najvei udio u SoV-u, ali za razliku od promo aktivnosti u Hrvatskoj, biljei negativan rast od 1,4 procentna poena. Henkel grupa je vrlo blizu ugroavanju prvog P&G-a sa svojih 9,8% udjela, te sa rastom od 33%. Od proizvoaa koji biljei vei rast, tu se jo spominju Kozmetika Afrodita, koja iako ima udio u promotivnim aktivnostima u lecima od 2,4% samo, pokazuje rast od 24,1%, to je skoro pa isti rast Johnson&Johnson kompanije, mada ova posljednja ima udio u SoV-u 1,8%. Bolton grupa sa samo 0,9% udjela u SoV-u, pak, biljei

Hrvatska
U 2013. godini u kategoriji kozmetike, Procter&Gamble je zauzeo vodee mjesto po pitanju SoV-a i to sa 14,7%, to je poveanje za 24,5% u odnosu na isto razdoblje u 2012. godini. Henkel Grupa je sa 9,3% pozicionirana odmah do P&G-a, ali sa veim rastom, a koji iznosi 37,4%. To je ujedno i najvei zabiljeeni rast u

Kontakt:
Hiper Com, Svetozara Markovia 8, 24430 Ada, Srbija Prijave za newsletter: msupport@ hiper-com.com Telefon: +381(0)693646330 Web: www.hiper-com.com

YTD 13 % - HR
PROCTER & GAMBLE COLGATE-PALMOLIVE COMPANY HENKEL GROUP BEIERSDORF AG L'ORAL GROUP UNILEVER GLAXOSMITHKLINE SAPONIA D.D. KOZMETIKA AFRODITA D.O.O. VIOLETA D.O.O. JOHNSON & JOHNSON SVENSKA CELLULOSA AKTIEBOLAGET SCA (PUBL) Privatna robna marka Brands outside selection 14,70% 5,80% 9,30% 7,20% 7,80% 4,50% 1,70% 1,00% 1,20% 1,40% 0,90% 1,80% 11,00% 31,70%

YTD 13 % - SLO
PROCTER & GAMBLE UNILEVER HENKEL GROUP L'ORAL GROUP BEIERSDORF AG COLGATE-PALMOLIVE COMPANY GLAXOSMITHKLINE ILIRIJA D.D. KOZMETIKA AFRODITA D.O.O. JOHNSON & JOHNSON RECKITT BENCKISER GROUP PLC. BOLTON GROUP Privatna robna marka Brands outside selection 10,20% 6,60% 9,80% 8,70% 6,20% 4,10% 3,10% 2,30% 2,40% 1,80% 1,20% 0,90% 8,90% 33,80%

46

vodi kroz kategoriju ... kozmetika

Da li ste znali da

je kozmetika nekada bila smrtonosna

Kozmetika podrazumijeva supstance iji je cilj poboljavanje ili zatita izgleda ili mirisa ljudskog tijela. Takoer postoji posebna vrsta kozmetike koja je dostupna u prirodnom obliku (naprimjer ljekovito bilje).

Historija

Prvi arheoloki dokazi o koritenju kozmetike su naeni u Egiptu oko 3500. godine prije nove ere. U antikoj Grkoj i antikom Rimu su takoer koristili kozmetiku. Antiki Rimljani i antiki Egipani su koristili kozmetiku koja je sadrala otrove, kao to su iva i olovo. Na antiko carstvo Izraela je utjecala kozmetika, kao to je zabiljeeno u Starom zavjetu, gdje Izabela boji svoje trepavice - oko 840. godine prije nove ere. Biblija Ester opisuje brojnim epitetima, takoer. U zapadnom svijetu, poetak kozmetike je bio u Srednjem vijeku, iako je bilo dozvoljeno da se koristi samo u viim klasama. Oko 1800. godine, minku su prvenstveno koristile prostitutke, a kraljica Viktorija je javno objavila da je minka neprilina, vulgarna i prihvatljiva samo za glumce. Sredinom 20. stoljea, kozmetika se meu enama rairila u skoro svim industrijskim drutvima irom svijeta. Kozmetika se koristi vie od hiljadu godina. Koritenje kozmetike je dovelo tokom godina i do negativnih strana, deformiteta, sljepila i ak smrti. Primjer toga je koritenje cerusita (bijelog olova) da bi se prekrilo enino lice, to se inilo tokom renesanse, i sljepilo izazvano maskarom Le Lur (eng. Lash Lure) tokom ranih 1900-ih.

Vrste

U kozmetiku spadaju kreme za zatitu koe, losioni, puderi, parfemi, ruevi za usne, lakovi za nokte, kozmetika za oi i lice, kontaktna soiva u boji, boje za kosu, sprejevi i gelovi za kosu, dezodoransi, kupke, so i ulja za kupanje i drugo. Podskup kozmetike, minka, prvenstveno se odnosi na proizvode u boji koji su namijenjeni promjeni izgleda i obino ga koriste, takoer, ene. Dekorativna kozmetika se nekad jednostavno naziva minka.

Proizvodnja

Proizvodnja kozmetike je trenutno pod dominacijom malog broja multinacionalnih kompanija nastalih poetkom 20. stoljea, dok je distribucija i prodaja kozmetike rairena meu velikim brojem raznih preduzea.

Zdravstveni utjecaji

Kozmetika je sve do 19. stoljea sadrala opasne sastojke, koji su esto bili smrtonosni. U nekim proizvodima se nalaze sastojci na koje neke osobe mogu biti alergine. Kozmetika je bila testirana na ivotinjama, a utvreno je da se nakon sedmicu dana aktivnosti estrogena, aktiviraju ksenoestrogeni.

vodi kroz kategoriju ... kuna hemija

47

48

vodi kroz kategoriju ... kozmetika

inMedia

Kozmetika sa malih ekrana

Predstavljamo vam pregled oglaavanja kategorije kozmetike na TV stanicama. Izvor za ove podatke je Nielsen Audience Measurement Srbija
(Nielsen Audience Measurement je specijalizovana agencija za istraivanje gledanosti televizije, www.agbnielsen.net )
TV stanice: RTS 1; RTS 2; PRVA; PINK; B92; Happy - Happy K, Ciljna grupa: populacija starija od 4 godine (Total 4+) Period: 01.11.2012. - 31.10.2013., ponedjeljak nedjelja, 00-24h Panel televizijskih gledalaca: 880 domainstava, sa instaliranih 1.290 piplmetara Varijable u analizi su EQ GRP 30 na ciljnoj grupi Total 4+ i njihov udio. GRP je suma rejtinga svakog individualnog spota. EQ GRP ili 30 sekundi GRP-a je jednak GRP-u, koji bi se ostvario kada bi duina spota bila 30 sekundi. Svaki proizvod ima posebnu ciljnu grupu, a da bi bilo mogue uraditi uporedivu analizu, potrebno je bilo za cijelu kategoriju izabrati jednu ciljnu grupu. To je ciljna grupa Total 4+. Rezultati bi bili drugaiji kada bi, naprimjer, uzeli ciljnu grupu ene 18-49. Vodea tri oglaivaa u kategoriji kozmetikih proizvoda su BDF, LOral i P&G. ak 79 razliitih proizvoda se oglaava na TV ekranima. Kozmetike kompanije investiraju velika sredstva u komunikaciju njihovih proizvoda sa potroaima.
TOP BRENDOVI
Brend/ Varijable NIVEA GARNIER DAHLIA L'ORAL HEAD&SHOULDERS DOVE ACNE INTESIVE FORMULA COLGATE WHITEDENT GILLETTE ERVAMATIN POWER SCHWARZKOPF WASH&GO PANTENE PRO-V ALLWAYS MAYBELLINE VICHY SYOSS BLEND-A-MED HERA BIOTEN LISTERINE AQUAFRESH LIBRESSE SIGNAL EUCERIN FA AVON VEET SCHOLL MAX FACTOR BISER DISCREET SENSODYNE PALMOLIVE REXONA DR. COLIC BEAUTY THERAPY MIXA SREBRNA ZASTITA PARODONTAX NATURELLA GUCCI PARFEMI LACALUT WELLA BU HUGO BOSS PARFEMI PACO RABBANE LADY & 1 MILLION VADEMECUM SUDDEN CHANGE LIFTING K-PLUS CANESTEN 212 VIP ELIXIR BY SHAKIRA KRAUTERHOF ALPECIN O.B. TAMPONI NEUTROGENA GOLDEN ROSE ANTONIO BANDERAS - PARFEMI ORAL B AUTAN BIOMELEM SAMPON PACO RABANNE INVICTUS DR.COLIC LOSION ZA BRZI RAST KOSE I PROTIV PERUTI EVERY DAY LYCIA BRUNO BANINI PAFREMI STR 8 ORIFLAME OSTALI TOTAL Eq. GRP 36.293 16.159 14.515 11.957 9.804 6.725 6.355 5.193 5.086 4.805 4.758 4.645 4.095 3.773 3.589 3.418 2.878 2.714 2.518 2.512 2.360 2.346 2.333 2.133 1.914 1.909 1.831 1.806 1.629 1.463 1.410 1.261 1.229 1.186 1.122 1.051 998 960 949 927 886 769 721 709 705 673 585 567 524 510 464 451 422 421 375 326 318 291 284 265 245 245 224 186 184 177 147 106 106 117 194.611 % 18,7 8,3 7,5 6,1 5,0 3,5 3,3 2,7 2,6 2,5 2,5 2,4 2,1 1,9 1,8 1,8 1,5 1,4 1,3 1,3 1,2 1,2 1,2 1,1 1,0 1,0 0,9 0,9 0,8 0,8 0,7 0,7 0,6 0,6 0,6 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,4 0,4 0,4 0,4 0,4 0,3 0,3 0,3 0,3 0,2 0,2 0,2 0,2 0,2 0,2 0,2 0,2 0,2 0,1 0,1 0,1 0,1 0,1 0,1 0,1 0,1 0,1 0,1 0,1 100,0

Srbija
TOP OGLAIVAI
Proizvoa/ Varijable BEIERSDORF L'ORAL (ALL) PROCTER&GAMBLE BEOHEMIJA HENKEL UNILEVER INTESIVE PALMOLIVE-COLGATE CHEMICOTEX DIEN GLAXO SMITH KLINE SARANTIS S.A. RECKITT BENCKISER JOHNSON&JOHNSON SCA MOLNLYCKE AVON ITS DR. COLI SMM MARKETING PACO RABANNE DR.THEISS CCA INDUSTRIES INC IDEA BAYER CAROLINA HERRERA ASAM GMBH & CO. DR. WOLFF ERKUL COSMETICS SC JOHNSON BIOMELEM INVEJ ALBUS LYCIA ORIFLAME OSTALI TOTAL Eq. GRP 38.201 35.371 34.672 17.027 9.757 9.690 6.355 6.315 5.086 4.758 4.446 3.877 3.093 2.990 2.133 1.806 1.261 1.184 949 809 721 524 510 464 451 421 375 291 245 245 184 177 106 117 194.611 % 19,6 18,2 17,8 8,8 5,0 5,0 3,3 3,2 2,6 2,5 2,3 2,0 1,6 1,5 1,1 0,9 0,7 0,6 0,5 0,4 0,4 0,3 0,3 0,2 0,2 0,2 0,2 0,2 0,1 0,1 0,1 0,1 0,1 0,1 100,0

vodi kroz kategoriju ... kozmetika

49

Slovenija

TOP OGLAIVAI Proizvoa\Varijable L'ORAL HENKEL BEIERSDORF P&G UNILEVER GLAXOSMITHKLINE OSTALI TOTAL SLOVENIJA

Eq. GRP 29.387 18.228 18.180 13.028 11.784 8.082 21.734 120.423

% 24,4 15,1 15,1 10,8 9,8 6,7 17,9 100,0

TOP BREND Brend\Varijable NIVEA L'ORAL GARNIER PAMPERS SYOSS AXE OSTALI TOTAL SLOVENIJA

Eq. GRP 15.619 12.052 9.829 4.540 4.020 3.958 70.404 120.423

% 13,0 10,0 8,2 3,8 3,3 3,3 58,4 100,0

Najvei oglaiva: LOral  Brend koji je najvie oglaavan: Nivea Detaljnije na www.instore.si Nielsen AM Slovenija Poetak operacija: april 1999. Broj instaliranih piplmetara: 620 Veliina panela: 450 domainstava

Hrvatska

TOP OGLAIVAI Proizvoa\Varijable L'ORAL PROCTER & GAMBLE HENKEL BEIERSDORF UNILEVER COLGATE PALMOLIVE OSTALI TOTAL HRVATSKA

Eq. GRP 46.291 26.718 22.413 16.568 16.254 6.141 21.323 155.708

% 29,7 17,2 14,4 10,6 10,4 3,9 13,7 100,0

TOP BREND Brend\Varijable GARNIER L'ORAL PARIS NIVEA DOVE PAMPERS COLGATE OSTALI TOTAL HRVATSKA

Eq. GRP 21.411 17.535 16.568 7.059 5.697 4.933 82.506 155.708

% 13,8 11,3 10,6 4,5 3,7 3,2 53,0 100,0

Najvei oglaiva: LOral  Brend koji je najvie oglaavan: Garnier Detaljnije na www.instore.hr Nielsen AM Hrvatska Poetak operacija: februar 2003. Broj instaliranih piplmetara: 1.086 Veliina panela: 760 domainstava

Makedonija

TOP OGLAIVAI Proizvoa\Varijable PROCTER & GAMBLE BEIERSDORF HENKEL L'ORAL UNILEVER COLGATE - PALMOLIVE OSTALI TOTAL MAKEDONIJA

Eq. GRP 21.164 14.237 11.335 9.520 7.547 4.138 11.599 79.540

% 27,0 18,0 14,0 12,0 9,0 5,0 12,0 100,0

TOP BREND Brend\Varijable NIVEA GARNIER HEAD & SHOULDERS DOVE WASH & GO TEO OSTALI TOTAL MAKEDONIJA

Eq. GRP 13.348 6.258 5.622 4.695 3.990 3.608 42.020 79.540

% 16,8 7,9 7,1 5,9 5,0 4,5 52,8 100,0

Najvei oglaiva: P&G  Brend koji je najvie oglaavan: Nivea Detaljnije na www.instore.mk Nielsen AM Makedonija Poetak operacija: december 2007. Broj instaliranih piplmetara: 560 Veliina panela: 400 domainstava

Nielsen Audience Measurement (Nielsen AM) ima postavljene panele u vie od 30 zemalja na pet kontinenata to ga ini prvim, pravim globalnim provajderom Television Audience Measurment (TAM) usluge u svijetu. Mjerenje televizijske gledanosti upotrebom piplmetara TAM sistema, se dokazalo dosadanjom upotrebom kao najuspjeniji i najprecizniji nain prikupljanja takve vrste informacija, kako u Europi, tako i u cijelom svijetu. Uspjenost se najvie ogleda u brzom dobavljanju podataka kao programskom i komercijalnom gledanju prikazanom minut po minut, svaki dan, 365 dana u godini. Nielsen AM ima veliko uspjeno iskustvo u postavljanju piplmetara TAM sistema, irom svijeta. Ne postoji nijedan drugi provajder te usluge u svijetu, koji je imao priliku da prikupi toliko iskustva i know-how u vezi za odravanjem piplmetar sistema u raznolikim okolinama i kulturama. Nielsen ima operacije u regiji: Srbija, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Makedonija.

50

mart 2014 www.instore.ba

istorija brenda

Ukus tradicije
Najpoznatiji proizvod decenijama je aka pateta, uz koju su odrastale itave generacije. Prepoznatljiv dizajn je godinama bio sinonim za patetu. Na legendarnom pakovanju ake patete mogao se vidjeti djeak koji sa uivanjem jede omiljenu uinu tadanjih uenika
Autor: kompanija Neoplanta

NeopLanta

od 30 posto i postaje lider na tritu mesne industrije.

radicija prerade mesa na kojoj poiva Neoplanta poela je 1885. godine u klanici Kulpin u Novom Sadu. Naziv novosadske industrije mesa upravo zbog toga i potie od latinskog imena za taj grad, a prvi put se pojavljuje 1980. godine. U posljednjih 129 godina Neoplanta je prela put od male zanatske klanice do lidera u mesnoj industriji. Za takvu poziciju se izborila beskompromisnim njegovanjem kvaliteta i paljivim upravljanjem brendom, praenjem svjetskih trendova i oslukivanjem potreba potroaa. Proizvodni pogon, gdje se i danas nalazi Neoplanta, izgraen je 1964. godine. Od svog nastanka, kompanija je imala razliite oblike organizovanja, da bi oktobra 2007. godine ula u sastav kompanije Nelt, vodee distributerske kue na teritoriji junog Balkana. Od tada, Neoplanta biljei rast prodaje

Neoplantina trpeza za svaiji ukus

Ve godinama Neoplanta na trpeze potroaa iznosi najukusnije proizvode od mesa, iri asortiman i uvodi razliite brendove za svaiji ukus. Najpoznatiji proizvod decenijama je aka pateta, uz koju su odrastale itave generacije. Prepoznatljiv dizajn je godinama bio sinonim za patetu. Na legendarnom pakovanju ake patete mogao se vidjeti djeak koji sa uivanjem jede omiljenu uinu tadanjih uenika. Osim te, u portfoliju pateta tada su se mogle nai ajna i riblja pateta, koje e nakon mnogo uspjenih godina zamijeniti brend nagraen priznanjem Najbolje iz Srbije i njegovi savreni okusi lososa, tune i unke koji su stvoreni za uivanje. Neoplanta je jedan od najstarijih brendova u Srbiji. Danas novosadska mesna industrija predstavlja uspjean primjer privatizacije i lidera Srbije sa ueem od 15,9 posto na ukupnom tritu. Upoljava vie od 700 ljudi i kao drutveno odgovorna kompanija brine o zatiti ivotne sredine

mart 2014 www.instore.ba

51

Historijat
1885.  poinje prerada mesa u klanici Kulpin, iz koje je kasnije nastao Mesar 1964.  proizvodni pogon, gdje se danas nalazi Neoplanta, izgraen je u sastavu mesne industrije Venac 1980.  Venac je transformisan u Neoplantu 1998. Neoplanta postaje akcionarsko drutvo 2007.  Nelt Co and Acmer M postaju veinski akcionari AD Neoplante
i zajednicama u kojima posluje. Proizvode Neoplante odlikuju izvanredan okus, visok kvalitet, stroga zdravstvena ispravnost i bezbijednost. U portfoliju kompanije nalazi se lepeza proizvoda iz raznih kategorija, ali je svaki umjetnost okusa, mjera hedonizma, kvaliteta i neponovljivosti. Da bi proizvodi bili takvi, prethodno je potpuno zaokruen ciklus proizvodnje, principom od njive do trpeze. Ovakva organizacija posla uz striktno potovanje ISO i HACCP standarda i podrku CSB specijalizovanog informacionog sistema za mesnu industriju, omoguava kompaniji potpunu kontrolu procesa od sirovina do konanog proizvoda. 2008. godine, kada je kompaniju preuzeo Nelt. Potpuno nov korporativni identitet uinio je da se Neoplanta osim po okusu i kvalitetu proizvoda, ak i vizuelno razlikuje na tritu. Ubrzo je Neoplanta predstavljena kroz spot u kome se istie njegovanje tradicije, kroz predstavljanje prirodnog okruenja u savrenom danu, razigrano djetinjstvo i porodini ruak u dvoritu. Tako su predstavljene vrijednosti koje Neoplanta njeguje, uz slogan: Savren zalogaj, koji je postao korporativni slogan, zatitna reenica brenda. Iz brenda Neoplanta je nastalo nekoliko brendova, koji zadovoljavaju elje razliitih grupa potroaa. Pipi i Gudi su nastali 2009. godine i predstavljeni su kroz slogan Nikad dosta, a promovisali su porodine obroke i zabavu kroz asortiman polutrajnih kobasica i virli. Prego gotova jela Neo-

2008.  Nelt je postao veinski vlasnik Neoplante 2012.  Neoplanta postaje lider u mesnoj industriji Srbije

Razvoj logoa kompanije Neoplanta

Razvoj kljunih brendova

Postojei korporativni izgled Neoplante, prepoznatljivi crveni logo nastao je nakon

planta je lansirala 2009. godine kako bi potroaima ponudila gotovu hranu kao zamjenu za domau kuhinju koja se brzo priprema, a brend je predstavljen kroz slogan Ukusno rjeenje za slobodno vrijeme. U njegovom asortimanu potroai su mogli nai jela koja odiu domaom kuhinjom i savrenim okusom. Patelina patete su lansirane 2010. godine pod sloganom Stvorena za uivanje. A ovaj brend to i jeste. Patelina je potroau predstavila paletu najkvalitetnijih pateta, a stvarajui najrazliitije okuse, zaista i jeste ponudila uivanje u interesantnim varijacijama. Neoplanta Delikates je namijenjen pravim gurmanima koji ele savren zalogaj, odatle i slogan Harmonija savrenih zalogaja. Pod ovim kiobranom nale su se najukusnije trajne kobasice, od ve dobro poznate ajne i kulena, pa do osvjeenih okusa zimske, budimske i vojvoanske. Komunikacija koja je pratila ovaj brend zasnivala se na tradiciji, na savremenom portoau, kao i na vrhunskom uivanju u zalogaju. Svaki od ovih brendova

bazira se na odreenoj komunikaciji ka potroau, koja zavisi od kategorije proizvoda. Sa eljom da uvrsti lidersku poziciju na tritu, Neoplanta je zapoela partnerstvo sa jednim od vodeih svjetskih giganata, kompanijom Disney, 2012. godine. Spoj dugogodinjih tradicija ovih kompanija i njihovih visokih standarda poslovanja, uz elju da se na najbolji nain odgovori potrebama potroaa, rezultirao je potpuno novom i jedinstvenom Disney junior linijom proizvoda, namijenjenoj djeci. Zahvaljujui sinergiji dva snana brenda, na trite su lansirani visokokvalitetni pilei proizvodi, Patelina junior pilea pateta i Pipi junior pilea kobasica. Cilj Neoplante je da zadri lidersku poziciju u mesnoj industriji Srbije, ali i da postane jedna od vodeih prehrambenih kompanija u regiji. Put do tog cilja podrazumijeva oslukivanje i odgovor na elje potroaa kroz inovacije i kvalitet.

54

mart 2014 www.instore.ba

vjerovali ili ne
Da li biste probali mlijeko losa?
UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) preporuila je iru upotrebu mlijeka razliitih ivotinja, poput kamila, lama i losova, kako bi se suprotstavili visokim cijenama kravljeg mlijeka i pomogli zemljama u razvoju. Alpake, magarci, losovi i irvasi mogu biti uspjeno iskoriteni u mlijenoj industriji, a tu su i vrste koje se ve koriste za muu, poput bizona, koza i ovaca. Mlijeko losa i irvasa bogato je mastima i proteinima, a sadri upola manje laktoze od kravljeg mlijeka, to ga ini pogodnim za osobe netolerantne na laktozu. Potronja mlijeka u zemljama u razvoju trebala bi porasti za 25 posto do 2025. godine, to je rezultat rasta populacije i prihoda. Ipak, navodi se kako e mlijeko, kljuni izvor energije, proteina i masti, biti nedostupno veini siromanijih domainstava, pie u izvjetaju FAO-a.

U Tripoliju pola litre piva 6,80 eura

Ako ste ljubitelj piva i putovanja, ovo je moda dobar vodi za vas. Qz.com je objavio spisak gradova u kojima je najskuplje i najjeftinije pivo. Na listu najjeftiniji su stavljena i tri grada u Saudijskoj Arabiji, a to su Ad Dammam, Riyadh i Jeddah. Najjeftinije pivo je u kineskom Guangzhou, potom u Malinli na Filipinima, gradu Dnipropetrovsk u Ukrajini, u Dakarti u Indoneziji i gradu Hanoi, u Vijetnamu. Meu gradovima gdje je ovo pie najskuplje su Tripoli u Libiji, potom Bergen, Stravanger, Oslo i Trondheim u Norvekoj, u Dohi (Katar), Dubaiju (Ujedinjeni Arapski Emirati),

gradu Kuvajtu, tokholmu i Aarhusu (Danska). Najeftinije pivo u iznosu od 0,26 eura je u Guangzhou, a najskuplje 6,80 eura u Tripoliju. Ovo se odnosi na pakovanje od pola litre.

Elektronsko lizalo
Naunici iz Singapura tvrde da e proizvesti lizalo koje bi nam umanjilo elju za hranom. Ve znamo da postoji elektronska cigareta, a na tom principu bi otprilike trebalo djelovati i ovo lizalo. Dakle, ne radi se o pravom slatkom lizalu nego o spravi koja kada doe u dodir sa jezikom alje mozgu signal kako smo pojeli neto finog okusa, zavisi ve koji smo odluili da koristimo, onaj sa slatkim, slanim, kiselim ili gorkim okusom. Ovo e, vjeruju naunici, posebno dobro doi onima koji imaju problema s vikom kilograma, jer e imati osjeaj da jedu neto, a kalorija nee biti. Ovo lizalo je jo u pripremi, pie ABC News.

Jger bomba
Grupa od 800 studenata je navodno postavila rekord nakon to je za no popijeno skoro pet hiljada jeger bombi u lokalu Old Brewery Tavern u Canterburyju u Velikoj Britaniji. Studenti su popili 930 litara jeger bombi, mjeavine pia Jgermeister i Red Bull. Dogodilo se to na sedminom studentskom dogaaju Jger Rocks, gdje se pie prodavalo za euro i 20 centi. Ljudi, popili ste rekordnih 4.764 jeger bombi, saopio je organizator Student Republic putem Twittera. Uvijek je veoma zabavno, ali smo se zadnji put proveli bolje nego ikada ranije. Jger nije prestao da tee, izjavio je student psihologije. Ne biste popili ni 4.000 da nije bilo mene i mojih prijatelja, dodao je drugi.

FOTO VIJEST

Suenje zbog krae dvije banane

Odluka suda da pokrene postupak protiv trojice mukaraca zbog pokuaja krae dvije banane izazvao je iznenaenje i ismijavanja advokata u Nikaragvi. Procijenjena vrijednost banana je 32 amerika centa. Suenje e kotati najmanje 600 dolara. Tuitelji su saopili da se preliminarnim postupkom dolo do saznanja da su trojica mukaraca pokuala ukrasti banane od prodavaa u decembru. Oni su poeli bjeati s ukradenim voem, ali su uhvaeni. Dvojica su pritvorena u lokalnom zatvoru, a trei se nalazi u svojevrsnom kunom pritvoru. Suenje treba poeti 23. aprila.

Papa Franjo od okolade Tokom ope audijencije odrane u Rimu, papa Franjo dobio je svoj kip od okolade u prirodnoj veliini. Dar je to predstavnika meunarodne slastiarske izlobe Sigep, a za njegovu je izradu koriteno 1,5 tona kakaa. Sigep koji se organizuje 35.

godinu zaredom u Riminiju okupio je slastiare, majstore u izradi sladoleda, kolaa te tijesta iz itavog svijeta. U okviru izlobe predstavljena je i najnovija slastiarska oprema te drugi materijali za izradu poslastica, a organizovana su natjecanja i seminari.

FOKUS
Jestivo ulje

55

Stub ljudske ishrane

U
lje i masnoe su oduvijek bili sastavni dio ljudske ishrane zbog energije koju proizvode. Dobijanje ulja iz biljaka je karakteristika mnogih drevnih kultura. Postoje dokazi o uzgajanju biljaka iz kojih se dobija ulje, kao to su mak, uljana repica i lan, ak i u kamenom dobu. Prve prese za cijeenje ulja proizvedene su na Kritu 3.500 godina prije nove ere, a kineski izvori iz perioda 2.800 godina prije nove ere pokazuju da su se soja i konoplja koristile za pravljenje ulja. Biljna ulja i masnoe su zbog svojih karakteristika dostigla skoro mitsku reputaciju i postala od ogromnog trgovinskog znaaja. Jestivo ulje, kao i so, bilo je jedno od prvih dobara kojim se trgovalo na velikim udaljenostima. Mnoge drevne kulture na Mediteranu svoj prosperitet su zasnivale na proizvodnji maslinovog ulja, prvom biljnom ulju koje je doivjelo iru upotrebu u Europi. Europa sjeverno od Alpa nije bila u mogunosti da u veoj mjeri proizvodi ulje iz biljaka uzgajanih na tom podneblju i to u duem vremenskom periodu, tako da je bilo teko prehraniti narod, koji je esto gladovao. Upravo je razvoj poljoprivrede i industrijske prerade ulja iz sjemena biljaka, omoguio ogroman rast populacije u Europi u 18. i 19. stoljeu. Osnova industrijske revolucije je u stvari bila poljoprivredna revolucija. Historijski gledano, jestivo biljno ulje je jedan od stubova ljudske ishrane, zajedno sa itaricama i eerom, na kojima je utemeljena zapadna civilizacija. Razvoj rafinacije, procesa kojim se preiava iscijeeno ulje, omoguio je proizvodnju jestivog ulja kakvo poznajemo danas - bez mirisa sa neutralnim okusom. Dalje usavravanje procesa uzgajanja biljaka iz kojih se dobija jestivo ulje, kao i razvoj presa za cijeenje ulja i rafinerija dovelo je posljednjih decenija do proizvodnje ulja boljeg kvaliteta, kao i do manjeg zagaenja okoline materijama koje nastaju tokom rafinacije. Najpoznatija ulja koja se koriste irom svijeta su sojino, palmino, ulje uljane repice, sjemenki suncokreta, sjemenki pamuka i kukuruzno ulje, dok su glavni usjevi za dobijanje ulja u Europi suncokret, uljana repica i kukuruz. Porast svjetske populacije sa stalnom rastuom potrebom za uljem i masnoama u ishrani takoer e poveati i njihov znaaj u budunosti.

56

mart 2014 www.instore.ba

jestivo ulje
Raznovrsnost ponude jestivih uLja

Za svaije potrebe
Ulja su grupa neutralnih, nepolarnih i lipofilnih tenosti koje se ne mijeaju s vodom. Dijele se u tri glavne grupe: masna ulja ivotinjskog ili biljnog porijekla, mineralna ulja i eterina ulja. U nastakvu upoznajte razne vrste ulja, gdje se koriste, od ega se sastoje i koliko su zdrava
Priredila: Ana Filipovi, ana@instore.rs

eka jestiva ulja su dobra za na organizam, neka regeneriu kou i posebno su dobra za pojedine dijelove tijela, neka su veoma rijetka, a neka dostupna, neka imaju visok nivo masnoe da nam mogu i nakoditi ukoliko ih koristimo preesto.

Bademovo ulje
Najbolja svojstva ovog ulja ispoljavaju se ako se koristi kao preliv za salate ili aroma za kolae. Obiluje biljnim bjelanevinama, vitaminima A, E, B1, B2 i B6, ali sadri i nezasiene masne kiseline koje su nam neophodne u ishrani. Bademovo ulje poboljava varenje, pomae u stabilizaciji nivoa eera u krvi,otklanja nadutost stomaka, lijei upalu debelog crijeva, a koristi se i protiv zapaljenja i opekotina koe.

Suncokretovo ulje
Najpopularnije i najrasprostranjenije ulje na naim prostorima. Zbog njegovog blagog okusa koristi ga veina domaica. Bogato je nezasienim masnim kiselinama, kao i vitaminom F koji pozitivno utjeu na nae zdravlje. Meutim, jednom upotrijebljeno, suncokretovo ulje trebalo bi da se baci. Dokazano je da ukoliko se koristi vie puta postaje veoma tetno za organizam. benoj industriji upotrebljava se u proizvodnji majoneza i margarina.

Ulje od kopica groa

Ima veoma neutralan miris i koristi se za pripremu raznih jela i salata. Obiluje vitaminom E i omega-6 masnim kiselinama, pa blagotvorno djeluje na cijeli organizam, a posebno na cerebrovaskularni sistem. Jaa krvne sudove i smanjuje mogunost od nastanka krvnih ugruaka koji izazivaju srani i modani udar. Proizvodi se od sjemenki koje se dobivaju nakon presovanja groa. Trebalo bi ga koristiti iskljuivo na hladno te odmah nakon presovanja, jer je lako kvarljivo. Uglavnom se koristi u kozmetici.

Maslinovo ulje
Maslinovo ulje sadri oleinsku kiselinu koja regulie nivo holesterola i titi krvne sudove i srce. Bogato je mononezasienim mastima i fenolom. Ovo ulje se koristi pri pripremanju salata, kao i za pripremu jela od mesa. Na pravim maslinovim uljima mora stajati zemlja porijekla maslina. Ako zemlja nije navedena, rizikujete da kupite ulje pravljeno mijeanjem najloijih, oteenih maslina iz vie zemalja ili regija, to utjee na okus. Obratite panju na rok trajanja i kupujte iskljuivo ulje koje je cijeeno u kalendarskoj godini. Ako ga ne koristite esto, kupite manju flau kvalitetnijeg ulja. Maslinovo ulje je osjetljivo na svjetlost i zato treba da ga uvate na tamnom mjestu.

Ulje kikirikija
Ulje kikirikija je prema sastavu masnih kiselina veoma slino maslinovom ulju. Stabilno je pri visokim temperaturama, a gotovo je bez mirisa i okusa. Ulje kikirikija bogato je folnom kiselinom, vitaminom E, kalijumom i linolnom kiselinom. Ovo ulje moe da pomogne u prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Koristi se za peenje, prenje i za salate. U prehram-

Palmino ulje
Mnogo se koristi u Africi i Junoj Americi. Izrazito je narandaste boje tako da istu boju poprimaju i jela u kojima se koristi. Rafinirano palmino ulje danas se

mart 2014 www.instore.ba

57

koristi u industrijskoj proizvodnji slatkia. Poput kokosovog, nalazi se u vrstom stanju te se topi na 28C. Ohlaeno palmino ulje se stee, pa svi ostaci hrane od prenja padaju na dno. Kada stegnuto ulje izvadite iz friteze, jednostavno isijecite i bacite prljav dio, a ostatak moete ponovo da koristite. Palmino ulje sadri od 40 do 50 posto zasienih masnih kiselina, vitamine A, E i antioksidante, koji su neophodni za normalno funkcionisanje organizma. U prehrambenoj industriji se koristi za pravljenje margarina, masnoa i okolada, a dodaje se peenim i prenim komercijalnim proizvodima.

Ulja su grupa neutralnih, nepolarnih i lipofilnih tenosti koje se ne mijeaju s vodom. Dijele se u tri glavne grupe: masna ulja ivotinjskog ili biljnog porijekla (laneno, sojino ili ulje sardina), a uglavnom se sastoje od glicerida i estara masnih kiselina; mineralna ulja koja potjeu od nafte, uglja ili kriljaca, a sastoje se od ugljovodonika; eterina ulja, dobijaju se sjemenki, cvjetova ili plodova razliitih biljki (kaduljino, ruino ili mentolovo ulje), a sastoje se najvie od terpena. Masna ulja koriste se u prehrani, eterina ulja u proizvodnji kozmetike i sredstava za dezinfekciju, a mineralna ulja u petrohemiji, kao gorivo i kao sredstva za podmazivanje.
okusa i strukture, pa je time pogodno za esta prenja. Osim toga, zbog svog okusa esto se koristi u pripremi poslastica. Manje je kalorino od ostalih ulja, brzo se pretvara u energiju i ne doprinosi taloenju masti u krvnim sudovima. Takoer, poveava nivo izdrljivosti organizma i na taj nain poboljava performanse sportista, a ujedno je visoko rangirano na spisku najzdravijih ulja na svijetu. nih sastojaka najvie se koristi u dijetalnoj ishrani. Rok trajanja kukuruznog ulja je 12 mjeseci.

Susamovo ulje
Susamovo ulje koristi se uglavnom u kuhinji Dalekog istoka, kineskoj i korejskoj. Ovo ulje moe biti tamno ili svijetlo, a njegov karakteristian okus, kao i nain primjene, zavisi upravo od boje. Svijetla varijanta dobija se od sirovih, odnosno neprenih sjemenki i koristi se za prenje. Tamnije susamovo ulje je snanijeg okusa i dodaje se jelima tek pred kraj kuhanja. Bogato je eljezom i ima visok procenat esencijalnih aminokiselina, prije svega metionina. Osim toga, ovo ulje sadri vitamin E, kalcij, fosfor i antioksidante koji pomau u radu jetre i uvaju zube i kosti. Ima jak okus i zato se esto mijea sa suncokretovim uljem. Ipak, koristi se najvie kao dodatak jelima, a rijetko za kuhanje.

Repino ulje
Nema specifian okus tako da nije pogodno za pripremanje salata i soseva, ali je zato dobro za kuhanje, peenje i prenje. Zahvaljujui svojim osobinama koristi se kao osnova za druge, specijalne vrste ulja. Sniava nivo masnoa u organizmu, jer ima deset puta vii nivo omega-3 masnih kiselina od maslinovog ulja. Ipak, minus ovom ulju je to sadri i erunu kiselinu, koja loe djeluje na na organizam. Kada kupujete ovo ulje, proitajte na deklaraciji da li je proizvoa izbacio ovu kiselinu ili ne.

Kukuruzno ulje
Koristi se i za kuhanje i za pripremu salata. Sirovo ulje je tamnoute boje, neprijatnog mirisa i okusa i lako se kvari, a rafinisanjem poprima svijetloutu boju, prijatan miris i okus. Bogato je vitaminom E i viestruko nezasienim masnim kiselinama koje uvaju na organizam od starenja. Zbog visoko vrijednih nutritiv-

Kokosovo ulje
Kokosovo ulje esto se nalazi u vrstom stanju, poput putera, i tek na 36 do 37 stepeni prelazi u teno stanje. Otporno je na visoke temperature i vrlo stabilnog

Ulje od sjemenki lana

Zbog veoma visokog procenta esencijalnih masnih kiselina, koje na visokoj temperaturi postaju tetne, koristi se iskljuivo za pripremu salata. Sadri od 45 do 60 posto omega-3 masnih kiselina, ali i supstance koje se u organizmu metaboliu u jedinjenja koja spreavaju nastanak karcinoma. Spreava i stvaranje krvnih ugruaka, smanjuje nivo holesterola, a najnovija istraivanja potvruju da preventivno djeluje i u borbi protiv raka dojke. Laneno ulje treba da izbjegavaju svi koji imaju problema s prostatom, elucem i makularnom degeneracijom oka zato to dodatno iritira osjetljivu sluzokou. Ne preporuuje se ni osobama koje piju aspirin i ciklosporine jer ponitava dejstvo lijeka. Kupujte ga u manjim boicama, jer uegne najkasnije za etiri mjeseca od datuma proizvodnje.

58

mart 2014 www.instore.ba

jestivo ulje

esto u tavama
Jestiva ulja koristi vie od 95 posto potroaa, to znai da je udio nekorisnika veoma mali i da su rijetki potroai koji ne koriste bar neka jestiva ulja. Oko 75 posto potronje ulja odlazi na suncokretovo ulje
Autor: Aleksandra Jovanovi, project manager, Ipsos
Uestalost koritenja suncokretovih ulja
Uestalost koritenja suncokretovog ulja, Srbija, dva talasa istraivanja 2013. godina, 4.000 ispitanika. 50 45 40 35 30 25 20 15 10 5 0 Jednom ili vie puta dnevno 4 - 6 puta sedmino 2 - 3 puta sedmino 4,4 2,1 2 - 3 puta mjeseno 1,2 Jednom mjeseno 1,6 Rjee od jednom mjeseno 4,3 23,2 18,0 45,1

Ipsos: BRANDpuLs istraivanje o jestivim uLjima

aznovrsna jestiva biljna ulja nisu vie rijetkost u naim prodavnicama. Dostupna su u veini supermarketa i prodavnica zdrave hrane. Kod nas je preteno zastupljeno suncokretovo ulje. Suncokretovo ulje pogodno je za prenje, ali se u naoj kuhinji koristi i za pripremanje salata. Potroai i dalje vie obraaju panju na marku i proizvoaa ulja, manje na okus i vrstu, iako postoji irok portfolio razliitih vrsta proizvoda. Maslinovo, ulje kopica groa, tikvino i laneno ulje, ulje od susama, kikirikija i jo mnoga druga ulja, koja imaju svoja specifina svojstva. U okviru BRANDpuls istraivanja kontinuirano se prate marketinki pokazatelji uspjeha za kategoriju jestivih ulja i brendove unutar nje, a podaci se mogu analizirati u vidu demografije, ivotnih stilova potroaa, kao i njihovih kupovnih navika. Marketinki pokazatelji su vani za uspjeno voenje brenda, kroz sliku stanja brenda i ranog uoavanja moguih problema i prilika. Podaci koriteni u analizi koja slijedi su prikupljeni u 2013. godini na teritoriji Srbije, na uzorku od 4.000 ispitanika.

Jednom sedmino

Nikada

Uestalost koritenja specijalnih ulja

Uestalost koritenja specijalnih ulja, Srbija, dva talasa istraivanja 2013. godina, 4.000 ispitanika. 60,00 50,00 40,00 30,00 20,00 48,4

specijalnih ulja se bitno razlikuje. Osim to je ena znatno vie i u jednom i u drugom navedenom segmentu, meu potroaima koji esto koriste specijalna ulja je daleko vie starijih potroaa, sa viim obrazovanjem i primanjima, koji ive u gradskim sredinama, i to znaajno vie u Beogradu. Uestalost koritenja ulja je uslovljena i frekvencijom kuhanja, pa je tako meu heavy korisnicima suncokretovog ulja znaajno vei broj potroaa u ijim se domainstvima svakodnevno kuha.

Stavovi o kategoriji
9,0 12,4

Veliina kategorije
Jestiva ulja koristi vie od 95 posto potroaa, to znai da je udio nekorisnika veoma mali i da su rijetki potroai koji ne koriste bar neka jestiva ulja. Oko 75 posto potronje ulja odlazi na suncokretovo ulje.

Profil korisnika
Suncokretovo ulje se koristi veoma esto u naim domainstvima, ak 45 posto potroaa svakodnevno koristi ovu vrstu ulja u ishrani, a ako se tom procentu

Heavy korisnici suncokretovog i specijalnih ulja smatraju 8,2 10,00 6,8 6,0 5,4 3,8 da je maslinovo ulje zdravije 0,00 od suncokretovog, samo to Jednom ili 4 - 6 puta 2 - 3 puta Jednom 2 - 3 puta Jednom Rjee od Nikada vie puta sedmino sedmino sedmino mjeseno mjeseno jednom je kod korisnika specijalnih dnevno mjeseno ulja ovaj procenat daleko vei. Dok se maslinovo ulje potroaa doda i dio potroaa koji ulja koristi u veoj mjeri za pripremanje sakoriste bar etiri puta sedmino, dolalata, suncokretovo se uglavnom koristi za zimo do velikog procenta potroaa, od prenje. Korisnicima suncokretovog ulja 68 posto, koji pripadaju segmentu heavy smeta miris maslinovog ulja, a i cijena im korisnika. je jedan od faktora koji utjeu na odustaUdio potroaa koji ine segment me- janje od kupovine ove vrste ulja. dium potronje iznosi 22 posto, dok je udio light korisnika u populaciji od 15 do Snaga brenda 64 godine najmanji i njih je tek oko pet posto. Ovi potroai ulje konzumiraju tri Na osnovu marketinkih indikatora performansi brenda koji se kontinuirano puta mjeseno i rjee. prikupljaju u BRANDpulsu, dobijena S druge strane, frekvencija koritenja je jedinstvena mjera BRANDscore, koja specijalnih ulja je potpuno drugaija u omoguava poreenje brendova u okviru poreenju sa koritenjem suncokretovog kategorije. ulja. Heavy segment potroaa je daleko manji i ini ga tek negdje oko 15 posto Prilikom izraunavanja, BRANDscore potroaa u populaciji zemlje. Medium uzima u obzir dva aspekta odnosa posegmentu pripada gotovo jednak broj troaa prema brendu - bihevioralni i potroaa, dok je u light segmentu naj- emocionalni. Bihevioralni aspekt govori vei dio potroaa, kojih je u populaciji o realizovanom odnosu potroaa prema oko 22 posto. Gotovo polovina potroaa brendu (iskustvo, kupovina, koritenje...), dok emocionalni govori o kvalitetu i innikada ne koristi specijalna ulja. tenzitetu percepcije brenda u svijesti poProfil heavy korisnika suncokretovih i troaa (imid, lojalnost).

mart 2014 www.instore.ba

59

60

mart 2014 www.instore.ba

jestivo ulje

Izvor energije koju trebamo

Veina, tanije 67posto potroaa, smatra da salata nije dobro zainjena dok se ne stavi bar malo ulja. Skoro jednak broj (66%) navodi da je nezdravo koristiti vie puta isto ulje u pripremi jela, te da je maslinovo ulje zdravije od obinog
Autor: Aleksandra Jovanovi, project manager, Ipsos

IPSOS: PREGLED BH. TRITA JESTIVIH ULJA

okviru BRANDpuls istraivanja kontinuirano se prate marketinki pokazatelji uspjeha za razliite kategorije proizvoda u segmentu prehrane, a podaci se mogu analizirati u vidu demografije, lifestylea potroaa, kao i njihovih kupovnih navika. Marketinki pokazatelji su vani za uspjeno voenje brenda kroz sliku stanja brenda i ranog uoavanja moguih problema i prilika. Podaci koriteni u analizi koja slijedi su prikupljeni u 2013. godini na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Obino ulje
Ulja koriste gotovo svi potroai u Bosni i Hercegovini, odnosno skoro 95%, a pitanje je samo koliko ih esto koriste i koja vrsta ili brend se upotrebljava najee.

risnika ulja. Veina, odnosno 67% smatra da salata nije dobro zainjena dok se ne stavi bar malo ulja. Skoro jednak broj (66%) navodi da je nezdravo koristiti vie puta isto ulje u pripremi jela, te da je maslinovo ulje zdravije od obinog. Neto vie od polovine potroaa navodi da im je jako bitno koja je marka ulja.

novo ulje, odnosno tek 31% potroaa u BiH su korisnici maslinovog ulja. U poreenju sa onima koji ne koriste maslinovo ulje, u skupini korisnika je vei broj ena, dobi od 30 do 39 godina, koje imaju visoku kolsku spremu i zaposlene su. Prilikom kupovine proizvoda, u veoj mjeri vanost pridaju osobinama proizvoda. Preferiraju jednostavan odmor i smiren stil ivota. 49% korisnika navodi da marku masliBRANDScore 78,94 55,42 50,44 37,97 35,48

Navike koritenja i stavovi potroaa

Ulje svakodnevno koristi oko 62% korisnika, i oni spadaju u grupu heavy korisnika. U skupinu medium korisnika, odnosno onih koji ulje koriste od 4 do 6 puta sedmino spada 16% korisnika, dok 14% ini light skupinu koja ulje upotrebljava od 2 puta sedmino do rjee od jednom mjeseno. U uporedbi sa drugim potroaima, meu heavy korisnicima je znaajno vei broj ena, dobi izmeu 40 i 64 godine, sa zavrenom osnovnom kolom. Interesantni su stavovi svakodnevnih ko-

Maslinovo ulje
Veina potroaa u BiH ne koristi masliKategorija ULJE ULJE ULJE ULJE ULJE

Brend Floriol Bimal Zvijezda Dijamant Omegol

Slika 1. Pozicija brendova prema BRANDscoreu; Kategorija proizvoda obino ulje, BiH, dva vala istraivanja 2013. godina, 1952 ispitanika. Top 5 brendova.

Kategorija MASLINOVO ULJE MASLINOVO ULJE MASLINOVO ULJE MASLINOVO ULJE MASLINOVO ULJE

Brend Zvijezda Basso Olio SMS Fruitdoliva

BRANDScore 40,86 34,27 31,91 29,17 26,06

Veina potroaa u BiH ne koristi maslinovo ulje, odnosno tek 31% potroaa u BiH su korisnici maslinovog ulja.

Slika 2. Pozicija brendova prema BRANDscoreu; Kategorija proizvoda maslinovo ulje, BiH, dva vala istraivanja 2013. godina, 1952 ispitanika. Top 5 brendova.

mart 2014 www.instore.ba

61

novog ulja biraju na osnovu cijene, a jednak broj istie da maslinovo ulje koristi samo kao zain. Veina korisnika smatra da je domae maslinovo ulje bolje od kupovnog. Na osnovu marketinkih indikatora performansi brenda koji se kontinuirano prikupljaju u BRANDpulsu dobijena je jedinstvena mjera BRANDscore, koja omoguava poreenje brendova u okviru kategorije. Prilikom izraunavanja, BRANDscore uzima u obzir dva aspekta odnosa potroaa

prema brendu, bihevioralni i emocionalni. Bihevioralni aspekt govori o realizovanom odnosu potroaa prema brendu (iskustvo, kupovina, koritenje...), dok emocionalni govori o kvalitetu i intenzitetu percepcije brenda u svijesti potroaa (imid, lojalnost). Kada uzimamo u obzir sveobuhvatnu snagu brenda, prema BRANDscoreu, najzastupljeniji brend u kategoriji ulja je Floriol, a zatim slijede Bimal i Zvijezda. U kategoriji maslinovog ulja, najzastupljeniji brend je Zvijezda.

Slika 3. Frekvenca koritenja obinog ulja, BiH, dva vala istraivanja 2013. godina, 1952 ispitanika.

Ulja koriste gotovo svi potroai u BiH, odnosno skoro 95%, a pitanje je samo koliko ih esto koriste i koja vrsta ili brend se upotrebljava najee.

Slika 4. Stavovi heavy korisnika obinog ulja, BiH, dva vala istraivanja, 2013. godina, 1212 ispitanika.

Slika 5. Frekvenca koritenja maslinovog ulja, BiH, dva vala istraivanja 2013. godina, 1952 ispitanika.

Slika 6. Stavovi korisnika maslinovog ulja, BiH, dva vala istraivanja, 2013. godina, 612 ispitanika.

62

mart 2014 www.instore.ba

Floriol vodec i brend jestivih ulja u BiH

Recept za ivot
Floriol je odluan u svojoj namjeri da bh. potroaima ponudi zdrava ulja izvrsnog kvaliteta naglaavajui vanost raznovrsne i uravnoteene prehrane i zdravog naina ivota. Floriol, vodei brend jestivih ulja u Bosni i Hercegovini, u vlasnitvu je Bunge, svjetskog lidera u proizvodnji jestivih ulja, koji posluje na etiri kontinenta (Sjeverna Amerika, Juna Amerika, Europa i Azija). Jestivo ulje ini vei dio nae prehrane. Poetkom ezdesetih godina, naunici su poeli uoavati jasne veze izmeu unosa zasienih masti i koronarne bolesti srca. Ova istraivanja su uslovila poveanje konzumacije nezasienih masti u ljudskoj ishrani, te su potroai poeli konzumirati jestiva ulja koja su izvor nezasienih masti. Floriol trenutno ima 34% koliinskog udjela na tritu u Bosni i Hercegovini (Izvor: Nielsen, 2012-2013).

Historija

Floriol brend nastao je 1993. u Maarskoj, kao zdravo, vrhunsko ulje u premium segmentu, uz trinog lidera Vnusz u segmentu klasinog jestivog ulja. Drugo najznaajnije trite za Floriol je Bosna i Hercegovina, gdje se pojavio jo 1993. godine. Danas je Floriol prisutan u sljedeim zemljama: Poljska, Estonija, Latvija, Litva, eka, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Rumunija, Makedonija, Crna Gora i Albanija. Od svih pomenutih trita, Floriol je najjai u Bosni i Hercegovini gdje zauzima poziciju trinog lidera, dok zauzima jaku drugu poziciju na tritu Albanije te je lider u premium segment u Maarskoj i Rumuniji.

Proizvodi

Danas, Floriol u Bosni i Hercegovini nudi sljedee proizvode: Floriol suncokretovo ulje: ovo je daleko najvaniji proizvod. Floriol suncokretovo ulje, jer

mart 2014 www.instore.ba

63

ima visoku razinu vitamina E, koji je kljuni vitamin razgradiv u mastima. To je prirodni antioksidans koji titi stanine sastojke protiv tetnih oksidacijskih procesa, koji se nazivaju oksidativni stres. Nadalje, Floriol suncokretovo ulje se proizvodi s poboljanim deodorizacijskom procesom osmiljenim kako bi se smanjio miris ulja tokom prenja. Floriol Trio je mjeavina suncokreta, uljane repice i kukuruzno ulje. Na tritu je od 2005. godine, Floriol Trio ima prirodni visok sadraj omega-3 masnih kiselina, koje pomau u odravanju normalne razine holesterola u krvi te je stoga dobar za kardiovaskularni sistem. Omega-3 masne kiseline pripadaju skupini tzv. Esencijalnih masnih kiselina, koje mogu biti sintetizirane u tijelu, te se zbog toga trebaju unositi u organizam putem prehrane. Kada je rije o ambalai, Floriol se prodaje preteno u boci od 1l, dok je Floriol suncokretovo ulje pored boce od 1l, dostupno i u bocama od 2 i 5 litara. Floriol naglaava vanost raznovrsne i uravnoteene prehrane i zdravog naina ivota.

Floriol je odluan u svojoj namjeri da bh. potroaima ponudi zdrava ulja izvrsnog kvaliteta. Floriol se proizvodi u Maarskoj, u tvornici, u mjestu Martf, koja je najvei i najmoderniji proizvoa jestivog ulja u Srednjoj Europi. Predanost kvaliteti i ukupnoj sigurnosti svjedoe, sljedei certikati ISO 14001, OHSAS 18001 i IFS (International Food Standard, Istaknuti) kao i kontinuirana stroga kontrola kvalitete.

Vrijednosti brenda

Razvoj

Istraivaki i razvojni centar (Bunge inovacijski centar Europe) za jestiva ulja u Budimpeti, je mjesto u kojem napredne ideje u oblasti jestivih ulja postaju stvarnost, U ovom centru je 25 visokokvaliciranih naunika, ininjera i tehniara koji rade na kontinuiranom poboljanju jestivih ulja. Floriol se zalae za kontinuiranu inovaciju, te zaisigurno vie vijesti se moe oekivati u budunosti.

Recept za ivot.

64

mart 2014 www.instore.ba

jestivo ulje
Mediana: TGI istraivanje o upotrebi jestivog uLja u Adria regiji

Masno i slasno
Graani Srbije dominiraju u kategorijama malih i srednjih korisnika u regiji, jer 33 posto njih koristi ulje od dva do tri puta sedmino, a 18 posto jednom sedmino ili rjee
Autor: Nataa Kutlaa, natasa.kutlaca@mediana.si, www.medianagroup.net

majui u vidu sve veu svijest ljudi o znaaju zdrave ishrane, zanimalo nas je kakva ulja u svojim kuhinjama koriste graani Slovenije, Hrvatske i Srbije. Mnoga domainstva koja prije nisu znala ta su zdrave masti, danas ih sve vie koriste. Trend je da koritenje maslinovog ulja
ULJE: Koritenje

raste iz godine u godinu, dok klasino suncokretovo ulje i dalje ostaje vjerni prijatelj balkanske kuhinje. U Sloveniji je 97%, u Hrvatskoj 95%, a u Srbiji 94% graana u svojim kuhinjama koristilo ulje u posljednjih godinu dana. Ulje najee koriste Hrvati (69%) i Slovenci (63%), dok samo 48% graana Srbije jednom dnevno i ee koristi

ulje u svojoj kuhinji. Graani Srbije dominiraju u kategorijama malih i srednjih korisnika u regijiu, jer 33 posto njih koristi ulje od dva do tri puta sedmino, a 18 posto jednom sedmino ili rjee. U Sloveniji 42%, a u Srbiji 40% graana koristi maslinovo ulje. Ako uporedimo frekvenciju upotrebe maslinovog i suncokretovog ulja u Srbiji, moemo vidjeti da meu koMASLINOVO ULJE: Koritenje

risnicima maslinovog ulja u Srbiji dominiraju umjereni i mali korisnici, dok ga samo petina njih upotrebljava svakog dana. Najpopularniji brend ulja u Srbiji je Dijamant, u Hrvatskoj Zvijezda, a u Sloveniji Cekin.
Izvor: Mediana TGI Slo 2013; N=4.107, Mediana TGI Cro 2013; N=3.966, Mediana TGI Ser 2013; N= 5.274.

Koritenje ulja u posljednjih 12 mjeseci

Koritenje maslinovog ulja u posljednjih 12 mjeseci

ULJE: Vodee marke na tritu

Vodee marke u regionu po broju korisnika

mart 2014 www.instore.ba

65

66

mart 2014 www.instore.ba

u maloj radnji: prie sa polica

Srce na mjestu
Kau svi da u poslu nema emocija, da je danas sve bazirano na interesu. Da ne treba raditi srcem, ve samo glavom. Da treba biti hladan. Ne znam, moda ovi friideri to mogu. Moda ovo pivo treba da bude takvo. Ja sam, ipak, samo ovjek
Autor: Vladimir Mileti

dijelu grada u kojem ivim, Branko i Ceca imaju prodavnicu. Ljubazni i vrijedni domaini, u kasnim etrdesetim godinama. Kad god svratim u radnju, neko od njih je tu. Nekada mala radnja na

priznam da nisam ljubitelj tog brenda i izbjegavam ga po cijenu odlaska u drugu radnju. Vie puta sam se zaudio emu ta iskljuivost, pogotovo kada vidim iroku paletu ostalih proizvoda. Jednom prilikom, kasno uveer, zatekao sam Branka samog u radnji. Naplatio mi je nekoliko sitnica po koje sam doao i opet sam se naalio da sad moram u drugu prodavnicu po pivo. Branko se malo zamislio i upitno me pogledao. Kao da se premilja da li u ga razumjeti. Naposljetku je zapoeo priu. Zna, komija, Ceca i ja radimo mnogo godina. Znaju nas kupci, znaju nas i dobavljai. Nismo nikada nikome ostali duni ni dinara. Znamo da nismo veliki da bi se oko nas otimala konkurencija i obaveze plaamo na vrijeme.

Danas je to rijetkost, znamo i mi, ali tako smo napravili firmu. Moraju da budu plate radnicima na vrijeme i moraju dobavljai da budu isplaeni. im ne plati jednom, odmah svi saznaju i postaje obiljeen. Eto, komo, gleda na televiziji te bankarske termine. Svaka zemlja ima taj kreditni rejting. to je loiji to im je skuplji kredit. Znamo to i mi, pa ne damo da nam taj rejting opadne. Razumije, komo? Branko se zagleda u mene, kao da provjerava da li da pria dalje. utim i klimam glavom da razumijem, a on nastavlja: Vjerovatno se usljed toga proulo za nas, dolaze nam komercijalisti sa svih strana. Nema dana da nam u radnju ne ue barem njih dvadeset. Jedan za margarin, drugi za jogurt i mlijeko, trei za tjestenine, etvrti za kunu hemiju. Svi imaju raunare u koje

ukucavaju neke podatke. Svi su u nekoj urbi, moram prvo njih da usluim pa tek onda muterije koje kupuju. I prepametni su. Svi znaju ta je najbolje za mene. Svi imaju neke akcije. U poetku svakog mjeseca, poslije svake sedmice, sad je poelo svakog dana. Objanjavaju mi ta je na izuzetnom popustu, izraunavaju mi koliko e mi se isplatiti, ako ne uzmem propustit u ivotnu priliku Jes ko da u se obogatiti na toj njihovoj akciji. Svi ponavljaju isti tekst, kao da su roboti. Ja mu kaem neu da uzmem, on ponovo iz poetka isto, ja ga opet prekinem, on opet iz poetka Zna li da nekima nisam uspio ni ime da upamtim, toliko su samo priali o tim proizvodima. Meni to nije normalno. Da radim sa ovjekom, a da mu ne znam ni

oku, postala je prodavnica sa prilino irokim asortimanom. Ako neega trenutno nema na policama, nabavit e oni ubrzo. Ono to uvijek imaju jeste pivo. I uvijek samo jednu vrstu. Moram da

ime. Dok mi je priao, Branko se premjestio do friidera sa pivom i izvadio jedno. Ono koje nikada nisam elio da kupim. Do prije nekoliko godina, drali smo i mi

mart 2014 www.instore.ba

67

sva piva koja su postojala. Volim ja da imam asortiman. est proizvoaa u ponudi. Ne znam da li se sjea, to je bilo kada su se svi reklamirali, kao da se samo pivo trai. Svakog dana su mi dolazili komercijalisti, supervizori, regionalni direktori, ma ne znam vie ko je ta nudio. Ako uzme samo na, dobit e tendu, ako ne uzme njihov dobit e friider, ako proda najvie dobit e i police i poklone To nije bilo normalno. Ponekad se pojave istovremeno i jedni i drugi. Jedan ubjeuje mene, drugi ubjeuje Cecu. Dolazio je tada i Bogdan, ja ga se ne sjeam, ali Ceca mi kae da ga je primjeivala. Mlad, sitan deki, ni nalik ovim ostalima iz konkurencije. Nije ba mogao da se nametne lako, ak su ga malo i zezali poto je tek poeo da radi i zato to je tih. Ceci je bio nekako simpatian, vidjela je da je poteno dijete pa mu malo pomagala, poruivala i kad nam nije bila potrebna roba

Branko je uzdahnuo, dok je i dalje drao onu bocu u ruci i okretao je. Kad je Ceca otila na operaciju srca, nismo to nikome priali. ak ni zaposlenima u trgovini. Ali, na meni se vidjelo. Kad ivi sa nekim cijeli ivot, radi sa njim, stvara zajedno, mui se zajedno boli i tebe kada boli njega. Morali su da joj ugrade stent, zakrili su joj se krvni sudovi. Dok je bila u bolnici, ja sam radio, da malo skrenem misli. Dolazili su u radnju i dalje svi ti komercijalisti. I dalje su pisali u te njihove sprave, pokazivali mi nove akcije, kaili flajere po radnji Niko od njih nije ni primijetio da nema Cece. Niko nije ni pitao. A, ta e, kad sam uo da obilaze po trideset radnji dnevno. Pa i ne udi me da nita ne primjeuju. Samo je Bogdan priao i pitao me odmah kako sam, jesam li dobro. Odsutno sam rekao da nisam i on se izvinio i povukao iz radnje bez obavljenog posla.

Operacija je prola kako treba, Bogu hvala. Ceca se oporavljala polako u bolnici. Posjeivao sam je svakodnevno. Jednog dana ugledam Bogdana ispred bolnice, kako dri neki buket cvijea i eka nekog. Priao sam mu, pruio ruku da se pozdravimo, a on mi prui onaj buket iz njegove ruke i ree: 'Pozdravite Cecu i poelite joj, molim vas, brz oporavak u moje ime', izgovorio je tiho i stegnuo mi ruku u znak podrke. Zateen, nisam stigao ni da mu se zahvalim na panji, ve je bio na izlazu iz bolnice. Lijep i jednostavan buket poljskog cvijea. Odnio sam ga Ceci koja se obradovala toj panji. Neko se sjetio. Ne znam kako da ti objasnim komo, ali za mene to pivo nije samo pivo. Od tada, samo Bogdan ima pravo da dri pivo u mojoj radnji. Zbliili smo se. Skoro nam je tek ispriao da ga je onog dana kada je otiao u posjetu, ef kaznio sa dvadeset posto jer nije ispunio dnevni plan obilazaka. Nije ga ni pitao za

razlog. Raunar je izlistao nepravilnost i tu nema razgovora. Kau svi da u poslu nema emocija, da je danas sve na bazi interesa. Da ne treba raditi srcem, ve samo glavom. Da treba biti hladan. Ne znam, moda ovi friideri to mogu. Moda ovo pivo treba da bude takvo. Ja sam, ipak, samo ovjek Evo, uzmi sada ovo pivo. Probaj ga. Ne kota nita veeras. Uzeo sam pivo iz njegove ruke i krenuo kui. Sjeo sam na prvu klupu i otvorio ga. Hladno pivo. Hladno i napolju. A, meni, ipak, toplo oko srca.

O autoru
Vladimir Mileti. Direktor inostrane kompanije. Konsultant iz oblasti karijernog napredovanja. Pisac motivacionih pria i govora. Bloger (www. dnevnikjednogdirektora.com). Moete mu pisati na: vladimirmiletic33@gmail.com

CREATIVE COCKTAIL BELGRADE

April 17, 2014
CROWNE PLAZA BELGRADE
www.media-marketing.com

www. t hec up award s . co m

68

mart 2014 www.instore.ba

PR lanak
Meunarodni dan palainki
U povodu Meunarodnog dana palainaka, u Gradacu je 04.03.2014. odrana manifestacija Gastro provincija u pozadini na kojoj je sudjelovalo vie stotina uenika, ugostiteljskih djelatnika i novinara iz vie bosanskohercegovakih gradova. Meggle je podrao ovu manifestaciju i aktivno sudjelovao. Tokom manifestacije darivali smo sudionike i posjetioce Meggle vonim jogurtima i Meggle pudinzima. Takmiari u pravljenju palainki koristili su Meggle Svjei sir, Meggle Vajkrem, Meggle lag u spreju. daac (78 bodova), drugi su bili uenici Srednje strune kole Demal Bijedi Gorade (77,50), a trei iz Ugostiteljske srednje kole Lukavac (76,90). Najbolji meu ugostiteljskim objektima i restoranima bili su: Restoran Casablanca Gorade, San Remo Gradaac i Brunch Gradaac. U kategoriji medijskih kua najuspjeniji su bili Federalna novinska agencija - Fena, RTV Tuzlanskog kantona te Radio Gradaac.

Meggle tradicija duga 127 godina

Meggle je poznata renomirana kua mlijeka i mlijenih proizvoda sa tradicijom dugom 127 godina. Prisutan je u Bosni i Hercegovini preko 20 godina. U mjesecu martu u svim veim trnim centrima u BiH Meggle je organizovao promocije proizvoda. Meggle u svojoj paleti proizvoda ima za svakoga poneto. Iz svoje iroke palete Meggle proizvoda nudio je Svjee mlijeko, Kiselo vrhnje sa jogurtom, Probia,Teni jogurt 1,5l, Lacto Free mlijeko. Prehrambene navike potroaa se mijenjaju iz godine u godinu i sve vie se vodi rauna o zdravoj, kvalitetnoj i pravilnoj ishrani. Ljubazne promoterke su kupce upoznavale sa Meggle proizvodima, te kroz degustacije upuivale kupce da i sami probaju Meggle proizvode. Za kupovinu su kupci nagraivani prigodnim poklonima.

Tokom etverosatnog druenja na ulicama Gradaca pripremljeno je i besplatno podijeljeno vie od hiljadu palainaka, a na kraju manifestacije uruene su i priznanja najuspjenijim. U brzom jedenju palainaka za djecu do deset godina pobijedio je desetogodinjak Anis Peleevi (20,32 sekunde), a drugoplasirani i treeplasirani su devetogodinjaci Ibor Vanti-Tanji (31,59) i Eldar Zuki (33,21). S ciljem promocije ugostiteljske ponude odrano je i natjecanje u pripremi palainaka za turistiko-ugostiteljske kole, hotele i restorane, te medijske kue. Najbolje slane palainke u kategoriji srednjih kola napravila je Ugostiteljska srednja kola Lukavac (75 bodova), druga je bila Gimnazija Mustafa Novali Gradaac i Srednja kola iz Tuzle (64,50 ). U kategoriji srednjih kola najbolji slatki palainak napravili su uenici MS Hasan Kiki Gra-

mart 2014 www.instore.ba

69

70

mart 2014 www.instore.ba

u maloj radnji: za lake poslovanje

Vjerne muterije kod vas

Neete privoljeti potroae na svoj loyalty progam u sluaju da ne razumiju kakvu im korist nudite, ako traite suvie podataka od njih i ako ih dugo zadravate na kasi zbog njihovog prikupljanja
Autor: Miroslav Saraevi, direktor poslovnog razvoja, Logosoft, www.logosoft.rs

Kako stii do veLikog broja LojaLnih kupaca

mislite da su vam vani. U takvoj situaciji biste se vjerovatno zapitali da li se sav trud i ulaganja u loyalty program isplate. Za ovaj problem postoji rjeenje, ali prije nego to preemo na rjeavanje problema, uvijek je dobro i da saznamo njegove uzroke. Predstavit u vam nekoliko najvanijih uzroka na primjeru situacije koja mi se desila prije nekoliko mjeseci, kada sam u jednoj poznatoj maloprodaji tehnike robe obavljao manju kupovinu. Ponueno mi je da pristupim loyalty klubu, a evo tri razloga zbog kojih sam tu ponudu odbio: - Potroa ne razumije koristi koje ima od lanstva u loyalty klubu Prodavac je (dok sam ja vadio novac iz novanika) ponudu obrazlagao opirnom i prilino zbrzanom priom, od koje sam zapamtio samo fraze kasnije, skupljate poene, "na naoj web stranici" - dakle nita to bi me pokrenulo da prihvatim. Nisam vidio trenutnu i direktnu korist koju bih imao od toga. - Potroa ne eli da se zadrava na kasi Iza mene je u redu bilo jo troje ljudi. Na listiu koji mi je prodavac ponudio da popunim, bilo je previe polja za popunjavanje - ukljuujui i e-mail i kunu adresu. Poto

nisam mogao da proces obavim brzo, nisam elio da sebi i drugima stvaram neprijatnu situaciju. - Traite previe podataka Nemam problem da u ovakvoj situaciji dam svoje ime i broj mobilnog telefona. Ali, uinilo mi se da mi se ugroava privatnost time to se trai i naprimjer moja kuna adresa. Vrlo je vjerovatno da veina kupaca razmilja na slian nain. Tako da, analizirajui uzroke ovog problema, moemo da vidimo i njegovo rjeenje: - Potroau ponudite nagradu (popust, poklon, vauer...) i za kupovinu koju trenutno obavlja, naravno uz uslov da pristupi klubu. Bit ete prijatno iznenaeni pozitivnom reakcijom kupca u situaciji kad je prepoznao trenutnu i direktnu korist za sebe. - Traite samo osnovne informacije o potroau; ime i broj mobilnog telefona e biti sasvim dovoljni. Takoer, ne maltretirajte kupca nikakvim formularima, neka te podatke zapie (ili jo bolje ukuca

u raunar) va prodavac. Ovo se moe obaviti vrlo brzo, za svega nekoliko sekundi. - Vremenom, kroz koritenje ovog programa, dopunjavajte podatke o potroau: o njegovim potroakim navikama (ta kupuje), o odazivanju na akcije na koje ste ga pozivali, o kategoriji potronje (prosjean iznos rauna). Vremenom ete imati veoma jasnu sliku o svom potroau i o tome ta mu moete ponuditi u budunosti, a niste ugrozili njegovu privatnost. Svom vjernom kupcu se moete dodatno pribliiti i saznati jo vie o njemu koristei neka druga, veoma efikasna sredstva: svoju stranicu na internetu, Facebook stranicu, e-mail kampanju, aplikaciju za mobilni telefon. Ali o tome u nekom novom lanku.

vaj lanak je posljednji u malom serijalu posveenom vanosti sprovoenja loyalty programa u maloprodaji. Posveen je odgovoru na kljuno pitanje: kako stei lanove loyalty kluba, odnosno kako privoljeti potroae da nam budu lojalni? Pred vlasnikom ili menaderom maloprodajnog preduzea koje je otpoelo sa sprovoenjem programa nagraivanja lojalnih potroaa - loyalty programom - mogu da se pojave neoekivane tekoe. Moe vam se desiti da i uz paljivo smiljen program nagraivanja klijenata, pored kvalitetne obuke osoblja kako da ulani potroaa u loyalty klub, pa i pored finansijskog ulaganja u marketing program (flajeri, oglasi) - rezultat jednostavno izostane. Odnosno, da veina kupaca odbije da pristupi programu, a da od onih koji pristupe ne moete dobiti line podatke za koje

vodi kroz kategoriju ... topli napici

57

72

mart 2014 www.instore.ba

tehnologije
StabiLni trokovi energije u sektoru maLoprodaje

Poboljanje efikasnosti
Fokus trgovaca na mjere za optimizaciju potronje energije, pokrivanje rashladnih vitrina i ekoloke rashladne metode
Priredio: Nemanja Hadi-Pavlovi ProExpo d.o.o., Predstavnitvo Messe Dsseldorf

ok su u prolosti trokovi energije za trgovce kontinuirano rasli, veina njih je u 2012. godini zabiljeila priblino iste trokove u odnosu na prethodnu godinu. Ovo je rezultat studije EHI Retail instituta o upravljanju energijiom u sektoru maloprodaje, objavljene prole godine. Trgovci smatraju da je ovo posljedica relativno malog porasta takse za obnovljive izvore energije sa 3,53 centi/kWh iz 2011. godine na 3,59 centi/kWh u 2012. Jo jedan faktor sa pozitivnim utjecajem na ovu situaciju bila je veoma povoljna nabavna cijena elektrine energije u 2012. godini. Ovaj stabilan razvoj takoer znai da su trokovi energije po kvadratnom metru prodajnog prostora minimalno porasli i zapravo ostali na priblino istom nivou kao u prethodnoj godini. S druge strane, ako pogledamo tro-

kove energije tokom prethodih godina, oigledno je da je godinje dolo do postepenog poveanja. U skladu sa izvjetajima o aktuelnim svjetskim trendovima u cijenama energenata i u pogledu postojeeg institucionalnog i pravnog okvira, moemo pretpostaviti da e se ovo poveanje nastaviti u narednim godinama. Prema anketiranim trgovcima u neprehrambenom sektoru, godinji trokovi energije (struja, gas, mazut, i drugo) iznose u prosjeku 32,95 eura po kvadratnom metru prodajnog prostora, to je poveanje od 2,11 eura po kvadratnom metru u odnosu na 2009. godinu kada su ovi podaci prvi put prikupljeni. U trgovini hranom na malo godinji trokovi energije iznose 56,25 eura po kvadratnom metru

prodajnog prostora, i vei su za 4,65 eura po kvadratnom metru u odnosu na 2009. godinu.

Rashladna tehnologija u trgovini hranom

Kako za sve, tako i za trgovce hranom je smanjenje trokova i poboljana efikasnost od velikog znaaja. Meu trgovcima hranom koje je ispitao EHI institut, jedno od kljunih pitanja bila je optimizacija energije u oblasti rashladne tehnike - oblasti sa najveom potronjom energije (41%). Mnoge kompanije u sektoru trgovine hranom su morale da poveaju odjeljak za hlaenje u okviru svojih radnji kako bi obezbijedile prostor za uveani asortiman. Ovo je najveim dijelom uzrokovano

uveanjem ponude polugotovih i gotovih jela koja zahtijevaju hlaenje, kao i stalnom ekspanzijom mlijenih proizvoda i duboko zamrznutih proizvoda. Oekuje se da e se ovaj trend nastaviti i u budunosti, pa e rjeenja za utedu energije u oblasti rashladne tehnologije posebno dobiti na znaaju. Postoje razliite opcije za smanjenje trokova energije u radu rashladnih jedinica. Neke su relativno jednostavne, kao to su pravilan plasman proizvoda u okviru rashladnih vitrina, redovno servisiranje i pravilno pozicioniranje jedinica unutar prodavnica, dok su druge mjere trokovno intenzivnije, kao to je ugradnja poklopaca na rashladnim ureajima.

mart 2014 www.instore.ba

73

Trgovci koji su se opredijelili za pokrivanje svojih ilera u svim svojim novim ili adaptiranim objektima jasno su osjetili da su koristi prevagnule nad nedostacima. Ukratko, identifikovane su sljedee pogodnosti:  Nema proputanja hladnog vazduha iz rashladnih ureaja;  Due zadravanje kupaca ispred rashladnih jedinica;  Kupci percipiraju bolji kvalitet proizvoda;  Manji nered u prezentaciji proizvoda u okviru jedinica, jer se roba manje preseljava;  Izgled prodavnice je stvarao utisak vieg kvaliteta;  Slanje poruke o trgovcu kao ekoloki svjesnoj i savjesnoj kompaniji. Kao nedostatak se izdvaja tei postupak rukovanja za zaposlene pri punjenju rashladnih jedinica proizvodima. Pokrivanje rashladnih vitrina
Prema razliitim kalkulacijama, zamrzivai sa staklenim poklopcima zahtijevaju i do 50 posto manje energije, a ileri (rashladni regali) mogu tako da utede do 35% energije. Logian je zakljuak da su trgovci spremni da uloe u takve poklopce. Zaista, meu anketiranim trgovcima uobiajena je praksa da obezbijede pravilno zatvaranje rashladnih ureaja (poklopci, vrata, none roletne, i drugo). Meutim, kada je rije o standardnim ilerima, tek neto vie od polovine anketiranih trgovaca koristi poklopce, i to ak ne u svim, ve u pojedinim pilot radnjama.

Prednosti i mane

Postavlja se pitanje zato je to tako. Poklopci su jo osjetljivo pitanje, jer upotreba zatvorenih jedinica znai gubljenje pozitivnog aspekta prezentacije robe koja podstie prodaju. Mnogi prodavci se plae da e poklopci sprijeiti potroae da kupuju. Posebno su zabrinuti kad su u pitanju mlijeni proizvodi i drugi kratkotrajni proizvodi. To stvara dilemu izmeu onih koji su odgovorni za energetska pitanja u maloprodajnim preduzeima i onih u odjeljenjima prodaje, jer to zapravo znai birati izmeu enegetske efikasnosti i pouzdanosti prodaje. Jo jedan nedostatak koji trgovci vide je sloeniji postupak rukovanja, jer je zatvorene friidere tee popuniti proizvodima. Prilikom renoviranja ili izgradnje novih objekata, 40 posto meu anketiranim trgovcima se odluilo za ugradnju poklopaca na svojim obinim rashladnim agregatima. Da bi identifikovale utjecaj poklopaca, ove kompanije su sprovele istraivanja preko instituta za istraivanje trita i kroz diplomske i master radove na odreenim univerzitetima. Rezultati su pokazali da trgovci koji su ugradili poklopce zapravo nisu zabiljeili nikakav pad prodaje. Umjesto toga, reakcije kupaca su bile veoma pozitivne, jer su zbog prijatnije temperature oko rashladnih ureaja vie vremena proveli u kupovini i izboru proizvoda. Uz to su jedinice i urednije, a poklopci su obezbijedili i bolji krajnji kvalitet proizvoda. Poreenje pokazuje da su otvorene rashladne vitrine uvijek kompromis izmeu stimulisanja kupovine i smanjenja potronje energije. Kako bi podstakli kupce da zahvaljujui lakom pristupu proizvodima kupuju, trgovci esto prihvataju znaajne gubitke u potronji energije. U praksi, to je pitanje pronalaenja balansa izmeu prezentovanja proizvoda, potrebne tempe-

rature za odreene proizvode i savremenih potreba za manjim energetskim trokovima. Imajui u vidu rast trokova energije, klimatske promjene i promjenu ekoloke svijesti kupaca, poklopci na rashladnim vitrinama e sigurno postati neizbjeni. Vjerovatno je samo pitanje vremena kada e odgovarajui zakonski propisi stupiti na snagu. Kada svi trgovci budu koristili poklopce, niko vie nee moi da tvrdi da zbog toga gubi od konkurenata. Sve to je potrebno je nekoliko hrabrih pionira koji e prikazati pozitivan primjer i na taj nain ukazati na pravac kojim se treba kretati u budunosti.

njihove nove ili adaptirane objekte:  43% eli da koristi R-744 (CO2) za zamrzivae i R134a za ilere.  31% preferira transkritine sisteme, odnosno upotrebu R-744 za oba, za zamrzivae i ilere.  26% nastavit e da koristi konvencionalna rashladna sredstva, posebno R-404A i R-134a. Ipak, treba napomenuti da diskontne radnje nisu bile obuhvaene ovim istraivanjem. Visok procenat prirodnih rashladnih sredstava javlja se djelimino zbog njihove relativno iroke upotrebe meu vajcarskim kompanijama, posebno u posljednjih nekoliko godina, dok su njemaki trgovci i dalje prilino nevoljni u tom pogledu.

Rashladna sredstva
Kada trgovci mijenjaju svoje rashladne vitrine, oni se odmah opredjeljuju za one koje odgovaraju savremenim zahtjevima u pogledu energetske ravnotee i rashladnih sredstava, jer ekoloko hlaenje postaje sve vanije pred dananjim klimatskiim promjenama. Njemaki, austrijski i vajcarski trgovci koji su uestvovali u istarivanju EHI instituta opredijelili su se za sljedee kombinacije rashladnih sredstava kao standard za sve

EuroShop 2014, sajam koji posjeuju trgovci iz cijelog svijeta, prikazao je irok spektar inovativnih rashladnih jedinica i rjeenja. Odjeljak za rashladne ureaje bio je vei nego ranijih godina, sa oko 160 izlagaa iz cijelog svijeta na povrini od 19.000 m neto izlobenog prostora.

74

mart 2014 www.instore.ba

bussines support

Pregovaranje za dobar ERP

Prilikom donoenja odluke o nabavci poslovno-informacionog sistema je neophodno odvojiti dosta vremena i dobro razmisliti o navedenom. Jedino uz pravilan odabir programskog rjeenja, odgovarajue licence i adekvatnog partnera za implementaciju i podrku, kupac moe postii to eli
Autor: Azra Korjeni, Junior Consultant, Datalab BH, azrak@datalab.ba

abavka licenci za rad u poslovno-informacionom sistemu obino ne oznaava i kraj procesa nabavke sistema. Sama sredstva koja se izdvajaju iskljuivo za kupovinu licenci su obino velika, ali pored toga implementacija i odravanje programskog rjeenja iziskuje mnogo vremena i novca, zavisno od sloenosti poslovnih procesa. Najkasnije u ovoj fazi, treba prepoznati znaaj razgraniavanja pojmova troka i investicije. S obzirom da su licence nematerijalna sredstva drutva, nabavka istih i stavljanje u upotrebu (implementacija) predstavljaju vrijednost za preduzee i pripadaju stalnim sredstvima preduzea. Stoga je potrebno razmiljati u pravcu budue koristi koju emo imati od nabavke i pravilne implementacije sistema, a ne samo implementaciju posmatrati kroz dodatne trokove. Cilj uvoenja poslovno-informacionog sistema je poboljanje efikasnosti rada. Neophodno je to bolje definisati svoja oekivanja i zahtjeve, kako bi sistem bio

implementiran na pravilan nain. Znaaj ulaganja se ne smije umanjiti i trokove ne treba zanemariti. Naprotiv, treba se voditi mnogo rauna o izdacima koji oekuju kompaniju, ali najvanije je dobro razmisliti i gdje tediti. Potencijalni kupci imaju velike nedoumice po pitanju opravdanosti velikog ulaganja. Dodatni pritisak stvara i komplicirana zakonodavstvena situacija u zemlji, a svi ele da to jeftinije dou do efikasnog sistema. Takav pristup nije primjeren nematerijalnim dobrima. Oni imaju svoju cijenu. Ponuai pravdaju visoke inicijalne trokove za kupce injenicom da e adekvatno uspostavljen poslovno informacioni sistem donosti viestruke koristi preduzeu, poveati efikasnost zaposlenih, smanjiti trokove, poveati transparentnost, centralizirati odluivanje i tako olakati poslovanje. Zbog toga, kupci trebaju biti oprezni. Cijena svakog sistama je varijabilna, ali sa promjenom cijene dolazi

i do promjene kvaliteta. Cjenkanje, kao da se radi o robi sa tezge, esto donose vee probleme nakon kupovine. Nezaboravite da potpun poslovno-informacioni sistem ine licence, implementacija, upgrade i podrka. U nastavku pogledajte gdje postoji prostor za pregovaranje koje e donijeti vee utede ili vee koristi od jednokratnih popusta pri kupovini.

Odabir licencne konfiguracije

to je licenca jaa, podrava vie opcija i ima vie mogunosti, ali samim tim je i skuplja. Razlog kupovine vee licence je obino naznaka da se nisu dobro analizirali poslovni procesi, pa je lake odmah na poetku kupiti licence koji omoguavaju i napredne opcije, kako klijenti kau jer je u planu irenje poslovnih aktivnosti. Svaki poslovni sistem se prirodno iri, to nije razlog da ulaemo sredstva i zaledimo ih prije vremena. Mudrije je izabrati licencnu

mart 2014 www.instore.ba

75

konfiguraciju koja moe podrati trenutno poslovanja kompanije, a kasnije, irenjem kompanije iriti i svoj poslovno-informacioni sistem. Zaposleni e bre i lake nauiti manji broj operacija koje koriste svakodnevno. Od znaaja je i licencni ugovor koji definie da li licenca prelazi u vlasnitvo ili je potrebno periodino dokupljivati pravo na koritenje programa. Potrebno je donijeti odluku da li kupiti ili iznajmiti licence. Prednost kupovine je da licenca prelazi u vlasnitvo korisnika, ali je nedostatak vei izdatak pri kupovini. S druge strane, iznajmljivanje licence zahtijeva periodino plaanje prava na koritenje licence. Kroz dui vremenski period to moe uzrokovati vee trokove nego kupovina. Ipak, tekui troak iznajmljivanja je obino manje optereenje za preduzee. Pojedine kompanije nude obje opcije, dok druge ipak omoguavaju iskljuivo kupovinu odnosno iznajmljivanje licence. Prije nabavke poslovno-informacionog sistema potrebno je provjeriti da li postoji plan razvoja programa. Kupac treba prilikom ulaganja razmiljati o duem periodu, obino sedam do deset godina. Velika te-

ta bi se nanijela preduzeu ukoliko bi se preduzee nakon implementacije za kratki period moralo okrenuti potpuno novom rjeenju, jer stari sistem se nee razvijati u skladu sa trenutnim zakonodavstvom. Ovdje se treba obratiti i panja na renomiranost kompanije. Istraivanja o kompaniji, njenom statusu, zaposlenim, ali i iskustva korisnika su uvijek velika pomo prilikom procjene ponuaa. U kompanijama dolazi do fluktuacije radne snage. Prednost pri kupovini e imati program koji je poznat buduim zaposlenicima. Kompanija moe provjeriti da li na tritu rada postoje osobe koje posjeduju osnovna znanja u radu s programom. U tom sluaju se novi zaposlenik lake prilagoava radu, ali i kompanija ne troi vrijeme na poetne edukacije. Isto tako, osobe e biti voljne nauiti koristiti program koji se koristi u veem broju kompanija, jer svoje znanje mogu koristiti na vie mjesta. Programsko rjeenje moe biti odgovarajue i jako dobro razraeno, ali ako kompanija izabere neadekvatnog partnera sve moe biti dovedeno u pitanje. Vano je da kompanija ne ovisi o samo jednom preduzeu koje prua usluge implementacije i

podrke. Ukoliko ne odgovara jedno preduzee, kompanija moe kao svog saradnika izabrati drugo preduzee s kojim bolje sarauje i za koje smatra da je adekvatnije. Na kraju ostaje jo jedna taka koju ne smijemo izostaviti, a to je kompaktibilnost sa drugim programskim i hardverskim rjeenjima. Ovo je naroito bitna taka ukoliko je kompanija ve ranije izvrila velika ulaganja u druge programe ili u nabavku hardvera. Zato je uvijek potrebno razmiljati o mogunostima dodatnih integracija, i obavezno se raspitati ko je u stanju prilagoditi program specifinostima kompanije. Prilikom donoenja odluke o nabavci poslovno-informacionog sistema je neophodno odvojiti dosta vremena i dobro razmisliti o navedenom. Odluke poput ove se ne donose preko noi, jer imaju svoju teinu i dugorono utjeu na poslovanje kompanije. Jedino uz pravilan odabir programskog rjeenja, odgovarajue licence i adekvatnog partnera za implementaciju i podrku, kupac moe postii to eli. Na taj nain e obezbijediti efikasnije poslovanje, i pretvoriti podatke u dobit.

76

mart 2014 www.instore.ba

periskop

Vie od kreativnosti

Autor: mr. Kenan Utovi, voa Odjela za unapreenje prodaje i razvoj poslovanja, Sberbank BH d.d. Sarajevo*

utujui kroz Bosnu i Hercegovinu, naravno lokalnim putevima i magistralama, veoma rijetko i autoputem, moemo primijetiti postojanje mnogih kompanija koje na razliite naine ele predstaviti sebe, svoju djelatnost i prikazati se kupcima kao kompanija koja moe rijeiti njihov problem. Zanimljivo je pratiti vizuelne identitete tih kompanija, koje su veinom orijentisane na zadovoljavanje potreba geografski jako ogranienog prostora. Ono to sam ja primijetio jeste da meu njima ima dosta slinosti, pogotovo kada je rije o motu kojeg reklamiraju, a i sam naziv kompanije nije proizvod velikih kreativnih umova. Najzanimljiviji, a sigurno mogu rei i najei moto jeste vie od .... Umjesto ove tri take samo stoji primarni proizvod koji kompanija prodaje ili usluga koja se nudi. I tako se vozi automobilom i razgleda. S lijeve strane je moto vie od dijelova, s desne vie od automobila. Zatim ide vie od voa, vie od igre, vie od poljoprivrede, tek malo dalje imamo billboard vie od letenja i mali plakat koji najavljuje gostovanje ansambla Stari drugari - vie od tamburaa. Ispod toga neki srednjokolac, voen naprednim marketingom, u trenutku oaju napisao grafit Tanja volim te vie od ivota. Odmah pored njega stoji BiH repka - vie od reprezentacije. Mnoge kompanije i nemaju istaknut moto nego samo ime kompanije, vjerovatno vodei se starom izrekom slika govori vie od rijei. Ja zaista nisam siguran ta se ovim motom eli poruiti potroaima. Moja pretpostavka jeste da se ovdje govori o kvalitetu, pa je voe pod ovim motom kvalitetnije od ostalog. Meutim, prva pomisao nije uvijek kvalitet. Kada vidite moto vie od knjigovodstva, zapitate se o emu se tu radi. Nekako na prvu dobijem osjeaj da se tu radi o neemu ilegalnom. U svakom sluaju mislim da svako treba barem malo kreativnosti ukljuiti u kreiranje svog mota, jer to je jedno od ogledala kompanije, ili ak konsultovati strunjake koji u tome mogu pomoi. Nita to se radi ne smije biti samo sebi svrha, pa tako i moto

Ogranienu kreativnost moemo vidjeti i prilikom odabira imena kompanije. Iako na prvu izgleda jednostavno, poduzetnici su esto u velikim dilemama koje ime odabrati ili kako ga kreirati. Meutim, pozadina te dileme nije ekonomska. Tu prvenstveno mislim da se veoma rijetko gleda na to kako e potroai percipirati to ime na tritu, dok je mnogo vanije da inicijali svih bitnih ljudi u vaem ivotu budu ukljueni. ne treba kreirati samo da bi ga imali, nego ga koristiti kao marketing alat u borbi za naklonost potroaa. Ogranienu kreativnost moemo vidjeti i prilikom odabira imena kompanije. Iako na prvu izgleda jednostavno, poduzetnici su esto u velikim dilemama koje ime odabrati ili kako ga kreirati. Meutim, pozadina te dileme nije ekonomska. Tu prvenstveno mislim da se veoma rijetko gleda na to kako e potroai percipirati to ime na tritu, dok je mnogo vanije da inicijali svih bitnih ljudi u vaem ivotu budu ukljueni. Razmiljanje ide u smijeru: Nemoj koga da zaboravim, zahatarit e mi do kraja ivota. I tako onda dobijamo imena kompanija sastavljenih od inicijala, gdje tri dana mora lomiti jezik da bi ga izgovorio, ili samo imena vlasnika sa obaveznim X na kraju kao: Denix, Banex, Salix... Kada sam razmiljao na ovu temu, zanimljivim mi se uinilo da napravim malu analizu naziva kompanija u BiH. Iz baze kompanija koju imam izvukao sam imena 28.651 kompanije sa prostora cijele Bosne i Hercegovine. Prvo to sam htio provjeriti jeste koje rijei su najzastupljenije u imenima kompanija. Odmah sam

iskljuio nazive gradova unutar imena, skraenice kao to su KJKP, ZU, D.O.O... Rezultat analize pokazao je da su najzastupljenije ove rijei: komerc, company, trade, promet, auto, commerce, export, import, trans, prom, group, euro, comerc, invest, gradnja, eko i inenjering. Neki od oblika komerc sastavni je dio oko 1.000 imena kompanija. Interesantno je i to da imamo oko pedeset kompanija koje u svom imenu imaju rije braa. Dvije vrste naziva sadre rije braa. Na prvom mjestu su oni koji nakon braa u imenu kompanije dodaju svoje prezime, dok druga vrsta preferira da nam da tanu informaciju koliko te brae ima. Tako moemo vidjeti nazive petero brae ili sedmero brae. S druge strane pogledao sam i koliko kompanija u svom imenu imaju slova ili neki znak koji nije sastavni dio nae abecede. Slovo X moemo nai na 1.678 kompanija, kojih je najvie u Mostaru. Slovo Y se nalazi na 1.202, a slovo Q na 103 kompanije i najvie su zastupljeni u Banja Luci. Sarajevo, i to Opina Centar ima najvie kompanija koje u svom nazivu imaju slovo W. Takvih kompanija u BiH je 400. Osim toga oznaku & moemo nai u imenima 488 kompanija. Prilikom odabira imena kompanije moramo voditi rauna o tri bitna elementa. Iza imena mora stajati pria, zanimljiva, smijena, inspirativna koja e vae sagovornike ostaviti oduevljene. Ime mora biti pamtljivo. Sigurno ne elite da vai klijenti govore: Kako se zovu oni to nam dostavljaju...? Kratko je slatko, barem kada govorimo o imenima kompanija. U bazi sam naao i kompanije ije je ime sastavljeno od trinaest rijei. Mislim da je to malo previe. Istraivanja su pokazala da se najbolje pamte imena koja imaju samo dva sloga. Tu su svakako Nike, Apple, Facebook, Twitter, Dreamworks, Pixar ili eBay. Alber Einstein je jednom rekao: Logika e vas odvesti od A do B. Mata e vas odvesti gdje god poelite. Zato prilikom odabira imena matajte, ocjenjujte, raspitujte se, provjeravajte ta drugi misle o imenu koje elite dati svojoj kompaniji. Na kraju budite dovoljno hrabri da ivite svoj ivot kreativno, Alan Alda.

*Miljenja i stavovi izneseni u ovom lanku pripadaju autoru i ne predstavljaju nuno stavove Sberbank BH d.d. Sarajevo

mart 2014 februar 2014www.instore.ba www.instore.ba

77 93

TO JE STRAST KOJA POMIE GRANICE. TO JE NOVI RENAULT MEGANE.

AKO PUSTOLOVINA EKA IZA SVAKE KRIVINE, KOLIKO IH TEK IMA U 1700 km?

1700 km* ZADOVOLJSTVA SA ENERGY dCi 110 MOTOROM

Prosjena potronja: 3,5 - 6,9 l/100 km. Emisija CO2: 90 - 159 g/km. Slika automobila je simbolina.

*Novi Renault Megane sa motorom Energy dCi 110, rezervoarom goriva od 60 lit, pri potronji od 3,5 l/100 km moe prei do 1.714,28 km. **Garancija od 5 godina obuhvata 2 godine tvornike garancije i produenu garanciju za 3., 4. i 5. godinu ili 100 000 km, a vrijedi do ispunjenja prvog od dva navedena uslova.

HALILOVI D.O.O.

Jukieva 81, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina E-mail: info@halilovic.ba Telefon: +387 33 218 356 Fax: +387 33 210 207 www.halilovic.ba

78

mart 2014 www.instore.ba

periskop iz regije
PogLed iz SLovenije PogLed iz Hrvatske

arobnjaci stvarnosti
Pie: doc. dr. Samo Uhan, Fakultet drutvenih nauka

Ko je danas glavni?
Pie: prof. dr. Mladen Vedri

ini se, da ivimo u eri, za koju je, vie nego bilo ta, tipina opsjednutost podacima. Mnogo zasluga za to ima jasno tehnologija, koja je u svakom pogledu olakala prikupljanje i obradu podataka. Procesa donoenja kompleksnih odluka u svim sferama i segmentima drutvenog ivota tako skoro ne moemo vie zamisliti bez paljive analitike procjene na osnovi podataka. A ipak upeatljiva sposobnost nove tehnologije rjeava samo dio jednaine. Nita manje nije bitna borba za interpretaciju. Istraivanje javnog mnjenja, kojem posveujem dobar dio profesionalnog ivota je odlian primjer ovog bojnog polja. Jo uvijek me nasmiju zamisli, koje nam je servirao profesor Juni, kada je htio ismijavati ribare ljudskih dua kako je nazvao istraivae javnog mnijenja. Omiljena mu je bila ona Winstona Churchilla, koji je nekad navodno izjavio, da najvie vjeruje rezultatima anketa, koje sam falsifikuje. Kako god okrenemo - istraivanje javnog mnijenja je u velikom dijelu i njegovo stvaranje, naroito to vai za medijsku prezentaciju. Sve sugerira na to, da istraivai javnog mnijenja nismo sasvim izolovani u toj konstrukciji stvarnosti. Nedavno objavljena studija ekonomista Univerziteta u Heidelbergu stavlja uvene procjene bonitetnih agencija u zanimljiv kontekst. Istraivai su uporeivali rad devet agencija za razdoblje 1990.-2013. i rezultati jasno kau, da one zapravo koriste dvostruke standarde i tako pojedinane drave kategoriki dobijaju bolje procjene. ak i kad su dvije zemlje imale sline polazne podatke, mogle su primiti sasvim razliite procjene. Otkrio se karakteristian model: agencije za kreditni rejting ocjenjuju zemlju, u kojoj su pristuni, znatno bolje pozicionirani. Razumljivo, moglo bi se reci , ali ne ba objektivno. Kolega, koji se bavi traenjem osoblja za velika preduzea mi pria slinu priu, iako iz druge oblasti. Obavezan dodatak linom profilu pojedinca, kojeg za budue zaposlene trae preduzea, su takozvani testovi linosti, koji su psiholozima ve due vrijeme poznati, a kod poslodavaca je njihov broj porastao u posljednjoj deceniji, iako kritike o njihovoj smislenosti takoer dolaze od profesionalnih psihologa. Preduzee ne bira linosti, nego nekog, koji zna pravi odgovor. I prepoznati pravi odgovor u testu, koji linost shvata kao deterministiki konstrukt, nije posebno teko. Kao poslodavac, naravno, moete cijeniti i takve atribute potencijalnih zaposlenih, bitno je samo to da ih sebi pravilno objasnite. Upravo zavreno online orijentacijski test, kojeg sam uradio za ove svrhe mi poruuje, da volim rokenrol, ali mi se ne svia majoneza. Prvo se vjerovatno odnosi na izmjerenih 60 posto ekstrovertnih atributa moje linosti, drugo je pak svakako pokaziva 40 posto introvertnog udjela moje due. Duboko, priznajem! I profitabilno. U industriji ribara ljudskih dua je, prema raspoloivim podacima, profiliranje linosti najbre rastua djelatnost. Ispravno.

zuzetna karika, koja je presudna u konanom rezultatu, kao pokretau ili uspjenosti ili problema kod svih dogaanja uz sve ostale koje smo spominjali i razmatrali u prethodnim kolumnama je i ljudski faktor. Rije je o ovjeku, ivoj i aktivnoj osobi, danas osnovnom faktoru brige i prouavanja HR odjela u velikim kompanijama koje ine istinski software kompanije. Nerijetko, kada se vre finansijske procjene vrijednosti kompanija jedna je treina vezana uz perspektivu proizvoda ili usluga na buduem tritu, druga je treina, ukupna vrijednost imovine - hardware, a ona kreativna treina je vrijednost ljudskog kapitala - ona koja je i glavni pokreta stvaranja nove vrijednosti u ijoj je funkciji i sve ostalo. Taj ljudski faktor, njegova kvaliteta koja je izuzetna kombinacija znanja i talenta, rada i iskustva, ali i neizostavnog posjedovanja socijalne inteligencije i komunikacijskih vjetina, presudan je faktor uspjeha ili neuspjeha malih porodinih, ali nita manje i najveih globalnih kompanija. To vrijedi i za drave, gdje su historijska razdoblja i isto tako uspjeni i neuspjeni mandatni ciklusi mjereni i vrednovani upravo kroz osobni lidership u tom odreenom razdoblju. Naravno, postoji i tamna strana mjeseca, osobe koje su vratile toak historije unazad, prouzrokovale katastrofe: od ratova do propasti i megakompanija i - cruisera. Ali, to je tek dodatni direktni dokaz o tom presudnom znaenju ljudskog faktora. Ulazak u EU oznaava i vee mogunosti, ali i novu bitku za kvalitet. Strunjaci raznih profila, koji su vrh u svojoj struci po objavljenim istraivanjima, te pojedinim ostvarenjima, dobivaju na kunu adresu prijedloge za novi radni angaman s detaljno strukturiranom ponudom: profesionalnom, ali i za zapoljavanje branog druga, kolovanje djece, stanovanje i slobodno vrijeme, i tako redom. Zato mobilnost? Zato jer oni kvalitetni i (potencijalno) uspjeni, ne mogu i ne ele ekati. Kod mladih elja za potvrivanjem, ali esto i osiguravanjem bazinih uslova ivota i kod ve dokazanih elja da se ide dalje i naprijed, to bre i to sigurnije. Jer svako ekanje je vonja u rikverc. Moe privremeno i izuzetno, ali ne stalno i definitivno. Procjena je da u prosjeku ukupno kolovanje visoko kvalificiranog strunjaka do diplome (ili doktorata!) za dravu i porodicu predstavlja ulaganje od priblino 100 hiljada eura. Nova, pak, vrijednost koja e se u radnom vijeku stvoriti njegovim radom u pravilu nadmauje iznos od jedan milon eura. I kako biti na strani neto primatelja, a ne neto davatelja tih kapitalnih vrijednosti, da demografiju i ne spominjemo. I da zakljuimo, sigurna i pregledna cesta stvar je drava i uspjenih graditelja-upravljaa. Konana, pak, putna brzina, pa i smjer kretanja tada je u rukama vozaa. Nema sluaja, zna se ko je glavni na takvom putovanju.

mart 2014 www.instore.ba

79

PogLed iz Srbije

PogLed iz MAKEDONIJE

Veite se, polijeemo

Pie: Milan ulibrk, glavni i odgovorni urednik NIN-a

ivot u crvenom
Pie: Mire Jovanovski, urednik, Utrinski vjesnik

d dva zla, Srbija je izabrala - oba. Ne samo da sve gora ekonomska situacija nije natjerala kljune politike igrae da se poslije izbora uozbilje i ubrzaju pregovore o novoj vladi, nego je uz sve to ve sada prilino jasno da e novi stanari Nemanjine 11 nastaviti - po starom. Mnoge e ove rijei sigurno zbuniti s obzirom da su vanredni parlamentarni izbori u Srbiji zakazani za 16. mart. Jo se, dakle, ne znaju ni rezultati, ni ko e s kim u novu vladu. Kako onda bilo ko moe da tvrdi da e i ta vlada od dva zla, izabrati - oba? Prvi pasus ovog komentara na ovom istom mjestu objavljen je prije nepune dvije godine, neposredno poslije prethodnih izbora u Srbiji, odranih u maju 2012. godine! I ta se od tada promijenilo? Dva kljuna ovjeka prethodne Vlade, Ivica Dai i Aleksandar Vui tvrde da je ta Vlada bila najuspjenija u posljednjih nekoliko decenija. A vanredni izbori su, podrazumijeva se, raspisani da bi Srbija dobila jo bolju od najbolje vlade!? Ona e, tvrdi kandidat za budueg premijera, ubrzati reforme! Nisu, dakle, izlazak na biralita izazvali poremeeni odnosi unutar vladajue koalicije, ni itav niz loih ekonomskih pokazatelja, rast javnog duga na vie od 20 milijardi eura ili 65 posto BDP-a, hronian budetski deficit, koji bi ove godine mogao dostii dvije milijarde eura... Nita od toga nije zabrinulo lidere vladajuih stranaka u Srbiji i dosadanje ministre. Preko svega toga su mogli lako da preu. Zato e jedini zadatak nove vlade biti da se - ubrzaju reforme. Dakle, veite se, polijeemo! Ako vjerujete u to.

ivot u crvenom je svakidanjica za mnoge. Graani se sve vie zaduuju u bankama. Ali, njihova zaduenost biljei rast i po drugim osnovama - neplaeni rauni, obaveze za neplaenu radiodifuznu taksu, porez na imovinu... Izvritelji, sa druge strane, imaju pune ruke posla. Svaki makedonski graanin prole godine bankama je bio duan oko 101.000 denara ili oko 1.640 eura, nedavno je objavio portal Telegraf.mk. Poreenja radi, u 2009. zaduenost per capita je bila oko 521 euro. ivjeti postaje sve skuplje, obaveze se poveavaju, pa se lako ulazi u zaarani krug iz kojeg je teko izai. Nije mali broj onih koje refinansiraju svoje obaveze ili spas trae u konsolidovanju duga, tako to idu od jedne do druge banke, koje ih velikoduno uzimaju u svoje krilo, nudei povoljnije uslove za novo zaduivanje, kako bi zatvorili stare obaveze.

ivjeti postaje sve skuplje, obaveze se poveavaju, pa se lako ulazi u zaarani krug iz kojeg je teko izai.
Nedavno je javnost bila okirana informacijom da su u samo jednom danu bili blokirani rauni vie od 20.000 graana. I, bilo bi lako da je u pitanju osnovni dug, jer je mjesena taksa za javni radiodifuzni servis samo 190 denara ili tri eura. Ali, kada uz zaostali dug od 1.900 denara, naprimjer, stigne i ceh sa jo toliko, da bi se raun odblokirao ili za sudske trokove ili izvritelje e, tada ljudima pada mrak na oi. U najmanju ruku ode pola plate ili penzije. Nije samo radiodifuzna taksa kriva za blokirane raune. Mediji su, na osnovu podataka iz Narodne banke Makedonije, nedavno objavili da je poetkom 2014. bilo blokirano ukupno 207.086 rauna. Od njih, oko 64.000 su bili rauni firmi, a ostalo, oko 142.000, graana. Trend je zapanjujui - za samo jednu godinu bilo je blokirano gotovo 40 posto vie rauna, odnosno 60.000 vie. Apsurd je jo vei, jer da bi se razduili, graani podiu kredite od banke, samo da bi se spasli dodatnih trokova za izvritelje. O tome kakva je to tempirana bomba, govori podatak da se broj predmeta koji su stigli za prisilnu naplatu kod izvritelja za jednu godinu poveao sa 95.000 na 150.000. U strukturi ukupne zaduenosti graana i dalje dominiraju potroaki krediti, koji su gotovo duplo vei od iznosa stambenih kredita i oko 20 puta vei od zajmova za automobile. Ako tome dodamo i iznos kreditnih kartica (oko 200 miliona eura), onda je konstatacija da je rast zaduenosti posljedica pokrivanja svakodnevnih potreba, blizu istine. Meutim, pitanje je do kada se moe zatezati lanac, prije nego to pukne najslabija karika.

Ni jedan od mnogih ekonomskih problema nije zabrinuo lidere vladajuih stranaka i dosadanje ministre. Preko svega toga su mogli lako da preu. Samo nisu mogli vie da ekaju da se ubrzaju reforme. Zato je pala i do sada najuspjenija vlada. Da Srbija dobije jo bolju od najbolje vlade.
Ta doza zdravog (ne)povjerenja posljedica je iskustva. Zauzeti brzinom reformi, kao prioritetnim zadatkom, u odlazeoj vladi niko nije pokazao pretjeranu nervozu to su gotovo presuile slavine za dotok direktnih stranih investicija. Uprkos tome to je neto priliv od stranih investicija bio samo 874 miliona eura. I to u 2012. i 2013. godini, zajedno. A ranije je duplo vie novca iz inostranstva stizalo svake godine. I ni to nije bilo dovoljno za odriv privredni rast od tri do etiri posto godinje. Ma koga briga za sve. Bar do izbora, 16. marta, u Srbiji e se svakog dana otvarati nove fabrike i nova radna mjesta. A poslije toga? Pa, ako je vjerovati politiarima, koji, uvijek ispunjavaju svoja predizborna obeanja i dre rije, kuku nama. Jo kad dodaju gas i ubrzaju reforme...

80

mart 2014 www.instore.ba

dodatak o leasingu
Jednostavniji, bri i jeftiniji nain nabavke opreme, voziLa i maina

Leasing za poetnike
Poslovni odnos izmeu dva pravna ili fizika lica, u kojem jedno, uz naknadu, ustupa drugom na ugovoreno vrijeme pravo na koritenje odreenog prostora ili opreme za obavljanje njegove djelatnosti

Izvor: www.leasingsrbija.rs

itna odlika leasinga je to to je osnovna svrha koritenje predmeta finansiranja, a ne vlasnitvo nad njim. Vlasnik predmeta je leasing preduzee, do otplate, s tim to su sva prava koritenja prenijeta na kupca (korisnika lesinga). Leasing predstavlja oblik finansiranja koji omoguava korisniku da za potreban predmet (lino, dostavno ili poslovno vozilo, graevinsku, industrijsku, rudarsku ili poljoprivrednu mainu, opremu ili nekretninu) ne angauje vlastita likvidna sredstva, ve ga za ugovorena periodina plaanja dobije na koritenje. Obino je rije o proizvodnim dobrima velike vrijednosti za koje je teko odjednom obezbijediti finansije za njihovu nabavku, a da se ne ugrozi tekua likvidnost firme. Dakle, leasing omoguava da se doe do koritenja savremene opreme uz naknadu koja se plaa davaocu u jednom duem vremenskom periodu. Po isteku tog perioda, leasing se moe produiti uz niu otplatu, koritena

Pravna regulativa
Ugovor o finansijskom leasingu, kao i sam posao finansijskog leasinga, pravno su regulisani u zakonodavstvu Republike Srbije Zakonom o finansijskom leasingu, koji je donijet u maju 2003. godine.

sredstva se mogu otkupiti ili pak vratiti davaocu, ukoliko je u pitanju operativni leasing, a u sluaju da se radi o finansijskom leasingu, posljednja rata leasinga predstavlja otplatu predmeta. Leasing ima svoje prednosti i za samog prodavca opreme, jer mu omoguava da povea svoj obim realizacije, naroito na tritima sa slabijom kupovnom moi.

je prije svega u tome to finansijski leasing predstavlja finansiranje kupovine, a operativni finansiranje koritenja predmeta leasinga i to kod finansijskog leasinga postoji imovinski rizik, odnosno rizik propasti ili oteenja predmeta leasinga, koji snosi korisnik leasinga, dok je kod operativnog taj rizik na davaocu leasinga.

Koje su vrste leasinga?

Postoje dvije osnovne vrste leasinga: 1. finansijski leasing, 2. operativni leasing. Najvea razlika izmeu finansijskog i operativnog leasinga

ta je finansijski leasing?
Finansijski leasing predstavlja finansiranje kupovine sa pravom koritenja predmeta leasinga do isteka ugovora. Pravo svojine se zatim prenosi na korisnika leasinga, a po isplati posljednje rate i svih drugih obaveza na osnovu ugovora.

Finansiranjem kroz formu leasinga, korisnik ne ulae svoja sopstvena sredstva u nabavku predmeta, ve ravnomjerno i kontrolisano investira u svoje redovno poslovanje, ali je duan da davaocu periodino plaa naknadu za koritenje opreme. Predmet leasinga se vodi u knjigama korisnika leasinga. Korisnik leasinga ima pravo da prikae amortizaciju u svojim bilansima, a finansijska usluga je poreski priznat troak. Finansijski leasing je knjigovodstveno regulisan Zakonom o porezu na dodatu vrijednost i Meunarodnim raunovodstvenim standardima. Sve do isteka ugovora i isplate posljednje rate, vlasnik predmeta leasinga je davalac leasinga, a primalac leasing je

mart 2014 www.instore.ba

81

samo korisnik. Leasing rate su fiksne i slue kao osnovica za jasnu i preciznu kalkulaciju trokova, to je veoma vano za preduzee, kao i za fiziko lice.

ta je operativni leasing?
U svijetu se operativni leasing ili zakup smatra daleko najpopularnijim oblikom posjedovanja vozila u poslovnom svijetu. Ova usluga nudi vozilo na odreeni vremenski period, sa preciziranom kilometraom, uz nepromjenljivu mjesenu ratu. To je kratkoroni ugovor o zakupu gdje je period ugovora obino krai nego korisni ekonomski vijek predmeta zakupa. Korisnik operativnog leasinga obino plaa cjelokupno odravanje i servisiranje predmeta zakupa. Zakup prua mogunost zakupcu da po isteku ugovora vozilo vrati ili obnovi ugovor za novo, modernije vozilo, ili samo otkupi vozilo. Ako se vozilo uzima za potrebe firme (jedno ili vie), operativni

leasing je vjerovatno najbolje rjeenje. U tom sluaju automobil se praktino iznajmljuje od vlasnika (leasing kue) i on nee biti prikazan kao zaduenje firme u bazi Kreditnog biroa. Takoer, vozni park firme se nee tretirati kao imovina u poslovnim knjigama (ne plaa se porez), a apsolutno sve rizike vlasnitva preuzima ponua leasinga. Nakon isteka dogovorenog perioda (od 24 do 60 mjeseci), na osnovu dodatnih ugovornih prava, korisnik ima mogunost da vozilo otkupi po realnoj trinoj vrijednosti, koja moe da varira od sluaja do sluaja. Nedostatak ovog naina

Prednosti leasinga
Leasing aranmani omoguavaju pravnim i fizikim licima jednostavniji, bri i jeftiniji nain nabavke opreme, vozila, maina, naroito u uslovima nedostatka sopstvenog kapitala, nedovoljno povoljnih bankarskih kredita, nefunkcionisanja pravne drave, kao i zbog postojanja poreskih olakica. Korisnicima leasinga ti aranmani obezbjeuju finansiranje kupovine sa pravom koritenja predmeta leasinga do isteka ugovora, a pravo svojine prenosi se na korisnika tek po isplati posljednje rate. Leasing korisnicima donosi poreske olakice, jer se naknade koje plaaju davaocu leasinga smatraju trokom, to umanjuje poresku osnovicu profita preduzea. Ukoliko bi se koristio kredit umjesto leasinga, korisnik bi morao da plaa znatno vei iznos poreza.
finansiranja je upravo ovo to je posljednje navedeno, jer nakon isteka roka finansiranja od recimo pet godina, korisnik moe otkupiti svoj automobil koji je rentirao za nekih 30-40 posto vrijednosti novog vozila. nog lica. Postupak zakljuenja ugovora o leasingu vrlo je jednostavan i brz.

Pojmovi u leasingu
Davalac leasinga - preduzee koje je registrovano za obavljanje leasing poslova. To je leasing kompanija koja korisniku daje ovlatenja da predmet leasinga koristi na ugovoreno vrijeme i uz ugovorenu naknadu, zadravajui pritom pravo svojine nad predmetom leasinga. Isporuilac (Dobavlja) - pravno lice registrovano za proizvodnju, trgovinu i/ili servisiranje predmeta leasinga. Leasing rata - iznos koji primalac leasinga po osnovu koritenja predmeta leasinga periodino plaa davaocu leasinga prema uslovima navedenim u ugovoru o leasingu. Leasing registar - baza podataka APR-a, koja sadri informacije o svim sklopljenim leasing ugovorima zakljuenim izmeu svih korisnika leasinga (pravnih i fizikih lica) i leasing kompanija. Registar sadri sve relevantne informacije o primaocu, davaocu i predmetu leasinga. Predmet leasinga - pokretna nepotrona stvar (svako vozilo, maina i oprema) ili nepokretna stvar (nekretnina) koja predstavlja predmet ugovora o leasingu. Primalac leasinga (Korisnik leasinga) - svako pravno ili fiziko lice koje sa Davaocem leasinga sklapa Ugovor o leasingu i koje na ugovoreno vrijeme i uz ugovorenu naknadu od davaoca leasinga preuzima predmet leasinga na koritenje.

Vlasnitvo nad predmetom leasinga

Vlasnitvo nad predmetom leasinga je strogo definisano ugovorom o leasingu izmeu davaoca i primaoca leasinga. Uobiajeno je da kod finansijskog leasinga, nakon isteka ugovora, primalac leasinga postaje i vlasnik predmeta leasinga, bilo otkupom po cijeni nioj od trine, bilo otplatom posljednje rate po leasing ugovoru. Do trenutka isteka ugovora i prenosa vlasnitva na primaoca leasinga, vlasnik predmeta leasinga je davalac leasinga i on moe u bilo kojem trenutku prekinuti ugovor o leasingu i na taj nain sprijeiti prenos vlasnitva na primaoca leasinga.

Osnovni uslovi leasinga

Leasing npr. u Srbiji povlai zakonske uslove koje primalac leasinga mora ispuniti da bi mogao ui u ugovorni odnos sa leasing kompanijom. Leasing ugovori se sklapaju na period ne krai od dvije godine, jer je to zakonski definisano kao minimalni vremenski period.

Postupak leasinga
Klijent bira predmet leasinga kod proizvoaa ili ovlate-

82

mart 2014 www.instore.ba

dodatak o leasingu: intervju

dr. SLobodan Vuji, direktor, VB Leasing BH

Efikasnost i uspjenost na prvom mjestu

Gospodine Vuji, upoznajte nas ukratko sa poslovanjem i leasing tritem u Bosni i Hecegovini? Mislim da su generalno kretanja na tritu leasinga samo odraz jedne cjelokupne teke situacije i ivota u stanju krize. Ukupno trite leasinga u 2013. godini je palo u odnosu na 2012. godinu za nekih 16 posto prema finansijskom volumenu, a prema broju zakljuenih ugovora za 23 posto. Finansiranje nekretnina je potpuno zamrlo, dok je finansiranje pokretnih sredstava otprilike na nivou 2004. godine, ak i neto manje. Ukupno trite je iznosilo cca 94 Mil , to je malo, i iz perspektive nekih zapadnih zemalja, nebitno. VB Leasing je 2013. godinu zavrio kao lider na tritu sa nekih 30 posto udjela na tritu pokretnina prema finansijskom volumenu i 32 posto prema broju ugovora. Naravno da nas ne interesuje samo trino uee, nego rezultat na kraju godine, a on je ve dui niz godina za nae uslove poslovanja izvanredan, pored svega. Dodatno situaciju uslonjava takoer i to da je ovo tzv. izborna godina tako da e se neke investicije prolongirati i realizirati tek iza izbora. Objasnite nam zato leasing, a ne kredit? Koje su prednosti i pogodnosti? Banke su svakako vee i mogu klijentima ponuditi veu paletu proizvoda, meutim i leasing ima neke izrazite prednosti u odnosu na bankarske kredite. Mnogi klijenti od nas ne trae samo finansiranje nego nam se obraaju vie radi paketa usluga, savjeta ta nabaviti, kod koga nabaviti ono to ele, kod kojih proizvoaa iskoristiti neke posebne bonuse, koje mi kao VB Leasing imamo zbog dugogodinje saradnje itd. Mi smo u svakom sluaju barem u VB Leasingu bri i manje komplikovani, te kada je potrebno u veoma kratkom roku reagovati mislim da moemo to kvalitetnije odraditi. ini mi se da je fleksibilnost i brzina djelovanja ta koja leasing znatno izdvaja u odnosu na banke. Naravno, u onom dijelu u kojem moemo biti, shodno pravilima i vaeim propisima finansiranja putem leasinga. Kako ste zadovoljni sa poslovanjem u 2013. godini i kakva su oekivanja za 2014.? Nama nije nikada bio iskljuivi cilj samo visok udio na tritu, nama je na prvom mjestu efikasnost i uspjenost, odnosno rezultat poslovanja. Vi moete biti u situaciji da radite jedne godine mnogo posla odnosno da imate visoko uee na tritu, a da ve idue godine imate velike rezervacije odnosno gubitke. Mislim da je na najvei uspjeh, veoma mali procenat

fluktuacije ljudskih resursa. Prepoznali smo kljune ljude u naoj kompaniji i dugorono ih vezali za VB Leasing. Mi smo jedna od rijetkih kompanija koja svoje zaposlenike pomae u daljnjoj edukaciji i koja nudi mnoge druge beneficije. Mi znamo da cijenimo vrijednost ljudi koje imamo. Pored svega ostalog nae najvee dostignue je jedan veoma dobar kolegijalni odnos kojeg uvamo i njegujemo u naoj kompaniji. Mislim da to ljudi veoma cijene i da to ima svoju vrijednost. To je neto to nam daje sigurnost da i u

mart 2014 www.instore.ba

83

rijei. Oduvijek smo smatrali da su najbolja ulaganja u ljude, tako do smo godinama ohrabrivali zaposlene da nastave svoju edukaciju na raznim nivoima. Time smo vezali ljude dugorono za kompaniju i napravili smo jednom rijeju jedan paket koji je ljude zadravao da ne mijenjaju kompaniju za koju rade i pored nekih na prvi pogled boljih ponuda sa strane. Pored toga poticali smo i nagraivali, a to i danas radimo, a sve u cilju postizanja bolje, bre i kvalitetnije usluge za nae klijente. E@sy Leasing je neto to smo mi ponudili prvi, ak smo i u naoj grupaciji bili meu prvima, pa se to naknadno prenosilo u neke druge zemlje okruenja i ire. Recite nam na koje najee probleme nailazite u poslovanju? Okruenje je definitivno najvei problem sa kojim se susreemo. To je neto to i naim klijentima najvie zadaje glavobolje. U principu, odsustvo svake odgovornosti za svoj rad je prisutno kod svih zaposlenih u raznim strukturama vlasti. U konanici se stvara okruenje koje odgovara onima koji pokuavaju da profitiraju na brzinu i ije namjere moda od starta nisu ba najiskrenije i najozbiljnije u smislu spremnosti vraanja posuenih kredita, leasinga i sl. Takoer, organi na raznim kontrolnim nivoima se uopte ne pitaju da li treba da rade na obezbjeivanju boljeg okruenja za ljude i firme koje ele da poteno zapoljavaju nove radnike i plaaju poreze, kao i sve ostale obaveze koje onda pune budete. Ono to je bitno napomenuti u poslovanju privatnih kompanija postoji plan tj. budet i bilo kakvo odstupanje po pitanju poveanja trokova nije doputeno ili morate dobiti dozvolu od svojih nadreenih. Vjerovatno bi najjednostavniji odgovor na vae pitanje bio da su u naem drutvu poremeene moralne vrijednosti i da onaj ko krade mora biti brzo procesuiran ili onaj koji ne zna neto raditi ili nije kvalifikovan, ne moe obavljati neku funkciju. ak i najsmjeliji skeevi nadrealista nisu ili toliko daleko kao to se to danas radi u visokom obrazovanju. I svi znaju ko to radi, ali nenormalnosti u drutvu se i dalje toleriu. Valjda e se jednom promijeniti okolnosti koje e vratiti stvari u normalu. Spremate li neke nove ponude/proizvode u predstojeem periodu? Od nekih novih ponuda bih svakako izdvojio pakete akcija sa pojedinim trgovcima koje su bile izuzetno uspjene i gledat emo da ih obnovimo. ini mi se da su i nai partneri bili veoma zadovolj-

ni i iznenaeni brzinom i kvalitetom nae usluge. Neke dodatne pogodnosti u vezi registracije i osiguranja su takoer neto to imamo u pripremi i gdje e posebno za transportne firme biti napravljene neke pogodnosti. Uz neke trgovce kamiona i poluprikolica takoer pripremamo akcije tako da e svi biti veoma zadovoljni. Upoznajte nas sa uspjenim primjerima kompanija koje posluju s vama? Kako smo vie od decenije prisutni na naem tritu, zastupljeni smo u velikom broju kvalitetnih domaih kompanija od transportnih firmi, graevinskih, preraivakih do mnogo distributerskih kompanija sa kojima od prije saraujemo. Npr. Becto Preciza, Integra, Vektor Integra, Rampart, Agroimpex, MCI, Neri itd. Veliki je broj onih koji su manji i koji predstavljaju onu ispravnu stranu drutva i potencijal za budunost. U naoj zemlji doete u firmu koja proizvodi u Derventi male serije matinih ploa za renomirane svjetske brendove. Osjeate se kao da ste otili u neku drugu zemlju. Doete u Becto Precizu u Gorade gdje je sve tako ureeno i isto, ne moe se naslutiti da se tu radi prerada i proizvodnja. Takvih je primjera na sve strane. Naalost oni imaje veoma malu ili nikakvu pomo drave i nekih poticaja za poveanje proizvodnje. Teanj je takoer jedna izvanredna sredina u kojoj na sve strane osjetite taj poduzetniki duh i pozitivnu energiju. Za kraj otkrijte nam tajnu, koji je to klju vaeg uspjeha? Kontinuirano usavravanje i ono to sam rekao poboljavanje malim koracima. To sam pokuao i u svom obrazovanju da primijenim. Nakon zavrenog fakulteta sam magistrirao i doktorirao na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Potuj ono to radi i radi to poteno i sa entuzijazmom. Ve punih deset godina uivam da radim sa ljudima i veoma sam ponosan na kulturu odnosa koje imamo u naoj kompaniji. Osim na poslovnom veoma smo uspjeni i na sportskom planu. Na nekoliko takmienja u fudbalu smo u naoj grupaciji osvajali ubjedljivo prvo mjesto. Zadovoljstvo je dolaziti na posao sa osmijehom i raditi posao uspjeno. U principu svi za kratak rok mogu postii kakve takve rezultate, ali ako su rezultati pozitivni u nekom duem roku, to je onda dokaz da je ipak neto dobro obavljeno.

narednim godinama pa i u 2014. godini, oekujemo da e ona biti prilino slina 2013. godini, s tim da e se jedan dio kompanija moda jo malo tee nositi sa krizom u ovoj godini. U emu prednjai VB leasing, pa se pozicionirao na vodee mjesto leasing kua u BiH? VB Leasing ima kontinuitet u radu i malim koracima smo se napredovali iz godine u godinu. Filozofiju Kaizen smo pokuali implementirati u pravom smislu

84

mart 2014 www.instore.ba

dodatak o leasingu
Trendovi u zemLjama u okruenju

Pad leasing trita

Zakon o finansijskom leasingu donijet je 2003. godine, tada pod pokroviteljstvom Ministarstva za ekonomske odnose sa inostranstvom

rbija je prva zemlja na podruju bive Jugoslavije koja je ve na samom poetku uvoenja leasinga uredila leasing trite jednim specijalnim zakonom (Zakon o finansijskom leasingu). Zakon o finansijskom leasingu donijet je 2003. godine, tada pod pokroviteljstvom Ministarstva za ekonomske odnose sa inostranstvom. Sa prelaskom na sistem PDV-a, sa 01.01.2005., kamate kod finansijskog leasinga postaju oporezive. Time je finansijski leasing izgubio odreenu prednost u poreenju sa kreditom. Potrebno je napomenuti, da se kamate u svim zemljama u regionu, smatraju kao osloboen promet usluga ime su osloboene plaanja PDV-a. Najvjerovatnije e se u postupku pribliavanja Srbije EU i integracije usaglasiti i Zakon o PDV-u i to u pravcu oslobaanja kamata od PDV-a i tretiranjem kamata kao finansijske usluge. Pored problema oporezivanja kamata sa PDV-om, zakoni o PDV-u u okruenju propisuju i odreene specifike u nainu obrauna PDV kod finansijskog lieasinga, jer je posao finansijskog leasinga u svim pogledima spe-

cifian (ekonomsko vlasnitvo se prenosi na poetku leasinga, dok se pravno vlasnitvo prenosi na zavretku leasing ugovora). Posljedino se u Srbiji pojavljuju razliita tumaenja zakona o PDV-u, koja stvaraju dodatne probleme leasing kuama. Pretpostavljamo da e Srbija prilagoavati svoj zakon o PDV-u na nain da e se ovi problemi ukloniti u cjelosti. Srbija u samom poetku postavlja zvaninog regulatora leasing trita - Narodnu banku Srbije (NBS). NBS je preuzela kontrolu nad davaocima leasinga, to je vrlo pozitivno utjecalo na razvoj samog leasing trita u Srbiji, kasnijem uvoenjem Kreditnog biroa se spreava i prezaduenost fizikih lica. U drugim zemljama u regionu regulatori leasing trita su se uspostavili kasnije u zreloj fazi razvoja, (naprimjer Hrvatska agencija za nadzor finansijskih institucija - HANFA), dok u nekim zemljama, gdje je leasing trite ve u zreloj fazi, takvih regulatora jo nema (naprimjer Slovenija). Od 2008. trend u regionu je znaajan p a d leasing trita. Poto je najvei dio leasing kua u vlasnitvu banaka, mnoge banke razmiljaju da bi povodom pada obima trita leasinga kao i u cilju zadovoljavanja promjena raunovodstvenih direktiva (Basel III) leasing kue mnogo lake funkcionisale ako bi ih integrisali u banku i time finan-

U Srbiji je od prole godine dozvoljeno da se putem leasinga finansiraju i nekretnine, to je interesantno za preduzea koja nemaju dobru likvidnost, ali imaju nepokretnost u vlasnitvu. U tom sluaju, mogu svoju nekretninu prodati leasing kui i istovremeno je od njih uzeti na leasing (Sale&Leaseback). Time dobiju likvidna sredstva, a istovremeno i dalje koriste svoju nekretninu.
sijski leasing prikljuili paleti finansijskih proizvoda banke. Studije koje su uraene na takvom sluaju kod takvog pokuaja u baltikim zemljama (Nordea leasing, AIG) pokazale su, da se prilikom integracije leasinga u banku gubi fleksibilnost koja je jedna od bitnih prednosti leasing poslovanja. Posljedino se obim posla i dalje smanjuje dok druga leasing preduzea preuzimaju trite. Sve dok je leasing samostalan ostaje nezavisan i fleksibilan, i samo tako moe da se se bre od banke odaziva promjenama na tritu. Iz tog razloga, sve vie svjetskih grupacija oputa ideju o kompletnoj integraciji, i sve vie razmiljaju o integraciji pojedinih organizacijskih procesa (risk kontroling, IT i slino). Trite nekretnina u Srbiji e se zbog velike regulacije trita najvjerovatnije razvijati umjereno i postepeno to je po naem miljenju dobro, jer je prevelika koncentracija i izloenost u tom segmentu u vrijeme izbijana finansijske krize glavni razlog slabog stanja leasing kua u zemljama gdje je leasing nekretnina doputen ve due vrijeme (naprimjer Slovenija). Zakonodavstvo u Srbiji je dosta aktivno na podruju promjena i usaglaavanja finansijskog leasinga, to je sasvim normalno, jer je posao finansijskog leasinga po pitanju svih zakona prema naem iskustvu iz regiona specifika. Zato je jako bitno, da Asocijacija leasing kompanija Srbije (ALCS), aktivno sarauje kod pripreme i komentara zakonskih promjena, kako bi izbjegli nelogine ili u nekim sluajevima ak tetne zakonske odredbe. Jedna od neloginosti u Srbiji je naprimjer propis, da se u obraun efektivne kamatne stope (EKS) moraju uvaavati i pojedine vrste trokova (naprimjer kasko osiguranja), koje se nigdje u regionu ne uvaava kod obrauna. Poreenje dvije jednake ponude za finansijski leasing u tom sluaju prikazuje, da je po pitanju EKS finansijski leasing u Srbiji znaajno skuplji njego u okruenju. U Sloveniji naprimjer asocijacija leasing kompanija je dio bankarskog udruenja, to u odnosu prema dravnim institucijama onda ima veu snagu argumenata.

mart 2014 www.instore.ba

85

86

mart 2014 www.instore.ba

KT&G - 115 godina ekspertize u proizvodnji duhanskih proizvoda

Peta najvea duhanska industrija na svijetu dolazi u BiH

Peta najvea duhanska industrija na svijetu, KT&G, zapoela je plasman svojih proizvoda na trite Bosne i Hercegovine. KT&G je duhanska kompanija sa sjeditem u Junoj Koreji i ostvaruje godinji prihod vii od 2 milijarde USD. Tim povodom u mjesecu martu, u Sarajevu je upriliena prezentacije KT&G proizvoda
Kompanija KT&G je usmjerena na proizvodnju visokokvalitetnog duhana. Konstantnim ulaganjem u istraivanje trita, razvoja proizvoda, te koritenjem naprednih tehnologija KT&G se isprofilirao kao kompanija posveena kreiranju novih proizvoda koji potroau pruaju vie od samog zadovoljavanja potreba i ukusa. KT&G proizvodi popularne marke cigareta kao to su: Esse, Bohem, Tonino, Lamborghini, Cima, Raison, Carnival, Pine, The One. Iskustvo dugo 115 godina u proizvodnji i distribuciji duhanskih proizvoda, vie od 4.500 zaposlenih u proizvodnji, distribuciji, istraivanju, razvoju i prodaji, doprinijelo je injenici da KT&G danas ima 60 posto trinog udjela na podruju Koreje, a svoje proizvode izvozi u vie od 60 zemalja svijeta. Menadment KT&G-a, Bosnu i Hercegovinu smatra ravnopravnom sa razvijenim europskim zemljama i vanom za razvoj svog poslovanja u Europi, stoga raduje injenica da su KT&G proizvodi plasirani na trite BiH. Poznato je da bh. potroai imaju visoke standarde kada je u pitanju kvaliteta duhana i duhanskih proizvoda koje konzumiraju, a mi emo im upravo to i ponuditi vrhunski kvalitet, zakljueno je na prezentaciji. KT&G u svom asortimanu proizvoda ima ESSE, najprodavanije slim i super slim cigarete, No. 1 u svijetu, koje s razlogom nose titulu KRALJICE SLIM CIGARETA. Istiu se svojim modernim i elegantnim dizajnom, dok su okusom osvojile mnoge puae irom svijeta. Na trite nae zemlje, plasirani su ESSE BLUE i ESSE CLASSIC, cjenovno prihvatljivi bh. graanima, te konkurentni ostalim slim cigaretama po cijeni od 3,30 KM i ve su sada dostupni u maloprodajnim objektima u BiH, istaknuli su predstavnici ekskluzivnog zastupnika za BiH Legenda Tobacco d.o.o. KT&G ima vlastite tvornice za proizvodnju u Junoj Koreji, Iranu, Rusiji i Turskoj, a uz to konstantno proiruje svoj izvozni doseg u Aziji, na Srednjem Istoku, u Americi i u Europi.

Legenda Tobacco
Legenda Tobacco d.o.o. je ekskluzivni partner KT&G za BiH, Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru. U svom asortimanu osim KT&G proizvoda donosi svjetski poznate duhanske proizvode na trite Bosne i Hercegovine. Ono to je zajedniko svim proizvodima koji se, neovisno o namjeni i proizvoau, nalaze u prodajno-distributivnom asortimanu Legenda Tobaccoa je vrhunska kvaliteta. Svi proizvodi odavno su se dokazali na internacionalnim tritima na kojima su osvojili vodee trine pozicije, a posredstvom Legenda Tobacco d.o.o. postaju dostupni i bh. potroaima.

88

mart 2014 www.instore.ba

vox populi

U kakvom vremenu ivimo?!

to rua kad god ga prebriem. Nekada se kosa prala koprivom, u onim velikim bocama sa epom koje su pri otvaranju traile da koristi obje ruke. Danas su na policama amponi sa esticama dijamanata. Pere kosu, po kojoj, dakle, ostaju dijamanti u tragovima. Ne znam vrijedi li kod ispiranja, kao to su to radili snalaljivi zaposlenici nekog rudnika zlata prilikom kupanja, na dno kade staviti dobro gustu mreu pa sakupljati dijamantnu prainu, nekako je lijepiti i prodavati. Pria koju sam ula kae da su se kopai onog rudnika koji su se dosjetili da dva puta tokom radnog vremena prou rukama kroz kosu, pranjem kose, svakoga dana, poslije posla obogatili. Sve dok ih nisu provalili pa zatvorili radi krae. Da li bi moglo sa amponom i dijamantima nisam ba sigurna, ali sam sigurna da niko nikog ne bi zatvorio. Ne zatvara se ovdje ni zbog pravih dijamanata, pa gdje e zbog dijamantne praine. Prije par dana me zvali na telefon da mi ponude kremu od sluzi pua. Kako sakupljate sluz, zanimalo me, ali mi prodavaica nije znala odgovoriti. Ja ve zamislila nekoga ko osam sati provede slijedei pueve da bi moja koa bila regenerisana kao njihova kuica. Kau mi u apoteci, ulje od ajkule najbolje za mranje. Znate li vi, pita me prodavaica, i jednu debelu ajkulu. Da vam kaem, odgovaram, kako imam djecu manje se druim sa ljudima, ne stignem, pa sam i ajkule malo izgubila iz vida. Pa nema debele, kae ona sa sigurnou i poznavanjem ajkulskog svijeta, potpuno zanemarujui injenicu da je ajkula jedna od riba koje se kreu i kad spavaju. Teko da bi iko bio debel da se kree kao ajkula i teko da e smrati samo od ulja uhvae-

U veini sluajeva prodaju nam se iste ublehe, madagaskarsko ulje u kremi nije vidjelo ni istoimeni crtani film, a ne da je dolo direktno sa otoka, ali i to koliko se ubleha prodaje, govori mnogo o tome u kakvom svijetu ivimo.
nog u kapsule, ali ima i to. Na kosi su mi dakle estice dijamanata, na licu skupocjena mjeavina eterinih ulja, sluzi pua i svjee cijeene madagaskarske narande, zube perem pastom sa listiima originalnog afrikom minta, kosu bojim farbom u kojoj pored ulja argana i avokada postoji i tree, ali da me ubijete ne znam koje, tijelo maem kombinacijom ulja badema i pistacija, i sve kad se sabere u tragovima egzotike, listiima zlata, dijamantnoj praini i svjeem cijeenju po meni i na meni ima barem sto maraka. Mnogo vie nego to imam u novaniku. Nikada mi nee biti jasno kako smo doli u situaciju da se u jednom amponu nae vie vitamina nego je predvieno za obaveznu dozu u uini djece osnovnih kola. Da se odmah razumijemo, nemam nita protiv njegovanja tijela, ali mi je naprosto nevjerovatno koliko smea jedemo i sa koliko se panje odnosimo prema kupki za tuiranje. Znam i to da nam se u veini sluajeva prodaju iste ublehe i da madagaskarsko ulje u kremi nije vidjelo ni istoimeni crtani film, a ne da je dolo direktno sa otoka, ali i to koliko se ubleha prodaje, govori mnogo o tome u kakvom svijetu ivimo. U svijetu u kojem, kako itam neki dan, devetogodinje dijete ubjeuje uiteljicu kako nije gladno, da bi pola lisnatog tijesta sa vinjom, humanitarnu uinu koju je dobio prvi put u ivotu, odnio kui da to udo proba i njegov mlai brat. U kojem, paralelno sa tim, na svakoj polici u samoposluzi stoji vitaminska bomba. Za ienje praine sa bijele tehnike.

Pie: Vedrana Seksan

Ukoliko obratite panju na reklame i sastav proizvoda koji nam se nude za njegu lica, tijela, pa ak i parketa, shvatit ete da se laminat hrani zdravije od pojedinog graanina Bosne i Hercegovine. Sva ta ulja koja se nalaze u hranjivim farbama za kosu, mlijeku za tijelo, pasti za zube i krpicama za poliranje namjetaja, a koja opet dolaze iz egzotinih zemalja prosto tjeraju ovjeka da se zapita u kakvom mi to vremenu ivimo. Naravno, nisam sigurna da se ba pravo, originalno i skupocjeno ulje koje se dobija hladnim cijeenjem neke sjemenke u dalekom Maroku u potpunosti i originalu koristi u proizvodu ija cijena ne prelazi pet maraka, ali dovoljna je pomisao da i mali razrijeeni dio bude ukapan u boicu od biorazgradive plastike, pa da zaista povjeruje da ivi u dobu luksuza i hedonistikih zadovoljstava. Koji se graanin moe pohvaliti da u svom dnevnom meniju ima zastupljene omega kiseline, ulje kotunica i aloju? A moj parket upravo

Nikada mi nee biti jasno kako smo doli u situaciju da se u jednom amponu nae vie vitamina nego je predvieno za obaveznu dozu u uini djece osnovnih kola.