P. 1
List Definitivna

List Definitivna

|Views: 810|Likes:
Published by medicinskajezero
Školski časopis medicinske škole Jezero
Školski časopis medicinske škole Jezero

More info:

Published by: medicinskajezero on Oct 17, 2009
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/27/2012

pdf

text

original

Modus Vivendi

Život je prilika - iskusi je
Život je ljepota - divi joj se
Život je san -XĀLQLJDVWYDUQLP
Život je izazov -VXRĀLVHVQMLP
Život je zadatak - izvršavaj ga
Život je igra - igraj se
Život je dragocjen - njeguj ga
Život je bogatstvo -ĀXYDMJD
Život je ljubav - uživaj je
Život je tajna - pronikni je
æLYRWMHREHþDQMH- ispuni ga
Život je tuga -QDGLāLMH
Život je himna - pjevaj je
Život je borba - prihvati je
Život je tragedija - uhvati se s njom u koštac
Život je avantura - usudi se
æLYRWMHVUHþD- zasluži je
Život je život - brani ga

Majka Tereza














Modus Vivendi

UVODNIK























































PIJEC kOORDINATORICE

Došao je trenutak kada zuvijek zatvarate
vrutu SkoIe i kudu ce vuse i nuse vri|eme
provedeno zu|edno preci u s|ecun|e kuko
bismo suĀuvuIi nesto od tih uspomenu, ovu|
broj Modus Vivendi-ja posvecen |e u
cjelosti vama. Trudili smo se da bude
zanimljiv, informativan i poseban za vas.
Kreirali smo ga tako da prati sve vaše
ovogodišnje školske i vanškolske aktivnosti u
kojima ste pokazali da ste zreli, sposobni i
kreutivni DuIi smo IiĀnu kurtu vaše
generacije, podsjetili se vaše ekskurzije,
uvrstiIi fotoqrufi|e s muturske veĀeri
Nadamo se da smo uspjeli obuhvatiti sve
što ste radili, a da je vrijedno vaše pažnje
i vuseq s|ecun|u
Zadržite u nekom kutku svog srca najljepše
uspomene na školske dane i ne budite tužni.
Radujte se danima koji dolaze i idite u
susret svim moqucnostimu ko|e se u n|imu
kriju.

Lumi|u Eminuqic, prof.



MODUS VIVENDI br.12



JUNI 2009.
9 Pi|eĀ direktorice 3
9 Umjesto intervjua 4-5
9 Maturanti 2008/2009. 6-10
9 Ekskurzija 11-12
9 Projekti 13-14
9 Projekti i sekcije 15
9 Sekcije 16-20
9 Nu|boI|i meāu nu|boI|imu Z1-22
9 Mutursko veĀe Z3-24
9 Kuda poslije mature 25
9 Zanimljivosti 26-27

MODUS VIVENDI – IMPRESSUM
0Iovno urednico: MevIido Doufbeqovic, prof.
Koordinatorico pro¡ekfo: Lomi¡o Eminoqic, prof.
Redakci¡o: AmiIo 8riqo, Iqor Poic, Eno Iekic, Andre¡ Pefrovic, Modir Ho¡ric
Arf kordinoforice: 0ordono 8o¡ic, prof.
Lomi¡o Eminoqic, prof.
TehniĀko obrodo i dizo¡n: Azro 0ec, dipI. ing.
Lektura i korektura: Hozbi¡o 8oboĀic, prof.
Sorodnici: 0ordono 8o¡ic, prof.
A¡Io 0ovronovic, dipI. psih.
AImo 0oqoIic, prof.
Senodo Osmonovic, prof.
Fikrefo Pomic, prof.
IzdovoĀ: JU Sredn¡o skoIa za medicinske sestre-fehniĀore

Modus Vivendi














Dragi maturanti,


Vi ste generacija sa kojom je biIo zadovoIjstvo raditi i saradivati. PostigIi
ste izvanredan uspjeh, proIaznost u ucenju u IV razredu je stoprocentna a
srednja ocjena u ucenju je 4,18. Cestitam vam od srca.
Svojim marljivim radom i ucenjem postigli ste zavidne rezultate kako u
individualnim postignucima tako i u postignucima Škole.
Posebno cu se sjecati vaseg odgovornog i taIentiranog ucesca u
mnogobrojnim sekcijama, projektima, takmicenjima i smotrama. Nasa Iijepa
druženja koja prije svega odIikuje vase moraIno ponasanje zadrzat cu u
najprijatnijoj uspomeni narocito za vrijeme ekskurzije u ItaIiji i prosIavi
Maturske veceri.
Nadam se da ce i vama nas cetverogodisnji rad kako u sticanju znanja, tako i
u vannastavnim aktivnostima i zabavama ostati u trajnom sjecanju, da ce vam
biti jedan od stubova odrastanja i pronaIazenja vasih buducih ciIjeva i puteva.


ZeIim vam sretnu, zdravu i Iijepu buducnost,

Direktorica MevIida Dautbegovic, prof.







RIJEC DIREKTORICE























































Modus Vivendi

UMJESTO INTERVJUA



Kandidatura za dodjelu Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva


Nastavnicko vijece Skole je na sjednici odrzanoj 26.01.2009. jednoglasno podrzalo prijedlog
Inicijativnog odbora da direktoricu SkoIe, MevIidu Dautbegovic, kandidira za dodjelu
Sestoaprilske nagrade Grada Sarajeva, priznanje za znacajno ostvarenje i unapredenje efikasnosti
društvenog života i rada u oblasti odgoja i obrazovanja u razvoju grada Sarajeva.


OBRAZLOŽENJE


Obrazovanje i odgoj mladih ljudi je najveci i najodgovorniji zadatak drustva u cjelini, drzave i uze lokalne
zajednice. Obrazovni sistem kao sveukupnost mnogobrojnih faktora ( kvalitetni kadrovi, nastavni planovi i programi,
udžbenici, individualna postignuca itd.) istovremeno podrazumijeva human i strucno opremljen prostor za rad u kojem ce
se ucenik osjecati vrijedno i dostojanstveno sto svakako osnazava i povecava motivaciju i zelju za sticanjem znanja.
JU Srednja škola za medicinske sestre-tehnicare imala je kvalitetan razvojni put koji zapocinje 26.9.1946. godine
kada je po nalogu Ministarstva zdravlja osnovana « Škola za babice» smještena u krugu Akušersko – ginekološke klinike
„Jezero“. Vremenom je dozivljavala transformacije kroz promjene strucnih zvanja. Škola je 1991. godine samostalna
odgojno-obrazovna ustanova pod imenom „Škola za medicinske sestre-tehnicare¨ sa obrazovnim profilima: Akušerske
sestre-tehnicari, pedijatrijske sestre-tehnicari, fizioterapeutski tehnicari, kozmeticki tehnicari i frizeri.
Ovaj razvojni put je nasilno prekinut agresijom na Bosnu i Hercegovinu (1992-1995) godine kada je nastavna
zgrada potpuno devastirana, a objekat sa fiskulturnom salom u cjelosti srušen.
Uprkos tome djelatnost Skole nije zamrla vec se nastava
realizirala na više punktova u Gradu.
Nakon zavrsetka Rata nastava se izvodila u Trgovackoj i
Medicinskoj školi.
Preuzimajuci funkciju direktorice Škole 1996. godine,
pocinje izuzetan angazman direktorice Mevlide Dautbegovic u dva
smjera: rekonstrukcija nastavne zgrade i školskog dvorišta sa
sportskim igralištem i izgradnja novog objekta sa fiskulturnom
salom, amfiteatrom sa najsavremenijom multimedijalnom
opremom, nastavnim kabinetima i pomocnim prostorijama.
Put do obezbjedenja donacije i stvaranje uslova za pocetak
radova bio je dug i mukotrpan. Direktorica Dautbegovic svojom
upornoscu i zalaganjem pronalazi pomoc u obnovi skolskog objekta
kroz saradnju sa tadašnjim direktorom Fizioterpeutske škole iz
Bazela, gospodinom Jean-Claude Steens-om i gospodicom
Corneliom Mader. Impresionirani njenim nastojanjima i vizijom da u
nemogucim uslovima Skola istraje i odrzi kontinuitet rada predložili
su gospodici Rebecci Bernhardsgrutter, asistentu koordinatora u
Koordinacionom birou Svicarske ambasade da u program za pomoc Svicarske vlade uvrsti i nasu skolu, u cemu su i
uspjeli.
U toku rekonstrukcije direktorica Dautbegovic se nasla pred mnogobrojnim problemima kao što su izmještanje
vojnika SFOR-a iz devastirane zgrade i dvorišta Škole, izgradnja kompletne infrastrukture i izgradnja pristupne
saobracajnice. Uz veliki trud i angazman, pisuci bezbroj molbi i pisama, obavljajuci mnogobrojne i iscrpne razgovore uz
potporu saradnika i podršku Mninistarstva obrazovanja, nauke i informisanja Kantona Sarajevo uspješno je savladala
navedene probleme.
Konacno, gradevinski radovi na rekonstrukciji skolske zgrade poceli su 15. maja 1998. godine a 19. oktobra iste
godine zapocinje redovna nastava u obnovljenom dijelu s 15 moderno opremljenih ucionica i 7 kabineta za prakticnu
nastavu.






Modus Vivendi

UMJESTO INTERVJUA


Vazno je istaci da gospoda Dautbegovic i pored velikog angazmana u
rekonstrukciji Škole nije zanemarila svoje primarne obaveze voditeljice
obrazovno-odgojne ustanove. Potaknuta spoznajom o promjenama u
drustvu, kao posljedicama Rata i cinjenicom da je veliki broj starih ljudi
ostao zivjeti sam, zajedno sa strucnim kadrom Skole zapocinje inicijativu
za uvodenje novog smijera: psiho-gerijatrijska sestra-tehnicar. Uz
podršku Prosvjetno–pedagoškog zavoda i Ministarstva obrazovanja,
nauke i informisanja Kantona Sarajevo, 11. 2.1998. godine uvodi se ovaj
smjer u nastavni plan i program.
Nakon rekontrukcije školske zgrade, Direktorica se angažira na
izgradnji porusenog objekta Skole. Rasciscavanje prostora i priprema
projektne dokumentacije finansirana je iz školskih sredstva koja su
obezbijedena posebnim angazovanjem nastavnog kadra. Od 2003.
godine pocinje realizacija prve faze izgradnje objekta sredstvima koja
su dobivena od Ministarstva obrazovanja i nauke. Radovi su se izvodili
etapno jer je bilo teško obezbijediti cjelokupna sredstva, ali kako upornost, zalaganje i trud direktorice nikada nisu bila
upitna, sredstva su postepeno odobravana. Tako je 2008. godine konacno zavrsena izgradnja novog skolskog objekta
koji je svecano otvoren za Dan Skole 7. aprila 2008. godine.


Direktorica Mevlida Dautbegovic je svoju viziju pretvoriIa u
stvarnost. Ona je svojim nesebicnim zalaganjima, višegodišnjim radom
i upornoscu omogucila našem kolektivu, ucenicima i uposlenicima da
iz devastiranog, odnosno potpuno srušenog objekta Škole danas
radimo u jednoj od najmodernijih i najljepših škola u Gradu što
obezbjeduje kvaIitetnu buducnost mladim ljudima.
Uz zahvalnost kolektiva, mislimo da doprinos direktorice
Dautbegovic u obrazovno-odgojnom radu treba biti istaknut i nagraden i
od šire društvene zajednice i u to ime je nominiramo za Šestoaprilsku
nagradu Grada Sarajeva.


























Modus Vivendi

MATURANTI 2008/2009.



LICNA KARTA GENERACIJE 2005-2009.

U toku skolske 2008/09. godine nastavu je pohadalo 211 maturanata: 144 ucenice i 67 ucenika.
Rasporedeni su u 9 odjeljenja i 4 smjera:
x Akušersko-ginekološka sestra-tehnicar IV1 i IV2 (59 ucenika: 2 ucenika i 57 ucenica),
x Pedijatrijska sestra-tehnicar IV3, IV4 i IV5 (66 ucenika: 7 ucenika i 59 ucenica),
x Fizioterapeutski tehnicar IV6, IV7 i IV8 (66 ucenika: 46 ucenika i 20 ucenica),
x Psiho-gerijatrijska sestra-tehnicar IV9 (20 ucenika: 12 ucenika i 8 ucenica).

Prolaznost maturanata ove generacije je 100%, (prolazi svih 211 ucenika). Srednja ocjena ucenika cetvrtih
razreda je 4,18. Ucenici ÌV6 (4,71) i IV4 (4,55) postigli su najbolji uspjeh.
S odlicnim uspjehom ÌV razred zavrsilo je 88 maturanata a 76 s vrlo dobrim. Ono cime se Skola posebno
ponosi jeste uspjeh u vladanju naših 211 maturanata.
Primjerno vladanje imao je 181 maturant. Nastavnicko je vijece za odlican uspjeh i primjerno vladanje pohvalilo
87 maturanata.
Ponosom Škole proglašeno je 14 maturanata (odlican uspjeh, primjerno vladanje i ucesce u vannastavnim
aktivnostima).
Maturski ispit trajao je u periodu od 1. do 15. juna.
Na ispitu zrelosti ucenici su pokazali zavidno znanje i postigli visoke rezultate.


Razrednica: Memic Nevzeta, nast.
Arnautovic Mahira, Babic Arnesa, Bajrovic Dalila, Bakovic Aida, Beckovic Belma, Beslija Hanifa, Brajlovic Azra, Cukojevic
Dalila, Hadzic Azra, Haskovic Samira, Hodzic Melisa, Ìbisevic Meliha, Jusic Emina, Karovic Medina, Korjenic Edina,
Korjenic Mustafa, Lingo Lejla, Mekic Nejra, Mizdrak Alma, Mujezinovic Mirzeta, Neretljak Edina, Omeragic Nermina,
Omerovic Arnela, Salamovic Dinela, Sabanovic Edin, Tahirovic Lejla, Tinjak Dženita, Zilic Mirela, Zigic Arnela.




Modus Vivendi

MATURANATI 2008/2009.
























Razrednica: Obradovic Borislava, prof.
Avdic Medina, Bešlija Nedina, Celik Minela, Curovic Aldina, Ĉuliman Edna, Fazlic Emina, Feratovic Aldina, Hodzic Ajla, Hodzic
Anida, Hodzic Muamera, Husovic Ìndira, Ìnajetovic Merisa, Kurtic Minela, Letic Merita, Muftic Dzenita, Muhovic Azra, Mulahmetovic
Merisa, Mehanovic Nejla, Mehdi Lejla, Mehmedovic Emina, Mutapcic Ramiza, Ocuz Ĉenita, Osmani Ìrma, Osmanovic Fikreta,
Potura Amina, Selvic Alma, Sofovic Sabina, Šipovac Enida, Uglješa Anadi, Zenovic Elma.


Razrednica: Oglecevac Nermina, nast.
Avdukic Nermina, Bahic Zerina, Barakovic Arnela, Biber Nedad, Bristric Selvedina, Corbic Selma, Džindo Emina, Frljak
Nedžada, Frljak Aida, Gabeljic Sanela, Hasecic Amina, Ìmamovic Samra, Ìvazovic Selmedina, Kruscica Merima,
Muratovic Anela, Osmanovic Mirza, Papic Admir, Salkic Tenzila, Serhatlic Nela, Smailbegovic Amila, Tarahija Irma,
Turcalo Minela.



Modus Vivendi


MATURANTI 2008/2009.


























Razrednica: Ìdrizbegovic Amela, nast.
Alibasic Emina, Alispahic Edina, Bajraktarevic Ajdin, Becirovic Elmina, Bico Edita, Covrk Omer, Dolovcic Hadisa, Dzaferovic Elma,
Dzevlan Sanela ,Gabeljic Amera, Hodzic Nejra, Ìbisevic Ajla, Kamenjas Adisa, Menzilovic Kerim, Mulavdic Melina, Nuhanovic Anesa,
Piknjac Aisa, Repuh Nejra, Salkic Senida, Sabanovic Amra, Sito Mirsad, Zecovic Emina.

Razrednica: Celebic Amela, nast.
Bahtanovic Arijana, Becirevic Azerina, Comaga Adila, Comaga Aida, Copra Armina, Catovic Ilvana, Dzankovic Lejla,
Erovic Senada, Erovic Elvedina, Gasanin Ìndira, Hajdarevic Amila, Jablic Enela, Kadric Merima, Kahrovic Nejra , Ligata
Elma, Lika Ìrma , Mocevic Ajnija , Odobasic Alma, Popara Samira, Rovcanin Berina, Zukic Nerma.



Modus Vivendi

MATURANTI 2008/2009.


Razrednik: Jukovic Zijad , nast.
Alihodzic Admir , Bjelic Senadin , Briga Amila , Colo Mario , Dedic Adi , Demirovski Denis , Dudo Minel, Durakovic
Maida, Dževlan Semir, Fazlinovic Dino, Golic Ahmed, Halugic Amra, Hrnjic Haris, Idrizovic Zelimir, Kapo Husejin ,
Kukavica Dalila , Mirvic Dalila , Music Amra , Music Kemal , Roic Igor , Sosic Tarik .


Razrednica: Durovic Esmina,prof.
Agic Dzenita, Antolic Darko, Beslic Dino, Campara Adnan, Dinar Ilda, Duganhodzic Faruk, Durak Alzadina, Hamzic Harun, Hota
Emira, Konjc Ajla, Kobilica Galib, Koljenovic Sanel, Konjo Almin, Kremo Alen, Merdan Aldin, Mulic Kenan, Omic Amra, Osmani
Zlatan, Pribinja Amer Somun Irma, Suljic Muhamed.

Modus Vivendi

MATURANTI 2008/2009.


Razrednik: Ciceklic Mirsad,nast
Agovic Nermin, Becirovic Nedim, Begic Mirza, Begovic Amra, Bicevic Emir, Bojic Emina, Cohadzic Samra, Ciric Berina, Dedajic
Anes, Goralija Armin, Kalkan Adisa, Kuluglija Amar, Merdan Alem, Mujkic Benjamin, Omerovic Adis, Osmanovic Kenan, Pecar
Rubina, Peljto Senahid, Perla Armin, Sinan Merisa, Taric Emir, Telakovic Faruk, Telakovic Nadir, Vrabac Mirza.


Razrednica: Causevic dr Elvedina
Avdic Amelina, Cato Berina, Fukelj Vildana, Hodzic Amer, Ìmsirovic Jasmin, Jelacic Emina, Kadric Armin, Karcic Dijana, Karic
Amel, Karsic Emina, Losic Adnan, Mrkulic Amar, Muharemovic Haris, Mujkic Meliha, Omerbegovic Kenan, Pacariz Alma, Poljak
Eldar, Sejfovic Sanel, Sejtarija Ajdin, Subasic Senad.

Modus Vivendi

NAJBOLJI MEĈU NAJBOLJIMA


I ove se školske godine birao ucenik generacije. Imali smo cetrnaest kandidata od kojih je titulu ucenice
generacije ponijela Amila Briga.
Ostali kandidati su proglašeni ponosom generacije.

GENERACIJA 2005-2009.





UCENÌCA GENERACÌJE


AMILA BRIGA
IV-6
















MEDÌNA KAROVÌC ANÌDA HODZÌC AZRA MUHOVIC RAMÌZA MUTAPCÌC
IV 1 IV 2 IV 2 IV 2












AIDA FRLJAK MERÌMA KRUSCÌCA ADMÌR PAPÌC EDÌTA BÌCO HADISA DOLOVCÌC
IV 3 IV 3 IV 3 IV 4 IV 4











ELMA LIGATA IGOR ROIC BENJAMÌN MUJKÌC SENAHID PELJTO
IV 5 IV 6 IV 8 IV 8



Modus Vivendi

EKSKURZIJA














Ovogodišnja maturska ekskurzija realizirana je u Italiji.Trajala je sedam dana, od 5. do 12. oktobra. Mapa puta
obuhvatala je Veneciju, Lido di Jesolo, Rimini, Bolonju, San Marino, Veronu i Gardaland. S ovog carobnog
putovanja ostale su nezaboravne uspomene o cemu najbolje govore fotografije.


Venecija
San Marino
Rimini
Verona
Gardaland
Lido di Jesolo
Gardaland
VENECIJA
Grad bogate povijesti, arhitekture,
umjetnosti,
mostova, gondola...
BOLONJA
Univerzitetski grad
RIMINI
Mondensko italijansko ljetovalište
SAN MARINO
Jedna od najmanjih država na svijetu na padinama
Apenina
VERONA
Grad Romea i Julije
GARDALAND
Jedan od najvecih zabavnih parkova u Evropi

Modus Vivendi

EKSKURZIJA























































EKSKURZIJA

Modus Vivendi

MATURSKO VECE













































Svaka generacija pamti matursko vece za cijeli zivot. Ove godine je vece pocelo okupljanjem ispred
Holiday Inn-a. Strah da ce kiša pokvariti svecani ugodaj, odagnan je; bila je to ugodna noc, 16. maja 2009.
godine.
Lijepi, dotjerani, puni zivotne mladalacke energije dolazili su ucenici u pratnji roditelja, porodice i
prijatelja. Docekali su ih razrednici, direktorica Škole, pomocnica direktorice Škole i nastavnici.
Generacija 2005-2009. zapocela je proslavu svecano i radosno. Niko i ništa nije moglo pokvariti
slavlje koje je u istom ovom raspolozenju trajalo do kasno u noc.
Ovo je zaista bilo vece za pamcenje.

Modus Vivendi

MATURSKO VECE























































Modus Vivendi

PROJEKTI



PROJEKTI U ŠKOLSKOJ 2008/2009. GODINI



x Volonterski rad ucenika u pruzanju pomoci starim licima
x Dobro se dobrim vraca
x Rukom prijateljstva – zdravljem do uspjeha


Posebno mjesto i znacaj u realizaciji vannastavnih aktivnosti Skole ima rad u projektima.
Uvijek se biraju teme koje afirmisu humane i moralne vrijednosti i ukljucuju vise sekcija.


Projekat: «VoIonterski rad ucenika u pruzanju pomoci starim Iicima»

Autorica projekta je Bajic Gordana, profesorica sociologije a odobren je od
Uprave grada Sarajeva.
Ucenici ÌV9 razreda psiho-gerijatrijskog smjera, pod nadzorom voditeljice Projekta
nastavnice Budnjo Vesne volontirali su u JU Gerentološki Centar Sarajevo. Ucescem u
Projektu ucenici su afirmisali volontersko-humanitarni rad, ucinili život starih ljudi
kvalitetnijim i poslali poruku ostalim mladim ljudima o mogucnostima i potrebi njihovog
angažovanja na slicnim poslovima. Na kraju realizacije Projekta, voditeljica projekta
Vesna Budnjo, nast. i moderatorica projekta Bajic Gordana, prof. urucile su ucenicima
pohvale i knjige kao nagrade za njihov humani rad.


Projekat « Rukom prijateljstva-zdravljem do uspjeha»

Ovaj projekat u toku realizacije, a zavrsit ce se u oktobru mjesecu.
Voditeljice Projekta su nastavnice Vesna Budnjo i Zarifa Prguda i diplomirani
psiholog Ajla Gavranovic.
Projekat se ostvaruje u «SOS omladinskom centru» gdje ucenici, clanovi
sekcije «Prva pomoc», uz strucni nadzor voditeljica Projekta, upoznaju djecu iz
«SOS omladinskog centra» sa osnovama prve pomoci. Projekat cemo u cjelini
predstaviti nakon njegovog završetka.



Projekat « Dobro se dobrim vraca»

Odobren je i podržan od Gradske uprave Grada Sarajeva. Autorica projekta je pomocnica direktorice,
Ajla Gavranovic. U Projekat je ukljuceno 100 ucenika ( 10 grupa sa 10 ucenika ) i 10 profesora i nastavnika
(voditelja grupa): dr. Azra Rožajac, dr. Elvedina Causevic¸ Ramic Fikreta, Anela Banda, Nermina Muhic,
Lamija Eminagic, Belma Salihbasic – Cidic, Azra Gec, Dražen Basic, Mirza Huskic i moderatori Projekta Ajla
Gavranovic, dipl. psiholog, Alma Gogalic, profesor pedagogije i Gordana Bajic, profesor filozofije i sociologije.
Ciljevi Projekta su afirmacija moralnih vrijednosti sa posebnim naglaskom na moralne vrijednosti zdravstvenih
radnika, razvijanje odgovornosti, suosjecajnosti, postenja, postivanja i tolerancije i naravno kreativnosti kod
ucenika.




Modus Vivendi

PROJEKTI


Svaka je grupa realizirala radionicu, a teme su bile:
* Prijateljstvo je dar,
* Naša Škola je zajednica,
* Zlatno pravilo: ne cini drugima sto ne bi da oni cine tebi,
* Timski rad i saradnja - sve možemo skupa,
* Pomaganje drugima cini da se i vi osjecate dobro,
* Možemo riješiti naše probleme i poštivati razlike,
* Ìznadite rjesenje kojim svi dobivaju,
* Zaustavi se i razmisli prije nego nešto uradiš,
* Mislite pozitivno,
* Ti si poseban/na, vjeruj u sebe.


Prezentacija rada svih grupa realizirana je 5. juna 2009. godine u amfiteatru Škole. Projekat je zakljucen
etickim postavkama: Dobro je ono sto je dobro zacovjeka i ne cini drugima ono sto ne zelis da drugi cine tebi.
Nacelo dobrog zivota je da s ljudima postupamo kao sa ljudima, drugim rijecima da interese drugog gledamo
kao svoje interese.
























«Covjece, pazi
da ne ideš malen
ispod zvijezda»

A. B.Šimic








Modus Vivendi

PROJEKTI I SEKCIJE


Projekat „Bosnom nikada niko nije uspio da vlada, samo mu se to
cinilo“

25. novembar Dan državnosti BiH

Scenarij za Projekat radio je Klub ”Civitas” sa voditeljicom –
profesoricom Osmanovic Senadom.
U rad Projekta su ukljucene i Dramsko-recitatorska sekcija
( voditeljice - profesorice Samra Memic-Zahiragic i Edina Filipovic),
Muzicka sekcija (voditeljica Gordana Bajic, prof.) i Ìnformaticka sekcija
sa profesoricom Azrom Gec.
Predstavljen je historijski razvoj bosanske države od prvog spomena
njenog imena u IX stoljecu do Dejtonskog sporazuma. Govorilo se o
hrabrim Bosancima i Hercegovcima, o Kulinu banu, Zmaju od Bosne,
o odlukama ZAVNOBIH-a, o velikoj anifašistickoj borbi u II svjetskom
ratu, agresiji na Bosnu i Hercegovinu od 1992. do 1995. godine kao i
o izgradnji naše zemlje.
Ucescem vise sekcija omoguceno je da se ovaj povijesni put BiH prikaze kroz historijske dokumente, poeziju,
muziku, video zapis, dramsko-recitatorski sadržaj.
Projekat je predstavljen kroz pet izvedbi za sve ucenike i nastavnike Skole.

Projekat „Vjeruj u ljubav“

Dan Škole 7. april 2009. godine


Scenarij za projekat uradila je profesorica Bajic Gordana , a režiju
profesorice, voditeljice sekcija ucesnica u Projektu: Mirsada Hadzic
(Folklorna sekcija ), Samra Memic-Zahiragic i Edina Filipovic (Dramsko-
recitatorska sekcija ), Senada Osmanovic ( Klub «Civitas «), Aleksandra
Ĉanesic (Plesna sekcija). Vodila ih je zajednicka ideja o nenasilju ,
toleranciji i ljubavi. Predstavljena je kulturna baština BiH od nezaobilazne
Santiceve Emine (Recitatorska sekcija) preko spleta sevdalinki (Muzicka
sekcija), raskošnog folklora ( Folklorna sekcija ), adaptacije pripovijetke
«Na boljem putu» Ahmeda Muratbegovica (Dramska sekcija) sa pjesmom
«Vjeruj u ljubav» (Muzicka sekcija ) do mladalacki radosne, plesne poruke
ljubavi, Lakine pjesme «Pokušaj» ( Plesna sekcija) .
Projekat je završen svjetskim porukama mira, porukama da su svi oblici ljubavi, prijateljstva i razumijevanja
najveca snaga Evrope i Svijeta, protiv mržnje i nasilja, u interpretaciji clanova Kluba »Civitas» i Muzicke
sekcije, kroz izvedbu Betovenove i Šilerove „Ode radosti“, pretocene u himnu Evropske Unije. Strucnu
saradnju u Projektu pruzili su nastavnik Ciceklic Mirsad, u sjajnoj vokalnoj izvedbi himne BiH, i profesori
Vesna Jaramaz--Ljubovic i Hazbija Babacic. Direktorica skole, Mevlida Dautbegovic je sekcijama i voditeljima
sekcija za uspješan rad urucila zahvalnice i priznanja.
PROJEKTI
x Bosnom nikada niko nije uspio da vlada,
samo mu se to cinilo
x Vjeruj u ljubav SEKCIJE koje su ucestvovale u projektima:
x Dramsko-recitatorska
x Folklorna
x Muzicka
x Civitas
x Ìnformaticka
x Plesna

Modus Vivendi

SEKCIJE






















































POSJETE

x XII zimski salon knjige u Centru Skenderija
( Mladi hemicari, Komunikacija i humani odnosi u zdravstvu,
Bibliotecka sekcija),
x XXÌ medunarodni sajam knjige u Centru Skenderija
( Mladi hemicari, Komunikacija i humani odnosi u zdravstvu,
Bibliotecka sekcija, Dramsko-recitatirska sekcija),
x Sajam medicinske opreme u Centru Skenderija
( Liga trezvenosti, Komunikacija i humani odnosi u zdravstvu ),
x Sajam knjige u BKC-u
( Liga trezvenosti, Komunikacija i humani odnosi u zdravstvu ),
x Sajam zapošljavanja u Centru Skenderija
( Komunikacija i humani odnosi u zdravstvu ),
x Izložba slika u galeriji Samostana sv. Ante
( Liga trezvenosti, Komunikacija i humani odnosi u zdravstvu),
x Izložba "Susjedi u dijalogu" Collegium artisticum
( Liga trezvenosti, Komunikacija i humani odnosi u zdravstvu ),
x Muzej Grada Sarajeva
( Historijska),
x Svrzina kuca
( Historijska),
x Historijski muzej - izložba Opkoljeno Sarajevo i izložba „ Rani
radovi Marija Mikulica
( Historijska )
x Zemaljski muzej
( Liga trezvenosti )
x Prirodno-matematski fakultet
( Mladi hemicari, Biolosko-ekološka sekcija )
x ZOO "Pionirska dolina"
(Biološko-ekološka sekcija)
x JZU za skrb i zaštitu starih i invalidnih osoba- izlozba rucnih
radova korisnika,
x JU“Neuropsihijatrijska klinika Jagomir”
(Komunikacija i humani odnosi u zdravstvu),
x Udruženje majki djece sa posebnim potrebama "Radost života".
( Zdravstveno prosvjecivanje )



Modus Vivendi

SEKCIJE















































TAKMÌCENJA

x 28.10.2008 . «Jesenji kros-2008 za ucenike osnovnih i srednjih skola
Kantona Sarajevo“,
x 02. 4.2009. «Dani sporta opcine Centar» u organizaciji Gimnazije
Obala. (Fudbalska, Košarkaška i Odbojkaška sekcija),
x 25.3.2009. Odbojkaška sekcija Škole ucestvovala je na prvenstvu
srednjih škola Kantona Sarajevo,
x 23.4.2009. održan atletski kup za srednje škole na opcinskom nivou.
Ekipa naše škole osvojila je ÌÌ mjesto. Ucenica Emina Adzovic je na
spomenutom takmicenju zauzela prvo mjesto i zlatnu medalju u
disciplini trcanje na 100 metara. Ìsta ucenica je izabrana u
Reprezentaciju Kantona Sarajevo koja je 30.5. ucestvovala na
takmicenju na Federalnom novou u Citluku.
Kao clan stafete 4x100 metara ucenica Adzovic Emina osvojila je
prvo mjesto i zlatnu medalju
x 07.4.2009. ekipa nase skole ucestvovala na Proljetnom krosu za
srednje škole na Ilidži.
x 28.3.2009. Takmicenje iz pruzanja prve pomoci u OS ,Vladislav
Skaric¨
x 04.4.2009. XÌV opcinsko takmicenje iz prve pomoci u Srednjoj
medicinskoj školi, Sarajevo. Ekipa naše škole osvojila 5. mjesto.
SKOLSKA TAKMÌCENJA

x U okviru "Projekta Gradanin" održano je skolsko takmicenje u kojem su ucestvovali ucenici trecih razreda. Prvo mjesto
je osvojio III7 razred sa temom "Pedofilija", drugo mjesto ÌÌÌ2 sa temom "Kloniranje" i trece mjesto ÌÌÌ6 sa temom
"Neracionalno korištenje energetskih potencijala u BiH".
Ucenici ÌÌÌ7 su ucestvovali i na opcinskom takmicenju koje je odrzano o4. aprila u OS "Vladislav Skaric".

x U toku marta i aprila mjeseca održano je prvenstvo Škole u odbojci povodom obilježavanja Dana Škole. Ucestvovali su
svi ucenici Škole. Prvo mjesto u ženskoj konkurenciji prvih i drugih razreda osvojila je ekipa II8, a muška ekipa I6
razreda. Prvo mjesto u zenskoj konkurenciji trecih i cetvrtih razreda osvojila je ekipa III4, a muška ekipa IV8 razreda.


Modus Vivendi

SEKCIJE























































SMOTRE

x Na smotri kulturno-
-umjetnickog stvaralastva
srednjih škola Kantona
Sarajevo održanoj
05.5.2009. u organizaciji
PPZ, Folklorna sekcija
predstavila je Školu sa
igrom "Vratnik".

PREZENTACIJE

Obiljezavanje znacajnih datuma, predstavljanje
putem panoa i školskog razglasa

x Dan sjecanja na civilne zrtve rata, Sarajevo
1992 – 1995.
x Dan prava djeteta
( Civitas, Dramsko - recitatorska ),
x Dan ljudskih prava,
x Dan nezavisnosti BiH
(Civitas, Historijska sekcija, Drams-
ko-recitatorska),
x Dan Evrope,
x Dan pobjede nad fašizmom,
x Dan državnosti
( Historijska, Bibliotecka sekcija),
x Dan Ujedinjenih Naroda,
x Dan žena,
x Medunarodni dan babica,
x Medunarodni praznik rada
( Dramsko-recitatorska),
x Dan borbe proziv AIDS-a
( Liga trezvenosti ),
x Dan planete Zemlje,
x Svjetski dan voda
( Biološko-ekološka, Mladi ekolozi ),
x Predstavljena poezija Hamze Hume.

Modus Vivendi

Bibliotecka sekcija, Lamija Eminagic, prof.
Ìnformaticka sekcija, Azra Gec, prof.
Folklorna sekcija, Mirsada Hadzic, prof.
Fudbalska, kosarkaska i atletska sekcija, Sefika Jazic, prof.
Komunikacija i humani odnosi u zdravstvu, Zorica Karišik, nast.
Manuelna masaza, Amela Ljubovic, nast.
Historijska sekcija, Radmila Malesic, prof.
SEKCIJE


















VODITELJI SEKCIJA











I JOŠ NEŠTO O SEKCIJAMA


x 31.12. povodom obilježavanja Nove godine Dramsko-recitatorska sekcija je pripremila predstavu "Pepeljuga" koja je
kompoziciono organizirana po nacelu price u prici. Predstava je propracena video-projekcijom, pjesmom, plesom i
recitacijom.

x Sekcija Zdravstveno prosvjecivanje u sklopu posjete Udruzenju "Radost zivota" predala je novcanu donaciju (sredstva su
prikupljena u okviru školske humanitarne akcije). U znak zahvalnosti djeca iz Udruzenja su pripremila prigodnu svecanost,
a iskazana je i zajednicka zelja za nastavkom saradnje. Sekcija je pokrenula humanitarnu, novcanu akciju za pomoc tesko
oboljeloj petnaestogodisnjoj djevojcici Edni Ljutovic.

x Clanovi Bibliotecke sekcije pokrenuli su akciju dobrovoljnog darivanja knjiga školskoj biblioteci pod nazivom " Obogatimo
školsku biblioteku. Darujmo joj knjigu!” Povodom obilježavanja Dana Škole postavljena je izložba reprodukcija holandskog
slikara Rembrandta pod nazivom "Rembrandt – grafike".

x U toku školske godine Sekcija Mladi ekolozi ucestvovala je u jesenjim i proljetnim radovima na uredenju skolskog parka.
Ukrasili su park raznovrsnim cvijecem i rastinjem.

x Muzicka sekcija je kroz rad afirmirala tradicionalnu bosansku pjesmu – sevdalinku. Cula se pjesma od Bentbase do
bistre Une, od vrele Hercegovine do ravne i plodne Posavine.

x Ucenici Briga Amila i Roic Ìgor su snimili kratkometrazni film , Dusa moga grada¨.


Komunikacija i humani odnosi u zdravstvu, Alatovic Nadida, nast.
Muzicka sekcija, Gordana Bajic, prof.
Mladi fizicari, Rešad Bojadzic,prof.
Prva pomoc , Vesna Budnjo,nast.
Zdravstveno prosvjecivanje , dr. Elvedina Causevic
Crveni križ , Dženana Hadzipasic-Duric , nast.
Plesna i Odbojkaška sekcija, Aleksandra Ĉanesic, prof.
Manuelna masaža, Ìdenita Ĉuderija,nast.
Dramsko-recitatorska sekcija, profesorice Samra Memic–Zahiragic
i Edina Filipovic,
Biološko-ekološka sekcija, Nermina Muhic, prof.
Klub Civitas, Senada Osmanovic, prof.
Mladi hemicari, Fikreta Ramic, prof.
Mladi ekolozi, Željka Rimac, prof.

Modus Vivendi

SEKCIJE





















































Povodom Dana skoIe BibIiotecka sekcija je pripremiIa izIozbu reprodukcija Rembrandtovih
grafika.



Rembrandt ( 1606 – 1669 )

Rembrandt Harmenszoon van Rijn najsnaznija je i najsvestranija Iicnost u hoIandskoj
umjetnosti 17. vijeka, a historicari umjetnosti smatraju ga jednim od najgenijalnijih likovnih
umjetnika uopce. Rembrandt je pokazao da je jednako veIik i kao sIikar, i kao graficar –
bakropisac.
Ukupno njegovo djelo obuhvata oko 700 slika, 300 bakropisa i 1800 crteža. Veliki je majstor
igre svjetosti i sjene. Otkrio je i utvrdio najsuptiInije nijanse i prijeIaze izmedu svjetIa i tame.
U prividno suzdrzanom koIoritu, svedenom na zagasite, najcesce smede tonove, priguseno
titra bogatstvo zlatnih šara koje ispod mutne patine zrace nesvakidašnjom ljepotom.
Istaknuto mjesto u Remrandtovom opusu zauzimaju autoportreti i portreti.Trajni mu je model
bio vlastiti lik, osim toga omiljeni su mu još pejzaži i biblijske teme.
Sva veIicina Rembrandtovog genija ogIeda se u bravuroznoj tehnici i širokoj tematici
njegovih djela.


Modus Vivendi


KUDA POSLIJE MATURE

Razmišljate kuda dalje nakon završene srednje škole. Mi vas informišemo o fakultetima za koje znamo
da je postojalo veliko interesovanje nasih ucenika. Nadamo se da cete uspjeti upisati ono što planirate.
Želimo vam puno uspjeha u daljem školovanju.

Medicinski fakultet u Sarajevu

Studijska grupa je opca medicina.
Vrijeme trajanja školovanja 6 godina/ 12 semestara.
Zvanje koje se stice po zavrsenom studiju je doktor medicine.
Kvalifikacioni ispit se polaze iz sljedecih predmeta:
- Biologija,
- Hemija,
- Fizika,
- Engleski jezik,
- Psihodinamski test.
Organizirane su pripreme za prijemni ispit.


Fakultet zdravstvenih studija

Škola obrazuje 5 studija:
- Studij sestrinstva
- Studij fizioterapije
- Studij radiološke tehnike
- Studij medicinsko-laboratorijske dijagnostike
- Studij sanitarnog inženjerstva
Uz položen prijemni ispit upisuju se kandidati sa završenim programom srednje škole medicinskog usmjerenja i
gimnazije.

Fakultet sporta i tjelesnog odgoja

Fakultet ima veci broj odsjeka, grupa ili smjerova koji pruzaju mogucnosti obrazovanja od osnovnih i
postdiplomskih studija do sticanja zvanja doktora nauka.
Na fakultetu su organizirani:
- Trogodišnji diplomski studij na Visokoj sportskoj školi sa 7 smjerova
- Cetverogodisnji diplomski studij sa usmjerenjima u cetvrtoj godini po oblastima

Prirodno – matematicki feakuItet

Odsjek za biologiju
- Smjer biohemija i fiziologija,
- Smjer ekologija,
- Smjer genetika,
- Smjer mikrobiologija.
Zvanje koje se stice po zavrsetku studija:
- Diplomirani profesor biologije,
- Diplomirani biolog, inžinjer biohemije i fiziologije,
- Diplomirani biolog, inžinjer ekologije,
- Diplomirani biolog, inžinjer mikrobiologije,
- Diplomirani biolog, inžinjer genetike.
-
Odsjek za hemiju:
- Nastavnicki smjer,
- Opci smjer.

Zvanje koje se stice po zavrsetku studija:
- Diplomirani profesor hemije,
- Diplomirani inžinjer hemije.



Modus Vivendi

RIJEC POMOCNICE DIREKTORICE I PORUKE MATURANATA


Dragi maturanti,

Jucer, prolazeci kroz hodnik pun vasih zabrinutih lica, razmisljam...
Upravo trebate uci da pred komisijom pokazete znanje i zasluzite svoju diplomu koju cete za
koji dan dobiti u ruke. Trenuci koje prozivljavate tesko da mozemo dijeliti na isti nacin. Nas
pogled na te momente neizvjesnosti je potpuno drugaciji od vaseg. Ìpak, osjecam strepnju sa
zeljom da sve dobro prode.
Ono sto je zasigurno kod mene i nadam se kod vecine mojih kolega, osjecanje koje nas prozima ovih dana dok
traju ova «silna» polaganja, jeste osjecaj ponosa, srece i velicine jer smo jos jednom uspjeli dovesti mlade
ljude do trenutka kada im se cestita i daje poruka da su ostavili neizbrisiv trag.
Koliko god bilo stresno i neizvjesno, uvijek mi se cini da je i dobro da osjetite sta znaci cekati pred vratima, biti
prozvan na polaganje, nastojati da se prozre ispod kartice i procitaju pitanja i opet se nema pojma šta se
pita.
Dobro je imati osjecaj odgovornosti nakon cega dode nesto neobjasnjivo, pa cesto kazemo da smo prazni
poslije dobro odradenog posla. Sve je to, na neki nacin, i kraj i uvod u nešto što se zove život, rad, studiranje,
polaganje ispita na fakultetima, polaganje racuna sefovima, muzevima, zenama...a sviju vas to ceka, na ovaj ili
onaj nacin.
Ono cega se uvijek plasimo kada vam na kraju pruzamo ruku, cestitamo i puštamo vas da sa diplomom ove
škole odete i zagazite u novi život jeste da li smo negdje napravili malo, propustili ili zaboravili nešto ili možda
pogriješili.
Nas trud da od vas napravimo dobre medicinske radnike najcesce smo u stanju provjeriti i u vecini slucajeva
smo napravili dobar posao. Ono sto cesto nismo u stanju izmjeriti je nesto sto je mozda vaznije a to je da
smo vam pomogli da postanete dobri ljudi. To je naša vizija i ja se iskreno nadam da smo do sada
napravili najbolje što smo mogli.
A, vama dragi maturanti, ostavljamo u amanet da našu viziju pretvorite u stvarnost. Tek tada je vaš, naš i
ponos vasih roditelja ono pravo i ono cemu tezimo.

Na kraju, prolazeci hodnikom, vidim vasa ozarena lica, sjaj i radost u ocima jer ste upravo polozili ispit zrelosti,
dostojanstveno možete krenuti dalje u život....
Pitam kolegu: kako prolaze maturanti na ispitima i dobijam odgovor da ste zlatna djeca i doista je tako.
Ponosna sam i sretna što smo izveli još jednu genaraciju izvanrednih maturanata.

Ajla Gavranovic, prof.














S buducnoscu se suocavamo uz pomoc svoje proslosti, a
ona nam je u zadnje cetiri godine tijesno vezana za nasu, Srednju
školu za medicinske sestre- tehnicare.
Pored obaveznog i Planom propisanog, stekli smo i mnoštvo drugih
znanja i iskustava koja ce nas sigurno voditi kroz život.
Upoznali smo mnogo prijatelja i to nam je bogatstvo; bit cemo oslonac
jedni drugima.
Školo, hvala ti.

Amila Briga i Ìgor Roic
Zadovoljstvo mi je s vama podijeliti radost
povodom izlaska casopisa, koji jednim dijelom predstavlja
svojevrsnu retrospektivu naseg cetvorogodisnjeg
školovanja. Svaki komentar, kao i rijeci hvale vasih
profesora, smatrajte podrškom za istrajavanje u vašoj
misiji pozitivnog i objektivnog informiranja.

Merima Kruscica
U ovoj ustanovi sam stekla znanje, ali u isto vrijeme i
prijatelje. Nadam se da ce mi to znanje posluziti u buducnosti a
i da ce prijatelji i dalje ostati dobri prijetelji. Zahvaljujem se svim
profesorima koji su mi nesebicno pruzali znanje i podrsku .

Medina Karovic
Prosle su cetiri godine od kako smo prvi put krocili
u ovu skolu, kucu znanja. Upoznali smo mnogo
prijatelja i stekli puno znanja. Sada je došlo
vrijeme da se rastanemo, da krenemo u novi život.
U jednu ruku mi je zao, ali jedva cekam da vidim
sta me to ceka u buducnosti.

Elma Ligata

Modus Vivendi

ZANIMLJIVOSTI



SEMIR OSMANAGIC PRIMLJEN U
RUSKU AKADEMIJU PRIRODNIH NAUKA
U Moskvi je 28. maja obavljena ceremonija prijema osnivaca Fondacije
“Arheološki park: Bosanska piramida Sunca” Semira Osmanagica, za
inostranog clana Ruske akademije prirodnih nauka (RANS). Ruska akademija
prirodnih nauka je jedna od najuglednijih naucnih ustanova u svijetu. Doktorski
kandidat Semir Osmanagic primljen je u clanstvo Akademije na osnovu otkrica
bosanskih piramida i prahistorijskog tunelskog kompleksa u Visokom, te na
osnovu dosljedne primjene multidisciplinarnih
naucnih metoda u ovom geo-arheološkom
projektu. Naucni tim Ruske akademije prirodnih
nauka obavio je detaljna geofizicka, geohemijska
i seizmicka istrazivanja na podrucju Visokog,
Vratnice i Zavidovica tokom 2007. i 2008. godine
i o tome upoznao ruske akademike, navodi Fena.
Semir Osmanagic bio je gost naše Škole i održao predavanje na temu « Bosanska dolina
piramida-od vizije do realnosti»
Bez gipsa
Bijeli, teški, neudobni i ružni gips, uskoro bi mogao sasvim nestati iz upotrebe. Donedavno, jedini
nacin lijecenja lomova, bilo je dugotrajno nosenje gipsa uz mirovanje, a uskoro ce ga zamijeniti
vanjski metalni fiksatori. Nova terapija, koja se vec koristi u Velikoj Britaniji, omogucit ce povratak
normalnom nacinu zivota nakon samo 4 dana.


Stariji od stoIjeca
Najpoznatiji standardni analgetik protiv glavobolje, temperature i drugih upala, i jedan od
najproucavanijih lijekova na svijetu, Aspirin, slavi 110. rodendan. Prvi put je proizveden 6. marta
1899. u Berlinu. Godišnji prihod od prodaje ovog lijeka u svijetu dostiže 640 miliona eura.

Bezbolne injekcije
Ìstrazivaci irske biotehnološke firme Crospon su, uz pomoc tehnologije kojom se koriste
kompjuterski printeri, razvili bezbolnu metodu injiciranja lijekova. Novi uredaj lijekove injicira
preko 150 minijaturnih igala koje u kožu prodiru samo pola milimetra – nedovoljno duboko da bi
aktivirale receptore za bol koji su smjesteni 0,75 milimetara ispod povrsine koze. Ocekuje se da
ce novi uredaj, koji je vanjskim izgledom slican flasteru, pacijentima postati dostupan u roku od 3 godine.
Uredaj je opremljen i mikrocipom koji moze istovremeno kontrolirati doze vise razlicitih lijekova, te trenutak
njihovog injiciranja.
Jeste li znali da…
- Bubrezi obrade 200 litara krvi
dnevno i održavaju optimalni nivo
elemenata kao što su natrijum ili
kalijum u našem organizmu.
- Kamenac u bubrezima nastaje
taloženjem. Može biti manji od
zrna pijeska, ili pak velicine
loptice za stolni tenis. U
dvostruko vecem procentu se
javlja kod muškaraca.
- Ìdentinticni blizanci se ne mogu
razlikovati na osnovu DNK
analize, ali mogu na osnovu
otisaka prstiju.
- Starenjem, prostata postaje izvor
problema. Svaki deseti muškarac
oboli od raka ove žlijezde, a
skoro svi muškarci stariji od
pedeset godina imaju neku
komplikaciju vezano za nju.
- Digestivni trakt je dugacak kao
trospratna zgrada, tacnije oko 9
metara, od kojih 6,5 metara
otpada na tanko crijevo.
- Covjek godisnje unese u sebe
500 kilograma hrane što
odgovara težini jednog bika.
- Energija koju srce potroši za
jedan sat, mogla bi da podigne
automobil 30 centimetara od tla.
7. APRIL, SVJETSKI DAN ZDRAVLJA

Svjetski dan zdravlja (World Health Day – WHD)
slavi se 7. aprila svake godine, pod pokroviteljstvom Svjetske
zdravstvene organizacije (World Health Organization – WHO). Ovaj dan
se obiljezava kako bi se izgradila svijest o odredenoj temi koja je vezana
za zdravlje, cime bi se skrenula paznja na prioritetne oblasti koje su
briga Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Poruka ovogodišnjeg
Svjetskog dana zdravlja je: „Spasimo zivote. Ucinimo bolnice sigurnim u
urgentnim situacijama.“

Modus Vivendi

ZANIMLJIVOSTI









Koštunjavi plodovi, a narocito orasi, sadrže lineolinsku kiselinu, supstancu koja može smanjiti
nivo masnoce u krvi cime se stiti srce. Kako je rijec o namirnici velike kalorijske vrijednosti, jer
u 100 grama oraha ima cak 700 kalorija, preporucuje se samo po nekoliko jezgri izmedu
obroka.
Otrov morskog puža nastanjenog na Velikom koralnom grebenu pokraj Australije mogao bi
unijeti velike promjene u lijecenju hronicne boli, priopcili su znanstvenici sa univerziteta u
Queenslandu. "Ovi puževi love svoj plijen tako da im ubrizgaju otrov koji ih paralizira", rekla
je Jenny Ekberg iz istrazivackog tima Univerziteta. "Jedna od komponenti otrova blokira
receptore za bol. Mi smo to isprobali na životinjama i taj sastojak se pokazao vrlo
ucinkovitim", dodala je ona. Prirodni lijek za hronicnu bol mogao bi znaciti revoluciju na tržištu lijekova s
obzirom na to da dosadasnji analgetici imaju negativne popratne ucinke.


Otrov koji luci Clostridium Botulinum je jedan od najjacih i najsmrtonosnijih bakterijskih
toksina. 500 grama tog otrova je dovoljno da pobije cijelo covjecanstvo.

Otkriven lijek protiv ožiljaka
Lijek protiv oziljaka nastalih od raznih ozljedama ili operacija pokazao je obecavajuce
rezultate, stoji u istrazivanju britanskih naucnika.
U ranoj fazi testiranja avotermina, medicinskog sredstva za uklanjanje ožiljaka,
dokazano je da ubrizgavanjem lijeka pod kožu, ožiljci postaju manji vidljivi, crvenilo se
povlaci, a koza postepeno vraca glatkocu.
Rana ispitivanja lijeka na ljudskoj koži vršena su prvo na Univerzitetu u Manchesteru, a
zatim je istraživanje preuzeo biotehnološki gigant, kompanija Renovo, piše BBC.
Istraživanje je vršeno na 200 ljudi od koji je jedna grupa dobijala placebo injekcije, dok je druga grupa dobijala
injekcije avotermina. Grupa koja je dobijala avotermin pokazala je izuzetne rezultate, ožiljci su bili mnogo manji
i neprimjetniji, a dobra vijest je da avotermin pacijenti mogu poceti primati vec 48 sati nakon ozljede.

Flaster koji svjetloscu unistava stanice raka i koji se moze nositi poput prstena,
najnoviji je izum britanskih nucnika. Prema njihovim istraživanjima, hemijska
reakcija koju izaziva svjetlost flastera, uništava stanice tumora u samo 30 minuta,
dok sadašnji tretmani laserima i lampama traju i do šest sati. Osim toga, flaster je i
puno jednostavniji, jer ga pacijenti mogu nositi dok obavljaju kucanske poslove ili
idu na posao. Diode flastera se napajaju iz baterije, koju pacijent može nositi oko
zgloba.


ZANIMLJIVOSTI PREUZETE SA INTERNETA



JESTE LI ZNALI?

x Dovoljno je samo 6 minuta
dnevnog sna da se znacajno
popravi pamcenje.
x Ljudsko srce udari 3 milijarde
puta tokom života.
x Kapilar je 50 puta tanji od ljudske
dlake.
x Ukupna dužina svih kapilara, u
ljudskom tijelu, iznosi 80-90
hiljada kilometara.

JESTE LI ZNALI?

Covjek prosjecno tokom života:
¾ trepne 400 miliona puta,
¾ proizvede 40 hiljada litara urina,
¾ putem cesanja izgubi 19 kilograma kože,
¾ pred TV ekranom provede cijelih 12 godina,
¾ provede 12 godina razgovarajuci telefonom,
¾ prolije 65 litara suza,
¾ pjeske prede oko 22 hiljade kilometara.

Modus Vivendi






















































Zlatko Devic: Pogled niz Alifakovac





Pohvala djeci Sarajeva

Mi tihi, mi nježni, mi sneni, mi plavi,
Mi zlatooki, mi lakokrili,
Mi smo rodeni u ljubavi,
Mi smo oduvijek ovakvi bili.
Mi zaneseni, mi skloni pjesmi,
Mi raspjevani, vedri, cili,
Mi svjetski – hej, mi sarajevski!
Mi smo oduvijek ovakvi bili.
Naše nas pjesme vode po svijetu,
U naše se kolo svi uhvatili,
Mi zagrlismo svu planetu,
Mi smo oduvijek ovakvi bili.
Naše su ruke buketi bratstva,
Svuda smo ruže posadili,
Mi djecja carstva covjecanstva,
Mi smo oduvijek ovakvi bili.
Mi svjetski – hej, mi sarajevski!
Pridružite se svi dragi, mili,
Naša se ljubav pjeva u pjesmi,
Mi smo oduvijek ovakvi bili.

Velimir Milosevic

Modus Vivendi

MATURSKI RADOVI


Predstavljamo vam neke od uspjesnijih maturskih radova sva cetiri smjera.























































Modus Vivendi

MATURSKI RADOVI


































You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->