Slobodna Bosna 903

EVO BANKE, CIGANE MOJ: ZLATKO BAR[ ZA SB
POLICIJSKI SAT DRAGAN LUKA^ I GORAN ZUBAC
Tuìteljstvo BiH izdalo nalog za otvaranje istraga protiv direktora SIPA-e Gorana Zupca i njegovog pomo}nika An|elka Hrgi}a
KO ]E KOGA?
www.slobodna-bosna.ba
SADR@AJ
12 OLAKO OBE]ANA BRZINA
NEIZVJESNA SMJENA MINISTRA RADONÎ]A
Iz pouzdanih izvora Slobodna Bosna doznaje da poslanici SNSD-a ne}e bezuvjetno glasati za smjenu ministra Fahrudina Radon~i}a i da }e zauzvrat traìti ozbiljne ustupke bo{nja~ke strane
www.slobodna-bosna.ba
izdvajanja za bora~ku populaciju: prve 40 FELJTON ra~unice, me|utim, pokazuju da od ISTINA O SLOVENSKO-SRPSKOM najavljenih u{teda ne}e biti ni{ta, jer }e u izbornoj godini pravo na prijevremene penzije PAKTU PROTIV SFRJ ste}i vi{e od 10.000 novih vojnih penzionera Ugledni slovena~ki novinar Bla` Zgaga istraìo je potpuno nepoznate, dugo ~uvane tajne o pregovorima slovena~kog i srbijanskog dràvnog vrha neposredno uo~i raspada SFR Jugoslavije; SB }e u dva nastavka objaviti ovaj intrigantni novinarski rad koji je i prije publiciranja nai{ao na burne reakcije glavnih aktera ovih dogovora, prije svih biv{eg predsjednika Slovenije MILANA KUÂNA
28 ME\UNARODNA ZAJEDNICA
NEMO] ILI NEZNANJE?
16 SIPA POD ISTRAGOM TU@ITELJSTVA BiH

NEKA SE PRIPREME ZUBAC I HRGI]
Otvaranje istrage u Tuìteljstvu BiH protiv direktora SIPA-e GORANA ZUPCA i njegovog pomo}nika za Kriminalisti~koistra`ni odjel AN\ELKA HRGI]A silno je uzdrmalo policijski dvojac koji dvije godine, bez ikakve kontrole, rukovodi najva`nijom dràvnom sigurnosnom agencijom: Zubac je osumnji~en zbog nesavjesnog rada u slu`bi, Hrgi} je pod istragom za ratne zlo~ine
Me|unarodna zajednica u Bosni i Hercegovini odavno je postala dio problema a ne rje{enja, a dokaz za to je izgubljenost koju su pokazali u trenutku kada su po~eli protesti i kada su po~eli slati opre~ne poruke prema javnosti; u nesnalaènju su se ponovo okrenuli prema ovda{njim politi~arima ponudiv{i im tako ustvari jo{ jednom mogu}nost da pro|u neka`njeno
SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Mirha DEDI], Nidara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LONÂRI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba
32 SVE DODIKOVE PROVODAD@IJE

LOBIRANJE DO POSLJEDNJE PARE
Susret Milorada Dodika sa Vojislavom Ko{tunicom u Andri}gradu opozicija u RS-u tuma~i kao utjehu nakon {to su Dodiku propale sve veze koje su ga trebale pomiriti sa Aleksandrom Vu~i}em; na{a novinarka otkriva koga je sve Dodik angaòvao da ga pomiri sa Vu~i}em, koliko je platio svoje lobiste i koliko je taj anga`man bio uspje{an
20 EVO BANKE, CIGANE MOJ

[VICARCI I OSTALI
Direktor federalne Agencije za bankarstvo u razgovoru za SB odgovara kako su se ta finansijska institucija i on osobno na{li na udaru ogor~enih gra|ana
36 DAÎ]EV [EF KABINETA RAZBIJA NARKODR@AVU 24 ZAKON O VOJNIM PENZIONERIMA

FEDERALNA VLADA PREVARILA MMF
Kada je pro{le godine na prijedlog Vlade Federacije BiH, a pod pritiskom MMF-a i Svjetske banke, usvojen Zakon o povoljnijim mirovinama branitelja o~ekivalo se da }e nova zakonska rje{enja zna~ajno smanjiti
27.2.2014. I SLOBODNA BOSNA
SRBIJA U BANANI
Slu~aj [ari} , odnosno istraga koja se vodi protiv odbjeglog balkanskog narkobosa DARKA [ARI]A u Srbiji je aktuelizovan saslu{anjem BRANKA LAZAREVI]A, biv{eg {efa kabineta ministra policije i aktuelnog premijera IVICE DAÎ]A, koji je otkrio kontakte vrha policije sa ~lanovina najja~eg narkoklana na Balkanu; na{a novinarka pi{e o posljedicama afere koja ovih dana potresa Srbiju
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
MINI MARKET
TADI] OKOM, LAGUMD@IJA SA [OLAKOM
HEJ, PRGAVICE, RANO LJUTA (II)
Odskora{nji ljuti rivali @eljko Mitrovi} i Dragan [olak tragaju za politi~kim pokroviteljima (i) u BiH
Stopama srbijanskih tajkuna Vuka Hamovi}a i Vojina Lazarevi}a, koji su nekada prisno sura|ivali a odnedavno se èstoko tuku jedan protiv drugog za prevlast na regionalnom trì{tu elektri~ne energije, krenuli su i njihovi bliski prijatelji, @eljko Mitrovi}, vlasnik PINK televizije, i Dragan [olak, suvlasnik SBB-a i Telemacha, dva najve}a kablovska operatera u regiji. Mitrovi} i [olak tijesno su sura|ivali skoro dvije decenije, a unazad desetak mjeseci ne samo da su se poslovno razi{li nego su krenuli u me|usobni rat do potpunog istrebljenja. Naravno, zavadili su se zbog novca, mada se njihov razlaz poku{ava tuma~iti i u idejnom klju~u. Mitrovi} je navodno promijenio tradicionalni dres DS-a i odnedavno je vrlo blizak Vu~i}u i njegovom SNS-u, dok je [olak ostao
Slobodna Bosna je omakom objavila netane podatke o budetskom zahvatanju branog para bani-Ibrahimovi
ISPRAVKA KRIVOG NAVODA

Jasmila @bani} i njen suprug Damir Ibrahimovi} nisu dobili blizu dva miliona KM, nego vi{e od dva miliona KM
@eljko Mitrovi}
Prije dvadesetak dana na stranicama Slobodne Bosne objavili smo kratki tekst o nezaja`ljivim budètskim nametnicima, me|u koje svakako spadaju i rediteljica Jasmila @abani} i njen suprug Damir Ibrahimovi}, vlasnik producentske ku}e Deblokada. U tekstu smo ustvrdili da je bra~ni par @bani}-Ibrahimovi} u periodu od 2008. do 2013. godine iz budèta Fondacije za kinematografiju za svoje projekte dobio ukupno skoro dva miliona konvertibilnih maraka, ta~nije 1.904.655,20 KM. Tako|er smo ustvrdili da ukupan budèt Fondacije iznosi 2.200.000 KM - a u to, osim dugometra`nih, spadaju i dokumentarni i kratki filmovi, kao i koprodukcije i scenariji u razvoju - te da nije te{ko izra~unati kako je @bani}eva u spomenutom periodu inkasirala gotovo cijeli jedan godi{nji budèt Fondacije, odnosno dva
cjelokupna godi{nja iznosa predvi|ena za dugometra`ne filmove, {to je i vi{e nego o~igledan pokazatelj njenog povla{tenog poloàja u odnosu na ostale kolege filmske radnike iz BiH. No, u me|uvremenu, doznali smo da na{a informacija o budètskom zahvatanju bra~nog para @bani}Ibrahimovi} nije potpuno ta~na, zbog ~ega se najiskrenije ispri~avamo i na{im ~itaocima i bra~nom paru @bani}-Ibrahimovi}. Oma{kom smo, naime, previdjeli ~injenicu da je u decembru 2011. godine Vlada Federacije BiH iz budètskih rezervi ovom bra~nom paru prebacila ravno 100.000 KM, tako da Jasmila i Damir nisu do sada iz budèta dobili skoro puna dva miliona KM, kako smo ranije napisali, nego su prema do sada prikupljenim podacima dobili 2 miliona i 4.655,20 KM. (A.M.)
SLOBODNA BOSNA I 27.2.2014.
MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MILUTIN STOJÊVI]
SSSBiH - izbori
Ismet Bajramovi ponovo predsjednik
vjeran starim saveznicima i politi~kim pokroviteljima, Draganu \ilasu i Borisu Tadi}u. Rat Mitrovi}a i [olaka prenio se iz Srbije u BiH, gdje i jedan i drugi poku{avaju na}i politi~ke pokrovitelje za razvoj svog biznisa, a u tom kontekstu treba posmatrati i nedavni susret lidera SDP-a Zlatka Lagumdìje i Dragana [olaka, vlasnika novoosnovane televizije N1. (M.A.)
PASJA VREMENA
Ministar u Vladi RS-a @eljko Kova~evi} svom psu kupio traku za tr~anje
@eljko Kova~evi}, ministar industrije, energetike i rudarstva RS-a, poznat po impozantnoj imovini, slovi za jednog od omraènijih ministara u Vladi RS-a i to uglavnom zbog grabe`ljivosti. Njegova rasko{na vila u Trapistima najreprezentativniji je i najnoviji dio njegove nepokretne imovine. Pored vile, Kova~evi} posjeduje neutvr|en broj stanova, uklju~uju}i i onaj u strogom centru Banje Luke, od 150 kvadrata, vikendicu kraj Vrbanje Njegove kolege tvrde da u vikendici i danas ~uva bure viskija koje je dobio jo{ dok je radio u Carinama RS-a. Kova~evi}, ine~e izbjeglica iz Biha}a, vaì za pulena Neboj{e Radmanovi}a i u SNSD-u uìva svu njegovu za{titu. Izvori bliski Kova~evi}u za na{ list tvrde da su rekviziti koje je Kova~evi} nedavno nabavio za svog ku}nog ljubimca pre{li mjeru dobrog ukusa i uveliko prelaze u snobizam. Kova~evi} je, naime, za svog psa nabavio ku}nu traku za tr~anje kako ne bi morao da ga izvodi u {etnju! (M.D.)
@eljko Kova~evi}
MOJ DRUGAR FAHRUDIN, DRUGI TORANJ DO VRACA...

ETVRTAK, 20. FEBRUAR
Nimalo nije djelovao uvjerljivo turski premijer RECEP TAYYIP ERDOGAN dok je opovrgavao autentinost razornih, kompromitirajuih audio-snimaka na kojima se sa sinom Bilalom dogovara gdje e skloniti piljivih, zanemarivih tridesetak miliona dolara koji im se, eto, nekako, grekom, sticajem nesretnih okolnosti nalo u kunom trezoru. Ne sumnjam da e u ovom tekom trenutku po njega na prijatelj Erdogan naii na razumijevanje i solidarnost vodeih bonjakih politiara: Bakir Izetbegovi je optuivan da je zloupotrijebio politiki i moralni utjecaj svojeg oca, a Zlatko Lagumdija da je nezakonito prko po trezoru Adila Zulfikarpaia
6
Uàsne vijesti koje iz sekunde u sekundu stiù iz Kijeva, svjedo~enja o mrtvima, ranjenima, unutarnjim antagonizmima, vanjskim diplomatskim me{etarenjima, pratim na svim dostupnim televizijama, dru{tvenim mreàma, ali se nekako najvi{e oslanjam na dramati~ne, ali precizne, odmjerene izvje{taje specijalnog izvje{ta~a HRT-a JOSIPA [ARI]A. Samo prije tri-~etiri dana, dok je Josip izvje{tavao sa protesta u Sarajevu, sjedili smo u jednom restoranu, hajde da ne okoli{am, kod Minje na Sedreniku, pored nas je pro{ao neki automobil koji nisam ni registrirao, navodno bijesan i vjerojatno skup, voza~ me pozdravio, a [ari} pitao: îme se ~ovjek mora baviti da bi imao ovako skupo auto? Nemam pojma, nije me zanimalo, nisam se raspitivao, ali zbog toga neznanja nimalo nisam ponosan; pla{im se da su mi atrofirali elementarni socijalni refleksi.
spajaju od onih koji ih konfrontiraju. Ve~era{nji intervju hrvatskog premijera Milanovi}a na nacionalnoj televiziji skoro da je nepogre{iva izvorna replika nezaboravnog intervjua kojeg je Lagumdìja prije dvije godine dao Federalnoj televiziji. Uz sitnu razliku Milanovi} nije traìo da mu donesu vode. Bahati prema sugovornicima-novinarima, neodgovorni prema ~injenicama, izolirani od realnog ìvota, autisti~ni i samozaljubljeni bez pokri}a i vidnih argumenata, Milanovi} i Lagumdìja su, htjeli to oni, ili ne èljeli - prsta dva jedne ruke. Mene nije te{ko voljeti; govorim to iz vlastitog iskustva oko toga se vrti politi~ka i socijalna doktrina Milanovi}a i Lagumdìje...
SUBOTA, 22. FEBRUAR
PETAK, 21. FEBRUAR
Ne vole se, ne nju{e, ne trpe se, izbjegavaju se gdje god uzmognu lider bosanskohercegova~kog SDP-a i ministar vanjskih poslova ZLATKO LAGUMD@IJA i njegov hrvatski kolega ZORAN MILANOVI]. Poznati su mi, ali opet nedovoljno uvjerljivi, razlozi njihove netrpeljivosti. Mnogo je vi{e stvari koje ih
Povjerava mi se prijatelj iz jedne bosanske op}ine zahva}ene gra|anskim protestima, koji je srcem i du{om ljevi~ar, tih, po{ten, ~estit, smjeran ~ikica, ali odgovoran gra|anin od reda i procedure: Kaèm ovoj djeci iz Plenuma gra|ana da ne mogu istovremeno traìti i smjenu na~elnika op}ine i zastupnika u Skup{tini op}ine - ko }e usvojiti na~elnikovu ostavku, ako se raspi{a Skup{tina? Dàba, oni mi kaù da me je pregazilo vrijeme, da se ne razumijem u nove demokratske tokove. Neka im bude... Mnogo je kapitalnih pitanja, ozbiljnih, su{tinskih, dubinskih i, {to je mnogo va`nije,
nezaustavljivih procesa pokrenuto u posljednjih mjesec dana koliko traju gra|anski protesti u BiH. Ali, tako|er, nedopustivo je da budemo `rtve po~etni~kog amaterizma, politi~kog diletantizma, nezrelosti u artikuliranju, da budem otrcan do kraja opravdanih zahtjeva. êmu, sada ve} rutinska, ritualna, kanonizirana blokada sredi{ta Sarajeva od strane sto-dvjesto-petsto nezadovoljnika, ako su manje-vi{e svi zahtjevi usvojeni, ili su na putu da budu usvojeni. Opravdani zahtjevi gra|ana tako ulaze u tihi sukob sa ni{ta manje opravdanim zahtjevima nekih drugih gra|ana za slobodu kretanja, recimo. Kaè jedna novokomponirana {ala da ogor~eni gra|ani ispostavljaju zahtjeve koje ~ak ni Angelina Jolie i Brad Pitt ne bi USVOJILI. A oni su planetarno poznati po {irokogrudosti usvajanja...
NAS DVA BRATA, OBA FLERTUJEMO

Zoran Milanovi} i Zlatko Lagumdìja
NEDJELJA, 23. FEBRUAR
Zagreba~ki Ve~ernji list prepri~ava sadràj politi~kog dokumentarnog filma Hrvatska {utnja i izdaja, autora MILJENKA MANJKASA, koji se ovih dana pojavio u prodaji (naàlost, za sada samo u Hrvatskoj). Autor filma se bavio djelovanjem Kontraobavje{tajne slu`be Jugoslovenske narodne armije, KOS-a, u Hrvatskoj u godinama prije rata, tokom rata u susjednoj dràvi, pa i nakon njegovog okon~anja. U filmu svjedo~i golem broj relevantnih sugovornika, aktera, svjedoka tih krupnih povijesnih doga|aja. Posebno mi se zanimljivim ~ini svjedo~enje izvjesnog Radenka Radoji~i}a. Radoji~i} je bio nièrangiran KOS-ov operativac u Hrvatskoj, koji je najprije utekao u Srbiju, pa se vratio u Zagreb i pred tamo{njim istraìteljima danima svjedo~io o mreì KOS-ovaca u Hrvatskoj, njihovim opakim, subverzivnim operacijama. Jedna od njih je bilo i ru{enje jevrejskih objekata u Zagrebu kako bi se vlast u Hrvatskoj svijetu denuncirala kao antisemitska, fa{isti~ka. Radoji~i}, ali ne samo on, razotkrio je mreù od nekoliko stotina KOS-ovih {ti}enika u Hrvatskoj, kojima je nakon toga uskra}ena svaka mogu}nost anga`mana u institucijama dràve i op}enito javnom prostoru. Bilo je tu i pretjerivanja, neprimjerene revolucionarne pravde, primitivnog revan{izma, ali to se valjda podrazumijeva u turbulentnim vremenima. Radoji~i}ev {ef u KOS-u, navodno i jako dobar prijatelj, bio je oficir MUSTAFA ÂNDI], jedini visokopozicionirani KOS-ovac koji je vlastima BiH na po~etku rata djelomi~no razotkrio mreù KOS-ove agenture u BiH. O tome je svjedo~io u Haagu na su|enju Slobodanu Milo{evi}u. Koga je god ândi} markirao
kao suradnika tajne JNA-ovske policije, taj je napredovao u slu`bi, biznisu, politici. Recimo, popularni suradnik iz Gusinja i Plava [}epo, Fahrudin Radon~i}. [to bi rekla ona svevremenska pjesmica Novih fosila: I neka tvoj KOS-ovac iz Plava, na ramenu uspomena spava. Ili tako nekako...
UTORAK, 25. FEBRUAR

Nimalo nije djelovao uvjerljivo turski premijer RECEP TAYYIP ERDOGAN dok je opovrgavao autenti~nost razornih, kompromitiraju}ih audio-snimaka na kojima se sa sinom Bilalom dogovara gdje }e skloniti pi{ljivih, zanemarivih tridesetak miliona dolara koji im se, eto, nekako, gre{kom, sticajem nesretnih okolnosti na{lo u ku}nom trezoru. Ne sumnjam da }e u ovom te{kom trenutku po njega na{ prijatelj Erdogan nai}i na razumijevanje i solidarnost vode}ih bo{nja~kih politi~ara: Bakir Izetbegovi} je optuìvan da je zloupotrijebio politi~ki i moralni utjecaj svojeg oca, a Zlatko Lagumdìja da je nezakonito pr~ko po trezoru Adila Zulfikarpa{i}a.
PONEDJELJAK, 24. FEBRUAR
Protesti pred federalnom Agencijom za bankarstvo kojima se traì smjena (ili lin~) direktora ZLATKA BAR[A dugotrajno me drè u prometnoj blokadi. Protestuju ozloje|eni gra|ani koji su uzimali kredite u {vicarskim francima, pa sada ih moraju vra}ati u mnogo ve}em iznosima, okupljeni oko udruènja [vicarac (~udi me da ih ne predvodi kontroverzni biznismen Mirso [vicarac). Pridruìli su im se i oja|eni predstavnici udruènja prevarenih ìranata. Dugo nakon rata odràla se mantra kako je lak{e na}i Karadì}a i Mladi}a nego dvojicu ìranata, ali izgleda da to nije bilo ta~no. Ima odmah u blizini Agencije za bankarstvo ozbiljna sportska kladionica u kojoj svakog ponedjeljka barem petorica mojih poznanika gorke suze liju nad propu{tenom {ansom da zarade hiljade maraka. (Samo da je Schalke izveo prvi korner, a kineski prvoliga{ [angdong dao vi{e od dva gola u drugom poluvremenu.) Ne kladim se, ne dièm kredite, nikada nikome nisam bio ìrant, za mene je sve to skupa ista kockarsko poro~na stvar. MAR[ KU]I, ostat }e upam}en, amblematski pokli~ prvog poluvremena gra|anske pobune kojim je neustra{iva reìserka JASMILA @BANI] otpi~kala hrvatskoga premijera ZORANA MILANOVI]A. Ovi bi protesti pred Agencijom za bankarstvo mogli biti obiljeèni, prepoznati po paroli: BAR[, KU]I!
SRIJEDA, 26. FEBRUAR
VITALIJ KLI^KO, stra{ni bokser, jedan od lidera ukrajinske opozicije, poru~uje gra|anima Bosne i Hercegovine da slijede ukrajinski put i hrabro krenu u osvajanje slobode i demokracije. Danas sam, vrlo tu`nim povodom, a kakav bi drugi mogao biti na groblju Bare, vidio Gorana Bregovi}a; Goran se prije rata ne{to bio razletio oko sarajevskog bokserskog kluba @eljezni~ar. Pri~ali mi preìvjeli svjedoci kako je jedan od ozbiljnijih @eljinih boksera doìvio teàk nokaut na okr{aju sa rivalom u Srbiji. Razletili se oko zlosretnog, namarisanog, o{amu}enog, nesu|enog boksa~kog {ampiona doktori, fizioterapeuti, maseri... Uglavnom, vratili ga u ìvot, pa kada je malo do{ao sebi, pribrao se upitao: Ljudi, otkud ja u Zaostrogu?! Pouka? Evo vam je: Kakvi bokseri, takva i revolucija!
7
MINI MARKET
KEBIN DEBAR[
SVE MOE KOD BOE
Dopredsjednik Federacije BiH Mirsad Kebo proslijedio Avazu spisak zaposlenih u Agenciji za bankarstvo
Da potpredsjednik Federacije BiH Mirsad Kebo ima stanovitih problema sa zakonitim obna{anjem svoje funkcije, jasno i nedvosmisleno pokazuju nedavna de{avanja. Inspirisan svakodnevnim napisima u Avazu o nepravilnostima pri zapo{ljavanju u Agenciji za bankarstvo FBiH, zabrinuti Kebo se vrlo autoritativno obratio direktoru Agencije Zlatku Bar{u sa zahtjevom da mu se promptno dostavi spisak uposlenika ove institucije. Vjeruju}i u iskrene namjere Kebe, Bar{ je u razumnom roku uredno dostavio imena i prezimena svih 93 uposlenika Agencije. Kakve su bile namjere Kebe, ostaje tek da se vidi, ali kako nezvani~no saznajemo on je kao novoprido{li ~lan Saveza za bolju budu}nost BiH (SBB BiH) dobiveni spisak odmah proslijedio redakciji Avaza kako bi dao svoj doprinos u nastavku harange koja se danima bjesomu~no (ne)opravdano vodi protiv rukovodstva Agencije. S obzirom da su javnosti postala dostupna imena i prezimena 93 uposlenika Agencije za bankarstvo FBiH bez njihovog znanja i saglasnosti, o~ekuje se brza intervencija Agencije za za{titu li~nih podataka BiH i skoro procesuiranje odgovornih za ovaj skandalozni propust. (M.F.)
Sudija Boo Mihajlovi nije reagirao na teke optube Bojana Cvijana izreene na suenju Mladenu drali
Na pro{lotjednom su|enju Mladenu @drali zvanom Pata, optuènom za sudjelovanju u likvidaciji Milorada Todorovi}a, Radomira Jankovi}a i Esada [enderovi}a, do{lo je do verbalnog obra~una izme|u svjedoka Bojana Cvijana i tuìtelja Boè Mihajlovi}a. Bojan Cvijan je 2005., kada se u sarajevskom naselju Vraca dogodilo trostruko ubojstvo, bio na~elnik kriminalisti~ke policije u Centru javne bezbjednosti Isto~no Sarajevo i trebao je svjedo~iti o nalazima istrage koju je tada vodio. No, Cvijan se posve Boò Mihajlovi} neo~ekivano obru{io na tuìtelja Mihajlovi}a, spo~itavaju}i mu da je otkrivao povjerljive operativne informacije iz policijske istrage i doveo u opasnost policijske dou{nike ~iji je identitet njemu bio poznat. Boò Mihajlovi} na te{ke optu`be Bojana Cvijana uop}e nije reagirao (?), a bez komentara je ostao i kada mu je taj suspendirani pripadnik SIPA-e prigovorio da se kao tuìtelj proglasio nenadle`nim za sve istrage, osim za istragu protiv njega. Protiv Bojana Cvijana, kao drugooptuènog pripadnika zlo~ina~ke organizacije Darka Eleza, Tuìteljstvo BiH je podiglo optu`nicu u augustu pro{le godine. (S.M.)
OTKAZNI HARD ROCK
Vjetropir Fuad ibuki najuren iz Siemensa bez otkaznog roka

^lanu Glavnog odbora i izvr{nom sekretaru za me|unarodne odnose Saveza za bolju budu}nost (SBB) Fuadu îbuk~i}u, koji pri tome gaji i ambicije da postane dipomata, Uprava koncerna Siemens AG Austrija, kao osniva~ Siemensa BiH, 11. februara 2014. godine uru~ila je otkaz bez mogu}nosti bilo kakvog prigovora ili àlbe. Ina~e îbuk~i}, sada ve} biv{i uposlenik Siemensa, na bolovanje je oti{ao u novembru pro{le godine, odmah nakon prvog razgovora sa ~lanovima Stru~nog tima za internu kontrolu rada koji su stigli iz centrale Siemensa iz Minhena. Nakon zavr{etka istra`nog postupka Stru~nog tima za internu kontrolu potvrdio je niz te{kih poslovnih prekr{aja i dostavio prijedlog za sankcionisanje. Kao najteì prekr{aji îbuk~i}a navedeni su la`no predstavljanje, neopravdana putovanja, registriranje, a zatim poslovno uvezivanje vlastite firme sa firmom u kojoj je bio zaposlen (Siemens, op.a.). Kvalifikacije su bile tako te{ke i argumentovane da je îbuk~i} otkaz dobio po skra}enoj proceduri, u najkra}em vremenskom roku. (M.F.)
Mirsad Kebo
10
MINI MARKET
Priredila: Ma{a ]osi}
PRO ET CONTRA
PORUKA DAMIRU - PUSTI @ELJKA NA MIRU
Slaete li se s prijedlogom da se demonstrantima odredi lokacija protesta kako ne bi blokirali promet u gradu?
Ombudsmeni za ljudska prava upozorili ministra Damira Hadì}a da prestane maltretirati svog saradnika @eljka Kneèvi}a
Ombudsmeni BiH Ljubomir Sandi}, Jasminka Dùmhur i Nives Juki} poslali su 12. februara o{tro intoniranu preporuku dràvnom ministru prometa i komunikacija Damiru Hadì}u. Instituciji ombudsmana BiH ranije se obratio Hadì}ev pomo}nik u Sektoru za komunikacije i informacijsko dru{tvo @eljko Kneèvi}, protiv kojeg je ministar pro{le godine pokrenuo disciplinski postupak, a potom ga preventivno udaljio s radnog mjesta. Nakon {to su, me|utim, ~lanovi Disciplinske komisije Agencije za dràvnu slu`bu donijeli odluku u korist Kneèvi}a, ombudsmeni BiH su preporu~ili ministru Hadì}u i da odmah prestane s mobingom nad svojim pomo}nikom. Pored toga, Damir Hadì} je upozoren i da mora poduzeti sve mjere kako bi se sprije~ila viktimizacija slu`benika Ministarstva koji prijave mobing i jasno definirale njihove ovlasti i radni zadaci. (S.M.)
EMIR KADRI]
Direktor JU Studentski centar
Mi{ljenja sam da se svi problemi mogu rije{iti bez blokiranja raskrsnica, ali uz konstantne pritiske onih koje se ovo najvi{e ti~e. Demonstranti nemaju potrebu da maltretiraju svoje sugra|ane blokiranjem prometa jer je raskrsnica neophodna gra|anima za funkcioniranje i redovno izvr{avanje obaveza.
SULEJMAN KUPUSOVI]
organizovaniji da se na kraju ne bi pretvorili u teror pedesetak ljudi nad gra|anima Sarajeva.
DA
Reìser
Ukoliko èlimo biti Evropa, onda je glavna stvar da se odredi lokacija na kojoj }e se odràvati protesti. Ovo je zaista smijurija i bezobrazluk da se zbog pedesetak ljudi blokira ìla kucavica koju nisu uspjeli u ratu da blokiraju. Smatram da su svi oni koji toboè pravdaju takvu vrstu demonstracija licemjerni.
ALEKSANDAR HR[UM
Urednik Zabranjenog foruma
Slaèm se sa prijedlogom da se demonstrantima odredi lokacija na kojoj mogu odràvati proteste kako ne bi blokirali promet u gradu. U svakom ure|enom sistemu postoji odre|en prostor za demonstracije, koje se prethodno najavljuju, ne znam za{to i kod nas ne bi bilo tako.
DA
DA
LAMIJA TANOVI]
Profesor PMF-a
Mislim da bi trebalo da se odredi mjesto na kojem se ne ugroàva saobra}aj jer ipak ne{to u ovoj dràvi treba da funkcioni{e. Kada se blokira promet, onda su mnogi ljudi na gubitku i snose posljedice. Protestovati se moè, ali pod uslovom da ta lokacija koja se odredi bude dovoljno markantna a ne zaba~ena negdje daleko gdje se protesti ne vide.
[EFKO BAJI]
Projekt menadèr Care Internationala
@ARKO PAPI]
Politi~ki analiti~ar
Odre|ivanje lokacije protesta bilo bi zna~ajno ograni~avanje slobode demonstriranja. To istovremeno ne zna~i da demonstranti ne bi morali da vode ra~una o tome da ne blokiraju ~itav grad. Smatram da bi administrativna mjera u tom pogledu bila kontraproduktivna.
DA/NE
NE Svaki gra|anin ove zemlje

treba da ima pravo i slobodu da izrazi svoj stav i mi{ljenje o svemu, pa i efektima u~inka rada izabranih predstavnika vlasti. Demonstranti treba da protestuju ispred njihovih kancelarija, pa ~ak i ureda njihovih stranaka, kako bi kona~no shvatili {ta gra|ani ta~no misle. Smatram da bi protesti trebali da budu puno
NE/DA
Damir Hadì}
11
OLAKO OBE]ANA BRZINA
Iz pouzdanih izvora Slobodna Bosna doznaje da poslanici SNSD-a nee bezuvjetno glasati za smjenu ministra Fahrudina Radonia i da e zauzvrat traiti ozbiljne ustupke bonjake strane
UCJENA I ZA[TITA
Dodik za smjenu Radon~i}a traì bo{nja~ku podr{ku Zakonu o prebivali{tu!?
MOJA GRE[KA, MOJA VELIKA GRE[KA

Lider SDP-a Zlatko Lagumdìja priznao je da je savez SDP-a i SBB-a bio njegova velika gre{ka 12
NEIZVJESNA SMJENA MINISTRA RADONÎ]A

Pi{e: ASIM METILJEVI]
RADONÎ] ODBIO POZIV DA PODNESE OSTAVKU
uprotno ranijim najavama, Predstavni~ki dom Parlamenta BiH na svom posljednjem zasjedanju u februaru nije razmatrao smjenu ministra sigurnosti Fahrudina Radon~i}a, koju je prije petnaestak dana slu`beno inicirao Klub zastupnika SDA. Ta je ~injenica u politi~kim krugovima Sarajeva pokrenula glasine da se vrh SDA predomislio i odustao od smjene Radon~i}a, navodno uz uvjet da Radon~i}eva partija SBB i njegova udarna pesnica Dnevni avaz - zauzvrat odustanu od napada na SDA i svu vatru usmjere prema SDP-u. Jedan visokopozicionirani ~lan najuèg rukovodstva SDA priznao je za Slobodnu Bosnu kako postoje odre|ene nedoumice oko smjene Radon~i}a, no odlu~no demantira glasine da je SDA odustala od njegove smjene zbog kratkoro~nih strana~kih interesa, kako je to godinu ranije u~inio SDP-a, kada je bez i jednog opravdanog razloga sru{io partnerstvo sa SDA i krenuo u politi~ku avanturu sa Radon~i}em i njegovim SBB-om.
Moju ostavku ne trai narod, nego korumpirana vlast!

Na poziv predsjednika SDP-a Zlatka Lagumdìje da podnese ostavku i po{tedi nas da nepotrebno gubimo vrijeme i energiju na njegovu smjenu, Radon~i} je uzvratio da ostavku ne}e podnijeti jer to od njega ne traì narod nego korumpirana vlast. Kazao je da ostavku ne}e podnijeti i zbog jo{ jednog razloga: neka se na djelu pokaè savez Lagumdìja-Dodik, {to bi prema Radon~i}evom vjerovanju trebalo kompromitirati Lagumdìju i Izetbegovi}a jer su zarad njegovog ru{enja spremni paktirati s bo{nja~kim arhidu{manima. Radon~i} o~ito zaboravlja da je samo godinu ranije njegova stranka paktirala s Dodikom kako bi iz vlasti istisnuli SDA, dakle stranku koja je na proteklim parlamentarnim, a kasnije i lokalnim izborima osvojila najve}u podr{ku bo{nja~kog naroda.
NESPORNA PROCEDURA
Na{ sugovornik iz vrha SDA otkriva da Radon~i~eva smjena, iako ~vrsto dogovorena, ne}e i}i ni glatko ni brzo kako se ~inilo u prvi mah. Nije sporna parlamentarna procedura, budu}i da je cijeli postupak zami{ljen po identi~nom pravno-proceduralnom obrascu po kojem su nekoliko mjeseci ranije smijenjeni kadrovi SDS-a iz Vije}a ministara BiH. Istina, SDS se kasnije àlio Ustavnom sudu BiH, no njihova apelacija je odba~ena i, u ~isto formalnom smislu, smjena kadrova SDS-a izvedena je na besprijekoran na~in. Nije sporna ni podr{ka parlamentarne ve}ine. Samo dan nakon {to je Klub SDA obznanio inicijativu za smjenu Radon~i}a, stigla je podr{ka iz vrha SDP-a, koji mo`da i vi{e od vrha SDA prièljkuje detronizaciju ministra Radon~i}a. Nekoliko dana potom, oglasio se i lider SNSD-a Milorad Dodik, najavom da se njegova partija nema namjeru mije{ati u spor bo{nja~kih partija i obe}anjem da }e zastupnici SNSD-a glasati za prijedlog koji bude imao podr{ku ve}ine bo{nja~kih zastupnika. Sli~no intonirana podr{ka stigla je i iz vrha HDZ-a, koji je obe}ao principijelno glasanje, a to u
OPTU@BE ZA PAKTIRANJE S DODIKOM

Lider SBB-a Fahrudin Radon~i} optuùje Izetbegovi}a i Lagmdìju za izdaju
prevodu zna~i da ni HDZ nema namjeru arbitrirati u me|ubo{nja~kom politi~kom obra~unu i da }e podràti ve}insku (SDP plus SDA) volju bo{nja~kih zastupnika.
UCJENA SNSD-a
Pa ipak, smjena ministra Radon~i}a, kako kaè na{ sagovornik iz vrha SDA, ne}e i}i ni tako glatko ni tako brzo kako se ~inilo u prvi mah. U vrhu SDA strahuju da zastupnici SNSD-a ne}e bezuvjetno glasati za smjenu Radon~i}a, odnosno da }e zauvrat traìti neke ustupke bo{nja~ke strane, kao {to je primjerice pristanak bo{nja~kih delegata da u Domu naroda glasaju za vi{e nego sporni Zakon o prebivali{tu i boravi{tu. Ovaj zakonski
prijedlog ve} je dulje vremena kamen spoticanja izme|u srpskih i bo{nja~kih zastupnika, koji njegova rje{enja ocjenjuju na dijametralno suprotan na~in. Delegati SDA ovaj Zakon decidirano tuma~e kao poku{aj pravnog legaliziranja ratnog koncepta eti~kog ~i{}enja nesrpskog stanovni{tva s prostora Republike Srpske. Nije tajna da delegati SDA na sve na~ine poku{avaju blokirati Dom naroda Parlamenta BiH kako ovaj Zakon ne bi bio usvojen. Na ruku im ide ~injenica da je troje od ukupno pet bo{nja~kih delegata privremeno sprije~eno dolaziti na sjednice Doma naroda (S Sulejman Tihi}, Hasan Be}irevi} i Nermina Kapetanovi}, svi zbog bolesti) i da ovaj Dom ve} neko vrijeme ne
SDA odlu~na u namjeri da smijeni Radon~i}a, ali ne}e pristati na Dodikovu ucjenu
13
OLAKO OBE]ANA BRZINA

SLAMKA ME\U VIHOROVE Zakon o prebivali{tu i boravi{tu! Delegati SNSD-a vjerovatno }e insistirati da se najprije glasa o Zakonu o prebivali{tu i boravi{tu a tek potom, u zavisnosti od ishoda ovog glasanja, o smjeni ministra Radon~i}a, na {ta delegati SDA sigurno ne}e pristati - ~ak i po cijenu da Radon~i} ostane na ministarskoj funkciji do isteka mandata!
Radoni sam na braniku obespravljenog naroda!

Val protesta iz Tuzle koji je 7. februara kulminirao ru{ila~kim pohodom demonstranata u Sarajevu, Zenici, Mostaru..., prisilio je ljute politi~ke rivale, SDP i SDA, da makar privremeno potisnu u drugi plan me|usobne razmirice i udruè se u odbrani ugroènog ustavnog poretka. Njihov savez dodatno je u~vr{}en drànjem lidera DF-a @eljka Kom{i}a, koji je na po~etku podràvao proteste sve dok su bili mirni i dok nisu prerasli u ru{ila~ki pohod razularene gomile. Nakon uzmicanja Kom{i}a, Radon~i} je ostao usamljen u podr{ci demonstrantima, ~ime se prakti~no sam isklju~io iz kluba vladaju}e sedmorke.
DVIJE IZLAZNE VARIJANTE

Dodu{e, postoje barem dva na~ina da se ova ucjena SNSD-a izbjegne, odnosno da se raspakuje paket-aran`man Radon~i} za Zakon o prebivali{tu. Prvi je da Radon~i} sam podnese ostavku na ministarsku funkciju i da se na taj na~in skrati cijela procedura i izbjegne zamka neprincipijelne politi~ke trgovine preko njegovih le|a. To je me|utim manje vjerovatna opcija, jer bi ostavkom de fecto prihvatio krivicu za potpuni raspad sigurnosnog sistema 7. februara, koja mu se stavlja na teret i zbog ~ega je i zatraèna njegova smjena. Postoji i druga mogu}nost: da SDA u igru uvede neki tre}i problem i da rje{enje tog problema uslovi podr{kom srpskih delegata za smjenu Radon~i}a. Takvih problema ima nekoliko, a me|u njima je primjerice i verifikacija Me|unarodnog ugovora o finansiranju autoceste Banjaluka - Prnjavor, {to je ina~e uvjet da bi sredstva Evropske investicijske banke za ovaj projekat (nekih 160 miliona eura) postala operativna i dostupna JP Putevi RS. Ni u kom slu~aju SDA ne}e odustati od smjene Radon~i}a, ali ne}e ni pristati da njegovu smjenu plati ustupcima na {tetu dràve i bo{nja~kog naroda, kaè decidirano na{ sagovornik iz vrha SDA.
PODR[KA MIRNIM PROTESTIMA

Lider DF-a @eljko Kom{i} distancirao se od demonstracija nakon eskalacije nasilja
zasjeda zbog nedostatka kvoruma. Taj }e se problem uskoro rije{iti povratkom s lije~enja delegatkinje Nermine
Kapetanovi} i tada bi se na sjednici Doma naroda mogle na}i dvije vezane ta~ke dnevnog reda: smjena ministra Radon~i}a i
Svim graanima Bosne i Hercegovine sretan 1. mart Dan nezavisnosti!
STRANKA DEMOKRATSKE AKCIJE

14
SKANDAL NEDJELJE
Ugledni magazin THE ECONOMIST objavio je priu o mutnim poslovima grke deminerske organizacije IMI, koja je na deminiranju u BiH angaovala biveg lana Karadievog osiguranja Duana Teia, kao i biveg efa Karadieve policije Radomira Kojia
Grka deminerska firma IMI zloupotrebljavala je deminerske fondove za finansiranje zatite i skrivanja ratnog zloinca Radovana Karadia
Pi{e: MIRSAD FAZLI]
Korupcija u Gr~koj, politi~ko minsko polje, naslov je ~lanka objavljenog u posljednjem broju presti`nog magazina The Economist, u kojem se, izme|u ostalog, navodi da je gr~ka nevladina deminerska organizacija International Mine Initiative (IMI) (zlo)upotrebljavala deminerske fondove za finansiranje za{tite i skrivanja ratnog zlo~inca Radovana Karadì}a. Prema pisanju The Economista, IMI je za poslove disciplinovanja deminera u BiH angaòvao Du{ana Te{i}a, biv{eg ~lana Karadì}evog osiguranja, a ubrzo nakon toga IMI je svoje multietni~ke deminerske timove zamijenio deminerima Unipaka, kompanije bosanskih Srba koja ima bliske veze sa Karadì}evim biv{im {efom policije. The Economist je tako (re)aktivirao pri~u koja se u BiH pri~a i prepri~ava posljednjih desetak godina, a koja nikada nije do kraja ispri~ana. Du{ana Te{i}a zvanog Bato snage tada{njeg SFOR-a uhapsile su 10. januara 2004. godine na Palama u sklopu istrage vo|ene o mreì Karadì}evih pomaga~a. Ina~e Te{i}, koji je bio vrlo blizak Karadì}evom krugu ljudi, ratne godine (od 1992. do 1995.) proveo je u paravojnoj jedinici u Hadì}ima, da bi se kasnije pridruìo specijalnoj policijskoj jedinici koju je osnovao Karadì} sa zadatkom da se brine o njegovoj bezbjednosti. Kako se Karadì}ev uticaj postepeno krunio, Te{i} se suo~avao sa problemima, a u maju 1998. godine uhap{en je po nalogu tada{njeg na~elnika Uprave policije MUP-a RS-a Ljubi{e Savi}a Mauzera, zbog navodne umije{anosti u ubistvo zamjenika {efa policije na Palama Sr|ana Kneèvi}a. Nakon pu{tanja iz pritvora, seli se u Beograd, gdje po~inje raditi kao tjelohranitelj za klju~nu li~nost u srpskom nacionalisti~kom podzemlju - @eljka Ra`natovi}a Arkana. Nakon {to je ozlogla{eni paravojni lider i mafija{ki boss ubijen 2000. godine, Te{i} se vra}a u BiH
POLITIÂR S PEDIGREOM
Biv{i premijer Gr~ke George Papandreou u vrijeme finansiranja deminiranja obna{ao je du`nost ministra vanjskih poslova
gdje radi kao {ef obezbje|enja tada{njeg lidera SDS-a Dragana Kalini}a. Za Kalini}a je radio do kraja novembarskih izbora 2000. godine, a njegove me|unarodne veze datiraju s kraja 2001. godine kada je po~eo raditi, mada nezvani~no, za spomenutu deminersku nevladinu organizaciju IMI. U ovu organizaciju uveo ga je gr~ki dràvljanin koji je upravljao aktivnostima IMI-ja u BiH, Panajotis Kastoras Panos. Navodno, nakon privo|enja Te{i}a SFOR je provjeravao aktivnosti IMI-ja u BiH, ali bez ikakvih rezultata. Prema pisanju The Economista, biv{i direktor IMI-ja Kostas Tzevelekos, koji sada radi za novine socijalisti~ke PASOK stranke, zatvoren je 17. februara 2014. godine i ~eka su|enje za prevare i pronevjere. Sa druge strane, Tzevelekos je jo{ 2004. godine priznao da poznaje Te{i}a, ali je negirao da ga je on zaposlio u IMI. Te{i}a sam sreo nekoliko puta na kafi, dok je ovaj jo{ radio kao policajac, izjavio je Tzevelekos prije ravno deset godina. Nakon Te{i}evog dolaska u IMI, multietni~ki timovi za ~i{}enje mina zamijenjeni su srpskim timovima sa Pala za koje je ljude obezbijedio Unipak. Ina~e, Unipak je kompanija sa sjedi{tem na
Palama koju je vodio Karadì}ev biv{i {ef policije Radomir Koji}. Ta firma je u vi{e navrata privukla pa`nju me|unarodnih zvani~nika kao preduze}e koje odràva bliske veze sa Karadì}em. Me|utim, i nakon odlaska sa javne deminerske scene, ne moè se osporiti utjecaj koji Koji} ima u sferi (de)miniranja u BiH. Naime, danas je na direktorskoj poziciji BHMAC-a (BH Mine Action Centar) Du{an Gavran. Gavran je na tu poziciju izabran prije deset godina, tada kao kadar Ivani}evog PDP-a. Ali, bolje upu}eni izvori tvrde da je Gavrana, biv{eg oficira JNA i pukovnika Vojske Republike Srpske, na direktorsku poziciju instalirao Radomir Koji}. U ~lanku koji je 20. februara 2014. godine objavio The Economist navedeno je, izme|u ostalog, i to da su tvrdokorne pristalice PASOK stranke èstoko podràvali Srbe prilikom raspada biv{e Jugoslavije. The Economist otkriva da je otac biv{eg premijera Gr~ke Georgea Papandreoua i osniva~ stranke PASOK Andreas Papandreou osiguravao finansijsku i tehni~ku podr{ku reìmu Slobodana Milo{evi}a, a sve dok nije progla{en bjeguncem Karadì}a su sa dobrodo{licom primali gr~ki zvani~nici.
15
SIPA POD ISTRAGOM TU@ITELJSTVA BiH
Otvaranje istrage u Tuiteljstvu BiH protiv direktora SIPA-e GORANA ZUPCA i njegovog pomonika za Kriminalistikoistrani odjel ANELKA HRGIA silno je uzdrmalo policijski dvojac koji dvije godine, bez ikakve kontrole, rukovodi najvanijom dravnom sigurnosnom agencijom: Zubac je osumnjien zbog nesavjesnog rada u slubi, Hrgi je pod istragom za ratne zloine
SIPA U AKCIJI
LOVE, A ULOVLJENI
Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJÊVI]
D
16
irektor Dràvne agencije za istrage i za{titu (SIPA) Goran Zubac trebao bi, najkasnije za desetak dana, biti saslu{an u Tuìteljstvu BiH, gdje }e kona~no morati objasniti za{to je 7. februara odbio poslati pripadnike Jedinice za specijalnu podr{ku da za{tite zgradu Predsjedni{tva BiH. Nakon {to je dràvni tuìtelj Miroslav Markovi} pro{loga tjedna izdao naredbu o provo|enju istrage protiv
Zupca, direktor SIPA-e se, po prvi put u svojoj dugogodi{njoj policijskoj karijeri, na{ao u ulozi osumnji~enog lica, kojem prijeti optu`nica zbog nesavjesnog rada u slu`bi. Uporedo s otvaranjem istrage protiv prvog ~ovjeka krovne dràvne policijske agencije, tuìtelj Markovi} je uputio dopis ~lanovima Nezavisnog odbora Parlamentarne skup{tine BiH i zatraìo njihovo o~itovanje, ali }e na odgovor, po svoj prilici, jo{ pri~ekati. Predsjedavaju}i je Nezavisnog odbora @iko Kruni}, naime, odmah izjavio da }e odluku o eventualnoj suspenziji direktora SIPA-e donijeti ~lanovi novog saziva, ~ije imenovanje nije
potvr|eno, zbog zastoja u radu Doma naroda Parlamenta BiH. No, ne treba isklju~iti ni mogu}nost da rukovo|enje SIPA-om u narednim danima preuzme zamjenik direktora Marko Dominkovi}, koji je jedini ovla{ten da pokrene proceduru suspenzije Gorana Zupca.
ZUBAC [TITI HRGI]A

Prema informacijama Slobodne Bosne, zvani~no pokretanje istrage protiv odmetnutog direktora SIPA-e, koji je u posljednje dvije godine samo svojim politi~kim pokroviteljima iz sjene polagao ra~una, silno je uzdrmalo i Zupca, ali i njegovog

ISTRAGA I KONTRAISTRAGA
Direktor SIPA-e Goran Zubac formirao je dva istraìteljska tima koji provjeravaju Dragana Luka~a, nakon {to je direktora FUP-a optuìo da je glavni krivac za njegov sudski progon
VOZI, MI[KO!
Goran Zubac za svoje najblie suradnike kupio sedam novih automobila koji su plaeni 400.000 KM
Dok novinari Dnevnog avaza, slu`benog glasila dràvnog ministra sigurnosti Fahrudina Radon~i}a, svakodnevno otkrivaju koliko je novca iz federalnog prora~una dato za kupovinu novih automobila, na obnovu voznog parka SIPA-e nedavno je potro{eno 400.000 KM! Direktor SIPA-e Goran Zubac je, naime, za svoje najbliè i najodanije suradnike naru~io sedam luksuznih automobila Citroen C5, koji isporu~eni 19. februara. Tako|er prema odluci direktora SIPA-e, limuzine su na kori{tenje dobili pomo}nik direktora za Kriminalisti~ko-istra`ni odjel An|elko Hrgi}, pomo}nik direktora za Odjel unutarnje kontrole Mirza Li{inovi}, na~elnici regionalnih ureda u Sarajevu, Tuzli i Banjoj Luci Aner Hadìmahmutovi}, Jasmin Gogi} i Du{ko Drlja~a, te na~elnik Slu`be za operativnu podr{ku Zoran Glu{ac. Sedmi automobil, koji je nabavljen za potrebe zamjenika direktora SIPA-e Marka Dominkovi}a, Goran Zubac je ustupio svojoj miljenici, glasnogovornici Kristini Jozi}. Cijena jednog Citroena C5, bez tro{kova registracije, iznosila je 57.000 KM.
tim da se pored An|elka Hrgi}a na listi osumnji~enih nalazi jo{ desetak biv{ih pripadnika MUP-a, HVO-a i nekada{nje Slu`be dràvne bezbjednosti. An|elko Hrgi} je rat do~ekao kao na~elnik policije u Livnu, ali je kasnije postavljen na mjesto
inspektora za suzbijanje kriminaliteta od posebnog dràvnog interesa (?) u Odjelu za unutarnje poslove Hrvatske zajednice Herceg-Bosne. Budu}i da je istraga protiv njega i zvani~no otvorena, An|elko Hrgi} je ve}
najblièg suradnika, pomo}nika direktora za Kriminalisti~ko-istra`ni odjel An|elka Hrgi}a. Premda je udarni policijski dvojac u SIPA-i do prije mjesec dana bio izvan svake kontrole i apsolutno nedodirljiv, prvi se na udaru pravosu|a na{ao Hrgi}. Kako nam je nezvani~no potvr|eno u Tuìteljstvu BiH, naredba o provo|enju istrage protiv An|elka Hrgi}a izdata je nedavno, i to zbog sumnje da je odgovoran za vi{e zlo~ina nad srpskim civilima u Livnu. Istragu o ratnim zlo~inima u Livnu vodi Tuìteljstvo BiH, odnosno Federalna uprava policije (FUP), s
NA UDARU ZAKONA
Tuìtelj Miroslav Markovi} vodi istragu protiv direktora SIPA-e Gorana Zupca
Tuìteljstvo BiH izdalo nalog za otvaranje istraga protiv direktora SIPA-e Gorana Zupca i njegovog pomo}nika An|elka Hrgi}a, obojica }e uskoro biti suspendirani?!
17
SIPA POD ISTRAGOM TU@ITELJSTVA BiH

trebao biti privremeno suspendiran, ali ga je sve do sada {titio direktor Goran Zubac. Kada je, podsjetimo, Tuìteljstvo BiH potkraj 2007. otvorilo istragu protiv tada{njeg zamjenika direktora Grani~ne policije Vahida Alagi}a i dvojice slu`benika SIPA-e Zije Landè i Faika [page zbog sumnje da su po~inili ratni zlo~in na podru~ju op}ine Konjic, sva su trojica odlukom njihovih {efova odmah suspendirana. Sude}i, me|utim, prema izostanku reakcije direktora Gorana Zupca, on je prvi stao u za{titu kolege An|elka Hrgi}a, unato~ ~injenici da ga Tuìteljstvo BiH sumnji~i za zlo~ine nad Srbima?! Istodobno su Zubac i Hrgi} podigli sve inspektore u SIPA-i kako bi prikupili {to vi{e inkriminiraju}ih dokaza protiv zajedni~kog neprijatelja - direktora federalne policije Dragana Luka~a, kojeg optuùju da je inicirao njihov kazneni progon. U tom su smislu ~elnici SIPA-e formirali dva istraìteljska tima, jedan koji ve} mjesecima traga za dokazima o Luka~evim navodnim zlouporabama u Federalnoj upravi policije i provjerava godine njegovog radnog staà (za {to, uop}e, nisu nadle`ni), a drugi je zaduèn za ispitivanje ratne pro{losti. Inspektore koji vode istragu u FUP-u koordiniraju na~elnik Regionalnog ureda SIPA-e u Sarajevu Aner Hadìmahmutovi} (~ija supruga radi u ÎSTKE U POLICIJI
REVIZIJA RATNE PRO[LOST
Tuìteljstvo BiH otvorilo je istragu protiv An|elka Hrgi}a inspektori SIPA jo{ tragaju za dokazima koji bi mogli kompromitirat Himzu Selimovi}a
federalnom MUP-u) i specijalni istraìtelj Sla|an êrkez. Hadìmahmutovi} i êrkez nisu, dakako, nimalo slu~ajno odabrani, budu}i da obojica, kao biv{i federalni policajci, imaju svoje jatake me|u
nezadovoljnim Luka~evim kolegama. Ratnom biografijom direktora FUP-a Luka~a bavi se na~elnik Centra za istraìvanje ratnih zlo~ina u SIPA-i, biv{i policijski komesar iz Tuzle Ivica Divkovi}.
SIPA [PIJUNIRA TU@ITELJSTVO BiH

Nakon direktora FUP-a Dragana Luka~a, Goran Zubac i An|elko Hrgi} naloìli su, prije petnaestak dana, otvaranje istrage i protiv direktora Direkcije za koordinaciju policijskih tijela Himze Selimovi}a. Premda je Selimovi}, poslije paljevine zgrade Predsjedni{tva BiH, dao ostavku na sada{nju du`nost, Zupca je razbjesnio njegov istup i optu`be na ra~un direktora SIPA-e, pa je odmah formirao Specijalni tim za istragu o stradanju Srba u Gora`du 1992. godine. Na ~elo Tima je postavljena Nermina Jerkovi} (bliska prijateljica An|elka Hrgi}a), a jedan od istraìtelja je Draèn Bajagi}, ratni pripadnik MUP-a Republike Srpske iz Odreda Jahorina, specijalac tada{njeg ministra policije RS-a Tome Kova~a, koji je u julu 1995. upu}en u Srebrenicu. Istraìteljski tim za Gora`de ve} je dobio zada}u da, kako god znaju i umiju, prikupe dokaze koji bi upu}ivali na Selimovi}evu odgovornost, a sve u cilju kompromitacije najva`nijeg svjedoka Tuìteljstva BiH protiv Gorana Zupca. Pretpostavlja se, naime, da }e direktor SIPA-e biti posljednji saslu{an, nakon {to tuìtelj Miroslav Markovi} obavi razgovore sa svim svjedocima koji imaju relevantne informacije o de{avanjima 7. februara. Povjerljivi izvori iz SIPA-e otkrivaju,
Luka smijenio Edina Vranja i suspendirao inspektora Rasima Hadia

Prva `rtva obra~una direktora policijskih agencija u BiH je dugogodi{nji na~elnik Sektora kriminalisti~ke policije FUP-a Edin Vranj, kojeg je direktor federalne policije Dragan Luka~ smijenio u petak. Iako je Luka~ ve} dulje vrijeme bio nezadovoljan anga`manom Vranja i njegovim rezultatima, njihov je sukob kulminirao nakon {to je direktor FUP-a dobio informacije da je na~elnik krimpolicije povjerljivi dokument o formiranju federalnog Kriznog {taba dostavio ministru sigurnosti Fahrudinu Radon~i}u. Uz Edina Vranja, s du`nosti je suspendiran i inspektor Rasim Hadì}, koji je priznao da je dokumente FUP-a predao Edinu Garapliji, biv{em operativcu AID-a i samoprogla{enom stru~njaku za protupoàrnu za{titu. Garaplija je, opet, slu`bene informacije o Kriznom {tabu FUP-a proslijedio ministru Radon~i}u.
Edin Vranj
18

me|utim, da je Goran Zubac ve} poslao dvojicu {pijuna - Hrgi}evog voza~a Alena Petrovi}a i V asilija Kruni}a, koji diskretno nadziru ulaz u Tuìteljstvo BiH. Kruni} i Petrovi} koriste automobile Ford Mondeo i Volkswagen Tiguan , koje parkiraju prekoputa zgrade Suda i Tuìteljstva BiH, na mjesto izvan dometa sigurnosnih kamera, kako bi pratili dolazak mogu}ih svjedoka protiv Gorana Zupca. Osim vanjskog osmatranja, direktor Goran Zubac ozbiljno ra~una i na {pijunsku mreù unutar samog Tuìteljstva BiH - na biv{e slu`benike SIPA-e, koji kao istraìtelji pomaù dràvnim tuìteljima.
19
MONEY, MONEY, MONEY...
INTERVIEW
Zlatko Bar
direktor federalne Agencije za bankarstvo
u razgovoru za SB odgovara kako su se ta finansijska institucija i on osobno nali na udaru ogorenih graana
Indikativna je koordiniranost napada u Avazu i protesta ogor~enih {tedi{a i prevarenih ìranata

Razgovarao: MIRSAD FAZLI]
Da li su protesti organizovani ispred sjedi{ta Agencije za bankarstvo F BiH povezani sa uzastopnim napadima na Vas i instituciju na ~ijem ste ~elu u dnevnim novinama, preciznije u Avazu? înjenica je da ovaj medij kontinuirano vr{i pritisak na Agenciju i njene zaposlenike i, naàlost, iznosi neistinite i neprovjerene informacije kojima se obmanjuje {ira javnost. Da li su protesti povezani i organizirani na osnovu pisanja ovog lista, to zaista ne znam i ne mogu komentirati. Me|utim, ne odbacujem mogu}nost da su ovi protesti inicirani od strane pojedinaca, to~nije od pojedinih financijskih institucija koje su pod nadzorom Agencije i kod kojih smo prilikom kontrola uo~ili nepravilnosti, te ukazali i naloìli korektivne mjere, pa ~ak i podnijeli krivi~ne prijave. Da li je to dirnulo i u ne~ije politi~ke interese, to zaista ne znam. Meni je neshvatljivo da pojedinci svoje interese stavljaju iznad interesa na{e dràve i gra|ana. Koliko su ta~ne nezvani~ne informacije da dràvni ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radon~i} ima privatnoposlovne motive za napad na Vas i instituciju na ~ijem ste ~elu?
koja je od presudnog zna~aja za stabilnost i bankarskog sustava i za o~uvanje imovine stanovni{tva koje je svoj novac povjerilo bankama. Napadi na Agenciju i mene osobno mogu samo na{tetiti financijskom sustavu kao i svim gra|anima na{e zemlje, jer iza ovih napada ne stoji nikakva pravna osnova, zato zaista ne razumijem da li itko razuman moè stajati iza ovih protesta. Ponavljam pitanje, da li su napadi na Vas i instituciju na ~ijem ste ~elu uslijedili nakon {to je Agencija za bankarstvo BiH odustala od iznajmljivanja poslovnog prostora u Twist Toweru, u vlasni{tvu (biv{e) supruge Fahrudina Radon~i}a? I sami ste upoznati da je Agencija za bankarstvo ve} odre|eni period traìla privremena rje{enja sa smje{taj svojih zaposlenih. Naravno, traìli smo odgo vara ju}e prostore za najam koji bi bili {to bliè glavnoj zgradi Agencije i koji su nam bili prihvatljivi, a sve u skladu s propisima. Ovaj problem }emo u kona~nici rije{iti kupovinom zgrade. Da li je netko imao druga~ije aspiracije
ili interese, to ne èlim komentirati. Koliko su, prema Va{em mi{ljenju, opravdani protesti korisnika kredita u {vajcarskim francima, odnosno da li je i na koji na~in Agencija za bankarstvo FBiH mogla za{titi te ljude? Iako imamo puno razumijevanje za probleme sa kojima se susre}u korisnici ovih kredita, Agencija nije nadle`na za vo|enje i presu|ivanje u sporovima. Nigdje u zemljama regiona i {ire se ne spominje odgovornost regulatora u vezi sa dodjeljivanjem kredita vezanih za CHF, nego korisnici svoja prava traè putem pravosudnih institucija koje su jedine nadle`ne za ove slu~ajeve. Agencija je u okviru svoje nadle`nosti u konkretnom slu~aju obvezala Banku da izdvoji i odràva sredstva rezervi za slu~aj da sporove izgubi, a u svrhu otklanjanja rizika za poslovanje Banke i za osiguranje sredstva za isplate klijenata. Agencija za bankarstvo FBiH ne èli osporavati ni~ija prava, pa ni prava udruènja [vicarac na proteste, kao i na isticanje zahtjeva za ostavkama, oduzimanje licenci bankama i sl. s tim da sve to treba biti osnovano i imati upori{ta u zakonu. Ipak, bih javnosti postavio pitanje da li je normalnije da netko tko je uzeo kredit i iskoristio ga, isti i vrati ili da {tedi{e i ostali deponenti ostanu bez svojih sredstava, pogotovu {to su ti krediti u momentu uzimanja bili znatno povoljniji od drugih.
KUPIT ]EMO SEBI POSLOVNI PROSTOR

Vjerujte da se na takve komentare ne èlim i nemam vremena osvrtati. Cilj mi je, s obzirom na trenutna de{avanja, sve aktivnosti Agencije i svoje kao direktora usmjeriti na odràvanje stabilnosti financijskog sustava i za{tite deponenata,
20
(NE)OPRAVDANI PROTESTI: Napadi na Agenciju i mene mogu samo natetiti financijskom sustavu kao i graanima nae zemlje, jer iza ovih napada ne stoji nikakva pravna osnova
NE VR[IMO PRITISAK NI NA KOGA

Da li Vam je poznata ~injenica da su ve}ina Va{ih uposlenika uposlili svoje bliè i dalje srodnike u bankama i {ta kao direktor ~inite da sprije~ite ovaj o~igledni konflikt interesa?
[VICARCI I OSTALI
(VI[E)DECENIJSKI DIREKTOR
Zlatko Bar{, direktor Agencije za bankarsrtvo FBiH, tu du`nost preuzeo je davne 1996. godine
21
MONEY, MONEY, MONEY...

Zar ne zvu~i smije{no da se direktor neke institucije, pored brojnih obveza, treba jo{ baviti i privatnim odnosima svojih zaposlenih? U Agenciji je zaposleno 93 djelatnika i vjerujte da uop}e ne znam koliko tko ima djece, bra}e, sestara, ro|aka, niti gdje su pojedini zaposleni... Nisam dobio nikakva saznanja da je netko od zaposlenih iz Agencije lobirao kod neke banke ili utjecao na poslovnu politiku i interne akte banke prilikom prijema uposlenih. Naravno da nije u skladu sa kodeksom da bilo tko od zaposlenika Agencije vr{i pritisak na bilo koju instituciju u financijskom sustavu pod na{im nadzorom prilikom zapo{ljavanja, i molio bih, ukoliko postoje dokazi za takve radnje, da se isti dostave Agenciji. Da li su uposlenici u Agenciju primani na osnovu raspisanih natje~aja i ko su ~lanovi komisije za odabir, odnosno kako obja{njavate ~injenicu da veliki broj uposlenika Agencije na ~ijem ste ~elu ima jake rodbinsko-poslovne i strana~ke veze? Objasnit }u Vam cijelu proceduru zapo{ljavanja u Agenciji. Dakle, ako u Agenciji postoji upra`njeno mjesto koje se ne moè popuniti internim premje{tajem zaposlenog na sli~nom radnom mjestu, Agencija upra`njeno mjesto ogla{ava putem javnog konkursa, koji se provodi u skladu sa zakonom i internim aktima Agencije. Javni oglas objavljuje se u sredstvu javnog informiranja koje je dostupno na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Za svaki konkretan slu~aj komisija se bira na ad hoc osnovu gdje su predstavnici iz svih sektora Agencije. Me|utim, postoji slu~aj da se, ukoliko bude hitno i ukaè potreba, zapo{ljava i bez javnog poziva, {to je u potpunosti u skladu sa zakonskim i podzakonskim aktima. U slu~aju potrebe, Agencija je koristila i te mogu}nosti, ali i u takvim slu~ajevima MIKROKREDITNI MAKSIMUMI
Uz plae preko 10.000 KM, pojedinim rukovodiocima MKO isplaeni su i bonusi koji su iznosili i 1,2 milijuna KM.
Za{to toleri{ete isplatu enormno visokih pla}a i bonusa u stranim bankama s obzirom na ~injenicu da to u kona~nici pla}aju prezaduèna pravna lica i gra|ani FBiH? Agencija je u srpnju 2013. godine, sukladno EU regulativama donijela tri odluke, me|u kojima i Odluku o politici i praksi naknada zaposlenicima u banci koja se odnosi na sve banke sa sjedi{tem u Federaciji BiH kojima je Agencija za bankarstvo FBiH izdala bankarsku dozvolu, kao i na filijale stranih banaka, kojima je Agencije izdala ovla{tenje za rad. Me|utim, ve}i problem imamo sa zloupotrebama koje se ogledaju u nerealno i trì{no neutemeljenim pla}ama, naknadama i bonusima u neprofitnim mikrokreditnim fondacijama. U kontrolama istih smo utvrdili da su, pored pla}a koja iznose i preko 10.000 KM, ispla}eni bonusi pojedinim rukovodiocima MKO koji su iznosili i 1,2 milijuna KM. Kod jednog ~lana UO kojem je u periodu dok je obavljao poslove direktora i mjese~no zara|ivao 10.000 KM u periodu od nepune 4 godine ispla}eno je blizu 400.000 KM bonusa dok je u istom periodu 65% ljudi na platnoj listi imalo pla}u od 500 KM. Kada je isti postao predsjednik UO, pored naknada za rad u UO od 7.000 KM mjese~no (pa ~ak i kada sjednice UO nisu odràvane), istom su pla}ane premije ìvotnog osiguranja od 300.000 KM a u slu~aju njegove smrti njegovoj porodici treba biti ispla}eno 470.000 KM. Sve se to financiralo izuzetno visokim kamatnim stopama koje iznose i preko 50% te zateznim kamatama od 183% koje pla}aju socijalno ugroène kategorije stanovni{tva. Agencija je protiv istih podnijela krivi~ne prijave po nekoliko osnova kao {to je krivotvorenja slu`bene isprave, lihvarenja, zloupotrebe poloàja ili ovla{tenja i sl. Agencija je svojim rje{enjima nalagala povrate novca u MKF, razrje{enje organa za koje je utvr|eno da su poslovali suprotno odredbama Zakona o MKO i zakona o udruènjima i fondacijama. Agencija je tako|er traìla od Ministarstva financija da predloì izmjene zakona o MKO kako bi se bolje regulirala ova oblast te, na koncu, za{titili korisnici kredita. Me|utim, iako je bio u proceduri 3 godine, zakon ipak nije usvojen uslijed nedostatka kvoruma, ~ime je Agencija onemogu}ena efikasno regulirati uo~ene probleme u MKO.
kandidati su ispunjavali sve propisane uvjete. Nagla{avam, zaposlenici Agencije
su prilikom prijama ispunjavali sve zakonom propisane uvjete, a komisija za odabir je na osnovu karakteristika procjenjivala kandidate i odlu~ivala o njihovom odabiru, a ne na osnovu rodbinsko-politi~kih linija. Da li moète komentarisati rad neformalnog tijela koje se u finansijskim krugovima naziva Be~ka inicijativa, u ~ijem radu u~estvuju predstavnici banaka ~iju su vlasnici van BiH, guverner Centralne banke BiH i Vi kao direktor Agencije za bankarstvo i za{to u radu inicijative ne u~estvuju tzv. doma}e banke, te o {ta su bili zaklju~ci susreta ~lanova tzv. Be~ke inicijative u Sarajevu i Be~u? Be~ka incijativa je daleko {iri pojam i tu su uklju~ene sve zemlje regije kao i zemlje iz kojih potje~u banke kao i me|unarodne financijske institucije (MMF,
[VICARCI PRED AGENCIJOM

Porosvjedi korisnika kredita u {vicarskim francima pred Agencijom za bankarstvo FBiH koji su, izme|u ostalog, traìli i smjenu Zlatka Bar{a 22
[VICARCI I OSTALI
na{em gospodarstvu. [to se ti~e povrata sredstava uzetih na ino trì{tu ili kod svojih matica, nijedan regulator nema pravo da zabranjuje povrat po njihovoj dospjelosti, pogotovo ako je razina likvidnosti na visokom stupnju kako {to je slu~aj kod na{ih banaka.
NEMA FIKTIVNE DOKAPITALIZACIJE

Da li su ta~ne informacije da su dokapitalizaciju lokalnih banaka ino banke izvr{ile tzv. fiktivnim kapitalom odnosno kapitalom koji je upla}en izvana i ponovo vra}en u zemlju/zemlje iz koje je vlasnik/vlasnici ino banke? Dokapitalizacija banaka u F BiH nije vr{ena fiktivnim kapitalom, kako navodite, i o tome postoje i dokazi. Zapitajte se samo odakle stalni rast kreditnih plasmana ako su sredstva fiktivna odnosno izvu~ena iz zemlje.
DVOJAC BEZ KORMILARA

Direktor Agencije za bankarstvo FBiH Zlatko Bar{ i njegov zamjenik Nedàd Tuce
EU, EBRD i IFC), a u sklopu toga je u Be~u potpisana tzv. Be~ka inicijativa, sporazum s predstavnicima {est me|unarodnih bankarskih grupacija koje djeluju u BiH (Raiffeisen International, Hypo Alpe-Adria International, Uni Credit Bank Austria, Volksbank International, Intesa Sanpaolo International i NLB group). Sporazum su naknadno potpisale jo{ tri bankarske grupacije koje posluju u BiH (ProCredit Bank, Sparkasse Bank i Turkih Ziraat Bank). Ovim Sporazumom, bankarske grupe potpisnice su se obvezale da }e izloènost prema BiH zadràti na razini izloènosti iz prosinca 2008. godine i nastaviti svoje aktivnosti kao i prije financijske krize, te da }e pokazatelje adekvatnosti kapitala i likvidnosti odràvati iznad propisanih okvira. Aktivnosti u vezi s ispunjavanjem obveza preuzetih potpisivanjem ovoga Sporazuma, u proteklom razdoblju provodila je CBBiH, u suradnji s entitetskim agencijama za bankarstvo i uz podr{ku MMF-a. Zbog novog vala krize u eurozoni, koji se odvija od kraja 2011. godine, kreditne krize kao i smanjenja zaduènosti bankarskih supsidijara kod svojih mati~nih banaka, pokrenuta je tzv. Be~ka inicijativa 2.0, sa ciljem da se procesom razduìvanja bankarskih supsidijara upravlja na na~in da bi se smanjio sistemski rizik za zemlje u kojima oni posluju. Tako|er, cilj je bio uspostaviti bolju koordinaciju izme|u dràva u kojim je sjedi{te bankarskih grupacija (home supervizora) i dràva u kojem te bankarske grupacije posluju (host supervizora), kako bi se potencijalni problemi prekograni~ne financijske stabilnosti brè rje{avali i vr{ila koordinacija politika i akcija, a posebno u podru~ju nadzora, u najboljem zajedni~kom interesu home i host supervizora.
PROVJERA: Financijska policija je u Agenciju ula po nalogu Kantonalnog tuiteljstva. Predmet provjere je bila prodaja Una banke, poslovanje MKF Sunrisea, kupovina automobila za potrebe Agencije, kupovina poslovnog prostora, kartice knjigovodstva i prijem zaposlenika
Za{to kao regulator ne propi{ete rigoroznije uslove i standarde za kontrolu izno{enja kapitala iz BiH od strane ino banaka koje su ~lanice Be~ke inicijative? Banke u FBiH su sigurne i stabilne, pogotovo kad pogledamo nivo dokapitaliziranosti, rezervacije za gubitke ili likvidnosti. Svi parametri su daleko iznad me|unarodnih standarda. Dakle, nijedna od banaka nije u situaciji koja bi trebalo da izaziva bilo kakve rigoroznije uvjete za kontrolu izno{enja kapitala ili reakcije od strane Agencije. Na{e financijsko trì{te je povezano sa me|unarodnim financijskim trì{tima i mehanizmi prelijevanja postoje, ali za primjer }u re}i da }e najve}i procent dobiti banaka, dakle iznad 80 % upravo ostaje u na{oj zemlji i nisu se dijelili putem isplate dividendi. Nagla{avam da je vrlo vaàn elemenat taj {to su filijale stranih banaka u BiH zapravo doma}e banke osnovane od inostranih osniva~a. To je sve davalo ja~u podr{ku inostranih banaka
Koja institucija prema Zakonu o agenciji za bankarstvo F BiH vr{i reviziju finansijskih izvje{taja Agencije? Federalni ured za reviziju je zauzeo stav po{to nismo prora~unska institucija da oni nisu nadle`ni za vr{enje revizije. Ipak smo se mi i zbog toga, a i po preporuci me|unarodnih institucija koje su pomogle osnivanje Agencije (USAID-a), prilikom odabira revizije odlu~ili za renomirane me|unarodne revizorske ku}e da nam vr{e reviziju. Na osnovu ~ijeg naloga su inspektori Finansijske policije FBiH u{li u Agenciju za bankarstvo FBiH i {ta je predmet njihove provjere? Financijska policija je u Agenciju u{la po nalogu Kantonalnog tuìteljstva. Predmet ulaska odnosno provjere je bio postupak vezano za prodaju Una banke, poslovanje MKF Sunrisea, kupovina automobila za potrebe Agencije, kupovina poslovnog prostora, kartice knjigovodstva i prijam zaposlenika u Agenciji. Mislim da sve ove aktivnosti jedino imaju za cilj da umanje efikasnost i neovisnost rada Agencije, {to naravno ne}emo dozvoliti. Prilikom ovih kontrola nisam upoznat da su utvr|ene bilo kakve nepravilnosti u radu Agencije. Ukoliko se utvrde bilo kakve nepravilnosti, Agencija }e se pridràvati odgovaraju}ih, zakonom propisanih mjera. Da li je ta~na informacija da su Va{a mjese~na primanja preko 8.000 KM? Moja mjese~na primanja su polovica od zakonom dozvoljenih. Zakon dozvoljava da direktor moè imati pet prosje~nih pla}a koje se ostvaruju u Agenciji, a ja imam pla}u u iznosu od 2,6 prosje~nih plata. Parlamentu sam dao informaciju o pla}i i njenoj visini.
23
ZAKON O VOJNIM PENZIONERIMA
NOVIM ZAKONOM DO VOJSKE NOVIH GLASAÂ

Federalna Vlada u dodatna prava uvodi armiju novih vojnih penzionera, njihove }e penzije godi{nje Zavod MIO ko{tati 40 milijuna KM!!!
24
FEDERALNA VLADA PREVARILA MMF
Kada je prole godine na prijedlog Vlade Federacije BiH, a pod pritiskom MMF-a i Svjetske banke, usvojen Zakon o povoljnijim mirovinama branitelja oekivalo se da e nova zakonska rjeenja znaajno smanjiti izdvajanja za boraku populaciju: prve raunice, meutim, pokazuju da od najavljenih uteda nee biti nita, jer e u izbornoj godini pravo na prijevremene penzije stei vie od 10.000 novih vojnih penzionera
u{teda, prve ra~unice pokazuju da je federalna Vlada ponovno prekr{ila obe}anje, budu}i da }e u izbornoj godini dodatna prava ste}i cijela armija novoprido{lih prora~unskih korisnika. Prema podacima iz decembra 2013., u federalni Zavod MIO pristiglo je blizu devet tisu}a zahtjeva za mirovine, ali se ta brojka svakodnevno pove}ava. Rje{enja za nove umirovljenike ve} se spremaju, iako se ne zna ni kada }e, niti iz kojih sredstava po~eti isplata penzija. proteklih godina stekli prava na mirovinu prema tri uredbe federalne Vlade, primanja umanjena od 30 do 50 posto. Javna rasprava po zahtjevu za utvr|ivanje ustavnosti Zakona odràna je 17. i 18. decembra pro{le godine, ali odluka Ustavnog suda Federacije BiH, mada je bila najavljena sredinom februara, jo{ uvijek nije objavljena. Stoga su ~lanovi Koordinacije udruènja u Federaciji BiH koji zastupaju interese vojnih penzionera nedavno uputili hitan dopis predsjednici Ustavnog suda Kati Senjak izraàvaju}i sumnju da bi Sud mogao ustuknuti pred politi~kim pritiscima. Traìmo da Ustavni sud FBiH odmah objavi odluku u ovom predmetu, vode}i ra~una da su oni osnovni faktor u za{titi ustavnosti i zakonitosti u Federaciji BiH. Molimo Vas da najozbiljnije shvatite ovaj na{ zahtjev, jer je 10.500 pripadnika ove populacije na ivici strpljenja i nemogu}e je predvidjeti njihove postupke. Ve} smo jednom sprije~ili okupljanje ove populacije ispred Ustavnog suda FBiH, a za budu}a doga|anja ne snosimo nikakvu odgovornost, zaprijetili su vojni
MANJE JE VI[E
Primjena Zakona o prijevremenim povoljnim mirovinama obustavljena je, naime, nakon {to su predstavnici nekoliko braniteljskih udruga Armije BiH i HVO-a, uz podr{ku 27 izaslanika u Domu narodna federalnog Parlamenta (iz SDA i HDZ-a) i predsjednika Federacije BiH @ivka Budimira, od Ustavnog suda FBiH zatraìli ocjenu ustavnosti ukupno trinaest ~lanova Zakona. Spor je pokrenut jer su prema novim zakonskim rje{enjima za vi{e od deset tisu}a vojnih penzionera, koji su
VOJNI VOJNI UDAR UDAR

Prema Prema podacima podacima iz iz decembra decembra 2013., 2013., u u federalni federalni Zavod Zavod MIO MIO pristiglo pristiglo je je blizu blizu devet devet tisu}a tisu}a zahtjeva zahtjeva za za mirovine, mirovine, ali ali se se ta ta brojka brojka svakodnevno svakodnevno pove}ava pove}ava
Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJÊVI]
akon o prijevremenom povoljnijem umirovljenju biv{ih pripadnika Armije BiH i HVO-a, koji je u Parlamentu Federacije usvojen prije godinu dana, ne samo da ne}e donijeti najavljene u{tede, nego }e Federalni zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje opteretiti za najmanje deset tisu}a novih umirovljenika!!! Premda je Zakon o prijevremenim povoljnim mirovinama branitelja donesen pod pritiskom Me|unarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke, radi navodnih
DISKRIMINACIJA VOJNIH PENZIONERA

Novim zakonom su smanjene mirovine za vi{e od 10.000 vojnih penzionera 25
ZAKON O VOJNIM PENZIONERIMA

umorovljenici, navode}i da je Ustavni sud Federacije BiH podlegao politi~kim pritiscima aktualne vlasti, ali i OHR-a, MMF-a i Svjetske banke. U odgovoru koji je Udruènju vojnih penzionera pro{log tjedna poslala predsjednica Ustavnog suda FBiH Kata Senjak, odba~ene su sve optu`be o navodnim politi~kim pritiscima. Ustavni sud Federacije BiH je do sada, a i ubudu}e }e donositi odluke bez bilo kakvih uticaja od strane zakonodavne i izvr{ne vlasti, ili bilo kakvog uticaja me|unarodnih organizacija, napisala je predsjednica Ustavnog suda FBiH, napominju}i da na kona~nu sudsku odluku, jednako tako, ne}e utjecati ni prijetnje masovnim demonstracijama biv{ih boraca. No, unato~ rezolutnom odgovoru sutkinje Senjak, posve je jasno da je objava sudske odluke, nakon prosvjeda 7. februara, do daljnjeg prolongirna, upravo zbog bojazni od novih demonstracija.
LA@NA OBE]ANJA
Iako je premijer Nermin Nik{i} uvjeravao MMF da }e izdvajanja za bora~ku populaciju biti smanjena, tro{kovi }e u kona~nici biti pove}ani
PREDIZBORNA KUPOVINA BORA^KIH GLASOVA

Prema usvojenim zakonskim rje{enjima koje je predloìo resorni ministar za pitanja branitelja Zukan Helez (SDP) a njegove strana~ke kolege u federalnoj Vladi podràle, drasti~no rezanje bora~kih privilegija bit }e provedeno samo kada su posrijedi ratni pripadnici Armije BiH i HVO-a, koji su prijevremene mirovine dobili u vrijeme vladavine SDA i HDZ-a. Kako, me|utim, isti Zakon stvara pretpostavke za prijevremeno umirovljene jednakog broja biv{ih boraca, ispada da su primanja sada{njih deset i pol tisu}a vojnih penzionera smanjena kako bi SDP-ovi ministri, nekoliko mjeseci prije izbora, u mirovinu poslali jo{ toliko pripadnika braniteljske populacije i, za pretpostaviti je, svojih budu}ih bira~a. Zakon o prijevremenom povoljnijem SVE PO ZASLUGAMA
umirovljenju branitelja odnosi se na biv{e pripadnike Armije BiH, HVO-a, HOS-a, MUP-a RBiH i MUP-a Herceg-Bosne i obuhva}a vi{e kategorija. Tako pravo na povoljnije umirovljenje mogu ostvariti pripadnici policije (u razdoblju od septembra 1991. do kraja decembra 95.) koji su najmanje 12 mjeseci obavljali du`nost i poslove zapovjednika, komandira i na~elnika u specijalnim postrojbama, stanicama policije ili centrima slu`bi bezbjednosti MUP-a RBiH i MUP-a HZHB. Osim policajaca, prema novom Zakonu uvjete za prijevremenu mirovinu ispunjavaju i svi nekada{nji pripadnici Vojske Federacije BiH kojima je slu`ba prestala 2001., dràvni slu`benici i namje{tenici biv{eg federalnog Ministarstva obrane koji su otpu{teni godinu dana
Penzija generala Atifa Dudakovia je za 800 KM nia od penzije generala Sifeta Podia
Premda je te{ko prognozirati kakvu }e odluku donijeti Ustavni sud FBiH, ~injenica je da su novim Zakonom o prijevremenom povoljnijem umirovljenju vojni penzioneri iz Vojske Federacije diskriminirani u odnosu na njihove kolege koji su slu`bu nastavili u Oruànim snagama BiH. Predstavnik Udruènja penzionera vojnih osiguranika, koji je zamolio da ostane neimenovan, nepravdu koja im je nanesena novim zakonskim rje{enjima ilustrirao je visinom mirovina dvojice umirovljenih generala Armije BiH Atifa Dudakovi}a i Sifeta Podì}a. Ratni komandant Petog korpusa ARBiH i poratni zapovjednik Vojske Federacije Atif Dudakovi}, prema novom Zakonu, prima mirovinu koja iznosi oko 1.400 KM, i za oko 800 maraka je nià od mirovine generala Sifeta Podì}a, koji je bio na~elnik Zajedni~kog {taba Oruànih snaga BiH.
kasnije, ukoliko su u godini otpusta napunili 40 godina ìvota, imali 20 godina radnog i tri godine ratnog staà. Pravo na starosnu mirovinu prije navr{enih 65 godina (u iznosu najniè mirovine) dobili su i branitelji koji su najmanje tri godine proveli na boji{nici, koji imaju najmanje dvadeset godina radnog staà, pod uvjetom da su u posljednjih dvanaest mjeseci bili prijavljeni u Slu`bi za zapo{ljavanje. Budu}i da }e ova kategorija boraca, kada im se od godina starosti oduzme vrijeme provedeno u ratu, u prijevremenu starosnu mirovinu odlaziti i prije nego {to napune 60 godina, nema sumnje kako }e oni biti najbrojniji me|u novim penzionerima, kao i da }e se njihov broj svake godine pove}avati. Do po~etka decembra je u federalni Zavod MIO, samo po tom osnovu, stiglo vi{e od 3.500 zahtjeva za mirovine. Nakon demobiliziranih boraca koji su proteklih godina bili bez stalnog posla, pravo na najniè mirovine dobili su i svi ratni vojni invalidi ~iji je procenat invalidnosti 60 posto i vi{e, ali pod uvjetom da su ranjeni na borbenim zadacima. Broj zahtjeva za privremeni odlazak u mirovinu ratnih vojnih invalida tako|er je prema{io tri tisu}e. Za sada je najvi{e zahtjeva za prijevremene mirovine upu}eno iz Tuzlanskog kantona (vi{e od 1.500) i Zeni~ko-dobojskog kantona (preko 1.300). No, ~ak i da svi novi vojni penzioneri dobiju pravo na najniù starosnu mirovinu, koja trenuta~no iznosi 326 KM, a jasno je da }e nemali broj primati i dvostruko ve}e penzije, primjena Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju mjese~no }e ko{tati najmanje 3,2 milijuna KM, odnosno na godi{njoj razini preko 39 milijuna maraka?!
26
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Ministarstvo rada i socijalne politike
Svim graanima Bosne i Hercegovine ~estitamo Dan nezavisnosti!
ME\UNARODNA ZAJEDNICA
Meunarodna zajednica u Bosni i Hercegovini odavno je postala dio problema a ne rjeenja, a dokaz za to je izgubljenost koju su pokazali u trenutku kada su poeli protesti i kada su poeli slati oprene poruke prema javnosti; u nesnalaenju su se ponovo okrenuli prema ovdanjim politiarima ponudivi im tako ustvari jo jednom mogunost da prou nekanjeno
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]
i{e od dvije sedmice gra|ani {irom Bosne i Hercegovine na razne na~ine izraàvaju svoje nezadovoljstvo. Doma}i politi~ari, prema kojima je usmjeren bijes oja|enih gra|ana, prave se da ~uju {to im govore. Me|unarodna zajednica, uklju~uju}i i Europsku uniju (EU) koja je jo{ uvijek ima u rukama mehanizam poluprotektorata, pak, kao da nije na{la svoj glas ni poziciju koju bi mogla zauzeti, mada su mogli i trebali pokazati odgovornost. Ne vidim jasnu artikulaciju bilo koje vlade unutar EU, osim poruka da treba slu{ati gra|ane, kaè politi~ki analiti~ar Kurt W. Bassuener: Ono {to vidim su razli~iti stepeni konfuzije i nemo}i, a ne neko jasno promi{ljanje. Pesimisti~an je i Zlatko Dizdarevi}, dugogodi{nji novinar i diplomata, koji kaè kako me|u gra|anima BiH sigurno ima onih koji bi mogli na}i rje{enje, ali to nije pitanje na{ih individualnih kapaciteta. Za to je potreban sistem, organizacija, funkcionalna dràva koju nemamo a ne daju nam da je napravimo.
MOJ DRAGI PRIJATELJ VALENTIN

Neposredno nakon po~etka protesta u BiH, grupa intelektualaca iz cijelog svijeta uputila je otvoreno pismo upozoravaju}i da i pored brojnih upozorenja koja su
28
NEMO] ILI NEZNANJE?
STANJE U BiH JE PRIÂ ZA LU\A^KU KO[ULJU

Kurt W. Bassuener: Ono {to vidim su razli~iti stepeni konfuzije i nemo}i EU, a ne neko jasno promi{ljanje
napretka na putu ka EU i u pogledu ispunjavanja uslova za zatvaranje OHR-a. Na pitanje {ta moè i da li }e ne{to uraditi me|unarodna zajednica, Inzko kaè: Me|unarodna zajednica moè pomo}i, ali glavna odgovornost je na BiH i njenim liderima. Jako je mlaka i reakcija koja je do{la iz ureda {efa EU delegacije i EU specijalnog predstavnika u BiH Petera Sorensena, koji je poru~io kako je bio i ostao spreman da ponudi Bruxelles b svoju asistenciju i posredni{tvo, te je podsjetio da to ve} rade kroz takozvani strukturalni dijalog u oblasti pravosu|a, ~iji efekat niko u BiH ne vidi. Istovremeno, dok javno upozoravaju doma}e politi~are da slu{aju narod, a narod da kaè sve {to ima re}i, ~elnici EU-a ponovo za partnere biraju ove prve, a kao da ni sami ne slu{aju {ta gra|ani imaju re}i. Tokom svoje posjete Sarajevu [tefan Fle, europski komesar za pro{irenje kojem se mandat zavr{ava za oko dva mjeseca, izrazio je razo~arenje zbog neuspjeha da se postigne dogovor oko provo|enja odluke Sejdi} i Finci, {to je klju~ni uslov za dalji napredak ka EU. Fle je najavio i povla~enje EU iz posredovanja da se prona|e rje{enje, te je objavio kako je na doma}im politi~arima i institucijama da to urade, a ako ne, Vije}e ministara vanjskih poslova EU i Vije}e Europe }e reagovati. Moram naglasiti veoma jasno: na{a predanost da vidimo BiH kao dio EU je tu i nije nimalo oslabila.
VALENTIN INZKO
Moj dragi prijatelj Valentin
ukazivala i na druge probleme u BiH, me|unarodna zajednica nije prestala posmatrati situaciju kroz prizmu etnonacionalnih sukoba. Korupcija, pove}anje broja nezaposlenih, nefunkcionalnost postoje}eg sistema ustanovljenog mirovnim sporazumom, ~esto su spominjani, ali nikada nisu naveli me|unarodnu zajednicu da djeluje, osim {to su brojnim nevladinim organizacijama davali novac za projekte koji te{ko da su (pokazuje se sada) imali zaista nekog uticaja. Kada su po~eli protesti, me|unarodna zajednica, na ~elu sa Uredom visokog predstavnika (OHR), bila je, blago re~eno, zata~ena. Prva reakcija do{la je od britanskog ministra vanjskih poslova Williama Hagua, koji je proteste nazvao bu|enjem. Neke druge diplomate su potom poslale upozorenja da je rije~ o ozbiljnom problemu kojem se hitno mora dati sva pa`nja. Istovremeno, EU lideri su po~eli spominjati i mogu}nost davanja jo{ novca za BiH, koji bi naravno zna~io podr{ku institucijama koje ne funkcioni{u, a ne gra|anima. Zanimljiva ideja je do{la od nove
~lanice EU Hrvatske, odnosno tamo{nje ministrice vanjskih poslova Vesne Pusi}, koja je predloìla da bi jedno od mogu}ih rje{enja za BiH bilo zauzimanje specifi~nog pristupa. Hrvatsko je stajali{te da se za BiH osmisli specifi~an model pribliàvanja EU, izjavila je dodav{i da bi se na taj na~in mogla rije{iti neka otvorena pitanja, izme|u kojih je i Sejdi}-F Finci. Visoki predstavnik Valentin Inzko je reagovao najavljuju}i kako bi Austrija mogla pove}ati broj svojih vojnika u BiH ako stanje eskalira, izjava koja ga je, kaù u diplomatskim krugovima u Sarajevu, dovela korak bliè kraju mandata na kojem je, kaù, ionako predugo. Potvrdu da Inzko nema podr{ku u Briselu analiti~ari ali i strane diplomate u BiH vide u izjavi Catherine Ashton: Mislim da Valentin, moj dragi prijatelj, govori o hipoteti~noj situaciji. Inzko, ~iji ured smo kontaktirali sa molbom za intervju, nije imao vremena za razgovor za Slobodnu Bosnu, a u intervjuu za jedan od dnevnih listova u BiH, pak, tvrdi da je posljednjih godina bilo malo
POTPUNO PERVERZNA SITUACIJA

Do{li smo do potpuno perverzne situacije {to se ti~e me|unarodne zajednice u BiH, prije svega EU, kaè Zlatko Dizdarevi} komentari{u}i odsustvo reakcije na pogor{avanje situacije u BiH: Stvorili su mehanizam koji jeste zaustavio rat, ali nije dovr{io mir i koji ne moè da funkcioni{e. I na to sve, dolazi za mene jedna politi~ka perverzija - nama kaù na|ite rje{enje pa }emo se mi sloìti s tim. Pisac i politolog Igor [tiks konstatuje kako me|unarodna prisutnost u BiH ve} dvadeset godina osim stabilnosti, koja je
29
ME\UNARODNA ZAJEDNICA
bila njezin cilj, nije donijela puno vi{e. Ljudi su o~ekivali da }e me|unarodna zajednica, s obzirom da se radi o poluprotektoratu, imati mjere koje }e unaprijediti ìvot bosanskohercegova~kih gra|ana, da }e umanjiti utjecaj elita, da }e doista pruìti neku vrstu i ekonomske pomo}i i u rekonstrukciji i u razvoju zemlje. Ni{ta od toga se nije dogodilo. Vidjeli smo i sami da su svi bili zbunjeni ovom situacijom i da i dalje ne znaju kako da se odrede prema njoj. Bassuener je tako|er vrlo kriti~an te kaè kako mu se ~ini da u Bruxellesu nema volje da primijete kako pristup koji imaju prema na{oj zemlji ne djeluje. Vidimo samo spoticanje. On, kao i mnogi drugi analiti~ari, ocjenjuju zanimljivim prijedlog Hrvatske, te napominje kako je veliku barijeru za napredovanje BiH ka EU stvorio Bruxelles u trenutku kada je provo|enje odluke Sejdi} - Finci postavio kao uslov za dalji napredak. Mislim da je razlog zbog kojeg su to u~inili jer su vjerovali da se to moè uraditi relativno lako i brzo. No, nije da se vrijeme jedino gubilo zbog tog uslova nego i zbog na~ina na koji je vlada strukturisana i ~injenice da ovi ljudi ne èle reforme. On, pak, odbacuje izri~itu odgovornost me|unarodne zajednice te kaè da je strukturisanje vlasti kakva jeste ra|eno u koprodukciji sa doma}im liderima. Mislim da je na prvom mjestu tako strukturisano zbog toga jer su politi~ke partije koje su potpisale Dayton èljele da stvari budu takve, ali je to prihvatila me|unarodna zajednica. Tako da ne èlim da prihvatim argument da su problem stvorili stranci, pa neka ga oni i rije{e. Ali, svakako imamo interes da se to popravi i potencijalno imamo jako bitnu ulogu koja moè biti katalizator, a koju sada ne igramo. On nagla{ava i kako trenutno razli~ite zemlje imaju opre~ne ideje kako pristupiti rje{avanju situacije u BiH. Amerikanci i Nijemci imaju razli~it stav kako pristupiti rje{avanju svega u BiH, ali ima i puno razli~itih mi{ljenja unutar EU. Njema~ka pozicija do danas je okrenuta prema stabilnosti, ne èle vidjeti destabilizaciju i zato }e radije davati novac kroz razne fondove, MMF. Njema~ka i Francuska su jako protiv zaustavljanja fondova IPA, iako BiH ne ispunjava uslove. I to je politika bez mozga. Kao takva nije okrenuta ka promjenama nego odràvanju stanja. Bassuener ukazuje i na fundamentalna neslaganja izme|u ~lanica Vije}a za implementaciju mira u BiH: S jedne strane su Britanci, Amerikanci, Turci, Holan|ani, Kana|ani i Japanci koji misle da me|unarodni anga`man u BiH ne treba da prestane, a sa druge Nijemci i Francuzi, Italijani, te UN institucije i Rusija koji
30
ME\UNARODNE REALNOSTI I POLITIKA
Ko god da se bavi nama nee to raditi zbog nas nego zbog sebe
Zlatko Dizdarevi} kaè i da postoji mogu}nost da EU ne èli da se ja~e uklju~i jer mi nismo jo{ postali njihov problem: Ko god da se bavi nama ne}e to raditi zbog nas nego zbog sebe, dakle onda kada postanemo njihov problem. To su me|unarodne realnosti i logika. A kako moèmo postati njihov problem? Jedino destabilizacijom regiona. Prema onom {to se sada de{ava imaju dosta cini~an i rekao bih bezobrazan i nerealan odnos. Ali, ako se ovo {to se sada de{ava u BiH i ugasi, {to neki predvi|aju, za godinu dana }e buknuti na mnogo gori na~in. Pa kada bukne, kada budemo imali 100.000 ljudi na ulici, kada se pojavi zaista ru{ila~ka energija, koja postoji ali se kr~ka unutra, a i te kako ima osnova i razloga za nju, pa kada to krene da se preliva na Srbiju, Hrvatsku i ne znam koga, e onda }e to biti njihov problem. Dakle, oni ili nisu svjesni u svoj svojoj lijenosti, neinventivnosti, uljuljkanosti o ~emu se ovdje zapravo radi, ili su svjesni da je ovo nedovr{en projekt, a da je ono {to je zavr{eno zasnovano na pogre{nim premisama.
ZLATKO DIZDAREVI]
@ivot u lu|a~koj ko{ulji
smatraju da je vrijeme da OHR i EUFOR napuste zemlju. I tako smo se zaglavili u sredini. OHR je potpuno inertan. Prava logika koja bi trebala prevladati, ali za sada se to ne de{ava, jeste da sve dok postoji Dejtonski ustav sa svim problemima u njemu, potreban je taj vanjski mehanizam. Ljudi traè odgovornost koje ovdje nema jer je pravosudni sistem suspregnut. Imate la`nu demokratiju koja je ustvari oligarhija, ali svi se prave da je demokratija, nema prostora za gra|ane da kontroli{u izabrane zvani~nike osim putem protesta, ali jo{ uvijek ti zvani~nici su jedini partneri me|unarodne zajednice. Dizdarevi} kaè da je jedini razlog zbog kojeg OHR jo{ uvijek postoji ~injenica da nema nikog ko bi mogao da pozove na
ozbiljnu raspravu o ovoj instituciji: Ili }e biti tu sa svim svojim nadle`nostima, ili nema potrebe za njima. Sve je to sastavi dio istog jednog ludila. Ovo je pri~a za lu|a~ku ko{ulju sa stanovi{ta teorije dràva, prava, prakse me|unarodne politike i ovo se moè zavr{iti na dva na~ina - ili }e neko otvoriti proces prilaènja BiH EU, ili }e ovo puknuti na najstra{niji na~in i onda }emo biti njihov problem.
ZA[TITA SISTEMA
U diplomatskim krugovima u Sarajevu se odavno pri~a da je vrijeme da sada{nji visoki predstavnik, kojeg mnogi nazivaju najinertnijim koji je bio u BiH, napusti zemlju, ali za sada nema kandidata za tu poziciju. Dio me|unarodnih analiti~ara,
NEMO] ILI NEZNANJE?

KURT W. BASSUENER
Me|unarodna zajednica slu{a plenume gra|ana u BiH
me|u kojima su Bodo Weber i Bassuener, zagovara postavljanje Amerikanca na ~elo OHR-a, {to nije predvi|eno Daytonom. Naime, ova pozicija je napravljena za europske diplomate, dok je prvi zamjenik uvijek Amerikanac. To se, koliko ja razumijem, moè mijenjati i to je samo stvar prakti~ne politi~ke volje me|unarodne zajednice. Ako ne, onda moè Britanac, kaè Bassuener dodaju}i kako BiH mora imati OHR sve dok postoji Mirovni sporazum jer je to jedina za{tita bilo kakvog sistema. Razloge za inertnost me|unarodne zajednice prema BiH Zlatko Dizdarevi} vidi u tome {to u BiH jednostavno niko nema nikakav interes. Nekada smo govorili da smo kao bitni u nekom balkanskom smislu, kao putevi idu preko nas. Koji putevi? Nas su zaobi{li svi putevi. Mi nismo u stanju da napravimo koridor Vc. No, on primje}uje i da zemlje koje imaju ambasade u BiH, za razliku od prvih poslijeratnih godina, danas na pozicije imenuju diplomate nièg ranga: Mi nismo u fokusu, nismo u interesu ili barem oni to tako vide. Za njih je mjera stvari ovdje, oni
ZLATKO DIZDAREVI: Nekada smo govorili da smo kao bitni u nekom balkanskom smislu, kao putevi idu preko nas. Koji putevi? Nas su zaobili svi putevi. Mi nismo u stanju da napravimo koridor Vc
to ~ak i kaù - pa ne puca se. To je mjera uspjeha poslije dvadeset godina za jednu zemlju u srcu Europe!? Dizdarevi} nalazi jo{ jedan mogu}i razlog me|unarodne inercije, a to je da kao kona~no rje{enje ustvari vide podjelu. Podjela BiH ideja je koja se svako malo pojavi u akademskim i novinskim tekstovima, komentarima koje pi{u analiti~ari, a o tome se tiho pri~a i me|u diplomatama u Sarajevu. No, za sada nema dokaza da postoje planovi za tako ne{to. Nisam
daleko od uvjerenja da u mnogo vi{e glava u europskoj politici nego mi mislimo postoji ta ideja kao ne{to {to nisu jo{ poku{ali. A ta ideja o podjeli nije na tragu rje{enja. Nego jednostavno, mi smo njima postali dosadni i mora i muka, pa proizvode razloge i argumente za tu svoju tezu, kaè Dizdarevi}. I Kurt Bassuener i Zlatko Dizdarevi} i Igor [tiks kao pozitivan pomak, koji su pokrenuli sami gra|ani vide organizovanje plenuma, za sada samo u Federaciji. Dizdarevi} pak sumnja da takav na~in djelovanja moè promijeniti stvari preko no}i ali je beskrajno zna~ajno {to se pojavljuju kao faktor osvje{}ivanja naroda: Beskrajno je zna~ajno ja~ati tu lokalnu unutra{nju supstancu. Mnogo je ljudi koji su oja|eni, demotivisani i po~eli su vjerovati da se ni{ta ne moè promijeniti. U tom smislu je beskrajno zna~ajno to oja~avati. Sli~no situaciju vidi i Bassuener, koji kaè da me|unarodna zajednica slu{a plenume, mada jo{ uvijek ne formira svoje politike prema njima. Sada mi se ~ini da sve zemlje koje su tu prisutne poku{avaju shvatiti kako uputiti poruke prema svojim glavnim gradovima. Mo`da saznamo ne{to o tome nakon sljede}eg sastanka ministara vanjskih poslova EU. Ipak, dodaje da ne vidi jasnu artikulacije bilo koje EU vlade. Mislim da ono {to vidimo jesu razli~iti stepeni konfuzije i nemo}i, a ne neko jasno promi{ljanje. Ali, to je proces, kaè i tvrdi da se plenumi moraju ujediniti i imati zajedni~ke ciljeve, kako bi se zaista ne{to postiglo: Plenumi moraju obuhvatiti cijelu zemlju kako bi postigli ~ak i male ciljeve. Ako ne to, onda se mogu izgubiti. To je po~etak, dobar, ali mora biti ve}e i ambicioznije. Nema jo{ manifesta. Mo`da neko radi na tome, ali jo{ je rano, tek dvije i po sedmice sve ovo traje. I postoji puno frustracija koje moraju iza}i na povr{inu prije nego ljudi zaista po~nu razmi{ljati o koraku naprijed. Ali sada postoje {anse za promjene. Dizdarevi} kaè da, iako nije veliki pobornik EU, svjestan je da je jedino rje{enje put ka priklju~enju. Ali, uvo|enje sistema vrijednosti, sistema funkcionisanja dràve, nekakvog reda, za nas je kapitalno. Moram da kaèm vrlo radikalnu tezu: na{a oligarhija - ne mogu da kaèm lideri jer to po definiciji podrazumijeva ne{to posve drugo - svjesno ili nesvjesno je protiv bilo kakvog pristupanja EU zato {to taj put, svakim sljede}im korakom, njih dovodi na korak bliè odgovornosti. Hrvatska je onog ~asa kada je zavr{ila pregovore pola vlade poslala u zatvore. Dakle, na{a oligarhija je svjesna da im mehanizmi koje imamo ne mogu ni{ta, a imaju interesa da ostane status quo i da stvari budu gore i gore jer iz toga oni crpe svoju snagu, veli Dizdarevi}.
31
SVE DODIKOVE PROVODAD@IJE
Susret Milorada Dodika sa Vojislavom Kotunicom u Andrigradu opozicija u RS-u tumai kao utjehu nakon to su Dodiku propale sve veze koje su ga trebale pomiriti sa Aleksandrom Vuiem; naa novinarka otkriva koga je sve Dodik angaovao da ga pomiri sa Vuiem, koliko je platio svoje lobiste i koliko je taj angaman bio uspjean
DODIK REAKTIVIRAO SVOG LOBISTU I ORTAKA U [VERCU BORISLAVA MIKELI]A

Pi{e: MIRHA DEDI]
rije tri mjeseca ispred Predsjedni~ke palate RS-a Milorad Dodik srda~no je do~ekao Borislava Mikeli}a, biv{eg premijera tzv. SAO Krajine. Njegov dolazak u Banju Luku Dodik je prokomentarisao kao susret dva stara prijetalja. Me|utim, Mikeli}ev dolazak imao je potpuno drugu pozadinu - on je tom prilikom Dodiku velikodu{no ponudio posredni~ku i pomiriteljsku ulogu izme|u Dodika i prvog potpredsjednika Vlade RS-a Aleksandra Vu~i}a. Na otopljavanje odnosa sa Vu~i}em Dodik je intenzivno radio ve} godinu i po dana, ne pitaju}i za cijenu. Prvenstveno kako bi za{titio svoje vi{emilionsko carstvo u Srbiji, ali i u predizbornoj kampanji dobio podr{ku preko Drine popularnog Vu~i}a. Nakon vi{esatnih razgovora u Banjoj Luci Dodik je povjerio Mikeli}u tu misiju, uz obe}anje da }e njegov anga`man biti bogato nagra|en. Razloga da postane blizak Vu~i}u Dodik ima vi{e. Posljednji u nizu je dolazak beogradskog kurira u Banju Luku, po~etkom februara, koji je traìo da Dodik vrati 9,5 miliona eura koliko je o{te}en Fond zdravstvenog osiguranja Srbije, zbog spornog ugovora izme|u Fonda zdravstvenog osiguranja RS-a sa firmom Pharma Trade sklopljenog 2007. godine u vrijeme vlade Milorada Dodika. Ugovor je sklopljen bez tendera, a povezuje se i sa biv{im ministrom zdravlja u Vladi RS-a i aktuelnim ambasadorom BiH u Beogradu Rankom [krbi}em.
ciznim robama, a koja je pro{le godine predate Specijalnom tuìla{tvu Srbije za organizovani kriminal. Stotine dokumenata, me|u kojima su i ugovori o uvozu nafte iz Bugarske, u vrijednosti od 4,8 miliona dolara tokom 1994. godine, predao je jedan Dodikov blizak saradnik u tim poslovima.
Ina~e, Dodik i Mekeli} su vi{edecenijski prijatelji i biv{i poslovni ortaci. Jo{ devedesetih godina zajedno su {vercovali visokoakciznu robu. Aleksandar Simovi}, biv{i pripadnik zemunskog klana na su|enju za ubistvo premijera \in|i}a, prije nekoliko mjeseci svjedo~io je da su
BRA]A PO [VERCU
Dodik je zabrinut i zbog sudbine dokumentacije koja svjedo~i o njegovim poslovima sa naftom i drugim visokoak32
Foto: Mario Ili~i}

Dodik je Mikeli}u obe}ao visoku nagradu ukoliko ga zbliì sa Vu~i}em, Mikeli} mu za utjehu obe}ao da }e nakon izbora u RS-u i eventualnog Dodikovog pada, zajedno pokrenuti unosne poslove
Milorad Dodik i Borislav Mikeli}, nekada{nji premijer Republike Srpske Krajine, pripadali jednoj od grupa koje su se devedesetih godina bavile {vercom duhana. Drugu grupu s kojom je Du{an Spasojevi}, vo|a zemunaca, sara|ivao ~inili su Ljubi{a Buha ûme, Milan Naran~i} Limun, Predrag Rankovi} Peconi, Ekrem Luka, kazao je na su|enju Simovi}. Stanko Suboti} za na{ list tako|er je pominjao Milorada Dodika kao jednu od klju~nih karika u tom kriminalu tokom devedesetih. On je tada bio nepoznati biznismen, ali alfa i omega u trgovini svih akciznih roba za teritoriju Bosne - od nafte, kafe i alkohola do cigareta, rekao je DODIKOVI ELITNI LOBISTI
Emir Kusturica i Borislav Mikeli} u Beogradu svesrdno rade na popravljanju Dodikovog rejtinga u redovima vladaju}eg Vu~i}evog SNS-a
Suboti} i dodao da je Dodiku tada nadimak bio Mile Ronhil. Na{ izvor iz Srpske napredne stranke tvrdi da je Mikeli} u posljednjih godinu dana lideru naprednjaka nametljivo nudi svoje savjetodavne usluge. âk mu je ponudio i dosjee koji kompromituju njegove politi~ke protivnike ili strana~ke kolege. Mikeli}, Vu~i}u i njegovim prvim saradnicima pominje Dodika kao va`nog igra~a za srpsku stvar na Balkanu. Me|utim, on se u Vu~i}evom okruènju tretira kao {pijun i ve}ina Vu~i}evih prvih ljudi od njega prave otklon. Sam Vu~i} za njega kaè da ga je pregazilo vrijeme, kaè za na{ list izvor iz vrha SNS-a.
Izvor iz SNS-a ponudio je na{em listu dosje o ovom me{etaru i prevarantu koji se sve ~e{}e moè vidjeti u Dodikovom dru{tvu. Isti izvor podsje}a da su Mikeli} i Dodik dugi niz godina bili vezani istim interesima. Po~etkom devedesetih najva`niji ~ovjek za Dodika bio je upravo Borislav Mikeli}, {ef takozvane RSK i desna ruka Slobodana Milo{evi}a tokom rata u Hrvatskoj. Preko Mikeli}a akcizna roba je iz Srbije i{la u Republiku Srpsku, RSK, kao i teritoriju pod kontrolom Fikreta Abdi}a, a Dodik je bio jedan od povla{tenih distributera. Dodik je godinama od Mikeli}a traìo da ga odvede kod Milo{evi}a, {to je ovaj i u~inio po~etkom 1994. godine. U to vrijeme Dodik se u Beogradu sastajao se i sa Mirkom Marjanovi}em, tada{njim premijerom Srbije, a veza mu je bio tako|e Borislav Mikeli}, Marjanovi}ev savjetnik. Nakon propasti RSK, koju je do~ekao u Beogradu, Mikeli} se angaòvao kao njen ste~ajni upravnik i to kroz Komitet za za{titu prava i interesa raseljenih lica i povratak u zavi~aj. Glumio je nevladinu organizaciju koja je bila poznata kao jedan od najbezdu{nijih kanala za boga}enje na narodnoj muci. Mikeli} je punio budèt Komiteta, ali je invalidnine i pomo} ispla}ivao kad je zaista morao. Sa~inio je i Spisak pokretne imovine sa podru~ja RSK, kojim je zapravo prisvojio tu imovinu - 28 cisterni, 40 kamiona-hladnja~a Gavrilovi}a, stotine kamiona i autobusa, stotine putni~kih vozila iz voznog parka Vlade RSK i op{tina Krajine. Vozila je poklanjao {efu carina Mihalju Kertesu, Dràvnoj bezbjednosti Srbije, Arkanovoj SDG. Od autobusa i kamiona osnivao je svoje firme po Srbiji. Mikeli} je prisvojio mati~ne i zemlji{ne knjige odnesene iz Krajine 1995. i na osnovu njih plja~kao izbeglice izdaju}i im potvrde za paso{e, kr{tenice, umrlice koje ina~e u Hrvatskoj nisu vrijedile ni{ta. Njegovo preuzimanje biv{eg Biroa RSK u Beogradu, u jesen 1995. godine, odvijalo se uz podr{ku DB-a Srbije. Mikeli}eve poslovne avanture u Srbiji bile su dosta raznolike. Unosan posao izveo je sa uzdanicom JUL-a Draganom î~i}em, vlasnikom firme Drvoplast iz Kraljeva. U
33
SVE DODIKOVE PROVODAD@IJE

saradnji sa @eljkom Ra`natovi}em Arkanom i Goranom Hadì}em, pokradenu hrastovinu iz Isto~ne Slavonije, Banije, Korduna i Like, î~i} je izvozio u Italiju. î~i} }e ne{to kasnije postati blizak prijatelj i poslovni saradnik Milorada Dodika. Dragan î~i} je u doba prve vlade Milorada Dodika do 2001. godine uìvao razne poslovne privilegije u RS-u. Kada je krajem devedesetih Mikeli} upao u probleme, Arkan i Legija dolazili su mu u kabinet da utjeruju dugove, pa je morao da pobjegne u Republiku Srpsku. U RS-u imao je dobre pozicije, naro~ito u banjalu~koj regiji. Imao je ~ak i ambicije da se kandiduje za predsjednika Republike Srpske 1996. godine, ali je odustao kada je uvidio da su mu {anse male. Mikeli} je tvrdio da je sa Jovicom Stani{i}em bio veliki prijatelj, kao i sa ekipom iz JSO-a kojom je rukovodio Legija. U Veliku Kladu{u preko RS-a i RSK 1994. godine provukao je 80 {lepera u kojima je bilo i oru`ja za Fikreta Abdi}a. Mikeli} je uhap{en u vrijeme akcije
VUÎ]EVO DISTANCIRANJE
Uz velike napore Kusturica je prvi uspio da privoli Vu~i}a da se sretne sa Dodikom, ali na neformalnom sastanku
DODIKOV LOBISTA JURIA NA VUIA: Mikeliev dolazak u Banju Luku imao je potpuno drugu pozadinu - on je tom prilikom Dodiku velikoduno ponudio posredniku i pomiriteljsku ulogu izmeu Dodika i prvog potpredsjednika Vlade RS-a Aleksandra Vuia
Sablja pod sumnjom da je bio jedan od klju~nih ljudi u povezivanju vo|a zemunskog klana i odre|enih krugova u Republici Srpskoj, koji su bili uklju~eni u organizaciju u atentatu na Zorana \in|i}a. Pu{ten je nakon tri mjeseca i pravdao se da je uhap{en samo zbog toga {to je poznavao vo|u zemunskog klana Du{ana Spasojevi}a i nekada{njeg komandanta JSO Milorada Ulemeka Legiju.
dvojica nakon izbora zajedno pokrenuti vrlo unosan posao. Najskuplje pla}eni Dodikov provo-
dadìja nesumnjivo je reditelj Emir Kusturica. On se u posljednjih mjesec dana aktivno uklju~io u predizbornu kampanju SNSD-a. Njegove politi~ke izjave, koje uglavnom imaju za cilj da kritikuju opoziciju u RS-u, mnoge analiti~are navode na zaklju~ak da je Kusturica postao direktan sudionik u politi~koj utakmici. Proslavljeni reìser gotovo svaki dan za Dodikovu agenciju Srna komentari{e aktuelne politi~ke doga|aje. Kusturica je o{tro kritikovao Bosi}a, koji je na sastanku kod Aleksandra Vu~i}a u Beogradu, kome
KUSTURICA UMJESTO DODIKA NA ÊLU RS-a

Mikeli} je u posljednje vrijeme ~est gost na tv stanicama u Srbiji i RS-u. U~estalim medijskim istupima poku{ava sebi dati na zna~aju. Me|utim, upu}eni izvori tvrde da je njegova glavna misija koju je dobio od Milorada Dodika uglavnom jalova. Mikeli}evo provodadìsanje za sada se pokazalo bezuspje{nim. Dodika tje{i da, ukoliko je Mihalj Kertes, biv{i {ef Carine SRJ, oslobo|en optu`bi za u~e{}e u {vercu visokoakcizne robe, poslije su|enja koje je trajalo nekoliko godina, da bi i njegov predmet mogao pro}i neopaèno. Mikeli} tako|er Dodika uvjerava da }e uz pomo} svojih jakih veza srediti stvar i da }e njih
34
DODIK OPET NALJUTIO VUÎ]A

Nakon Dodikove podr{ke Ko{tunici, Vu~i} okrenuo le|a Dodiku

DODIKOVI EMISARI KOD VUÎ]A Beogradu, kojem je bio prisutan i Bosi}, Dodiku je postalo jasno da ga je lider naprednjaka tek jednokratno (zlo)upotrijebio u njegovoj predizbornoj kampanji. Ubrzo je odlu~io je da u Srbiji prona|e novog politi~kog partnera kojim ne}e iritirati Vu~i}a. Kusturica, jedan od glavnih stratega Milorada Dodika, odlu~io je da to bude Vojislav Ko{tunica, predsjednik Demokratske stranke Srbije. U Andri}gradu Ko{tunica je do~ekan uz sve po~asti, Dodik mu se zahvalio {to je on idejni tvorac Andr}grada. Ideja mu je, po svjedo~enju Kusturice, sinula u vrijeme kada je Kusturica gradio Drvengrad na Mokroj Gori, koju mu je ina~e poklonio Ko{tunica u vrijeme dok je bio premijer Srbije. Dodik je odbacio kritike opozicije da se umije{ao u predizbornu kampanju u Srbiji, sastankom u Andri}gradu s liderom Demokratske stranke Srbije Vojislavom Ko{tunicom, i podsjetio da je Ko{tunica svojevremeno, kada je bio srbijanski premiDrago mi je jer, mnogo pomogao RS. da ovde mogu da do~ekam starog prijatelja Voju Ko{tunicu, sa kojim dijelim jedno divno iskustvo iz perioda dok je on bio predsjednik Vlade, kada smo Mokru Goru formirali kao park prirode i tako je odbranili, kazao je Kusturica. Dodikovu predizbornu kampanju i odnose sa politi~arima iz Srbije, prema upu}enim izvorima iz SNSD-a, ubudu}e }e diktirati Kusturica. U SNSD-u se moè ~uti spekulacije da ukoliko pozicije Dodika pred izbore budu iz Srbije uveliko poljuljane, da }e se za predsjednika RS-a umjesto Dodika kandidovati njegov blizak prijatelj Kusturica. Time bi imperije Kusturice i Dodika u Republici Srpskoj ostale nedodirljive.
Dodikov pregovara sa Vuiem bio je i njegov savjetnik Zoran Kora

Dodik je nesporazume s Vu~i}em poku{avao izgladiti preko raznih emisara, te ga, doslovno re~eno, umoliti da ga po{tedi brojnih istraga o zloupotrebama i na~inu na koje je stekao vi{emilionsku imovinu u Beogradu. Jedan od ljudi od Dodikovog najve}eg povjerenja koji je pregovarao sa Vu~i}em je Zoran Kora}, Dodikov dugogodi{nji savjetnik. Dodiku je, naime, poznato da je nekoliko istraga o njegovim poslovima u Srbiji ve} otvoreno. Upravo zbog toga on je Kora}u naloìo da ga sa Vu~i}em izmiri po svaku cijenu. Dodik se uzdaje u to da je Kora} u~inio nekoliko usluga Vu~i}u u njegovim me|unarodnim kontaktima. Zoran Kora} je ve} dugi niz godina na planu spoljnih poslova najzna~ajniji Dodikov igra~. Njegova ekonomska umije}a i veze poti~u iz Genexa. Isto tako, Kora} je svoje zapadne politi~ke veze stavio na raspolaganje Dodiku i on ih koristi ve} deceniju i po. Kora} je dugo vremena bio I jedan od miljenika reìma Slobodana Milo{evi}a.
IDEJA PARA VRIJEDNA

Vojislava Ko{tunicu Dodik je titulisao kao idejnog tvorca Andri}grada
je prisustvovao i Dodik, obe}ao da ne}e ru{iti legitimnu vlast na ulici, a odmah po povratku u Banju Luku traìo izvanredne izbore. Tim potezom sam poku{ava ru{i integritet Vu~i}a, za {to optuùje Dodika, Ko{tunicu i Andri}ev institut, zaklju~io je Kusturica. U Andri}grad, privatno zdanje Emira Kusturice, prema zvani~nim podacima, do sada je uloèno skoro 16 miliona maraka, a najvi{e sredstava izdvojeno je iz budèta Republike Srpske, te od Elektroprivrede RS. Nezvani~no, za sada je Andri}grad potro{io 36 miliona maraka. No, i pored tolike Dodikove velikodu{nosti Kusturica nije uspio nagovoriti Vu~i}a da prevazi|e sve nesporazume sa Dodikom. Istina, Kusturica je uprili~io susret Dodika i Vu~i}a, me|utim Vu~i} je neformalnim druènjem u Andri}gradu èlio da izbjegne zvani~an susret sa predsjednikom RS-a. Nakon njihovog posljednjeg susreta u
35
DAÎ]EV [EF KABINETA RAZBIJA NARKODR@AVU
Sluaj ari, odnosno istraga koja se vodi protiv odbjeglog balkanskog narko-bosa DARKA ARIA u Srbiji je aktuelizovan sasluanjem BRANKA LAZAREVIA, biveg efa kabineta ministra policije i aktuelnog premijera IVICE DAIA, koji je otkrio kontakte vrha policije sa lanovina najjaeg narkoklana na Balkanu; naa novinarka pie o posljedicama afere koja ovih dana potresa Srbiju
PREDIZBORNA KLOPKA ZA PREMIJERA IVICU DAÎ]A

Pi{e: MIRHA DEDI]
ro{lonedjeljno saslu{anje Branka Lazarevi}a, biv{eg {efa kabineta ministra policije Ivice Da~i}a, predstavlja jedan od najva`nijih momenata u istrazi o vezama dràvnog vrha i policijskih slu`benika sa najja~im narkoklanom na Balkanu, klanom Darka [ari}a. Tokom saslu{anja Lazarevi} je priznao da je organizovana kriminalna grupa Darka [ari}a preko najvi{ih dràvnih i policijskih funkcionera imala uvid u rad MUP-a Srbije. Lazarevi}, koji je trenutno otpravnik poslova u ambasadi Srbije u Atini, smijenjen je sa mjesta u MUP-u Srbije 2010. nakon {to je u medijima pominjan kao osoba koja je [ari}evoj grupi odavala povjerljive informacije. Po~etkom 2013. vladu je uzdrmala pri~a koja je dospjela u medije, da policija i tuìla{tvo posjeduju 130 diskova na kojima su zabiljeèni kontakti Da~i}evih bliskih saradnika s [ari}evim mafija{ima tokom 2008. i 2009. Na udaru optu`bi bio je i Ivica Da~i}, sada{nji premijer, koji je priznao da se susretao sa Rodoljubom Radulovi}em zvanim Mi{a Banana, prvim ~ovjekom [ari}eve grupe, ali da nije znao da se radi o kriminalcu i najblièm saradniku regionalnog narko-bosa. Darko [ari}, Pljevljak sa srpskim dràvljanstvom, u Beogradu je optuèn za {verc oko tri tone kokaina iz Ju`ne Amerike u Evropu i pranje novca u Srbiji. Novac od krijum~arenja droge od 2006. godine ulagao je u privatizaciju srpskih preduze}a, kupovinu poljoprivrednog zemlji{ta, luksuznih ku}a, stanova i automobila, a dio te imovine privremeno mu je oduzet 2010. godine. Prema nekim procjenama, [ari} je oko 1,5 milijardi eura zara|enih na narkoticima uloìo u kupovinu nekretnina i fabrika po Srbiji.
36
Narko-bos Darko [ari} godinama kontrolirao vrh policije i dràve u Srbiji!?
SRBIJA U BANANI
Branko Lazarevi} pro{le nedjelje je u Upravi kriminalisti~ke policije, po nalogu Specijalnog tuìla{tva, saslu{avan devet sati. Tom prilikom je do detalja opisao veze biv{eg dràvnog vrha i narko-bosa Darka [ari}a, i objasnio ko je iz vrha biv{e vlasti, kako i za{to sara|ivao sa mafija{ima. Lazarevi} je svjedo~io i da ga je sa Mi{om Bananom 2008. godine upoznao njegov {ef Ivica Da~i}! U oktobru 2012. godine Tuìla{tvo za organizovani kriminal Srbije podiglo je optu`nicu protiv Radulovi}a zvanog Mi{a Banana zbog toga {to je u aprilu 2009. godine, u~estvovao u {vercu 1,8 tona kokaina, skrivenog u soji, iz Ju`ne Amerike u Evropu. Od tada mu se gubi trag.
SRBIJANSKI VRH TRESE AFERA BANANA

Mi{a Banana prvi je saradnik regionalnog narko-bosa Darka [ari}a
[EF POLICIJE RADIO ZA [ARI]A!

Dva dana kasnije, Boris Gara, zamjenik na~elnika Slu`be za specijalne istra`ne metode u Upravi kriminalisti~ke policije, uhap{en je po{to ga je Branko Lazarevi} ozna~io kao saradnika narko-bosa Darka [ari}a. Gara je saslu{avan u Tuìla{tvu za organizovani kriminal zbog sumnji da je Lazarevi}u dostavljao povjerljive informacije iz istrage, koje je ovaj kanije prenosio Ra adovanu [trpcu, advokatu Darka [ari}a. Gara
LAZAREVI] NA SASLU[ANJU, DAÎ] U BANANI

Da li je slu~aj Lazarevi} Vu~i}evo predizborno podmetanje partneru iz Vlade Ivici Da~i}u
je priveden na osnovu krivi~ne prijave za odavanje slu`bene tajne i nakon saslu{anja je pu{ten da se brani sa slobode. On je priznao da je na tajnom sastanku u jednom kafi}u na Slaviji Da~i}evom {efu kabineta odao povjerljive slu`bene podatke ko je sve od {ari}evaca bio na mjerama, koga je policija pratila i prislu{kivala. Ovaj je o tome odmah obavijestio advokata [trpca, a on onda sve ostale mafija{e [ari}evog klana. Srbijanska policija i Tuìla{tvo jo{ od 2010. godine imaju saznanja da je Gara krtica [ari}evog klana, ali on je ipak sve do prije nekoliko dana kontrolisao svako tajno prislu{kivanje u Srbiji. Gara je u posljednje ~etiri godine uspio da sprije~i postavljanje na~elnika u toj slu`bi, pa je fakti~ki on bio prvi ~ovjek slu`be za pra}enje. To zna~i da je [ari}ev ~ovjek bukvalno kontrolisao sve va`ne istrage u Srbiji. Ina~e, Slu`ba za specijalne istra`ne metode, koju je kontrolisao Gara, vr{i snimanje u komandnom centru i prislu{kivanje telefonskih razgovora i drugih komunikacija, vr{i postavljanje kamera i bubica i izra|uje izvje{taje o operativnim saznanjima. Pored Gare, [ari} je bio vrlo blizak i sa biv{im {efom Slu`be za borbu protiv kriminala (SBPOK) Svetislavom Batom \urovi}em, koji je u Antaliji ljetovao sa Darkom [ari}em i dvadeset ~lanova njegove porodice. Na{ izvor iz MUP-a Srbije ocjenjuje da je Lazarevi} kvalitetno otvorio pri~u o krticama u MUP-u Srbije. Lazarevi} je dao detaljan iskaz, ~im je odmah sutradan moglo do}i do privo|enja visokog policijskog slu`benika, a od Lazarevi}evog saslu{anja ~lanovi [ari}evog klana menjaju na~in komunikacije i sve va`ne sastanke obavljaju u ~etiri oka, i mobilne telefone prestaju da koriste, tvrdi ovaj izvor. U narednih nekoliko dana u Tuìla{tvu za organizovani kriminal bi}e saslu{ano vi{e ljudi koje je Lazarevi} pominjao pro{le
nedjelje. Me|u njima je i advokat Radovan [trbac. On je, prema onome {to je tuìla{tvo do sada prikupilo, bio ne samo [ari}eva desna ruka ve} i ~ovjek od Lazarevi}evog povjerenja. Mile Jerkovi}, vojvo|anski biznismen, svjedok u postupku protiv [ari}eve grupe i osumnji~eni za pranje novca za njega, na sudu je svjedo~io i o odnosu Lazarevi}a i [trpca. I upravo njegov iskaz uzet je kao klju~no svjedo~enje. Jednog dana [trbac je upla{en do{ao i rekao mi: Pazi, Mile, sve nas slu{aju, i mene i tebe i Darka. Drugi put mi je rekao i da nas prate. Pitao sam ga odakle mu ta informacija da nas prislu{kuju. Odgovorio mi je da je to preneo Lazarevi} iz MUP-a Srbije. Njih dvojica bili su, ina~e, dobri prijatelji. On ga je zastupao kad je Ljubljanska banka oti{la iz Jugoslavije. Ostala su neka potraìvanja od ko{arka{kog kluba Partizan. To su bile ve}e sume. [trbac je zastupao Lazarevi}a i ostale ~lanove Upravnog odbora kluba. Izdejstvovao im je da oni novac dobiju na ruke, a ne klub. [trbac je uvek potencirao koliko mu je Lazarevi} zahvalan, ispri~ao je Jerkovi} na sudu.
U AFERI BANANA DAÎ] NAJVE]I GUBITNIK

Pojavljivanje Lazarevi}a u istrazi o vezama sa [ari}em tuma~i se kao doga|aj koji bi najve}u {tetu mogao da nanese Socijalisti~koj partiji Srbije jer je, po prirodi posla, svojevremeno on bio ~ovjek od povjerenja ministra policije i lidera socijalista Ivice Da~i}a. Iako je tuìla{tvo jo{ prije godinu dana zatraìlo provjeru mogu}ih veza pojedinaca iz vlasti sa ljudima iz narkoklana Darka [ari}a, Lazarevi} je tek sada govorio u policiji zbog, kako je zvani~no saop{teno, njegovih obaveza na funkciji otpravnika poslova ambasade Srbije u Atini. Da bi ~itav vrh srbijanske policije nakon Lazarevi}evog svjedo~enja mogao biti obezglavljen, govori podatak da bi se pod
37
DAÎ]EV [EF KABINETA RAZBIJA NARKODR@AVU

OPSE@NA ISTRAGA
Bie sasluan i premijer Ivica Dai

Nakon Lazarevi}evog svjedo~enja predmet istrage bi}e svi koji su imali bilo kakvu vezu sa kriminalnom grupom odbjeglog Darka [ari}a. Naime, u istrazi veza pripadnika [ari}evog narkoklana sa ljudima iz vrha vlasti bi}e ispitani i ljudi iz kabineta premijera Ivice Da~i}a. Mogu}e je i da u narednih mjesec dana i sam Da~i} dobije poziv za informativni razgovor. Dalju istragu da~i}evaca u aferi Banana najavio je i {ef Radne grupe UKP-a Bogdan Pu{i} u emisiji Te{ka re~ na TV Pink. Na pitanje da li }e aktuelni premijer biti saslu{an, on je odgovorio: U vezi sa Bananom bi}e saslu{ani svi za koje se utvrde elementi krivi~ne odgovornosti, a policija }e postupati kao i do sada. Predmet istrage bi}e svi koji su imali bilo kakvu vezu sa kriminalnom grupom odbeglog narkobosa Darka [ari}a.
istragom mogao na}i i general Rodoljub Milovi}, na~elnik Uprave kriminalisti~ke policije. Prona|ena je njegova slu`bena zabilje{ka da je jo{ u martu 2010. obavijestio vrh vlasti da su zbog veza i kontakata sa {ari}evcima, pored Branka Lazarevi}a, pod istragom i ministarka pravde Sneàna Malovi} (kadar Borisa Tadi}a) i na~elnik SBPOK-a Bata \urovi} koji je u istom avionu putovao sa [ari}em i njegovom porodicom u Tursku. U Milovi}evom izvje{taju navodi se i sumnja da je zamjenik na~elnika slu`be za specijalne istra`ne metode Boris Gara narkomafiji odavao tajne iz istrage. UKP u svom izve{taju od januara 2012. godine pi{e da utvr|ena interesantna veza izme|u Branka Lazarevi}a, {efa kabineta ministra unutra{njih poslova Ivice Da~i}a, i pojedinih ~lanova organizovane kriminalne grupe Darka [ari}a - Zorana ]opi}a i Radovana [trpca. I pored ovih saznanja, ni{ta nije poduzeto da se osumnji~eni ispitaju. Milovi} se pravda da je u lancu odlu~ivanja zakazao vrh policije, koji nije bio spreman da se na pravi na~in izbori sa kriminalcima u sopstvenim redovima i da je za sva klju~ne odluke uvijek nedostajao jedan potpis, onaj iz kabineta ministra policije Da~i}a! Premijer Da~i} ~itavu aferu prokomentarisao je kao namje{taljku. Da~i} kaè da je razgovarao sa Aleksandrom Vu~i}em i da nikad nije dobio informacije od dràvnih slu`bi koje su provjeravale Lazarevi}a da on ima veze sa [ari}em. Ako je to ta~no, za{to do sada nije uhap{en?, pita Da~i}. Premijer je rekao da ovo dovo|enje u vezu predstavlja kampanju usmjerenu protiv Vlade Srbije i njega. To je poku{aj da neko kaè - ne mogu ovi vi{e da vode vladu. Vidite kako su kompromitovani, rekao je Da~i}. Kako tvrdi na{ izvor iz MUP-a Srbije, Lazarevi} je do poslednjeg trenutka bio siguran da ozbiljna istraga protiv njega
38
ne}e biti provedena. Tvrdio je da za to ima ~vrste garancije cijelog dràvnog vrha. Me|utim, bio je vrlo kooperativan i detaljno je svjedo~io o krticama narkobosa Darka [ari}a. Lazarevi} je odgovorio na sva pitanja, a u nekim dijelovima iskaza te{ko je optuìo i samog sebe. Zato je vrlo mogu}e da na kraju bude svjedok saradnik i pomogne tuìla{tvu da se obra~una s krupnijim ribama, kaè na{ sagovornik. Na pitanje zbog ~ega Lazarevi} prije dolaska u Da~i}ev kabinet nije pro{ao uobi~ajne bezbjednosne provjere, isti izvor kaè da se nije smatralo potrebnim s obzirom da je prije toga Lazarevi} bio diplomata. Kriminolog Dobrivoje Radovanovi} kaè da, ukoliko se dokaè da su i visoki policijski zvani~nici sara|ivali s kriminalnim grupama, postavi}e se pitanje {ta su za to vrijeme radile slu`be ~iji je posao da sve znaju i da li i u njihovim redovima ima onih koji sara|uju s grupom Darka [ari}a. Ameri~ka Agencija za borbu protiv droge (DEA) djelimi~no je rekonstruisala detalje bjekstva Darka [ari}a pa je otkriveno da se proteklih godina krio i u [vajcarskoj, Crnoj Gori, Francuskoj, Latinskoj Americi i Ju`noafri~koj Republici, gdje mu je bilo jedno od posljednjih uto~i{ta na duì period. I pored najava prvog potpredsjednika Vlade Srbije Aleksandra Vu~i}a da bi [ari} uskoro mogao biti uhap{en, Radovanovi} smatra da je Darko [ari} jo{ daleko od zatvora. Uprkos svim pri~ama u javnosti, mislim da Srbija nije preterano zainteresovana za njegovo hap{enje. [ari}a treba da uhapsi policija, a pojedinci iz njenih redova verovatno {tite ljude koji su sara|ivali sa njim. Mo`da tako ~uvaju ~ak i neke politi~are koji su va`ni za policiju. Postoji mogu}nost i da je do Darka [ari}a zaista te{ko do}i. U pitanju su mo}ni klanovi koji svakako znaju da kriju svoje ljude, kaè Radovanovi}.
FELJTON
TAJNI PAKT
Tko je pomogao da se otvore vrata pakla i pri tome jo{ i zaradio?
40
MILO[EVI]-KUÂN
ISTINA O SLOVENSKO-SRPSKOM PAKTU PROTIV SFRJ

GODINE RASPLETA
Po{teno, pa ko koga prevari
Ugledni slovenaki novinar Bla Zgaga istraio je potpuno nepoznate, dugo uvane tajne o pregovorima slovenakog i srbijanskog dravnog vrha neposredno uoi raspada SFR Jugoslavije; SB e u dva nastavka objaviti ovaj intrigantni novinarski rad koji je i prije publiciranja naiao na burne reakcije glavnih aktera ovih dogovora, prije svih biveg predsjednika Slovenije MILANA KUANA
Svjetska i doma}a javnost najve}u odgovornost za krvavi raspad federacije pripisuje srpskome vo|i Slobodanu Milo{evi}u, koji je nasilnim ostvarivanjem projekta Velike Srbije uz pomo} Jugoslavenske narodne armije (JNA) sijao smrt i patnju skoro posvuda po biv{oj Jugoslaviji. Slovenija je najbolje pro{la u njezinom raspadu. Sa {a~icom poginulih u vlastitim redovima i nekoliko desetaka mrtvih golobradih pripadnika JNA. No zato se okoristila kasnijim ratovima u susjedstvu i dobro zaradila obilato prodaju}i oru`je. Pri tome nije bila rije~ tek o samovoljnoj i nezakonitoj prodaji pojedinih dràvljana, slu`benika ili ministara, nego o promi{ljenim odlukama dràvnog vrha koji su od nove, samostalne dràve napravili ratnu profiterku. Ujedno je upravo dràvni vrh Republike Slovenije bio instanca koja je donosila odluke koje su sudbinski doprinosile nasilnom raspletu jugoslavenske krize ili ga ~ak i ubrzale. Ve} vi{e od dvadeset godina gra|ani Slovenije ìve izolirani od me|unarodnih informacijskih i intelektualnih tokova. Odsje~eni su od istinitih informacija o prijelomnim doga|ajima, o postupcima vlastitih vo|a i o njihovoj odgovornosti u razdoblju stvaranja nove dràve. Iako mnogi pojedinci znaju {to se tada doga|alo, ustrajno {ute, kao da im je o tome zabranjeno govoriti. Jo{ od nastanka dràve sustavno se gradi mit o ratu za samosvojnost, mit koji koristi ponajprije tada{njim vo|ama. No, istina se razlikuje od mitova koji se u Sloveniji utvr|uju godinu za godinom. Svjetskoj javnosti i inozemnim stru~njacima poznate su mnoge posve razli~ite informacije o tada{njim doga|ajima u Jugoslaviji, o njezinom krvavom raspadu i o odgovornosti Slovenije i njezinog vodstva. Ta se istina i dalje bri`ljivo skriva od slovenske javnosti. Kako je to zanimljiva pri~a. Zanimljiva, a istovremeno i depresivna jer razgovaramo iz razli~itih gledi{ta. Kad raspravljamo o tome kako otkriti ne{to novo o ratovima u Jugoslaviji, vama je bilo re~eno manje nego nama iako ste ìvjeli u svojem vlastitom okoli{u i imate druga~ije referentne to~ke. Nama su druga~ije pripovijedali o tome {to se dogodilo i za{to, tako mi je jedan od nekada{njih urednika britanskog BBC-a u prosincu 2013. odgovorio u pismu na moje vi|enje doga|aja iz vremena osamostaljenja i trgovine oru`jem. Njegova me poruka potresla i potaknula da se latim podrobnijeg istraìvanja onoga {to se tada doista dogodilo. Danas, kada je Slovenija u dubokoj ekonomskoj, dru{tvenoj i moralnoj krizi i povremeno podsje}a na kraljevstvo laì i sajam ta{tine, ~ini se da su tome bitno doprinijeli upravo mitovi i laì o pro{losti. Kao {to su slovenske crkvene vlasti napuhavale golemi financijski balon i tek ih je Sveta stolica uspjela kazniti, tako je i slovenska politi~ka vlast svih boja napuhala balon laì koji slovenskoj javnosti prije~i da spozna istinu o svojim pro{lim odlukama i postupcima ~ije posljedice osje}a danas. I taj balon treba probu{iti i osloboditi istinu. Neki Slovenci misle da ih svijet ~esto ne razumije. Slovenija danas u me|unarodnim odnosima nema ni saveznika, a kamoli prijatelja, zapisao je povjesni~ar Boò Repe (Mladina, 20. prosinca 2013.). Slovence naime ve} dvadeset godina u ve}em dijelu svijeta smatraju egoisti~nim narodom koji je suodgovoran za nasilni raspad Jugoslavije.
Pi{e: BLA@ ZGAGA
i{e od 130.000 mrtvih, vi{estruko ve}i broj ranjenih, vi{e od milijun raseljenih, prognanih i izgnanih. Uni{teni ìvoti, obitelji i budu}nost. Dvadeset godina neobuzdane i bezobzirne plja~ke i trganja dru{tvenih veza. Rasap. Tako bismo godine 2014. mogli opisati podru~je nekada{nje Jugoslavije, dvadeset i tri godine nakon po~etka krvavih ratova koji su zacrtali sudbinu gra|ana nekad najrazvijenije i najbogatije dràve drugog, socijalisti~kog bloka.
TAJNI SLOVENA^KO-SRPSKI SASTANAK 1991.

Predgovor Slavena Letice za hrvatski prijevod prve knjige trilogije V imenu dràve (U ime dràve: Prodaja, Jesenski i Turk, Zagreb, rujan 2013.) u Sloveniji je jako uzrujao pripadnike i simpatizere tada{njeg dràvnog vodstva. Nekada{nji osobni savjetnik hrvatskog predsjednika Franje Tu|mana - odstupio je s tog poloàja u oùjku 1991. kad je shvatio
41
FELJTON
da se Tu|man sa srpskim vo|om Slobodanom Milo{evi}em dogovara o podjeli Bosne i Hercegovine - na temelju iskustava i poznavanja tajnih sastanaka kojima je i sam prisustvovao postavio je slovensku trgovinu oru`jem u nov okvir i podsjetio na sporazume predsjednika predsjedni{tva Slovenije Milana Ku~ana i srpskog predsjednika Slobodana Milo{evi}a. Dakle, sporazume Slovenije i Srbije koje su upravo tada uspostavljale svoju novu dràvnost, potkopavale savezne organe i lukavo i u~inkovito ru{ile jugoslavensku federaciju. Da bi slovensko vodstvo moglo donijeti odluku o masovnoj prodaji zaplijenjenog oru`ja Hrvatima, moralo je biti sigurno da mu vi{e ne prijeti opasnost od agresije JNA i Srbije, ocijenio je Letica. Predsjedni{tvo Slovenije koje su ~inili predsjednik Milan Ku~an i ~lanovi Matja` Kmecl, Ciril Zlobec, Ivan Oman i Du{an Plut, naime, kao kolektivni dràvni poglavar 26. kolovoza 1991. donijelo je odluku da }e Slovenija pomo}i Republici Hrvatskoj na podru~ju obrane, ali u opsegu koji ne bi ugrozio obrambene sposobnosti Slovenije. (Zapisnik 67. sjednice Predsjedni{tva Republike Slovenije, Ljubljana, 26. kolovoza 1991.) To je bila odluka dràvnog vodstva koja
BARD VELIKOSRPSKOG PROJEKTA

Dobrica ]osi} - pisac, mislilac, dràvnik
BEOGRADSKI PAKT: Tada su se u stanu utjecajnoga srpskoga knjievnika Dobrice osia, sive eminencije velikosrpskog projekta i kasnijeg predsjednika Srbije, pojavili predsjednik slovenske skuptine France Buar i ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel. Kako je proao taj povjerljivi susret intelektualaca kasnije je u svojim uspomenama podrobno opisao sam Dobrica osi
je formalno dozvolila prodaju oru`ja iako je ona zapo~ela ve} u srpnju 1991., neposredno po zaposjedanju vojnih skladi{ta JNA i nakon srpanjske odluke Savjeta za obranu pri predsjedni{tvu Slovenije. Doga|aj koji je bio presudno vaàn za razumijevanje i ispravno povijesno tuma~enje odluke slovenskog dràvnog vodstva... bio je tajni pakt o nenapadanju Slovenije i Srbije koji je sklopljen u Beogradu nepuna dva tjedna ranije: 14. kolovoza 1991., navodi Letica. Tada su se u stanu utjecajnoga srpskoga knjièvnika Dobrice ]osi}a, sive eminencije velikosrpskog projekta i kasnijeg predsjednika Srbije, pojavili predsjednik slovenske skup{tine France Bu~ar i ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel. Kako je pro{ao taj povjerljivi susret intelektualaca kasnije je u svojim uspomenama podrob42
no opisao sam Dobrica ]osi}. (Li~na istorija jednog doba vreme raspleta, Slu`beni glasnik, Beograd, 2009.) Do{li su avionom. Pred ku}om su se zaustavila tri automobila: dva policijska, kao pratnja, i njihov s pratiocima. Obezbe|ivao ih je Savezni SUP. Zamolio sam Boìcu da ne demonstrira iskrenost pred gostima. Bu~ar i Rupel bili su snishodljivi i osmehnuti. Smestili smo se na terasu i uz kafu zapo~eli razgovor kao dobri, stari poznanici i prijatelji iz opozicije. Izloìli su mi namere da uspostave neposredne odnose sa Srbijom, spremni na striktnu neutralnost u hrvatsko-srpskom sporu, da bi od Srbije dobili podr{ku za svoje otcepljenje... Kaù da su do{li kod mene uz saglasnost i dogovor s Ku~anom i Drnov{ekom, a ako se ja saglasim s njihovim stavovima, i}i }e kod Milo{evi}a, mojim posredovanjem...
A ja sam uveren: na novu politiku ih primoravaju ekonomski interesi. Onda su izdiktirali svoju platformu i predloge za novu politiku sa Srbijom. Zapisao sam ih na srpskom, a Rupel na slovena~kom. Rekao sam im da }u obavestiti Milo{evi}a i javiti im njegovo mi{ljenje. Oti{li su posle tri sata razgovora, zadovoljni. Mene su opteretili brigom i uvla~enjem u politiku. Potraìo sam Milo{evi}a. On je negde u Srbiji. Javio mi je da u na~elu prihvata razgovor, ali }e im dobro naplatiti za sve {to su radili protiv Srbije. Poru~io sam Bu~aru da se u ponedeljak javi Milo{evi}u. A platforma za novu politiku Slovenije prema Srbiji, koju smo sva trojica potpisali kao nekakav dogovor, li~i na sporazume i dogovore koje su sklapali ljudi u Jugoslovenskom odboru za vreme Prvog svetskog rata, zapisao je ]osi}. U uspomenama je objavio ~itavu platformu koju je Slaven Letica u predgovoru predstavio kao tajni sporazum Ku~anMilo{evi}. ]osi}ev je zapis bio objavljen ve} godine 2002. na mre`nim stranicama naj~itanijih srpskih novina Ve~ernje novosti, ali su ga slovenski mediji i povjesni~ari previdjeli. Slovenski tjednik Mladina od 18. listopada 2013. posvetio je Leticinom predgovoru prve knjige trilogije pod naslovom Slovensko-srpski pakt naslovnicu i osam stranica na kojima sudionici neuvjerljivo i

RAM ZA VELIKU SRBIJU arhivu u ku}i Dobrice ]osi}a, dakle u na{oj ku}i. Moj otac dodaje da taj razgovor odnosno dokument o tom razgovoru nema nikakve, ali doista nikakve veze s Milo{evi}em. Me|u ostalim i ~injenica da je taj papir u osobnom arhivu dokazuje da to nije nikakav dràvni dokument ili tajni pakt. Javio se i tada{nji predsjednik predsjedni{tva Milan Ku~an. O Ruplovom i Bu~arovom osobnom posjetu ]osi}u u kolovozu 1991. nisam znao ni{ta. U Srbiju su oti{li neposredno nakon agresije na Sloveniju, u trenutku najgorih sukoba s Beogradom, Milo{evi}em i armijom, a nakon sporazuma na Brijunima gdje se nakon na{eg dogovora dr. Drnov{ek po~eo dogovarati s predsjednikom Predsjedni{tva SFRJ Borisavom Jovi}em o povla~enju jugoslavenske armije iz Slovenije. U tom trenutku taj bi mi se posjet ~inio posve nelogi~nim i besmislenim a tako mi izgleda i danas. Kao centar odlu~ivanja o dràvnim pitanjima tada je poku{avao djelovati i Demos koji je mnogo toga, pogotovo onoga {to se ticalo obrane ili unutarnjih poslova prikrivao Predsjedni{tvu i meni. Ali ne vjerujem da bi Rupel i Bu~ar u Beogradu bilo {to potpisali, zapisao je i naglasio: S Milo{evi}em se nisam nikada dogovarao, ni osobno, ni preko posrednika, a ponajmanje od svega tajno. Brojni me|unarodni izvori potvr|uju da nekada{nji predsjednik Milan Ku~an slovenskoj javnosti nije govorio istinu. O tome svjedo~e i njegove vlastite izjave izgovorene u pro{losti.
Tekst platforme koji je u svojoj knjizi objavio Dobrica osi

1. Slovenija se ne me{a u unutra{nje odnose drugih naroda i pitanja unutra{njih granica, niti }e se postavljati na stranu bilo kojeg jugoslovenskog naroda u re{avanju jugoslovenske agonije. Slovenija ne}e dozvoliti da se instrumentalizuje u jugoslovenskim me|unacionalnim sporovima. 2. Slovenija se na osnovu nacionalnih interesa, bez predrasuda i emocije, dogovara sa Srbijom o me|usobnim odnosima. Pri tome, ona po{tuje odlu~uju}u ulogu Srbije u re{avanju jugoslovenske situacije i kompatibilnosti slovena~kih i srpskih interesa. 3. Slovenija smatra da je mogu}e re{enje srpsko-hrvatskih odnosa samo na temelju samoopredeljenja naroda iz kojeg treba da proiza|u razli~iti oblici autonomija. 4. Slovenija smatra realnim i razumnim da do|e do federativnog povezivanja Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Makedonije. Slovenija priznaje pravo Hrvatskoj da se opredeli prema toj federaciji. 5. Slovenija }e se samostalno i suvereno opredeljivati prema tim dràvnim subjektima. Slovenija je spremna da aktivno sara|uje u procesima konstituisanja tih subjekata, ako oni tu saradnju èle. 6. U smislu prethodnih na~ela, Slovenija i Srbija èle razre{avati me|usobne jugoslovenske odnose bez posredovanja stranih faktora, a pogotovu federacije. Potpisano 14. avgusta 1991. U Beogradu od strane Dobrice ]osi}a, France Bu~ara i Dimitrija Rup.
VJEÎTA TAJNA
Dràvni vrh Slovenije najva`nije dokumente iz perioda raspada SFRJ klasificira kao dràvnu tajnu
proturje~no nije~u ono {to je u svojim uspomenama zapisao ]osi} - a pogotovo da su bilo {to potpisali i da su do{li u dogovoru s Ku~anom, kao i to da je ]osi} na njihovu molbu Milo{evi}u prenio slovenski prijedlog. Tada{nji predsjednik skup{tine France Bu~ar zapisao je: Slovenija je tada jo{ bila zapravo dio Jugoslavije i traìli smo na~in kako da iz nje istupimo. Traìli smo dogovor s vode}im ljudima, predstavnicima tada{njih vlasti, njihovim suradnicima, ~ak i s tada{njom opozicijom Kada smo Rupel i ja do{li u Beograd, do~ekala nas je policijska pratnja i oti{li smo k njemu. Tamo smo sjeli za stol, vrijeme je brzo protjecalo, sat ili dva, razgovarali smo posve neslu`beno, osobno, bez zapisnika, kao partneri Da se neposredno izrazim, vozili smo slalom izme|u jednih i drugih, ovako i onako, kao iza}i iz Jugoslavije Tada{nji ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel bio je kratak: Uistinu nitko nije potpisao nikakav dokument, pakt niti bilo {to sli~no. Bio je to bez obzira na {pekulacije samo razgovor. ]osi}eva k}i Ana je nakon razgovora s bolesnim ocem izjavila: Razgovor mojeg oca, Rupla i Bu~ara 14. avgusta 1991. bio je parafiran kao zapisnik. Samo kao zapisnik. Sadràj je poznat Rupelu i Bu~aru, a obojici je poznat i sadràj razgovora koji se odvijao u na{oj vlastitoj ku}i u Beogradu. Taj zapisnik razgovora je danas u osobnom
DAN KOJI JE PROMIJENIO SFRJ

Dakle, kolovo{ka platforma, zapisnik, dogovor ili tajni sporazum doista je postojao. Susrete intelektualaca nitko nije zanijekao, nudili su samo razli~ite interpretacije i umanjivali zna~aj tajanstvenog sastanka i dogovora. Ali taj beogradski sastanak samo je posljedica prija{njeg slovensko-srpskog dogovora postignutog na najvi{oj razini izme|u Slobodana Milo{evi}a i Milana Ku~ana. Na njega je Letica upozorio u odgovoru Ku~anu (Mladina, 25. listopad 2013.): Povijesna je istina da postoji znatno raniji, prvi i neposredni dogovor/sporazum Milo{evi}-Ku~an od 24. sije~nja 1991. o kojem nisam pisao u predgovoru knjizi Prodaja. Taj prvi povijesni sastanak na kojem je nastao sporazum Milo{evi}a i Ku~ana dogodio se to~no na dan kad je predsjedni{tvo SFRJ poku{alo legalizirati vojnu intervenciju JNA u Hrvatskoj, poznatu ponajprije po izradi i emitiranju KOSovog filma o ilegalnom naoruàvanju Hrvatske (Primjer [pegelj) Budu}i da sam tada bio osobni savjetnik predsjednika Tu|mana, bio sam vrlo
43
FELJTON
podrobno upoznat s tijekom i ishodom sastanka Ku~an-Milo{evi} 24. sije~nja 1991. ... Odlazak Milana Ku~ana u Beograd na tajno dogovaranje o tome da Slovenija moè slobodno istupiti iz Jugoslavije shvatili smo kao izdaju, jer su ~etiri dana ranije Slovenija i Hrvatska potpisale sporazum o zajedni~koj obrani ako bi JNA intervenirala u nekoj od dràva koje su tada bile republike SFRJ. Sporazum o zajedni~koj obrani potpisali su Martin [pegelj i Josip Boljkovac u ime Republike Hrvatske i Janez Jan{a i Igor Bav~ar u ime Slovenije. Sastanak koji su Hrvati shvatili kao izdaju protekao je u dramati~nim okolnostima. U Beogradu su se u trenutku prijetnji JNA dràvnim udarom sastale delegacije Srbije i Slovenije. Srpski predsjednik Slobodan Milo{evi} bio je u dru{tvu predsjednika Narodne skup{tine Slobodana Unkovi}a, mandatara nove vlade Dragutina Zelenovi}a i premijera Stanka Radmilovi}a. A na slovenskoj su strani pored predsjednika Milana Ku~ana sjedili predsjednik skup{tine France Bu~ar, ~lan predsjedni{tva Du{an Plut i potpredsjednik vlade Joè Mencinger. Nakon sastanka objavili su zajedni~ko priop}enje za javnost. Priop}enja te vrste su uvijek plod poga|anja i zna~e da su se obje
KO JE KOGA RU[IO
Milan Ku~an i Ante Markovi}
taj interes mora po{tovati. U dogovorima je bilo ustanovljeno da nije mogu}e na isti na~in definirati me|usobne odnose svih naroda i republika u Jugoslaviji. Novi jugoslavenski dogovor mora zato po{tovati razlike i interese svih jugoslavenskih naroda i republika u nastojanju da se jugoslavenska kriza razrije{i na miran na~in i u demokratskom procesu dogovaranja o budu}nosti Jugoslavije. Kao {to je u Mladini 25. listopada 2013.
OKIRANI FRANJO TUMAN: Zapanjilo me je to smo se u povratku zaustavili u Zagrebu, rekao je Mencinger.U zranoj luci ekao nas je Tuman. Ja nisam bio na sastanku s njim, ali znam da je bio prilino bijesan zbog izjave da Slovenija priznaje pravo Srbima da ive u jednoj dravi.
strane usuglasile oko teksta. Najva`niji dio slu`benog priop}enja sa sastanka 24. sije~nja 1991. glasio je ovako: Suglasno smo ustanovili da se pri razrje{avanju jugoslavenske krize mora polaziti iz prava naroda na samoodlu~ivanje koje ne mora biti ograni~eno ni~ime osim jednakim i istim pravom drugih naroda. Obostrano je ocijenjeno da ostvarivanje tog prava zahtijeva po{tivanje specifi~nosti i razli~itosti interesa i ne moè biti na {tetu drugih naroda. Srbija po{tuje interes Slovenije da na temelju prava naroda na samoodre|enje i kroz proces dostizanja sporazuma o budu}im odnosima republika ostvari neometano ostvarenje prava slovenskog naroda i Republike Slovenije na vlastiti put i opredjeljenje u pogledu budu}eg povezivanja s drugim jugoslavenskim narodima odnosno republikama. Slovenija po{tuje interes srpskog naroda da ìvi u jednoj dràvi i da budu}i jugoslavenski dogovor
44
upozorio bosanski novinar Esad He}imovi}, koji je sudjelovao u istraìvanju trgovine oru`jem dok je nastajala trilogija U ime Dràve, Ku~an je ponovio isto stajali{te o beogradskom sastanku dva dana kasnije, 26. sije~nja 1991. tijekom posjeta Sarajevu. [to se ti~e stajali{ta Slovenije da po{tuje èlje Srbije da srpski narod ìvi u jednoj dràvi, {to je zapisano i u obavijesti o slovensko-srpskim razgovorima, Ku~an kaè da jedno pravo ne moè biti ograni~eno drugim, tako da se podrazumijeva da priznanje prava Slovenaca na samostalno odlu~ivanje zna~i i priznavanje prava Srba da ìve u jednoj dràvi. Milan Ku~an podrobnije je objasnio sastanak tjedan dana kasnije (Mladina, 8. studeni 2013.): Podsjetio bih o ~emu je na tada{njem susretu u Beogradu bila rije~. Nakon referenduma o osamostaljenju Slovenije u {irem predsjedni{tvu Slovenije prihva}ena
je odluka da u bilateralnim susretima upoznamo vodstva drugih republika o namjerama i stajali{tima Slovenije. Nakon susreta objavili smo priop}enje za javnost koje dr. Letica interpretira kao privolu Slovenije odnosno Ku~ana da Milo{evi}, odnosno Srbija uspostavi srpsku dràvu na ~itavom podru~ju na kojem ìve Srbi, ~ime bi Slovenija odnosno Ku~an pristala na promjenu granica me|u republikama nakada{nje Jugoslavije i na srpsko prisvajanje teritorija Republike Hrvatske. A slu`beno priop}enje za javnost bilo je posve jasno: pravo bilo kojeg naroda na vlastitu dràvu ne moè i}i na ra~un jednakog prava drugih naroda odnosno republika na vlastitu dràvu Ponovio bih: moj odlazak odnosno odlazak slovenske delegacije u Beograd nije bio tajan, a jo{ manje je to bio slovensko-srpski dogovor o odlasku Slovenije iz Jugoslavije. Ku~an je jo{ dodao: Slovenija je Hrvatskoj u ratu pomagala koliko je god mogla, diplomatskom aktivno{}u, otvorenom komunikacijom, oblikovanjem svjetskog javnog mnijenja, a i ustupaju}i joj oru`je koje Sloveniji vi{e nije trebalo za vlastitu obranu. No trgovanje oru`jem bilo je nelegalno i nije imalo upori{ta u odlukama Predsjedni{tva dràve. No mnogi strani stru~njaci taj sudbinski sastanak ocjenjuju druga~ije: ondje se zape~atila sudbina Jugoslavije. Srpska strana je Sloveniji dozvolila otcjepljenje, a u zamjenu za to Slovenija je Srbima priznala pravo na Veliku Srbiju. Jedan od ~lanova slovenske delegacije Joè Mencinger sje}a se da je slu`bena izjava sa sastanka bila vrlo blizu onome {to su se u stvarnosti bili dogovorili. Ono {to su novine objavile to~no odgovara onome {to se dogodilo. Da se Milo{evi} ne protivi tome da Slovenija ode iz Jugoslavije. Jesu li uz to postojali jo{ neki uvjeti sa slovenske strane, morate pitati druge, ja to ne znam. Ozra~je na sastanku nije bilo napeto. Ku~an

DOGOVORENO NEPRIJATELJSTVO
Franjo Franjo Tu|man Tu|man ii Slobodan Slobodan Milo{evi} Milo{evi}
i Milo{evi} dobro su se razumjeli jer su se otprije dobro poznavali. Moja pomalo neumjesna primjedba, odnosno osobni pogled na stvari bio je vidim da se politi~ari me|usobno jo{ i razumiju, ali, kako se ~ini, ne i narodi. Zapanjilo me je {to smo se u povratku zaustavili u Zagrebu, rekao je Mencinger. U zra~noj luci ~ekao nas je Tu|man. Ja nisam bio na sastanku s njim, ali znam da je bio prili~no bijesan zbog izjave da Slovenija priznaje pravo Srbima da ìve u jednoj dràvi. Taj sastanak s Milo{evi}em nisam shva}ao tako ozbiljno kao drugi. Ali Srbi su bili ti koji su se bili spremni poga|ati. Ve} u 90-tima pisao sam da je Milo{evi} jedan od najzaslu`nijih za slovensko osamostaljenje. Jednim dijelom je zao{travao okolnosti i djelovao kao da se s njim nije mogu}e ni o ~emu dogovoriti, a istovremeno nije imao ni{ta protiv toga da Slovenija ode iz Jugoslavije, objasnio je. A jesu li se 24. sije~nja 1991. Ku~an i Milo{evi} uspjeli sastati u ~etiri oka? Mislim da nisu. Mislim da smo bili ~itavo vrijeme svi zajedno. Ne znam jesu li ikad razgovarali bez delegacije, dodao je jo{.
SVJETSKA UROTA PROTIV SLOVENIJE

Milo{evi} je umro 2006. godine, slovenski sudionici nije~u da je postojao dogovor o odlasku Slovenije iz Jugoslavije, a slovenskoj javnosti jo{ su i danas poznati samo mitovi o ratu za nezavisnost koji nemaju veze sa stvarno{}u. Pogledi stranih povjesni~ara specijaliziranih za isto~nu Europu i Balkan ~esto su kriti~niji spram
slovenske uloge, bez obzira na to radi li se o stru~njacima iz drugih dràva nastalih na podru~ju biv{e Jugoslavije ili iz svjetskih prijestolnica. I mnogi zapisi u stranim medijima predstavljaju istinu razli~ito od one koja je bila do sada dostupna slovenskoj javnosti. Hrvatski povjesni~ar Ivica Lu~i} o dogovoru pi{e ovako: Predsjednik Predsjedni{tva BiH 26. sije~nja 1991. razgovarao je s predsjednikom Slovenije Milanom Ku~anom o op}em jugoslavenskom konceptu za koji je Izetbegovi} mislio da je prihvatljiv za sve. Novinari su pitali Ku~ana o ishodu njegovih razgovora s Milo{evi}em, odnosno slovensko-srpskih razgovora koji su se odvijali 24. sije~nja u Beogradu, a nakon kojih se izvijestilo da slovenska strana po{tuje interes Srbije da srpski narod ìvi u jednoj dràvi jer priznanje prava Slovenaca na samoopredjeljenje zna~i priznavanje prava Srbima da ìve u jednoj dràvi. (Oslobo|enje, 25. sije~nja 1991. i 27. sije~nja 1991.) Ku~an je izbjegao odgovoriti na to pitanje, a izbjegao je odgovoriti i na tiskovnoj konferenciji u Ljubljani po povratku iz Beograda. Bilo je primjetno i da je ljubljansko Delo pre{utjelo to klju~no pitanje za razrje{avanje jugoslavenske krize. Bilo je o~ito da su Slovenci promijenili retoriku nakon zadnjeg sastanka sa srpskim vodstvom A i iz kasnijih Ku~anovih izjava vidjelo se da se nije radilo o nespretno oblikovanoj izjavi ili o nesporazumu nego o visokom stupnju usugla{enosti izme|u Ku~ana i Milo{evi}a. Na sastanku s austrijskim kancelarom Franzom Vranitzkym u Be~u 14. oùjka
1991. izjavio je da Hrvatska mora uzeti u obzir poseban poloàj Srba na svojem teritoriju koji mo`da vodi do priznavanja politi~ke autonomije. Ugledni srpski odvjetnik Sr|a Popovi} u lucidnoj pravnoj analizi urote i veleizdaje od strane Slobodana Milo{evi}a, Borisava Jovi}a i Veljka Kadijevi}a pod naslovom Raspad Jugoslavije napisao je: Oni se kao otcepljuju a mi im kao ne damo. Odgovor se ne nalazi na pravnom, ve} na politi~kom nivou: ostale republike su se pla{ile sprege agresivno nacionalisti~ke Srbije sa JNA. Recimo, Ku~an se sastaje 24. januara 1991. sa predsednikom suverene i nezavisne Srbije da traì od njega (i dobije) dopu{tenje da iza|e iz SFRJ! (istaknuo Sr|a Popovi}). Na dogovor izme|u Ku~ana i Milo{evi}a vrlo je precizno ukazala jedna od najboljih poznavateljica Srednje i Isto~ne Europe, norve{ka politologinja Sabrina P. Ramet. Kao posljedica toga {to je JNA u prolje}e 1990. oduzela oru`je koje je Slovenija nabavila za svoju Teritorijalnu obranu, osje}aj ugroènosti me|u Slovencima je eksponencijalno narastao. Ali ono {to tada jo{ nisu znali bilo je to da je Milo{evi}ev reìm imao, iako je u velikoj mjeri bio suglasan s JNA, svoje vlastite ciljeve i strategije koji su se radikalno razlikovali od ciljeva JNA u pogledu Slovenije. To je postalo jasno 24. sije~nja 1991. kada se tada{nji predsjednik Slovenije Milan Ku~an osobno susreo s Milo{evi}em. Kao {to mi je Ku~an 1999. rekao, u zamjenu za Milo{evi}eve garancije da Beograd nema teritorijalnih zahtjeva spram Slovenije, on je osigurao Milo{evi}u svoje razumijevanje za Milo{evi}eve interese pri zdruìvanju svih Srba u Velikoj Srbiji. Ramet je napravila intervju s Ku~anom 6. rujna 1999. u Ljubljani. Posve jednak zapis nalazi se u ~lanku The Dissolution of Yugoslavia Competing Narratives of Resentment and Blame. U okviru ameri~kog sveu~ili{ta Purdue supredsjedala je me|unarodnoj istraìva~koj skupini povjesni~ara s uglednom srpskom povjesni~arkom Latinkom Perovi}, te je u navedenom ~lanku dodala i ovo: Milo{evi} je dogovor potvrdio u osobnom razgovoru s Borisavom Jovi}em, srpskim ~lanom Predsjedni{tva SFRJ od svibnja 1990. do svibnja 1991., kojemu je u velja~i 1991 rekao, primjerice, da puste Sloveniju na miru i ponovio u lipnju 1991.: Za{to bismo branili slovenske granice to je privremeno. Braniti moramo ono {to }e trajati.. Sije~anjski dogovor Ku~ana i Milo{evi}a iz 1991. naveden je i u mnogim biografijama Slobodana Milo{evi}a i u znanstvenim monografijama.
(Nastavak u sljede}em broju)
45
TIME IN
JEZDIMIR MILOEVI predsjednik je Koarkake fondacije FENIX i ponosni vlasnik ideje o izgradnji Multifunkcionalnog kompleksa koji e, vjerovatno, biti izgraen na podruju optine Istono Novo Sarajevo; govorio nam je o ideji, kampanji i vlastitim ambicijama
NA MJESTU IE NOVA PRIA
ultifunkcionalni kompleks bi se u bliòj perspektivi, za nadati se, trebao po~eti graditi u Isto~nom Sarajevu, na lokaciji nekada{nje kasarne JNA Slavi{a Vajner î~a. I zva}e se Sr|an Aleksi}! Neposredno poslije rata supruga i ja smo osnovali nevladinu organizaciju Protector. Prikupljali smo pozitivne pri~e iz rata u BiH i objavili ih u knjizi Svjetla u tunelu. Izme|u ostalih, zabiljeìli smo i pri~u tada{njeg imama glave âr{ijske dàmije u Tuzli, hadì Muhameda efendije Lugavi}a. Tada me se dojmila jedna njegova re~enica koju èlim da citiram: Dokle god se bude isticalo ono {to podsti~e na mr`nju, a zanemarivalo ono {to podsti~e na ljubav prema ~ovjeku, ne}e biti hajra i selameta. Zato Multifunkcionalni kompleks, sa svim svojim sadràjima i simbolikom koju ima, treba da zove Sr|an Aleksi}. Sr|an je to zasluìo!, kaè Jezdimir Milo{evi}, predsjednik Ko{arka{ke fondacije FENIX iz Isto~nog Sarajeva, prvi ~ovjek u realizaciji ovog multifunkcionalno bitnog sportskog projekta.
Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: MARIO ILIÎ], Arhiva JEZDIMIRA MILO[EVI]A
RAZA I MOKA
Ko{arka{ka fondacija FENIX osnovana je 2010. i do sada je ostvarila zna~ajne rezultate. Organizovali su, izme|u ostalog, dva Me|unarodna ko{arka{ka kampa na Bjela{nici, na kojima je u~estvovalo oko dvije stotine mladih ko{arka{a i ko{arka{ica iz BiH i petnaestak zemalja svijeta, sa skoro svih kontinenata. Sa njima su radili poznati treneri, ali i biv{i igra~i sa prostora biv{e Jugoslavije, me|u kojima su svakako najpoznatija imena Zorana Moke Slavni}a i
VELIKA AKCIJA
Jezdimir Milo{evi}, predsjednik Ko{arka{ke fondacije FENIX
Budu}i Ko{arka{ki kompleks u Isto~nom Sarajevu nosi}e ime Sr|ana Aleksi}a!

46
KO[ARKA[KI SAN POD (ZVI)JEZDA(MA)

Razije Mujanovi}. Osim kampa, organizovali su i dva Me|unarodna ko{arka{ka turnira za kadete, kao i Kup prijateljstva Radivoj Kora}, na kojima je u~estvovalo ~ak pet biv{ih evropskih prvaka: Barcelona, CSKA, Partizan, Cibona i Bosna. Dolazak takvih ekipa na turnir omogu}ilo nam je uspostavljanje saradnje sa njima pa smo, zahvaljuju}i treneru Barcelone Marcu Calderonu, dogovorili saradnju sa kampom legendarnog {panjolskog reprezentativca Rudyja Fernandeza, na koji odlazi najtalentovaniji igra~ sa na{eg kampa. Pro{le godine je to bio {esnaestogodi{nji Selvedin Planin~i} iz Kanade, visok 208 cm, ~iji su roditelji iz BiH. Pozvao bih ljude iz Ko{arka{kog saveza BiH da obrate pa`nju na ovog mladog ko{arka{a, nagla{ava Milo{evi}. A njegov i njihov najve}i rezultat trebao bi tek biti postignut. Projekat se zove: Afirmacija interkulturalnog dijaloga me|u mladima svijeta putem Ko{arka{ke akademije, Omladinskog hostela i NGO Youth Network 100. Kako i zbog ~ega se ~ovjek u ova te{ka vremena, pogotovo kokuzna vremena, odlu~i da gradi ko{arka{ku dvoranu i hostel, a uz to jo{ i ko{arka{ku akademiju? Ostvaruju}i svoju misiju zbog koje je osnovana, Fondacija je odlu~ila da realizuje jedan projekat KO[ARKA[ IZ BANOVI]A
Predriblao Varajia i dobio znojnicu od Radovanovia

Kao {esnaestogodi{njak, Jezdimir Milo{evi} je igrao u prvom timu KK Banovi}i, u vrijeme kada je taj klub igrao u Prvoj republi~koj ligi BiH. Iz tog perioda pamtim finale Kupa BiH u Nevesinju, 1976., kada smo igrali protiv sarajevske Bosne, koja }e poslije samo tri godine postati prvak Evrope. ûvao sam @arka Varaji}a, uspio ga predriblati i dati ko{ koji jo{ uvijek pamtim. Pamtim i znojnicu koju mi je poklonio Ra{a Radovanovi}, koji se upravo bio vratio sa Olimpijskih igara u Montrealu. Prije rata studirao je na Vi{oj trenerskoj {koli u Sarajevu i u~io od takvih profesora kao {to su bili Milovoje Karaleji} i pokojni \or|e Naj{teter. Bio je i pomo}nik Mladena Ostoji}a u KK @eljezni~ar iz Sarajeva. Vodio juniore tog kluba na Me|unarodnom ko{arka{kom turniru u Le Mansu u Francuskoj 1990., sa kojima je osvojio prvo mjesto. Poslije rata nije nastavio trenersku karijeru ve} je osnovao nevladinu organizaciju Protector i organizovao edukativne radionice i seminare sa mladima {irom BiH. Predsjednik je Ko{arka{ke fondacije FENIX.
~iji radni naziv ste naveli, koji ima za cilj izgradnju Multifunkcionalnog kompleksa koga bi ~inila Ko{arka{ka akademija, Omladinski hostel i koji bi bio sjedi{te nevladine organizacije Youth Network 100. Kompleks bi bio sagra|en na me|uentitetskoj liniji koja dijeli Sarajevo i Isto~no Sarajevo, u blizini stadiona fudbalskog
salom za seminare i konferencije, i ostali propratni sadràji, odgovara na na{e pitanje predsjednik FENIX-a. Na Akademiji bi, na principu internatskog smje{taja, boravili i trenirali mladi talentovani ko{arka{i koji bi, shodno vlastitom izboru, poha|ali {kolu ili fakultete u Sarajevu ili Isto~nom Sarajevu, a igrali bi u ko{arka{kom klubu koji bi bio osnovan ukoliko se ostvari ideja o izgradnji kompleksa. Hostel, ali i drugi sadràji, bili bi u funkciji
Idejno rje{enje za budu}i Multifunkcionalni kompleks
kluba Slavija. U sklopu kompleksa, osim Akademije i Hostela, bila bi ne dvorana ve} ko{arka{ka sala sa teretanom, multimedijalnom
samoodrìvosti projekta, ali bi imali veoma va`nu ulogu u djelovanju navedene nevladine organizacije. Naravno, premalo je ovdje prostora da bi se do kraja pojasnio koncept ideje, ali mogu re}i da smo na razradi ideje radili vi{e od godinu dana i smatramo da smo uradili dobar posao. Svjesni sveukupne ekonomske situacije u BiH, odlu~ili smo da pokrenemo kampanju koja bi nam pomogla da svoju ideju i realizujemo. Prema tome, Fondacija nema novac kojim bi izgradila kompleks, ali nudi projekat
47
TIME IN
koji je mogu}e realizovati na na~in koji smo zamislili, obja{njava Jezdimir Milo{evi}. KAO FENIX IZ PEPELA
AFIRMACIJA DIJALOGA
Pro{le sedmice FENIX je pokrenuo kampanju 100 Cities World for Sarajevo & East Sarajevo. Cilj kampanje je animirati 100 gradona~elnika gradova svijeta da pomognu izgradnju Multifunkcionalnog kompleksa. Svim tim gradovima Fondacija }e se, na neki na~in, oduìti tako {to }e grb i naziv tih gradova trajno ukra{avati fasadu kompleksa na samom njegovom ulazu! Mislim da }e to biti jedina gra|evina u svijetu ~iju fasadu }e ukra{avati stotinu grbova svjetskih gradova. Svi oni koji budu posje}ivali Kompleks, a tu posebno mislim na mlade iz tih gradova koji }e boraviti u Hostelu, bi}e ponosni na to {to je njihov grad u~estvovao u realizaciji jednog ovakvog projekta. Pomaù}i nama, ti gradovi }e pomo}i i mladima iz tih gradova, jer }e Fondacija svima njima, kao i svim potpisnicima peticije, omogu}iti da imaju trajni popust u hostelu od 50%! Naravno, Fondacija }e nuditi i druge pogodnosti, ali vi{e o tome moè se pro~itati na na{oj web stranici: www.fenix.ba. A za{to 100 gradova svijeta? Sarajevo }e ove godine obiljeìti stogodi{njicu Sarajevskog atentata i po~etka Prvog svjetskog rata. Fondacija èli da Multifunkcionalni kompleks postane simbol koji }e sluìti povezivanju mladih iz cijelog svijeta. Mislim da ne treba ni spominjati da na ovaj na~in dajemo svoj doprinos razvoju turizma u BiH, posebno omladinskog turizma. Putem nevladine organizacije Youth Network 100 uspostavi}emo i saradnju sa nevladinim organizacijama u svijetu, jer je cilj njenog osnivanja afirmacija interkulturalnog dijaloga me|u mladima BiH i svijeta putem sporta, turizma, kulture, muzike i umjetnosti. To je jezik koji mladi najbolje razumiju. Tako }e Kompleks svoje sadràje ponuditi svima onima koji èle sara|ivati sa nama. Naravno, osim traènja
Zoran Slavni je pristao da vodi nau Koarkaku akademiju

Ko{arka{ku akademiju trebao bi voditi slavni jugoslovenski ko{arka{ Zoran Moka Slavni}. S ponosom mogu re}i da je Me|unarodni ko{arka{ki kamp na Bjela{nici bio jedini kamp na kome je u~estvovao Zoran Moka Slavni}. Ne zato {to ga niko nije zvao ve} zato {to nigdje nije èlio da ide. Zaista smo ponosni na ~injenicu da je takva jedna ko{arka{ka legenda prepoznala ono {to radi Ko{arka{ka fondacija FENIX i {to je odlu~io da nam da svoju podr{ku. S punim pravom mogu re}i da je on, osim {to je bio veliki igra~, i veliki ~ovjek. Sa gospodinom Slavni}em sara|ujemo od 2011. i kada smo mu predstavili ideju i koncept Ko{arka{ke akademije bio je odu{evljen. Pristao je da rukovodi radom Akademije, ali i da bude trener kluba koji bi bio osnovan u sklopu Akademije! Ako znamo da je popularni Moka zasluàn za karijere takvih ko{arka{kih veli~ina kao {to su pokojni Draèn Petrovi}, Toni Kuko~, Dino Ra|a, da je prepoznao talenat Aleksandra \or|evi}a i Milo{a Teodosi}a kada su neki sumnjali u to, onda je jasno {ta bi za mlade ko{arka{ke talente zna~io svakodnevni rad sa legendarnim jugoslovenskim ko{arka{em. Bila bi to jedina ko{arka{ka akademija u svijetu koju bi vodio olimpijski, svjetski i trostruki evropski {ampion, uz to i ~lan Ku}e slavnih Svjetske ko{arka{ke federacije (FIBA). Mo`da je na njegovu odluku uticalo i veliko prijateljstvo koje je gajio sa proslavljenim bosanskohercegova~kim ko{arka{em Mirzom Deliba{i}em. Njih dvojica su bili veliki prijatelji i to prijateljstvo nikada ni~im nije bilo naru{eno, isti~e Jezdimir Milo{evi}.
MAG BASKETA
Zoran Moka Slavni}
BUDUE ZVIJEZDE NA PARKETU: Na Akademiji bi, na principu internatskog smjetaja, boravili i trenirali mladi talentovani koarkai koji bi, shodno vlastitom izboru, pohaali kolu ili fakultete u Sarajevu ili Istonom Sarajevu
48
podr{ke od gradova svijeta, o~ekujemo da zna~aj projekta prepoznaju i drugi i pomognu da se on realizuje. Tu prije svega mislim na agencije koje su do sada mnogo u~inile u pruànju podr{ke projektima u BiH, me|u kojima bih spomenuo ameri~ki USAID, {vedsku SIDA, tursku TIKA i druge agencije, veli Jezdimir Milo{evi}: Odmah po pokretanju kampanje uputili smo dopise visokom prestavniku, gospodinu Valentinu Inzku, kao i gradona~elnicima Sarajeva i Isto~nog Sarajeva i zamolili ih da nas prime kako bi ih upoznali sa projektom i na{om
kampanjom. Moram priznati da smo odgovor od gospodina Inzka dobili odmah po slanju dopisa i taj sastanak }e biti uprili~en za nekoliko dana. O~ekujemo da poziv za sastanak dobijemo i od dvojice gradona~elnika, i vjerujem da }e oni to u~initi. Posebno zato jer, kao {to sam rekao, Sarajevo i Isto~no Sarajevo zajedni~ki organizuju Zimski evropski festival mladih 2017., a sadràji koje Kompleks nudi svakako }e biti ne{to {to s ponosom moèmo pokazati svijetu. Hajde, rodilo se, valja ga ljuljati... Pa ga otvoriti za ~itav svijet!
KONA^NO U KONA^NICI
Napisana je, opremljena i grafiki oblikovana prva knjiga o sarajevskoj Gradskoj vijenici, a uz to je jo i dvojezina; usko vezana za mnoge historijske dogaaje, onako lijepa i nevina, i obnovljena, ponovo e Vijenica, za potrebe svih onih odakle god da dolaze a koji pronau svoj interes, biti otvorena u maju ove godine
INTELEKTUALNO VIJEE O VIJENICI

Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: Privatna arhiva NED@ADA MULAOMEROVI]A
bnovljena Gradska vije}nica, simbol Sarajeva, bi}e, kao {to znate, sve~ano otvorena u maju ove godine. No, mo`da ne znate, da }e otvorenju prethoditi promocija monografije, zapravo prve ikada napisane knjige o tom monumentalnom zdanju u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Koautori su: knjièvnik Valerijan @ujo i arhitekti Smajo Mulaomerovi} i Ferhad Mulabegovi}.
MORALNA OBAVEZA
A, {ta je to natjeralo koautore da se upuste u jedan tako kompleksan i slojevit proces, {to i jeste stvaranje monografije o Vije}nici, pitamo Nedàda Mulaomerovi}a, urednika ovog izdanja i arhitektu projekta njene obnove: Sva trojica autora su na odre|eni na~in dobar dio ìvota posvetili Vije}nici. Valerijan @ujo svojim dugogodi{njim predanim istraìva~kim radom i pisanjem o Sarajevu, a Ferhad Mulabegovi} i rahmetli Smajo Mulaomerovi} kroz projekat arhitektonske obnove Vije}nice. Mo`da je upravo ta ~injenica, da za sve vrijeme burnog postojanja Vije}nice nije napisana niti jedna knjiga o njoj, bila osnovni motiv za izradu ove monografije. Svakako se javila i potreba u vidu moralne obaveze, jer te{ko da iko osim navedenih autora u ovom momentu moè biti kompetentan za izradu jedne ovakve monografije. Koliko dugo je monografija nastajala,
jer u sli~nim situacijama uvijek treba biti na oprezu da se ne{to ne bi izostavilo? Ideja o izradi monografije nastala je 2009., neposredno nakon zavr{etka izrade projektne dokumentacije obnove Vije}nice, koju je izradila firma Urbing d.o.o., na ~elu sa Smajom Mulaomerovi}em i Ferhadom Mulabegovi}em. Poznati istori~ar i pisac Valerijan @ujo se u samom startu uklju~io u izradu monografije, kao jedan od autora, i upravo je njegovo u~e{}e doprinijelo tome da sve historijske i druge ~injenice vezane za Vije}nicu a i grad Sarajevo budu uvr{tene u ovu knjigu, odgovara na na{e pitanje Nedàd Mulaomerovi}. A na{ sagovornik nam je opisao i dio procesa u nastanku knjige. Recimo, ko je to jedan dan do{ao u Arhitektonski studio Urbing u Sarajevu i iznio svoju ideju, èlju, ambiciju... To se nije desilo odjednom, ideja se stihijski ra|ala. Da bi uop{te bilo
mogu}e odgovoriti zadatku kao {to je projekat obnove Vije}nice, bilo je neophodno prvenstveno posvetiti se temeljitom istraìva~kom radu u vidu potrage za starim fotografijama enterijera i eksterijera, te izvornim crteìma projekta iz 1892. i sre}om, bili smo vrlo uspje{ni u tome. Nakon zavr{etka izrade projekta obnove ostali smo u posjedu ogromnog originalnog i ekskluzivnog materijala vezanog za Vije}nicu, koji nas je doveo u pitanje a {ta sad sa ovim?. S obzirom da je Vije}nica oko dvadeset godina bila jedan vid mrtvog gradskog tkiva i volumen s kojim su gra|ani zbog dugog vremenskog perioda potpuno izgubili interakciju, odlu~ili smo se da dio tog materijala premijerno prikaèmo u vidu izlo`be Sarajevska Vije}nica jo{ jednom/ Sarajevo City Hall Revisited, kako bi smo starijim nara{tajima osvjeìli memoriju, a mla|ima ukazali na rasko{ i kulturno blago koje }e opet u punom sjaju da krasi na{ grad. Do}i do svih tih fotografija, u kojima je Vije}nica samo svoja i sama, nije bio nimalo jednostavan posao: Prvo smo se javno oglasili sa upitom da se mole svi gra|ani koji posjeduju bilo kakav foto, ili video materijal da nam se jave i iza|u u susret u svrhu {to uspje{nije realizacije projekta obnove. Ono {to je nama, kao projektantima, stvaralo problem u to vrijeme bilo je to da su ljudi uglavnom imali slike eksterijera Vije}nice, te je unutra{nja rasko{ bila potpuno nesaglediva, a zadatak je bio vratiti autenti~nost. Stoga smo vrlo brzo krenuli obilaziti arhive i muzeje u Sarajevu, Be~u, Budimpe{ti, gdje smo uspjeli do}i do dora|enog fotomaterijala. Najve}i uspjeh u tom istraìva-
Nedàd Mulaomerovi}: Knjiga o simbolu Sarajeva stvarana je dugo i temeljito je slagana u volumen od ne{to vi{e od 250 stranica
50
PRVA MONOGRAFIJA O SARAJEVSKOJ VIJE]NICI
APOKALIPSA TADA
êtnici su Vije}nicu zapalili krajem augusta 1992. godine
51
KONA^NO U KONA^NICI
Valerijan @ujo
Smajo Mulaomerovi}
Ferhad Mulabegovi}
~kom radu bio je kad je Ferhad, ~itaju}i knjigu Slavice Markovi} ]iril Ivekovi} arhitekt i konzervator, do{ao do informacije da se ve}ina radova prof. Ivekovi}a, ina~e arhitekte koji je dovr{io izgradnju Vije}nice 1896., nalazi u Kaptolskom arhivu u Zagrebu. To je bio prelomni momenat u mukotrpnom procesu izrade projekta, jer smo imali sre}u da smo otkrili oazu, odnosno originalne crteè po kojim je Vije}nica i gra|ena. Tada{nja grafi~ka obrada arhitektonskih nacrta je potpuno druga~ija od dana{nje, zato {to otisak pera i akvarel boja svakom tom nacrtu daje teìnu umjetni~kog djela. Svakako, dobar dio tog ekskluzivnog materijala se nalazi u knjizi, obja{njava Mulaomerovi}.
FAKTOGRAFSKI SNIMAK I HRONOLOGIJA

Ova knjiga, pored pregleda povijesnog konteksta, prikaza gradnje, djelovanja, destrukcije i obnove, obuhvata i prikaz ove palate kroz precizan faktografski snimak, glosar i hronologiju. U okviru povijesnog okvira Valerijan je, izme|u ostalog, pisao o zalasku vi{estoljetne osmanske vladavine na na{im prostorima te dao faktografski osvrt o prilikama vezanim za austrougarsku [TA JE NAMA VIJE]NICA..?
Nedàd Mulaomerovi}
vladavinu - aneksija, atentat, itd. Naravno, mnogo vi{e teksta o samoj Vije}nici, pod radnim podnaslovom Gradnja/razaranje/obnova, nalazi se u knjizi. A autorski tekstovi Ferhada i Smaje uglavnom su vezani za dio koji tretira obnovu Vije}nice. Mnogima je poznato da je izvorna arhitektura Vije}nice vrlo specifi~na po tzv.
... metafora za urbicid i kulturocid!

U infu koji smo dobili, izme|u ostalog smo mogli pro~itati: Sarajevska gradska vije}nica, u globalnim razmjerima, najpoznatije je sarajevsko zdanje. Ona je ne samo nezaobilazan detalj ve}ine panoramskih prikaza grada nego i svojevrstan simbol njegovih mijena. Kao gradska ku}a, a jo{ vi{e kao vi{edecenijsko sjedi{te Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, Vije}nica je duè od jednog stolje}a bila u ìì svih bitnih politi~kih i kulturnih zbivanja u Sarajevu i Bosni i Hercegovini. Ona je svjedok smjene nekoliko dràvnih sistema, Sarajevskog atentata, stra{nih isku{enja dvaju svjetskih ratova, jedinstvenog uspona grada u vrijeme XIV zimskih olimpijskih igara 1984. i, kona~no, kao Nacionalna biblioteka bila je izloèna barbarskom napadu, paljenju i razaranju. Postala je tako suvremenom metaforom urbicida i kulturocida...
maurskom, konkretno u slu~aju Vije}nice neomaurskom stilu, koji poti~e sa sjevera Afrike te juga [panije, a unutra{nja slikarska dekoracija Vije}nice u istom stilu predstavlja jedan od primjera soboslikarstva u Bosni i Hercegovini. O samoj arhitekturi objekta, istraìva~kim radovima i fazama obnove govori dobar dio ove knjige, jer obnova Vije}nice traje osamnaest godina i nije predstavljala nimalo lagan zadatak, veli sarajevski arhitekta. Arhitektonski studio Urbing, dakle, nosilac je projekta. A Mulaomerovi}a }emo, kao urednika izdanja, upitati i da li je sada, kada je monografija u zavr{noj fazi, zadovoljan ura|enim poslom: Naravno da sam zadovoljan. Ova knjiga se radila dugo vremena i temeljito slagala u volumen od ne{to vi{e od 250 stranica. Imali smo, zaista, dovoljno vremena da ovu knjigu iznesemo onako kako zasluùje. Unutar same knjige nema ne{to na {ta sam posebno ponosan... Jednostavno, ponosan sam na kompletno izdanje! Nadamo se da }e ova knjiga dospjeti u ruke {to vi{e ~italaca jer iskreno, da nisam i sam u~estvovao u njenoj izradi i projektu obnove, ne bih sigurno ni danas znao {ta je zapravo simbol Sarajeva, kao {to, siguran sam, mnogi na{i sugra|ani i ne znaju. Sve, sve, i sve, ali nas je stvarno interesovalo kako to da do sada niko nije napisao knjigu o sarajevskoj gradskoj vije}nici. Mislim da do razaranja Vije}nice nije postojala posebna potreba da se taj objekat posebno tretira u odnosu na druge vrijedne objekte u gradu, iako je do tada ve} bila usko vezana za mnoge historijske doga|aje, kao {to su Sarajevski atentat, zasjedanje prvog Bosanskog sabora te mnoga politi~ka i kulturna de{avanja. Danas ve}, Vije}nica pored svoje burne historije, ali i titule simbol Sarajeva, predstavlja svojevrsnu metaforu urbicida i kulturocida i kao takva mora imati knjigu na vi{e jezika, isti~e Nedàd Mulaomerovi}. A, na koji na~in se izrada knjige
52
PRVA MONOGRAFIJA O SARAJEVSKOJ VIJE]NICI

KOLORISTI^KA OBRADA
Nacrt novog/starog izgleda fasade Gradske vije}nice
finansirala, kao i kada bi knjiga trebala biti promovisana? Kompletan tekst i odabir fotografija je zavr{en. Trenutno se uporedo vr{e lektorisanje - poglavlje po poglavlje, prevod te dizajn knjige i sve }e biti spremno za {tampu 1. aprila ove godine. U vi{e navrata smo aplicirali na razne objavljene grantove u proteklom periodu, ali naàlost, bezuspje{no, tako da smo bili osu|eni da sami finansiramo knjigu kao
izdanje firme Urbing. Kako bi {to bezbolnije podnijeli taj teret, prije nekoliko dana smo otvorili pretplatu i projekat objavili na internet servisu: www.kickstarter.com, kako bi omogu}ili zainteresovanima da ve} sad naru~e knjigu i na taj na~in podrè finalizaciju projekta. Kickstarter je trenutno najve}a internet stranica za kolektivno finansiranje. Radi se o platformi osnovanoj 2008. za finansiranje kreativnih projekata,
koja omogu}ava proizvo|a~ima video igrica, ~asopisa, knjiga i ~udnih malih inovativnih proizvoda da skupe kapital. Svakako bih iskoristio priliku i da pozovem sve zainteresovane institucije, kompanije, da se uklju~e u pretplatu ove knjige, a sve informacije o pretplati kao i kontakt e-mail mogu}e je na}i na stranici: www.vijecnica.ba, kaè arhitekta projekta obnove Vije}nice.
Svim graanima Bosne i Hercegovine sretan 1.mart Dan nezavisnosti!

Opina Stari Grad Sarajevo
53
O OPSADI SARAJEVA NA 42. FEST-u
Premijerom filma TOP JE BIO VREO scenariste i reditelja SLOBODANA BOBANA SKERLIA, snimljenom po motivima istoimenog romana pisca VLADIMIRA KECMANOVIA, koji kroz prizmu djeaka srpske nacionalnosti govori o opsadi Sarajeva, 28. februara u beogradskom Sava centru bit e otvoren 42. FEST; SB otkriva zbog ega su pisac Kecmanovi i reditelj Skerli zaratili uoi premijere
SAMO DA RATA NE BUDE...

Pi{e: MAJA RADEVI]
TOP JE UZAVREO
Najve}i broj kriti~ara, koji moj roman problematizuju na ideolo{ki na~in, zamera mi ru{enje tog mita, ali niko me ne}e ubediti da su ljudi razli~itih nacionalnosti zajedno preìvljavali opsadu grada. U Sarajevu je za tih sedamsto dana to bilo nemogu}e. âk i pre rata u mojoj generaciji se ta~no znalo ko je koje nacionalnosti. Bilo bi puno vi{e me{ovitih brakova u Bosni da nacionalnost nikom nije bila va`na, kaè biv{i Sarajlija Vladimir Kecmanovi}, autor kontroverznog romana Top je bio vreo, koji iz vizure dje~aka srpske nacionalnosti govori o ~etvorogodi{njoj opsadi Sarajeva.
[OVINISTI^KI BU]KURI[
Pro{lo je skoro tri godine od po~etka snimanja istoimenog filma po scenariju i u reìji Slobodana Bobana Skerli}a (koscenarista je sarajevski reìser Ale{ Kurt), i u nezavisnoj produkciji Tihomira Stani}a. Top je bio vreo kona~no }e svoju svjetsku premijeru imati na otvaranju predstoje}eg, 42. beogradskog me|unarodnog filmskog festivala FEST, 28. februara u Sava centru. Osim mnogobrojnih problema koji su pratili produkciju ovog ostvarenja (a glavni je bio nedostatak novca), pisac Vladimir
Kecmanovi} ovih dana javno je iskazao nezadovoljstvo filmom ustvrdiv{i da ta pri~a uop{te ne li~i na njegov roman. Znate, filmovi zbog prirode medija moraju da se razlikuju od knjiga, to je sasvim jasno, me|utim, ukoliko je (Skerli}, op.a.) osnovni smisao ideje hteo da menja, zbog ~ega nije napravio svoj scenario? U tom smislu jeste u pitanju zloupotreba jer reditelj o~igledno nije bio u stanju da napravi pri~u kao {to je ova, izjavio je za Blic Vladimir Kecmanovi}. Pisali smo uo~i po~etka snimanja filma o Kecmanovi}evoj, po mnogo ~emu kontroverznoj, knjizi, zbog koje su saradnju sa Skerli}em svojevremeno odbili pisac Abdulah Sidran i rediteljka Ines Tanovi}, glumci Sadìda [eti} i Alban Ukaj, te scenograf Vedran Hrustanovi}. Podsjetimo, glavnom junaku romana, dje~aku srpske nacionalnosti, na samom po~etku rata u Sarajevu od granate ginu roditelji, a on ostaje prepu{ten na milost i nemilost svojim kom{ijama u jednom sarajevskom soliteru. Premda duboko istraumiran i nijem nakon granate koja je u jednoj sekundi odnijela ~itav njegov svijet i ìvot bezbri`nog djeteta kakav je do tada jedino poznavao, uto~i{te i novi dom dje~ak pronalazi kod komi{inice Tidè, ène srednjih godina, muslimanke, koja ga prihvata kao svoje dijete... Opisuju}i
doga|aje u kratkim, isprekidanim re~enicama koje dijelom podsje}aju na pjesni~ke strofe, a dijelom na sudski stenogram, Kecmanovi} je nastojao prikazati rat na depersonaliziran na~in i bez odre|enja o tome ko je tu napada~, a ko `rtva, vode}i se mi{lju da su u ratu svi manje ili vi{e `rtve na svoj na~in, bez obzira na to sa koje strane topovske cijevi se nalazili. To je politi~ko vi|enje onoga {to se de{avalo u sarajevskom logoru tokom opsade grada, vi|enje po matrici Dobrice ]osi}a, ili Vladimirovog oca Nenada Kecmanovi}a, govorio nam je prije tri godine Abdulah Sidran, kojem je Skerli} ponudio da zajedno rade na scenariju. Kecmanovi}ev roman izazvao je kritike
Od ideolo{ki problemati~nog romana Vladimira Kecmanovi}a, reditelj Skerli} (ne)o~ekivano napravio film koji se, kako kaè, svrstava jedino na stranu ljudskosti
54
SUKOB KECMANOVI]-SKERLI]
i u dijelu javnosti i medija u Srbiji. Tako je kriti~ar beogradskog lista Danas Vladimir Arseni} napisao: Kecmanovi}ev roman je, u najmanju ruku, problemati~na ideolo{ka tvorevina koja relativizuje op{teprihva}enu poziciju `rtve {to, bez svake istorijske sumnje, pripada gra|anima Sarajeva koji su istrpeli zversko bombardovanje. Me|utim, ni to ne bi bilo stra{no da je knjigu napisao neko ko je preìveo opsadu ili da ovakav ideolo{ki sklop romana ne ide na ruku establi{mentu u Srbiji, kome ne bi trebalo pruìti pravo da se nasla|uje nad ne~im za {ta snosi ne malu krivicu. No, sude}i prema onome {to se proteklih dana doga|alo na relaciji Skerli}Kecmanovi}, iako se posluìo motivima iz romana kao osnovom za film, Boban Skerli} je ~vrsto odlu~io da se ogradi od svih elemenata iz knjige koji promoviraju nacionalisti~ku - u ovom slu~aju srpsku ideologiju. Prvu verziju scenarija uradio je Kecmanovi}, i to je i verzija koju su od Skerli}a dobili pomenuti glumci i autori iz
TEROR NAD DJETINJSTVOM

Glavnu ulogu u filmu tuma~i dje~ak Stanislav Ru~nov iz Bosanske Dubice
Sarajeva. Me|utim, reditelj sada kaè kako taj inicijalni scenario nije zadovoljio elementarne zanatske kriterije te da je, {to je jo{ va`nije, u poku{aju da ekranizira vlastiti roman Vladimir Kecmanovi} napravio {ovinisti~ki bu}kuri{ u kome likovi nisu razgovarali iz sopstvenih karaktera, iz situacija, odnosa, ve} su predstavljali delegate sopstvenih etniciteta, koji komuniciraju iz nacionalnih stereotipa. Ne{to kao kursadìje, samo mnogo krvolo~nije, obja{njava Skerli}. Producent Tihomir Stani} taj je scenario odbacio i Kecmanovi} se filmom dalje nije bavio. Ja sam Kecmanovi}ev roman pro~itao druga~ije od toga kako ga sam tuma~i. U odnosu na njegovo tuma~enje ja imam svaku i umetni~ku i intelektualnu i ljudsku distancu. Ja roman, naime, nisam pro~itao kao ratnohu{ka~ki pamflet, a on bi voleo da tako bude pro~itan. I to je njegovo pravo. Peki} je lepo rekao: Ne verujte knjièvnicima, verujte knjièvnosti, kaè Boban Skerli} i dodaje: Opsada Sarajeva
55
O OPSADI SARAJEVA NA 42. FEST-u
KECMANOVI: Niko me nee ubediti da su ljudi razliitih nacionalnosti zajedno preivljavali opsadu grada. U Sarajevu je za tih sedamsto dana to bilo nemogue
je okon~ana pre skoro 20 godina. Ako to nije dovoljno dug period da se o tom periodu govori jasno i otvoreno, onda je ovo dru{tvo duboko bolesno. A budu}i da tema zaista stvara kontroverze, dijagnoza je o~igledna. Ovaj film se ipak ne bavi istorijskim zaklju~ivanjima. Bavi se sudbinom i odrastanjem jednog de~aka u datom istorijskom kontekstu, bavi se terorom nad jednim detinjstvom. Tom unakaènom detinjstvu smo za te oìljke svi krivi, nema iskupljenja. Odgovaraju}i na Kecmanovi}eve optu`be, Skerli} kaè da nije zadatak filma da bude pre~ica onima koje mrzi da GLUMCI IZ BiH, SRBIJE I HRVATSKE
pro~itaju lektiru. U jednom od tekstova na svojoj oficijelnoj web stranici, jasno je naveo: Nije ta~no da film govori o zlo~inima Armije BiH - to nije tema ovog filma; Nije ta~no da je dozvola za snimanje izdata sinu Nenada Kecmanovi}a; nije ta~no da je Vladimir Kecmanovi} scenarista ovog filma - on je autor romana; scenario sam uradio ja u saradnji sa Ale{om Kurtom; nije ta~no da su branitelji Sarajeva prikazani kao plja~ka{i i ubice; nije ta~no da scenario kalja ugled i ~asnu odbranu branilaca Sarajeva; ne snimaju Srbi film u Sarajevu o Sarajevu. Film snimaju filmadìje. Razli~itih nacionalnosti i konfesija. Nacionalnost i konfesija nisu bili kriterijum za saradnju. Nisu ~ak bili ni tema razgovora. Smatrao bih prostaklukom da to pitam.
SKERLI: Ja roman, naime, nisam proitao kao ratnohukaki pamflet, a Kecmanovi bi voleo da tako bude proitan. I to je njegovo pravo
Tendencioznost Kecmanovi}evog romana najuo~ljivija je na samom njegovom zavr{etku kada dje~ak, ogor~en i bijesan zbog svega {to je doìvio i vidio u opkoljenom gradu, bjeì na srpsku stranu i tamo, sa jednog brda, iz topa ispaljuje granate na Sarajevo. Upravo taj prizor Skerli} je potpuno izbacio, odnosno promijenio u filmu, {to je i najvi{e razbjesnilo pisca Kecmanovi}a. Kada nam je govorio o razli~itim politi~kim, odnosno ideolo{kim tuma~enjima koja bi film mogao izazvati, Skerli} je rekao da ne}e biti iznena|en {to }e se palanka i ~ar{ija uznemiriti i pro~itati film iz svojih uskogrudih i upro{}enih vizura: Nadam se, ipak, da }e se formirati kriti~na masa onih koji }e biti spremni da film gledaju otvorenog uma, ne prebrojavaju}i krvna zrnca i ne analiziraju}i genetske kodove karaktera. Pogotovo {to tu ne}e ni{ta na}i. Jer, to {to je de~ak srpske nacionalnosti, a èna-heroj Muslimanka, ne govori ni{ta ni o Srbima ni o Muslimanima. Njihov odnos je odnos po`rtvovane ène i neza{ti}enog deteta. Ni{ta se ne bi promenilo u filmu ni da su nacije likova inverzne. Ovaj film je film o ljudima. Pa }e ga ljudi, nadam se, rado i otvorenog srca gledati. Svuda. I u Sarajevu i u Beogradu, Banja Luci, Zagrebu, Parizu, Veneciji, Tirani, Kuala Lumpuru, Karakasu... Tuma~enja koja film sagledavaju iz politikanskih vizura ne}e izostati. Ali, ona samo govore o onima koji ih iznose, zaklju~uje Boban Skerli}.
GENETSKI KODOVI KARAKTERA

Prema rediteljevim rije~ima, ovaj film nema namjeru da se udvara publici, ve} da uznemiri, da uzbudi, da provocira... Strana koju ovaj film zauzima je strana ljudskosti. A, de~ja suza nema nacionalnost ni konfesiju, kaè Boban Skerli}.
Predsjednik RS-a Milorad Dodik sufinansirao film

Film Top je bio vreo snimljen je u koprodukciji Srbije i Bosne i Hercegovine - ta~nije, Republike Srpske. Producenti su Drina film i Balkan film, koproducenti Radio televizija Republike Srpske, Filmski centar Srbije, Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije, a kao sufinansijer naveden je i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. Uloge u filmu tuma~e: Stanislav Ru~nov, Anita Man~i}, Muhamed Dupovac, Mugdim Avgadi}, Slavko [timac, Nikola \uri~ko, Milica Mihajlovi}, Gordana Gadì}, Ivica Vidovi}, Mira Banjac, Bojana Maljevi}, Fe|a [tukan, Aleksandar Stojkovi}, Faketa Salihbegovi}-Avdagi}, Miro Barnjak, Rijad Gvozden... Fotografiju potpisuje Du{an Joksimovi}, montaù \or|e Markovi}, scenografiju Kiril Spaseski, a zvuk Aleksandar Proti}. Budèt filma, koji je sniman u Bosanskoj Dubici, iznosi ne{to vi{e od milion eura.
56
DE(LUXE) LUCIA
Preminuo je PACO DE LUCIA, najvei flamenco gitarista na svijetu; imao je 66 godina i o instrumentu to gitara se zove znao je sve
Savr{en! Nema tu gre{aka. Ni kod njega ni kod sedam muzi~ara koji su s njim tada bili na bini.
NA KARTI PUTOVANJA...
Sve tu {tima i funkcioni{e, a flota na ~elu sa mar{alom, ili ako ho}ete admiralom Pacom plovi muzi~kim morem, pa i ako vremenski uslovi to ne dozvoljavaju. Ni{ta ih ne moè sprije~iti niti iznenaditi. Bio je to Paco de Lucia and Band Live on Tour 2010, a na Pacovoj karti putovanja Sarajevo je bilo nezaobilazno. Ali, stvarno je to rekao, nije ovdje i sada patetika dominantna. Dodu{e, od njegove prve turneje 1963. pa do tada nagledao se on svakakvih ljepota, ali, eto, SARAHEVO je zapamtio! Ne}emo zaviriti na njegovu oficijelnu stranicu kako bi prebrojavali albume koje je Paco de Lucia objavio u svojoj odista impresivnoj karijeri. Jer, za{to bismo to radili, kada ni on sam nije znao koliko ih je objavio. A pogotovo nije znao na koliko je kompilacijskih izdanja sudjelovao. I sa koliko je muzi~ara sara|ivao. Sa ve} spomenutim Meolom i McLaughlinom, iz ve} spomenutog fantasti~nog The Guitar Trija, snimao je i nastupao i pojedina~no. Gitaru je Paco po~eo svirati kada su mu bile ~etiri godine. Prvi javni nastup imao je 1959., a {est godina kasnije objavio je svoj studijski prvijenac. Od nagrada }emo ovom prilikom izdvojiti onu koju je osvojio kao dvanaestogodi{njak. Festival se zvao: Concurso Internacional Flamenco de Jerez de la Frontera. Ma {ta god to zna~ilo... A bio je Paco i pjeva~. A bio je i Francisco Snchez Gmez. Kada se rodio...
DVA PUT SAM VIDIO PACA MARALA

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
je to 690. broj Slobodne Bosne. Najavljivali smo sa velikom rado{}u i ponosom koncert Paca de Lucije u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu. Sad, pak, u 903. broju, sa tugom i sjetom pi{emo o Pacu, nakon {to je sa gitarom u ruci i flamencom na du{i, oti{ao na put ka nekom od sazvje`|a. Umro je na plaì u Meksiku, od sr~anog udara. U 66. godini.
DVA PUTA SARAJEVO

Ba{ je nekulturno i neukusno, krajnje neprihvatljivo samog sebe citirati. Ali, samo }u komadi} tog teksta iz 690. broja prenijeti, jer pisao sam o tome kada sam prvi put vidio Paca mar{ala. Vjerovatno to nikome nije interesantno, ali ko mi moè zabraniti da pi{em. Dakle, bez navodnika, bio je to neki juli, 1996., ki{an i tmuran u njema~koj pokrajini Hessen, i u njenom glavnom gradu Wiesbadenu. Kabanice su se na ulazu u tamo{nji Kurpark prodavale kao kineski ki{obrani u sarajevskoj Ferhadiji u sli~nim vremenskim uslovima. No, fanove Paca de Lucije tu
no} ni{ta nije moglo sprije~iti da odgledaju koncert od po~etka do kraja, pa ~ak ni da po okon~anju izvrsne svirke jo{ malo pro}askaju u Kurparku i sabiraju utiske. Pogotovo {to Paco na sceni nije bio sam: svirao je tu no} akusti~ni, i fantasti~ni, The Guitar Trio, okupljen prvi put nakon petnaest godina, kada su objavili Friday Night In San Francisco. Pored glavnog junaka ove pri~e, u tom triju svirali su i Al Di Meola i John McLaughlin. Eto, ne}u vi{e. Dva puta je Paco svirao u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Prvi put 2006. u Zetri i drugi put u Bosanskom kulturnom centru 2010. godine. Ne}u sebi oprostiti {to ga nisam gledao u Zetri, ali se rado prisje}am njegovog koncerta u BKC-u, 6. februara 2010., kada sam drugi put vidio Paca mar{ala. Sje}am se, ulaznice su ko{tale 60 i 70 KM. I tada i sada visoke su to cijene za Sarajlije. Me|utim, do{ao je Paco, a gra|ani tog grada su pokazali da vole muziku i ne pitaju za cenu kada su u mogu}nosti dobiti kvalitet. Treba li re}i da je koncert nekoliko dana ranije bio rasprodat? Normalno da ne treba. A koncert ko Pacov koncert.
HASTA LA VISTA, AMIGO
Sarajlije itekako pamte dva nastupa Paca de Lucije u Sarajevu, 2006. i 2010. godine
57
KULT MARKET
BROKEN BELLS
MUZIKA Album Svugdje je doma, ali lijepo je najljepe, grupe Mainko
After the Disco

Band Broken Bells objavio je album pod nazivom After the Disco. Iza projekta Broken Bells stoje poznati glazbenici: James Mercer, otprije poznat kao gitarist grupe The Sins, i Brian Burton poznatiji kao Danger Mouse. Kao {to naslov albuma govori, rije~ je o glazbi koja iz disco ere preko elektroni~ke glazbe evoluira u indie pop zvuk.
Izvrsni punkeri sa zagrebakih plonika
CHROME DIVISION
Infernal Rock Eternal

Vijest za poklonike heavy metal zvuka. Norve{ki metalci Chrome Division nedavno su objavili album pod nazivom Infernal Rock Eternal. Na albumu se nalazi dvanaest pjesama, a potpisuje ga izdava~ka ku}a Nuclear Blast. Kosati Norveàni osnovani su 2004., a do sada su objavili ~etiri dugosviraju}a nosa~a zvuka.
JASNO I GLASNO
Izvrstan drugi dugosviraju}i album zagreba~kog punk banda Ma{inko
MASTERS OF DISGUISE
Back With A Vengeance

Ameri~ki speed metal band Masters of Disguise objavili su novi studijski album Back With A Vengeance. Pjeva~ Chris Logue, poznatiji iz pri~e o bandu Savage Grace, koji je prestao s radom prije ~etiri godine, okupio je oko sebe glazbenike s kojima je i ranije sura|ivao, te oformio Masters Of Disguise.
58
Posljednjih nekoliko godina ova rubrika je postala svojevrsno uto~i{te punkerima iz regiona, pa u skladu s tom ~injenicom nastavljamo na istom tragu. Ovoga puta predstavljamo zagreba~ki punk band Ma{inko i njihov studijski album pod nazivom Svugdje je doma, ali lijepo je najljep{e. [estorica divnih {esnih mladi}a svira muziku koja ih ~ini sretnima. Zdravi punk s koliko toliko pametnim tekstovima pogoni ovu grupu ljudi ve} neke dvije godine. Uz sitne promjene u postavi kroz vrijeme u bendu su sad svi, jer je svaki koncert u biti samo dobro opravdanje za popiti s prijateljima, pi{e na slu`benoj web stranici banda. Ma{inko je osnovan 2010., a album Svugdje je doma, ali lijepo je najljep{e, snimali su to~no godinu dana, od velja~e 2013. do velja~e 2014. godine. Ma{inko je probio led singlom Sretan Boì}, a prvi dugosviraju}i album Frakturko, koji su podijelili sa bandom Fraktura mozga objavili su prije tri godine. Album Svugdje je doma, ali lijepo je najljep{e sadrì petnaest pjesama, a otvara ga 33 sekundi duga~ka pjesma Gle~eri. U pjesmi Kafe bar Faust mije{aju se punk ritmovi s heavy metal gitarama i izvrsnim tekstom, ~iji refren glasi: Al |avo kad me traì nema sla|e, Uvijek u birtiji me na|e, Za {ankom sjedi i promatra me, I samo mirno ispija {tok. Prava punkerska, protestna je i pjesma O~i pune suzavca, s old school refrenom, tematski naslonjena na trenuta~nu socijalnu i politi~ku situaciju u regionu. Na istom starom punk tragu je i
pjesma sa svakodnevnom tematikom Kad idemo van. Ma, na ovom album naprosto nema lo{e pjesme, sve je prepuno nekakve pozitivne energije, sa starim punk podlogama i neobi~no jednostavnim tekstovima. Odzvanjala je pjesma pomalo vu~e na rane radove Hladnog piva, {to zna~i da zvu~i jako dobro, osobito zbog uvodnih bass dionica. No, ipak, sa albuma vrijedi izdvojiti pjesmu Stanje nacije, koja uz punk ritam sjajno secira dnevno politi~ku situaciju. Dolje na dnu tako|er je s heavy metal manirima, potkovana tercama solo gitara, brzim ritmom i heavy riffovima. Na koncu, izvrsni album zagreba~kih punkera zatvara ne{to laganija pjesma Pogledaj me u o~i. (M. Ili~i})
TOP LISTA (iz Top 40 BH radija 1)

Dub FX: Bass Line (ft. Tiki Taane) Daft Punk: Give life back to music Pepe Deluxe: Go! Theme The Strypes: You cant judge a book by the cover 5. Deap Vally: Walk of shame 6. David Guetta ft. Skylar Grey: Shot me down 7. Jake Bugg: Slumville Sunrise 8. Nine Inch Nails: Copy of A 9. Primal Scream: Goodbye Johnny 10. Asgeir: Torrent
1. 2. 3. 4.
KULT MARKET
KINO KRITIKA Film The Monuments Men (SAD, 2014.), reditelja Georgea Clooneyja
@UDNJA SRCA
Farhan Akhtar
Umjetnika eta
@udnja srca indijski je igrani film iz 2001. godine. Scenarij i reìju potpisuje Farhan Akhtar. Pri~a je to o tri mladi}a, razli~itih karaktera, no sjedinjenih u prijateljstvu. Pri~a je to o ljubavi i prijateljstvu. Ocjena: 4
BOGATI I ÛDNI
Alfred Hitchcock
PREMA ZNANOM BESTSELERU
Istinita pri~a o ljudima koji su sa~uvali umjetni~ka blaga
The Monuments Men (ûvari naslije|a) igrani je film koji je reìrao George Clooney, a skupa s Heslovom Grantom napisao je i scenarij. Ovo je peti film koji je do sada reìrao slavni glumac. Scenario je napisan prema znanom bestseleru istog naziva Roberta M. Edsela. To je istinita pri~a o ljudima koji su na{li, spasili, sa~uvali iznimno umjetni~ko blago, ba{tinu. Nacisti su se u svojim osvajanjima bavili i kra|om te skrivanjem vi{e od pet miliona umjetni~kih djela. Zvani~nici Nacionalne galerije prisilili su Vrhovni sud i predsjednika te su njihova nastojanja zapravo do{la do odjeljka ameri~ke vojske nazvanog Monuments, Fine Arts and Archives Secion (Sekcija za spomenike, lijepu umetnost i dokumenta). Prije Dana D, general Eisenhower izdao je nare|enje svim komandantima na terenu da ~uvaju vrijedna nalazi{ta. Odred za zadatak ima za{titu i o~uvanje umjetni~kih djela. Nacisti su umjetnine skrivali na raznolikim mjestima, poput dvoraca ali i rudnika. Cilj nacista, osim profita, bila je izgradnja muzeja u Hitlerovom rodnom gradu Linzu. Godine 1944., jedinica The Monuments Men postala je internacionalna. Njeni pripadnici bile su osobe trinaest razli~itih nacionalnosti. ^lanovi su bili profesori umjetnosti, arhitekte, arhivisti... Ovaj film je iznimno bitna i zanimljiva pri~a o najve}oj akciji u potrazi za umjetninama u povijesti. ^lanovi ove grupacije vi{e znaju o umjetnosti nego o najpoznatijoj pu{ki. U
Nacionalnom muzeju Drugog svjetskog rata u New Orleansu 2016. biti }e izloèna stalna postavka Iskustva ~uvara naslije|a. Svijet nije po~eo od nas. Vrijedne stvari iz pro{losti, osim u ostatku svijeta, nalaze se i na na{im prostorima. ûvajmo ìvot svih... Arhive, muzeje, spomenike, ne skidajmo biste, ne ru{imo spomenike, ne palimo Heroji ne uni{tavaju. Heroji spa{avaju. (D.Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE
1. Lego (Phil Lord & Christopher Miller) 2. 3 Days to Kill (McG) 3. Pomepii (Paul W. S. Anderson) 4. RoboCop (Jose Padilha) 5. The Monuments Men (George Clooney)
Film velikana Alfreda Hitchcocka, Bogati i ~udni, igrano je crno-bijelo ostvarenje iz 1932. godine. Scenarij su zajedno napisali Alfred Hitchcock, Alma Reville i Val Valentine, a napisan je na temelju istoimene novele Dalea Collinsa. Pri~a o mladom bra~nom paru koji dolazi do velike sume novca i kre}e na put oko svijeta. Bogati i ~udni se na britanskom i ameri~kom trì{tu prikazivao pod naslovom East of Shangi (Isto~no od [angaja) i nije dobro pro{ao. Ocjena: 4
SRE]A DOLAZI U DEVET
Nikola Tanhofer
Sre}a dolazi u devet igrani je film iz 1961., a reìrao ga je Nikola Tanhofer. Scenarij za film napisao je Vitomil Zupan, a na osnovu bajke Hansa Christiana Andersena. Ovo je pri~a o Sre}i i Brigi koji dolaze u jedan gradi}. Prvi je dugometra`ni film iz ànra fantastike u jugoslavenskoj kinematografiji. Ocjena: 4
59
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Ljubav je u zraku (Alexandre Castagnetti, Reverence, Blitz film i video) 2. Utrka ìvota (Ron Howard, Cross Creek Pictures, Blitz film i video) 3. Riddick (David Twohy, One Race Productions, Blitz film i video) 4. Diana (Oliver Hirschbiegel, Ecosse Films, Blitz film i video) 5. Jobs (Joshua Michael Stern, Open Road Films, Blitz film i video)
U ÊTIRI OKA
BH. INFO
Na{em glumcu i jednom od najangaòvanijih umjetnika u regionu, Zijahu Sokolovi}u, 24. februara Bi{}ani su se oduìli na pristojan na~in. Povodom obiljeàvanja Dana op}ine Biha} u ponedjeljak nave~e je organizovano je Ve~e Kulturnog centra sa Zijahom Sokolovi}em. Balet se vratio u Tuzli, pi{e, naravno, na tuzlarijama. U Osnovnoj muzi~koj {koli Tuzla u ovoj {kolskoj godini otvoren je Odsjek baleta. Trenutno ovaj odsjek poha|a jedanaest u~enica, a ~asovi se odràvaju u prostorijama GKUD-a Bosna u Tuzli. Do 1. marta u Sarajevu se odràva Generalna skup{tina Evropske asocijacije festivala (EFA), a doma}in je Me|unarodni festival Sarajevska zima, koji ove godine slavi trideset godina postojanja. Doputovalo je vi{e od stotinu direktora festivala, koji predstavljaju {ezdeset i dva festivala u dvadeset i dvije dràve. U ~etvrtak, 27. februara u 19 sati, u Umjetni~koj galeriji BiH bi}e otvorena izlo`ba Vrt uìvanja, autora Mladena Miljanovi}a. Nakon izuzetno zapaènog predstavljanja bosanskohercegova~kog Vrta uìvanja u Veneciji i nakon izlo`be u Banja Luci po~etkom ove godine, smatrali smo svojom obavezom da ovu izlo`bu, u saradnji sa Muzejom savremene umjetnosti RS, predstavimo i sarajevskoj publici, saop{tavaju iz UGBiH. Ne{to kasnije dobili smo informaciju da }e istog dana, samo sat ranije, biti uprili~ena promocija knjige Turska: uvod u povijest, unutarnju i vanjsku politiku, autora ambasadora Amira Muharemija. Mjesto radnje: Bo{nja~ki institut - Fondacija Adila Zulfikarpa{i}a; organizatori: Dobra knjiga i BIFAZ; promotori: Ivica \iki}, Amir Muharemi, Hajrudin Somun, Izedin [ikalo. Na Dan op}ine Fojnica, 18. marta, u Multimedijalnoj muzejskoj dvorani tamo{njeg Franjeva~kog samostana Duha Svetoga, u 14 sati }e biti otvorena izlo`ba Sarajevski atentat 1914. godine i Prvi svjetski rat u dokumentima arhiva Samostana u Fojnici. Dobro do{li!
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
MAID MIROJEVI, sarajevski muziar
U svakom snijegu, vidim iste Tragove

sedamnaest bosanskohercegova~kih i evropskih pjesnika. Ovih dana sam zavr{io mix i master za svoj tre}i CD, koji nosi naziv Tragovi a ja sam kompletan autor, osim jedne pjesme, koja se zove Sarajka djevojka, a za koju je stihove napisao moj dobar drug i prijatelj Tarik Karamehi} iz Visokog, kaè Maid Mirojevi}: Na tom CD-u, kao instrumentalisti, uzeli su u~e{}e poznati muzi~ari iz Sarajeva - Edo Krili} (harmonika), Adnan Mu{anovi} (klavir), Marin Gradac (trombon), gitare Hamo Salihbegovi} i Nedàd Merdànovi} iz grupe Konvoj, Ezher Helja (klarinet), tamburice Vedran î~ak i bek vokali Dunja Kajevi} i Gordana Ivandi}. Glavni posao tj. mix i master uradio je Nihad Kre~o, u svom studiju Presto. Na CD-u se nalazi osam pjesama i skoro sve su autobiografske. Od soft bluesa i soft rocknrolla, preko tambura{kog zvuka pa do francuske {ansone - to su Tragovi.
Maid Mirojevi}, akademski muzi~ar iz Sarajeva, kontrabasista u Operi Narodnog pozori{ta Sarajevo, uskoro }e objaviti svoj tre}i kantautorski CD. Na prethodna dva otpjevao je i odsvirao {ansone, na stihove
DARIO MATI, rukovodilac Kluba specijalnih sportova Tuzla
DARIO MATI]
Mladim sporta{ima uru~ene su sezonske karte za doma}e nastupe OKK Slobode

60
DEVDET TUZLI, urednik na BHT1
@ivot na sticku
Trideset i pet godina u ìvotu ~ovjeka nije puno, ali je u novinarskoj karijeri mo`da i previ{e. Dosadi li Vam nekada ovaj na{ piljarski posao, kada stalno ne{to ~eka{, kupuje{ i prodaje{, oduzima{ i dodaje{? Pada mi na pamet stih Mateja Bora: [el je popotnik skozi atomski vek. Hodio sam kroz novinarstvo kroz godine koje obuhvataju dva stolje}a, pa i dva milenijuma. Skoro ~etrdeset godina, od volonterskih dana na Sarajevu 202. Jeste to dugo vrijeme za jednu karijeru, ali ja se nisam umorio, osje}am i dalje entuzijazam kao nekada davno, strast prema profesiji, prema emisijama koje pravim, javljanjima uìvo za dnevnike, specijalizirane emisije iz kulture. A shodno pitanju koje ima metafori~ki prizvuk, ovaj posao mi nije dosadio, mo`da zato {to od piljare vi{e volim balkansku kr~mu. Tu se vi{e ~uje i vi{e doìvi. Repliciraju}i na Va{e pitanje, citira}u redak teksta koji sam prije nekoliko dana snimio za najavni spot svog vi{edecenijskog prisustva u novinarstvu: 35 godina za mene su mo`da i previ{e, a za historiju novinarstva u BiH tek ne{to malo. A opet sve skupa, ovo je ìvot na sticku. Na koji na~in }ete obiljeìti trideset i pet godina novinarske karijere? Rodila se ideja da to obiljeìm i dokumentiram jednom multimedijalnom izlo`bom pod naslovom Tre}a dimenzija i vi{e od toga. Ovo je svojevrsno ujedinjavanje dva formata emisija koje ~ine moj novinarski opus, a koje sam realizirao na Radio Sarajevu, FTV i BHT1. Kultura je bila okvir tog razdoblja mog bavljenja novinarstvom, te je obiljeàvanje zami{ljeno kao prezentacija nekoliko karakteristi~nih segmenata iz moje novinarske prakse. Bi}e to svojevrsno dokumentarno putovanje kroz vrijeme, protkano izlo`benim eksponatima radio aparata, pisa}ih ma{ina od po~etka 80-ih do ere kompjutera, isje~cima iz novina od ranih 80-ih do danas, audio i vizualnim materijalima intervjua i drugih novinarskih formi koje sam upra`njavao proteklih 35 godina profesionalnog bavljenja novinarstvom, pa fotografije o tom vremenu Posjetitelji }e mo}i poslu{ati intervjue iz radijske emisije Tre}a dimenzija koja je trajala vi{e od jedanaest godina na Drugom programu Radio Sarajeva, a zatim i televizijske intervjue, reportaè sa velikih svjetskih filmskih festivala, dio opusa u susretima sa nekim od najeminentnijih aktera savremene kulturne svjetske, evropske, regionalne i bosanskohercegova~ke scene. Pripreme su u toku i sve treba da se odigra u Galeriji Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo 29. marta.
Foto: Milutin Stoj~evi}
Vrijedni i uporni
Klub specijalnih sportova Tuzla duì niz godina jedan je od najboljih klubova za osobe sa posebnim potrebama u BiH. Vrijedni i uporni sporta{i iz na{eg kluba pripremaju se za novu sezonu, a na jednom od treninga u me|uvremenu posjetili su ih Lejla Kisi} i Dajana Baki}, volonterke i prijatelji Kluba specijalnih sportova Tuzla. Mladim sporta{ima uru~ene su sezonske karte za doma}e nastupe OKK Slobode, {to je svakako obradovalo ~lanove na{eg kluba, kaè Dario Mati}, rukovodilac Kluba specijalnih sportova Tuzla: Jako smo sretni zbog te posjete, kao i {to su nam poklonili sezonske karte da i mi moèmo i}i i gledati ko{arku u Mejdanu. Do sada nismo imali priliku da idemo, ali }emo iskoristiti ove sezonske karte i zajedno i}i i navijati za na{e ko{arka{e. Bosanski studenti koji rade i studiraju u Be~u pomogli su da se poklone sezonske karte, a pored ovoga obe}ali su da }e organizovati i odlazak u Be~ sporta{ima KSS Tuzla. Ova posjeta Be~u bi svakako vi{e bila dru{tvenog karaktera, nego sportskog, ali }e svakako biti od velikog zna~aja na{im sporta{ima. Rukovodstvo kluba je u po~etnim pripremama za organizaciju Prvenstva u atletici za osobe sa posebnim potrebama, koje }e biti odràno po~etkom septembra ove godine. To je prelijepa manifestacija, koja se ve} nekoliko godina organizuje u Tuzli. Njen moto je - Kraljica sporta i sa nama. Veliki trud i napor, velika sredstva su potrebna za realizaciju ove manifestacije, ali uz pomo} prijatelja kluba, sponzora, pokrovitelja, ne sumnjamo da }emo i ove godine opravdati epitet da smo najbolji. Svi oni koji se èle uklju~iti u organizaciju - dobro do{li! Pa da i ove godine uspje{no organizujemo ovu manifestaciju i obradujemo osobe sa posebnim potrebama iz cijele BiH.
61
by DINO BAJRAMOVIC
a z la a n ih rv p o D . .. e b m e k Uvijek
13. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna Me~ka? Ko~im... On je kasko, a ja, ko zna? 14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili? Ni{ta. Pusti rijeku neka te~e.
FBiH: la a in rm e T r to k e ir d i ln genera
RASIM KADI,
Foto: Milutin Stoj~evi}
1. Pati li biv{i politi~ar za politikom? Pati svakodnevno, ali ne vi{e tako intenzivno.
2. Koji je dana{nji ekvivalent nekada {njem Savezu socijalisti~ke omla dine Jugoslavije, ~i ji ste bili ugledni ~l Edo Majka - preciz an? an i britak, bez ob zira na cijenu.
ali da }ete biti ljekar op{te 3. Da li ste kao mali sanj njao sam da }u biti ribar. Sa r!? ka lje v ka Ka ? se prak
4. Kako se osje}ate u Sarajevu? Meni je najljep{e u Muli}ima; Sarajevo je za mla|e. 5. [ta ne morate imati u friìderu? Sada vi{e ni{ta! 6. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Moju Almu. Sve drugo bi bilo zamorno.
15. Opi{ite Zlatka Lagumdìju u tri rije~i? Uspje{an, zajeban, neprilagodljiv. 16. S kim biste voljeli otplesati tango? Sa Iniestom.
7. [ta obavezno nosite na plaù? Sve, i svoje i njihovo!
17. Osoba koja vam ide na ganglije? Takve sam ve} prevazi{ao.
8. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Profesor, vjerovatno. 9. [ta ste bili u pro{lom ìvotu? Vjerovatno pametan, kad sam u ovom bio ovolika budala.
18. [ta obla~ite kada èlite izgledati moderno? [ta mi èna kaè.
ne o ima isti 10. Kolik e dade se N i: c e r u iz ? do potoka m o n a r s u k?! lja i poto Pa da upr
11. Je li manje - vi{e ili je vi{e - manje? Manje je uvijek vi{e, a vi{e je uvijek manje.
19. Mala Duba ili Veliki Drvenik? Meni mala, a njoj veliki.
20. A begova ili {kembe ~orba? Uvijek {kembe... Do prvih nalaza. 21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Pro~itajte Senada, ostalo ako stignete.
12. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ruàn i glup ? Najbolje je biti.
62
KLIN ÔRBA
SECOND HAND TREND

Pi{e: FADILA NURA HAVER
Daj Boe, Dravo, da te EU uzme, kazali su huligani, ali Second Handovi ti, evo, oko novanika oblijeu. Plasman prnja iz druge ruke vrhunac su interesa bjelosvjetskih kapitalista u ovoj zemlji koja je postala jedan od najveih potroaa evropskog smea. Stari automobili, stari namjetaj, stara odjea i obua...
ok smo se jo{ sje}ali da je i u zlim vremenima mogu}e biti gospoda, nadmetali smo se s krvavim ratnim de{avanjima, nikako ne gube}i volju da opstane u nama miris i zanos ljudskosti i sve one civilizacijske tekovine koje su i kroz nas neko} tekle ovim svijetom. Potom je nastupio perverzan, dozlaboga razaraju}i mir u kojem smo se pogubili. Gdje nam je sada sve to {to smo ustrajno njegovali i pod granatama? Danas, mi smo ljudi iz druge ruke, karikature tranzicije, svedeni na Second Hand trendove - ne samo u modnom smislu, nego su i na{e du{e propale u bijedu tu|ih izno{enih i zastarjelih modela pona{anja, mrtve kao {to odavno je mrtva nada u neka budu}a prozra~na i rasko{na jutra. Jednom je jedan pjesnik, u decembru 95., do{ao u Sarajevo na 34. Sarajevske dane poezije, u doba dok su na{i pjesnici jo{ imali svoje site dje~je du{e, nezaraène gnjevom duhovno opusto{enih, sje}a se pjesnikinja Ferida Durakovi} (Putnici kroz (ne)vrijeme). Do{ao nam je i jedan {vedski pjesnik, Ole Hessler, ne sje}am se kojim putem - mo`da su i njega vile pronosale do Sarajeva. Njega pamtim zato {to je u Sarajevo u{ao kao junak postapokalipti~kih stripova: zgodan, visok, u tankom jesenjem mantilu i finim ko`nim cipelama, zanesen kao pravi pjesnik i rasplakan od istinske tuge i bijesa koje je u njemu izazvao razoreni grad. Snijeg je bio prekrio brda oko Sarajeva, ledena ki{a slijevala se niz ru{evine Vije}nice, gdje smo ~itali pjesme, a on je bio odjeven tako elegantno i - sasvim, sasvim neprikladno. Iz Sarajeva je oti{ao u dubokim toplim cipelama koje su mu kupili sarajevske kolege skupiv{i novac izme|u sebe. Njegovo pismo duboke zahvalnosti i njegove pjesme stigli su faksom odmah nakon {to je stigao u [vedsku.
u teòj situaciji od mene i da reagiram. Nisam sigurna da je i danas tako, budu}i da se obla~im u Second Handu, kao uostalom i sve moje bliske kolegice. I jo{ uzajamno razmjenjujemo robu kad pogrije{imo u broju ili kroju. jednom je pjesnikinja Marina Trumi} ispisala stihove: Poslije }e{ valjda ne{to skuhati, /oti}i zatim na pijacu, /kupiti kakve gluposti za jednu marku, /krpa s neuni{tivim mirisom second handa ve} ti je /pun ormar, ali kakav kraljevski osje}aj rasko{i /pruàju sve te demodirane gluposti, / gu{i{ se od zaduhe i pita{: / kamo je oti{lo ono prozra~no jutro... Jednom je jedan drugi, a zapravo oduvijek Prvi, potpisnik dva desetlje}a politi~koekonomskih i svih drugih trendova u nas, kukao zbog Zare, koja samo {to nije modno prosvijetlila ovaj grad, ovu veleljepnu metropolu, ali, eto, ne dade se, a sve zahvaljuju}i huliganima koji su ognjem udarili na Dràvu, zapaliv{i Predsjedni{tvo koje je Ovaj Gornji u ratu odbranio, i tako joj bespovratno sjebali sve one divne prilike da postane zamamna Mekka svim, treba li re}i, najznamenitijim svjetskim investitorima. Daj Boè, Dràvo, da te EU uzme, kazali su huligani, ali Second Handovi ti, evo, oko nov~anika oblije}u. Plasman prnja iz druge ruke vrhunac su interesa bjelosvjetskih kapitalista u ovoj zemlji koja je postala jedan od najve}ih potro{a~a evropskog sme}a. Stari automobili, stari namje{taj, stara odje}a i obu}a, stare vakcine i lijekovi, stari potro{eni politi~ari i diplomate, zastarjelo naoruànje, zastarjeli politi~ki modeli; sve to s primjesama markiranih proizvoda namijenjenih isto~noevropskom trì{tu, proizvedenih u Kini, Ma|arskoj, ê{koj...
ednom sam i ja bila u Budimpe{ti, na poziv tamo{nje pjesnikinje V.R., prije nekih sedam-osam godina, dok jo{ imala sam snage trsiti se da sam duhovno iznad materijalne bijede koja me je ve} uvelike spopadala. Bija{e neka zima, kad se siroma{tvo i ka{alj ba{ nikako ne daju sakriti, a ja sa V.R. u budimpe{tanskoj Zari tragam za poklonom kojim bih obradovala k}er. No, kako mi se ma|arska kolegica ve} poàlila da su joj kineske ~izme propustile bljuzgavicu, pa se smrzava s nogu, odlu~im da od skromnog honorara novu obu}u kupim njoj. Tad me je jo{ uvijek pomalo dràla sposobnost da uo~im kad je drugi
udi Bog s nama i svim na{im Zarama i @arama. I s imidòm ove Dràve na koji su se demonstranti popi{ali, a na ~emu su Onaj Gornji i njegovi kompanjoni godinama {ljakali. Sve im se otelo u jednom februarskom danu, a ponajprije predivni imid` Dràve u kojoj je hor od 90 multimilionera od zore do sumraka pjevao Moj je ìvot [vicarska. A mi, mi smo prezreli svoju materijalnu bazu zaradi ovo malo du{e koja bi jo{ mogla, prije dana kona~noga, makar jednom poletjeti u nekom novom ruhu. I tako, svi }emo jednom le}i goli i bosi u zemlju ove Zemlje. Bit }e to jedno od najprozra~nijih jutara u na{im ìvotima. Kako Onome Gornjem, tako i svima nama.
63
PETA BRZINA
Pi{e: MARIO ILIÎ]
o~etkom 70-ih godina pro{loga stolje}a, Volkswagen je po~eo raditi na modelu koji }e zamijeniti Karmann Ghia coupe. Na platformi Golfa i Jette nastao je novi sportski coupe VW Scirocco. Naravno, model je bio znatno ugla|eniji od Golfa, a u prodaju je pu{en {est mjeseci prije prvoga modela Golf, 1974. godine. Godinu dana kasnije Scirocco je ve} krstario i nepreglednim ameri~kim autoputevima. Prvi model VW Scirocco proizvodio se sve do 1981., kada sa pokretne trake silazi stara karoserija, a po~inje proizvodnja nove, suvremenije ina~ice tog modela. Druga generacija izgledom je najvi{e podsje}ala je na Passat druge generacije, malo zaobljen i nabrijan. Nakon deset godina proizvodnje, u Njema~koj se prestaje proizvoditi druga generacija tog modela, ali se zato proizvodnja seli u Sjevernu Ameriku, gdje se model Scirocco proizvodi sve do 1989. godine. Devetnaest godina kasnije VW Scirocco doìvio je reinkarnaciju. Sportski coupe, sa sna`nim agregatima pod poklopcem motora i modernim dizajnom u unutra{njosti postao je pravi hit na trì{tu. Scirocco, ili u prijevodu ju`ni pustinjski vjetar, postao je jedan od predvodnika u svojoj klasi, ba{ kao i svi
Stiè novi VW Scirocco: U{minkani snagator!

ostali modeli koje proizvodi njema~ki automobilski gigant Volkswagen. Od slu`bene najave nove, tre}e generacije Scirocca, do po~etka prodaje pro{lo je dvije godine. Model se proizvodi u portugalskog tvornici AutoEuropa, u gradi}u Palmela. Tre}a generacija VW-ove sportske jurilice zasnovana je na platformi Golfa V, a premijeru je imao na Geneva Motor Showu 2008. godine. Vrijedi spomenuti da je iste godine Scirocco progla{en za automobil godine, od strane magazina Top Gear, ali i da je model za sigurnost dobio pet zvjezdica od EuroNCAP-a, europskog programa za ocjenjivanja novih vozila. Spomenut }emo i seriju Scirocco R, koja je pod poklopcem motora imala 2,0 litarski TDI motor sa 265 konjskih snaga, pri 6.000 okretaja u minuti, kao i serijski ugra|ena b-xenon svjetla, velike otvore za zrak na prednjem odbojniku, integrirani prednji spojler, dvostruki ispu{ni sustav, 18 colske aluminijske naplatke i brojne druge novotarije. Napokon, nakon 2008. i premijere Scirocca tre}e generacije, Volkswagen je odlu~io dotjerati svoj kompaktni coupe i predstaviti ga na predstoje}em Autosalonu u @enevi. Iako, sude}i po fotografijama, vanjski izgled Scirocca nije pretjerano renoviran, ipak su razlike uo~ljive. Tu su nova, modernija bi-xenonska LED dnevna svjetla, a modernizirani su i maska hladnjaka i odbojnici. Ono {to je sigurno, VWovi dizajneri naglasak su dali unutra{njem izgledu. Interijer je opremljen luksuznim materijalima, a na kokpitu je uo~ljiv posve novi izgled instrument plo~e, uz dodatke u obliku mjera~a tlaka u turbini, temperature ulja u motoru i kronometra, sve po uzoru na izgled prvog modela Scirocca. Sve one koji u sportskim jurilicama vole i vrhunski zvuk, obradova}e podatak kako je u novi Scirocco ugra|en Dynaudio Excite glazbeni sustav. Ono {to sve ljubitelje sportskih coupea najvi{e zanima su motori. Pod poklopcem novoga Scirocca na}i}e se benzinski 1,4-litreni TSI motor koji postiè 125 KS, kao i 2,0-litreni TSI sa180 i 220 KS. Za one kojima je i to malo tu je i model Scirocco R s vi{e nego dovoljnih 280 konjskih snaga. Ponuda dizelskih agregata za sada je na 2,0-litrenom TDI sa 150 i 184 konjske snage. U serijskoj opremi je {estostupanjski manualni mjenja~ sa start/stop sustavom, a u opciji je i DSG mjenja~ sa dvije spojke, za one koji èle jo{ brè.
64
REAGIRANJA
Uprava MS&WOOD Uredni{tvu
Koliko dugo treba oplakivati mrtvaca?

(@ica i ì~ano pletivo mrtva~kog kov~ega, SB, br. 901) Po{tovani, Molimo vas da objavite ovo na{e reagovanje koje je vezano za ~lanak objavljen u va{em listu od 13.02.2014. pod naslovom @ICA d.d. i ì~ano pletivo mrtva~kog kov~ega sljede}e sadrìne. Na ovaj na~in èlimo demantirati tvrdnje iznesene u predmetnom tekstu. U na{oj tradiciji je da se mrtvac opla~e. A mrtvac je u ovom slu~aju proizvodni program firme @ica d.d. Sarajevo koji se nije mijenjao ~etrdeset godina i temeljio je na isto toliko staroj tehnologiji koja je instalirana u doba buma bosanskohercegova~ke ekonomije sedamdesetih godina pro{log stolje}a. U ~itavom tom periodu @ica d.d. Sarajevo nikada nije poslovala bez gubitaka - u socijalizmu je to pokrivano prelijevanjem dohotka u okviru RMK Zenica ili kroz kredite ~iju je cijenu pla}ala tada{nja ekonomija kroz visoku inflaciju. I tada je vjerovatno firma brojala 1.800 radnika i svakom ko se razumije u ekonomiju je jasno da je to bila neodrìva zaposlenost. U poslijeratno doba u periodu tranzicije firma se, posluju}i sa gubicima, odràvala prodajom pojedinih dijelova imovine, grickaju}i tako dràvni kapital bez ikakvih poku{aja da se promijeni stanje koje je dovodilo do gubitaka. U vrijeme kada se de{ava globalizacija metalne industrije, kada na scenu stupaju novi kineski, indijski, slova~ki i ini igra~i, program @ice ~inio se kao program za kameno doba. Novi vlasnici @ice koji 2006. godine, nakon brojnih neuspjelih poku{aja prodaje te firme od strane Agencije za privatizaciju F BiH, kupuju 67% kapitala tek na ~etvrtom po redu me|unarodnom javnom tenderu, nailaze na mnogo ve}i obim neiskazanih neizmirenih obaveza i sve ih izmiruju uvezuju}i sta` radnicima i osiguravaju}i redovne, ~ak uve}ane isplate pla}a. Pored odràvanja zate~enog broja od 196 radnika (ko to otpusti onih 1.800 radnika), istovremeno se zapo{ljava mnogo vi{e od ugovorom predvi|enih 30 radnika i realizira ugovorom predvi|eni obim investicija od 10 miliona KM u novcu. Pored brojnih te{ko}a objektivne ekonomske prirode, novi vlasnici se suo~avaju sa organiziranim otporom manjeg broja radnika bilo kakvim promjenama koje bi traìle ve}u efikasnost i odgovorniji rad, onemogu}avaju}i upravlja~kim strukturama da upravljaju dioni~kim dru{tvom na na~elima efikasnosti sukladno zakonskim propisima i u interesu radnika. U toj borbi za zadràvanje parazitskog odnosa prema poslu ne preù od mno{tva prijava tuìla{tvu protiv novih vlasnika, odvla~e}i energiju upravlja~kih struktura od krupnih ìvotnih poslovnih problema. I kada se, od strane nadle`nih dràvnih organa, utvrdi da
u vo|enju @ice d.d. Sarajevo nakon privatizacije nije bilo nezakonitih, niti kriminalnih radnji, danas se diù aveti pro{losti ne bi li jo{ jednom reafirmirali nerad, besperspektivnost i za{titu privilegija po osnovu nerada. Suo~eni sa svim otporima i opstrukcijom promjena, vlasnici su, dok je jo{ trajao ugovorni odnos, u dva navrata ponudili Agenciji za privatizaciju sporazumni raskid ugovora, {to je odbijeno. I danas po tre}i put javno nudimo sporazumni raskid iako smo dobili rje{enje o potpunom izvr{enju svih ugovornih obaveza. [ta se u me|uvremenu desilo sa @icom d.d. Sarajevo? Nakon silnih poku{aja restrukturiranja zate~ene proizvodnje ì~anih proizvoda i dosta potro{enog novca tada jedinog ve}inskog vlasnika Unipromet d.d. Sarajevo, do{lo se do saznanja da ta proizvodnja nema perspektivu u ovoj regiji i da tu proizvodnju treba gasiti. Dodatni razlog je bio u ~injenici da je lokacija @ice u urbanom dijelu Sarajeva i da nije mogu}e dobiti okoli{ne dozvole za postoje}u prljavu proizvodnju, te da je urbanisti~kim planom za tu lokaciju predvi|en poslovno-stambeni prostor, a ne te{ka industrija. Ga{enjem neperspektivne proizvodnje zapo~eta je nova strategija razvijanja nove proizvodnje namje{taja na lokaciji @ice u Fojnici koja je zadnje dvije i po decenije bila potpuno van upotrebe i to, prije svega, u interesu radnika i odràvanja zaposlenosti. Novim investicijama od 5 miliona KM u fabriku namje{taja u Fojnici u novoosnovanu firmu MS&WOOD (Master and Wood majstori i drvo), razvijena je proizvodnja namje{taja za izvoz, sa potencijalnim kapacitetom od 1.000 radnih mjesta. U 2014. godini i izvozom od 13 miliona KM, sa perspektivama daljeg rasta. Na lokaciji @ice privu~en je investitor, poznata maloprodajna korporacija Bauhaus iz Njema~ke koja gradi trgova~ki centar u koji }e se uposliti oko 150 radnika ve} koncem ove godine. Bitno je ovdje ista}i ~injenicu da }e Bauhaus od bh. fabrika kupovati proizvode za sve svoje prodajne centre na {iroj regiji. Na istoj lokaciji se gradi stambeno-poslovni centar koji grade doma}e gra|evinske firme osiguravaju}i radna mjesta za svoje radnike. Svim radnicima @ice ponu|ena su nova radna mjesta u Fojnici i Sarajevu. Ako vi stvarno mislite da smo jedan broj radnika tek tako poslali na biro, nudimo da se svi takvi radnici, u prisustvu va{ih novinara, vrate na posao u ponedjeljak u 10 sati. Mi smo sigurni da se to ne}e desiti, jer smo im ve} nudili posao, {to jasno ukazuje na zlonamjernost va{eg teksta i pogotovo njegovog naslova. Svi mi iz ovih promjena moèmo izvu}i barem tri lekcije. Prvo, nema napretka u na{oj ekonomiji bez restrukturiranja kompanija u pravcu proizvodnih programa koji imaju {anse na globalnom trì{tu stari program @ice nije imao {anse ni na doma}em trì{tu, a program najme{taja se izvozi u 42 zemlje. Drugo, radnici moraju shvatiti da u uvjetima promjena programa firmi u kojima rade moraju i sami mijenjati svoje kvalifikacije i razvijati svoje nove sposobnosti radnici @ice su mislili da ako su metalci 20
godina, treba da budu to i narednih 20, bez obzira kako je efikasan njihov i rad ~itave firme. Tre}e, iako je privatizacija u BiH u velikoj mjeri uni{tila industriju (barem jednako kao i zadràvanje firmi u uvjetima dràvnog vlasni{tva), postoje i pozitivni primjeri privatizacije, me|u koje se svakako moè svrstati primjer mukotrpnog, ali uspje{nog restrukturiranja u @ici, kojim je stvorena konkurentna kompanija u oblasti namje{taja, sposobna da osigurava nova radna mjesta i radnicima osigurava dobre i redovne pla}e, a dru{tvu i dràvi uredno pla}anje poreza i doprinosa za financiranje javnih potreba. I da se vratimo na po~etak ove pri~e. Oplakivanje mrtvaca ne moè trajati vje~no. Treba da se radujemo novim ìvotima koji ni~u iz njegovog naslije|a. A u opisanom slu~aju novi ìvoti nude nadu da budu bolji ìvoti. UPRAVA MS&WOOD d.d. Sarajevo
Zukan Helez - Uredni{tvu
Va informator, moj pomonik Franeevi, krivo vas je informirao

(Dva Bori}a u ime naroda, SB, br. 902) Po{tovana g|o Mijatovi}, s ciljem ta~nog i objektivnog informisanja javnosti, obra}am Vam se molbom da objavite demanti na dijelove teksta Dva Bori}a u ime naroda objavljenog u Va{em sedmi~nom magazinu Slobodna Bosna 20.02.2014. godine. Cijene}i ovaj list i principijelnost urednika Slobodne Bosne Senada Avdi}a da iznosi mi{ljenje i stavove o politi~kom i sveukupnom stanju u Bosni i Hercegovini od ratnih vremena do danas, te njegov veliki doprinos u raskrinkavanju kriminala i korupcije u postratnoj BiH, samo zahvaljuju}i tome, èlim reagovati i demantovati Va{ tekst, g|o Mijatovi}, s nadom da }ete se, ako ne do sada, barem u budu}nosti dràti jednog od osnovnih na~ela novinarstva, a to je objektivnost. Do sada ste ve} nekoliko puta u Va{em listu pisali tekstove s ciljem da oblatite i diskreditujete mene i posao koji obavljam, a sve zbog interesa Va{eg ku}nog prijatelja, a naàlost mog pomo}nika, s kojim svakodnevno imate radno-konsultativne sastanke, Martina Fran~e{evi}a. Kada biste napisali i objavili ~lanak o doti~nom gospodinu, protiv kojeg su, da Vas usput podsjetim (u slu~aju da ste zaboravili), podnesene ~etiri krivi~ne prijave, a koji je, izme|u ostalog, falsifikovao vojnu dokumentaciju na osnovu koje su godinama ostvarivane nov~ane naknade na teret dràve BiH, uselio u stan u Sarajevu kojeg ilegalno koristi, te stekao stan u Zagrebu, tako|er, na ra~un dràve, onda bismo mo`da i povjerovali u Va{e iskrene namjere. [to se ti~e Tatjane Pejakovi} koja, osim tog {to, prema Va{im navodima, nije
65
REAGIRANJA
kompetentan Hrvat, izgleda predstavlja jednako veliku smetnju i to {to je snaha Josipa Pejakovi}a, smatram da ima pravo konkurisati za svaki posao, neovisno o tome ko je i ~ija je snaha. Logi~no je da }e sa liste uspje{nih kandidata biti izabran kandidat koji postigne najbolje rezultate na testiranjima, a u ovom slu~aju je to Tatjana Pejakovi}, jedna od dvije kandidatkinje sa liste uspje{nih. Va{a tvrdnja u tekstu da g|a Pejakovi} nema nikakvog radnog iskustva jo{ jedan je dokaz koliko povr{no pristupate analizama i Va{em novinarskom poslu, jer je navedena informacija potpuno neistinita. Naime, prema Pravilniku o unutra{njoj organizaciji Ministarstva, Sekretar mora imati najmanje {est godina radnog iskustva, {to je bio i jedan od uslova navedenih u Javnom konkursu. Svako ko poznaje rad i organizaciju organa dràvne slu`be, kao i proces zapo{ljavanja u tim organima, trebao bi biti upu}en i u to da, osobe koje ne posjeduju dokaze o ispunjavanju uslova konkursa, ne mogu nikako biti dio daljnje konkursne procedure. Prema Va{im navodima, doti~na Marija êlan je promijenila dva atraktivna radna mjesta, a prema mojim saznanjima, gospo|a je penzionisana i ostvaruje nov~anu naknadu po tom osnovu. Ovim putem ja Vama upu}ujem pitanje: Za koga biste se Vi opredijelili sa liste na kojoj se nalaze samo dvije kandidatkinje - za mladu osobu koja ima bolje rezultate na testiranjima, radno iskustvo i stru~nu spremu u skladu sa uslovima konkursa ili za osobu koja je penzionisana, sa manjim ukupnim zbirom bodova ostvarenim na testiranju? S obzirom na to da kroz, gotovo cijeli tekst povezujete glumca Josipa Pejakovi}a sa SDP-om i Zukanom Helezom, ovim putem tvrdim da ~ovjeka nikada nisam li~no sreo u ìvotu, niti se poznajemo, a na Va{u i àlost Va{eg mentora, kriminalca Martina Fran~e{evi}a, kao i drugih mentora iz HDZ-a, postoji zakonska procedura kojom se dolazi do radnog mjesta. Duàn sam Vas podsjetiti da je pro{lo vrijeme kada su razni kriminalci i nekakve udruge postavljali prave Hrvate na radna mjesta u Federalnom ministarstvu za pitanja boraca i invalida odbrambenooslobodila~kog rata. Va{ cilj, cilj Martina Fran~e{evi}a i raznih udruga HVO-a koje su pod politi~kom kontrolom HNS-a i HDZ-a imaju samo jednu èlju: napraviti paralelizam u ovom ministarstvu i dokazati da Herceg-Bosna jo{ uvijek funkcioni{e! Uz o~ekivanje da }ete objaviti ovaj demanti u narednom broju Slobodne Bosne, Srda~an pozdrav, MINISTAR Zukan Helez
66
Suzana Mijatovi} - Zukanu Helezu
Odvjetnik Jerko îli} - Uredni{tvu
Objasnite zato ste po ugovoru o djelu zaposlili sinove, kerke, snahe i zetove Vaih stranakih kolega
Po{tovani, Kada ste ve} odlu~ili da demantirate navode iz teksta, onda je bio red da najprije objasnite kada je gospo|a Tatjana Pejakovi} po~ela raditi u federalnom Ministarstvu za pitanja branitelja, za{to je angaìrana po ugovoru o djelu i da li je igdje i ikada za njezino radno mjesto objavljen javni natje~aj? I ne samo za zapo{ljavanje Tatjane Pejakovi}, nego i ostalih 68 sinova, k}erki, snaha i zetova, uglavnom bliè rodbine Va{ih strana~kih kolega i prijatelja, koje ste zaposlili po ugovoru o djelu u federalnom Ministarstvu za pitanja branitelja. Nije valjda, ministre, da o~ekujete kako }e netko povjerovati da ste Amaru Ajkuni}u, sinu Va{eg prijatelja Hasana Ajkuni}a (na~elnika Op}ine Bugojno), mjese~no po ugovoru o djelu ispla}ivali 1.400 KM jer boljeg stru~njaka od njega u Ministarstvu nema? Objasnite, tako|er, kako su, na kojem natje~aju, po ugovoru o djelu zaposleni sin Va{e strana~ke kolegice Suade Hadòvi} (biv{a federalna ministrica za pitanja branitelja), k}erka i sin {efova Timova za reviziju Senade Bakoti} i Luke Babi}a, k}erka Va{eg voza~a Amira [abete, pa ~ak i predsjednik SDP-a u Fojnici Emir Memija? Tek kada budete u stanju odgovoriti na ova pitanja, povjerovat }u da je i konkursna procedura za radno mjesto tajnice Ministarstva za pitanja branitelja bila regularna, premda Va{e reagiranje ne ostavlja prostora sumnji koja }e kandidakinja biti zaposlena. [to se, pak, ti~e Va{eg pomo}nika Martina Fran~e{evi}a, niti smo ku}ni prijatelji, niti odràvamo svakodnevne radno-konzultativne sastanke. Uvjeravam Vas da, osim Fran~e{evi}a, u Ministarstvu za pitanja branitelja ima jo{ dovoljno savjesnih, po{tenih i odgovornih slu`benika koji su spremni svjedo~iti kako se stotine tisu}a maraka tro{e na honorare suradnika koje nitko nikada nije ni vidio na radnom mjestu. Suzana Mijatovi}
Moj klijent Dario Evi nije sudjelovao u radnjama za koje ga optuujete

(Inspektor Grani~ne policije Mladen Primorac falsificirao, SB, br. 902) Obra}am Vam se kao punomo}nik mandanta Daria Evi}a, a po ~lanku 8. Zakona o za{titi od klevete Federacije BiH, u ~ije ime zahtijevam slijede}e: Da o svom tro{ku, a u roku od najdalje 7 dana ra~unaju}i od dana prijema ove opomene, javno objavite ispravku i opozivanje neto~no iznesenih ~injenica i navoda o mome mandantu, te da o svom tro{ku javno objavite ispriku, a koju neugodnost ste izazvali preno{enjem i izraàvanjem neistinitih ~injenica i navoda, ~ime ste vrlo grubo povrijedili ugled i ~ast moga mandanta, te prouzrokovali te{ku du{evnu bol, te naru{ili poslovni ugled. O B RA Z L O @ E NJ E U izdanju va{eg lista od 22.02.2014. godine u tekstu ~lanka Inspektor grani~ne policije Mladen Primorac falsifikovao kreditnu dokumentaciju i ovjerio je ukradenim pe~atom pod kojom temom i naslovom su slijede}i navodi: Da po sili zakona ne bi bio automatski suspendovan, u pomo} Primorcu priska~e Dario Evi}, predsjednik Sindikata Grani~ne policije Gorica koji je u bliskim odnosima sa inspektorom Unutra{nje kontrole i predsjednikom Sindikata Grani~ne policije Predragom Crnogorcem. Izneseni navodi ne odgovaraju istini. Naime, moj mandant Dario Evi} nije predsjednik Sindikata Grani~ne policije Gorica, ve} je isti povjerenik Sindikata postrojbe Grani~ne policije Gorica. Tako|er isti nije upoznat sa de{avanjima vezanim za gospodina Mladena Primorca niti je ikada poduzimao i imao ovlasti i mogu}nosti poduzimanja radnji na kakve Vi aludirate u navedenom ~lanku. Zahtijevamo da objavite ispravku objavljenih informacija u Slobodnoj Bosni i to u prvom narednom izdanju lista Slobodne Bosne, unutar od prvih pet stranica ili na zadnjoj stranici izdanja, te me o tome kao punomo}nika pismeno obavijestite. Sa izrazima iskrenog {tovanja, Jerko îli}, odvjetnik
portal slobodne bosne
dnevnih vijesti u bIh

www.slobodna bosna.ba
najveca tvornica

Slobodna Bosna 903

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Slobodna Bosna 903

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

EVO BANKE, CIGANE MOJ: ZLATKO BAR[ ZA SB

POLICIJSKI SAT DRAGAN LUKA^ I GORAN ZUBAC

16 SIPA POD ISTRAGOM TU@ITELJSTVA BiH

32 SVE DODIKOVE PROVODAD@IJE

20 EVO BANKE, CIGANE MOJ

36 DA^I]EV [EF KABINETA RAZBIJA NARKODR@AVU 24 ZAKON O VOJNIM PENZIONERIMA

HEJ, PRGAVICE, RANO LJUTA (II)

ISPRAVKA KRIVOG NAVODA

27.2.2014. I SLOBODNA BOSNA

MOJ DRUGAR FAHRUDIN, DRUGI TORANJ DO VRACA...

SUBOTA, 22. FEBRUAR

PETAK, 21. FEBRUAR

NAS DVA BRATA, OBA FLERTUJEMO

NEDJELJA, 23. FEBRUAR

UTORAK, 25. FEBRUAR

PONEDJELJAK, 24. FEBRUAR

SRIJEDA, 26. FEBRUAR

SVE MOE KOD BOE

OTKAZNI HARD ROCK

Vjetropir Fuad ibuki najuren iz Siemensa bez otkaznog roka

SLOBODNA BOSNA I 27.2.2014.

PORUKA DAMIRU - PUSTI @ELJKA NA MIRU

organizovaniji da se na kraju ne bi pretvorili u teror pedesetak ljudi nad gra|anima Sarajeva.

NE Svaki gra|anin ove zemlje

OLAKO OBE]ANA BRZINA

MOJA GRE[KA, MOJA VELIKA GRE[KA

NEIZVJESNA SMJENA MINISTRA RADON^I]A

RADON^I] ODBIO POZIV DA PODNESE OSTAVKU

Moju ostavku ne trai narod, nego korumpirana vlast!

OPTU@BE ZA PAKTIRANJE S DODIKOM

OLAKO OBE]ANA BRZINA

Radoni sam na braniku obespravljenog naroda!

DVIJE IZLAZNE VARIJANTE

PODR[KA MIRNIM PROTESTIMA

Svim graanima Bosne i Hercegovine sretan 1. mart Dan nezavisnosti!

STRANKA DEMOKRATSKE AKCIJE

SIPA POD ISTRAGOM TU@ITELJSTVA BiH

ZUBAC [TITI HRGI]A

NEKA SE PRIPREME ZUBAC I HRGI]

SIPA POD ISTRAGOM TU@ITELJSTVA BiH

REVIZIJA RATNE PRO[LOST

SIPA [PIJUNIRA TU@ITELJSTVO BiH

Luka smijenio Edina Vranja i suspendirao inspektora Rasima Hadia

NEKA SE PRIPREME ZUBAC I HRGI]

27.2.2014. I SLOBODNA BOSNA

MONEY, MONEY, MONEY...

direktor federalne Agencije za bankarstvo

Indikativna je koordiniranost napada u Avazu i protesta ogor~enih {tedi{a i prevarenih `iranata

KUPIT ]EMO SEBI POSLOVNI PROSTOR

NE VR[IMO PRITISAK NI NA KOGA

MONEY, MONEY, MONEY...

kandidati su ispunjavali sve propisane uvjete. Nagla{avam, zaposlenici Agencije

[VICARCI PRED AGENCIJOM

NEMA FIKTIVNE DOKAPITALIZACIJE

DVOJAC BEZ KORMILARA

ZAKON O VOJNIM PENZIONERIMA

NOVIM ZAKONOM DO VOJSKE NOVIH GLASA^A

FEDERALNA VLADA PREVARILA MMF

VOJNI VOJNI UDAR UDAR

Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

DISKRIMINACIJA VOJNIH PENZIONERA

27.2.2014. I SLOBODNA BOSNA

ZAKON O VOJNIM PENZIONERIMA

PREDIZBORNA KUPOVINA BORA^KIH GLASOVA