You are on page 1of 166

t hnomon PULA.

YUGOSLAVIA
@r:---- - - - - - - --,
I E
SOLARN APARATI
ENE R G IJA SUN C A J E U V A SI M R U K A M A
EnergetskanambuducnostnHenimalosVijetla.
Rezervenafte polakonestajuauran iugljensvesu manjg
ekoloskipodobni.No,preostajenamnepresusiv
cists i besplatna energija sunca u
izvor- suncevaenergija nsslmje rukama.
O
dsvih solarnihsistema najekonornicni-
. ji su oni za pripremu toplavode. U pul-
skom TEHNOMONTUna tom jepodru-
cju postignuta zavidna kvaliteta, asortiman je
bogat a potrainjastalno raste.
Ako se proizvodnja godisnje povscava za 20
3 2
posto uz novosti,promjeneinadopunesistema
nema bojazni za buducnost. Niz hotela, kam-
pova ituristickihnaselja,od Kanfanarado Dub-
rovnika vee je opremljeno nekim od solarnih
uredajaovog proizvodaca,
TEHNOMONTOVsalami sistern THERMOSOLE zapripremu topIevade.
Trenutna je novost masovna proizvodnja
novog tipa solarnog spremnika kop ima. kao i
prethodni, jednu iii dvijeogrjevne spirale koje se mogu zarnijeniti i
cistiti jer su ugradene s prednje strane s rastavljivim prirubnickirn
spojem pa se lagano vade i demontiraju. Jasno, u kompletu je i
toplinskaizolacija, slektricnigrijac,kao isvaostalaregulacijsko-up-
SOLARNIMODULSM15
ravljacka oprema pa ovaj uredaj treba samo spojiti na instalaciju.
kornpektnisklopkojisadl ii
TEHNOMONTje medu prvima uJugoslaviji poceo proizvoditi so-
ekspanzijskuposudu,
larne module pa je i to dokaz inventivnosti. Solarni modul sadrzi
clfkulacijskucrpku,sigurnosni
ekspanzijskuposudu,cirkulacijskucrpkuiventile. UsistemuTHER-
vontil,zasune,nepovratnivontil,
MOSOLE susvatrielementaitrebagasamoprikljuciti nainstalaciju stnvim:zapunjenj eiprainj onj e
potrosnstoplevode.Osim kolektoratip SKT40 postojiimodel SKT Wdvatermometraimanometar.
50kojiima malodrukcijiapsorber(aluminijskiprofiliranilimibakrene
Svuje spojenoa prikljuCCIsu
/oI C)25(0 I")
c'jevi) averzijaSKT50 Simaposeban selektivan premaz,takaC;1
rr.ozeraditi ipri visim temperaturama.
Kompletiranje ovog sistema je vrlo
jednostavno pa ako vidite naprimjer na
susjednom krovu tri kolektora TEHNO-
MONTSKT 40 znacida je rijec 0 sistemu
TERMOSOLE 33 (3 kolektora i spremnik
ad 300litara).
Ovakvi investicijski zahvati isplate se
smanjenjem troskova za energiju u toku
cetiri do osarn godina sto ovisi 0 kl imat-
skim uvjetima irezimu potrosn]evode.
No,stsdnjaenergijenije nuznasamo zbog
smanjenja troskova vee je i zalog boljoj
buducnostijer je glavni uvjet za ocuvanjs
okolisa, (bi) .
'1/ 50LARNI80JLER58 301 j
I
58302
i
' sadriajbojlera 300titara5
jednimizmjenjivacem lop/ine
,. 'J.'
to od1,63 In' (S8301)illdva

to izmjenjivaeaIop/ine1,63t 0,7
. ,., v "

'I- In'(S8302). Ugraden jeiel-

ektrogrijac 1500WIesv;up-
.... . ./
ravljacko-regulacijski ele-
menD.
50LARNIKOLEKTOR SKT
40
ravniploeas& ko/eklor ima
bakreni apsorber, kaljeno
stakJo ikue;ste
'dimenzije1964x1034r 86cm,
solamapovrSina 1,9 ' m2a
masapraznogje49 kgdokje
sadriajIlu;da1,5litara
,pnkljueci- dvijaspoJnlceza
C
5!
C:=:=--.,
bakrenecijevi e12mm
tehnomont
DOUR"MONTAZA" "Solsrnaoprems"
52000 PULA, Industrijsks27
Telefon:052123-444,
telex:25231 YUTMP PU
Oznake Broj
osoba
Brojkolektora
SKT40
Sadrza]
solarnogboJlera
THERMOSOLE23 do 4 2 300 I
THERMOSOLE33 5do6 3 300 I
THERMOSOLE46 7do8 4 2x300 I
THERMOSOLE56 9do 10 5 2x300 I
oll,n-ll "'tt '"a za grijanje
grijanja
olacija
"
SVE 0 GRIJANJU-nwidn
takav naslov zuuci pretenciozno. Ali ovo posebno izdanje
magazina SAM nastaloje na temelju petnaestogodisnjeg
iskustva koje smo kao redakcija stekli u kontaktu s
cuateljima. Magazin SAM objavljivao je niz napisa 0
grijanju i informacija 0 proizvodima iz tog podrucja. Toje
poticalo niz pitanja citatelja, a ovo izdanje je zapravo
jedan veliki odgovor na njih. Nastojali smo dati pregled
raznovrsnih proizvoda i niz saojeta, tako prezentiranih da
su korisni i profesionalcima i zanimljivi samovcima.
Direktoriglavniiodgovorniurednik
I\"A.NKREUTZ
Autorprojekta i
teksta je dipl. inz.
BRANKO ILJAB, koji
SVE 0 GRIJANJU
je zahoaljujuci suojim
SpecijalnoizdanjeSAMSVOJMAJSTOR
napisima u magazinu
Autorprojektaiteksta:dipl.inz,BrankoIljas
SAM postao poz nat
I Urednikizdanja:TomislavToth /-
kao strucnjak za to po-
St rucnaredaktura:JosipLukaPavlinusic
drucje, pa je postao i
Uredenjeiobradateksta:Lidija Oreskovic
Gr-afickouredenje:MarioHodaki
TomislavToth
suojeursna medijska li-
cnost pojaoljujuci se u
Xaslovnastranica:TomislavToth
raznim TV i radioemi-
sijama. Baoeci seproblemima grijanja..stednje energijc i
racionalizacijom troshooa grijanja, a uz to prateci novosti
u svijetu i sudjelujuci u radu raznih simpozija, inzenjer
Iljas svoja saznanja na jednostavan i popularan naciti
prenosi sirokom. krugu citatelja rnagazina SAM, a isto
tako brojnom auditoriju raznih TV i radioemisija. Uz
njega na ovom projektu je radila i ekipa suradnika
magazina SAM, a svi zajedno ulozili su mnogo vremena i
truda sosnovnom namjerom da sesvima nama pomogne
kako bismo uz sto manje troshoua uziuali blagodati
grijanja. Osnovna komponenta svakog doma je njegoua
toplina. U doslovnom i prenesenom znacenju tih rijeci. Za
prvo vam mi nudimo rjesenja u ovoj knjizi, a za drugo se
morate sami pobrinuti.
Dakle, s najboljim namjerama i s najboljim
zeljama za toplinu nasili domova.
Srdacno Vas M"
Izdavaeko-poslovnicentar
41000Zagreb,AvenijaBorisaKidrica2
Telefon:(041)528460,528-462,528-507
Telefaks:(041)522-802,
teleks:22328yusamzg
Tehnickouredenje:MirjanaMecava,
LovorkaCrhai
JadrankoMarkee
Crtezi: Jad anko Markee
Unosteksta:ZdenkaJazbinsek
Crafickaobrada:DTP AppleMacintosh
VoditeljDATA-centra:MarijaBozicevic
Dokumentalisti:IrenaMajevskiji
MarjetaKerovec
Uredriikza marketingipropagandu:
I:\iH'5Kraljevic
I Agencijskeusluge:"Energetika-marketing"
Pornocnikdirektorazaekonomske
posIove:dipl.oeccRajkaSmolek
Administrator:Ana Koren
(
PredsjednikSavjetaIPCSAM:
profdr. DarkoMaljkovic
Izdavac:i.p.c, SAM
Tisak:TCRDELO1990.
CopyrightIPC SAM
MedunarodnapravaposredovanjemVPA.
Rukopisi,slikeicrtezisene vracaju.Autorska
pravasu zasticena.Zabranjujesesvako
pretiskavanjeiprenosenjebezodobrenja,u
cijelosti iuizvacima.Oslobodenoporezana
prometodlukomRepublickogkomitetaza
prosvjetu,kulturu,fizicku itehnickukulturu
SRH 1604/1-1975. Savjetisuizradeninaosnovi
iskustvaistrucnogznanjanasihsuradnikas
namjeromda pomognuCitateljima,ali ne
mozemo preuzetibilokakvuodgovornostu
slucajuneuspjeha.
6 GRIJANJE
NARUDZBENICA
SAM SPECIJAL- SVE 0
GRIJANJU 90 .
Narucujern knjigu
TZ va
od poilu do v rande
po prctplat nojcijeni - 20posto
jcftinijc kom,cijena po
pri mjerku 350d + postarina.
Ukupnacijena .
Molim da mi jcpo izlaskuiz tiska
knjigu posaljetc pouzecern na
adresu:
Ime iprezimc
Ulica i broj
Postanskibroj i mjcsto
Datum
Vlastorucni
potpis
Narudzbenicu citko popunile
posaljitena adresunase
redakcije:i.p.c. SAM, Avenija
Borisa Kidrica 2/8B,41020
Zagreb.
1
TOPLINA
ZIVOT ZNACI
Zaprikladno odjevene osobe
koje obavljaju posao usjedecem
poloiaju, bezvdihfiziCkih
napora, najzdravija jesobna
temperatura zraka
izmedu20i 21C.
'4 H;F'*
. p. fK Pt:.&
, . l ... ",. %i::e:,:

LJUDSKO TIJELO JE SAVRSEN STROJ
Covjek, sisavci i pticeimajuizuzetno svojstvo dau svim uvjetimaodrzavaju
gotovo istutjelesnutemperaturu.Nasuprottomu nekabica,kao ribe,glistei sl,
neprekidnomijenjajutjelesnutemperaturuodnosnoprilagodavajujetemperaturi
okoline.
Temperaturaljudskog tijelaiznosi36,5do 3TCicovjekjestalnoodrzavabez
obzira navanjskeklimatske uvjete koji se krecu u sirokorn rasponuod +53C u
Sahari pa do -72C u Sibiru. Cak mala promjena temperature tijela znakje da
nesto nije u redui obicno vee zurimolijecniku.
Toplinu kojom odrZavamo svoju zivotno bitnu temperaturu dobivamo izga-
ranjemhraneuz prisutnost kisika.Dakle,imi smopeeukojoj stalnoplamtitiha
vatra. Svaproizvedena toplina ne ostaje u nama, vee se jednim dijelom predaje
okolini. Kada ne bi odavao toplinu (kadabismo tijelo savrseno toplinski
izolirali)ondabi u tijeluraslatemperaturaza priblizno lCfh,takoda bi zajedan
dan narasla na oko +60C. S obzirom da covjek umirepri temperaturiod 42C,
takvabi situacijabilakobna.Toplinskiudarpripovisenjutemperaturekaoitty.
bijelasmrt kadaje covjekizlozenvrlo niskoj temperaturi,a ne mozejekornpen- /
ziratisvojomprirodnomautomatskomtermoregulacijom, ekstremnesutempera-
turne varijacije koje zavrsavajusmrcu.
TJELESNI TERMOREGULACIJSKI SUSTAV
Izgaranjehraneuz prisutnost kisikaje procesproizvodnjeenergijekoji se zove
i bazalni metabolizam.Tako se u stanjumirovanjaproizvede oko 80 Wenergije
ili toenije 1,2 Wlkgtjelesnemasecovjeka. Izvor te energijeje zapravo u procesu
izgaranjabjelancevina,mastiiugljikohidratauz pr isutnostkisikakojiudisanjem
zraka unosimo u tijelo. Covjek imaizuzetno dobro izveden uredaj za regulaciju
topline,tzv. termoregulacijskicentarsmjestenu medumozgu. Postojijosikemij-
sko reguliranje kroz upravljanjeprocesom sagorijevanja hrane, te fiziolosko re-
guliranje kroz zracenje i konvekciju topJine te isparavanjern, disanjem,
izlucivanjern.
Kadsobnatemperaturapadnetakoda varnje neudobno, snizavase ipovrsinska
temperaturakoze,cimejeujednosmanjenoodavanjetoplineokolnomzraku. Koza
se najezi a zatimdrhcurnisici. Daljnje snizavanje temperatureambijenta moze
dovesti do smrzavanja.Zanimljivoje da se najprijehladeekstremitetitj. noge i
ruke(kodmnogihosoba,osobitokodzena,cest osu hladnenoge),a tekzatimtrup
i glava. 'I'ijelo se kao vrlo savrsen stroj brani tako da cuva svoj vitalni dio. U
obrnutomslucajukadtemperaturaokolnogzrakaprijedegranicuudobnostitijelo
ce se u pocetkubraniti pojacanorn cirkulacijom krvi kroz potkoznekrvne We.
Koz a se zacrveni i tijelo pocinje intenzivnije odavati toplinu. Ukoliko to nije
dovoljnorasterecenjestupajuu akcijuznojnezlijezdeitijelose znoji. Krozproces
isparavanjaznojagubise mnogoenergije(za 1Jitruznojatijelo utrosi naispara-
vanje oko 700 W odnosno 600 kcal odnosno 2400kJ). Ako ni to nije dovoljno da
tijelo dode do normalne temperature, pojavit ce se glavobolja, malaksalost, a u
ekstremnim slucajevima nastupaju grcevi i kolaps. Visoke sobne temperature
znatno smanjujusadrzaj vlage u zraku pato cesto neugodno utjece nasluznicu
gornjih disnih puteva(nos, grlo ivelikibronhi), Za pravi osjecaj ugode u prosto-
riji trebaodrzavati:
adekvatnusobnutemperaturu(15 do 22C)
srednjurelativnuvlaznost(50 do 70%)
eistocuzraka(dovoljno kisikai dr.)
ostaliuvjeti(srednjatemperaturazidova, elektricno stanjei dr.)
SVAKI STUPANJ VISE - NEPOTREBAN TROSAK
Zastednjuenergijenajvaznijeje odrzavatiprimjerenusobnutemperaturu.To
nemorauvijekbititemperaturapropisanazakonommadasuto cestoioptimalna
rjesenja,
8 GRIJANJE
_ _ --- - - - - - - - - TOPLINA ZIVOT ZNACI
1:- - rucljivojeodrzavati slijedece temperature u stanu:
_rni bor avak i radne sobe: IS do 20C
.:: :- a ' a soba: 15 do ISC
:-: _- inj a ikuhinja s dnevnim boravakorn 16 do ISC
.-: _ aonica:22C
ije i zahod:20C
:. :.s. '. suo poslije hrane trcskovi energijei grijanja najveci izdatak u dornacin-
_ ajbolj eje cesce provjeravati termometar.Mnogicereci dasuto nisketern-
e,medutim zimi se u stanuipak treba adekvatno odjenuti, sto znaci da
siediti u kosulji kratkih rukava.
" tite! Sobnatemperaturasarnoza jedanstupanj(L'C)visaod 20Ctrazi
arrosak energij e od6posto.Paakovamjesobnatemperaturaod24 do25C,
, :e i do30 posta energije vise nego stoyamtreba.A to doista nije malo.
iznostako usedeneenergijemozetekupititermometarza svakuprostoriju
. .- : prat it i stanjesvoje oko1ine izivotnogambijenta i stedjeti- bez srnanjenja
-or a.
_
. .. .. . ..
: "."W.t,H'''''.:H. ,, :% ..
nf* d
'}",.h I
Akozbogosieca] nelagode,
hladnoce, ielitepojacati
grijanje, najprije pogledajte
iemperaturno stanjena
sobnom termomeiru,jermoida
jetosamotrenutni tjelesni
poremeca] iiipocetakbolesti.
lA
,,-
"" 5'':\''1' . '":lJr m
..f.

e=r;;f1Mfffi. ii:
::;1s
Inienzionoiskoristenieenergije
bitno narusuieraunoieiu
okoline.
Troikoui saniranjasteta
uzrokouanih zagadenjem
okolinesuoko sestpulaueciod
ulaganja uzaititu.
. ACtKOUNE
-
GRIJANJE 9
2
PLANIRANJE IIZVEDBA
ZIVOTNOG AMBIJENTA
Mnogaznaniakoja smostjecali
krozstotieca i koja sucesto bila
usmjerena protiv prirode,
sada treba iskoristitizanjezinu
renesansu,
Hipokaust - centra/no
grijanje lz antltkog doba,
po ideji je pretec
n ~ n j e klimatizacije.
KAKO JE TO BILO NEKAD
Da bi odrzao najnuzniji uvjet iivota - temperaturu tijela, pracovjek se oblacio
utopIa iivotinjska krzna. Otkricern vatre bitno je povecan komfor tadasnjeg
covjeka. Plarnicci drva pruzali su ugodan boravak u pecini, rna kakva ona bila.
Tada slijedi karboniziranje drva - drveni ugljen, koji ima vecu toplinsku vrijednost.
Vee u antieko doba konstruiran je uredaj za eentralno grijanje, doduse, prirni-
tivno, ali po ideji cak preteca danasnje klimatizaeije. Bio je to hipokaust - sis-
tern koji smatramo prvim eentralnim grijanjem.
Kako to i sarna r ijec kaze (gre. hypo - ispod, kaustos - zapaljen) rijec je 0 nacinu
grijanja pornocu podrumske prostorije u kojoj su se naIaziIi stupovi (pilae) visoki
74 em od opeke iIi glinenih eijevi, oko kojih su strujali vruci dimni plinovi iz lozista.
Loaiste je smjesteno pokraj zgrade, a kao gorivo je sluzilo drvo iIi drveni ugljen.
Kada su se stupovi i strop dovoIjno zagrijaIi, vise se nije loailo. Zatvarao se dovod
vrucih dimnih plinova u hipokaust, kao i otvor za odvod dimnih plinova iz
hipokausta (neka vrst dimnjaka). Tada se u hipokaust pustao kroz posebne otvore
svjezi zrak.
Taj svjezi vanjski zrak strujio je preko zagrijanih stupova hipokausta i kao
topli ulazio u prostorije gdje su boravili ljudi ,
U proslosti su se Ijudi osim otvorenim lozistem na drva grijali i na drveni ugIjen.
U posebnim zdjelarna od bronee, bakra iIi mjedi naslagao bi se drveni ugljen, Sve
to pripremalo se izvan prostorije, a kada bi se ugljen usario, unosio se u pros-
toriju.
Ovakve posude susrecerno vee i kod Starih Grka, a lijepi primjerei pronadeni
su i u Japanu, Kini, Italiji, Spanjolskoj itd. Smatra se da te posude datiraju iz 15.
i 16. stoljeca.
Peci s otvorenim losistima imale su velik nedostatak: dimni plinovi direktno
su se sirili po prostoriji. Zbog toga se loiiste srnjestalo pokraj zida, obzidavalo
i gradio se dimnjak. Tako dolazimo do tzv. kamina, koji u razlicitirn varijan-
tama egzistira jos i danas.
Peci se stalno razvijaju i usavrsavaju kako bi se dobilo sto bolje odavanje topline
i sto bolja regulaeija temperature. Tako se u 18. stcljecu u Engleskoj pojavljuje
prvo eentralno grijanje vodenom parorn, au Franeuskoj toplom vodom, koje tek u
19. stoljecu dozivljava pravu evolueiju.
U isto vrijeme biljezirno i zaeetak daljinskog grijanja vrelom vodom u zatvorenim
sistemima pod tlakom iz kojih se razviIo daljinsko grijanje kompletnih gradskih
cetvrti, pa i eijelih gradova kao najsuvremeniji oblik zagrijavanja prostorija.
toGRIJANJE
ZAGRIJAVANJE PROSTORIJE
ZAGRIJAVANJE STUPOVA
l .....
II . ;
; / ....
. . 0
. .?
1 "1'/1 -.
_ - - - - - PLANIRANJE I IZVEDBAZIVOTNOGAMBlJENTA _
KAKO JE DANAS
,- naseljenapodruejanaseplanetesuonana kojimase prirodnatoplina
srnjenjuju u pravilnom godisnjern ritmu (pojas tzv. umjerene klirne),
_ , : _ '3 suupravo takvi klimatski uvjeti i najpoticajniji za razvitak ljudske
- , . : imosti ikreativnosti.I industrijskarevolucijarazvilaseu umjerenomkli-
_ ;7} pojasu. Dakako, ona nije mimoisla ni nadine zagrijavanja covjekovih
_ - r: j radnih prostora.
=-. _:.. 5Usestoljecimagrijaliuglavnomizgaranjemkrutihgoriva:drvaiugljena.
: ot krivena nafta i zemni plin, pojavili su se i sistemi lozenja tekucim i
_ - , rit im gorivima. Usporedno se razvijala industrija, a s njome je rasla
:: _inj a idistribucija elektricneenergije,pase ielektrikapocelakoristitiza
:-' : <:.vanj e. U posljednje vrijerne, s energetskom krizom sve se uspjesnije
.:aj u i sistemikoristenjatoplinesunca.
=' an as rnozemo birati izmedu razlieitih izvora topline (goriva) kao i nacina,
- - azagrijavanja.Doduse,nismosvi u polozajudamozemobirati :veciniljudi
zrs ovirna, nastanjenim u modernimzgradama,zadanojejednoi drugo. To,
im,neznacida oni nemorajuznatinista0 grijanju.Jednakokaostoje vazno
. ra t ipravo gorivo isistem zagrijavanja vazno je znati i prednosti i nedostatke,
- funkcioniranja, ekonorniku koristenja, utjecaj na ljudsko zdravlje, mo-
.__rost iinacineregulacijete problematikuodrzavanjasistemakoji smo prisiljeni
- ri st it i.Osimtogavaljanapomenutidaje pri'licnonerazumnooslanjatise sarno
- =iedan sistem(nacin)grijanja. Kadnestane pojedinihenergenataili se pokvari
. =:em, dobro je raspolagati alternativnim izvorima topline,tim prije sto su danas
.: 'om dornacinstvu dostupna makardva energentai barem teorijski, svi sis-
:crni zagrijavanja.
Poj amalternativniizvoritopline(kao iterrninoloskenedorecenostistirnuvezi)
'- eo a detaljnijeobjasniti .
Sama rijecalternativaoznaeavamogucnostizboraiIi-iIi paikod sistemakoji
:,,3'Uialternativniizvortoplinestojina raspolaganjuosim osnovnogizvoraineki
.: gi - alternativni izvortopline.
Ivr ij ezenoje da se i noviji energenti kao Sunce, vodik, vjetar i ostali cesto
- azivaj u alternativnimizvorimatop linestonijepotpunotocno, Onisu dodatni
." aditivni izvori toplinejernije mogucaprirnjenaili-ili vee se oni mogusarno u
, iredenirnokolnostima(kadimadovoIjnovjetra,Suncaisl.)iskoristitikaododatni
izvortopline.Tako,naprimjer,solarnisistem- kadjedovoIjnainsoIacija- sunceva
e ergija se koristiza zagrijavanjepotrosnetoplevode, aliugradenigrijackoji je
snovni izvor za grijanje u svim vremenskim uvjetima se ne iskljucuje vee se u
. kusuncanihdana,dodatno,putemsolarnogsistemaiskoristavaenergijasunca.
VRSTE UREDAJA ZA GRIJANJE
Uredaji za grijanjemogu se sistematizirati po razlieitimkriterijima: prema
vr st i goriva, prerna nacinu prijenosa top line iii prema nacinu upotrebe. Ipak,
suvrerneni sistemi zagrijavanja dijele se na dva osnovna tipa: tzv. Iokalne i
entr alne izvore topline.
Lokalniizvoritoplinesu onikodkojihsu izvortopline(loziste),odnosnoproces
nj enog oslobadanja i njena distribucija objedinjeni u jednom uredaju, To su,
.ednostavnijereceno,raznepeciod onih starinskih nadrvaiIi ugIjen do moder-
nijih nanaftui plin paielektrienustruju(npr, termoakumuIacijskepeci).
Centralnisistemiza zagrijavanjeiIi centralnogrijanje su sistemikod kojihje
izvor topline (loziste)najednommjestu,a iskoristavase nadrugom.Toplinase
domjestaupotrebe prenosi pornocuposrednogmedija, koji je najcescevoda, ali
moze biti i para, ulje iIizrak. U prostor se distribuira posebnim uredajima. U
stambenim prostorima to sunajeescesvimadobro poznati radijatori.
Na prvipoglednistase nijepromijeniloodantiekihvremena:nekavrstpecije
i obicno ognjiste, odnosno ono svakako predstavIja Iokalni izvor topline, dokje
hipokaustpredstavniksistemacentralnogzagrijavanja,Medutim,unutartih dvaju
osnovnihkoncepatazagrijavanjadanasraspolazemosirokimspektromtehniekih
mogucnosti i rjesenja, koja su prilagodena razlicitim zahtjevima i uvjetima
koristenja. Svakiod tadvaosnovna sistemaimasvoje prednostii nedostatkete
Znanstvena preduidanja
govoreda ce cijelo slijedece 21.
stoljeee biti obiljeieno inte-
ligentnim povratkom prirodi.
wT1"OKOUNE
-
GRlJANJE 11
_ _ _ _ _ _ _ _ PLANIRANJEI IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA _
Opstankucovjecanstva prijete
cetiriopasnosti:
totalnisvjetskirat
svjetskiekonomskikolaps
globalna ekoloska katastrofa
demografskaeksplozija
svoja podrucja primjene. Stogaih prije odluke 0 nacinugrijanja treba temeljito
upoznati,
U obje grupekoristese sve poznatevrstegoriva. Opcenito, sistemis lokalnim
izvorimatoplinesu kao investicijajeftinijiza manjeprostore,ali manjeekonomicni
u eksploataciji.Centralnisu sistemipakkao investicijaskuplji,aliiekonornicniji
u pogleduiskoristavanja topline te ekoloski povoljniji s obzirom nazagadivanje
kako mikro tako i makroklime. Medutim, najznacajniji su zahtjevi korisnika i
njegovpristupgrijanju.Naprimjer,zaposleni bracni parkojijeizgradioraskosnu
obiteljsku katnicu, dakako, s centralnim grijanjem, vec nakon dvije sezone
zakljucioje da im se ne isplatilozitikotao i grijati cijelukucuza onih nekoliko
sati dnevno sto proborave u njoj. Cakim se cinilo udobnijim dase zimismjeste
u jednojmanjoj sobi u prizemljukoju su grijali obicnorn naftericom te da u toj
sobi ispavaju!Odtadacentralnogrijanjeukljucujusarnokadimajuvelikodrustvo
ili goste u kuci nanekoliko dana.
Iakojeteiisterazvojauindustrijskojeri bilo nacentralnimsistemima(pa tako
danasuz toplovodne sisteme, staznogza jedanstan,do daljinskogza cijela na-
selja, poznajerno i centralnagrijanja toplim zrakom sa ili bez klimatizacije, a u
sklopusistemakoji kaomedijza prijenostoplinekoristevoduimamoradijatorsko,
podnoikonvektorskogrijanje),ni staredobrepeci nisustagnirale.Sjetimose samo
relativno nove konstrukcije trajnozareceyeCi, da ne spominjemo sve poznate
varijante na tekucagoriva, plin i struju. Caki tako starai provjerena zamisao
kao stojekamindozivljavainovacijekojega nastojedovesti uprihlizrioravnopra-
van odnos s drugim sistemima.
Problematikagrijanjadanasjetemeljitoznanstvenoobradena,a rezuJtati tih
saznanjase koristekako u konstrukcijilosistatakoi pri iskoristenjugoriva, ra-
cionalizaciji prijenosa topline i njene distribucije u prostoru, sve do psiholoskih
faktora utjecajarazlicitih sistemagrijanjana covjeka.
KARAKTERISTIKE DOBROG GRIJANJA
Cijelagranafizike,termodinamika,bavise problematikom"kretanja"topline.
Tako danas znamo da se toplina prenosi vodenjem, kad su dva tijela razliCitih
temperaturau dodiru,ali izracenjern,cakikrozzrakoprazanprostor,kaosto nas
grijesunce.Poznatesu iduzinetoplinskihval ovainjihovutjecajnacovjekai druga
tijela (npr. infracrvene zrake predstavljaju odredenu valnu duzinu toplinskog
zracenja).Drukcijisuefekti zagrijavanjavodenjem topline, a drukciji zracenjem
(isijavanjern). Vecinauredaja za grijanje "ispor ucuj e"nam toplinu na oba ta nacina
ali u razlicitim odnosima. Promisljenorn kombinacijom efekata postizemo ona
svojstvauredajakojaodgovarajuzahtjevimasuvremenognacinazivotaibriziza
zdravljei radnusposobnostcovjeka.
Na osnoviteoretskihsaznanjaiprakse,danasse oddobroggrijanjaoeekujeda
udovoljava slijedecimzahtjevima:
zahtijevana temperatura u prostorijama mora se postici u sto kracern vre-
menu;
temperaturazraka u prostoriji morabiti ujednaceria u svim smjerovima;
grijanjese treba dobro reguliratizbog racionalnogiskoristenjaiudobnosti,
u odnosu napromjenevanjskih uvjeta;
grijanje ne smijekvariti zrakkoji se udise i ne smiju se razvijati stetnipli-
novi iIi prasina;
ne smijuse javljatisumoviniti propuh (pucketanjevatriceje dozvoljeno; to
su psihcloski efekti grijanja);
povrsinsketemperatureogrjevnih tijela ne bi trebaleprelazitiSOC.
Ti su zahtjevi medusobno povezani, pa ako sarno jedan ne odgovara moze
uzrokovatiosjecajnelagodnosti.Mnogi kaiu: "...imampurio radijatoraali mije
hladno..."ili ". ..pee je tako vrucada se svausijalaod topline, a mojoj jezeni
hladnoza noge" i s1.
Grijanjejeidealno kadjeu zoni glavetj. navisiniod 1,7mtocno20C,u donjoj
zoni malo toplije, a pri stroputemperaturamalo niza. Ovakvajekrivulja rezul-
tatcovjekovametabolizmaipotrebeza psiholoskimosjecajernudobnosti.Podrueje
glavetraiihladnijizrak.Prisjetitese samokolikoljudiusredljutezimeizlazi na
ulicubezkape,a nogevole toplo (zatonosimotoplecarapeicizme). Uostalom,ne
kazese uzalud:"Cizrnaglavucuva, subaraje kvari!"
12 GRIJANJE
---
_ - - - - - PLANIRANJEI IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA _
16 20 24 16 20 24 16 20 24 16 20 24 16 20 24 16 20 24
Jdealnogrijanje Podno grijanje Kalijeve peCi Radijalorsko grijanje Lokalni izvori topline Radijalo<skog,ijanje'
(radijalorina vanjskom liduj
ska temperaturna slikakodrazlicitih necinegrijanja.
Pri
dsvenj u
i zotine u
okolni
- bij ent
. medu
_- --Iorskog 90
j p odnog -
. el ika je
qrijanja
raztika.
-akvoj idealnojslici najblizije sistemgrijanjaspodnimogrjevnimregistrima
: z' ,podnogrijanjedokjenajnepovoljnijisistemradijatorskogrijanje.Zacijclo,
'''... s podatakiznenaduje(pogotovo akoyam se radijatorlijepo uklapa na bocni
- - j er ispod prozora na vanjskom zidu nema mjestal).
Radij at or iuzrokujuintenzivnucirkulacijusobnogzraka,pa akonisuuz vanjski
.; ispodprozoraondane sprecavajuprodorhladnogzraka.Uz to cirkulacijanije
- "erget ski ni komfornopovoljnajeruzrokuje stvaranjetoplog ipretoplogslojau
.:= 'rnj im dijelovima prostorije.Takvajetemperaturnaslikavrlo nepovoljna,akod
-adij a tora na unutrasnjern zidujos nepovoljnija.
Visinska temperaturna
stika vrtoje reztictte, Mo
znscsjno utjece na
ekonomicnostgrijanja i na
osjecs]ugodnosti.
Za osjecajudobnostivaznojedajetemperaturaogrjevnogtijela- periiii podnih
instalacija- sto nih,jerto onda stvaramanjucirkulaciju sobnogzraka, a to je
vazrio za ugodanfiling. Stogai nijecudnoda usvijetuprednjacesistemi5 niskotem-
peraturnimrezimornrada, stojasnouzrokujeipovecanjepovrsineogrjevnihele-
menata, ali primjenomdobretoplinskeizolacijeto se povecanjemozedjelornicno
kompenzirati.
Navest cemo primjer:akozasistemod50/40C kaokodrezimapodnoggrijanja,
zelirnopostavitiradijatorekoji se inacepostavljajunasistemcentralnoggrijanja
GRI]AN]E 13
________PLANIRANJE IIZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA _
- - - ------., 2,5 ""'.----rnr-__- ---,--- -
15m
a.75m
1m 2 m 3m 4m 5m 6m
t .s m
o.rs m
0,4 m 1.4 m 2,4 m 4,6m
Ovako izg/eda temperaturna stika kod radljatorskog grljanja ovisno 0 uda/jenosti od
vanjskog zida .
2,5m
1,5m
v,75m
Kod podnog grljanja stika je drukclja.
Podno je grljanje
najraclona/nlje i po
temperaturno] sllci
najbllle Idea/nom.
Radijatore uvijek treba postav/jati uz vanjski
zid.
To je moquce csk i ako su to
velike stak/ene povrsine.
(s rezimom rada 90/70C) moramo im povecati ogrjevnu povrsinu vise negoli
trostruko da bi ucinakbio identican sistemuklasicnogeentralnoggrijanja.
Nadalje, u objektu sa sarno 4 em toplinske izolaeije u vanjskim zidovima
toplinski gubiei se smanjuju za vise od 50 posto, sto znaci i manju ogrjevnu
povrsinuradijatoraimanjetroskoveza grijanje.U takvimse slucajevirnaisplati
niskotemperaturnirezim grijanjajeri on pridonosi ustedigoriva.
U nasim stanovimacesto se susreceovakvaslika: zavjesa preko radijatorai
jos k tome preko termostatskog ventila. Ponajprije, zavjesa smanjuje efekt
odavanjatopline, a termostatskiventilmoraosjecatisobnutemperaturu,noako
ga prekrijete zavjesom gubi funkeiju. U glavi termostatskog ventila nalazi se
tekucinakojamijenjavolumen s promjenomtemperaturepanatajnaeindjeluje
naprotokvode kroz radijator.Akosobnatemperaturaporastetekucinase prosiri
i pritisnepolugukojasmanjujeprotokvodekrozto ogrjevnotijelo.Akoje tajventil
smjestenizazavjese jasnoje dane osjeca sobnu temperaturu,patrebaprirnije-
niti izvedbu s tiealom (esjetnikorn) nakapilari koji se rnoze postaviti na zid po-
dalje od radijatorai zavjese takodaregistrira stvarnusobnutemperaturu.
Dakle,radijatoreuvijektrebapostavljatiuz vanjskizid. Gotovosvi proizvodaci
radijatoraimajuusvom programui niskeparapetneradijatorekoji se postavljaju
nanosaeepase mogupostavitii tamogdje su staklenestijeneod podado stropa.
Zavjesesu kod radijatoraposebanproblemjermnogedornaciceceznuza dugim
zavjesamane mislici pritom da to uvelike umanjujeefektgrijanja.
14 GRlJANJE
_ _ _ _ _ _ PLANIRANJE IIZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA _
e ncj te zavjese spustetl
- teko radijatora, no ako
_::5zellte da yam vise do
- -:fa postaviteregulaciju
preko termostatskog
ventita s odvojenim
osjetnikom.
I
I"
-: tL
I : \'.
;
/
/
/
(
/
f,
(
ZASTITA OKOLlNE
OBU/IVA(ACETIRI
OBLASTI
odriavanje cistocezraka
obraduotpadnih voda
obraduotpadaka
smanjenje buke
rrii:::;() i:;:::
Zavjesa ispredradijatora
spreceva pravitnu
cirkulaciju loplogzraka.
Ne postavljajleradijatore na unutresn]zidove, jer
visinska se temperaturna slika u tom stuceiuznatno
udaIjuje odidealnoggrijanjapa je i osjecs]
ugodnostiznatno smanjen.
II
Kaljevepeelodajutoplinuisijavanjem (tj. zrecenjem)pasu i
ekonomlcnoi ugodnorjesenie.
GRIJANJE 15
________ PLANIRANJEI IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA _
I najbolja toplinska izolacija
cijele kuce - ioplinska [asada,
sudjeluje u ukupnim
troskooima izgradnje objekla s
3 do 4posio, a doprinosi
smanjenju troikoua goriva i do
50 poslo
w
IJ\STI1A
Razumljivojedajekodlokalnihizvoratoplinesituacijaistakaoikodradijatora
koji susmjesteni naunutrasnjern zidu. Dakle,raznepeci, plinske, trajnozarece,
stednjaciislicnotakoderuzrokujunepovoljnucirkulacijusobnogzrakapajeikod
njihosjecajugodnostislabiji.No,zatojedobrastarakaljevapeevrlodobro rjesenje,
jerosim ekonomicnostiodajetoplijuisijavanjemtakodajecirkulacijazrakamanja
a osjecaj ugodejaci!
TOPLINSKAI HIDROIZOLACIJA
Vecjepracovjekshvatioznacajtoplinskeizolacijeivatrusotvorenogprostora
prenio u spilju. Medutim, ognjiste u spilji nije ispunjavaloneke od uvjetanave-
denih u prethodnom poglavlju, pa su ljudi uskoro poceli graditi kuce i u njima
lozitivatru.Problemcuvanja topline,odnosnotoplinskeizolacijesvodiosenaizbor
gradevinskogmaterijala,akakomilenijimaizborgradevinskihmaterijalaza kuce
nije bio osobito velik, u krajnjoj konzekvenci na debljinu zidova. Zahvaljujuci
razvojuindustrijedanasraspolazernoznatnovecimizborommaterijala,azahvalju-
jucirazvojuznanostiegzaktnosu poznatainjihovatoplinskasvojstva.Kadjerijec
ogrijanju,zanimanas toplinskavodljivostmaterijala.Poznatojenpr.dajeieljezo
boljivedictoplineod drva. Iakojeto svojstvoponekadkorisno,u gradnjiljudskih
obitavalista ono nije pozeljno pa bi u kuci ieljeznih zidova bilo hladnije nego u
drvenoj isternase, odnosnotrebalobi vise topline(goriva)dabi se u njoj postigla
i odrzavalanekazadana temperatura.
Ovom smo usporedbomvee usliusriproblema.Spomenulismo masumaterijala,
a cijena zeljeza i drva po jedinici masenije jednaka.Potrebno je dakle postici sto
povoljniji odnosizmeducijeneobjektaicijenenjegovazagrijavanja.Ako stedimo
nagradevinskommaterijalutrositcerno viseza grijanje,a akopakpretjeramou
brizi za troskove grijanja tesko cerno pronaci materijale za gradnju koji bi u
potrebnoj kolicini bili i cijenom prihvatljivi. Zato je potreban kompromis.
Makakotonaprvipogledkompliciralostvari,0 grijanjune mozernorazrnisljati
akozanemarimoproblemtoplinskeizolacije. Kvaliteta,odnosnostupanjtoplinske
IizOlil'ka. 1
OSNOVNA ZBUKA
ACRYNOLIT
Sistcmitoplinskc zastitc prcporucuju se na
novim iiistarirnzidovima s malorniii
ncdovoljnom toplinskoizolacij skom
sposobnoscu.
JUBIZOLsistcm izradujcmo od
STIROPOR plocaodgovarajuce dcbljine,
Akrilnim Ijcpilomscpricvrscuju plocc i
izradujcosnovna zbuka.Plastifi ciranc
mincralnc zbukc prcporucujcrnoza
zavrsnuobradu Iasade.
Kodsistema KOMBIFAS-S fasadc upot-
rcbljavamo KOMBI-S plocc,Tosu
izolacijske gradevinske STIROPOR ploce
sobostranorn oblogom od
CEMENTOPORA, koji
omogucuje vccucvrstocu iboljupri-
onljivost za sveklasicne Iasade.
izolirka.
Industrijaizolacijskih materialov,61110
Ljubljana, Ob zeleznici 18,
telefon: (061)443-096,
teleks: 31585 yu izo,
telefaks: (061)445-182.
JUBIZOL
toplinska fasada
ZID OD
OPEKA
ZID OD
OPEKA
KOMBISPLOCE
RAZBIZ MREilCA
CEMENTNI SPRIC
PRODUZENA
ZBUKA
KOMBIFAS-S
toplinska fasada
16 GRJjANjE
----- - ---_._._.__.
____PLANIRANJEI IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA
_-:
=
: - -
_ s
_: ' _
sza
X pune eigledebljine38em,kojem
vsrepunadrvo od8,2 emnekadse
traozadovoljavajucimiu pogledu
topline.Danaskoefieijentnjihove
stizatoplinu(k=1,4W/m2 'K)ne
javapropisima0 cuvanjuenergijei
j esamozaobjekteu kojimasene
0 (kuczaodmorisl.).Akolikoje
5 j oskucsazidovimaod25 embez
ikakvedodatnetoplinskeizolaeije? '---
38em
--'
140em
irancst i prostorautjece ne sarno nagubitketopline, odnosno cijenugrijanja,
___ina dimenzioniranje,oblikovanje,akatkadina izborsistemaza zagrijavanje.
's ecorn,sto ekonornienijetrcsenjeenergijenijesarno uinteresupojedinacanego
st vakaocjeline,pasve modernedrzavenaosnoviznanstvenih iempirijskih
anj a imajupropise koji se odnose natoplinskekarakteristikegradevinskih
_ekata razlicitih namjena, a graditelji i projektanti ih se moraju pridrzavati.
_- ,kadje rijec0 starijirnobjektimaiIi0 individualnojizgradnjitoplinskaizolacija
J . ebitinedovoljna. Osobito u ovom posljednjemslucaju,ljudi su sklonistednji
- pogr esnorn mjestu (sarno da jekrovnadglavornl). Mozda nam se zbog toga i
e inst alacij egrijanjatakoskupima,kadkcnacnoi nanjihdode red.Akopritom
"zaobidemo"projektanta(opetda bismo"ustedjeli",jeri verziranimajstor"zna"
Jredit ipotrebanbroj rebararadijatora),aizvodaccesejosi osiguratidodavanjem
rebravise,izborornjacegkotla,solidnijim dimenzijarnacijevi,jersve se to
- ze i zaracunati, preostaje nam jos sarno da cijeli zivot placarno nepotrebne
-- skove takvoggrijanja.
Opet srecorn, danas su svakomu na trZistu dostupni razni materijali za
cplinsku izclacijuk oji se mogui naknadnougradivatiu sve i svakakveobjekte.
. . oizvodacinavodeegzaktnepodatke0 njihovim toplinskimsvojstvima.Dovoljno
=- sje st i i izvesti dvije-tri varijante proracun a pa da postanejasnokoliko se is-
_ati ulozit i u izolaciju, a koliko u sistern za zagrijavanje, uzimajuci dakako, na
it u dusu troskoveeksploatacije,Ako yam tamatematikane lezi, pametnije
j e nokr at no)platitiprojektantaumjestodaostatakzivotanepotrebnoplacate
" ijavanj e okolne atmosfere.
\"akraju,nije bez znacajani cinjenicada provodljivostzidova,stropovai podova
ut iece i na udobnost ambijenta i ljeti kad ne trebamo grijanje. Dobro izolirane
rost orijezadrzatceduzeugodnuhladovitostkadje vaninepodnosljivovruce, isto
kaosto ce se zimi laksezagrijavati.
Na prvi pogled moze se einiti da problernatika toplinske i hidroizolacije ne
pripada temi grijanja. Nazalost, ne moze biti dobroggrijanja u vlaznoj zgradi!
Osim togastonekontroliranai suvisnavlagakvariatmosferu,naotparavanjevlage
t rosi se velika kolicina topline, pa je takvo grijanje toliko skupo da bi se brzo is-
_
Sobziromnamspolozive
materijale, njihoveeijeneI
cijeneenergijedanasje
prihvatljivavrijednost
koefieijentakmaksimalno
0,5do0,7W/m2"K (znaci:
gubitaktoplinepom2 i
svakom stupnjuKelvinove
skalerazlikeizmeau
unutrssniIvanjske
temperature, lzmzenou
vat/mao Vrijednoststupnja
Kelvlna iCelsiusajeista
(vidtdetaljnijeupoglavlju0
proracunavanjugrijanja).
Zidodeiglekojibi
udovoljavaoovomkriteriju
moraebi bitl debeo
minimalno80emizbog
togaseu modernim
gradnjamaprimjeniujetzv.
sendvickonstruke/jekod
kojihgrac1evinsklmaterijal
{drvo,beton,eiglaisl.)ima
primarnokonstruktivnu
funkeijualagani pjenasti
materijaliiiimineralna vuna
uodgovarajucojdebljini
oslguravajupotreban
stupanjtoplmskeizolaeije.
Zidmodernemontsme kuce
debljine20,4ems
koefleijentomk=0,46W/m2
kodgovarazkiuodpune
elgledebljine140em.
Prije gradnje obavezno
konzultirajte struinjaka kako
biste energiju iskoristili sto
racionalnije.

-
GRIJANJE t7
________

0# ktJhJft
Dvostruki prozor, vrata i
prozori sa posebnim iermopan
siaklima, dobro brtv1jenje i s1.
biino smanjuju gubitke topline.
$'0
t '1
-
PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA _
platila kvalitetna hidroizolacija. Pogresno je misIiti da se dobrim grijanjem moze
"osusiti" zgrada kojoj hidroizolacija ne valja. Vlaga obicno prodire iz zemlje kroz
temelje i zidove kapilarnim putem. Susenjern zidova samo "pravimo mjesto" za
novu vlagu i tako u beskonacnost, Ne ulazeci u sve oblike stete od vlaznih zidova
ili podova ovdje cerno samo naglasiti da i zbog grijanja hidroizolacija zgrade mora
biti besprijekorna. Pogotovo u individualnoj gradnji upravo je hidroizolacija cesto
zrtva stednje na pogresnom mjestu ili nestrucnog izvodenja.
Prema tomu, bilo da je rijec 0 novogradnji ili starijoj zgradi, prije nego pocnete
razmisljati 0 novom iIi bilo kakvom grijanju treba odgovarajuce rijesiti topIinsku
izolaciju i uvjeriti se da je hidroizolaeija besprijekorna. Ulaganja u saniranje
hidroizolaeije u starijim zgradama mogu biti veca od onih za centralno grijanje,
pa taj moment takoder utjece kako na izbor nacina tako i na realizaciju sistema
grijanja.
PROZORIIVRATA
U sirem smislu problematici toplinske izolaeije, odnosno cuvanja topline
pripadaju i svi otvori na Ijudskim nastambama. Velik postotak topline gubi se kroz
njih, bilo otvaranjem iIi dok su zatvoreni ako nisu dovoljno kvalitetno izvedeni.
U nasim krajevima prozori moraju obavezno imati dvostruka stakla, pri cemu
sloj zraka izmedu stakala sluz i kao toplinski izolator. Pritom su bolji moderniji
prozori kod kojih se oba krila otvaraju zajedno, iako je kod starijih izvedbi taj sloj
deblji. Razlog tomu je sto se kod modernih industrijski proizvedenih prozora vise
paznje posvecuje brtvljenju. Svako grijanje predaje toplinu zraku u prostoriji, a
ako taj zrak nekontrolirano bjezi on sa sobom odnosi i dio topline. Zbog toga danas
prozori, a cesto i vrata, imaju po rubovima ugradena brtvila od meke gume iIi
plastike.
Vrata, osobito ako su vanjska, trebalo bi da budu dvostruka, iIi bar sendvie-
konstrukcije s termoizolaeijskom jezgrom izmedu ploha.
Dakle, pri planiranju grijanja treba se osvrnuti i na kvalitetu prozora i vrata.
Ako su stari i dotrajaIi, ako ne brtve dobro, treba ih popraviti iIi zamijeniti. Time
ne samo da cete novae ugraditi na pravo mjesto, nego cete poboljsati i kvalitetu
grijanja. Uz prozore i vrata koji ne brtve iIi nisu dobri toplinski izolatori ne moze
se ostvariti jedan od glavnih uvjeta dobrog grijanja: ujednacenost temperature
po eijeloj prostoriji, rna kako je raskosno grijali . A neujednaceno grijanje osim sto
nije udobno moze i skoditi zdravlju!
.8GRIJANJE.

I
. -sa odusevtienie Napetost Zaprepaf;tenje
ij azam Otrelnjenje Preplesenost Zapanjenost
lIu stracije: Nenad Meeava
Frustracija ... a tada je
:2 jedini tztez za... ... smirenje ... psihijatar
_. C je nsrucio proizvod Njegov zahtjev obradio je . . . i ovako je nsrucio za Tehnicki biro tvrtke
zastupnik tvrtke kupca. konstruirao je opremu po
proizvoascs opreme ... tom nalogu.
Oprema je isporucens i ... zatim su strucnjsci Na kraju, kupac sam Propagandni odjel tvrtke
montirana . . . tvrtke proizvoaece montira opremu. proizvoasce prezentira na
pokuseti spasiti stvar. kraju cijeli posao na svoj
necin.
GRlJANJE 19
---------------------------------------------------""""lII*''"____
OKIPOR JE TRAJAN
TERMOIZOI1ACIJ:Sl(I::MATERIJAL
.:.: . .. .. ..
U izgradenoj kuci
OKIPOR se nc vidi, ali
njcgova se prisutnost
trajno osjcca u svim
vanjskim konstrukci-
jama! Ispravno
primijenjen i ugraden
OKIPOR traje koliko i
eijcla zgrada. Vise od
cctvrt stoljcca vlastitog
iskustva i dvostruko
toliko iskustva inozern-
nih partnera, garanti-
raju da su prcdlozena
rjescnja potvrdena dugogodisnjim
iskustvima.
. . . .
. .
, ';;'. :' ..
Mi nc ckspcrimcntiramo s varna!
Vjcrojatno znate, ali mozda nistc 0
tome dovoljno razrnisljali: OKIPOR jc
univcrzalni izolaeijski materijaI.
Vecina izolaeijskih matcrijala adlikuje
sc dobrim izolaeijskim svojstvima, ali
sarno u suhom stanju. Ako takvi
rnatcrijali dodu u doticaj s vodom i
vlagom - ~ t o se redovno dogada u
uvjetima pri gradcnju - gubc
izolaeijske sposobnosti. Zbog toga ih
treba zasticivati raznim dodatnim
slojevima od vlaznih podloga, jer ne
rnoze sc ~ k t i da se podlogc potpuno
osuse. Za prosusivanjc novogradnje
ad gradcvne vlage, (vlaga u bctonu,
zbuei i zidu), potrcbno je nckoliko
godina, a pri gradenju vrijeme je
zaista novae.
OKIPOR je otporan na vodu. Odlican
je tcrrnoizolator i rnoze se dircktno
ugraditi uz jos vlaznc podloge, te
svojom strukturorn
adjeljujc i ~ t i t i starn-
beni prostor od
nczeljcnih utjeeaja i
usrnjerava prosusivanje
prema vanjskim
dijelovima objekta,
Prednost OKIPORA su
i njcgovc relativno
vel ike rnehanicke
cvrstocc, uz mogucnost
lagane obrade i
ugradbe. One mu daju
najuniverzalnije rno-
gucnosti primjene na svim elementima
zgrade, ad podova i zidova, do
stropova i krovova.
Za lijepljcnje i prcrnazivanjc
OKIPORA postoji niz srcdstava na
bazi plastike dispcrzirane u vodi.
Takva sc sredstva primjenjuju sve vise
za prcmazc zidova i drva (polikolori ,
hidroluks sisterni, siprokol i drugi),
jer su pogadniji i manje opasni za rad
i primjcnu. OKIPOR se ne smije
lijepiti niti premazivati sredstvima
A Za adaptaeiju potkrovlja primjenjuju
se troslojne kombi-plocc, kod kojih je
OKIPOR debljine 4-5 em obostrano
oblozcn drvolitom debljine minimalno
2 em. Kod sastavljanja ploca, koje sc
jednostavno - klinovima s podloscima
pribijaju na drvenu potkonstrukeiju,
treba paziti da jezgra od OKIPORA
bude na rubovima uvijek zasticcna
oblogom. Ovakve su troslojne
kornbi -plocc lake i dovoljno krutc, pa
sc njima mogu izvoditi i pregradne
stijene pri adaptaeiji potkrovlja.
Unutrasnje plohe drvolita normalno se
zbukaju. uz primjenu zieanog, anna-
tumog pletiva (tzv. rabic- rnreza).
B Podove negrijanih i provjetravanih
tavana ili dijelova tavana treba vrlo
efikasno izo lirati, jer kroz te se
konstrukeije, uz podove, gubi najvise
topline. Primjenjuju se OKIPOR ploce
polozcnc u dva sloja ukupne debljine 6
em . Sastave ploca treba u svakom sloju
polagati na izrnjcnicno, Ispod ploca
treba poloziti dva sloja polietilenskih
folija kao kocnicu pari koja prod ire
odozdo iz zagrijanih prostorija, a preko
njega - direktno - bez posrednih slojeva
(ljcpenka, folija) betonsku kosuljicu
debljine 4 em
C Na medukatnoj ploci, sloj OKIPORA
polozen izmedu nosivc plocc i zastitnog
betona prigusivat cc buku uslijed hodanja
na gomjim ctazarna, Dakle, OKIPOR je i
akusticki izolator. Za ovakve namjene
upotrebljava se speeijalni tip
OKIPORA-ELASTIFICARANI OKIPOR,
opet u kombinaeiji s polietilenskom
folijom.
D Za oblaganje i termoizolaeiju fasada
primjenjuju se OKIPOR FASADNE
PLOCE od posebno stabiliziranog i
kvalitetnog materijala (TIP S-3). Lijepc se
i mehanicki dodatno ucvrscuju posebnim
nehrdajucim drzacima, plasticnim
dispcrzijarna oplemenjenim eementnim
mortovima (oprez: uvijek i sarno na
vodenoj bazi). Ploce se potom celicnim
glodaliearna oslojavaju (zbukaju) tankim
slojem istog materijala u koji se, kao
ojacanjc, ugraduje armatuma staklena
mrczica, cije su niti jake poput eelicnih
ziea. Cijcli sloj je debljine sarno oko 5
mm. Nakon vezivanja nanosi se finalni
fasadni premaz iii druga obrada u tankom
sloju.
TERMOFASADA s OKIPOROM stiti
zgradu i od prodora kise tjerane vjetrom,
nema neugodnih evjetanja i mrlja od
salitre iz eiglane pod loge, dovoljno je
mehanicki evrsta i trajna.
E Umjesto opisanog oslojavanja vanjska
obloga OKIPOROM mozc se zastititi i
fasadnom eiglom.
F Kod ravnih krovova, koji su
najkomplieiraniji dijelovi zgrade,
OKIPOROM se mogu izvoditi kon-
strukeije koje garantira potpunu zastitu
hidroizolaeijskog sloja. Nairne, postavi Ii
se OKIPaR iznad hidroizolacije, u mokru
zonu krova, hidroizolaeija ce biti zasticcna
od promjena temperature - smrzavanj a i
pregrijavanja - uvijek u zoni pribli zno
jednake temperature. Voda koja prelazi
preko OKIPORA nece bitno smanjiti
......... ._-----------------
ROM
E KUCU
, UZVRATIT
STEDOM I

' 0 hlapljiva otapala.To


- I nitro bojc ilakovi,
clazure za drvo, bitu-
_I;ijc u nafti idr. Hlapljivi
IZ tih srcdswva-
ve pare - rastopit ce
sti OKIPOR, isto kao
- _kisclina rastopila tanku
turnu mrezu kad bistc je
_ 1 iprcmazivali!
' u OKIPOROM, uzvratit
. ' dam i komforom!
[I
oZagreb,Zitnjak bb
Prodaja Zagreb,
041)231-781, 231-439
r daja Skopje,Gradski
ovinskicentarKula 217,
91000 Skopje,
091)232-144, 228-435.
izolacij sku sposobnost, niti mu
tistrukturu (podsjctitc sc: plovci
rih mrcza takodcrsu izradeni iz
ORA). Plocc 5 gomjcstrane moraju
. zane krupnozmatim rcsctanim
rn, iIi slicnirn prikladnim matcrija-
Trebaprimijeniti kvalitetni,
pomi OKIPOR vec debljinc(jcr
vodc ipak narusavatoplinsku
iiu).Za ovakvuprimjenusu pogodnc
ORPATENTPLOCE proizvedcne u
'rna (TIP 5-3), cije su povrsinc
ianc profiliranim kanalicima za
nje vode, anarubovima imaju
te urcze za medusobno prihvacanje
ih ploca. Ovakopostavljenom
nsxorn izolacijom se sledijernisu
.: isvi hidroizolacijski slojevi i
. izc se trajnosti sigumostod procuri-
1::."Posebno efektno mogu se izvoditi i
, zclcni, ckoloski krovovi,
Hpr ikazuj e primjenuOKIPORA u kon-
.rckcij ipoda, da bismo ga izolirali od
;; occ ivlage iz podloznog tla. Ploce
raj ubiti rnedusobno cvrsto sljubljene,
I
l (bFINALNI POD (PARKET)
I
CZ.) BETONSKA
). 4 em
<J) OKITEN FOLIJA
.
-o:

J.: /


PLAST. r- r,;.
(1 BETONSKA .....6
4 em
d)OKIPOR 2 3 em
5
KONSTRUK
I I.0.2 mm
(j;) ELASTIFICIRANI OKI
( 1) DRVENA
r CIJA
(2" DRVOLIT 2 em
OKIPOR 45 em
DRVOLiT 2 em
2BUKA ARMIRANA 2 em
'( POR 2 em
(s) NOSIVA PLOtA
I
:i)FINAlNA FASADA <t)STROPNA 2BUKA
3mm
,2,ARMIA.
1 2BUKA 5 mm
:J/ OKIPOR FASADNI
x
(1) )J . / (3) OKITEN FOLIJA 2 x 0 2
ZID (OPEKA BETON) (2'.// / / / 1 mrn
UNUTARNJA 2BUKA /f\0.5Yt> @NOSIVA PLOtA
'" ..-"/ STROPNA 2BUKA

2 RESETANI SWUNAK
l. OKIPOR PATENT

PLOCE 10 em
HIDROIZOLACIJA

BETON ZA PAD
, 6 NOSIVA PLOCA -
OJAC;ANA J.
0) STROPNA
] 3 x 0.2 mm
PIJESAK
() ZBIJENI SLJUNCANI
. NASIP
=
L-L
$
f l
2,
4'
1
/5
'f'
Q.; FINALNI POD (PARKET)
CV BETONSKA KOSULJICA
(31
4 em
OKITEN FOLIJA
r 1 x 0 .2 mm
'4 ELASTIFICIRANI OKI
POR 2 em
5 NOSIVAPLOCA
6 STROPNA 2BUKA
$
OPEKA
OKIPOR 8,10 em
HIDROIZOLACIJA
ZID
UNUTARNJA 2BUKA
, 1)
I '2:
3J
4'
5)


POD (KERAM.
PlOCICEj
BETONSKA
4em
j . OKITEN FOLiJA
1 x 0.2 mm
J. OKIPOR 2em
(5' NOSIVA PLOtA
,,6) OKIPOR 4-5 em
,1'DRVOLiT 2 em
\6) 2BUKAARMIRANA 2 em
d", FINALNJ POD
BETONSKA
j UICA
'3) OKIPOR 5-6 em
(4: OKITEN FOLiJA
a rubnom trakomod OKIPORA treba
zastititi ipodnozjezida. Po ovako
pripremljenoj podlozi rnofc se hodati, uz
malo paznjci voziti kolicas materijalom
pri polaganjuzastitnog bctona.OKIPORje
jedinimatcrijal koji se mozepolagati i
direktnonauvaljani i pijeskomposipani
sljuncani nasippreko kojegaje polozcna
polietilcnska folija (proizvodi INA-OKI
Zagreb),otpada izradadonje, podloznc
betonskc ploce, cimesc postize znatna
ustcda pri gradenju.
G Podovc iznad podruma, garala i
slicnihnegrijanih prostora trebatakodcr
izoliratiodozdo, s vanjske strane ,U tu
su svrhu najpogodnije DVOSLOJNE
KOMAIPLOCE,gdjcjcOKIPOR
oblozcn plocorn od negorive,
mineralnimsredstvimaimpregnirane i
slijepljcnedrvenevune, tzv. drvolita,
OKIPOR mora biti okrenutprema
konstrukciji,jermu gradevinskavlaga
nc smcta,
v
;:;:::,:::'::::@ ::::,:::::::::::,::::::,:::::::::::::::::::::::::::,:"""'":,:,:,":,,,,,,::,:,:,:::,:,:,:,:,:,::::::: ,:::: 1 STEDI ENER IJD: : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : ~ ~ : : .
Per It
PRIRODAN I EKOLOSKI CIST
IZOLACIONI MATERIJAL
Sigurno ne treba
posebno
naglasavati od
kolike je voznosn
topiotna i zvucno
izolaelja objekata.
Odrzavanje tem-
perature kuce.
stone. poslovnog
iii drugog prostora
(grejanje) zncc:
ravnomerno pokri-
vanje toplotnih
gubitaka kroz
spoljne zidove.
podove I plafone
objekata. To-
plotno izolaeija
treba do svede te
gubitke no sto nizi
nlvo . Upravo to
ostvaruje fasada
omalterisana PER-
L1TOM po dobi-
vamo zid koji akumulira toplotu. Takvi
su zidovi prijatni i topli. a uz to i izrazito
skonorntcnl. U letnjem periodu
fasadni perlitni molter spreeavo
zcqrevonle zidova. po u stanu Ierne:
uvek prijatan oorcvok.
PERLIT (Iogotip) je prirodan i ekoloskl
ctst lzolaeloni materijal koji se dobija lz
sirovog perlita tehnolosklrn proeesom
ekspandiranja.
Sirovi perlit je vulkansko staklo so 1. 5
posta vezone vode. U hemijskom
pogledu sirovina sadrZi vise od 65
posta silieijum-dioksida.
Geoloski. sirovina perlita je daeitna iii
andezitna staklasta meso.
Ekspandirani perlit je terrnlckl proees
oslobadanja vezone vode no tem
peraturi oko 1200C. Po karakteru
proeesa ekspandiranja vidi se do je
ekspandirani perlit terrnlcki umiren
materijai . a istovremeno ooktertotoskt
sterilan.
EKSPANDIRANI PERLIT je neotrovan.
neagresivan. a istovremeno otporan
no kiseline I starenje.
PRIMENA PERLITA
UFAll GRADNJE
usredo u odnosu no eelokupne
troskove (tanji zidovi. manja grejna
tela. manja pee zo eentralno
grejanje).
orzo gradnja. lake malterisanje
rnoqucnost malterisonja i ugradnje
perlitnih betona u izvedbi 'sam svoj
rnolstor",
UFAll EKSPLOATACIJE
znatno smanjenje troskovo grejanja
prijatna klima stano i drugih ob-
jekata i leti i zimi
manji troskovl odrZavanja
estetski izgled
No bazi ekspondiranog PERLITA
(Iogotip) "TERMIKA' (Iogotip) j e razvila
sledeei proizvodni program
PROIIVODNIPROGRAM
IAGRADEVINARSTVO
EKSPANDIRANI PERLIT P1 i P2 upot-
rebljava se u slobodno nasutom
stanju kao termo i zvuc no izolaeija.
kao agregat u termo i zvucno
izolaeionim betonima I malterima.
Primenom perlita P1i P2 posnze se
TERMO i ZVUCNA izola eija stambenih.
poslovnih prostora i industr ijskih
objekata u slucolu kada osta li
elementi konstrukeije zotvoroiu pr ostor
u koji se sipa PERLIT bez veziva .
SUVO MESANI MALTERI
SUPERMAL zo mal terisanj e spoljnih
zidova. a nanosi se ruc no iii mostrski s
tim do se ugraduje lsklluclvo u jednom
sloju.
PERMAL zo malterisanje spoljnih i
unutrasnjih strano spoijnih zidova
gradevinskih objekata . a nanosi se
lsklluclvo rucno u vise slojevo .
Ovakvim postupkorn postize se termo
i zvucno izolaeija spoljnih zidova.
mehcnlcko zostlto od spoljn ih (at-
mosferskih)
utieaja. kao i
protlvpozorno
zcstlto kon-
strukeija.
Postupci
nanosenja ova
dva maltera se
znccojno razlikuju i
proizvodae ih daje
stampane no
vroccrno u kojima
j e pakovan
molter.
TEHNICKE
KARAKTERIS-
TlKE
Perlitni malteri su
izradeni od anor-
ganskih materija i
imaju sledece
osobine:
I(oe ieijenat toplotne provodljivosti
no iO"C: SUPERMAL 0.091 WjmK;
PERMAL 0.081 Wj mK
C -sroc o no prit isak: SUPERMAL 0.69
MPo; ?::RMAL 1.36 MPa
Vrlo c obro to plotna i zvucno
izorc c sc . o -oornos! no oozor i star-
enj e ," e orouzrokuj e koroziju . Niski
t CSKO odrZavanj a.
U c cr-osu no druge gradevinske
I o; e' jale. lrncjuc: u vidu toplotni
c t po-. debljina SUPERMALA od 4 em iii
PER ,ALA od 5.3 em nonetog no
spo ljnu fosadu odgovaro debljinomo:
i<reeni molter 36 em. produznl molter
U1 em. beton 60 em. loki beton 28
em . ploco od gipsa 24 em. puna
opeka 32 em. giter-blok 28 em. sljaka
blok 24 em,
Perlitna fosoda mora se zostitlf od
atmosferskih ut ieaja jednim tanjim
siojem fosodnog premaza. To treba
uraditi nakon 15 dana. kada se PERLIT
pr osusi do dubine od 4 mm . Fasadni
premaz mora biti vodoodbojan ali
poropropuston.
SUVOMESANI PERLITNI BETONI
SASTAV: cement (JUS.B.Cl ,011),
PERLIT, aditivi
VRSTEPROIIVODA:
SUPERBET 1, SUPERBET2,
SUPERBETJ.
PERLITNI BETONI za termoizolaeiju:
podova. plafona i ravnih krovovo.
upotrebljavaju se tamo. gde se od
termoizolaeije zahteva: cvrstoco no
prit isak, neosetljivost na hemikalije.
,J _ ;-ac njo .dugivek
_ a ostkva lit eta ,
- :: grodnjeupodove
=- : ::: <dTSETON kao
. : : :; - va (kerornickoploclce.
:: J '1i podisl.)gdese
- _- -;;.J direktno postovlio no
- ::: <::::>\/0 (tekstilni podovi)gde
- ,:.-= " bet on.zovrsnisloj
:.:. - - ofrakcijskog betono u
- : -.:: ':;( 0 3 em.
: - : ::<J TSETONA USLOJUZA
.- .(ROVOVA imo niz
. : " cdostalim vrstamo
. 'Jegovaprimeno elimi nise
. a po
:
_ .:;cdnj eslojo zo termlcku
- _ zo transport.
: - - , zo rod. Ugroduj e sei
c: _ e oez posebnogfiziekog
_: : ::'1c c oj nij e ne opterecuje
_ (350 do600kg/m
J
)
- ser-iozeiormiroti ali poe-
ormoturom.obzirom doje
e zostlcule ormoturu od
1. seprimenjujeno
- de setrazi izrozit o dobra
::-. - a izolocijo.Preko njegase
izvodizastitni cementni
- oc o plivajuceg podoltd.
:::-: ;)::T 2seprimenjujeu podo-
: ece nosivosti (hole).upo-
ih krovovo.Preko njegose
_. eOIikerornlcke plociceu
e-nmolteru.Ako sluzikoo
podlogoporketu iiitekst ilnom podu.
obaveznoprekonjegoIzvestlkosulilcu
sitnofrokcijskog betona (pllvojuci
pod) .
SUPERSET 3.usebi sjedinjuje dobre
osobineterrnozvucneIzolocije I
nosivosti. Mozesluzitikoo direktna
podlogaza kloslcni porketIker-
amieke pl octco.Pored podova
pr imenjuj e sekodrovnihkrovovazo
podironj e itermoizolociju.
PROIZVODI SU HEMIJSKI
NEAKTlVNI I NE IZAZIVAJU
KOROZIJU.
Zo doborkvolitetizvedenihrodovo
podlogomorabiti c tsto. dovoljne
nosivosti I zbijenostl do primiop-
t erecenj e od nodgrodnje.Podloga
morastititiperlitnl beton od
podzemne 'lodei difuzne pare.
PRIPREMAje krojnjejednostavno:
vrecoSUPERSETA se sipo u mesoucu
od 100 Iidodopotrebno kolicino
'lode od 12 do 171.Nokonmesonjo
od2do3minutedobijesepenasto
mosaperlitnogbetono.Ugrodivonje
sevrsirozostironjem moseperlitnog
betonoiizvlaeenj em metolnom
rovnlccompovodilicomo koj e su
radeneodist og materijalo iiiod
meto lo.Moso perlitnog betonoje
penosta, mekoImorase minimolno
sedam donozastititi odsvokogmeho-
niekog opterecenjoiodnoglog
suseru o.
Optimolne temperature pri menesu:
od + 5 do + 35C
ICKIPODACI VRSTE PROIZVODA
SUPERBET 1 SUPERBET 2 SUPERBET 3
- : - . a no pritisok (MPo) 0.5 1.2 2.72
mososuvog
::..;: --C)g bet ono (kg/ m
J
) 300 450 600
:: e t toplotne provodljivosti
CN/moK) 0,072 0.084 0.108
: :: :? temperoturnog
:: - clr o (mm/ mIl OOC) 0,9 1.02 1.1
_- =- .gl ,,' zo 5 em debljine 10 17 25
PVC-vreci(kg) 10 17 25
pokrivenosklodiste odignutoodpodo
godinudonou neostecenojfobrieki
zotvorenoj ombolozi
. ;..1. .A ;\JAPOMENA SUPERSET proizvodisusuvomesoni. U
njih se ne dodoj e nisto sem 'lode.Pri
pr ipremi SUPERSETA u mesolicu uvek
sipoti ceobroj vreco.


_
- '
STA KUPITI
L;;;=::""=;J
TERMIKA
preporucujegotovesuvornesone
moltereSUPERMAL iPERMAL. gotove
suvornesori e perlitne betone:SUPER-
SET 1. SUPERSET 2 iiiSUPERSET 3.koji su
uzdodatakpotrebnihkollclno 'lode
spremni zo ugrodnju.
Ukoliko se odtucite dosomi spravljate
moltereibetone.postupite strogopo
recepturamaiuputstvima
prolzvodoco.
Pored PERLITA kojl se prlmenjujeu
grodevinarstvu 'TERMIKA' proizvodi :
AGRO PERLIT - primenjujese u
poljoprivr edi. hortikulturi (zo
ozivljavanjereznlca) . uzgoj c vs co u
industrijskim uslovima.koododatak
zemlj ist uzo uzgojsobnogbilja.
regulisonjevoono-vozcusnoo rezima u
tlu. trajnopobollsovonleagro-
tehniekih osobina "tesklh" zernll lsto.
FILTRACI ONI PERLITI (PF1.PF 2.PF 3)se
koriste U: hemijskoj.prehrambenoj.
faramaceutskojindustriji. te zo
proclscovorjsvodo it ehriotosklh
tekuci nc.kaopornccnosredstvoza
filtraciju. pozohtevima ooqovorojuce
tehnologjj e .
SKUPLJAC SLJAKE - primenunalozi u
livarstvu.zo izdvajanjenezeljenlh
primeso u livu putemzgusnjovanja i
koaguloclje sljoka.
Pccotkorn 1991. godine ocekulese
novproizvod 'TERMIKE' - novogen-
erocijo perlitnih prolzvodo.koji ce
svoju primenu noelu prociscovc nlu
otpadnih vodo. zagadenih jezera i
mora. Ukrotko. svudo gde je potreba
zo eiscenjemzogodene okoline.Time
ce 'TERMIKA' umnogomedoprlneti
borbi za oeuvonjecovekovssredine.
Zosve informo cije 0 primeni perlitnih
molteroi betonostruenj aci 'TERMIKE'
iz Zrenjanina 'lamstoj e no raspolo-
gonju.svoj im tehniekim savetimai
besplatnominstruktazom no objektu
ugradnje.
'TERMIKA' besplatnoobuc ovo
kodroveza rods perlitnim proizvod-
ima ugradevinarstvu.
"TERMIKA"- preduzeceza
proizvodnju imonlazuler-
moizolacionih materijala
23000 ZRENJANIN, Ecanskidrum4, leI.
(023)43-020, lelefaks (023)44-303,
leleks 15523.

71000SARAJEVO,Ranka Sipke5b, tel.
(071)655-605
62000MARIBOR, Mravljaka
27,leI. (062)34-639, 303-343.
3
KOJE GORIVO
ODABRATI?
Godine 1987. indusiriiski
zahuktali razvoj progutao je
oko 4000 milijuna iona naite i
viSe od 2000 miliiuna tona
ugljena.
Na ovo pitanje slijedi zacijelo i protupitanje moze Ii se uopce bir ati . Dakako,
izbor je rnoguc jer na raspolaganju su yam uvijek, bare m dv 0 shj edecih ener-
genata:
zemni plin
kruto gorivo
propan-butan (tekuci naftni plin)
lozivo ulje
elektricna energija
Kako biste ih mogli medusobno usporedivati treba uzeti u obzir niz faktora, te
tada medusobno usporedivati isti iznos topline - tj . ekvivalerit ni iznos. U nasern
slucaju ekvivalentni je iznos od 11,63 kWh.
Svakodnevno se naslusamo raznih prica 0 cijenama uglj ena, ogrjevnog drva,
lozivog ulja i slicno. Mnogi usporeduju te cijene na svoj nac in i dol aze do vlastite
racunice sto je najjeftinije. Pritom se cesto uzimaju krivi odaci za ogrjevnu vri-
jednost sarnog energenta iIi se ne uracunavaju tr asportni tr oskovi j st upanj isko-
ristivosti. Mi uzirnamo u obzir sve te faktore. Tako npr. us pore duj erno koliko kosta
jedan ekvivalentan iznos topline uvazavajuci i mogucnost kori stenja t og energenta
na nasirn uredajima za proizvodnju toplinske energije. Dak le, ak o imate rno-
gucnosti mozete odabrati najjeftiniji energent.
ELEKTRICNA ENERGIJA
Mada se u oko 70 posta domacinstava u nasoj zemlji sta 0 . is \'o grije na kruta
goriva, istrazivanja pokazuju da je dodatni izvor toplin e ajcesce el ekt r icna en-
ergija. Svako takvo dodatno zagrijavanje vrlo je skupo jer po novom tarifnom
sistemu osnovna tendencija elektroprivrednika - stednia - 5: sno je ostvarena
pa je ta vrlo prakticna energija eak visestruko skuplja od ajjef ini j eg energenta
- zemnog plina. Zbog toga broj dornacinstava koja se griju 15 ' iucivo elekt r icnom
energijom stalno opada a uvjereni smo da ce i kao doda : izvo opline izgubiti
prvo rnjesto.
Cijena ove energije razlikuje se po republikama i r egij arna, ier neki potrosaci
placaju posebne doprinose za razvoj lokalne ele ktrodis t rib ivne rnreze.
Dakle, treba uzeti cijenu 1 kWh elektriene energij e po sk plj oj i j eftinijoj tarifi
te pomnoziti sa 11,63 kako bi se dobio iznos cijene jednog kvi -alent riog iznosa
topline za rubriku 2 u tablici.
EKSTRALAKO LOZIVO ULJE
Ovajje energent sve trazeniji pa treba svakako i njega us or edi 'a i, Ogrjevna
je moe 1 kg ovog goriva oko 11,63 kWh a 1 kg =1,16litara pa j e ta x ijena (dinar a
po litri) ekvivalentnog iznosa topline
1,16 x ... dI1 = ... d/I 1,63 kWh.
ZEMNI PLIN
Mada i taj energent cesto poskupljuje, on je posljednjih deset ; 0 ina uvijek
bio najjeftiniji. Distributer daje cijenu za jedan prostorni nor i retar zernnog
plina, koji ima priblizno ogrjevnu vrijednost od 9,26 kWh, pa za ek 'i a lent ni iznos
treba 1,25 m" zemnog plina. Cijena ekvivalentnog iznosa je da kle
1,25 x . . . d/m" = ...dl11,63 kWh.
PROPAN-BUTAN (TEKUCI NAFTNI PLIN)
Oni koji kupuju ovaj plin u bocama zacijelo se skupo griju. Pcstoje manje boce
od 10 kg tekuceg plina i one vece, a za ekvivalentni izn os topline od 11,63 kWh
treba 0,91 kg ovog plina. Tako je dakle
0,91 x ... d/kg = ...dl11,63 kWh.
24 GRIJANJE
____ _ _ _ _______KOJE GORIVO ODABRATI? _
...
UGLJENI OGRJEVNO DRVO
Kako postojiobilje raznihugljena sve podatkeiskazatcerno posebnotakoda
mozete sami tocno izracunati . Obicno je prosjecno ogrjevna vrijednostmrkog
ugljena oko 5,2 kWh/kgpa za ekvivalentni iznos treba2,23 kgtog energenta.
Za ugljenje dakle
2,23 x... d/kg =... d/ll,63 kWh.
Sveovepodatkeuvrstiteu kolonu2 tablice0 troskovimagrijanja
kodrazlicitihenergenata i dobitcetepravemedusobne
odnoseu - koloni6.
USPOREDBA CIJENA RAZLICITIH ENERGENATA
VRST
GORIVA
Priblifna
cijena
ekvivalentnog
iznosa topline
d/11,63kWh
Troskovl
prijevoza
(za elektritnu
energiju uzet
je pausal u %)
Stupanj
iskoristivostl
Stvarna
cijena
(2+3)
4
d/11,63kWh
Koliko
novca
za isti
uclnak
1 2 3 4 5 6
Elektrlcna
energija
dnevna
skuplja
5-10% 96-98
nocna
skuplja
t.oztvo ulje (El) 3 75-86
Zemni plin - 75-86
Propan-butan (TNP) 20-30 75-86
Ugljen 10-20 58-63
Treba reci da postoji niz razlicitih metodologija za usporedivanje troskova
grijanja,odnosnocijeneraznih energenata,a ova metodaobuhvacasve vaznepo-
datkei daje medusobni stvarni odnos- koliko novca za isti toplinski ucinak.
Analizirajuci cijene u posljednjih desetgodina slijedi zakljucak
zemni plinje najjeftinijienergentveecijelo desetljecei ako je moguce treba
ga iz niza razloga maksimalnokoristiti
skupini jeftinijihenergenatapripadajujosugljen, te lozivoulje(posljednjih
nekoliko godina)
elektricnu energijukaonajplemenitijienergent,koji sedobivanakonslozenog
tehnoloskogprocesa i to najcesce uz pornoc nekog drugog energenta trebalo bi
zaistaizbjegavatiza potrebegrijanjaa visokecijenetakodergovoretomeuprilog.
3
LollVOUlJ[
(El )
PROPAN BUTAN
[TNP)
ELENERGUA
t<.lCNA 2
KRUTO GOAIVO
(UGLJEN)
ZEMNIPlIN 1
1980 1961 1982 1963 1964 1985 1966 1967 1968 1969
D1JAGRMI ODt<.lSA CUENA flAzLltrnHENERGENATA UPERKXJU 19801969
Dijagram odnosa cijena
rezticitln energenata u
razdoblju od 1980. do
1989. godine.
Podaci pokazuju da se za
potrebe grijanja kod nas
najvise koristi upravo
ogrjevno drvo u
kombinaciji s ugljenom.
GRIJANJE 25
________KOJE GORIVO ODABRATI? _
Osim goleme koliCine
poiroiene energije vise od
40.000 kemijskih spojeva koje
danas primjenjujemo sadrii
stetne sastojke po ljudsko
zdravlje.
Tabelami pregled
ogrjevnih vrijednosti
pojedinih vrsta ogrjevnog
drva.
Ovako izgleda proces
sagorijevanja drva.
KOJE DRVOODABRATI
Mnogiodnasne poznajui ne moguprepoznativrstudrvakojuL; e- .vcii pr ekupci
nude,pogotovo ako sucjepanicesloienenakamionu.Najcesce ~ e . . : iaje bukva
i grab, a manje ostale vrste. To su ujedno i najboljevrste ogrjevnihc."<1- _ - j vaznij e
je dane nasjednetenekirnjeftinirn vrstamakao sto sujablan.L : :. ~ i : vrba,jer
su gotovo dvostruko slabiji nosioci energije, ali nisu i dvostrukc : 'C ' : ' :i.
U prosjeku mozerno zakljuciti da ogrjevno drvo (bukva, grai . 3 . ~ - i i hrast)
irnaujednom prostornommetruogrjevnuvrijednostoko2100:1\. ,\1.-; " ~ : : ~ .cj epani-
ceoblijeto ih u prostornimetarvisestane,dokrazninepravi l ri i ~ : i l.ornadi
znatno smanjujukolicinu.
FAZESAGORIjEVANJA OGR [
Predgrijavanje.To jepocetnafaza u kojoj se zbogzrace.
kretanjem toplog zraka, temperatura drva polako diie i t o :-
prema unutra. U tom procesu zagrijavanja-susenja, ponaj p
vlaga,dok napovrsinidrvanastajupukotinekrozkoje izlazi. .:: '
polakoprodiretoplinasve do njegovejezgre.U procesupredg-
josne oslobada, vee se sarno trcsi pri susenju.
OGRJEVNE VRIJEDNOSTI POJEDINIH VRSTA Dr . :..
VRSTA DRVA OGRJEVNA VRIJEDNOST
1 m
3
volumena Po 1 m
3
sloz e
- .9
- \(1
-
(KWh) drva (KWh)
..
)
Breza Bjeloqoricno 2700 1900 -
-
Bukva , grab drvo 2800 2100 -
Hrast 2900 2100 -
-
Jasen 2900 2100 -
-
-
Jablan, lopola 1700 1200 -
.
Brijest 2800 1900 -
Vrba 2000 1400 -
Omorika Crnoqoricno 2100 1500 -
0
Bor, aris drvo 2300 1700 - -
Jela Cetinjace 2000 1400 -
R\ A
-e- a 5e
Izgaranjeplinova. Kadse drvoosusi,vrlointenzivnodo az
i.
-
poduvjetomda mujetemperaturavecaod 150C.U pocetku
sastavljeni od teze zapaljivih komponeriata, kao ugljicni die'.e
mravlja i octena kiselina i slicno. Vee pri 200C ubrzava se p
vrlolakozapaljiviplinovi,kaougljicnimonoksid,metan,me ta-
visokokaloricnikatrani.Za njihovopotpunoizgaranjepotrebnoj s
_
.:
predgrijavanje
izgaranje plinova
26 GRIJANJE
I
_ _ _ _ _ _ ___ _ _ _ _ _ KOJE GORIVOODABRATI? _
primarni zrak
Za potpuno izgaranje ogrjevnog drva u peel iii kaminu treba osigurati obilje zraka
(i primarnog i sekundarnog) ali u samo tozlste ne smije stic! hladan.
sekundarni zrakkako bi se provelo tzv. sekundarno sagorijevanje. Taj dodatni
zrak mora se prije nego sto ude u loziste zagrijati kako bi izgaranj e bilo doista
potpuno. U protivnom zaostale gorivc cestice otici ce nei skoristene zajedno s
dimnim plinovima u atmosferu.
Izgaranje drva. Ono stojeostalonakonprocesaotplinjavanjai sagorijevanja
zapaljivihivisokovrijcdnih plinovazapravojedrveniugJjen. On izgarapri dovodu
dovoljnih kolicina zraka potpuno i bez zagadjivanja okoliri e. I tu vrijedi pravilo
da ce se proces sagorij evanja ostvariti bolj eako je loz iste toplo i zagrijano i ako se
sprij eci dovod hladnogsvj cze g zraka u loziste.
SAGORIJEVANJEM DRVA - STITIMO OKOLINU
U procesu sagor ij eva njadrva oslobac1a se odrcdena energij a, koja se u nj emu
(drvo je zapravo golemi pretvarac en ergij e sunca) skupljala godinama. Svi sa s-
tojci koji s ubili potrebni pri procesua similacij e (ugljicni diok sid, voda, minerali
itd.) u procesu sagorijevanja drva ponovno se oslobadaju. Zavrsetak tog procesa
uhioloskom srnislu identicanj eprocesukoji zavrsavatruljenjern drvau sumi .Na
oba nacina ident.icno se zatvara prirodni kruzni proces, pa se tako odrzava
ravncteza ugljicnogdioksida u atmosferi.
U samom drvusadr zani suslij edeci element i: ugljik oko 49 posto,kisikoko 44
posto, voda oko 6 posto, te ostali nesagorivi sastojci i dusikoko 1 posto.
Prerna tome, drvo nesaddi sumpor, pa se nje govim izgaranjem ne stvara stetni
sumpor ni dioksid te se upotrebom ogrjevnog drva izuzetno pridonosi zasti ti
covj ekove okoline.
Zacijelo cemnoge iznenaditi cinj en ica da vise od 80 posto drvnih sastojaka izgara
u plinovitomstanju.Drvojeod svih krutihgor iva najbogatijeplinovitim elemen-
tima, pa st oga i ve ci dio ogrj evne vrij ednosti (ok o 70 posto) drva imaju upravo
visokokaloricni pJinoviti sadrzaj i. (U drugom svjetskom ratu, na istocnoj fronti,
Nijemci sudrvni plin upotrebljavaliza pogon kamioria. )Za uposredbunavedimo
podatakdakodnajboljegkrutoggoriva- antracita- plinovitisastojciiznosesarno
3 do 10 posto.
Dakle,drvoje plinovitokrutogorivo(istinaje,madacudnozvuci),gdjeu procesu
izgaranjasagorij evajuplinovitisastoj ci nastalikaoproizvodu procesutoplinskog
rastvaranjadrva.Upravozbogtogau procesusagorijevanjajavljajuse lijepi,dugi
plamenij ez icc] koji ugodno is ijavaju toplinu. Kakojerijac0 izgaranjuplinovitih
sa st oj aka treba osigurati dovoljnu kol icinu svjezeg zraka, odnosnokisika, kako
bi drvo potpuno sagorj clo .
Osnovno je pravilo da svjeze sj ecenodrvo ne moze sluziti za ogrjev.Takvo drvo
zbogvisokog sadrzajavlage ima upcla manju ogrjevnuvrijednostod suhogdrva
koje ima obicno do 15 posta vJage. Dakle, drvo trebakupiti barem godinu dana
ranije,dobroga uskladistitiizastititiod oborina,a teknakonsusenjauno postaje
ogrjev.
Drvom se mogu Ioziti peri koje irnaju dovoljno veliko loziste i koj e su tome
prilagodene. Osim vee navedenih prednosti zast.ite okoJinei potpunogizgaranja,
trebaspomenutidase pri sagorij evanj u drvanestvarajunikakviagresivnispojevi
ine razvijajuse otrovniplinoviakojeprocesizgaranjanepotpun.Mnogeceiznena-
ditidatakavogrjevostavljamalopepelai nemaproblemasCiseenjem,a i uno sto
Praces izgaranja goriva je
kem:;sko v e t ~ {lJhdut' iJuJ
gorivih saslojaka nekog
energenta 11 kisikoll/ i: Zl'ti J..a U2
odaoanje topiine,
GRIJANJE 27
________KOJE GORIVOODABRATI? ,
Kod golovo svih energenata
garivi su elemenli: ugljih (C) i
kisik (f f), a u rnanjim pas-
iocima i sumpor (5), dusik (N),
ie niz negorivih oslaiaka,
vlaga, iid.
se skupitrebasacuvat i,Nairne,tajpepeojebogatkalijem,magnezijem,kalcijem,
manganom, zeljezom i raznim fosfati rna, pa je odlicna hranaza razno cvijece i
ukrasne biljke.
KAKO IZABRATI UGLJEN
Danasje vrlo teskodocidopravihpodataka0 sastavuiogrjevni mvrijednostima
nasihugljena,patako imi navodimo sarno neke podatke. No, i njih trebauzeti s
rezervomjersastojci i kvaliteta ugljena ovise 0 mjestuiskopa, vrsti tehnologije,
nacinufiltriranjaislicno. Kakose kameniugljenrijetkokadnadena slobodnom
trzistupreostajenammrkiilignit.Usput,obratitepaznjunapodatke0 sumporu,
pepelui ogrjevnojvrijednosti svakogugljena. Kameni ugljen imavisokpostotak
sumpora(Rasa- 9,3 posto),pa je timeijasnijapolemikaoko nove termoelektrane
u Plominu na kameni ugljen iz Rase. Sumpor nagriza postrojenja (stvarajuci s
vlagom- sumporastuisumpornukiselinu),auz tovrlo stetnodjelujeina okolinu,
ako se ne provedusve zastitnemjereza smanjivanjesadrzajasumporau dimnim
plinovima.
Mrki ugljen iz Kaknjaimapaknajvisepepela,dakleipunoostatakapri sago-
rijevanju.UgljenizZenice najboljijepoogrjevnojvrijednostiodsvih mrkih uglj ena,
no sve to mozete usporediti tekkadsaznatei cijene.
Lignitje dobar, najjeftinijijeali ima najmanju ogrjevnu vrijednost.
Za sistemecentralnog grijanjanajcescese upotrebljavamrki uglj en kornadne
granulacije, a za trajnoza rece peci sitniji mrki ugljen kaokocka, or a. i slicno.
Briket koji se kod nas moze nabaviti obicno je iz uvoza, pa ima mnogo\; SUcijenu
nego sto muje uvecanaogrjevnavrijednostu odnosunamrkevrsteugljena,zato
ga preporucujernosarnoako imatemaloprostoraza skladistenje,Uprosjekutreba
ga 30 posta manjenegoli vecine ostalih vrsta mrkih ugljena.
SASTAV IOGRJEVNEVRIJEDNOSTI POJEDINIH UGLJENA
VRSTAUGLJENA ELEMENTARNI SASTOJCI UPOSTOCIMA OGRJEVNA VRIJEDNOST
UGLJIK SUMPOR PEPEO-SLJAKA VODAVLAGA 1TONE UGLJENA(kWh)
iBAR (10-30 mm) 62 4,7 21 1 7550
RM;A (60-100 mm) 67 9,4 9 4 8080
BANOVICI (5-15 mm) 46 0,7 15 23 4920
BREZA (5-10 mm) 47 2,1 15 20 5C(J()
MOSTAR (0-10 mm) 40 3,2 19 22
ZAGORJE (0-35 mm) 35 0,9 19 31 sssc
KAKANJ (5-10mm) 44 1,7 24 12 5; - ,:
ZENICA (10-30 mm) 49 3,0 16 15
TRBOVLJE (30-60mm) 43 2,3 16 22
IVANGRAD-BUDIMLJE (5-100 mm) 42 1,6 9 31
KOLUBARA (30-60 mm) 23 0,3 11 53 2. ::
KOSOVO (0-30 mm) 23 0,1 15 48 205C
KREKA 33 0,9 27 24 I
VELENJE (0-35 mm) 29 0,6 13 42 2Ti _
0,4 12 37 _ PLEVLJA 34
NABAVA OGRJEVA
Obicno se kaze, lako onimau Americi. Prate ko i'0 su Indijanci skupilidrva,
pa odmah znaju kakva ih ocekujezima. I mnogi nasi gor st aci u alpskim predjelima,
Lici, Gorskom kotaru, Kopaoniku i drugdje , tvrde da mogu prornatrajuci poje-
dine zivotinje kolike spremaju zalihe prognozirati kakva ce biti zima. Dakle,
akone vjerujetemeteorolozima, a ne moguvarn pornoci ni Indijancinitigorstaci,
preostaje yam jedino proanalizirati proteklu ogrjevnu sezonu na osnovi cega
mozeteuz barem20postadodatkaipreracun avanjaudruguvrstenergentadobro
ocijenitikoliko treba nabaviti drva ili ugljena.
Ako postujerno priblizno odnose 1m
3
drva =2100 K\Vh =210 lozivog ulja =
450kgmrkogugljena- lakocerno izracunati sve ostalo.
28 GRIJANJE
______________KOJE GORIVOODABRATI? _
Pretpostavimo li da smo za prosjecnu obiteljskuk ucu u tokujedne ogrjevne
sezone potrosili ukupno
3000litaralozivogulja
30.000KWh toplinskogucinkaili elek tricneenergije(kod elektrokotlovaili
termoakumulacijske peci), odnosno priblizno
3200 m
1
zemnog plina, tada yam treba od krutoggoriva
oko 6000kg (6 t) mrkogugljena
ili
oko 13 do 14 m" ogrjevnogdrva
zacijelo cete i sami odmah zakljuciti daje ogrjevno drvo najjeftinije rjesenje ,
ali tada trebacestolozitimadanemapunoCiscenja.Drvonemasumpora, a pepela
je sarno 0,5 posto. Uobicajenajekombinacija
oko 80 posta ugljena i
oko 20 postadrva za potpalu.
Mala kalkulacija spomenutih energenata,jasno ce yam pokazati dajekruto
gorivojeftinijeod nekihostalihgoriva.Zato,buducidaje rijec0 znatnimustedama
- drvo ili ugljen nabavite odmah kako biste ga pravodobno uskladistili i osusili
prije ogrjevne sezone,jerako u drvuima 60 pcsto vlage, orio ima sarno 40 posta
svoje uobicajene ogrjevne moci, a to znaei da yamje potrebna dvostruko veca
kolicina, pa ne oklijevajte.
Jasno,nabavkakrutoggorivanedolazi u obzirako imatenekidrugi energent
kaozemni plin (najjeftiniji zasad)ili Iozivo ulje (nesto skuplje), ali ako koristite
butan-propan ili elektricnuenergijuondazaista trebanapravitikalkulaciju, sto
yam se bolje isplati!
Proces izgaranjajekemijska
reakcija kodkojesestuara
ugljicni monoksid-dioksid
sumpornidioksid
dusicni oksidi
vlaga
organskispojevi
teskime/alii
." prasina i 51.
OiO:>U
. .
:>
210 I ekstralakog
- loZivogulja
2100kWh
1m
3
ogrjevnog drva = 2100 kWh = 210 1 lozivog ulja = 450 kg
mrkogugljena
zaprosjeeanstanod60 m
2
u kontincntalnimkrajcvimajepotrcbno:
7,6m
3
ogrjevnog
drva
15,960kWh
elekt.ricne
energije
16001
loz ivog
ulja
3,45 t
mrkog
ugljena
GRIJANJE 29
PEel- LOKALNl
l ZVORl TOPLl NE 4
Mn ogo je r azloga zbog kojih obi cne peci jos dugo nece izaci iz upotre be. l ako
su, opcenito uzevsi , neekori ornicnije od sis tema centralnog grij anj a, ta njihova
negativna os obina ponekad se pretvara u prednost. Nairne, kada treba zagrijati
sarno j ednu prostoriju, cesto j e ekonomicnij e naloziti pee negoli ukljuciti eijeli sis-
tern centralnog grijanja (veliko eentralno loz iste koj e na minimaJnom kapaeitetu
ne radi s optimaJnim koefieijentom iskoristenja, gubiei sistema itd.). S druge
st r ane , pec j e uvijek dobrodo sla kao alternativni izvor topline ako dode do kvara
na eentralnom sistemu iJi nestane goriva. 'I'rece (iako cesto ne i najmanj e vazrio),
mnogi koji otkidaju od usta kako bi izgradiJi svoj ''k rov nad glavom" jednostavno
nemaju dovoJjno novca da ugrade i pri licrio skupe in stalacij e eentralnog grijanja.
U takvim slucajevi ma i j edna reJativno jeftina pee osigurava toplinu harem u
glavnoj prostoriji u kuci iJi stanu , a postupno, nabavkom jos j edne iJi dviju rj esava
se grijanje i ostalih. Pritom j edna pe e moze biti na kruto, druga ne t ek uc e gorivo
iIi plin (akoj e na raspolaganju), a treca elek t r icna, pa se tako postize flek sibilnost
u pogJedu izbora goriva i ekonomi cn ost u sirornastvu: grij emo se onoJiko koJiko
si mozerno dopustiti i onim gorivom koje nam je trenutno dostupno iJi najjefti-
nij e.
Na kraju, i individuaJno sh va ca nje komfora je razlicito: iako se opcenito sma-
tra da je eentralno grijanje najkomfornij e, nekome se moze ciniti udobnijim
pueketanje vatriee i r ek reacij sko eijepanje drva iJi spremanje uglj ena negoJi
ovis nost 0 kompliciranim i nj omu nerazumJj ivim automatiziranim uredajima (i
spacij al istirna za njihovo odrzavanj e) iJi suha klima radijatorskog grijanja.
Najcesce, peci nas griju na oba vee sporrienuta nacina: zr ac enj ern kao i sunce, pa
odmah, cim pe e proradi osj ecarn o toplinu, i konvekcij ski, tj . vodcnj em tako da se
zagr ij a va okolni zrak i time potice njegova cirkulacija, a zrak opet zagrijava
ljude i predmete u prostoru. Takav kombin irani nacin j e najprirodniji, a to j e
takoder pitanj e udobnosti. Dakako, i eentralni s istemi s a drze oba ta nacina, aJi
su inertniji, sporiji i prvenstveno predvideni i sr a cunat i za zagrijavanje vod enjem
topJine. TopJina zracenja csjeca se tek kad sist ern postigne svoju punu radnu
t emperaturu, a onda j e ona ve e manj e zn acajna. Peci dj cluju brze, fleksibiJnije.
lake se pod pojmom pee najcesce podrazumijeva pee s lozi st.ern na kruto go-
rivo, (drvo iIi ugJjen) , treba imati na umu da danas postoj e peci na sva poznata
goriva : kruta , t ekuca i pJin , ali i razl icite konstrukcij e lokaJnih izvora topJin e
kojima kao energent sluzi ele kt ri cna st r uj a. Osirn prerna vr sti goriva, peci se mogu
sistematizirati i prema nacinu odavanja t opl ine, zatirn prema brzini odavanja
topline i nj en e akumuJaeij e, pa prema na cin u gradnje itd. Nama se najlogicnijirn
eini izlaganj e po pov ij esnom principu. Opi sat cerno ih pr ema pribli znorn r edo -
slij edu kojim se razvij ala tehnologija zagr ij a vanja Jjudskih obit aval is t a pri cernu
treba odmah nagla si ti da i naj starij a rj esenj a predstavlj aju st a la n izazov ener-
geti earima, pa se kornbiniranj ern tradi cionalnih i suvremeni h sazrianja neprekidno
javljaju nove konstrukcije koj e nastoj e odgovorit i danasnjim zahtjevima. U svakom
pojedinom slucaju nastojat cerno dati i sve ostale rel evatri e informaeije . Ipak,
naglasak je na rj esen jirna k oj a odgovaraju bar vecini zah tjeva st o se postavljaju
pred moderno grijanj e.
KAMINI
Kamin je zapravo dj elorrm icrio ogradeno kucno ognjiste. Upr avo se zbog toga
uz nj ega e rnocional no vezuje veciria Jjudi. Pucketanje vatre, odsjaj pJamena na
st r opu, t oplina dir ektnog zracenja, sve to st va r a posebnu atmosferu sigurnosti i
blagostanja, za sticenosti i budi u nama neke zapretane atavizme.
Nazalost, kamin j e i najneekoncmieniji na cin grijanja. Njegov stupanj isko-
ristenja topl in sk e energije j e vrlo nizak, pa cak ni ljudi koj i doista zive u blagostanju
ne mogu sebi dopustiti luksuz da se grij u sarno kaminom, ponajprije zbog pro-
zdrlj ivos ti goriva, te zbog sJabog ucinka pri zagrijavanju prostorija. Osirn toga,
vr Jo se cesto kamin i li dimnjak izvedu krivo: dimnjak ne vuce, drvo sla bo izgara
i od grij anj a ni sta, a umjesto romantike ostaje zadimljena prostorija. Naj cesca
Golovo svi spojevi koji nasiaju
u procesu izgaranja imaju neko
slel no emisijsko djelovanje.
GRIJANJE 31
________PECI - LOKALNIIZVORI TOPLINE _
-'
-'
/
/
./
U kamina treba
obavezno dovesti svjeZi
zrak.
Pri izgradnji treba
postivsti ove odnose
greska je da mnogi kamini nemaju dovod svjezeg zr aka u loziste . Drugi naj eesci
uzrokslabogizgaranjakrijese ukrivodimenzion ir a nomi li pr eviseodmaknutom
lozistu u odnosu na dimnjak, a treci u samom di mnj a ku. Kamin se ne moz e
prikljuciti na bilo koji dimnjak. Nekad, dok su kami ni bil ipra cti cno najsavrseniji
nacingrijanja,majstorisu svoj etrikoveza dobruizv dbukamina cuval i kaotajnu.
U starimengleskimkucarna gradenimu proslornstolj ecu, ca k ikameniugljen gori
u kaminubez dima i neugodnih mirisa!
Usprkos nedostacima, ljudi se ni danas ne odri cu ka mina. tovise,ion je doaivio
znacajneinovacijepa cakiindustrijskuproizvodnju,t axod rnozernobiti sigur-
niji u njegovupouzdanost. Kamin se danas vecinorn gr adi kao dodatniizvor topline
uz centralno grijanje, odnosno zbog ugodnije a t mosfer e. svej edno mora
funkcionirati ispravno. Bilo dakupujete gotoveelernente kami na iIise samovsk i
upustate u gradnju, treba se drzati dimenzija i proporcij a.
Postoji imodernavarijantakamina, s dobrim iskoriste nj ern topline. U loziste
je ugraden sistem cijevi i dvostruke zeljezne stij en e, slicno kao kod kotlova za
centralnogrijanje,pa se na takavkamin mozeprikljuci t iinekolikoradijatorapo-
rnocu kojih ce se u sklopu malog si stema centralnog grijanja toplina bolje
rasporediti u prostoru. Medutim, takav sistem ipak ce raditi znatno manje
ekonornicno od sistema s pravim kotlom za centralno grij anj e. Razlog tomu su
gubici topline kroz dimnjak, koji su kod kamina uvij ek najveci kao i slaba
mogucnost regulacije izgaranja.
Postoje irjesenjaza povecanj estupnjaiskoristivosti kaminaputemugradenog
sist ema za toplozracno grijanje. U ovom slucaju,zrakzagrijanu lozistu kamina,
cirkulira (r azvodi se ) prostorijom i li se cak vodi u susjedne prostorije. Dakako,
si stemi zraka potrebnogza izgaranje izazagrijavanje suodvojeni.
Vrlo poznatakonstrukcijajeilijevanozeljezni kamin tipa koji je
dobio ime po svom konstruktoru, cuvenom americkorn znanstveniku, piscu i
drzavnikuBenjaninuFranklinu,koji jeipronalazacgromobrana.Rasprostranjen
TEHNICKI PODACI
Tip kamina Velicina Dimenzije Potrebni profil dimnjaka (em) Os prikljucka Tloerlne
I
Dovod Masa
prostorije loiiMa na dimnjaku (m) dimenzije svjeteg (kg)
m3 em 3m<H<5m em zraka (ern"
ANTIKA TIP II ZO 90 66/50/41 25 20 2,00 87x55
I
240 530
ANTIKA TIP III za 120 84170/45 30 25 2,20 108x62 350 780
ANTIKA TIP II va 170 66/50/41 25 20 2,00 87x55 240 570
ANTIKA TIP III va 270 84170/45 30 25 2,20 108x62 350 845
SMREKA 120 70/56/55 25 20 2,10 86x65 300 380
ZO Zra{;no grijanje
VO Vodeno gr/janje
H ... radna vis ina, koja se
mjerl od gornjeg ruba
do Ispusta
dlmnjaka.
32 GR1]AN]E
___________ PEel - LOKALNl lZVORl TOPLlNE _
Otvoreni kamin ANTIKA ZO
Sastav otvorenog kamina ZO
Funkcionalni dlo:
P - podloga kamina
T - lemeljna plota
KO - obloga lozista
H - strsm]! elemenl
8 - bocn! element
PK - plota nad toztstem
K1, K2 - kape kamina
RL - regulacijski poklopac
Dopunska oprema:
PP posuda za pepeo
KR resetke za loliste
iii
i

e,
i
N
'"
E
c
...
..
:2

...


...
on
I
I
I
I
I
/
/
I
/
I
I
I
/
I
I
I
I
I
- 1-
I
I
I
I
1
I
I
1
I
I
0
--,
I
I
I
I
I
I
_J
25
GRlJANJE33
___ _ _ _ _ PEer - LOKALNI IZVORI TOPUNE _
Otvoreni kamin ANTIKA VO
Sasfav ofvorenog kamina ANTIKA VO
FUNKCIONALNI 010:
P - podloga kamina
T . feme/jna plota
KP donja ptoc lotista
KIT izmjenjivat topline
H . stratnji element
PK - donja limena ptocs
PK - ptoce nad lotistem
K1, K2 - kape kamina
RI regulacijski poklopac
Oopunska oprema:
PP posuda za pepeo
Olmenzije u zagradama vate za ANTIKU VO
TIP 1If.
Kod izrade projekta instalacija treba voditi
I
recune 0 tome, da je uredaj zasticen u skladu
/
s vezecim propisims (ekspanzijska posuda,
sigurnosni ventil, ventil za odzrativanje).
....
on
r
.,
'"
/
/
/
/
I
/
/
/
!
/
/
I I
I I,
I I I ,
i I I I
1- - - - - - - - - ~ . : : - -
I ','; .vP . :-:: :. :.: . , . _
I L - - - - r t - , - -
I I
- - - - -,.- - 14l16)"-(,:=;-' t
-f _.. ? ~ _ _ 55(6 ?1
81(87)
""
o
r
34 GRlJANJE
_ EL: I - LOKALNI IZVORI TOPLI NE
Sumpornidioksid502 kojise
javljapriizgaranju nekog
energenia,vrlonepouoljno
djelujenaflorui unistaua,
odnosnosmanjujebiljno
zelenilo- klorofil.
:() 1"" f\:: :i;;:;
U svijetu priznat
kamin
FRANKLIN.
..J ,.
lflf llfrUl fl ff (
je posvuda u svijctu, a proizvodi se i kod na s (Ljevaonica zelje za i tvornica "Plamen"
iz Slavonske Pozege). Taj j e ka min vrl o jednostavne konstrukcije, a ima i vra t a
za za tva r a nj e lozista, pa vee pr ed s t avlj a prijela zni obli k prc ma pecirn a. Kad se
prestane loz iti , vrata se zatvor e ci rne se sp recava ci rk ulacija zraka kroz loziste i
brzo hladenje. Ak umulirana t opl in a postupno se odaje u prostoriju pa je utolik o
taj t ip eko nomi cn iji od posv c k la sicni h iz ve db i. FRANKLI N se maze i obzidati,
(kameno m, ciglom) iii ugraditi n a dr ugi na cin prerna es te t sk im kriterijima
vlasni ka. Osi m sto sluz i kao izvor to pli ne, ka min je i ukra s prostorij e, pa u
va nj sko rn izgl edu post.oji niz varij a cij a . To je uj edno je dino podrucj e gdje j e
izvoda cu ostavljena puna kr ea t ivn a sloboda, hez r izika da se ugrozi funk cioniranj e.
Os i m toga , svaki ohzid ak u muli ra dio topl i ne, koja grije pr ostori ju i nakon pr e-
st a nka lozenj a , pa j e u tom s rnis lu i kor istan.
Kamin i se got ovo isk ljuci vo loze drvom, koje t r eba nabavi t i na vr ijeme, i dobro
ga usk ladis t.i t i i os usi t i. Vla zno drvo naj veci di o topline trosi za ispara vanj e vlage, Kamini KO-KO - Beograd.
GRIJANJE 35
________PECI - LOKALNI IZVORITOPLINE _
Otvoreni kamin SMREKA - toplozracni
Sastav otvorenog kamina SMREKA
Funkcionalni dio:
P - podloga kamina
T - temeljna plo{;a
KP - donja plo{;a lozista
R - rekuperator
K1, K2 - kape kamina
RL - regulacijski poklopac
Dopunska oprema:
PP posuda zapepeo
KR - resetk za tozist
A - azbestna ploc
- tervol plo{;e
- semotne ptoc
- metalni nosec; zaprijecnu gredu nad tozistem
o
N
I
I
I
I
I
I
t
<0
II)
I
I
I
I
I
I
I
I
I
t,-------
--
....
' :",
......
.::
:
1....-,--111
'.'
' . '
r -

I
I
I
I
1- --
I
I
.1
, I
I
I
I
I
I
I
I
I
L _ _
..
II)
I
'" I
I
L _
I
.'-
.-:-.
-- - - - - - .-- _. .:::...-...:.-- "
I

43

31
77
..1'
36GRlJANJE
_ _ _________PECI - LOKALNI IZVORITOPLINE _
J:WFDU 1'=
.. :' -:::-:- X :;:.:-.:
:,.} *'',. .. .b
Sumporni dioksid 502 u
atmosjeri, zajedno svlagom iz
zraka stvara razne sulfate,
odnosno sumpomu kiselinu sto
dovodi do stvaranja tzv. kiselih
oborina.
"';? r-: it:,
;:fl;J ;;\ V
-
_: : 'ste kamina moze se dodatno oplocitl i kaljevim ptociceme u raznim varijantama.
si rntogagori loseidimiiu najboljegradenomkaminu,a ondanemanikakvog
- - 'olj stvatakvimst ar i nski m nacinomgrijanja. U narodupostojiizrekada dim
. ek ide prema budali (jer pametan se mak ne). Parafrazirajuci ovu izreku
iemoreci : tkoznacijeniti ugodnostgr ij anj a drvima, treba znati da drvo za
- snj e mora biti suho.
OSTALE PEelNA KRUTA GORIVA
:\" a nasern trzistupostoji velik izborraz licitih peci, ali ne i strucna usporedba
i. ovekvaliteteifunkcije. Opcenito,njihovesukonstrukcijenastajal eu vrijeme
-" dste dnj a energije nij ebilaprimarnapase mozerecida standardnepeci nakruta
_ riva nisu osobiti st edise. Iznimku u tom drustvu cini stari dobri kuhinjski
st ednjak \aKo je u prvorn reou nam1jenjen KUhanju, u rnnogirn je uoma6nstvlma
idanas glavnipa cakijedini izvortoplin e.Dobrorijeseriim loaisternsdugimputem
dimnih plinova energija goriva se rnaksirnalno iskoristava, kako za kuhanje,
pecnicu, tako i za grijanje, uz mogucnost regulacije toplinskog ucinka na
jednostavan nacin.
Ostale peci ria kruta goriva odlikuju se uglavnom brzim odavanjem topline
nakon pocetka lozenja,al ii niskomakumulacijom.Drugirnr ijecima,kolikoloz ite,
toliko cete se i grijati . Dakle , i regulacija je primitivna. Te peci veCinom ne
zadovoljavaju navedene kriterije dobrog grijanja, pa su uglavnom rjesenja za
Nsjobtcnl] pee! uvijek su najjeftinije rjesen]e, a mogu se obnoviti i vrlo ukusno
uklopiti u svaki interijer.
GRIJANJE 37
________PECI - LOKALNI IZVORI TOPLINE _
nuzdu, iJi alternativni (kakav-takav) nacin grijanj a. slucaj da
povrsinska temperatura, bar djelornicno, prelazi granic ~ C. _ '0 dirnnjak
dobro ne vuce, pee se dirni i zagaduje prostoriju, a ak o vu . ':? ~ _ rse st o je cesto
slucaj u visirn zgradarna) trosi mnogo goriva, je r naj v ,- ' . :.' ine odlazi u
dimnjak. Akoje na isti dimnjak prikljuceno nekoliko peci . ' :: -: ' - zgr adama),
Iz rijec7wg industrijskog
opet slabo gore. Osim toga, brojna mala lozista i dimnj aci vis . . .:.;;a 1u: u vanjsku
bazena (INA, KOKSARA,
atmosferu negoli manje vecih iako su istog ukupnog ka :0 zbog bolje
TOPLANA) izoaceni
regulacije izgaranja te zbog distribucije dim nih plinova, _. _ ' - eba imati na
sumporni dioksid, odnosno
umu da sarno potpuno izgaranje ne zagaduje atrnosferu, - ;0 tesko pos-
kisele kise, uvelike uliece na
tici kod manjih peci .
.sume Gorskog koiara, od kojih
Ipak, izdvojit cerno jedan relativno malo pozn at t ip. ;. ' - _r isut an tek
je danas 71 posto bolesno ,
nekoliko godina koji je vrlo rasprostranjen u nekim sj ever ~ - ma, poznat
pod nazivom ENERGETIK. Pee je cilindricncg oblika, a vc . _ edbe. U ci-
lindru se nalazi vrlo pro strano lozi ste, prikladno za r azlici : ' . i t ih goriva,
i onih nize kaloricne vrijednosti. Oko cilindra su zavareni ~ _ . . i kr oz koje
kad se loziste intenzivno grije, uslijed zagrijavanja struj i ~ ~ - - . lazi hla-
dan a gor e izlazi topao zrak. Pee na taj nacin stvara cir ' .J ,' . i toplinu
po prostoriji. Fleksibilna je u pogledu ucinka, kako iz ko i regu-
lacijom i prikladna za grijanje stanova, radionica, skla -ogoria.
I
,
.-
::
Zacijelo cete se iznenaditi prometrejuci ovaj prizor: cuda
cijevi, upravo je pee na kruta goriva za zrecno grijanje.
38 GRJjANjE
___________PEer - LOKALNI IZVORI TOPLINE _
Dodatn/ izmjenjivac
topl/ne na d/movodu
povecsve stupanj
iskorlsten] pee!
ENERGETIK oduzimanjem
topline dimnim plinovima.
Slican dodatak koristan je
i kod drugih "ktssicnit: "
tipova pee! ako d/mnjak
dobro vuce.
Kaljeve peri isk or istavaju relativno visok stupanj topline proizvedene izga-
ranjem drva, odnosno ugljena (do najvise 80 posto), a dragocjeno im je svojstvo
akumuliranje topline u casu intenzivnog lozenja i postepeno zracenje:
Prvo svojstvo postignuto je vertikalnim i horizontalnim kanalima (takozvanim
cirkulacijama) kroz koje struje topli plinovi iz lozista peri . Time je znatno pro-
duzen put kojim se krecu vruci plinovi prije odlaska u dimnjak, te oni veri dio
top line predaju samoj peri. Idealno bi bilo kad bi taj put bio vrlo velik, no to je
neizvedivo iz prakticnih razloga : peri bi morale biti nerazmjerno velike, dimnjak
ne bi vukao a sagorijevanje bi bilo sporo i nepotpuno pri cemu bi se stvarao otrovni
ugljicni monoksid.
Drugo svoj st vo ostvareno je velikom masom, dakle velikim toplinskim kapa-
citetom, peri koja se zagrije da bi zatim jos satima nakon prestanka lozenja zracila
toplinu. Rezultat toga je ugodno saznanje da dobru kaljevu pee ne treba stalno
loziti, vee je dovoljno 2 do 3 puta dnevno.
KALJEVEPEel
NACINI IZVEDBE
CIRKULACIJE
A) Vodoravna cirkulacija -
topli plinovi stalno se
uspinju prema dimnjaku
cik-cak linijom.
Ekonomicnost je manja
nego kod ostalih nsclns i
danas se rjede
upotrebljava. Slicna je
spiralna cirkulacija, no s
dodatnom spiralnom
stazom. Put je malo duzt,
a sistem ekonomicnljl od
horizontalnog.
B) Okomlta cirkulacija -
topli pI/novi u nekim se
kanalima uspinju, a u
drugima padaju. Prednost
tog sistema je da se cijela
povrslns peci jednolicnije
grije, sto je ekonomlcni]e i
cesto se upotrebljava.
Znacajno je takoder da je
kod okomltog sistema
moquce voditi prve
(tople) kanale dijelom peel
koji gleda prema
prostoriji, a druge
(hladnije) dijelom koji
gleda prema zidu, razliclto
usmjeriti grijanje, dakle
vise zagrijati prostoriju a
manje zid iza peel.
C) Kombiniran/ sistem
sastavljen je od elemenata
sva tri prije spomenuta
nsctns. Ekonomican je /
cesto se upotreba.
D) Kombinirani sistem na
jednoj niskoj kaljevoj poet
(zatvoreni kamin).
Vodoravni kanali su u
sredini kamina, a okomiti
u bocnim dijelovima.
D
, -- - ;
~ ~ ~ ' jE !
~ 1;"\ lI;
I
. -
c!:!J
-"..
. ~
GRIJANJE 39
_ _______PECI - LOKALNI IZVORITOPLINE _
Zbog razorne mod kiselih kisa
u cijeloj Sloveniji zdravo je jos
sarno 45,5 posta suma.

Upravozbogtih svojih osobinakaljevepeci predstavljajunajboljerjesenjetamo
gdje nema plina. Jedini nedostatak kaljeve peci je relativno dugo vrijeme od
pocetkalozenjado pocetka zracenjatopline. Kakojeputdimnih plinovavrlodug,
temperaturaim je na izlazuiz peci niska. Nacini izvedbetih prolazakrozpeesu
r azliciti, No, kodsvih dimnjakmorabitiispravan.Niskatemperaturadimnihpli -
novamozekodneispravnihi li ispucalihdimnjaka izazvatistvaranjekondenzata.
Nasiproizvodaci,poput"Pionira"izNovogmesta,"Keramike"iz Krapine,"Kodric-
Ozas" iz Samobora, nude niz razlicitih modela kaljeva koji se mogu slagati u
razliCitim varijantama. Jedna pee moze se ugraditi u prezid i iskoristiti za za-
grijavanjedvijuprostorija,s tim da se npr. loz] iz hodnika. Sve to pridonijelo je
ponovnoj renesansi kaljevih peci pa su proizvodaci ozivje li svoj proizvodni pro-
gram koji smo do prije nekoliko godina gotovo zaboravili.
S obzirom da se kaljeve peci kupuju u dijelovima, velik su izazov za kucno
majstore, ali i razlicite sarnozvane strucnjake. Zbog toga cesto krasnakaljeva
peenefunkcionirakakotreba.Osnovneuputeza gradnjumoguse dobitiod svakog
proizvodaca kaljeva, mozete promatrati kako to rade majstori, ali pri gradnji
ove vrstepeci najveci strucni problemjestrujanjedimnihplinova.Pravistrucnjak
morapremadimnjaku,nakoji cepee bitiprikljucena,zriatiodabratinacinvodenja
i duzinu kanala kroz pee. Nema smisla odvracati samovce od tog posla, oni ee
pokusati otkriti i tu tajnu. Uostalom, osnovni j e materijal gotovo neunistiv, pa
se lose sazidana pee moze srusiti i podici nanovo. Ali ,cuvajte se nadristrucnjaka.
Najpouzdanijeje zidanje kaljeve peci, cije su yam reference poznate, povjeriti
majstoru tj.onomu tko vee ima iskustvaicije su rnuster ije zadovoljnenjegovim
poslom.
Kaljeve peel - niz
moqucnosti, lijepl oblici,
vlsoka efikasnost i
ugodnost.
42 GRIJANJE
s
_ _ _ _ __ _ _ _ _ _ _ _ PEel - LOKALNl lZVORl TOPLINE------
10
TRAJNOZARECE PECI
d
7
Trajnozarece peci posljednjasurijecu razvojutehnologijegrijanjakrutimgo-
"
rivima. Princip njihove konstrukcije primjenjuje se danas vecinorn i kod kotlova
U
1-
za centralnogrijanje,akosupredvidenizalozenjekrutimgorivom.'I'rajnozareca
1.
peemozese lozitigotovo svakimkrutimmaterijalomkoji gori(izuzevslarne,lisca
islicno, ne zbogtoga stoto ne bi izgaralo u ovoj peci, vee zbog neprakticnosti).
U praksi, to su sve vrste ugljena i drva, rnoze se, dakako, loziti i mjesovito,
u
l -
ukljucujuciisay gorivi otpad.Stupanjiskori stenjatoplinskeenergijegorivaseze
e
do 80 posto.
1-
Jednaod velikih pre dnosti trajnosarecepeci je sto se ne mora cesto lczitijer
raspolazevelikrrn spremnikom zagorivo, koji jedovoljno napuniti nekoliko pula
e
dnevno, ovisno 0 intenzitetugrijanja. Druga velika prednostje vrlo dobra regu-
a
lacijaizgaranja, prakticki od nule do maksimuma,stopridonosi stednjigoriva.
Ima regulatorgrijanjak oji se postavi nazeljeni stupanj lozenja, pa putem ter-
g
1
mostatskogelementa prema potrebi povecava ili smanjuje dovod zraka za izga-
ranjeitakosprecavaciase peerazgoriprekozadanogintenzitetagrijanja,ali ida
k
a
se ugasi. 'I'eorijski, tu pee ne bi trebalo gasiti tokom cijele sezone sto olaksava
e
lozenje, a ne povecavapotrosnjugoriva(pecjeuvijektoplapanemagubitakapri
a
zagrijavanju peci i dirnnjaka). U praksi,gasi se sarno zbog ciscenja. Dodamo Ii
k lome kornpaktan izgled i relativno male dimenzije, bez sumnje, to je vrlo
moderan uredaj.
Peejeosimtogagradenatakodaintenzivirastrujanjezrakau prostoriji,alime
i distribucijutopline, pa se pornocujedneperi ponekad rnoze grijati i cijeli manji
Na
domscem
su trztstu
najcesce
trajnoiareee
peci tip
MAGMA i
WESO-
HELlOS.
stan. I Ijubitelji svjetlucanja plamena u sumraku doci ce na svoje, jer te peci
redovitoispredlozistaimajuvratasvatrostalnimstaklomdase vidi plamen.Velika
paznja posvecenajebrtvljenjusvih otvora sto i omogucuje pravukontroluizga-
ranja, a osim toga ta pee prakticno nikad ne dirni, bez obzira nakvalitetuizga-
ranja (osim ako u takvom momentu otvorite loziste). Ako je gorivo lose ili ste
namjernoprigusili loienjeprijedodavanjagoriva,tj. otvaranjapoklopcazalozenje,
trebanakratkopotpuno zatvoritidovodzraka(polozajregulatora0)paneceizlaziti
dim dok lozite pee.
'I'rajnoz arece peci prilagodene su velicinorn za zagr ijavanje manjeg(dvosob-
nog) stana. Ako raspored prostorija ornogucuje priblizno centralnopostavljanje
peci, sto u prvom reduovisi 0 polozajudimnjaka, ondase njomemozezagrijavati
cijeli stan.
Principradaje slijedeci :gorivose obicno ubacuje odozdou spremnikljevkasta
oblika,ispodkojegaje smjestenaresetkazaizgaranje,a ispodnjepepeonik.Vrata
za ubacivanjegorivaicijeloloz istes pepeonikom hermetickisuzabrtvljeni,a zrak
potreban zaizgaranje dovodi se kontroliranokroz otvornapepeoniku. Plameni
dimni plinovi oplakuju pri izgaranju spremnik goriva i tako ga suse i
predgrijavajuprije nego dospiju u zonu izgaranja, a na svom putudo dimnjaka
Dusiini oksidi, spojevi koji
nastaju pri izgaranju, stvaraju
u zraku dusicnu kiselinu koja
izaziva osiecenie korijenja
biljaka kao i lisca.
()
GRiJANJE 43
,
________PECI - LOKALNI IZVORI TOPLINE _
Dusicni oksidi su vrlo opasni
za liudsko zdravlje pa koncen-
tracija ad 280 mg NO.
l
m
3
dovodi do smrtnog zapaljenja
pluca, a 47 mgjm' izaziva
bronhitis.

.
P,\
.
..

H" . M q

'\h

..................:..... ....
Prlnclp rada
treinotsrece
peel.
Rucica zarastresanje
11--- - - resetke
Poklopac zaloienje
(( Toplizrak
Toplizrak - - -"*. - -0
Regulacija zraka
Dimni otvor . zaizgaranje
(iza spremnika)
Spremnik goriva---
Vanjski plast
.Zona izgaranja
Resetka--
Pepeo
Zrak zaIzgaranje
Svjeiizrak
Svjeii zrak
_ ___
__...._ Olvor-zaklopka
r

-
--
..- - -
grijuirelativnovelikuvanjskumetalnupovrsinulozista koje jeoblozenoposebnim
limenirn plastern iIi kaljevima s otvorima pri dnu i pri vrhu, sto izaziva inten-
zivno strujanje zrakau meduprostoru,Hladanzrakulazidolje ,preuzimatoplinu
od lozistaizagrijan strujikrozgornjeotvoreu prostor.Na tajse nacinu okolnom
prostorustvaracirkulacija i brzo siri toplina.
Prigusirno li dovod zraka, gorivo ce polako tinjati , a kad temperatura padne
ispod zeljenogstupnjaregulacijeterrnoclanakce pojacatidovod zrakai ono ce se
razgorjeti. eim se postigne prijasnje stanje, dovod zraka se opet automatski
smanjuje. Na taj nacin se odrzavabilokoji zeljeni iritenzitetizgaranja, odnosrio
grijanja.
Na prednjojstrani suvelikavrataza eiscenjeivadenjepepela,kojasutakoder
hermatickizabrtvljena ine otvarajuse dok pee norrnalnoradi, Resetkase povre-
meno cisti protresanjem polugom izvaria. Ucestalost ciscenja ovisi 0 kvaliteti
goriva.
Na dornacern trzistu su najcesce trajnozarece peci MAGMA i WESO-Helios.
Proizvodaci osiguravaju servis i rezervne dijelove. Ako se pee intenzivno lozi
visokokaloricnirngorivom,nakon nekolikosezonatrebazarnijenitiglavnedijelove
lozista.
PECI NA TEKUCE GORIVO
Raznepeci nalozivo ulje (naftu)ili mazutsluze najcesceza zagrijavanjetvor-
nickihhala,garazai skladista.Takvepeciimajuplamenik kao kotlovi central-
noggrijanja.Zrakse dovodiventilatorom,a gorivorasprsujepornocucrpke, paje
za njihovpogon uvijekpotrebnaielektricnaenergija.U vrijemejeftinenafte,sto
jenazalostzanasproslost,biojevrlopopularantippeci zadornacinstvanatekuce
lozivoulje,jednostavne konstrukcijebez elektroopreme.Pecje cilindricnogoblika,
a tekucegorivo se prekoposebnogregulatora dovodi iz bocno ugradenogsJ>rem-
nikanadnocilindragdje se zapaliubacenirnkomadicern gorucegpapira. Cim se
lozistemalozagrijegorivo pocinjeisparavati,intenzitetizgaranjase povecava, a
snagase regulira dotokom goriva. Zrak za izgaranje dotj ece slobodno kroz dvo-
struki plastlozistaikroz rupice po obodu ulazi u prostor izgaranja. Stoje izga-
ranj eintenzivnijeidotjecanjezrakajeuslijedtermosifonskogefekta(zraku plastu
lozist.a ugrijavajuci se struji brze) vece pa se na taj nacin automatski regulira
smjesagoriva izraka. Kao dodatna sigurnost da se pee ne bi previse razgorjela
uslijed kvara regulacije goriva, na usisu zraka su zaluzije koje se automatski
zatvarajuuslijed strujanjaako ono premasiodredenubrzinu.
Sprernnikilozistesu,slicnokaoikodtrajnozarecepeel,srnjasteniu posebnom
-
, - d
.
.

T'" :.. .. ....
44 GRIJANJE
c
____. PECI - LOKALNI IZVORI TOPLINE _
B
a) vecin uljnih pee! ima
isparni plamenik U obliku
lonea
b) Predaja stvorene
top line U uljnoj peei
A
Ruplceza
o 0
o 0
000000000
D
Proees regulaeije dotoka ulja U isparni
plamenik:
I-Izlaz lolivog ulja Iz spremnika (1)
/I - ulaz lolivog ulja u regulator protoka ulja
(2)
11/ - Izlaz dozirane koliclne ulja Iz regulatora
IV dotok ulja u isparnl plamenik
r .......

(i)
I
\.

1 i
i
" !
-_../
/
o 1;1 0 0
000000
0000000
Ulaz
zraka
000000 000
<>Looooooooo

vanjskomplastu,pase itoplinaprenosinaslicannacin,strujanjemzrakaizmedu
plastalozistai vanjskogplastapeci.
Teorijski dobro zarnisljene, popularne nafterice nisu u praksibilebez mana.
Mirisizgaranjanaftenijeseosjecaojedinoako je bioidealandimnjak,aniupaliti
peenijebilo basuvijeklako.Atekkad bi pocola dimiti!Ako dimnjak sarnomalo
losije vuee izgaranjeje lose, pee se brzoprlja,a ondaijacedimi. Takoje najveca
prednost nafterica bila jeftinogorivo,kojimse relativnojednostavnijebaratalo
negoli ugljenom i drvima. Mogli ste ga donijeti u kanistru od 5 ili 10 litara s
obliznje crpke, koliko ste trenutno imali novca ili mjesta. Za lozivo ulje nije
potrebnadrvarnica, pasuse takomogli grijatipodstanarii studentiu skladusa
svojim mogucnostirna .
Iako naftnih peci ima jos na trzi stu, njihovo zlatno doba je proslo zbog
poskupljenja goriva ali i zbog nedostataka. Danas si za cijenu lozivog ulja
mozete priustiti i komfornije grijanje, a za one siromasnije koji su prisiljeni
trpjeti niZi komfor, cijena losivoguljaje previsoka.
F$.
t:r,. . *", :<:
r <:
Smog je rezultat djelovanja
sunceoin zraka na spojeve
dusicnih oksida i ugljikovodikil,
a pritom nastajeozon kilo i
ostali produkti te reakcije.
-
j

i.U'

w,:

.
fl. ? . %:; . $* ?mi
-
Djelovanje ogranlcivaca
za sagorljevanje kod uljne
peel.
GRIJANJE 45
________ PECI - LOKALNI IZVORI TOPLINE . _
Smatra se da je koncentracija
od 80Ilg/m3 ozona normalna, a
iznad 150 Ilg/m3 nastaje smog
i smanjuie se vidljivost, a
iznad 300 Ilg/m3 moguca su
akul na plucna oboiien]a.
Ako i nema dimnjaka u toj
prostoriji moquce je i pee!
i plinske bojlere spojiti
tako da imaju odvod
produkata sagorijevanja
na fasadu.
46 GRIJANJE
Plinske peci su efikasno rjesenje grijanja.
PLINSKE PEel
Ako nemat e novca za izvedbu ce ntralnog grij anja . .i a' iIi
mogucnost pr ikljuconja na mrezu zemnog pli na, onda s , :', ko
najbolji izbor medu lokalnim izvorirna t opline. Osi rn st o - _-nt ,
plin izgara uz najmanje zagadivanja okoli ne a imajucina - nja
novih nal azist a i r a zvijenu kontinent alnu mrezu dist rib., ra t i
da ce se ubuduce plin orn g rijat ij os vise stanova.
Dakako,osim pr ikljucka na plinsku mrezu,plin treba a: do
svakog trcsila, sto donekl ek omplicira iposkupljujesarnu , lni
i zv ortoplin e. No, plinske peci mnogo manj e ovise0 dim j a dbu
dimnj ak a postavlj aju posebn i zahtj evi u s lucaju lozenj a t" lest
-
J
...,
J I
_ _ _ _ _ __ _ _____ PEel - LOKALNl lZVORl TOPLINE _
dirnnjacara). Nairne, mnoge plinske peci i ne trebaju dimnjak, vee je dovoljno
napraviti samo otvor kroz zid (tzv. fasadna izvedba). To uvjetuje postavljanje
plinskih peci uz vanjske zidove, pa se mogu postaviti ispod prozora sto je, kao sto
vee znamo, najprikladnije mjesto za grijace tijelo sa stanovista strujanja i dis-
tribucije topline u prostoru.
Plinskim se peCima jednostavno rukuje, brzo se zagrijavaju, imaju cisto izga-
ranje i uz to vas k reditiraju. Utrosena energija placa se naknadno, (a ne una-
prijed kao kod vecirie drugih energenata), i periodicki, obicno jednom mjesecno
iIi u dva mjeseca. Otpadaju svi problemi s nabavkom i spremanjem goriva i ostale
brige oko toga. S druge strane, osnovni troskovi prikljucenja na plinsku mrezu
su prilicno visoki, a i gradevinski zahvati oko uvodenja instalacije u stare zgrade
cest o su poprilicni . Osim toga, treba imati na umu da plin sa zrakom stvara
eksplozivnu smjesu pa kvaliteti izvodenja plinskih instalacija i ispravnosti
plinskih aparata treba posvetiti najvecu paznju. Ovdje nema mjesta samovskom
snalaxenju i improvizacijama: sve mora hiti izvedeno u skladu s vrlo strogim
propisima. Zbog toga plinske in stalacije smiju izvoditi samo ovlasteni (ate sti rani)
majstori. Nesrece s plinom nisu ceste, uglavnom zbog toga sto se to pravilo postuje,
ali su vrlo razorne ako se to dogodi.
Plinske peci proizvode se kao zracece (isijavajuce) i kao konvekcijske. U prvom
slucaju plinski plamenik zagrijava sarnotno tijelo ili element od metala, koji predaje
toplinu prctezno isijavanjem u okolni prostor. Takve su peci vscinorn manje snage
i predvidene za zagrijavanje pomocnih prostorija kao sto su kupaonice, zahodi i
sl. Konvekcijske peci gradene su tako da zagrijavanjem predaju toplinu okolnom
zraku i intenziviraju njegovu cirkulaciju u prostoru, slicno kao trajnozarece iIi uljne
peci . Redovito su opremljene r egulatorom snage na bazi tsrmoclanka i piezo-
upaljacern. Ne reguliraju se kontinuirano, pojacavanjern ili smanjivanjem plamena,
vee paljenjem i gasenjern, pa su toplinskom u cinku pri licrio skokovite. Udobnost
grijanja plinskirn pecima zbog toga se ne moze uspor editi s udobnoscu centralnog
radijatorskog grijanja, a ni ekonornicnost nije u istorn rangu. Pee se autornatski
pali i gasi kad temperatura padne, odnosno naraste preko zadane vrijednosti, a u
intervalu kad ne grije, gori sarno kontrolni plarnicak, koji ima sigurnosnu funkciju :
uslijed nekontroliranog istjecanja plina on bi se na vrijeme upalio i izgarao u peci
umjesto da se sir] po prostoriji (opasnost od eksplozijel), a ako bi plina privremeno
nestalo u mrezi, gasenjern ovog plarnicka ohladio bi se termoclanak koji time
zatvara dovod i take opet sprecava nekontrolirano istjecanje kad plin ponovo dode.
U nastojanju da se iskoriste prednosti cistog izgaranja plina na trzistu su se
bile pojavile tzv. kataliticke peci na tekuci naftni plin (propan-butan), kojima nije
potreban prikljucak na plinsku mrezu niti dirnnjak. Nazalost, ta varijanta bas
nije ekoncmicna, s obzirom na cijenu, a problematika dobave plina u bocama
pokazala se i opasnom. Takve peci intenzivno trose kisik iz amosfere, pa ako je
prostorija dobro zatvorena mogu izazvati trovanje, odnosno gusenje stanara. Nakon
niza nesreca te su peci zabranjene. Medut.im, kako nisu i un istsne, valja znati da
mogu posluzit.i sarno kao neekonornicno i provizorno rjese nj e za nuzdu, za tem-
periranj e natkrivenih,otvorenih iIi dobro i stalno provj elravanih vecih presto-
rija. U zatvorenim prostorima ne pomaze ni znanje 0 njihovoj opasnosti. Simp-
tom trovanja propanom je laguna pospanost, a prije nego sto covjek shvati od
cega mu se spava moze zaspali zauvij ek. Na kraju, ne zbog zastrasivanja nego
radi sigurnosti, slicno se (srecorn rijetko) dogada i s normalnim plinskim pecirna
kad veza s va njskorn atmosferom (koja u pravilu mora osiguravati kako izl az
dimnih plinova tako i dovod svjezeg zraka za izgaranje) nije propisno izvedena.
Ukratko, plinske peci predstavljaju udoban, ekonornican i siguran nacin za-
grijavanjajedino uz strogo postivanje propisa i ako instalaciju kompletnog uredaja
postavi strucnjak.
ELEKTRO I TERMOAKUMULACIJSKE PEel
Usprkos tomu sto je struja najskuplja, elek tropeci se zbog vrlo jednostavne i
prakticne upotrebe vrlo cesto koriste. Danas je eleklricna energija na raspola-
ganju gotovo svugdje, a osim toga predstavlja najCisCi ohlik energije, bar kad je
rijee 0 grijanju. Elektricne peei mogu se svugdje postavljali prikljucuju se i
ukljucuju jednostavno, ne treba im ni dimnjak niti kisik za izgaranje, nema
problema s lozenjem i eiseenjem niti nosenja goriva.
Postoje i posebne
kupaonske plinske
grijalice.
GRIJANJE 47
___ _ _ _ _ _ PECT - LOKALNT IZVORT TOPLTNE _
.,
III
OEOAC
"

)
a j t e ~ c e su verzije raznih Ipak, elektropeci sluze najcesce za pornocno ili alt e _. ,. nje, zbog
etektricnin radijatora.
skupoce energije. Kao vrlo dobro rjesenje za slucaj nuzde . -: : ; r emeno za-
Poneki mogu biti
grijavanjemanjih prostorijasluze razlicitekonstrukcije E- 17":- r a dij a t ora.
radijatori i elektrokotao
Oni imajuelektricni grijac, napunjenisutermalnim ul j e r- _,;;u (obicno
za sistem grijanja cijelog
nakotacicirna) i mogu se postaviti bilo gdje u stanu. S. aga ~ _ : -; , '" izmedu 1 i
stana.
2 kW, a uz pornoc r edovno prigradenog termostata (r eg , ' ,,: - 5e unutar
te snageprogramirati zabilokoji stupanjgrijanja.Kads _ -r n a odredenu
izabranut emperaturu,termostatiskljuci grijacsve do,' S2 ' - a i ispod te
temperature, tj.dok toplinu nepreda okoJini. Vrlo su _.. :_ r per iranje
spavacih soba i grijanje u prijelaznom razdoblju, kads .: _ uc iva t i vece
uredaje, a ipak jos (il i vise )nije dovoljno toplo da bi 58 ; 10boraviti
bez grijanja.
Postoje i vece izvedbe, s jacim grijacsm, koje mogup
::- ~
c.& - ."
ek t r ok ot a o
za sistem centralnog grijanja. Opremlj en prigraden om 1 cr p korn i
ekspanzijskom posudom, takavse radijatorobicno pos ta pr ost or ij u
i cjevovodima povez uje s nekoliko obicnih radijatora rna. To je
elegantno, ali nazalost skupo rjesenj e, koje se isp la t i sa - ' : . rij a ma gdje
se stalno ne boravi (kuce za odmor, manji lokali i li s l. . : : . : nerna mo-
gucnostidase racionalnokoristijeflinijatarifaele ktr icne _ - . 7 rnogucnos t
akumulacijetopline kod ovakvogs istema mala.
s. . "tinij om
xe mase
Eventualnojedini nacin ekoriomicnog grijanja, ele :', - -
moakumulacijska pee za sto je pretpostavka jetfi n ij a -
energije j dvotarifno brojilo. Te peci akumuliraju to 1- ~ -
strujom, putem ugradenog elektrcgrijaca zagrijava sar; :
48 GRIJANJE
___________PEer - LOKALNr rZVORr TOPLINE _

I
}\7. s EUER " l l"
'i '""tP j <>\ r ru t l
, 'l \ ""' \\ ....
Sam ozon (OJ ) ima u uisim
slojevima atmoslere korisno i
zastitno djelovanje odstetnih
ultraliubicastili zraka sunieuog
spekira.
v
t:)KOU
Elektricni kalorifer - efikasno za kupaonice.
(zbog cega i jesu ekstremno t eske), a akumulirana toplina trcsi se danju, dok je
struja skuplja, bez ukljucivanja grijaca. Modernije izvedbe imaju i ventilator koji
pospjesuje konvekciju (izmjenu topline izmedu sarnot nog tijela i zraka u prosto-
riji ) cirkulacijom zraka, pa se regulacijom rada ventilatora, tj . programiranjem
na zadanu temperaturu rnoze kontrolirati sire nje topline. To znaci da je s obzirom
na ogranicenu akumulativnost potreban prilicno tocan proracun takvog grijanja,
sto rezultira popril icnim inicijalnim ulaganjem u potrebnu kolicinu peci . Ako pro-
racun nije tocan ili su fin ancij e za investiciju u takvo grijanje premale, rjesenj e je
jednostavno ali opet skupo: ukljuci ti grijae i za skuplje tarife. U tom pogledu vrlo
je povoljno ako postoji jeftina tarifa i poslije podne.
Kad se u svim prostorijama st a na rijese lokalni izvori topline, obicno problem
ostaje kupaonica. Za nju je najbolje rjesenje neka brza grijalica. Novije verzije
imaju ugraden i termostat koji ih automatski isk ljueuje kad se dostigne zelj ena
t emperatura. Najpogodniji su kaloriferi koji u sebi imaju elekt r ogrij ac i ventila-
tor. I ovdj e termostat upravlja radom grijaca i ven tilatora pa se moze regulirati.
U kupaonicama se zadrzava mo povremeno pa ih ne treba stalno grijati no dok
se kupamo treba biti vi sa temperatura negoli u ostalim prostorijama. Zato grijanje
u kupaonicarna mora biti flek sibilno, a to ce se najlakse postici kaloriferom. Dobro
j e stalno odrzavati neku rninimalnu temperaturu kako bi se spr ij ecila konden-
zacija, a kad ustreba, kaloriferom se brzo postize i ona visa. S obzirom na mali
volumen prostorije, ekcncmicnost grijanja ne mora biti u prvom planu.
KOMBINACIJE
JEDNA PEe ZA CIJELI STAN
Princip grijanja nekoliko prostorija s jednirn lokalnim izvorom topline zasniva
se na prirodnoj cirkulaciji zraka.
Uobic ajerio je da je pee uz neki unutrasnji zid , j er j e tamo i dimnjak. Zagrijani
topl i zrak dize se pod strop is te prostorije gdje j e pee iIi kroz neki otvor, kanal i
sl. , u prostoriju pokraj ili iznad. Na hladnim st ropnim povrsinama iIi vanjskom
zidu, odnosno prozoru, taj se zrak ohladi i spusta na pod, a cirkulacijom zraka
u prostoriji strujanje ga opet usmjeruje na pee i tako se ostvaruje kruzna cir-
kulacija. Ovo kretanje zraka j e neosjetljivo, j er su brzine st ruj anj a vrlo male, tj.
oko 0, 1 m/s. Da bi se to nesmetano odvijalo treba dobro zabrtviti vrata i prozore.
Ugradnjorn peci u pregradni zid mogu se zagrijavati dvij e susj edne prostorije.
Oko peci treba postaviti zast.itnu masku da bi se povecalo uzgonsko vertikalno
strujanje, a topli zrak se onda usmjerava u obje prostorije. Zeli li se neka prosto-
rija sarno povremeno grijati, u taj se istrujni otvor moze ugraditi zaklopka. Pri
podu u obje prostorij e treba ornoguciti ulaz hladnog zraka, jer j e to osnovni uvjet
za kruznu cirkulaciju kroz pro storiju.
Za grijanje prostorija po vertikali postoji nekoliko mogucnosti . Zelite li bar
malo zagrijati hodnik, kroz njega mora povratno cirkulirati hladni zrak. Za pro-
vod toplog zraka u gornju prostoriju nacinits neki limeni kanal s istrujnom
GRIJANJE 49
I
_ _ _ _ _ PECI - LOKALNI IZVORI TOPLIN
...... .
.e-:
' k
.. - - -
t >. r:
I
b =--. = =-==
".
---J
Jednim lokalnim
izvorom topline
moze se grijati i
vise prostorija.
. . . .
r' I
-
1=


l;-
I
\t= .
,
i
,
-,
II
I
11--
[
.1
I
.!? t;;/ i
L
--
.. _- ---
resetkorn. Razne resetke za distribuciju zraka izraduju kod nas j ana
i "Klimaoprema" - Samobor.
Za dvije prostorije u gornjoj etazi ijednu u donjoj potrebni su
kanali i prirodna cirkulacija toplog zraka. Postoje i druge mo
cirkulacije zraka, pri cernu z.racne kanale treba izvesti tako da
odrzavati (treba ih povremeno cistiti) i ako treba iskljuciti u rc
ugradene zaklopke. Dakako, za grijanje se moze iskoristiti i ne a
pee, ako se prednja maska lijepo i estetski oblikuje, i postavi st ru
ce dati osnovno obiljezje interijeru.
50 GRIJANJE
___________PECI - LOKALNIIZVORI TOPLINE _
KALJEVA PEe - KOTAO
Sobzirom da sve kaljevepeci trebapreslagivatinakon nekolikogodinausput
se u loziste moze ugraditimaliizmjenjivac topline. Na taj se izrnjenjivae-kotao
spoje radijatoripa dobivamokompletiranisistem centralnoggrijanja skaljevom
peci. Dakako, u tomje slucajuveca ipotrosnjagoriva,ali takvorjesenjeomogu-
cuje grijanje svih prostorija, a lozi se sarno u dnevnom boravkugdje je kaljeva
pee. Taj sistem ima i niz drugih prednosti. Naprimjer, u sobi u kojojje pee nije
Minikotao - izmjenjivac
top line. L-- .::lO
kalijeva pee sugradenim
grijacem u lozislu
potrebanradijator,moze se izgraditi sistern sprirodnom cirkulacijorn pa je na
taj nacin sistemneovisan0 elektricnojenergiji, ali tada su razvodnecijevimalo
vecih dimenzija.
Mnogiproizvodacikaljevapocelisuproizvoditiuloskeza kotlovestoomogucuje
izborinarudzbuikaljevepeciiuloskacak nekolikovelicinaislicno. Akosetakav
sistemradiza cijeli stan,kucuili slicnotrebaodgovarajucedimenzioniratiipee,
a ako je izvedena instalacija s prisilnom cirkulacijom (dakle s crpkom) tada se
toplavodaza pranjeikupanjemozepriprematiprekosistemacentralnoggrijanja
stoje jeftinijenegoli elektricna energija.
Shema spajanja
instalacije.
GRIJANJE 51

________PECI - LOKALNI _

kaljevih
ptoctc nude vee i gotove
top line u
vl{;e vetlcins za ugradnju
ukaljevu pee.
polazni vod
povratn]vod
Cuntralno grijanje
Elel<tr;c., y _. seIleli''!
Kod sistema sa prisilnom
clrkulacljom moguee je
ostvarltl prlpremu
potrosne top Ie vode preko
sistema grijanja.
52 GRIJANJE
5
SISTEMI CENTRALNOG
GRIJANJA
Reduciranje sadriaja ozona u
visim slojevima atmosfere
poveeava utjecaj
ultraljubicasiog zradenja, pa
pri jacem izlaganju sundeoim
zracima postoji opasnosi od
raka koie. Ultraliubicaste zrake
utjeeu i na promjenu klime, te
na biljni svijet.
7 tV!,f
t
\ *
*
!. :f ,f.:!::f,Jf, :!,: .I .' .'
...

. :-:
. if,.<
Q
r-
"@ .:::::-.. ::: ....
''' .. . .r.. .......
, ;:;:::::::;:::::::::: ::::::::::::::::::::::::::::::::: :::;:::::::::\ : ...
Kako i sam naziv govori, rijee je 0 sistemu grijanja gdje se proizvedena toplinska
energija s jednog mjesta distribuira po prostorijama koje treba zagrijati.
Od kotla vode cijevi (jednocijevno iIi dvocijevno grijanje iIi sistem podnog gri-
janja) do ogrjevnih tijela po pojedinim prostorijama (radijatori, konvektori, cijevne
podne zmije i sl.), a cijeli takav sistem obicno ima i neko automatsko upravIjanje
i dodatne sigurnosne uredaje.
Lozenje na jednom mjestu omogucuje znatno boIju iskoristivost topline,
ujednacen rezirn rada i kvalitetnu reguIaciju sistema. Stoga takvi sistemi pred-
stavIjaju najracionaIniji naein zagrijavanja prostorija.
Prijenosnik topline od izvora (kotla) do mjesta zagrijavanja obicno je voda koja
se u izvoru topline zagrijava i kruzenjern do ogrjevnog tijela na mjestu gdje je
instalirano grijalo odaje toplinu. Uobicajen je rezirn rada sistema centralnih
grijanja 90' u poIaznom i 70'C u povratnom vodu. Kod sistema podnog grijanja
ti su rezirni niz! i iznose 60'/50' iIi 50'/40'C, a i inace se nastoji snizavati rezirne
rada toplovodnih sistema grijanja jer je tada u prostoriji ugodnije. Neki sistemi
grijanja za prijenos toplirie od izvora do zagrijavane prostorije ne koriste vodu vee
zrak. To su tzv. zracni sistemi, toplozracno grijanje iIi klimatizacija (ako je ugraden
i rashladni uredaj i sistem za ovlazivanje). No, ti su sistemi kod nas rijetki i obicno
ih susrecerno kod vecih posIovnih objekata.
DVOCIJEVNI SISTEM
Toje najcesCi tzv. klasicni sistem postavIjanja cijevi centralnog grijanja. Dvije
cijevi se paraIeIno vode od kotla po unutrasnjosti objekta do svakog ogrjevnog tijela.
Donedavno se ovaj sistem vrIo cesto primjenjivao s prirodnom cirkuIacijom (ci-
rkuIacija vode u sistemu ostvarena je djelovanjern gravitacije), U tom slucaju
posebnu paznju valja poklcniti vodenju i dimenzioniranju cijevi. Cijevi se vode od
kotla do ogrjevnog tijela u stalnom usponu. Pazi se na broj Iukova i armature, a
cijevi su vecih dimenzija kako bi otpori u mrezi bili sto manji i bolja prirodna
cirkuIacija uslijed djelovanja gravitacije.
Na starijim objektima mogu se vidjeti vrIo debele cijevi sto je siguran znak da
je primijenjen prirodan nacin cirkuIacije vode u sistemu.
Ovakav nacin postavIjanja cijevi moze se primijeniti u kucarna gdje se ispod
stanova nalazi kotIovnica. Ispod poda grijanog prostora vodi se cijevna mreza
Klasican iii
Principjelna shema
dvocljevni
instalacije
sistem.
jednocijevnog
grijanja
54 GRlJANJE
- -- - - -- -- -
____________SISTEMICENTRALNOGGRIJANJA _
Shema usponskih vodova
N
N o-



_a-
-a-
0,


, - i
.n:;

Na:

a:
,.,;.
l\
I
2280
I 3000
21 r 22
1,

/?
I 5280-112'
I
N
I
o- N
J
10

I
-a-
- a-
g,' f-
I
tON
,-
I


I

a::
N>
1I)<'l
a:
->
cr
'!
2040
'IIV'
I
16 JJ.
I
I
I
I
I
I
J
LI.

I

l____
i 11 I
2400

19LI 17
9720-314' 4-- -------,
4--
9940
":"314't
13410-314"
3690-112'
,
Ie "

O<'l

0>

-a-
g,' f-
f-
Iil
N
,-

to>
N>
a::
a:
900 2730
3
4 :r.
J ---..I)
,
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
--------------t
7550-1'4'
,
10

0-

o<'l


-a.
0.
1
.-


,<'l '<'l
11 1'->
a:: a:
IT
J
570 700
"",
7 318' l'8'
61.1
N
N
0-

8;
-a-

0,
f-



co> -

-a::
a::
T

100) 1900iT
24
l1
,

O<'l
1900112' 0>


'It>
-a::
1530
18
10
760-3IB"
8(;)
->
-a.
r-
Ie

a::
T
or
r'J"
231I
POTKROVLJE
1
I
I
I
1900112'
I
I
I
I
I
I
A!
I
3490112'

KAT
-..
I
I
I
I
1320-318"
I
I
I
I
I
1
T
1320
lUi
sll.1
PRIZEMUE
prema svakom ogrjevnom tijelu koje moze biti sarno iznad razvodne vodoravne
mreze.
Nairne,gravitacijska cirkulacijabazirasenaeinjenicidajeugrijanavodalaksa
odhladne.Uslijedtoga onase iz kotladize uvis(akomoze),a nanjezinomjesto
pritjece ohladenavoda iz radijatora.
Osnovnaje prednost ovakvog sistema sto nije vezan za elektricnu energiju
(nemacirkulacijskecrpke), paakonestane st ruj e moze zagrijavati stan.
Nedostataksudebelecijevi (skupljainstalacija)i ogranicenostvodenjarnreze
zbogpostivanjazakonafizike.
Upravo zbog toga najcesce se primjenjuje dvocijevni sistem s prisilnom ci-
rkulacijom.U sistemupostojicirkulacijskacrpkakojatjeratopluvodupocijevima
kroz ogrjevna tijela. Presjeci cijevi su manji, a nema ogranicenja u vodenju
razvodnemreze.Ogrjevnatijelamogubitiispodvodoravnerazvodnemreze(gomji
razvod- tzv, potopljeniradijatoris ispusnim slavinama zbogpraznjenja)ili iznad
nje(donjirazvod- gdje suna gornjimnajvisirnradijatorimaodzracni ventili i1i
odzracna mreza s odzracnimloncicern).
Nashemiusponskih vodovavidi se dio vodoravnerazvodne mreze i dio verti-
kale grijanja obiteljske kuce. Neki su radijatori iznad a neki ispod vodoravne
razvodne mreze, sto omogucuje prisilnacirkulacijavode u sistemu.
Mnogi se pitaju kako dimenzionirati cijevi. Pokusat cerno objasniti
najjednostavniji nacin dimenzioniranjaza prosjecnuobiteljskukucu, Dimenzije
cijevi ovise0 koliCini ibrzinistrujanjavode, odnosno0 raspolozivomtlakuugradene
GRIJANJE. 55
________SISTEMI CENTRALNOO GRIJANJA _
cirkulacijske crpke. Zelite li ugraditijednu od O _
-
J obit elj ski
objekt s dobavnim tlakom od 3 do 4 m VS i pro. .-: - ii evi ce biti
slijedecih dimenzija u odnosu na toplinski uci nac mr eze iza
racunanog mjesta:
do 2000 W - dimenzije cijevi promjera 3/8" - _'_:._ - : egava, pa
Na sloj ozona razarajuce
se ugraduje promjer lJ2"- odnosno NO 15)
djeluju freoni (sredstva u
do 6000 W dimenzije cijevi 0 1/2" - N015
raznim sprejevima i
od 6000 - 15.000 W - dimenzije cijevi 0 314" - _.
_ _
> -
rashladnim sistemima) i
od 15.000 do 28.000 W - dimenzije cijevi 0
kaloni (protupoiarna sredstua)
od 28.000 do 57.000 W - dimenzije cijevi 0 1 - . 0
pa ih nuino treba reducirati.
Napomene: Oznake u colima se sve vise napus t - - :e obicno
f .*,fEw
s (-.* *- i :
NO-nazivni otvor ili
d \..$h .
ND - nazivni dijametar ili
NV - nazivna velicina i slicno, a broj 15, 20, 25
Dakako, ovo je gruba podjela i treba posluziti kao 0
Treba uzeti u obzir i utjecaj gravitacije, polozaj pojedi
-
medusoban polozaj u odnosu na balans otpora u siste r
da u sistemu uvijek postoji odredena rezerva te man
nece poremetiti funkcioniranje sistema.
Ako je na svakom radijatoru ugraden prigusni v
mozete i naknadno balansirati rnrezu u cilju sto pray] n _'
tople vode do svakog ogrjevnog tijela.
Za dvocijevni sistem najcesce se koriste celiene besav . -= nlinske
cijevi) koje se spajaju autogenim zavarivanjem. Ar ma
_
-. .ivent il ,
zasun u kotlovnici, cirkulacijske crpke) se spaja navoj ni zz - , :jevima
se narezuje navoj, stavlja se brtveni materijal (kudelj a; : - :.d.: I ' em se
stvara vodonepropustan spoj.
Ponekad se u dvocijevnom sistemu upotrebljavaju bID:
jetkost, jer su skuplje od celicnih pa se uglavnom primj e
sistema.
JEDNOCIJEVNI SISTEM
Ovaj je sistem u usporedbi s klasicnim dvocijevnim ima
kojih nije naisao na siru primjenu. Posljednjih godina situacija _
u korist jednocijevnog sistema koji sad predstavlja korak d
To prvenstveno rnozemo zahvaliti novim konstrukcijama a
grijanje koje su ornogucile posve nov nacin ugradnje i
ogrjevnih tijela, proracune i slicno,
umm.
-s- niranju.
_- :e njihov
- nsta t ir at i
. - :. onir anj u
. . .
: ;.-

0 e
,
Prlkaz prorecun I sheme
10 L
spajanja kod
jednocljevnog grljanja
8AGAT.
Krug 1.2
Ogrijevna lijela
1 =4,0
2 =3,7
3 =1,3
4=0,64
5 = 2,32
6 = 1,57
7= 1,8
8=2,6
9= 2,9
10=3,5
11=3,8
Du:!fna 21m
5,69kW

-__I
7
56 GRlJANJE

----------__SISTEMI CENTRALNCXi GRIJANJA
Jednocijevno grijanje izvodi se u vodoravnim cirkulacijskim krugovima. U
visekatnirn zgradama izvodi se okomita centralna instalacija (celicne cijevi), a za
svaki kat predvida se zaseban cirkulacijski krug (jedan ili vise krugova),
Vodoravno se postavljaju bakrene cijevi (0 12x1, 15xl ili 018x1) a vrlo rijetko
se upotrebljavaju celicne cijevi. S obzirom na povecane otpore u svakorn krugu
preporucuje se da u jednom krugu toplinski kapacitet ne bude veri od 10.000 do
12.000 W.
Osnovna je prednost ovog sistema sto se razvodne cijevi vode kroz pod (u glazu-
ri) i'li u kutu izmedu poda i zida (gdje se mogu pokriti parketnorn letvicorn) pa se
instalacija ne vidi. Bakrene se cijevi polazu u cementnu glazuru ili zbuku, a
zasticuju se plasticnirn ovitkom (tzv, WICU-cijevi) i li se provlace kroz plasticne
cijevi (vicino-cijevi koje kod elektroinstalacije sluze za vodenje elektrovodova).
Cijevi se spajaju vrlo jednostavno, bez lemljenja i zavarivanja, pomocu patent-
spojnica odnosno konicnih spojnica. Osim toga cijevi se lako savijaju, cak i rukom,
a za to se preporueuje posebna klijesta koja ne smanjuju presjek cijevi na pregi-
bu.
Uza skroman alat, ovakav sistem grijanja moze izvesti gotovo svaki samovac.
Preporueuje se jedino da napravite tocan proracun sistema, zbog specificnosti .
Voda temperature 90C polazi iz kotla prema prvom radijatoru, tu se ohladi
pretpostavimo za oko 3C te sa 8TC dclazi na drugi radijator gdje se ohladi za
oko 3C itd. Tako do svakog slijedeceg radijatora stize malo hladnija. Zato su prvi
radijatori u krugu malo manji, a zadnji veri, uzevsi u obzir korekciju zbog
promjenljive temperature tople vode koja dolazi na svako ogrjevno tijelo.
Osim toga otpori u svakom krugu pri jednocijevnom sistemu moraju se tocno
odrediti zbog izbora cirkulacijske crpke kako biste bili sigurni da ce se ugradenom
crpkom (kod plinskih bojlera) provesti dobra cirkulacija vode kroz sistem.
Prednosti ovog sistema su: olaksano postavljanje, skrivene cijevi, te mogucnost
da sami obavite vecinu poslova. Nedostaci su pak skuplje cijevi, nuznost tocnog
proracuna zbog specificnosti sistema i malo skuplja armatura. Na svaki radijator
dolazi jedan specijalni ventil koji je ujedno najvazniji dio sistema.
Ventila ima nekoliko vrsta, a mogu irnati i termostatsku glavu. Najcesce se
postavljaju sarno na donji prikljucak radijatora pa kadje ventil otvoren, topla voda
kroz jednu produznu cijev procirkulira kroz radijator, kroz isti se ventil vraca
natrag te ide prema slijedecem radijatoru. Kad se ventil zatvori, topla voda cir-
kuJira sarno kroz ventil prema slijedecern ogrjevnom tijelu, a u radijatoru gdje je
ventil zatvoren tada ne kruzi topla voda.
Ovaj se sistem grijanja sve cesce primjenjuje i kod nas, a u nekim je zemljama
na prvom mjestu (SR Njernaeka, SSSR). Kod nas postoji nekoliko proizvodaca
_
U "Montrealu" u Kanadi 16.
rujna(sepiembra) 1987.,24
zemljesvijetaiEEZ potpisale
su Montrealskisporazum0
supsiancama koje razaraju
ozonskisloj.]ugoslavijataj
sporazumjosnijepotpisala.
v
I,'
I
I
II "
\\ 1/
Shema
I
TKM-sistema
s dva
c/rkulacijska
c ~ ~ ~
kruga
Prozoriivratamogubiii
praviponorigubitakaenergi]e.
Ostaklitesvavrataiprozore
u stanu i slubistu zgrade.
ProvjeritedaIisviprozorii
uraia dobro brtue, jertovam
jamci10 postoustedetopline.
Svakiprozoropremite
roletama izavjesama.
Ikulijezaroletetreba
iznutra dobro toplinski
izolirati.
GRIJANJE 59
________SISTEMICENTRALNOGGRIJANJA _
____"______"' ..... montszu.
Montaia
ventila na
radijator.
Postavljanje
radijatora
na zid.
A/at
potreban za
Rezanje cijevi.
Stezna matica i brtveni prsten.
Oznatavanje cijevi.
60 GRlJANJE
I
---
I
____________SISTEMICENTRALNOGGRIJANJA _
Pritezanje stezne matice
-
Spajanje cijevi s venti/om
.
I' ____
~ = ...
Zevrsen insta/acija kojoj nedostaje
samo kutna /etvica
Odmatanje cijevi Savijanje cijevi u kutu Polozene cijev
Princip rada TKM
ventila
opreme za jednocijevno grijanje ("Imos"-Lj ublj ana, "Bagat"-Zadar, "Istra"-Kula,
"Kooperativa't-Garesnica), a poneki rade cak i kompletan proracun sa shemom
spajanjai specifikacijorndijelova("Imos"-Ljubljana, sisternTKM),ako irndostavite
potrebnenacrtei gradevinske podatke.
Pornocu sheme spajanjauz potrebanalatmnogeposlove mozete izvesti sarni.
GRIJANJE 61
- ' -""



________SISTEMICENTRALNOGGRIJANJA _
U Zeneui donesena je posebna
konvencija 0 kontroli i
mjerenju zraka 1979.godine.
Protokol 0 smanjenju 502
donesen je u Helsinkiu 1985.,
no /ugoslavija ga do danas nije
potpisala.
PODNO GRIJANJE
Podnojegrijanje poznato od davnina. Prisjetite se hipokaust sistema. Topli
zrakgrijaojepod isvojutoplinuprenosiou ambijentkuce.Pocetkornstoljecajavlja
se incijativa za ponovno uvodenje ovakvog sistema grijanja. Vee 1930. sistem
podnog grij anj a razvijaju Francuzi. U pocetku to su bili sistemi s celiCnimcijevima
koje su zalivene u beton stvarale poprilicno problema zbogistezanjai korozije.
Sadasnjarazina tehnike grijanja i upotreba plasticnih cijevi ljudska teznja za
komfornijim stanovanjem, krizaenergijei ostale tehnicke rnogucnosti isle suu
prilog podnom grijanjupadanas od toga nemaboljegrjesenja. U girnnastickirn
dvoranama, bazenima, crkvama, staklenicimakao i u obiteljskimkucama cesto
se susrecuplasticne cijevi kojimase izvodi podno grijanje.
OSNOVNE PREDNOSTI
Ustedaenergije. Kakobismose ugodnoosjecali temperaturazrakana visini
(1,7rn) trebaiznositi20T.Da bi se to postiglonuznoje izazvatipravilnoiugodno
kruzenjetoplog, odnosnohladnog zraka.Najvaznija jeprednostpodnoggrijanja
sto se priblizavakrivulji idealnogzarazlikuod radijatorskoggrijanja,pa moze
bitiiza1do2Cnizatemperaturauprostorijiadase ne izgubiosjecajugodnosti.
Bitce ugodnotoplo, a u zoni pri podujosugodnije. Buducida ICnizatempera-
turau prostorijidonosi usteduod priblizno6 postaenergije, naovaj naein moze
se ustedjeti poprilicnoenergije.
Proizvodaci opreme isticu dase ovim sistemom ustedi i do 30 posta energije,
no daljnjaustedavezanajeuz dobrutoplinskuizolacijustoje u vecinislucajeva
nuzno, (osobito za obiteljskekuce u kontinentalnoj zoni),
Ugodnost ambijenta. Kakoje ovo niskotemperaturni rezirngrijanja,rijecje
o sistemu60/50C iIi 55/45T iIi slicno (radijatorskogrijanjeimarezim rada901
70C),zrakne gubimnogovlaznosti,a nemani velikecirkulacijezrakau prosto-
rijipajemikroklimaprostorijevrlougodna.Temperaturapovrsinepodajenajvise
do 30C stojebitnarazlika u odnosu na radijator cija povrsinska temperatura
mozebiti i do maksimalno 90T.Ostaleprednostipodnogsistema su:
Cijevi suplasticnepanekorodiraju.
Vecaje korisnapovrsinaprostorije, nemaproblemasazavjesarnaa ne treba
postavljati ni zastitne ploce sto moze remetiti pravilnu cirkulaciju zrakakod
radij a torskoggrij anj a.
Ovakavse sistemrnozeadaptiratiizaupotrebusunceveenergijeiIi energije
toplinske crpke.
Moze se kombinirati s radijatorima, no u tom slucajutreba adekvatnopre-
racunati podatkepojedinih radijatora narezirn radapodnog grijanja.
Jednostavnose postavlja iu samovskojizvedbiuz dobarproracunipostivanje
uputa proizvodaca.
OSNOVNI NEDOSTACI
Skuplja instalacija. Neki elementi potrebni pri montazi ove instalacije
poskupljuju u odnosu na radijatorsko grijanje. Tu su gradevinski radovi
..., ,.
..
44.4
4'..
--
_- .. .. _-_. . - _ . . ~ _
Svako podno grijanje daje osjecaj
ugodnosti
U odnosu na radijatorsko centra/no
grijanje cirku/acija top/og sobnog zraka
je komfornija
62 GRJ]AN]E
____________SISTEMICENTRALNOOGRIJANJA _
(postavljanjecementnogestriha,nosecamrezaza cijevi islicno).Nuznaje idobra
toplinskaizolacijano tosu pocetneinvesticijekoje seu nekolikogodinavratekroz
ustedu na gorivu, pa je to prije prednost negoli nedostatak. Uostalom dobra
toplinskaizolacijapreporucujeseprigradnjibez obziranasistemgrijanja,jerima
visestrukeprednosti . .
Ogranieenostprimjene.Imasituacijakddtrebaizvestinekedodatnetehnicke
zahvate. Nairne, cijevi se mogu ugraditiu onupovrsinukoja namje naraspola-
ganju.Kadsu gubici toplineveci odmogucnostiugradnjemoguse dodatnougra-
diti radijatori ili povecati izolacijski sloj da se smanji gubitak topline. Npr. u
kupaonici je korisna povrsinarelativno mala, a gubici toplinevrlo veliki,jerje
potrebnavisa temperatura(22 do 24'C), negoli u ostalimprostorijama.
Nuznosttoenogproraeuna.Zbogspecificnostitreba tocno odredititoplinske
gubitke u svakoj prostoriji, proracunati sve elemente podnog grijanja, osobito
obratitipaznjunavrstupodai medicinskofizioloskezahtjeve.Nijesvejednoda li
je pod odkerarnickih plocicai'liparketa,jerto su vrlo razliciti vodici toplinepa
Prikaz podnog grijanja.
16' 20'24'C 16' 20'24'C 16' 20'24'C
Visinska raspodjela temperature u prostoriji
Legenda: 1. idealna raspodjela topllne po vislni prostorije; 2. stvarna raspodjela za
odredeni slstem grljanja; 3. pretoplo; 4. prehladno.
GRIJANJE 65
________SISTEMICENTRALNOGGRIJANJA _
se obicno parket, itison, tepih i sl. izbjegavaju ili se uzimajuu obzir prekoko-
rekcijskihfaktora. Previsoketemperaturepodanisuzdravezbogdizanjaprasine
i poremecenjacirkulaeije kodcovjekapaobicnotemperaturapodane prelazi30C,
a u dnevnomboravkutrebabiti i niza.
U Sofiji je donesen protokol 0
smanjenju emisije NOr 1987.
godine (do 1995. iu emisiju
ireba smanjiti do razine iz
1987.) koji obavezuje na
kontrolu ispusnih. plinova
motornih vozila. Jugoslavija do
danas nije potpisala taj
proiokol.
U svijetuvee postojinizproizvodacaopremezapodnogrijanje.Vecinasistema
zasniva se naplasticnim eijevima (polietilen, polibutilen, polipropilen i sl.) koje
se vezunanosivumrezuizalijevajubetonom.To susistemitvrtki : "TA", "Wirsbo",
"Rehau","Terratherm",,"Velta"i s1.Zanimljivjeprimjertvrtke"Joeo",tzv,JOCO
- SYSTEM, koja izraduje cijevi od plemenitogcelikakoje su uvaljaneu gotove
izolacijske ploce i presvucene aluminijskim limom. Ovakav sistem ima nekih
prednosti. Najzanirnljiviji prirnjer sirokih mogucnosti upotrebe dobro izabrane
cijevijeniz eijeviod sintetickogelastomeratvrtke"Solaroll"iz SAD.Tevrloela-
sticneerneeijevi, jednostavnose polazui montiraju, a takvih susvojstavadase
moguiskoristiticaki zakolektoresunceveenergije. UJugoslavijisistemepodnog
grijanjaspolipropilenskimeijevimaproizvodeimontiraju"Totra"-Ljubljanai ''1'0-
PO"-Novi Sad, asumrezanirn polietilenom"RE"-Maribori ''1'rgoterm"-Zagreb.
TOPLINSKO IZOLACIJSKI UVJETI
Prvi osnovni uvjet dabiste mogli postaviti podno grijanjejedobra toplinska
izolacija.
Vecina proizvodacaove opremejasnoi precizno definiragranicnekoefieijente
prijelaza topline te za dobivanje tih vrijednosti daje strukture zidova i podova.
Vrijednosti maksimalno dopustenih koefieijenata prolaza topline suslijedeca:
Vanjski zid
K =0,46 W/m
2
hoK
Pod na zemlji odnosno strop premanegrijanom potkrovJju
K =0,35 W/m2h OK
Staklene povrsine
K =2,00W/m
2h
oK
Dabiste zadovoljili ove vrijednosti treba uciniti slijedece:
Vanjski zid
Akojeod supljeopekei li betonskihbloketatreba izolaeijuod minimalno6 do
10 em stiropora,mineralneiii staklene vune, poliuretanai s1.
Vanjskizid od drukcijeggradevinskogmaterijala u vecini slucajevatreba jos
deblji,sloj izolacijestodakakoovisi0 strukturizidaodnosno0 toplinskojvodljivosti
pojedinih elemenatazida
Podovi i stropovi - ovisno 0 strukturipoda iii stropakoji mogubitirazliciti,
a obicnosuistiili nestoboljinegolizidovi,nuzanjesloj toplinskeizolacijeu vecini
slucajeva oko 6 do 10 em
Stakl ene povrsine- morajubiti svakako od dvoslojne iii troslojne staklene
izolaeije,odnosnotzv.termopan-stakla.Sveostalekombinacijene pruzajudovoljnu
toplinskuzastitu.Nuzno jedaprozorskoil i staklonavratimacdlicnonalijeze na
okvirkakobi se toplinski gubiei naventilaeiji sveli na minimum.
Dakle, dobra toplinskaizolaeijajevrlo vazan uvjet, no ova se investieija(bez
obzira 0 kojem se sistemu grijanja radi) vrlo brzo amortizira kroz smanjenje
izdatakaza gorivo. Zatoovajizdataknijenedostatakpodnoggrijanja,jer u doba
stednje energije eaki zakon propisuje obavezno tzv. povecanu toplinsku zastitu
kucapase cinidajepodnogrijanjedobroi zatostonastjeradaprovedemodobru
toplinsku izolaeiju.
Osnovni cilj ovih uvjetajeda se gubici topline u kuci svedu natumjeru da
ih ugradenainstalaeijapodnoggrijanjamoze pokritii u najhladnijim danima, s
obzirom naogranicenjetemperaturei raspolozivepodnepovrsine,Jasno, sistem
podnoggrijanja moci ce zagrijatii prostorijekoje nernaju tako dobru toplinsku
izolaciju,ali tadacerezirn radasistemabitivisiod dopustenog,a podnetempera-
tureviseoduobicajenihi propisimastrukedozvoljenih,stomozeizazvatinezeljene
posljediee.
POLAGANJE CIjEVI I MONTAZA
Najprijetrebazavrsitisvezidarskei instalaterskeradove.Jasno,trebavoditi
racunadase vrataugradujumaloviseza debljinuslojapodnoggrijanja.Istotake
vazno je da u kupaoniei i na ostalim mjestima bude gotova sva vodovodna i
kanalizacijskainstalaeija, te dapodni izljevi- sifoni i ostalipodni prikljucci (za
66 GRIJANJE
--
_ _ _ _____ ____SISTEMICENTRALNOGGRIJANJA _
kadu,skoljkuis1.) budunaon oj vi sinigdjecebi t ibuducagornj a r azin a poda .Kada
se podno grijanjejednompostavi,ne srn ije se vi se diratinikopa t i po pod u kako
se nebi ostetile cijevi i betonsko-izolacijski sloj .
Prije polaganja cijevi betonsk u podlogut r eba izravnati i dobr o oci st it i, bo cne
zidoveu visini poda toplinskii zolir a t i , stospr eca va dodirt oplog bet on skog sloja
shladnijimvanjskimzidom.Obicnose izrezestiropor sirine8,5do] 2em i deblj ine
10 mm te postavi uz rub prostor ije kod vanj sk ih zidova . Tada se polaze podna
izolacija. Ukoliko radite s plocama de blj in e 1 em, a t r eba ya m deblj in a 2 em, ploce
trebaslagatitakodase rubovipokr ivaj u.Nakont ogaprekoizol acijepolozit eplas-
ticnu foliju debljine 0,02 mm od PE-mat erijala ili neku drugu parnubranu. Fo-
lija se mora na rubovima prekr ivati bare m 15 em. Nakon fol ij e postavi te arrna -
turnu mrezu, koje treba na rubu privezat ijednu uz d r ugu tankom zicom take da
se ne rnicu i da cine cjelinu. 'I' ek tada polazite pl a s t icne cij evi. Po cn it e od
razdjeljivaca. Mjedenom spojni com pr icvrst it e je za ve nti l na razdj elj iva cu.
Spajanje eijevi ovim spojnieama vrIo j e vazno pa treba postupi t i po upu t a ma
dobavljaca opreme.
Kod podnog grijanja uvijek se prvo na
pod polate izolacija i parna brana.
Zatim nosiva mreta za cijevi.
Ovakvim spajanj em osigurali smo vodonepropus t a n spoj cij evi 5 vent.ilorn
odnosno r azdjeljivacern . Sam razdj elj ivac i sabirnik posta vljaju se na pogodno
mjesto negdje u sredini st a na t ako da s u uvij ek pristupacni, pa se mogu
jednostavno kontrolirati i podesavati.
Kad so pricvrst i pocetak eijevi, kotr lj ajte kolut i pricvrscuj t o cijev za arma-
turu pomocu obujmiea, u skladu s proj ektom. Jasnoj e da gusce'polaga nj e eij evi
dajevisetoplinepo cctvorriommetrupovr sinepoda . Pot r ebnaduzinu cij eviovisno
o razmaku iznosi:
Bcm
10 em
125em
15 em
20 em
Cije vi se prlcvrste
prema prorecunu.
Jugoslavija je jedna od rijetkih
zemalja svijeta gdje je
bezolovni benzin skuplji od
obiiinog,
";'; "
':'{ I'"
ll\;

>:.:.::::;:;:-::.::::.::.....;.:.
Prije ogrjevne sezone
zatvorite sve ventilacijske
otvore.
GRIJANJE 67
U plinou ima se nakon
izgaranjapojavljujei ugljicni
monoksid kojijeotrouanza
liude, nonesteti uegetacijiniii
gradeui nski m objektima.
Postoje i gotove podne
ploce.
Polalu se lagano i brzo.
Dane duzirie odnose se na cis t u povrsin u poda , a treba j os dodati i duzinu eijevi
do r azdjeljivaca i s abirn ika . Cij evi se pol a zu najcesc e u obli k u spiral a. Najcesci
j e r azmak mec1u eij evima (po loze n ima u spir a lu) 15 em st o zna ci d a j e pri pola-
ganj u spi r a le r azmak eij evi 30 em. Tek ka d se iz s redi ne s pir a le vraca mo natrag
na obod vi dimo daj ednim kolutom (100 m) mozerno podmi riti pr iblizno 15 rn? podn e
povrsine. Za vece povrsine potrebno j e r azvit i jo s j edan kolut iIi spaj a ti eijev na
cijev.
Vaz no je napomenuti da proi zvodac polipropilenskih eij evi dozvoljava najmanji
r adijus zakrivlj enja 15 em. To se odnosi na eij evi u prostoru gdj e j e tempe r atura
vi sa od 20 C. Pri nizim t eperaturama cijev treba zagrij ati, bil o d a ih is pu nite
t opl om vodom ili zagrij a vate toplim zrakom iz fen a od no s no kalorifera. Cij evi se
ne s mij u za grij avati direktno ot voren i m plamenom.
Za manj e r a zmake eij evi potreban j e i ma nji rad ijus zak r ivljenost i od 15 em
(raz mak eij evi 30 em). Za t o p roizvcdac nudi tvor n ick i izra de ne petlj e koje treba
zava riti na cij ev s dva dv ostruka nagl avka .
Kod poli etil en skih (um reza ni poli et.il en) cijevi mogu se posti ci i m anj i radijusi
zak r ivljenos ti, a i eijevi s u mn ogo clasticni je.
Kad se poloze svi krugovi i cijevi spoje na razdj eljivacu i sabi rriiku treba napra-
viti tzv , hladnu probu. Cijevi se napune vod om pod tlakom od 6 bara i ispi tuju se
24 sata. Ako priti sak ne padri e, znak je da j e s is te m vodori epropustan, pa moze te
Spajaju se eiektricnim rucnim aparatom
za polifuzijsko zavarivanje (280 C).
Kod polipropilenskih cijevi TOTRA
pomocudvostrukih naglavaka mogu se
spajati i cijevi.
68GRIJANJE
SISTEMICENTRALNOGGRIJANJA-- _
Sve cijevisu potozenei spojenena
razdje/jivac i sabirnik. Zstlmslijediispitivanje tj. h/adnaproba.
nastaviti s radovima. Pri zalijevanju betonom cijevi ostaju pod tlakom vode. Za
mijesanje betona upotrijebite rijecni sljunak granulacije najvise 4 mm. Kod ovih
radova valja paziti da ne ostetite cijev, pa nabavite kolica s gumenim kotaCima i
vozite ih po dasci polozenoj preko cijevi. Debljina sloja betona ovisi 0 vrsti gornje
podloge poda te na kraju struktura gotovog podnog grijanja izgleda kako je pri-
kazano na ilustraciji.
Sloj se treba susiti sto duze, do 28 dana, a nakon toga grijanje treba pustati
polagano u redovan rad tj. temperaturu vode podizati za priblizno lO'C dnevno.
Betonu se mogu dodati razni aditivi za sporo stvrdnjavanje. Glavno je da se
beton sporo susi i da se polako stvrdnjava te da nigdje ne popuca plivajuca ploha.
/ Kerarnickeplodcs
/r Praduinimort
cijevo17/13
Toplinskaizolacijavanjskog zida
eijeva20/6
jemin.debljine10em
(;Nosecamreiacijevi
. "':' ''::- ''=!.--- ---==- - -
}
" 9- '
.' /
. . \.. .- .- --
. .'
:' o' \ \l ,
., /. i-
, I .
/ . ; . v"-.. e -=------- 11;;
... Do0 '. ',I ' , ; "
, DC> ' ' . . 0
I _ 1\ ("::--.-> 'Jj'\
.'. / I:' _ , (; D Lj
(I
<"JO" " I ' I
.. oJ ( - ). ( 0, ) . _ ' 0 '-' _.
/ " ,,_ ,:.,: <J, ., Armiranobelonska
/ / _ konstrukcija
/[ Betonkvalitele MB35
Na sjevernoj sirani slana iii
Debljlnasloja:min. 4em,k?dkeramike,kamena,
kuce planiraiie manje siaklenin
betonskihploca,PVCpodlSI.
min.6em kod tepiha,
poursina.
w
Toplinskaizolaeiia tapisona, parketai51.
( okipor, pora/en,polislirol, 'I:::::::! !::(1():L:lli\];ill;;
lervol,lendapori51. )
Strukturapoda
min. = 30mmkodpoda nazemlji '
kodgotovog min.=20 mmkod kalaiznadgrijanihprastorija
podnoggrijanja. '--------------- -'-'
GRIJANJE 69
- SISTEMI CENTRALNOG GRlJANJA _
Zbog velike potrosnie fosilnih
goriva iz dana u dan sve je ueci
udio ugljicnog dioksida u
atmosferi.

m ..
Pri dodavanju aditiva treba provjeriti da l i su agresivni za cijevi podnog grijanja,
Ponekad se velika povrsina (dnevni boravak il i sl. ) gdj e je izvedeno nekoliko
cijevnih zrnij a (krugova podnog grijanja) lij eva betonom u dva i Ii vise navr at a. Tada
ploce treba odijeliti manjim dilatacijskim fugama (jasno, po duzoj st r a ni ci pros-
torije) pa se velika ploha pretvara u nekoliko manjih. Svaka od t ih ploha - pli-
vajuci pod - moze se u sezoni grijanja slobodno istezati - dilatirati , pa se pri vecim
povrsinama 0 tome obavezno mora voditi br iga . Podno grijanje j e za pravo topli
plivajuci pod kojemu se mora ornoguciti disa nj e u sezoni grijanja.
Nakon polaganja cijevi gotovog poda r azdjelji va c se pov ezuje s kot lovni com gdje
se nalazi kotao i ekspanzijska posuda, eirkulacij ska oprema i sve ostalo. Za podno
grijanje nuzno je ugraditi sistem aut oma t ske r egulaeij e i to potpune. Buduci da
je rijec 0 ni skotemperaturnom rezimu pr ograma t or treba podesit i tako da pri
minimalnoj vanjskoj projektnoj tempera t ur i (obicno je to za nase kont i nent al ne
krajeve -IS' do -IS'C) temperatura u pol aznom vodu ne bude vi sa od 50' (60 ') C.
I pri ovom naeinu grijanja treba balansi rat i sis t em dok se ne post igne zelj ena
temperatura u prostorij ama. Sist emi podnog grij anj a vrl o su i ner t ni pa se ne pre-
porucuje cest.o iskljucivanj e niti rad sa sn izani m nocnirn t emper at ura ma.
ELEKTRICNO PODNO GRIJANJE
Premda je elektricna struja danas najskuplji energent , ne mozerno za obi ci taj
si gurno najj ednostavniji naci n podnog grij a nj a . U pogledu ula ganja sv akako je
najpovoljn ij i, jer ot pa daju kornpletni troskovi ko t lovnie e sa spr emnikom gor iva,
kotlom, plamenik om i ostalom opremom, ukljucujuci i potreba n prost or za nj ih .
Uzirnaj uc i u obz ir da j e podno gr ij anj e opcenit o najekonorni cniji sist ern gri j anj a,
u izvjesni m slucajevima i primjena naj skuplj eg energen ta u najekonomicnijern
sistemu rnoze se poka zat i kao rjesenj e koje se isplati . Na pr imj er , ako j e r ijec 0
poslovni m pr ost ori j ama i pri rodi posla gdje se t roskovi grij anja na indirektan nacin
mogu za ra cunati kor isniku usluge, a u fa zi u laga nj a su t r oskovi iii r a spcl ozivi
prostor ograniceni, Takoder, is pla ti se a naliza da Ii j e raspolczi v novae bolj e uloziti
u kotlovsko post r oj enj e, uz irnajuci u obzir i troskove njegova cdrzavanj a u toku
eksploataeij e, ili u poboljsanje toplinske izol aeij e prostorij a , st o i el ektricno podno
grijanje moze uciniti ek on ornicnirn. Na kr aj u, elektricno podn o grij a nj e rnoze biti
pravo rjesenje kao kombiriacija s nekirn drugi m sistemom iii al t ernati vni izvor
topline. Ne treba sm et nut i s uma, osobi to pri a daptaeiji i novogradnj i, da se vee
zapaza tendeneij a izjedriacavanja eije na svih en ergenata po j edi nici snage (po
kilovatu ener gij e). U SR Nj ernackoj su se prij e de setak i vis e godina, mogle vidj et i
i ovakve reklame: "El ektricna energija nij e t a ko sk upa kao sto se mi sli ".
Postoje raz.l i cit i sisterni podnog grij anja elektri cnorn st r uj om, a princip j e u
osnovi uvij ek ist i. Grij aca tijela isporucuju se kao mreza ili folij a s ugradenim
'-- --'
Mrelastl
podnl
etektrtcn!
grijacl tvr tke
ITT.
70GRIJANJE
_______ _____ SISTEMICENTRALNOGGRIJANJA _
alektricnirn ot porornkoj iprolazomelektricnestrujeproizvodi toplinu. Takvamreza
ili folijaugraduje se u plivaj uci pod i pr iklj ucuj e namrezu. I toj e sve.
Dakako, pr iizvodenju elekt r icne in s talacij e trebapazitidase dimenzioniraza
izracunanu pot rosnj u,uostalomkao i u slucajubilokojevrsteelektricnihtrcsi la .
Podnose grij anj eobicnoprikljucujena strujnikrug prostorije,a ako j e povrsina
veca dobr o j eda se podijeli u barem dva st r uj nakruga,kakobi ste se u slucaju
ispadanjaj ednoga mogli provizor no i r educiranogrijati preko drugoga . Postoji i
mogucnost r egu lacij e temperat ure svakog poj edinacnog kruga, sto iskljucuje
nezelj ene efektekoj ibi mogli umanjiti pr ednosti sistemapodnoggrijanja.
Kaouvij ek i svugdj e, odluku mor a don ije t i stanar , odn osn o inves t itor , a svrha
ovog pri kaza j e da ukaze na probleme, prednosti i
nedost atkeodredenogsistema.Prednosti su ocigledne:
cista i j ednostavna izvedba i regulacija, jedan od
najprikladnij ih nacina zagr ij ava nj a ,odsutnost ili bar
min imum odrz avanja i najmanj i opseg instalacije,
odnosno ba lastnog, posredujuceg dijela postrojenja
(kot lovnica), Kao nedo statke osi rn cijene energenta,
t reba uz eti u r azmat r anj ei trajnosttakvihogrjevnih
tij ela, j er troskovi zamj en e, s obzirom na nacin
ugradnj e koji j e prakti dki identican s topl ovodnim
podnim grijanjem, mogu bitiznacajni, Najvecu paznju
t reba posvetiti garancijama proizvodaca, a usput, bez
obzira na garancij e, sazna t i stvarne reference,
odnosno koliko su t e gar ancij e pouzdane.
Elektricni grijac u foliji ELPAN-TERMOTLAK,
kod na s se proizvodi u 'l'rzinu pokraj Lj ublj ane, a u
raznimvarijantamaproizvodi se iu nekimzemlj ama
Evrope.
UgljicnidioksidCO
2
stvara
tzv.efektstaklenika,jertaj
plin propustakraikoualne
suneevezrake,anocu sprecaoa
emiliranjeloplineusuprolnom
smjeru.
Elektrlcn! grijac u toli]! -
sistem ELPAN-
TERMOTLAK.
Kako bl sprijeclli dlfuziju
kisika, proizvoc1acl cijevi i
podnog grljanja prolzvode
cljevi s vl sestojnim
neprobojnlm omotscem.
GRiJANJE 71
________SISTEMICENTRALNOGGRIJANJA _
Efektstaklenikaizaziva
globalno pouisenjetemperature
zraka,moraitlakojeizaziua
znacaineklimatskepromjene
nacijelojplaneti.
Dvostrukostaklou
prozorskomkrilujei duostruko
boljastednjatopline.
Sistem je vrlo jednostavan. Sastoji se od folije sirine 45 cm koja u sebi ima
ugradenupolistirenskumrezukojaje vedic elektricne struje i odaje toplinu.
Narazmakuod 33 cm u foliji se nalaze dva bakrenavodica nakoje se dovodi
elektricnaenergija.Kakosuoni narubupolistirenskernrezekojau sebiimarastvor
- sloj vodljivza elektricnuenergiju- moze se mijenjatiotporodnosno vodljivost,
Ta je folija zapravo elektrootporni grijac. Sistem je doista jednostavan i vrlo
primjenljivjerse razlicitimosobinamatogvodljivogslojaizrnedudvavodicamoze
posticiirazl icitavodljivost,a samimtimeirazl icitoodavanjetoplinekojese krece
od 45do 115W po metrufolije.To ujednozriaci da se rnoze posticitoplina od 100
do 250W/m2. U vecini slucajevatoplinski gubici suispod tih vrijednosti,a kako
se moze regulirati i sobna temperatura gornje povrsine poda ovaj je sistern
primjenljivu svirn uvjetima.
PODNO GRIJANJE- DA ILlNE
Difuzijakisika.Nizeksperimenatapokazaojedakrozstijenkucijevi, akoje
izradenaod raznih plasticnihmaterijala,kaopolietilen,polipropilen,polibutilen
i slicno,krozodredenovrijemeprodirekisik.Takoinfiltriranikisik,kojegkolicina
ovisi0 tlaku, povrsinicijevi,gustocistijenkecijeviislicno,uzrokujeproceskorozije
na metalnim dijelovirna sistema. To znaci daje sistem cijevi siguran, alijezato
nametalnimdijelovima(kotao,ventilii sl.) proceskorozijeintenzivniji,pase stvara
i visetaloga.Zasadnema pouzdanih podataka,koji bi ukazali kolikabi stetana
tajnacinnastala,pa opcenitoprevladavamisljenjeda za uobicajenesistemepodnog
grijanja u obiteljskirn kucama nema opasnosti i da ne treba poduzimati neke
zahvate. Za vece se zgrade moze izvesti indirektan sistemili u sistempogonske
vodedodavatiinhibitore(kemijskispojevikoji nasebevezukisikiz pogonskevode)
pa na taj nacin nema slobodnog kisika, a niti k crczije. Zasad ne postoji dokazana
evidentiranastetaod difuzijekisika, pa s vremenomi tabojazan polakonestaje.
No, proizvodaci su, vee nakon prvih diskusija 0 toj temi, vrlo efikasrio sprijecili
mogucnostidifudiranjakisika,zastitivsicijevviseslojnirnornotacemsneprobojnim
slojem(folijai slicno)koji sprecavaprodorkisika .Zacijelosutakvecijeviskuplje,
ali izbjegava se bilo kakvabojazan.
DA LIjEPODNO GRljANjESTETNO ZA ZDRAVLjE
Smatrase da se podno grijanje po svojim karakteristikama priblizava ideal-
nom. No, ovaj sistern u odnosu na ostale ima dva nedostatka:
zboguzgoriskog cirkuliranja zraka poda dize se prasina
tople podne povrsine protuprirodno djeluju nakardiovaskularni sistem.
Dakako, i ostali sisterni grijanja irnaju svoje nedostatke, ali kod ispravno
projektiranogiizvedenogsistemapodnoggrijanjaove senegativnostimoguizbjeci.
Podno se grijanje ugraduje u podne povrsirie koje su ogranicenog sadrzaja i ve-
licine, pa sarnim tim tupostoje lirniti . Dakle, akoje objektdobro tcplinski izoli-
ran, a to je uvjetza instalacijupodnoggrijanja, tadajeduzina i razmak cijevi u
podutakavdase postujeosnovniuvjetda temperaturapodane prijede2TC.Tada
podnetemperaturenisuvisoke,ne dizese prasinanibtoplipodutjecenakrvotok.
Cak, dapace, mnogi koji su se tuzili na hladne noge i neugodan osjecaj daje u
kuci prohladno,kod sistemapodnoggrijanjaosjecajuse mnogo ugodnije. Pritom
jesobnatemperatura redovno za dva do tri stupnjaniza, a utrosakenergijei do
30 posta manji.
Dakle, najvaznije je dobro izolirati objekt i postivati pravila da se izbjegnu
negativni efekti jer se sistem podnog grijanja po efikasnosti, komforu i ekon-
ornicnosti svrstava naprvo mjesto.
ANKETA 0 PODNOM GRIJANJU
Jednastrucna organizacija u SRNjernackoj napravilajesirokuanketumedu
korisnicima, proizvodacima,trgovcima,projektantima,izvodacimaiostalimakoji
su se susreli s tim sistemomgrijanja. Odgovori suzanimljivi paih prenosimo u
skracenorn obliku.
1.KOMFOR
Dali jepodno grijanje ispunilo vasaocekivanja u pogledu ugodnosti?
95%- da, potpuno
2% - nije zadovoljno
3% - nemamislje nja
: . IT
p
. TF

:t .
. ,,;;

,
...
. S

E
72 GRIJANJE
_ _ __________SISTEMICENTRALNOGGRUANJA _
2.TEMPERATURAPODA
Kakavjevasosjecaj u odnosu napovisenu temperaturupoda?
91% - vrlo ugodan
4% - temperaturapodajeprevisoka
4% - temperaturapodajepreniska
1% - nema misljenja
3.PREPORUKA
Da Ii biste i drugima preporucili podno grijanje?
92% - da
2%- ne
6%- nema misljenja
4.TROSKOVIGRIJANJA
Kakoprocjenjujete svoje troskove grijanja?
85% - vrlo niskirn
8 - visokim
7%- nemamisljenja
5.SOBNATEMPERATURA
ZnateIidajekodpodnoggrijanjasobnatemperatura za 2'C nizanegolikod
radijatorskoggrijanja?
89% - da
8% - ne
3% neopredijeljeno
6.0DNOSI
SmatrateIidaseklasicnoradijatorskogrijanjesrezimomrada90170'Cmoze
preporuciti?
27% -da
70,5% - ne
2,5%- nemarnisljenja
7. ClJEVI
Koje cijevi preporucujete zasistempodnoggrijanja?
88% - polietilenske, polipropilenske i sl.
11% - bakrenecijevi
1%- obicnezeljezne cijevi
8.SISTEM
Koji sistem grijanja preporucujete?
(Odgovori subili predlozeni u visevarijanti- poznati sistemi grijanja)
65% - podno grijanje
27,5% - radijatorsko 60/50'C
7,5 %- radijatorsko 90170'C
9.BUDUCNOSTNISKOTEMPERATURNIHKOTLOVA
Kakvo znacenje pridajete niskotemperaturnimkotlovima?
88% - veliko
11% - srednje
1%- nikakvo
Ako se podvostruCi udio CO
2
-
doci Ce do porasta srednje
godisnje temperature Zemlje za
1,5 do 4,5C, sto ce izazuati
topljenjegolemih ledenih masa
na polovima. Osim toga razina
mora podigla bi se za oko0,5
metara.

"'**
::-" .:.;::


.



::. '?,o) 1
... .. . '" :.
ik':' 1";i i:is .* \4
-
Termoizoiirajuca stakla
zadriauaiu vise topline.
GRIJANJE 73
6
PRIBLIZANPRORACUN
GUBITAKA TOPLINE
Vanjske (zimske)
projektne temperature u
Jugoslaviji
SOSNA I HERCEGOVINA
.:.:.:.:.:.;.:.;.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:-: .:.;.;.:.; .:.:.:.;.:.:.;.;.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:. :.:.
Banja Luka -20
Bosanski Brod -18
Bihac -21
Bijelo Polje -10
Bilece -16
Bijeljina -18
Bjelasnica -24
Bosanski Novi -18
Bosanska Grad lska -18
Bosanska Krupa -20
Bosanska Dub ica -20
Brcko -18
Bugojno -20
Viseqrad -17
Gacko -21
Glarnoc -18
Corazde -18
Titov Drvar -21
Doboj -20
Duvno -16
Zenica -16
Jablanica -15
Jajce -17
Kiseljak -18
l.jubuski -6
Mostar -6
Nevesinje -18
Orasje -20
Prozor -16
Prijedor -20
Sarajevo -16
Sanski Most -18
Sokolac -18
Travnik -21
Tuzla -17
Trebinje -6
Foca 18
Han Pijesak -20
Capljina I -6
CRNA GORA
.....;.:.:.:.:.:.:.:.:;...:.:.:.:.:.::::::: :.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:":::::::::::::::::::::::::::::::::::::
Bar -2
Bijelo Polje -17
Budva -1
Virpazar -6
Danilovgrad -12
Ivangrad -18
Kotor -6
Kolasin -20
Mratinje -18
Milocer -4
Mojkovac -18
Niksic - 12
Pljevlja -19
Onaj tko nije studirao termodinamiku i ostaJe discipline ove znanosti zai sta
ne moze izracunati toplinske gubitke neke prostorije. Kako bismo vam ipak
ornogucili da barem priblizno odredite vrijednosti toplinskih gubitaka prostorije
i tako priblizno odredite potreban broj clanaka nekog ogrjevnog tijela (radijatora),
navodimo jedan primjer prihliznog proracuna koji ce vam pomoci da dodete do
podataka najslicnijih onima do kojih bi dosao strucnjak za grijanje. Ovim
primjerom zelimo pomoci da pri nabavi opreme ne kupujete nepotrebne nizove
radijatorskih clanaka i ne trosite gomiJu novca na pretjeranu izolaciju. Uzeli smo
u obzir i danasnje stanje gradnje objekata, ali i uobicajene izolacijske materijale
koji se pritom primjenjuju. U mnogim prirucnicima 0 grijanju naci cete jednostavne
savjete za razne slucajeve, ali ne i upute za proracun grijanja u slucaju kad su
svi vanjski zidovi dobro izolirani.
UKUP I TOPLINSKI GUm CI SU
Q
u
= P X K] x x (W)
pri cernu je
P =povrsina prostorije za koju se racunaju toplinski gubici uz pretpostavljenu
prosjecnu visinu prostorije od 2,6 m.
U slucaju da se visina prostorije razlikuj e od pretpostavljene, prirnjenjuju se
slijedece vr ij ednos t i:
p =P stv. x 0,8 (visina ispod 2,4 m)
P =p
st v
. x 1,0 (visina 2,4 - 2,7 m)
P =Pstv. x 1,2 (visina 2,7 - 3,2 m)
12'e
-ie-c
24'e
Srednje vrijednosti najnlzih
godlsnjihterreeratura u zoni
,i I '
I I
Zagro

OZNAKA
E3Gradevinska klimatska zona I
D Gradevinska kllmatska zona II
ITITIIIIill Gradevinska klimatska zona III
Klimatska karla
Jugoslavije JUS U.J 5.600.
GRIJANJE 75
________PRIBLIZANPRORACUNGUBITAKATOPLINE _
m
Tennlck! i top lin ski
podaci za
lijevanoa/uminijski
radijator L/POV/CA tip
SE-5DD S.
TIP
SE-500S
A B C
mm
60
0
mm mm mm
600 500 75
Teiina
clanka
kg
1.40
Sadriajvade
uclanku
I
0.40
Ogrijevna
povrsina
m
2
/cl.
0.38
Taplinski
ucinak
clanka
W
129
.,
sr:
TaplinskiucinakuW/cl zatapluvodusa
.>(. E N E
"8 '"
",- Tm = 80 Ci pri temperaturi prostorauC >
.s c llCi
.<if
;u
'"
c '"
> c
"'.:!.
'" c
CD '"


e
OJ 24 20 22 10 12 15 18 5
0 co
117 143 129 124 0,40 1,40 175 159 153 135 1 0,38 60
234 258 248 2,80 318 306 206 270 2 120 0,76 0,80 350
351 429 405 387 372 1,14 1,20 4,20 525 477 459 3 180
468 496 612 542 516 4 240 1,52 1,60 5,60 700 636 540
585 645 620 875 765 715 675 1,90 2,00 795 5 300 7.00
702 774 744 858 2,28 2,40 8,40 1050 945 918 810 360 6
819 1071 1001 945 903 868 420 2,66 2,80 9,80 1225 1113 7
936 1224 1144 1032 992 3,04 3,20 11,20 1400 1272 1080 480 8
1053 1161 1116 12,60 1575 1431 1377 1287 1215 3,42 3,60 9 540
1170 1240 4,00 14,00 1590 1530 1430 1350
I
1290 10 3,80 1750 600
1287 1419 1364 1573 1485 4,18 4,40 15,40 1925 1749 1683 11 660
16,80 f-l2100 1404 1548 1488 1716 1620 4,56 4,80 1908 1836 12 720
1521 1677 1612 1859 1755 4,94 5,20 18,20 2275 2067 1989 13 780
1736 1638 5,32 19,60 2142 2002 1890
I
1806 14 840 5,60 2450 2226
1800 1755 2145 2025
I
1935 5,70 6,00 21,00 2625 2385 2295 900 15
1872 1984 2064 6,08 6,40 22,40 2544 2448 2288 2160 960 2800 16
l>lB>I 2431 2295 2193 6,46 6,80 23,80 2975 2703 2601 17 1020
2106 2322 2232 3150 2754 2574 2430 18 1080 6,84 7,20 25,20 2862
2451 2356 2223 2717 1140 7,60 26,60 3325 3021 2907 2565 19 7.22
2480 2340 2580 7,60 8,00 3500 3180 3060 2860 2700 20 1200 28,00
2709 3213 2835 21 1260 7,98 8,40 29,40 3675 3339 3003
2574 3146 2970 2838 2728 8,80 30,80 3850 3498 3366 22 1320 8.36
2852 2691 3105 2907 8,74 9,20 32,20 3657 3519 3289 23 1380 4025
2808 2976 4200 3240 3096 24 1440 33,60 3816 3672 3432 9.12 9.60
2925 3225 J1UU 9,50 10,00 4375 3975 3825 3575 3375 25 1500 35,00
3042 3354 3224 4134 3510 9,88 10,40 36,40 4550 3978 3718 26 1560
3483 :310>1 :334B 10,26 10,80 37,80 4725 4293 4131 3645 27 1620
3276 3612 3472 4004 3780 11,20 39,20 4900 4452 4284 28 1680 10.64
3393 4147 3915 3741 3596 1740 11,02 11,60 40,60 5075 4611 4437 29
3510 4290 4050 3870 3720 1800 11,40 12,00 42,00 5250 4770 4590 30
76 GRIJANJE
________PRIBLIZANPRORACUNGUBITAKATOPLINE _
K
1
koeficijentgubitakatopline
Tojenajvaznijielementproracunaitrebaga pazljivoodreditinaslijedecinacin:
Za debljinuzida od opeke 25 em i
6em(ili vise)toplinskeizolaeijeu vanjskomzidu (stiropor,tervol,toplinska
fasada) 50
3do6em toplinskeizolaeijeu vanjskomzidu(t oplinskafasada) 70
do 3 em toplinske izolaeije u fasadi , odnosno do 6 em toplinske zbuke na
vanjskorn zidu 90
zid bez ikakvetoplinskeizolaeije (sarno obicna zbuka) 110
Za debljinuzidaodopeke15 em,ali bez ikakvetoplinskeizolaeije 130
POSEBNI DODACI
ako je jedan zid prostorije okrenutprema sjeveru + 15
ako je susjednaprostorija negrijana + 5
ako prostorija za koju radimo proraeun imabalkon + 15
ako prostorija ima izuzetno velike staklene povrsine iIi sarno jednostruke
prozore + 15
ako jevolumen prostorije:
a) iznad 200 m" + 10
b) iznad 400 rn" + 20
Koefieijent KJ.. predstavlja, dakle zbroj "prvog" podatka i nekih "dodataka".
K 2'klimatski koef icij en t
Taj koefieijentovisi 0 lokaeijiobjektaukojemsenalazi"nasa"prostorija.Pritom
Vanjske(zlrnske)
projektnetemperatureu
Jugoslaviji
Risan -6
Sveti Stefan -4
Sutomore -4
Titograd -5
Tivat -6
Ulcinj -4
Herceg Novi - 1
Cetinje -13
SlOVENIJA

Ajdovscina -9
Bled -15
Bohinjsko jezero
(St. Puzina) -21
Bovee -15
Vrhnika -21
Golnik -15
GornjiGrad -18
Gorica -9
Dravograd -18
Dornna Kocni -18
Ilirska Bistrica -15
Izola -8
Shema spajanja insta/acije
centra/nag grijanja. 8 sa
5 5b
i

0
0
8
0

III
"I'
III
r- -
810
1200 1000
2280112' - ----- -- - - ---
8 ' 8 - pad3cl1oo 1
28a!-1!2' i i
o I 0 I
8

<Xl
12
I
I
112' :
I
I
I
I
8

'"
11-10
24
,--_-rr-,
8

<Xl
16
23
214C
2'1 21
I I
I :
I
Lz13
--- .
8

s
oil
KAT
970
1430 " 1; :1
I Ii
02 T__ L 01 :!
. . . _ _ 1 __ _1..5.1-1O.1E:.
PRIlEMLJE
p,iii 3a1cii ---- - --'In- 143O\'
clll'Odgorwa VARFlEX M oJ,) 1-'- ' - , [ .
'i7 Cu qev 2.010.1 !p3Ol1/3 . R5!4' '1 j_ ____-_._.t10 n321
r;: r-- n c\. :f.. ), .R3VCOT.
r-"''-'''''-=-?---.
usiSlla kO&1ra
U I I
_ ;r.7 I q ,
Ilopol'Oltil-'--' ')R5/4'4 ! l.. JT J N'IY\1'EN"
iAiniplamel1lk kolaO 19479514' RP4A 2512 I " . . . . .
wasl\1u'" ,J. I PEI.t 115 i .S't\radiJaklrsl<i'tll/lbiIlXl9iMke
.' TVT 0514 ,;; _._ ,-'_ . _. sudllTlel1llJeoll2'!ON 151
WL214 A (21t43kwl . 'S,Kiat' (ON32) / -\0025,61
!:2; RL25-S'----/ '-7"-'
PODRUM
GRIJANJE 77
________PRIBLIZAN PRORACUNGUBITAKATOPLI NE _
Vanjske (zlrnska)
proje ktne temperature u
Jugoslaviji
Jeruzalem -18
Jesenice -18
Jezersko -21
Kamnik -18
Kocsv]e -24
Kopar -6
Kranjska Gora -21
Kredarica -24
Lesce -18
Ljubljana-Beziqrad -18
Mar ibor-Tezno -18
Murska Sobot a -21
NovaGorica -9
Novo Mesto -21
Postojna -18
Ptuj -21
Radgona - 18
Rade ce kod Zidanog mosta
-18
Hatece-Planlca -21
Roqaska Slatina -18
Ravne na Koroskem -21
Hibnicka Koca na Pohorju -
21
Rudno Polje -21
Siovenske Konjice -18
Titovo Velenje -21
Tolmin -12
Trbovlje -18
Celje -21
Crnomelje . -21
8martnokod Sloven
Gradeca -24
HRVATSKA
.........;... : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : ~ : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : :.:.:::::::::::::::::::: ;:::;:
Banovajaruga -18
Bjelovar -18
Brestovac -18
Belje - 18
Benkovac -6
Varazdin -20
Vinkovci -18
Virovitica -20
Vukovar -18
Veliki l.osinj -3
Gospic -24
Gruda -4
Garesnica -18
Daruvar -18
Dubrovnik -2
Donji Miholjac -18
Delnice - 18
Dakovo - 18
Zadar -9
Zagreb -15
Imotski -6
Jastrebarsko -18
Karlovac -18
Kastel Stari -3
Krizevci - 16
Knin -9
se mi sli nageografskipolozaj inadmorskuvisinu,a vrijedriostiseodreduj u prema
tabliei vanj skih projektnih t emperatura (t) koje su radene na temelj u zimskih
klirnatskihzonanapodrucjuJugoslavije.Pogledajmonekekar akt er ist icneodnose
vanjske proj ektne temperature (t) i klimatskog koeficijenta (K).
Ako je t = -22'C, ondaj e
- 20'C
-18C
- 15C
- 12C
_10C
-8'C
-6'C
POSEBNI PODACI
~ = 1,5
I ~ = 1,4
K, = 1,3
~ = 1,15
~ = 1,0
~ = 0 9
K, =0,8
K, =0,7
za nadmorskevisine do 400valja dodati + 0,05
od 400 do 800m + 0, 10
iznad800 m +0,20
KoefieijentK, vezan je, dakl e, s vanj skorn projektnorn temperaturom i uv ecan
za dodatak koji odreduje nadmorska visina obj ekta.
K
3
- koeficijent sobne temperature
Ak je u sobi 24C, ondaje K;l = 1,3
22 'C K:
l
= 1,2
20C K, = 1,1
18C K, = 1,0
15C K,= 0,85
10C K, = 0,60
Unosenjem svih ovih vrijednosti u izraz za Q
u
moguce j e priblizno izr acunat i
gubitke topline.
Primijenimol ito natablieuspodaeima0 toplinskomucinku poj edinih ogrj evnih
tij ela nije t esko odrediti broj cla naka radij ator a.
Na kraju treba jos reci da se u nas proracun grij anj a cest o pr epusta samozvanim
majstorima koji povrsno i "po iskustvu" odreduju br oj grij acih t ije la pa se nepo-
trebno rasipa novae ienergija. Greske su pon ek ad tolikeda je u st anu i 50 posta
vi segrijacih tijelanego sto j epotrebno.Pritakvim "pr or acunirna" najgor ej e sto
se pojavljuju velike neujednaceriosti temperat ur e po prost or ij a ma, sto stvara
neugodnu klimu u stanui nepotreban utrosak energij e.
Metoda koju smo yam ovdj e pokazali predst a vlj a veliko poj ed nosta vlj enj e
proracuna,aIiornogucuje pribl izno tocno izracunavanj e svih potrebnih vr ij ednost i
za pojedineprostorijeiogrjevnatij ela . Uslucaj uda gubitketoplinetrebaizracunati
za neke posebne i li ekstremne sit uaeij e, naj bolj e bi bilo da pror acun prepusti te .
strucnoj ustanovi .
Kad na taj nacinizracunate pribl izne topl inskegubitke mozet e odrediti ogrj evno
tijeloizpodataka koje daju pojedini proizvodaci, azati rn na pravit i sh ernu spaja nj a
Na taj se nacin mogu odrediti i potrebne topl insk e snage poj edin ih lokalni h
izvora topline kao: TA - peci, kalj eve peci , t raj nozar ece peci i slicno.
18 GRIJANJE
_____ _
Koprivnica -18
Krk -6
Kutina -18
Lepoglava -21
Lipik -21
Makarska -4
Nasice -18
Nova Gradi ska -18
Ogulin -20
Opati ja -6
Osi j ek -18
Pazin -6
Plitvicki Leskovac - 18
Pet ri nja -21
Porec -7
Pula -6
Rab -4
Rijeka -8
Rovinj -6
Siunj -16
Siavonska Pozeqa -20
Si sak -18
Siavonski Brod -18
Split -4
Senj -6
Sljeme -18
Samobor -15
Spacva -20
Topusko -21
Trogir -4
Fuzine Brana -18
Hvar -2
Cres -6
Crikvenica -6
Cakovec -20
Cazma -18
.Sibeni k -6
MAKEDONIJA

Bitolj -18
Berovo - 18
Gostivar -21
Demir Kapij a -13
Debar -15
Dslcevo -18
Devdelija -9
Kumanovo - 16
Kavadarci -12
Kicsvo -18
KOca ni -15
Kriva Palanka -15
Krusevo -19
Kumanovo - 15
Ohrid - 10
Pril ep -15
Skopje -14
St rumica -12
Tetovo -18
PRIBLIZAN PRORACUNGUBITAKATOPLINE
Titov Veles -18
Stip -14
SRBIJA

Apatin -18
Arandelovac -16
Alek sinac -16
Alek sandrovac (Zupanski) -
20
Ar ilje -18
Alibun ar -18
Backa Pal ank a -18
Backa Topla -20
Banja Koviliaca -18
Bajina Bast a -18
Boljevac -18
Batocina -18
Bosiljgrad -20
Baeko Petrovo selo -18
Bel a Crkva -19
Beograd -15
Bo r -15
Buj anovac -18
Bajmok -18
Becej -20
Valjevo -19
Vranje -15
Vrbas -19
Vrsac -22
VladiCin Han -18
Vml aca Banj a - 17
Vlasina -18
Vl asotince -18
Varvarin -20
Gornj i Mil anovac -19
Golubac -18
Dimitrovgrad -18
Despotovac -18
Diveibar e -18
Dragas -18
Dakovica -15
Zajscar -18
Zemun -17
Zi atibor -17
Zrenj anin - 18
Indij a -18
Ivanj ica -20
.Josanicka Banja -20
.Jasa Tornic -20
Kikinda -20
Knjazevac -18
Kokin Brod -20
Kostolac -18
Koviijaca -17
Kul a -18
Kragujevac -18
Kraljevo -20
Krusevac -18
Kursurnlija -17
_
Vanjske (zlmske)
projektnetemperatureu
Jugoslaviji
Kostol ac -18
Kacanik -20
Kucovo -18
Kovin -18
Leskovac -18
Loznica -18
Lazarevac -16
Lapovo -18
Mladenovac -17
Mataruska Banja -20
Majdanpek -18
Negot in -18
Ni s -15
Ni ska Banja -16
Novi pazar -19
Novi Sad - 18
Novi Knszevac -18
Odzaci -18
Pali e - 18
Pancevo -16
Privoj (na Limu) -20
Pazova -16
Podujevo -20
Paracin -18
Pri jepolje -20
Pee -15
Pirot -18
Prosevo -15
Pristina -17
Prizren -15
Prokuplje -17
Pozarovac -18
Ribarska Banja -20
Senta -19
Smederevo -18
Smederevska Palanka -20
Sombor -18
Surdulica -18
Svilajnac -18
Sokobanja -18
Sremska Mitrovi ca -18
Sremski Karlovci -16
Sremsk a Kamenica -18
Svetozarevo -18
Srbobran -18
Titovo Uzice -18
Titova Mitrovica -17
Tutin -20
Tr stenik -20
Topol a -15
Temerin -18
Cuprija -20
Uzieka Pozeqa -18
Urossvac -18
Crvenka -18
Ccka -18
Cacak -18
Sabac -18
Sid - 18
Za suncanindanaprozor
postajeizvortopline. Podignite
.roletei razmakniiezavjesekako
bisteiskoristili pasiunu
energijusunca.
GRIJANJE 79
7
DIJELOVI SISTEMA
CENTRALNOG GRIJANJA
Sistem centralnog grijanja je
komforno i racionalno rjeien]
grijanja vaseg iiuotnog
ambijenta.
Dovodzraka
Dovod plina
Keramicki
izmjenjivac
-!oziste
- sapniste
limjenjivac
topline
Plinskaarmatura
PresJek kroz novi kotao
tvrtke "BERNARD" tip
SUPER VR koJi ima niz
novosti, kao npr.
mikroprocesorski upravlJan
rezim rada i stupanJ
iskoristivosti od 95posta uz
izuzetno nisku emisiJu
{;tetnih plinova - NO
x
du{;ii:nih oksida.
Kad se odlucite za centra1nogrijanje, predstoji yamjos niz od1uka u pog1edu
izbora opreme. Nova rjesenja i poboljsanja na ovom p1anu pojav1juju se svako-
dnevno,paih trebapratitiipoznavati.Kakobi bilemogucebilokakveusporedbe,
trebapoznavati,barglobal no, postojeciizbor.U tompog1edunaseje trzisteprilicno
dobro opskrb1jeno, ali kupci su cesto nedovo1jno informirani i skloni razlicitim
sugestijamaHiutjecajupropagande,pacestopogresnoizaberu.Trebamis1itiina
buducnost, kako u pog1edu izbora energenta, tako i mogucnosti etapnegradnje
i1idogradnje sistema.U razvijenom svijetu smatrase da svakih desetakgodina
treba obnoviti sisteme grijanja. To se ponajprije odnosi na kotlove i uredaje za
izgaranje goriva kao sto su npr. p1amenici i slicno. Ogrjevna tije1a i razvod
(cj evovodi) mogusluzitii duze,dokventi1eiregulacij skeuredajetrebamijenjati,
sto zbog dotraja1osti, sto zbog novih i bo1jih tehnickih rjesenja koja su se u
meduvremenupojavi1a. Lakoje dokazatida se, pogotovo u pog1edustednjegoriva,
sta1no usavrsavaju tehnieka rjesenja kot1ova, p1amenika i sistema automatske
regu1acije, pa ustede u eksploataciji mogu ubrzo opravdati troskove zamjene.
Danasvee postojetakvekonstrukcije da se pitamoda 1ij eto uopcekotao. Odgovor
napitanjezastoobnavljati staropostrojenje centra1noggrijanjanastojali smoi
zorno predociti. Dakako,josje vaznije da pri postav1janju novoga neizaberemo
e1emen te koji su zastarjeli i neekonorni cni .
lzlazplinova
Ventilator
Zaklop'.<a
zaizjednacavanje
Cirl<ulacijskacrpka
Upravljackislog
sadigitalnim displejem
80 GRIJANJE
________DIJELOVISISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
USTEDA!
POTROSNJA
OSTAU GUBICI GUBICI NA
ENERGUE
(OHLADIVANJEj 230/. DIMNIM PLiNOVIMA 15%
MANJA30%
.'. STARO ::::
TOPLINSKI
I
62'10
UTROSENA ?
ENERGIJA
100'10
TOPLINSKI
GUBICI GUBICI
NA KOTLU NA KOTLU
38% 11%
ISKORISTENJE
100%
t I
UTROSENA
ENERGIJA

Glavni dijelovi uobicajenih sistema centralnog grijanja su kotao, cjevovodi,
ogrjevnatijela,armature(vent.i liiostali zapornielernenti),ekspanzijskaposuda,
te uredajiza regulacijuikontroluprocesagrijanja.Akojerijec0 tekucerngorivu,
vazandio predstavljatzv. uljnogospodarstvo,tj. opremaza prihvat,skladistenje
i dobavugoriva do plamenikakotla.
KOTLOVI
Kao i lokalni izvori topline (peci) i kotlovi se konstruktivno razlikuju prema
vrsti gorivabali i po nekim drugim karakteristikama, od kojih je najznacajnija
namjenas 0 zirom nakapacitet:nijenaimejednakakonstrukcijakotlovaza tzv.
ataznogrijanje,grade nih za manjeprostoredo velicine srednjeg stana i onih za
velike sistema.Prvi cestomorajubittprilagodeni raduu sarmrn stambenimpro-
storijama,bez posebnekotlovnice, no sve te razlike najbolje ce se uocit.iiz opisa
pojedinacnih konstrukcija.
Kao gorivo opet u obzir dolazi kruto, tekuce i plin, pa cerno predstaviti
najznacajnijekonstrukcijeod svakevrste, pricernu se iz svakogpojedinogopisa
vidi za kakvu namjenujedoticni tip predviden.
KOTAO-STEDNJAK
Kotao-stednjakje najjednostavnija i najmanja konstrukcija, a predviden je
uglavnomza etaznogrijanjestanova. Lozi se krutimgorivorn iposebnojeprikla-
dan za rnanje prostorejersluz] centralnom grijanjuI kuhanju. Osim toga, omo-
gucujeinajjeftinijuinstalacijucentralnoggnjanja, jerobicno uprostorijigdje je
smjesten nema potrebeza drugim ogrjevmmtijelom (radijatorom).Takavmanji
sistern,za kakveje predviden,najlaksejeizvestikao bezcirkulacijske
crpke i skupe automatike
l
cime se uz ostalo postize i neovisnost 0 elektricnoj
energiji. Pretpostavkaje,dakako, da onaj tkonanjemukuha,vodi racunai0 re-
guITackiJi.. k I . d . dui b iti t d d ih k hi . kih I
a VI se ot OVI re ovno izra UJU u ga an rma s an ar m u mjs I e eme-
nata,a iizgledom su im prilagodeni. Pee obicnoimadva lozista pri cernudonje
sluzi za zimski pogon kad treba loziti vise, a gornje sarno za kuhanje, ljeti, kad
trebazagrijavati sarnogornju plocu.
Kod nas takvemodele proizvodeTVT-"Boris Kidric", ITP-Ribnica, KIV-Vran-
sko, EMO-Celje,"Helios"-BanoviCi,"Plamen"-SlavonskaPozega,"Gorenje"-Titovo
Velenjeitd.
treba obnoviti staro
postrojenje za centra/no
grijanje?
Ovakve kotso-stednjsk.
kombinacije, proizvode
mnogi za trzist.
GRIJANJE 81
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOGGRIJANJA _
Prije konacne odluke0 izboru
sistema,opreme i instalacija
potraiiieobavezno savjet
slrucnjaka.
iii::::
-
18

22

' j-

23
.
o
III
OJ
1-21
16

M
-
,
\

-
-
24
-
-
-
'1- ._._._.- ._. "
-
"._; ,..
-
\ - l-
. - . - . _ . . - - .- - I-.
.__._._._._._. _.,
"
.i
)
-. /- -
'" ._._._.-j:e._.
"'-- 8 '- 9
-r

5- -

3-.......
7- -
6- -- -
11- .
\

PresLek steaniske-peci-kotts
ETAZ s tennicktm podacima.
1. Vanjska vrata
2. Pokrov stednjaka
3. Ploca za grijanje
4. Okvir ptoceza kuhan]e
5. Vrata za punjenje goriva
6. Vrata za pepel
7. Unutrssn] vrata
8. Pomicne resetka
9. Kosa resetke
10. Ljetna resetk
11. Pepeonik
12. Regulator propuha
13. Klapna regulatora
14. Zimska pregrada
15. Ljetna pregrada
16. Zaklopka za ciscenje
17. Pogonska zaklopka
18. Kotlovska voda - polazni vod
19. Kotlovska voda - povratni vod
20. Potrosns topla voda
112" - izlaz
21. Potrosns topla voda 112"-
prikljucak za hladnu vodu
22. Dimniprikljucak
23. Protocni grijac potrosne tople
vode - izmjenjivac topline
24. Prikljucak termometra i
regulatora propuha
Tahnlekl podacizaraztlcltetipove modela ETAZ
TIPPEel
,
15 20 25
Ukupnaloplinska snagakW 6do 15 8do 20 10 do 25
Nominalna loplinska snaga na strani vode kW 5 do 13 7 do 18 8do 22
Toplinska snaga za grijanje proslorija kW 1do 1,5 1,5 do 2 2 do 2,5
Toplinska snaga potrosnelople vode kW do 10 do 12 do 14
Potrsban potlak Pa 10 do 20 10 do 20 10 do 20
Dimnokalranski brojza dimne pl inove DKS (maks. dop. 100) 25
Vrijeme sagorijevanja sjednim punjenjem h 6do 24 6do 24 6do 24
Iskorislivosl u zimskim uvjelima% do 81 do 81 do 81
Kolicina ugljena za jednopunjenje kg do 24 do 30 do 36
Masapeel kg 160 190 220
Volumen gr ijanog slana m 150 do 225 200 do 300 250 do 375
Gorivo sve vrsle dornacih uoliana (30-60 mm qran.), drvo (0,5 kCl, duz. 25 em)
Dimenzije:sirina (s) mm 400 500 600
dubina(d) mm 600 600 600
visina (v) mm 850 850 850
Vanjski promjerdimnog prlkliucka mm (J 146 (J 146 (J 146
Kakosu podaciza gotovosve modelepribliznojednaki,datcernodetaljnij iopis
jednogrjesenja, proizvodaca KIV-Vransko, koji jesvoj model i nazvao ETAZ. Po
nekim svojim svojstvima taj je model kompletniji od drugih, jer npr. sadrzi i
pripremupotrosnetople vode .
Bijeli, emajliranikotao-stednjak naprvi se pogled ni po cemune razlikuje od
slicnihmodela.No,kadse zavirite u unutrasnjost,primijetit cete niz znacajnih
novosti. Imavelikoloziste,a pregradenaputudimnihplinova,kao izaklopkaza
82 GRIJANJE
________DIJELOVISISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
pocetak rada, osiguravajuveri stupanj iskoristivosti. Vratasca su velika, lijep
dizajn,ali i nov izrnjenjivactopline u samom plastukotla. Proizvodacje, kakobi
omogucio i pripremanje potrosne tople vode, u bocne stijenke lozista ugradio
izrnjenjivae topline, odnosno cijevnu zmiju, kojaje uronjena u toplu vodu iz si-
stemacentralnoggrijanja.Nataj nacinhladnase voda prolazomkroztajizmje-
njivaczagrije i dobiva se topla voda za kuhanje, pranjei kupanje.
orez irnuradakotlazacijeloovisi i kolicinatople vode, paje potrebnoi razdo-
blje prilagcdavanja.Taideja0pripremanjupotrosnetoplevode za prosjecanstan
vrlo je ekonomicnoi dobro rjesenje.
Domjestagdje zelitemontiratiovaj stednjak-pec-kotaomorateosim uobicajenih
prikljucakaza sistemcentralnoggrijanjadovestii prikljucakza dovodhladnevode
i odvod tople potrosnevode do mjestapotrosnje(kuhinja,kupaonica i slicno).Ti
su prikljucci dimenzije 0 1/2", a na dovod treba ugraditi obican zaporni ventil i
11 10 3 4
-15 14
r r
r:
1 /
- " <.
5
Shema
spajanja
cjelokupne
instalacije '-- --'
nepovratnuzaklopku(kakobisesprijecioprotokusuprotnomsmjeru),dok se sam
sistemzagrijavanjapotrosnetoplevode osiguravapomocutoplinskogsigurnosnog
ventilaskapilarnimosjetnikom.Termostatskisigurnosniventilje vazanelement
opreme kod svih toplovodnih kotlova i 0 njernu ce jos biti rijeci u poglavlju 0
sigurnosnoj opremi.
Pogresnobibilokotao-stednjakpromatratikaosirotinjskorjesenje.Svugdjegdje
se centralno grijanje moze rjesavati -unutarraspolozive snage ove vrstekotlova
trebanajozbiljnijerazrnotritiitumogucnost,bez obziranakuhanje.Kompaktna
izvedba, moderna tehnicka rjesenja i opsluzivanje u stanu (nije potrebna kot-
lovnica)prednostisu zbogkojihse mozdaisplatipredvidjetiimalovecukuhinju,
paiz njegrijati cijeli stan ili cakobiteljskukucu.
Nairne, ako centralno grijanje zelimo rijesit.i kao sto je danas uobicajeno, sa
cirkulacijskomcrpkom,automatikom,a ekspanzijskuposuduionakomoraimati
svaki sistem, onda je potreban prostor i za te elemente sistema. I tu postoje
prakticna rjesenja kod kojih se cijeli komplet, sa zatvorenom ekspanzijskom
posudom ugraduje kao viseci elementkuhinje iznadkotla-stednjaka, pa se i ne
primjecuje da je kuhinjaujedno i kotlovnica.
Takvisistemisu vrlo cestiu razvijenomsvijetuitone sarno tamogdjeje krutog
goriva u izobilju i gdje je ono najjeftinije. Postojei plinski stednjaci-kotlovi koji
osimnormalnecetiri plocezaplinskokuhanjesadrzeisvuveespomenutuopremu,
ukljucujuci opet i mali izrnjenjivac za kontinuiranu pripremu tople vode, kapa-
citeta5do 10lImin.Splinomkaogorivommogucajejos kompaktnijaizvedazbog
manjeg10zistai izrnjenjivackogdijela kotla, pa sve stoje potrebnostane ujedan
elementi veeje medusobno povezano.
Na takavuredajtrebasamoprikljucitiulaziizlaz instalacijecentralnoggrijanja,
te instalacijutoplevode istruju,sto ionakomorairnati svakamoderna kuhinja.
Nacinfunkcioniranjagotovo je identicanjednomdrugom plinskomuredaju,kao
ivecinaugradenihelemenata,pa cemo odmahpredstavitii to zanimljivorjesenje
etaznoggrijanja.
1. Trajnozareci stednjak
KIV-ETAt
2. Venti! za odzrscivsnje
3. Cirkulacijska crpka
4. Manometar
5. Ogrjevno tijelo
6. Ekspanzijska posuda
7. Sigurnosni venti!
8. Venti! za punjenje i
praznjenje
9. Termometar kotlovske
vode
10. Temperaturno-
sigurnosni venti!
11. Kontakt temperaturno-
sigurnosnog venti!a
12. Potrosnja sanitarne
vode
13. Venti! za zatvaranje
hladne vode
14. Protupovratni venti!-
nepovratna zaklopka
15. Mirkoomekslvac
sanitarne vode
16. Protocnl grijac
(ugrac1en u stednisk).
GRIJANJE 85
________DIJELOVISISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
Proizvodac WAMSLER tz
SR Njemacke nudi ovaj
zanimljiv tednjak-bojler-
kotao.
bo
....
..... .
..... .
.... -.
.....
, .
"
..... " ' ,
..... '
KOMBI PLINSKI APARAT
Rijec je,dakako,0 bojleruzakupaonicukaoizvorutoplinezacijelistan.Toje
rjesenjenazalostdostupnosarnoonimakoji su prikljuceninaplinskumrezu.Zemni
plinje u pravilujedinogorivokoje imasmislakoristitizagrijanjepasu oviaparati,
kojisu se razvilinaosnoviklasicnihprotocnihplinskihbojlerazapriprernutople
vodei prilagodeniza tajenergent,iakomoguraditisasvakomvrstom plinovitog
gorivauz minimalneprilagodbe(zamjenaplinskihsapnica),Proizvodacinajcesce
i isporucuju sapnicezasve poznateplinskemjesavinekoje suu upotrebi danas,
patreba tocno znatikojim se plinom raspolaze i po potrebi ih zamijeniti.
Najcesci naziv tih uredaja je kombi-bojler jer istodobno sluz! za centralno
grijanjei pripremupotrosnetople vode, iakodanasvee postoje i posebni plinski
aparatikojiiskljucivosluzeza potrebecentralnoggrijanjaine morajusepostaviti
u kupaonicu, nego u bilo kojuprostorijustana gdjeza njih imamjesta,kao sto je
npr. predsoblje. U nekim se slueajevima isplati caki baterija od dva takvapa-
ralelno ugradena aparata, bolje nego posebna kotlovnica s pratecorn opremom
(a pa ra t i su, i kombi i ovi drugi ogranicene snage, slicnokao i kotlovi-stednjaci,
uglavnom do 30 kW,)
Kombi-aparatjednimsistemom sagorijevanjaplina,daklejednimsapnistem,
plamisterni sl. rjesavaprakticnosve toplinskepotrebedornacinstva,osimkuhanja.
Kao st ose vidi iz shemeaparata,potrosna voda se zagrijavaindirektno,posre-
dovanjem vode u sistemu centralnoggrijanja u posebnom malom izrnjenjivaeu.
U aparatje osim toga ugradena i cirkulacijska crpka, zatvorena ekspanzijska
posudai opremazapotpunoautomatski rad. Pritiskorn nagumb aparatse pre-
bacujenaIjetnirezimrada,kadvodaiz sistemacentralnoggrijanjacirkulirasa-
rno u aparatui takozagrijavapotrosnuvodu. Dakako,aparatse automatskiga-
si kad voda dostigne zeljenu (postavljenu) temperaturu ili na komandu sobnog
termostata i ponovno se upali kad treba. Nedostatakkombi-aparataje u tome
sto u slucajukvarakorisnik ostajei bez grijanjai bez toplevode. Cirko-aparati
su konstruirani sarno za centralno grijanje, pa su jednostavniji i jeftiniJi. U
tom slucaju nabaviti dva specijaliziranaaparata (cirko-aparatai plinskipro-
tocnibojler)jedakako, skuplje. Tometrebadodatiidvostrukeprikljuckenaplin :
i dimnjak,a nijebez znacajani to sto dvaaparatazauzimajudvostrukoprostora,
iakojerijec 0 relativnomalimuredajimaovjesenimnazid.Naovaj nacinusprkos
86 GRIJANJE
1
,.-
..
..
10-11 - -]
..-
111-
50-
oo -
71- _
M -
...
.-
70-
..-
..
.. ---..a='"r-

_ _______DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA
Funkcionalni presjek kombi-
bojlera- TIP TURBO s dodatnim
oduzimanjem top line dlmnim
plinovima VAILLANT tip
thermoblock turbo vew.
vecim troskovima, osigurali ste i grijanje i pripremu tople vode pa takav sistem
unatoe povecanim troskovima preporucujerno zbog vece pogonske sigurnosti ,
Bez obzira da li je rijec 0 kombi, cirko iiiprotocnorn bojleru za toplu vodu 10ziSta
su redovno izvedena kao tzv. atmosferska, tj. takva kod kojih gorivo izgara pri
atmosferskom tlaku, za razliku od pretlacnih, gdje poseban ventilator (u sklopu
plamenika) dobavlja zrak za izgaranje. Jasno je da takvi sistemi zahtijevaju i bolji
)
;I
11 -
e
.-
n
I,
1,
a.

1.
,.. :a
e-
a-
a-
)g
le
iti
U
' 0-
lin
Funcionalni presjek suvremenog
ra,
cirko-plinskog aparata.
..
17
_
Kao sto i turbo-auto ima uecu
snagu od obidnog, talco ikotao
s oznakom turbo ima bolju
iskoristivost.
sm.. s;
i M: . ii:::;' e ...t.::>'*
,dt d H :; .

.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;:.;..;.:.;.;.; ;..:-:-;.:-:-:;:.;:;.<:.:..; .
'00

I
10
II
,"
..
..
'17
,"
_ 1
GRIJANJE 81
_ _ ___ _ _ _ DIJELOVISISTEMA CENTRALNOGGRIJANJA
;. .." ::;:;:;:;:;:::;:;:;:;:;:;:;:;:;:: .;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.

Zasad je zemni plin vrlo
ekonomican ekoloski povoIjan
energent pa ga treba
maksimalno iskoristauati za
grijanje.
_
Plinskl kombl sparat:
rjeava I grljanje I
potrosnu toplu vodu,
(sistem A), mada je bolje
r-or----5
slsteme odvojltll ugradltl
nekl clrko-aparat (slstem
8) zs grljanje.
A
B
......--6
dimnjaknego kodplemanikagdjeventilatoruspijevaproguratidimneplinoveiu
manjepovoljnim slucajevima, Kakobi se nekakodoskocilo tomproblemuidase
stoboljeiskoristitoplina,novijisumodeliobicno opremljenitzv. turbo-uredajern.
Oni u odvodnudimnih plinovaimajuugraden dodatniizrnjenjivac toplinei ven-
tilator. Toplina izgaranja plina iskoristava se pornocu ovog izrnjenjivaea do
maksimuma,a ventilatorsluzi za svladavanjedodatnih otporastrujanja,koji se
pojavljujuzbogizrnjenjivaca. Zbog toga se takvi aparati mogu ugraditii tamo
gdjejemalipotlakdimnjaka ili caknafasadu. U ovom posljednjem slucajukroz
otvornafasadi usisava se svjezi zrak za izgaranjei izbacujudimni plinovi.
Za izgaranje kod aparata koji rade gotovo kontinuirano trose se znacajne
kolicinekisika,akakose uglavnomugradujuumaleprostorije,dovodenje zraka
izvanajenuzno.Tamogdje se aparatine mogupovezati svanjskomatmosferom
prekofasadeizvodese dimnjacisdvostrukomstijenkorn,tzv.sistemLAS. Kroz
vanjskiplastdovodi se svjezizrak,akrozsredinuse odvode plinovi. Nataj nacin
ova lozistadisu slicnozivimbicima,kodkoji se svjezi zrakistetni plinoviidovode
i odvode istim putemkroz organizam.Valjanapomenuti da nesretni slucajevi u
88 GRIjANjE
________DIJELOVISISTEMA CENTRALNOGGRIJANJA _
kupaonieamanisuuvijekdoslovnotrovanjeplinom. Koncentracijakisikau dobro
zatvorenoj prostoriji uslijedizgaranjanaglo slabi, pa covjek jednostavnozaspi u
kadi. Obicno se teknaknadnoiz istragesazna da plinskiboljer(ili pee) nijebio
ispravnoprikljueen. Dakle, ako nijeizveden dotok svjezegzrakaizvana, kupao-
nieane smijebitipotpuno zatvorenaza vrijemekupanja.
Postoje i posebne verzije plinskih bojlerai kotlovavece snage za ugradnju u
kotlovniee. Plinske kotlovniee, bile male ili vece podlijezu strogim propisima
protueksplozijskezastiteibez strucnoizradenogprojektane smije se upustatiu
njihovuizgradnju.
PLINSKIBOJLERIIKOTLOVI
Plinskibojlerisetakoderizvodesatmosferskimloaistimaispremnikomvode
razliCitogsadrzaja(130, 160, 1901), gdjeje trajnoakumuliranaodredenakolicina
tople vode. Prednostovog sistemaje da se regulacijom voda moze odrzavati na
Pripremu
potrosne tople
vode treba
osigurati
protocnim
ptinskim
aparatom.
/Ii plinskim
bojlerom ko]l
sadrii 130,
160, 190 titara
tople vode.
temperaturi do 4S'C stoje dovoljno za kupanje, pri cemuje talozenje kamenea
neznatno.Natajsenacinmoze toplomvodom opskrbitivisekupaonicaiiiizljevnih
mjesta, umjesto da se za svako ugraduje protocni aparat. Jedan takav bojler
dovoljanje za potrebe vece obiteljskekuce.
Plinskikotlovi s lijevanozeljeznim blokom i atmosferskim lozistem koriste
se za eentralnogrijanje tamogdje snagakombi iIi cirko-aparatanijedovoljna.I
oni su gradeniobicno u tzv. blok-izvedbi,slozistem,eirkulaeijskomerpkom,auto-
matikomiekspanzijskomposudomujednomkucistu, Kotlovislijevanozeljeznirn
blokom (kucistern) moguraditi i na niskotemperaturnom rezirnu, bez opasnosti
odkondenzaeijeu kotlu. Poznatoje da ako se temperaturau loaistuspustiispod
60'C (kod celicnih kotlova s ugradenim plarnenikom), dolazi do rosenja na
unutrasnjoj stijenki,a to stvaraagresivni talogismanjujeprijelaztopline. Zbog
karakterastrujanjadimnihplinova,u odnosunastrujanjevode ukotlu,ovdje ne
nastupa ta pojava, pa se temperatura u loaistu moze prilagodavati potrebama
sistema.Otpadapotrebazaposebnimventilomza mijesanje,a stupanjiskor'istenja
toplinejeveci, kao i vijek trajanjakotla.
U svakom prostoru gdje postoji
otvoreno loiiste treba osigurati
dovoljno svjeieg zraka za
poipuno sagorijevanje goriva .
CH;(()tJ
GRIJANJE 89
________DIJELOVISISTEMACENTRALNOGGRIJANJA _
Kuciste regulatora kotla
sa sigurnosnim cuvarern tem-
perature, regulatorom tempe-
rature i predvidenim otvorom
za stednu automatiku SPR
(spremno za prikljucak),
....
Motorna dimna zaklopka*
sprecava pothladivanje kotla
dok plamenik nije u pogonu.
Stedna automatika*
sluzi za upravljanje klizne tem-
perature kotla u ovisnosti 0
vremenskim prilikama.
Regulator temperature
za podesavanje zeljene kotlov
ske temperature.
Tablica podataka
daje informacije 0 najznacaj-
nij im tehnickirn podacima ko-
tla i pokaziva da je kotao ispi-
tan i odobren po DIN-DVGW i
od strane LOS - Ljubljana.
Termoskretnica
Dodatna sigurnost pornocu
ukapcanja termonapona preko
sigurnosnog cuvara tempera-
ture.
Kombinirani magnetski
plinski ventil
daje plin prema potrebi bez
stupnjevanja. Regulira, uprav-
Ija i nadzire protok plina s dvo-
strukom siqumoscu i n<1 taj
nacin garantira rad bez smetnji.

Piezo-upaljac
Laganim pritiskom na dugme
pali potpalni plamenik.
sastavni elementi jednog plinskog kotts tip HC-HYDROTHERM-PLAMEN
Automatski odzracn!

Cirkulaciona pumpa*
Osigurava ravnomjerno pro-
strujavanje kroz cijeli sistem
qrijanja,

Termo-Manometar
Pokazuje temperauru vode u
kotlu od 0
0
C do 120
0
C i tlak
u sistemu od 0 do 4 bar.
t' It
I '
Univerzahii plinski plamenik
iz plemeniiog telika
posebne konstrukcije garantira tiho palje-
nje plamena do ravnomjernog plamenog
tepiha i rad postrojenja s izuzetno malim
surnovirna.
90 GRIJANJE
________DIJELOVISISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

postoje I posebnl
pl/nskl kotlovl, pa
5e ne mora uVljek
PUT voos
korlstltl ptlnski
e-- - - ..... iUzd"tOIp" '6jel<1
kombl-aparat.
PUT DtMN. PliNOYA

KOTLOVI NA KRUTA GORIVA I UNIVERZALNI KOTLOVI
Ako racunica pokazuje da jeza vas lozenjekrutim gorivom najekonornicnije,
ne treba se ustrucavatii smatratitaj nacingrijanjaprimitivnim, Danas postoje
konstrukcije kotlova na kruta goriva visokog koeficijenta iskoristenja topline i
stupnjaautomatizacijelozenja,Ako za vasepotrebenije dovcljan kapacitetkotla-
stednjakaiii yam je komplicirano svakodnevno donositi gorivo u kuhinju, oda-
berite kotao na kruto gorivo koji se smjesta u posebnu prostoriju, u blizini
sprerni staza ogrjev ili , u manjim dornacinstvima u istoj prostoriji s ogrj evom.
Moderne verzlje kat/ova
na kruto gor/vo Imaju ntz
novost/, pa tako pocetek
procesa krutog gor/va lms
dlrektno odvoc1enje
dlmnin pllnove.
Kako se ne bi gubila toplina
akumulirana u zidovima i
predmeiima, prostoriju treba
provjetravati potpunim
otvaranjem prozora i urata, ali
nakratko (do tri minute) .
GRIJANJE 91
________
Izbjegavajte ugradnju
unioerzalnih kat/ova jer to nije
racionalno rjeSenje.
If:)tS
.:\\
:nTj\
Kod norma/nog /ozenja
put dimnih plinova je du/ji
pa je I stupanj
Iskoristivosti veci.
DIJELOVISISTEMA CENTRALNOGGRIJANJA _
NatdiStupostoje razlicitekonstrukcije takvihkotlova, pa pazite davasne
zavedecijenaili univerzalnost kotla.Za prvislucajmoze se opcenitoreci:koliko
para, toIiko muzike.Jeftinija rjesenja u bliskoj su vezi ili sa slabijim stupnjem
iskoristenjagorivaiIi s primitivnijimlozenjerniIi manjomtrajnoscukotIa, a nije
rijetkost ni kombinacija svih tih "svojstava", U slucaju univerzalnih kotlova,
prikIadnihzalozenjekrutimi tekucirn(bez obzirada Iiodmahkupujetei plame-
nik),pa cakiplinovitirngorivom,neminovanjeniz] stupanjiskoristenjau svatri
slueaja, Za svakopojedinogorivo u IoziStu se razIikujustrujanjai procesi i ono
morabititomeprilagodenoako sezeli dobro iskoristiti, PogIedajmonajprijejedan
moderankotao,prvenstvenokonstruiranzakrutagoriva.Rijecje0 trajnozerecern
toplovodnomkotluproizvodaca"Ferrotherm"koji imaoznakuFF. Po tehnickim
rjesenjima,visokomstupnjuiskoristivosti,te poizuzetnojdodatnojopremi,moze
se ubrojitimedunajsuvremenijarjesenjate vrstii u nasiu svijetu. Posebnamu
jekarakteristikasto uz visokuiskoristivostgorivau njemusagorijevajuistetne
tvarikoje inace nesagorjele odlazeu dimnjaki zagadujuokolinu.
Vee su prva ispitivanja (ria modelu FF 25) dala izuzetan rezultat - stupanj
iskoristivosti od 80 posto. Podsjetimo se da je to dosad bila gotovo nedostizna
granicajersu klasicnikotlovinakrutagorivaimaIiiskoristivostod55 do najvise
70 posto. Novi propisu SRSloveniji,kojim su znatno postrozenimnogi kriteriji
vezaniuz iskoristivostipotrosnjuenergetskihresursa,objavIjenu"Uradnomlistu
SRS" od 11. X. 1984 . godine, precizirao je najmanji stupanj iskoristivosti kod
kotlova na kruto gorivo u rasponu od 74 do 80 posta ovisno 0 kapacitetu kotla.
92 GRIJANJE
_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVISISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
Zacijelo, i to je dokaz da je ovaj kotao pretekao propise, a po nizu inovacija,
tah nickirn rjesenjirna i dodatnoj opremi , doista se moze nazvati - kotlom
buducncsti,
Osnovnamujekarakteristikaposebnotehnickorjesenjelozistakoje omogucuje
procesdonjegsagorijevanja,odnosnotrajnoggorenjapocemuje isamkotaodobio
naziv. Ovajjeprincip poznatvee otprije, kod manjih trajnozarecih peci, ali nije
se upotrebljavao kod kotlova. Ne ulazeci u dublje strucne analize i objasnjenja
tog postupkaizgaranjaukratkocernoobjasnitikakoseu lozistedovodi iprimarni
i sekundarnizrakza procesizgaranja,a raznimpregradamaosiguranojedodatno
i potpuno izgaranje ishlapljenih, a nesagorjelih plinskih supstanci goriva, dok
samotnolozisteu donjoj zonizbog svog akumuliranjatop linesvisokomtempera-
turnom razinom od 630do 700C omogucujo potpunoizgaranjekrutih zaostalih
cest icagoriva,kaocadiiugljicnogmonoksida.Zato je isarno lozistemaloneobicno
konstruirano, sto se i vidi nanjegovu presjeku.Zbog potpunogsagorijevanjanije
sarno veca iskoristivostgorivai znatnomanjitrosakgrijanja,vecjeizagadivanje
okoline mnogo manje, pa ovaj kotao udovoljava ekcloskim zahtjevima. Taj smo
kotao izdvojili sarno kao primjer, uz napomenu da moderan i kvalitetan sistem
sagorij evanj a krutoggorivaimajui modeli nekih drugih proizvodaea.
Najsigurniji vedic za odabir kotla je znanje, odnosno poznavanje razliCith
konstrukcijainjihovihosobina.Bez sumnje danassu najnaprednijekonstrukcije
na principu trajnozareceg lozista, Osim dobre regulacije i visokog stupnja
iskoristenja, te niske emisije stetnih tvari, njihova je prednost i jednostavno
Modeli SPECIAL
proizvodsc TVT "Boris
Kidrit" predvideni su za
kvalitetno
krutog gorlva i imaJu
gotovo kienticno
18
-- 8--1
- 8,
I

I

<;)

I
I

1 -
i tt l
! 00 I
I, o-.=:. - -
: Ill, II>
I
I
I

12
i - - - - L --- - - -
16
16
-;\

5
7
----.
L, - - -
Model Kapacitel
kod ugljens
Volumen
bojlera
Kapacltet
bojlers
1(olicina
vode
bojleru
L L, L
2
B B, H HI H,
Promjer
dimnjaka
Promaja Polazni vod
fovralni vod
Masa Masa
bez
u kotlu
kW I IIh I mm mm mm mm mm mm mm mm o mm Pa ON
II
kg
SPECIAL 26 26 120 740 97 1030 1171 761 582 595 1698 1096 750 180 20 40 81 363
SPECIAL 32 32 120 740 104 1030 1171 761 642 595 1698 1096 750 180 20 40 97 379
SPECIAL 40 40 160 BOO 120 1030 1t 71 826 722 700 lM7 1J96 750 180 25 40 77 421
1 kW = 860 kcallh Pridrzavamo si pravo promjene
GRIJANJE 93
18
________DIJELOVISISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
Presjek kotla za kruto,
tekuce i plinovito gorivo.
Tokom ogrjevne sezone
prozor ne smije biti stalno
otvoren .


.::::::::::.::::::::;:::::::::.:.:....
16
6
.i.
5
9
10
15
1
4
12
:- L _ _
Legenda:
1- toztst; 2 - dimni kanali; 3 -
prikljucak na dimnjak - dimnjaca; 4-
vodom hladena resetks; 5 - prostor za
pepeo; 6 - zaklopac za usmjeravanje;
7- donji otvor tottste; 8 - gornji otvor
lozista; 9 - polazni vod; 10 - povratni
vod; 11 - sigurnosni polazni vod R1";
12- sigurnosni povratni vod - punjenje,
praznjenje R1"; 13 - regulator
provjetravanja R314"; 14- rubies
-I zaklopke za usmjeravanje; 15 - ptos! s
izolacijom; 16 - bojler za potrosnu

toplu vodu.
lozenje,jeru sprernnikgoriva stanetakvakolicina koju trebasarno povremeno,
ovisno 0 opterecenju, nadzirati. Ponekad se to svodi najedan obilazak dnevno.
Sasvimjedruga slika univerzalnikotao.
Pazljivornoku, medutimnije promakloda ikotao"Fer rother m"tipFF imaotvor
za ugradnjuplamenikaza tekucegorivo.Medutirn,ovdje tamogucnostimadrugu
funkciju. Dogradeni plameniksluzi sarno za (automatsko)potpaljivanjekotlaili
zaprivremenipogon kadnestanekrutoggoriva, tj .kadstupanj iskoristenjanije
najznacajniji, paprematome spadau de luxeopremu,iakoce proizvodae, iz ko-
mercijalnihrazlogaza neukemozdai ovaj kotaonazvatiuniverzalnim. Nabavka
takvogkotlazbogmoguceg prijelaza(jednom,kadbudejeftinijeil i kaddobijemo
pr'ikljucak) na tekuce ili plinovito gorivo bilabi besmislenavee zbog toga sto u
tom slucajupolakotla ostajeneiskoristeno,
Osim toga, i kotlovi stare. S vremenom se napune talogorn, pa s promjenom
vrste lozenja, odnosno goriva, ni najbolja univerzalna konstrukcija ne bi dala
ocekivanistupanjiskoristenja,avjerojatnobismoionakomoraliugraditinovkotao
zbog dotrajalosti staroga. Zbog toga je bolje za novi energent nabaviti i novi,
moderan kotao, a stari zadrzatikao rezervu, zlu ne trebalo. Opcenito, mozerno
reci da suspecijaliziranikotlovi 10 do 20 posto ekonornicniji u eksploataciji od
univerzalnih.
KOTLOVINA TEKUCEGORIVO
Iakojetekucegorivozbog cijenesvemanjeatraktivno,i vrijemeburnagrijanja
loz-uljernje izanas,mnogipostojecisisternijosuvijekradenaloz-ulje,a ne bi se
moglo tvrditinitidasene gradenovi. Prednostipotpunoautomatiziranoglozenja,
jednokratnenabavkegorivai prakticnonikakvogposlasnjime, malogpotrebnog
prostoraza skladistenje, i li pakmogucnostkupnje na rate,bilo u obliku finan-
cijskogkreditiranja iIi visekratnorn kupnjom manjihkolicina u sezoni grijanja,
dostavau kucuu vecimgradovima- razlogsu sto josuvijekvelikbroj potrosaca
nalazi svojuracunicu u tekucern gorivu.
Sarnikotlovinatekucegorivojednostavnesui relativnojeftineizvedbe,vecinorn
ceIicni- zavareni,aredovnosu predvidenizapretlacnolozenjeputemplamenika.
Plarnenik je ujedno i najslozeniji dio takvog postrojenja, pa cerno ga obraditi
posebno. Kadje rijec 0 pretlacnom lozenju, nemabitnerazlike izmedu procesa
izgaranjaplina i tekuceggoriva, pase isti kotlovi mogu koristiti i za jednoi za
drugo,stirnsto su plamenicirazliciti,apostojeiuniverzalni,za plinitekucegorivo,
94 GRIJANJE
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOGGRIJANJA _
Kotao tip RL za
tekuce iii plinovlto
gorivo.
3
_____'
Ta cinjenica dodatno opravdava izbor lozenja tekucirn gorivom svugdje gdje se
predvidaprikljueenje narnrezu zemnogplina,
Kao gorivo najcesce se koristi tzv. ekstralako lozivo ulje, kakozbogkvalitete
izgaranja,takoizbogsigurnostiodstinjavanjau zimskimuvjetima, sto jeslucaj
s nekim drugim,jeftinijim tekucirn gorivima.
ObicnojenakotJu ugradeni bojlerzapripremupotrosnetoplevode kaoikod
veCine univerzalnihkotJova, sto ima svoje prednosti i nedostatke.
Crpka za cirkulaciju vode za centralno grijanje, ekspanzijska posuda, razne
druge potrebne armature u kotlovnici i automatika nabavljaju se i ugraduju
posebno,0 cernutrebavoditiracunapriodabiruizmeduobicneitzv. blok-izvedbe
ukojojjeto sve sadrzano.Dakako,kaoizasve drugemoderneuredajezagrijanje
sautomatikom,iovdjejepogon mogucsarnouzkoristenjeelektricneenergijekao
pornocnog, ali prijekopotrebnogmedija. Bez struje nemani grijanja.
Stupanj iskoristenja energije redovno je vrlo visok, sto zahvaljujuci samoj
konstrukciji kotla, a sto cinjenici da je kod pretlacnih lozista opcenito bolje
sagorijevanje, patimei iskoristenjegoriva.
IZBOR KOTLA I TENDENCIjERAZVOJA
Za pravilanizborkotlapotrebnojeelementarnopoznavanje svih raspolozivih
rjesenja,pasmo0 glavnimkriterijimagovoriliveeuprethodnimpoglavljima.Vrlo
jemalo opcih parametarakoji bi se odnosili na sve poznate tipove. Ipak, treba
napomenuti jedan zaj ednieki element, a to j e pitanje snage kotla. Proizvodaei
redovno dajupodatke0 ucinkupojedinih tipovaimodelaza odredenogorivo ioni
morajubitisto blisi,ali iznadizracunanihgubitakatopline.Trebatakoderimati
na umuda vecinakotJovaradiekonomicnosarnonasvom optimalnomrezimu,pa
se ostavljanje rezerve ucinka (kupnjom nepotrebno vecegkotla) ne isplati zbog
eksploatacije.Utom pogledunajmanjesu osjetljiviplinskiaparati ,a najvisekotlovi
nakrutogorivo. Ipak,kodkotJova na krutogorivo razumnarezervasnagetreba
biti malovecanego kod ostalih,sobziromna velikevarijacijeogrjevnihvrijednosti
razlicitih vrstadrvai ugljena.
Drugatema,skojomveeulazimouproblernatikubuducnostiitendencijarazvoja
je dilemaokopripremetoplepotrosnevode .Iakopostojerazlicitiplinskiielektricni
aparati za tu svrhu, uobicajenoje da priprerna, tj .zagrijavanje vode za potrosnju
bude u sklopu kotla. Dok to kod manjihjedinicaima nekogopravdanja,kadje
rijee0 kotlovniciikotluu njoj, boljejedabojlerzatopluvodubudeizvan,pokraj
kotJa,dobroizoliran,sto vecegvolumena,sugradenomcijevnorngrijalicomputern
Legenda:
1 - vruce komora za ulje
iii ptln; 2 - dimne cijevi s
turbolatorima;
3 - prikljutak na dimnjak -
dimnjata; 4 - otvor za
5 - polaznl vod;
6 - povratni vod;
7 - prikljutak R 1/2"za
osjetnike kotla (termostat i
termometar);
8 - odzrativanje odnosno
donji prikljutak crpke
baiters; 9 - sigurnosnl
povratni vod, punjenje,
pralnjenje;
10 - predgrijanje povratne
vode; 11 - bojler za
sanitarnu toplu vodu;
12 - prikljutak R 1/2" za
osjetnike bojlera
(termostat i termometar);
13 - odzrativanje;
14 - topla voda;
15 - recirkulacija;
16 - hladna voda;
17 - anoda;
18 - gornji prikljutak
crpke bojlera (pokraj
prikljutka 13);
19 - sigurnosni predtok;
20 - prikljutak za
plamenik;
21 - otvor zapromatranje;
22 - elektrogrijat;
23 - izolacija.
GRIJANJE 95
________DIJELOVISISTEMA CENTRALNOGGRIJANJA _
koje crpka centralnoggrijanja cirkulacijom primarnevode zagrijava i nj ega, uz
odgovarajucuautomatskuregulaciju.Takavbojlermoze imatiugradeni elektricni
grijaczarazdobljesezonegrijanja,kadse ionakozbogtoplevode ne isplatiloziti
kotao (bez obzira sto to neki Cine). S druge strane, u posljednje vrijerne i sunce
sveviseulaziu nasestanovekao energent,pase makarza ljetnupripremuvode
za kupanjenanjegarnoze prikljucitisolarnisistem.Solarnispremnicitopline(sto
: S ' 0
jeu nasern slucajuitajbojler)mogubitizapremine200, 300,pacaki400Iitara.
Kod vecegbojleramozese ekonomiziratiisa strujorn,jerzbogvecezalihemozete
e st
:zl a
iskoristitijeftiniju,nocnuenergiju.Temperaturavodemozebitimanja,manjeje
talozenjekamenca,pasu itorazloziza kotaobez ugradenogbojlera.(0 solarnom
: elf
grijanjuvidi u posljednjem poglavlju.)
F
UvezisalternativnimizvorimaenergijetusuirazliCitatehnickarjesenjakoja
iduzaiskoristavanjernsvegastomozegorjeti,a nijeupotrebljivozadrugesvrhe,
kaostosu drvenii biljniotpaci,slama,kukuruzovinai slicno.Tasurjesenjaogra-
nicenanauze podrueje primjene, tamo gdje takvih izvora energijeimau vecirn
. r -
kolicinarna.Medutirn,tehnickine zaostajuza razvojemtehnologijegrijanjaopceni-
to. Redovnojerijec0 kombinacijijednogodopisanihmodernihkotlovas razlicitim
re-e
8
CD 4
7
BIOMATIC
1 - spremnik 0,75 m
3
2 klatno miieseto
3- regulaeija pomaka
mijesala
4 - poklopae
5 - poluga za otvaranje;
6 - termitka izolaeija
odzrativanje;
7 - put za izvlatenje
goriva
8 - lomiliea vecih komada
9 - ormeric za pribor s
vratima
10 - posuda s vodom
termomehanitkim
ventilom za gasenje;
11 pogon puta, 3809 V,
0,37 kW
12 - meduposuds
13 - elektronicko
upravljanje
14 - put za lotenje
15 - lotiSte sa ssmotnom
retortom pepeonik
17 vrata s ladieom za
pepeo
18- ventilator 220 V, 40W
19 - kotao
20- vrata lotista
21 - revizijska vrata;
22 - dimnjak
23 - reflektor
24 izolaeija - 8 em
96 GRIJANJE
________DIJELOVISISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
uredajimaza pripremu,preraduilikomprimiranjetih materijalanamanjivolumen
prikladan za lozenje, ukljucujuci i automatiku lozenja. Jedan takav primjer
predstavljauredajBIOMATIC,predvidenza automatskolozenjedrvenimsitnim
otpacima.
U gradnji samih kotlova ide se za sto nizirn rezimom rada i maksimalnim
iskoristenjern topline dimnih plinova. je nizi rezirn rada to je i mogucnost
iskoristenja topline kondenzacije veca, Kako, medutim, kondenzacijom nastaju
cesto vrlo agresivni(korozivni)spojevi,izrnjenjivacitoplinekoji seugradujuu zonu
izlaska dimnih plinova iz kotla (gdje su vee prethodno ohladeni priblizno na
temperaturukondenzacije)grade se od nehrdajucih visokolegiranih austenitnih
celika, sto naravnoposkupljujeizvedbu takvihkotlova.
Postojeveeiverzijeskerarnickirnizrnjenjivacimaistenamjeneitrebaocekivati
skorukomercijalnuproizvodnju te vrstekotlova sto bi tadabilo ijeftinije.
Ilustracija zorno graficki pokazuje takav pristupiskoristavanju topline kon-
denzacije. Dakako, stednja energije ni ovdje ne ide bez povecanja investicijskih
troskova: za niskotemperaturne rezime potrebna su veca (iskuplja ) ogrjevna
tijela.
KORISTIVA KORISTIVA
TOPLINA TOPl lNA
KONDENZACIJE KONDENZACIJE
,,%
11%
-,r:.
-,r::.
OGRIJEVNA VRIJEDNOST
OGRIJEVNA VRIJEDNOST
1%
GUSICI
ODAVANJA

U OKOLINU
ISKORI$TENA TOPllNA
ISKORI$TENA TOPLINA
PLAMENICI
U osnovi razlikujemo dvije vrste plamenika: za plinovita i tekuca goriva.
Plarnenici za plinovita goriva obicno imaju mogucnost koristenja i zemnog i
gradskog, pa cak i bioplina, sto treba dogovoriti s proizvodacam, jer se kon-
strukcijski neznatno razlikuju. Kod plamenika za tekuce gorivo najcesci su oni
za ekstralako lozivo ulje. Postoje i verzije za razne druge vrste tekucih goriva,
koja su znatnogusca, pazahtijevajudodatnuopremuu sklopu plamenika.
Kodplamenikaza plinovitagorivanajvaznijisu podaci:zeljenitopJinskiucinak,
vrstaplinai tlak plinau instalaciji .
Za razliku od uljnih, plinski plamenici imaju tzv. plinsku rampu, tj . na
dovodnom vodu plinanizsigurnosno regulacijskih ventilakoji omogucujustabi-
Ian i siguran dotok plina.
PRINCIP RADA
Uljni plamenikje uredaj koji uzima gorivo iz nekog spremnika i zajedno sa
zrakom mijesaga u finu maglicu smjese zrak-gorivo.
Pravilnim sagorijevanjem te smjeseiskoristavase njenaogrjevnamoe.
Ekstralakolozivo ulje (loz-ulje)je najrjedeodsvihlozivihuljapasnjim utehnici
sagorijevanjaimanajmanjeproblema.'I'ezefrakcijesu lako,srednjeteskoi tesko
lozivo ulje koje treba predgrijavati,filtrirati i slicno pa je to znatnokornplicira-
niji postupak.Osnovnoje ostvaritidovoljanviskozitetgorivatj. reguliratigustocu
nanajoptimalnijerasprsivanjekakobi se gorivo dobroizrnijesalosazrakomi uz
dovoljno zraka (kisika) osiguralo potpuno (stehiornetrijsko) sagorijevanje. Kod
dobroreguliranihplamenika,stupanjiskoristivostimozebitiiiznad90 postasto
jasnoovisi 0 vrsti plamenika, kvaliteti sagorijevanjai redovitom odrzavanju.
Novije verzije plamenika za ekstralako lozivo ulje imajui dodatno ugradene
Pri prefasku na
niskotemperaturni rezim
40130 f topfine
kondenzacfje ustedt se
gotovo 20 posta energije.
GRJ]AN]E 97
_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVISISTEMA CENTRALNOGGRIJANJA _
g; ;t

<S
..... o<:i.'lr
iii" b'lr
Q.
. "

.J!' 09
' f.,

s rt;"

..J!' <5
f'lr
::';.>."'.J!''foo, .,J!
.J!'
<:i.
*'
l'
;;;: -!Jr
-.!)T -scr
'f.,. " c!J?::;'1i '*'
e
,{!J'"
" if '" 'Ii 'V 0,
'* i'qj ;;;
",,'lr
s t
s"

J!J'

,' ...... -..3T
09
9,
<!? "" s
v
.>.

"
"
'"
09
!J
<b
;'
,,0
s
- E;'::> '::>Q

0.. 0..'" 0<::1, "



0..<:' C!'
*'
0' ..... 0 0.."
Presjeci plinskih
plamenika tip WG1 i WG2
tvrtke WEISHAUPT.
malepredgrijaceuljakakobi sepostiglocimbolje rasprsivanje(toplij euljeje rjede
pa je i rnogucnost njegova rasprsivanja veca) i tako povecala kvaliteta sagori-
jevanja. Tu je ujedno odgovor na pitanj e zasto se staro otpadno ulje ne moze
koristiti u sistemu centralnog grijanja. To ulje ima drukCij i viskozitet (maziva su
ulja obicno gusca) pa ga treba dodatno zagrijavatikako bi s razrijedilo irasprsivalo.
Tadajeobicno potrebnaidodatnauljnacrpka,grijacstermostatima(a prijetoga
trebaispitatisarnouljedase vidi dokoje ga toeketrebazagrijavati)ifiltarjerje
prljavoitd. Stogaje najbolje otpadnamazivavratitiu rafinerijunaregeneraciju
(kakoje to i zakonom propisano),
MOZAKPLAMENIKA
Elektronski upravljacki sklopkoji obicno zovemo programatorili autornatika
je mozakplamenika.Akoje glavnasklopkaza upravljanjeplamenikom ukljucena
i ako su kontakti drugih termostata zatvoreni (to su regulacijski i sigurnosni
termostatakoje takospojenoupravljanjeradomsistema)plamen semoze ukljuciti .
Tadanapondobivajuidrugi potrosaci u plamenikuprema programuradaauto-
matike. Automatika svih plamenika neznatno se razlikuje i to treba postivati.
Nikako se ne smije jednaautomatika zamijeniti drugom ako nijeispitanai nij e
je odobrio proizvodac.
98 GRIJANJE
_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRAI.NOG Gh' lJANJA
Razlieiti impulsi mogli bi ugroziti sigurnost rada saro ng plarnenika. Napon je
tako dobio visokonaponski transformator koji daje iskru za paljenje smjese go-
rivo -zrak, a poceli su raditi i motor ventilatora i motor u1jne crpke. Na taj se nacin
lozi ste ispire jer magnetski ventil na dovodnom vodu gori va jos nije otvoren. Tek
nakon odredenog vremena (kod manjih plamenika obicno 15 sekundi) otvara se
magnetski ventil i gorivo izlazi kroz sapnicu gdje ga up ali iskra koja preskaee medu
elektrodama na sapnistu, U blizini sapnista nalazi se fotootpor , tj. fotocelija koja
registrira pojavu svjetlosti - plamena i ostavlja sve elemente u pogonu. Ukoliko
se ne pojavi svjetlost znak je da plamen nije upaljen. Fotootpor to registrira i
pr ekida ciklus rada plamenika. Kod nekih se dozvoljava dvostruki start, pa ako
prvi put ne krene proces sagorijevanja zatvara se magnetski ventil na dovodu
goriva, a ventilator i uljna crpka rade i dalje. Nakon ponovljenog ispiranja loz.ista
ponovno se otvara dovod goriva i start se ponavlja. Ukoliko se opet plamen ne
upali sto registrira fotocelija, sve se zaustavlja uz signalizaciju kvara - upali se
kontrolna zaruljica na samoj automatici.
Tada treba pricekati da se stabilizira rad automatike i ohladi visokonaponski
transformator. To obicno traje 1 do 3 minute i tada se moze deblokirati automa-
tika (pritiskom na obicno crvenu signalnu zaruljicu) i ponoviti start. Ukoliko se
automatika ucestalo deblokira, znak je da nesto nije u redu, pa treba potraziti i
otkloniti kvar.
Ovaj princip rada je izuzetno vazan da bi se uopce mogao otkloniti neki kvar.
Na kotlu se obicno u slucaju kvara upali neka signalizacija.
OTKLANJANJEKVAROVA
U tablici dajemo moguce kvarove i nacin njihova otklanjanja. Preporucujerno
cia otklanjanje kvarova prepustite ovlastenorn serviseru. Ukoliko smatrate da to
mozet e uciniti sami, prvo obavezno glavnom sklopkom iskljucite kotao i plame-
nik iz napona mreze. Nikada ne dirajte vaznije elektricne sklopove kako ne bi ste
poremetiti proces rada plamenika. Ako niste sigurni u svoje urnijece, zahvate na
kotlu ogranicite na ciscenje i izmjenu nekih dijelova.

Moguci uzrok
Blokiran uredaj (vidi signalnu
zaruljicu na automatici)
Otvoreni kontakti na termostatima
(presostatima) toplinskog agregata
Autornatika ne dobiva napon
Autornatika u kvaru (ommetr om
provjeriti strujne k rugove automa-
tike izmedu dovoda faze u autorna-
tiku 5 jedne strane i prik ljucka za
elektromotor odnosno transformator
s druge strane
Fotootpor u startu osvijetljen ili
neispravan (ukljucuje se sarno ele-
ktrornotor)
Transformator i elektromotor ne
dobivaju napon
Transformator i elektromotor u
kvaru
Zahvat
Deblokirati automatiku pritiskom
na gumb
Podesiti termostate na pogonsku
temperaturu medija. Eventualno
neispravan termostat zamijeniti
novim
Kontrolirati sklopku za upustanje
plamenika s osiguracern i vod od
sklopke do automatike
Zamijeniti automatiku
Zamraciti fotootpor odnosno
zamijeniti ga novim
Kontrolirati vodove od autornatike
do transformatora i elektromotora
Zamijeniti ih novim
I
:':';... . ::::;::.;.:} ::; .:.:.:.;.;.:.;:.;.:.;;:.:;::.,;.:
..
Prije ogrjevne sezone i vas
sistem za grijanje traii malo
painje i pripreme.
GRIJANJE 101
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
..-
Kod uljnih plamenika treba
cesCe mijenjati sapnicu.
>:
l:::n<{::ilL.ll\l 'I::
Moguci uzrok Zahvat
Mehanickagreska(rukornprovjeriti Ustanoviti uzrok zapinjanja oso-
da Iise ventilatorskokolo slobodno VInei otklorriti smetnju
okrece)
Automatika u kvaru (ommetrom
provjeriti strujni krug automatike
izmedudovoda faze u automatikui
prikljuckaza elektromotor)
Zamijcniti automatiku
Elektromotorne dobiva napon Kontrolirati vod od automatike do
elektromotora
Elektromotoru kvaru Zarnijeniti ga novim
__.t.::.l..... ......... D. :.......... a:;....... , i:e.. ; ... : . I..' ,..; ,.',..,t.', ; .:. , .:.m , .. , .: . ..,:.,.: ...:. a.. :.. ; .' , .. .. :.: :.:.:...m.::,.,:.:.. .:,.:.. ' ..a .. .'!.... l..l.!
:: ::::.: :::::::.,. :::::::=::;::::::::=::::::: :::;::i:::;:;:::::'::.:;) :- ::
MoguCi uzrok Zahvat
Neispravan polozaj elektroda Podesiti elektrode na propisan
razmaki ucvrstiti ih
Prljave elektrode Ocistiti elektrode
Automatika u kvaru (ommetrom
provjeriti strujni krug automatike
izrnedudovoda faze u automatikui
prikljuckaza transformator)
Zamijenitijenovom
Transformatorne dobiva napon Kontrolirati vod od automatikedo
transforma tora
_ _ 1
MoguCi uzrok Zahvat
Prljavfotootpor Ocistiti fotootpor
Fotootpor ne "vidi" plamen Provjeriti polozaj fotootpora
Fotootporu kvaru Zamijenitiga novim
Automatika u kvaru Zarnijenitiga novrm

Moguci uzrok Zahvat
Elektrode su preblizui li predaleko Elektrode postaviti u ispravan
od uljnogkonusa polozaj
Lose podesen uredaj za mijesanje Podesiti uredaj za mijesanje i pri-
gonva sa zrakom (disk, plamena lagoditi kolicinu zraka kapacitetu
cijev) plamenika
Voda u ulju Ispustiti ili iscrpsti vodu lZ rezer-
voara Kao privremenizahvatrnoze
se podici usisni vod u spremniku
t 02 GRIJANJE
I
________DIJELOVISISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

Moguciuzrok
Nernagoriva u sprernniku
Zatvoren rucni ventil nainstalaciji
za gorivo
Zahvat
Napuniti rezervoar
Otvoriti ventile
Cistoca kotlovnice vrlo je
vaina za uredan i siguran
pogon sistema centralnog
grijanja.
Ostscena spojka izrnedu rnotora i Zarnijeniti spojku
crpke
Magnetski ventil ne dobiva napon Provjeriti prikljuckeivod od auto-
rnatike do rnagnetskogventila
Neispravan rnagnetski ventil
Pogresnospojeniprikljuccina crpki
Neispravnacrpka(vakuurnrnetrorn
irnanornetrornprovjeritiispravnost)
PrIjavuljni filtarispred crpke
Zacepljena sapnica
Zarnijeniti ga novirn
Ispravnospojitidovod ipovratulja
Zarnijenitijenovorn
Ocistiti filtar
Ocistiti sapnicu
.. ..'. ..... .;.:<.::>:-:::-:<::;:::;: :::::: : : : : : : : ::: : ::: ::::;:.;:;::::::::::: ;:: '..;.:-;.;. : : :::::;.:::: :::;:; : ::::::::;::::: : : : ::::::::::: : : ::::::::::: ::: .-.::: :.::::: : ::: : : : . :.;.;.: ;.:
@f:::: : gm.: :.
Moguci uzrok Zahvat
Kasno paljenje srnjese zbog loseg
polozaja elektroda
Podesiti elektrode
Povecan otporkotlazbogzatvorene
zaklopke na dirnnjaku il i zbog
uprljanih dirnovodnih kanala
Otvoritizaklopkuodnosnoocistiti
kanale
Prevelik protok goriva Protok goriva
citetukotla
prilagoditi kapa-
Nedovoljni tlakzraka
ispred diska
Podesiti polozaj diska
Moguci uzrok
Neispravno podesenakolicina
zraka
Nedovoljno zrakau prostoriji
(kotlovnici)
Prljava ili cstecena sapnica
Gorivo kaplje izrnedu sapnice i
nosaca sapnice
Gorivo prskapo diskuili plarnenoj
cijevi
Zahvat
ReguJirati zrak na tlacnoj i usis-
noj strani
Provjetriti prostoriju
Ocistiti ili zarnijeniti sapnicu
Sapnicupritegnuti iIijezarnije-
niti novorn, ako je ostecena
dosjednapovrsina. Kontrolirati i
dosjednupovrsinu ncsaea
sapnice.
Srnanjiti razrnak sapnice i diska
ili eventualno odabrati sapnicu s
rnanjirn kutorn rasprskavanja
GRIJANJE t03
DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOGGRIJANJA _
MoguCi uzrok Zahvat
Istroseni lez aji elektromotora Zamijeniti elektromotor
Nedovoljno pricvrscenoili neiz-
balansiranoventilatorskokolo
Kolo stegnutii li zamijenitiga
novim
Losemontiranaili ostecenaspojka
izmedumotorai crpke
Kontrolirati spojku odnosno
zamijenitijenovom
Moguciuzrok Zahvat
Zracni mjehuriu usisnom vodu Usisni vod dobro zabrtvitii
odzraciti
Istroseriacrpka Zamijenitije novom
Crpkaradi s previsokim Ocistiti filtaru inst alaciji za gorivo.
vakuumom Provjeriti dali suventili nainsta-
laciji potpuno otvoreni. Provjeriti da
nije prevelikavisina usisavanja
odnosno duljina usisnogvoda. Ako
treba, ocistitidio instalacijeza
gorivo

Mogue!uzrok Zahvat
Prevelikprotok aoriva Smaniiti nrotok zoriva
Zacaden toplinski agregat OCi stiti dimovodnekanaleagregata
0stecenasarnotnaobloga Popraviti oblogu

Moguc!uzrok Zahvat
Premal i protok goriva Povecat i protok goriva
-
Ovakoizgledapravilno
ugraden uljnlplamenlk od
kojeg vodeflekslbllne
cljevl do flltra.
Sastavnldtietoviuljnog
plamenika:
1 elektronsklupravljatki
sklop - programator-
automatika;
2 - transformatorza iskrupri
paljenju smjese;
3 . totootpor-totoceilis za
kontrolu plamena;
4 plamena glava.
104 GRIJANJE
___ _ _ ___ DIJELOVISISTEMA CENTRALNOGGRIJANJA _
Uljnititter
ispreduljne
crpke treba
skinutii
ocistltl.
Dabiste
skinuli
elektrodu
dovoljnoje
odvijecem
odvitivijak.
/
KompIetna
plamena
cijevvadise
odvrtanjem
dvaju vijaka.
OBAVEZNI POSLOVI
Redovno kontrolir ajte cistocu elektroda, fotoc elije, dovodnih uljnih vodova,
filtra za ulje,filtraispreduljnecrpkekaoi prohodnostsapnice za gorivo.
Baremjednom godisnje terneljito ocistite sve elemente a pogotovo ventila-
tor, uljne vodove i slicno te pozovite servisera da regulirakvalitetuizgaranja.
Pri punjenju goriva u sprernnik najboljejeiskljuciti plameniki tek nakon
dva sataponovno ga ukljuciti
Dok su izvan pogonaplameniki ostaliinstrumentimoraju bitizasticeniod
prasinei ostalih neeistoca.
Uplamenikulazii zrakizkotlovnice,a akou njemuimanecistocaone ce se
talozitinarotorventilatorakoji cetako otezati,padatcemubroj okretaja, asamim
tim i kolicina zraka sto ce narusiti odnos gorivo-zrak pasagorijevanje nece biti
potpuno(kaoi stupanj iskoristivosti), Kotlovnica morauvijekbiticistai kotao s
plamenikomne smijebitiu radioriici,garaziiii slicnojprostorijigdje imaprasine
iii neeistoca u zraku.
Fotocelije takodertreba
izvaditiiprovjeritida Ii su
ispravne.
Zamjena sspnist i
sapnice.
Programatorse
jednostavnoskida nakon
odvrtanja vijka.
GRIJANJE 105
.
________DIJELOVISISTEMA CENTRALNOGGRIJANJA _
ULJNO GOSPODARSTVO
Skladistenjetekuceggoriva- odnosno tzv. uljaza domacinstvo, ili kakojeto
tocno specificiranoklasifikacijskimpropisimapremaJUS-uB.H2. 431 ekstralakog
cia:
lozivogulja- zahtijeva, ako ste se odlucili za ovaj energent, dodatnetroskove,
za
ukolikozelite iskoristitisve njegoveprednostiu eksploataciji,U slucajucentral-
noggrijanja uljno gospodarstvoje znacajan dio postrojenjakojemu trebapoklo-
nitijednakupaznjukaoi svim ostalim dijelovirna sistema.
Medutim,bez obziranato da li smo spremnizadodatnoulaganjeili naimpro-
vizacije, treba znatida je drzanjei skladistenjeloaivoguljapodlozno propisima
kojiodredujuposebnemjerezastiteokoline,zastiteodpozarai sigurnostipogona
uredajakoji koristetaj energent. Pravilnik0 smjestajui drzanjuuljaza lozenje
objavljenjeu "Sluzbenorn listu"SFRJbr. 45 od 8. studenoga 1967. i imasnagu
zakona. On predvida sve slucajeve skladistenjai manipulacijekakou industriji r e
takoi u domacinstvui propisuje postupke za sigurnorukovanje.
Bilo bi preopsirnocitiraticijeli pravilnik,no pri donosenju odluke0 izgradnji
prostoraza skladistenjelozivog uljai uredajaza to dobrobi bilo proucitiga kako
u -.
5
..c.'-
~ : '?:~ ..
,', 0" :;.'; . ' 0 ~ . . ~ .
Smjestajuljaza loienje.
Legenda:
1 kotao;2 . uljni
plamenik;3 . rezervoar;
4 filtar;
5 . brzozetvereiuci venti/;
6 - mjeracnivoa;
7 - bakrena cijevza
dovod;8 - bakrena cijev
za povrat;9 - usisniventi/;
10 - granicnikpunjenja;
11 - miem fJipka; 12 -
otvorza punjenje
promjera3";13odzracna
cijevpromjera2 112";
14 - prikljucakza spojs
drugim rezervoarima;
15 - Ispust; 16 - zaklopka
na dimnomprikljucku.
: ;
~ ~ .
Ii'-"" .1
:
: .; ;.' ' .....
: ',.':
108 GRlJANJE
______ __DIJELOVISISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
biste izbjegli greske.Ujedno,pravilnikomsu nacelnodanaisva tehnickarjesenja
medukojima mozete odabrati ono koje yamnajviseodgovara.
Tako se npr. propisuje da se ulje za dornacinstvo moze drzati u kuci u posu-
damazapremine do 25 litara,odnesalomljivog(staklodakle ne dolazi u obzir)i
za ulje nepropusnogmaterijala.
U dornacinstvu u baevama do 200 litara, od celicnog lima iIi njemu
odgovarajucegmaterijala
U spremnicima od celicnoglimaiIi drugogodgovarajucegmaterijala
Pritom se posude ne smijupunitivise od 95 posta zapremine.
Ujednom stanune smije se drzativiseod 50 litarauljaza dornacinstvoi to
u propisanimposudama.
Ulje za dornacinstvo ne smije se smjestati u zajednicke prostorije, prolaze,
stubista,hodnike, u nenastanjene tavanske prostorije, te namjestaizlozena di-
rektnorn utjecajuizvora topline.
Upodrumima i prizemljima zgrada,ako nisunamijenjena za stanovanje,
smijesedrzat]najvisedo200 litarauljaza dornacinstvopojednomstanu,odnosno
ukupnakolicinaza grijanjejednestambenezgradesjednimstubistern ne smije
:,
-i
:Q
:
',Q
I
; ~ I
o'
~ ....
200
~
:z:
N
s:
Prostoriju u kojoj je
rezervoar za skladi{;tenje
ulJa za domsctnstvo treba
za{;tititi od eventualnog
prosipanja ulja iz
rezervoara.
Najc:e{;ci su metalnl ovalni
rezervoari.
GRIJANJE 109
_ _ _ _ _ _ _ _
I u kotlovnici moiete otuoriii
pogonski dneonik u koji
upisujte sve podatke 0
zahuatima, radotnma i 0
seroiseru i slicno,
DTJELOVISISTEMA CENTRALNOG GRTJANJA _
biti veca od 2000 litara. U takvim prostorijama ne smiju se nalaziti otvori za
ciscenje dimnjaka niti otvori spojeni s kanalizacijom. Nadalje, vrlo je vazno da
takvaprostorijamoraimati pragdovoljnovisok da se ulje u slucajuprolijevanja
nerazlijevaizvannje,odnosnobetonskibazen,metalnutavuiIi slicnuposudukoja
moze primiti sadrzaj svih posuda s uljem za dornacinstvo, uvecano za 10 posta
zapremine.
Striktno jereguliranaiugradnjaspecijalnihspremnikalozivoguljau nadzemnoj
ipodzemnojizvedbi. Ionimorajubitiu tzv.tankvani- betonskojiIicelicnojnepro-
pusnoj posudi koja moze prirniti njihov sadrzaj .
Spremniciza dornacinstvosunajcescemetalni,ovalnogoblikaizapremine900
do 3000litara, a mogubitii od stakloplastike.Natrzistuih ima razlicitih oblika
i velicina, no ovalni su obicno takvih dimenzija da se mogu unijeti u prostoriju
kroznormalnavrata,a osimtogatlocrtnone zauzimajumnogomjesta. Tajjeoblik
razvijen stoga sto se spremnici najcesce postavljaju u podrume iIi prizemlja
obiteljskih kuca. Za vanjsko postavljanjejednakoje dobar, a za ukopavanjejos
prikladniji cilindricni oblik.
Propisanaje i sva oprema tih spremnika,kao i instalacija od njih do plame-
nika. Spremnik mora imati odz racn ik s odz racnorn kapom i protuplamenom
rnrezicorn, spojennavanjskuatmosferunajmanje2,5 m iznadtla,Uljeniprikljucak
mora odgovarati prikljucku autocisterne promjera 3" (tri cola) i mora se
zakljucavati (bilo kapa prikljucka iii saht u komeje izveden), Vazan element
instalacijeje i filtar na ulaznorn, a josvise na izlaznom prikljucku - u prvom
reduradifunkcioniranjaplamenika.Obicnose naspremnikunalazi posebanotvor
s poklopcem za mjerenje razine goriva mjernom letvom il i neki drugi uredaj za
kontrolukolici na (npr. plovaksodgovarajuccrnmehanickorniIi elektricnom trans-
misijom signala). Na ulaznom prikljucku dobroje ugraditi ventil zabrzo zatva-
ranje u slucaju prelijevanja pri punjenju (kuglasta slavina). Jos je vazniji
brzozatvarajuci uredaj na dovodugoriva od spremnikado pl amenika,kakobi se
veza mogla prekinuti u slucaju poz ara. S gornje strane spremnika moraju biti i
prikljudci za usis i povratgoriva, tj. cjevovodi koji ga povezuju s plamenikom.
Oprema spremnika obicno se kupuje uz plamenik kao tzv. uljni set, no ipak
treba provjeriti da li sadrzi sve sto zahtijevaju propisi.
OGRJEVNA TIJELA
Ogrjevno tijelo ne mora uvijek biti radijator, vee to moze biti i nek a cijevna zmija,
cijevni registar, rebraste cijevi, konvektori , paneli i slicno. Dok ste kod izbora
peci kaoizvoratopline vezani za vrstuenergijekoja narnjena raspolaganjukod
radijatorato nijeslucaj .Bez obziranaizvortoplinemozete u svomsistemuizabrati
bilokojiradijator,stoponekadnijejednostavnojersenanaserntrzistupojavljuje
cakoko 15 razlicitih modela.
Radijatori se dijele prema materijalu od kojeg su izradeni, pa razlikujemo:
lijevanozeljezne, aluminijske i radijatoreizradene od celicnoglima. Kako bismo
vam lakse predstavili njihove osnovne tehnicke i komercijalne karakteristike,
svrstali smo njihove osnovne podatke u pregledne tablice. U tablicama su dani
proizvodaci radijatora u Jugoslaviji, te modeli i tipovi pojedinog proizvodaca.
Iskazavsi toplinski ucinak i cij enu svakog pojedinog clanka , dolazimo do
najvaznijegpodatka,a toje cijenatoplinskogucinkasvakogpojedinogradijatora.
Iz toga vidimokojije radijatornajekonomicniji, madakod konacnogizbora valja
obratitipaznjui na trajnost, dizajn i ostalekarakteristikekoje sunamponekad
vrlo vazne.
Dakle, prinabavcise neobaziremosarnonacijenupojedinogclankaradijatora,
jerto je sarnojedan od elemenata pri donosenju odluke. Vrlojevazan toplinski
uCinak pojedinih modelai tipova radijatora,pa teknakon toga mozemokoriacno
zakljuciti koji nam se radijatornajvise isplati kupiti.
-
LIJEVANOZELJEZNI RADIjATORI
r
Tu vrstradijatora karakterizira dugi vijek trajanja (proizvodac iz Slavonske
Pozegejarnei trajnost od 50 godina), vrlo su teski (30 kg/m" ogrjevne povrsine) i
zbogsvoje tezine odnosno masedugo se zagrijavajuali zato i dugo drze toplinu.
Svisetakviradijatorimoguspajatipornocunazuvica,(spojnica)nalieumjestau
bateriju prema potrebi.
110 GRIJANJE.
- -
_ _ _ _ ____DIJELOVISISTEMA CENTRALNOGGRIJANJA _
rEHNICKI PODACI 0 L1JEVANOZELJEZNIM RAD1JATORIMA
IT
I"; <--... ..;;
.'if
(,. 1- ...
, ) { ;i

'<

0
u
b'
) 'J .... \j
\r
0 . 1<



r J 'h
' :
! () .......'


:v '1 r-'
( v
o . '--
... "-, fJ e'.'
(J-: 0
' r-,.
;:" \J V

"-
.\
11

'3

1'6
"'I.; 0 l1 -
Z: r '"
.- 0')
t)-
'f::;
U \I) Ii


7
-
..
e

0- .
::
'Q. TIP '\ ' PROIZVOOAC .a

( , IQ '<J C'I r-
84 4,6 JADRAN 200/G 0,160 0,810 280 60 RO "teljezara llijas" 200 220
87 500/3 0,695 4,4 (clankasti) 0,167 500 580 110 60 71380 Ilijas
ROO/3 102 5,6 0,840 0,196 Manuela Popica 2 600 600 110 60
136 0880 6,0 500/4 0,260 OOUR "FABRIKA 500 580/ 150 60
152 0,990 6,7 600/4 0,290 GRIJNIH TIJELA" 600 150 60 680
194 800/4 1 200 87 0370 telelon (071 )703-004 800 150 60 880
94 600/2 4,4 MEDITERAN 0,180 0,525 703-104, 703-024 680 60 600 70
126 500/3 5,3 (plocasti) 0,695 prodaja (071 )703-464, 580 60 0,240 500 110
600/3 142 0,790 6,0 0,270 703-520 600 680 110 60
500/4 163 6,5 teleks 41127 YU RMKZIL 0,310 0,880 500 580 150 60
600/4 172 0,990 7,5 600 680 0,330 150 60
I
800/4 9,6 251 0,480 1,200 800 880 60 150
200/250 98 TERMIK 2 5,0 0,190 0,880 "Metind" 200 280 250 60
350/160 4,3 100 Zdruzena metalna 430 0,190 0,820 350 160 60
125 350/220 6,6 0,260 1,010 industrija 350 430 220 60
500/110 99 0,800 4,9 labrika radijatora i 500 580 60 0,168 110
500/160 160 5,7 139 kotlova, "Radijator" 500 580 60 0,268 1,200
600/110 121 23000 Zrenjanin 600 0,226 0,928 5,0 680 110 60
H)Q 600/160 157 Tornasevacki drum bb 60 0,313 1,360 6,7 600 680
800/11 0 156 6,8 telelon (023)43-230 110 0,280 1,210 800 B80 60
... .-
- "
800/160 192 prodaja (023)41-396 ,550 9,5 A80 60 0,396 800 160
SPECIJAL 200/250 5,6 101 RO Ljevaonica zaljeza 0,190 0,72 60 200 280 250
350/160 103 5,4 i tvornica kucanskih 0,190 0,78 350 430 160 60
500/110 96 5,0 aparata "Plamen" 60 0,18 0,72 500 580 110
500/160 133 6,7 55300 Siavonska Pozega 0,26 0,94 500 580 160 60
116 600/110 5,7 Trumbiceva 36, p.p. 24 0,80 600 680 60 0,22 110
600/160 154 8,0 telelon (055)72-211 600 0,31 1,05 680 160 60
154 teleks 28549 YU PLAMEN 800/110 0,96 6,8 60 0,29 800 880 110
800/160 197 10,7 1,27 800 880 160 60 0,41
86 POtEGA 200/220 4,8 0,23 0,64 60 200 270 200
-
500/100 5,1 125 0,29 0,79 500 570 60 100
600/100 6,2 143 0,87 600 670 60 0,35 100
169 800/100 1,06 8,9 0,47 800 870 100 60
Kod nas takve radijatore proizvode tri ljevaonice: "Plamen" iz Slavonske
Pozege, koji jeprije nekoliko godina lansirao novi model radijatora POZEGA,
podizajnuvrlo slicanlijevanoaluminijskimradijatorima.Nataj nacinsu prigovori
naprilicnogrubizgledlijevanozeljeznihradijatoraotpali,pajenovi model dobro
prihvacen na trzistu.
Osim "Plamena"proizvodi ih i"Radijator"iz Zrenjanina,a Zeljezara"Ilijas"
proizvodi radijatore MEDITERAN i JADRAN, slicne ostalim lijevanozeljeznim
modelima.
GRIJANJE. 111
_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVISISTEMA CENTRALNOGGRIJANJA _
r
r
I
Moderan dizaJn
tttevsnoretiezntn radiiatora
tip PClZEGA.
Zavjesenje,Postoje dva razlieita nacin zavjesenjaradijatora:
montaza radijatorana nosive zidove
montazaradijatorauz nenosive zidove (staklene stijenei sl .),
Zavjesenje na nosivi zid uvijek se izvodi takodajenajednomdijelukonzola,
odnosnocvrstnosackoji preuzimateretradijatora. Drugiovjesni priborzapravo
sluzikaoodstojnik drairazmakodzida,a manjenositeretsamogradijatora.Prije
montazekonzolauzid iIinekihdrugihnosacatrebapogledatishemuspajanjazbog
padovai uspona. Nairne, radijatormorabiti malo nagnut(to su vrlomali nagibi
2 do 3 promila) da bi se na najvisem mjestu skupio zrak i kroz odzracni pipac
ispustio. Kod radijatorakoji suispod razvodnemreze vrijedi obrnutopravilo, tj.
on se odzracuje kroz prolazni vod preko mreze i najgornjih radijatora, pa mora
biti tako nagnutdazrakrnoze isplivatikrozinstalacijudo najgornjegogrjevnog
tijela. Primontaziradijatoratrebaobaveznovoditi r acuna0 odzracivanjuinsta-
lacije.
Dakle, nakon dobrog ucvrscivanja konzola, odnosno noz ica koje mogu biti
razliCite slijedimontazaostalogovjesnogpriboranaogrjevnotijeloipostavljanje
svakog radijatora u svoj polozaj, Tu yam zacijelo treba pornoc, jer su radijatori
vrlo teski,
Svakimodelimasvojpriborza zavjesenje,pajevrlovaznoobratitipunupaznju
prikupnji pribora.
ODREDIVANJEKOMPLETAPRffiORAPREMABROJUCLANAKA
BROJCLANAKA
TIPRADIJATORA 10 15 20
MEDITERAN JADRAN BROJKOMPLETAPRillORA
500/3 200/6 2 2 3
500/4 500/3 2 2 3
600/2 600/3 2 3 3
600/3 500/4 2 2 3
600/4 600/4 2 3 3
800/4 800/4 2 3 4
Ljevaonica "PLAMEN"
odnedavna ima u svom
proizvodnom programu i
ptocsste Ijevano-zeljezne
radijatorentip PLR!!!
114 GRIJANJE
0
_ _ ______DIJELOVISISTEMACENTRALNOG GRIJANJA _
- .-
:
-
" ...
"
~
0
".:0.:,
. ,
p ' .
n
-
",.: :J
I L . ~
...a:
.. ..<
0 ' ,
si: ,:..
" p'
[2"
'-: b'
0
0 :
, 0
', 0:
J
:0,
.r
.,:."
,
0 . , 'l
.o.
CJ,
"
q,
<"
"
0,
.. _.. . ,
0,
'
a

.......
r--
Kanzala
3004 iii3006
0'
1

Pricvrsnica3004
I
. -
.._- .,
-
. o ' .0' ,j
.r
C/"
"
~ 135 ---t>l
[
I
~
1<1-.. 40 C>/
Nosac 1001
OK13
40 >I
Nosat1018
Pribor za zavjesenje na
nosivl zid za modele
JADRAN i MEDITERAN je
istl. Razlika je samo u
jednom detalju - nosscu -
koji je prilagoc1en svakom
modelu posebno.
Svi ovi radijatori proizvedeni su za radni tlak od 7 bara i ispitani na nepro-
pusnost. Podaci 0 toplinskom ucinku navedeni u tablici- vrijede za rezirn 90170
i sobnu temperaturuad 20C.Trebali yam radijatorza vise tlakove ili za drugi
ogrjcvnimedij(vodenuparuilivrucuvodu),tadamoratekonzultiratiproizvodaca.
Pocijeni, nalazese izmedualuminijskihilimenihradijatora.Svi Iijevanozeljezni
radijatori prodaju se zasticeni sarno osnovnim antikorozivnim premazom, pa ih
treba premazatibojom zaIicenje ogrjevnih tijela(radijatoremajl-lakom).
Mnogi majstoricesto preporucujulimeneili aluminijskeradijatorezatostoih
GRIJANJE 115
________
Prj montszi uza zid mogu
se upotrijebiti nogice.
Umjesto nogica moze se
montirati ovakav nosec.
DIJELOVISISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
I
I
I,
!I
I I
II ,


(Bt
:
s,
" II'
Nosac7018
o?:'
.
",,0 'c;') ,' , o .c) ' . 0" "D, .' :0'1:::,0. _, ,",
c,c" ' ""
NosaC7018

1

, 0 - .. :
14
Mogu se upotrJjebitJ J
ovakve jednostavne
IijevanoieJjezne konzole,
ali treba ih pravodobno
uzidati i dobro ucvrstiti, a
s gornje strane postavitl
ovakve dvije pricvrsnioe
zbog drianja razmaka .
..
. .
-
, -
-

-.1-:-
::.
-

,
116 GRIJANJE
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA
je lakse prenositi i spajati. Posebno je laksa montaza pribora za zavjesenje, jer se
nosaci i konzole za lijevanozeljezne radijatore moraju ugradivati u zid, dok su ostali
s plasticnim umecima i li tiplima s vijcima, paje posao i laksi i brzi. Jedan clanak
lijevanozeljeznog radijatora ima masu u prosjeku izrnedu 5 i 8 kg, pa ako radijator
ima 20 clanaka (100 do 160 kg), tada moraju biti barem trojica pri montazi,
spajanju, zavjesenju i slicno.
Svi ovi radijatori imaju prikljucni otvor dimenzija promjera 5/4", ali model
POZEGA i MEDITERAN imaju razlicitu prednju i straznju stranu, pa to treba
uzeti u obzir pri ugradnji . Gledano s prednje strane baterije lijevo je lijevi navoj,
Radijator ski regul acijski vantil za polazni vod
S 1 \.d"'t t,
Odzratni
pipac
Ispravna
slavina
Rad' Jatorsk, regulac'ISk, ventil za povratru vcd
r do f200mm

I
-
Dr
"'" -
I
I
II
i
!
I
! j
I
..
:1 11
[3
:
-.

I
--
:J!'
-
- ._.
!
--
I
,
I
II

)
j<r-- cd f200mm
'-- ----'
Nscln spajanja
radijatora.
a desno desni. Dolazi li s desne strane odzracni pipac promjera 114" gore, a dolje
nista, tada morate kupiti redukciju promjera 5/4" kroz 1/4" s desnim navojem i
jedan cep promjera 5/4" s desnim navojem itd. Uobicajeno je da se ovi radijatori
prodaju u baterijama od 10 clanaka. Medusobno se spajaju specijalnim spojnicama,
ana mjesto spoja dolazi i brtva od klingerita, obicno debljine 1 mm. Pri narudzbi
treba navesti koji model zelite, tip i broj clanaka.
Kod svih radijatora (ne sarno lijevanozeljeznih) vazno je da se duga ogrjevna
tijela (obieno duza od 1200 mm - sto je u vecini slucajeva iznad 20 elanaka) spajaju
dijagonalno, kako bi se kroz njih ostvarila dobra cirkulacija po cijeloj duzini i visini.
ALUMINIJSKI RADIJATORI
Kod veCine ogrjevnih tijela toplina se odaje zracenjem, tj. isijavanjem dok se
kod aluminijskih radijatora veci dio top line odaje konvekcijom. To znaci da us-
lijed zagrijavanja dolazi do intenzivne cirkulacije zraka, medu rebrima clanaka,
a sto je veca brzina strujanja, bolji je prijenos topline. Bolja je uslijed toga i ci-
rkulacija u prostoriji, jer se ugrijani zrak kao laksi dize prema gore gdje se na
hladnim obodnim zidovima ohladi i pada prema dolje. Zbog toga se kod ovih
radijatora ponekadjavljaju mrlje na zidu, zbogintenzivne cirkulacije sobnog zraka.
Glavna karakteristika ovih radijatora je otpornost na koroziju. Osim toga
odlikuje ih lijep izgled, glatka prednja povrsina, sirok raspon boja, a majstori ih
vole, jer su lagani pri transportu i lako se montiraju.
Podaci navedeni u tablici daju dobar pregled aluminijskih radijatora koji se
danas proizvode u nasoj zemlji . Navedene su sve dimenzije i boje koje mozete
naruciti, Tesko je preporuciti odredeni tip, jer svaki ima svoje specificnosti, pa je
najveci adut svakako cijena.
Zato je najbolje obratiti se direktno tvornici (ponekad imaju i posebnu drugu
klasu s manjim estetskim nedostacima) jer je lakse izabrati ako je ponuda veca.
_
:::::::': < :::: ;:;:::>:::::<;:;:):{:;:;::{;:;: .;. -: '.-:.;::-:::.::::;.:..:::;..:;.:.:::.::;:.

Prije nabavke pribora za
zavjeSenje provjerite kakau
vam je zid na koji
namjeravate montirati
ogrjevno tijelo.
GRIJANJE 117
________DIJELOVISISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
PROIZVODAC
0..
f=
E
E
-
-c
~
<t:
0
~ l
<t:,
;2...J
N ~
<t:a:
a: 0..
E
E
-c
~
<t:
-o
::l
<t:'
z...J
~
(f)-
-a:
>0..
"L1POVICA"
Tvornica radijatora
41317 POPOVACA
tel. (045)79-022
teleks 23510 zu tvrlip
~
:E
0
Z
~
w
SE-690
SE-500 S
SE-350 S
SE-285
610
500
350
200
MARIBORSKA L1VARNA
K-900 900
62000 MARIBOR
~ K-650 650
Kejzarjeva 11
tel. (062)22-961 i 21-372
:E
::J
K-500 500
teleks 33144
~
oct
K-350 350
K-200 200
GORENJE-MURAL
...J
MT-600 600
42315 MURSKO SREDISCE
~
MT-412 412
Rudarska 1
tel. (042)843-133 i 843-118
::l
:E
MT-215 215
MURAL
METALSKI ZAVOD "TITO"
OOUR "ALGRETA"
97310 RESEN
tel. (096)42-383
oct
f-
w
a:
o
oct
R-610
R-500
R-200
610
500
200
E E
E E
~ ~
<t: <t:
z
~
z
-c <t:
...J ...J
,0
'0
<t: <t:
z Z
a: (/)
.(/)
>
690 95
600 75
450 75
285 160
956 96
706 96
556 96
406 96
256 96
700 95
510 95
315 180
690 95
580 95
300 160
E
.S-
-c
~
Z
~
.()
<t:
Z
'N
::>
0
;u
N
E
<t:<t:
Zz
>-
W'(/)
,a:
a:>
00
00..
ill
0
0=
>-
,::l
< t ~
NZ
a:<t:
o...J
<t:>{)
(f)::l
O>
:6-
::>
~
Z
~
,()
-c
(j)
-c
~
~ o
<t:
o
~ o
.0N
l ~
~ o
(f)o
~ t
...Jo
o..m
0-0
f- 0
ill
z
ill
~
~
-c
z
60 0,50 0,53 1,75 168
Isporuka u
60 0,38 0,40 1,40 129
baterijama od1 do
20 clanaka
60 0,26 0,34 1,10 98
Isporuka u 4 boje
60 0,25 0,48 1,20 105
Garan cija 20
godina
60 0,62 0,47 2,40 217 Isporuka u
60 0,46 0,36 1,85 152
baterijama od1, 3,
5,10 i 15clanaka
60 0,36 0,30 1,50 137 Tvornicki izbor - 6
60 0,26 0,23 1,15 94
boja. Garancija
proizvodaca 10
60 0,15 0,171 0,80 61 godina
60 0,46 0,69 1,91 152
Isporuka od 1 do
60 0,41 0,51 1,46 108
15 clanaka
Triboje
60 0,35 0,69 1,62 109
Garancija 10
godina
60
60
60
0,45
0,36
0,30
0,56
0,49
0,25
1,82
1,52
1,47
161
137
100
Isporuka u cetiri
boje
Prema proizvodacu
Rok trajanja 20
godina
Ipak,izboralurninijskih radijatorase posljednjih godina smanjio jer oni koji
su ih izradivali iz vucenih aluminijskih profila prestali su s proizvodnjom
("Utenzilija,"MOL"), pa su ostali sarno proizvodaci koji imajuljevaonice i zasad
se nude sarno lijevanoaluminijski radijatori.
Za razlikuod celicnih i limenih radijatora aluminijski radijatori su clankasti
sto znaci da se spajaju posebnim spojnicama od niza elanakai tako tvorejednu
bateriju. Iz tvornice dolaze obicno u baterijama od 10 i 20 clnnaka, ovisno 0
proizvodacu, aIi i tuje prednost direktnog kontaktas tvornicomjer rnozete zatrazi ti
da vam i sporuce baterije s onoliko clanaka koliko yam treha . Na taj se nar in
Kod svih Iijevanoieljeznih
i Iijevanoaluminijskih
radijatora MURAL,
ALGRETA i LlPOVICA,
primjenjuju se ovakve
Spojnicu treba uvrnuti da
spojnice (imaju na sebi
malo uhvati.
Iijevi i desni navoj) i brtvu.
r rs GRIJANJE
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
Zatim pribliilte obadva
dije/a.
Okretanjem spojnice ta se
dva dije/a sve vise
priljub/juju I spajaju u
jedan radijator.
Za pritezanje clanam
radijatora potreban je
poseban kljui'.
olaksavamontazajerih ne trebaprespajati.Svi aluminijski radijatori,osim tipa
AKLIMATimajujednakespojniceispajajuse riaisti nacin, akod AKLIMATAje
to bitnodrukcije pa to kod montazetrebauzeti u obzir. Ostalestvari su istekao
kod lijevanozeljeznih clankastih radijatora pa treba nabaviti redukcije cepove i
sl, s tom razlikom da se za aluminijske radijatore izraduju posebne redukcije i
cepovi od aluminijskelegure.
Spojnica je od celika pa prj pritezanju clanaka u bateriju ne smijete
pretjerati.Vrlojevazno da priborza zavjesenjebudeadekvatanjersvaki tipirna
svoj pribor, a osim toga trebaznati ciaIi ide uzazid i li no. zid.
Na osta/e slobodne
priktiuck treba
postaviti cepove iii
razne redukcije
prema potrebi.
GRIJANJE t t 9
_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVISISTEMA CENTRALNOGGRIJANJA _
Ovakoizgleda veznikompletza
AKLIMAT-aluminijske radijatore.
Na cijevpostavitegumenubrtvu0 i malo
nsmezite msscu.
Zatimpostavite vezne ptocice. Nakon toga priblizitebaterije. Priteqnucem samoreznih vijaka spoj
je gotov!
CELICNIRADljATORI
Celicni radijatori, koje eesto nazivamo limenima znatno su laksi od lijeva-
nozeljeznih.Obicnosu najjeftinijiako seuzmeu obzircijenapojedinicitoplinskog
ucinkaodavanjatopline.Kakosunovijeverzijetihradijatoragotovesekcije(bez
clanaka) obieno se isporucuju u odredenoj duzini visini zapakirani u zastitnu
foliju, oliceni u trazenuboju i s priborom za zavjesenje. Uzme Ii se i to u obzir
onda obicno ispadne da su to najjeftinija ogrjevna tijela. Vrlo cesto su lijepo
oblikovani, ploeasti i tanki pa se prakticno uklapajuu parapetneprostore. Ga-
rancije koje proizvodaci daju krecu se do 15 godina, a smatra se da uz dobro
odrzavanjeinormalnuupotrebumogutrajati20do30godina.Doprijedesetgodina
cakje osam tvornicaproizvodilo takveradijatore, a danas su ostalasarno cetiri:
"Jugoterm" - tvornica radijatora i klima-uredaja (S. Kovaeica b.b., 38250
Gnjilane,tel. (038)77-410)proizvodiplocastelimeneradijatorevrlolijepogdizajna,
premalicencamadvijuinozemnih tvrtki.Proizvodnijeprogramvrlosirokitrazen
natrzistu.Osnovnajeboja krem(slonovakost),aza vecekolicine moguse dogovo-
ritii drugeboje. Isporucuje se upakiranou zastitriojfoliji koja se skidatekkad
susviradoviu stanugotovi. Dotadaonastitiradijatorodzbuke,bojeislicno. Inace,
ti sunamradijatoripoznatiiz nasihprvihradovanasolarnomapsorberu itreba
reci da se idanasodnjihmozenapravitisolarnikolektorpaih tvornicaproizvodi
naosnoviistogprofilas malom modifikacijom.
Tojasnovrijedii za ostale plocastelimene radijatore.
120 GRIJANJE
e
________DIJELOVISISTEMA CENTRALNOGGRIJANJA _
JUGOTERMradijatori
prodajuse upakiraniu
specija/nusscestui
perforiranufolijuzbog
z ~ t i t e pritransportu i
usktsdistenju.
~ t i t n folija skida se tek
nskon monteze, licenja i
svihostalihpos/ovapri
kojima bise radijatori
moglizapr/jati.
SOUR"Umel"- Tuzl a,Fabrikaradijatoraiterrnickihuredaja "Termal"Lopare,
(t el. (075 )673-145, teleks. 44-162 ) proizvodi plocaste radijatoreTERMAL. Ti se
radijatori proizvodeodkvalitetnogcelicnoglimadebljine 1,25 mm po austrijskoj
tehnologiji.
TIP 10
Deb/jina47mm
TIP 11
7? !\ !\!\!\ !\ 4?
Deb/jina 47mm
TIP 20
39 -f
Deb/jina87mm
TIP 22
Dcbljina87mm
TIP 33
Debljinaf59mm
lsporuculu se u slrokom
izborutipovi10, 11,20,22
i 33, a svaklmoleimati
visinu280do900 mm, i
durinu400 do 3000 mm.
TERMAL radljator/ vrlosu
sticn!podizajnu, necinu
montaze Itehnicklm
podaclma tipu
JUG0TERM.
RadijatoriJUGOTERM.
GRIJANJE. flf
________DIJELOVISISTEMA CENTRALNOGGRIJANJA _
U ponekim prosiorijama, ako
lreba, ogrjevno se tijelo moi e
poscbno izraditi i uz malo
masie ukusno uklopiti u
ambijent.
TIP 2 P
TERMAL radijatori
lsporucuju se u pet
tipova, a svaki maze imati
visinu 300 do 800 mm, i
duzlnu ad 560 do 3200
mm.
TIP 1 PK TIP 2PK

_ _ 80_ _

I

--'- -
cr
O Q a o
!)
"' --
"EMO" - CELJE, (Mariborska 86, tel. (063)32- 112, teleks. 33512)
vee dugo proizvodi EMOTERM celi cni plocasti radijator. Ti se radijatori is-
porucuju oliceni i zapakirrani u za st it nu foliju s tim da se unaprijed narucuj e
duzinaustandardnombrojuelanakakao3,6,9,10,12... do39.Jasnoda 0 tomeovisi
i toplinski ucinak. Svi limeni radijatori mogu se primijeniti za dvocijevno i
jednocijevnogrijanje.KodTERMALradijatorapostoji iposebnaizvedbazajedno-
cij evnisis t em (sis t ernTKM) pa je tadai prikljucakpredviden nadrugommjestu
(u sr edinina donjem dijeluradijatora), st oje josjedan detalj koji pri kupnji treba
zriati .
Za preracunavanjena drugi rez im radavrij edi i sto st ojevee receno kod alu-
minij skih r adijatora, a orijentacijskimoze posluziti i za limene radijatore .
t 22 GRIJANJE
________DIJELOVISISTEMA CENTRALNOGGRIJANJA _
NACIN ZAVjESENjA
(ALUMINUSKIH I CELICNIH)RADUATORA
Kad pocnete postavljaticentralnogrijanje,prviposaojeslaganjebaterijaprema
potrebamai zavjesenje radijatora u prostorije. Svaki model, a ponekad i svaki
tip radijatorazavjesa se naposebannacin, Dva suosnovna nacinaucvrscenja:
Na nosivi zid:
Radijator jepricvrscen na nosivi zid. Konzola moze biti gore, a dolje dolazi
odgovarajuci odstojnikza drzanjerazmaka. Konzolase mozesmjestitii dolje, ali
tadagoredolazi odgovarajuca pricvrsnica.
Uz nenosivi zid:
Radijatorse preko noziceoslanjanapod.Takvakombinacijajepotrebnakad
radijatorstoji,npr. uz velikestaklenestijene.Za manjevisineradijatoraupotre-
bljavajuse nozicekojegapridrzavajusarnoodozdo. Kodvecihvisinadolazenoz ice
koje bocno pocijeloj visinidrzeradijator.Kod eelienihradijatorasvakiproizvcdac
imasvoj priborzazavjesenje,
MjESTOI NACIN UGRADNjE
Najcesceinajpravilnijemjestoza ugradnjuradijatoraje i spod prozora.Ukoliko
nijemoguctakavsmjestajtrebatrazitidrugomjestoali pomogucnostiuz vanjski
zid. Na taj nacin prodor hladnogzrakakroz prozor, odnosno uz vanjski zid ne
prelaziu zonuboravka,vee se natoploj ogrjevnoj povrsiniradijatorazagrijavai
kruzikroz prostoriju.
Pretpostavimoli daznamotoplinskegubitkeprostorijeukojuzelimougraditi
radijatoridasmoskucenislobodnomduzinomukojuugradujemoogrjevnotijelo,
potrebnojerazmotritieinjenicuda za isti ucinaktrebakodjednogtiparadijatora
kraca a kod drugog duzabaterija.
Cesto se izriad i li pokraj radijatora stavIjaju razliciti zasloni. Najcesce su to
prozorskedaskekoje prekrivajuradijatorsgornjestrane.Ovakavzaklonpotpuno
remeti strujanje zraka, te bitno, nekad i do 20 posto, smanjuje toplinski efekt
grijanja.Akojetakvadaskanuzna,ondananjoj trebapredvidjetiotvoreito tako
da povrsinaotvoraiznosi najmanje dvije trecine ukupnepovrsine daske.
Radljatorl
EMOTERM
prolzvode se u
tri tipa,
jednorednl
TIP 10,
dvoredni
TIP 20 I
troredni TIP 30,
u vis/nama od
345 do 975
mm, a dutin
Je maks/ma/no
3000 mm.
Ponekad se ogrjevno tijelo
moie postaviti kao ograda
siubista, ispod radne plohe, u
nekojsupljini i sliiru.
)t1r- F' $
t l
n
GRIJANJE 125
________DIJELOVISISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
Postavljanjeradijatora nanasive zidave
100." 40
v ~
~
c? ' .: 2018
... .
~ . I""IE-J
o /).' .
'(7 .
0" ,
-
Postavljanje radijatora uznenosive zidove
- . -
100
HtH:lI----<j-
Nscin!
zsviesenis
aluminijskih
radijatora.
I
I
I !
Duzlna L
r
E
E
8
NOSAC RADIJATORA
E
f'Jf----- - ---- - -----ll .;
co
c
'E

_ ~
~
-d
....,
,r
h-<
II
l
E :
II E
,
I,
I
I'
!
0
!
' '
I Ii)
I'
i
,I i
I
I
~ I
~
II
~ t
~
:r:
C\l
c
' iii
>
Ugrac1ivanje JUGOTERM
radijatora.
Ostali se zakloni ne preporucujujerneki smanjujuefektgrijanja cak i do 40
posto. Gubici koji nastaju zbog zaklona, moraju se nadoknaditi pov ecanj ern
ogrjevnepovrsirie, tako dauz troskove izradezaklonamoramododati i troskove
vecih radijatora,Postojii zaklon prikazan na nasern crtezu koji povec ava odavanje
topline za 10 posta i jedini je koji zbog svog oblika pobolj sava efekat odavanja
topline pa, akojemoguce, to treba iskoristiti .
PRERACUNAVANJE NA DRUGE REZIME RADA
Vazanje podataksvakakonacini rezimgrijanja,j erakonijer'ijec 0 klasicnorn
centralnomgrijanjukojeimarezirn rada90 do 70'Ctadatrebauzetiu obziri tzv.
korekcijski faktor. Danas se cesto uvodi niskotemperaturnirezirn grijanjai li se
uz podnogrijanjeu nekimprostorijamaugradujejosponeki radijator, Kod nizeg
rezimaradatrebapovecati ogrjevnupovrsinutakvogtijela,npr. ako za klasicno
grijanjetreba 20 elanaka, a akoradijatorspajatenainstal acijupodnoggrijanja
rezirna 60/50' tadajekorekcijskifaktor2,02 stoznaci da zaisti toplinski efekt
126 GRJ]AN]E
________DIJELOVISISTEMA CENTRALNOGGRIJANJA _
a
Povecanie
toplinskog
ucinka za 10%
I
' ; Iii'
I .
, I .
Izrada zaklona radijatora.
trebabarem 40 elanaka radijatora. Takavniski rezim rada imaprednost,jerje
cirkulacija zraka u toj prostoriji manja, a zrak se slabije susi, pa je u takvom
arnbijentuveci osjecajugodnosti.Osirntoga,akojerijee0 sisternupodnoggrijanja
tadabi zaposebne radijatoretrebalai novarazvodnainstalacijas posebnom ci-
rkulacijskorn crpkom, sistemom automatske regulacije i sve ostalo, paje zato
najjeftinije rjesenje ugraditi vise ogrjevnih tijela naistu instalacijui istu auto-
matskuregulaciju,
Trebatakoderreci da podaci navedeni u tablici vrijede opcenitoi da bi svaki
proizvodae radijatoratrebaoprovestiispitivanjaza sve svoje modele pod nizim
uvjetimaradai te podatkeovjereneod nadleznih toplinskihlaboratorijaobjaviti
uz sve ostale.
AUTOMATSKA REGULACIJA
Ako pogledamo opcu energetsku bilancu drustvene potrosnje energije, ra-
spodjelaje slijedeca:
grijanje prostorijapriblizno42 posta
industrijskatoplinai priprernapotrosnetoplevode priblizno35 posta
promet priblizno 16 posta
svjetlo i elektricnaenergijapriblizno6 posta
Dakle, najveci dio energijetrosi se nazagrijavanje covjekovogarnbijenta.
Pravilnaupotrebaautomatskeregulacijesmanjujepotrosnjugorivai do30posta
(ponekadivise).U globalugledano,natajnacinustedjelibismoi do priblizno 12
postaukupne energije.
Zakljucakjeocitirjecitogovori daje ispravnaautomatskaregulacijatempera-
turekod sistemagrijanjanajefikasniji naein ustede energije.
Prije nego sto se osvrnemo na najcesce mogucnosti automatske regulacije
temperature,upozoritcemo najosnekeelementekoji pridonose ustedienergije.
avojenuznojerse nedostatak energije svakidanosjeca sve vise,pajestednja
danasopcedrustveni zadatak.
Prijasnje kuce i zgradeimale su masivne debele zidove i male prozore, pa su
bileiakumulatortopline,tese vanjskepromjenenisubrzoreflektiralenastanje
u prostoriji. Specificni toplinski gubici takvih zgrada znatno su nizi nego kod
danasnjih. Suvremeninacingradnje odlikuje se tankimzidovima ivrlovelikim
staklenim povrsinama. Ovakvu promjenu karakterizirajuvisoki gubici topline,
. '. f$
TehMJA
s:i [;Yri fi "w,,,!>",
Pri podnom grijanju cijevi
uvijek imaju neke oznake, koje
su vrlo vaine jer pokazutu
dimenzi]e, dozvoljeni tlak,
tehnicke karakieristike i slicno,
"
hv
-
GRIJANJE 129
24
_ ____ ___DIJELOVISISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
KOREKCIJSKI FAKTOR ZA NORMALNEI DRUGE UVJETE GRIJANJA
Tu Ti Ta - Temperatura ambijenta
ulazna lzlazna
temperatura temperatura 10 12 15 18 20 22
'C 'C
85 0,72 0,74 0,78 0,83 0,86 0,89 0,93
90 80 0,75 0,77 0,82 0,87 0,90 0,94 0,98
85 0,78 0,81 0,86 0,91 0,95 0,99 1,03
70 0,82 0,85 0,90 0,96 1,00 1,05 1,10
80 0,78 0,81 0,86 0,91 0,95 0,99 1,03
85 75 0,82 0,85 0,90 0,96 1,00 1,05 1,09
70 0,86 0,89 0,95 1,01 1,06 1,11 1,16
65 0,90 0,94 1,00 1,07 1,12 1,18 1,24
75 0,86 0,89 0,95 1,01 1,06 1,11 1,16
80 70 0,90 0,94 1,00 1,07 1,12 1,18 1,24
65 0,95 0,99 1,06 1,13 1,19 1,25 1,32
60 1,00 1,05 1,12 1,21 1,27 1,35 1,42
70 0,95 0,99 1,06 1,13 1,19 1,25 1,32
75 65 1,00 1,05 1,12 1,20 1,27 1,34 1,41
60 1,06 1,11 1,19 1,28 1,35 1,43 1,52
55 1,12 1,18 1,27 1,38 1,47 1,56 1,66
65 1,06 1,11 1,19 1,28 1,35 1,43 1,52
70 60 1,12 1,18 1,27 1,37 1,45 1,54 1,64
55 1,19 1,25 1,35 1,47 1,57 1,67 1,79
50 1,27 1,35 1,47 1,61 1,72 1,85 1,99
60 1,19 1,25 1,35 1,47 1,57 1,67 1,78
65 55 1,27 1,34 1,45 1,59 1,69 1,81 1,94
50 1,35 1,43 1,57 1,73 1,85 1,99 2,15
45 1,47 1,56 1,72 1,91 2,07 2,24 2,44
55 1,35 1,43 1,57 1,72 2184 1,98 2,13
60 50 1,45 1,54 1,69 1,87 2,02 2,18 2,36
45 1,57 1,67 1,85 2,07 2,24 2,45 2,68
40 1,72 1,85 2,07 2,34 2,56 2,82 3,14
50 1,57 1,67 1,84 2,05 2,22 2,41 2,63
55 45 1,69 1,81 2,02 2,26 2,46 2,69 2,98
40 1,85 1,99 2,24 2,56 2,82 3,12 3,50
35 2,07 2,24 2,56 2,97 3,32 3,76 4,32
45 1,84 1,98 2,22 2,52 2,76 3,04 3,38
50 40 2,02 2,18 2,46 2,83 3,14 3,51 3,97
35 2,24 2,45 2,82 3,30 3,72 4,24 4,92
30 2,56 2,82 3,32 4,02 4,66 5,52 6,78
40 2,22 2,41 2,76 3,20 3,58 4,04 4,62
45 35 2,46 2,69 3,14 3,72 4,24 4,89 7,76
30 2,82 3,12 3,72 4,56 5,35 6,43 8,03
25 3,32 3,76 4,66 6,09 7,65 10,4
40 35 2,76 3,04 3,58 4,31 4,96 5,81 6,97
30 3,14 3,51 4,24 5,29 6,30 7,73 9,89
Kodrezlma60/50 'C ogrjevnapovrslnaovihradijatorazatemperaturuambijentaod npr.
20'C- morase povacatl 2,02 puta.
::1.'
Na siubii tima i uratimagdje
ljudistalnoulaze, postavite
uredaje zaauiomat sko
...v zatuaran]e.

.u hf } tl \ff%.Vidhs,>:
-
130 GR1jANjE
________DIJELOVISISTEMA CENTRALNOGGRIJANJA _
koji se mogu znatno smanjitijedino upotrebom toplinske izolaeije, kako u zidu
tako i u staklenim povrsinama.
Utomsmisludonesenje novi propisJUS-a0 toplinskojtehnieiugradevinarstvu
izkojihje vidljivodase za zidove, podove, stropovei slicno, zahtijevaznatnoveci
toplinski otpor(bolja izolaeija) negoli sto jeto bilo prije.
Osim toga, stedjeti se moze i pravilnim sagorijevanjemgoriva.
Bitnoje daje dimnjak ispravan,daje u lozistukotladovoljan potlak,teda se
ostvaruje zahtijevani odnos goriva i zraka, sto se reflektira kroz sadrzaj CO
2
, u
dimnim plinovima. Nepravilno izgaranje moze uvecati potrosnju goriva i za 20
posto.
NACINI REGULACIJE - Svi sistemi regulaeije temelje se na zahtjevu da
temperaturaugrijanojprostorijibudejednakazeljenoj, aosim togatrebapostovati
i neketehnickezahtjeve(temperaturavode u kotlovimane smijepastiispod60/
70'C zbog mogucnosti kondenzaeije)koji ovi se 0 sistemugrijanja.
REGULACIJA SOBNIM TERMOSTATOM
Sobnitermostatobicnose sastojiodbimetalneploce pricvrscenenajednojstrani.
Promjenom temperaturebimetalnaploca, vezanaelasticnomoprugomza kuciste
termostata,mijenjasvoj poloza.j te se prebacujenadrugi elektricnikontakt. Na
taj se nacin prekida, odnosno zatvara strujni krug.
Ugradeni bimetali u sobne termostate vrlo su osjetljivi (vecina reagira na
promjeneod O,S'C)ipredvidenisuza sirokdijapazon temperatura,obicnood 2
do 30C.
Svi sobni termometri imaju proreze kroz koje prestrujava sobni zrak preko
bimetalnogelementau termostatu.
-Iasnoj e da se soh ni t ormost atnf's rnij e postavit i 11 hli zini nr-korr izvor a t oplirie

-
-
-
. '"
(r adij a t or a , peci, zarulje iii sl. ) iIi u nekakavzaklon koji bi remetio prirodnu ei- Postoje razne izvedbe
rkulaeiju sobnogzraka preko njega. sobnlh termostata.
Najboljejepostaviti ga naunutrasnji zid, nasuprotprozoruili vanjskim vra-
tima,navisniod 140do 170 em od poda.PostojinizrazliCitih termostatakaotzv.
dvopolozajni,buducidanjimepcdesavamosarnodnevnusobnutemperaturu,dok
se nanocnutemperaturuprebaeujeprekosklopkenagornjojstrani .Nocnajetem-
peraturaunaprijedpodesenate jednostavnimprebaeivanjembiramovisuiIi nizu
(dnevnuili nocnu) temperaturuprostorije ili sobni termostats ugradenim sat-
nimmehanizmom nakojemse mozepodesitivrijemekadzelite dasistemprijede
nanizunocnuodnosnodase vratinavisudnevnutemperaturu.Kod nekihizvedbi
moze se u tokudanapredvidjeti i visai niza temperatura.
Ovakavje sistem vrlo praktican i stedljiv: pccetak nocnog rezirna moze se
podesiti u 22 sata, a ponovno povisenje temperature u S sati ujutro, pa kad se
probudite prostorijajevee topla, a da po noci niste potrosili mnogo energije.
Tajnacinregulaeijeznatnopridonosti ustedi,jersunoci obicnohladnije. Npke
izvedbe sobnih termostatas ugradenim satom imaju tzv. gang-rezervu.
Toznacidasatnimehanizamradi i u slucajunestankaelektricneenergije.Kod
s ~ GRlJANJE 131
--
________DIJELOVISISTEMA CENTRALNOGGRIJANJA _
nekihuredajatarezervatraje24sata,akod nekihivise.Utom slucajuakonestane
struje prestaje grijanje, a kad struja ponovno dode, unaprijed predvidenirezim
dan-neeodvijase norrnalno dalje,jersa t ni mehanizam nije stao.
Mogucnostiregulacijesobnimtermostatom.Trisurnogucnostispajanjasobnog
termostatanaelementesistemacentralnoggrijanja.
a) SOBNITERMOSTAT DJELUJENA CIRKULACIJSKU CRPKU
To jejeftinijii najcesCi nacin regulacije.
Sobni termostatpreko ugradenogbimetalnogelement a ukljucujei iskljucuje
radcirkulacijske crpke.
Rucnimijesajuciventil(kodkotlovakojigaimajuugradenog) jedodatnikore-
ktor,pagazimi trebamaloviseotvoriti, auprelaznomrazdoblju prigusiti.Na
taj se nacin smanjujeinterrnitirajuciradcrpke, tj. onase rjedeukopcavai isko-
pcava.
Dakako,automatikakotlau tomslucajubrine0 raduplamenika,jerakocrpka
ne radi, nemani odvodenja topline.
;l:
0 S.T.
I i
r. ""
-s


/</

[;;J"=
Ie
,/<,-/
.:
' .
' .
.-
.
a)sobni lermostaldjeluje nacirkulacijskucrpku
oS.T.
-
.1,
o
oS.T.
r-


/ '
7,.., ,,\ / ,.
1< ' / ==vL ,:\,,=
,"
..
,
'
,
0 1
= 1
b)sobnitermostatdjelujenaplamenik c)sobniterrnostatdjelujenamjeajuCi venti
c
2



Z
:-= - -
2
: s:
(
-=. "..,:,
I
Mogucnosti regulacije
sobnim termostatom.
a) sobni termostat djeluje
na cirkulacijsku crpku
b) sobni termostat djeluje
na plamenik
c) sobni termostat djeluje
na venti!
b) SOBNITERMOSTAT DJELUJENA PLAMENIK
Ovaj naein regulacije moguc je sarno kod nekih sistema. Neprikladan je za
kotlove jer temperatura vode u kotlu moze pasti ispod 60 no'c, sto izaziva
neugodnepopratnepojave- stvaranjekondenzata,smanjenjetoplinskogucinka,
te lcsiji prijelaz topline.
.:.
Ovdje treba ponoviti da ima takvih konstrukcija kotlova (obicno su lijeva-
nozeljeznis posebnimdodacimaod nehrdajucihdijelova)koji ne kondenzirajuis-
pod60'CiIiakokondenzirajutadato nijestetrio.Kod plinskihkotlovas atmosfer-
skim lozistemjenajcesce u upotrebi upravo taj sistem.
p
C(
a:
:::>

C(
a:
w
Co
::;:

C(
Z
a:l
o
en
V1
I
...,
;>
t
_._.
r-
"---
.\
U
.- .-
-,
-
I
I
I
SOSNATEMPERATURA20'C
VRIJEME
- ...
Promjena sobne
temperature u odnosu na
vrljeme pri regulaciji
sobnim termostatom.
132 GRIJANJE
____ ____DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
c) SOBNI TERMOSTAT DJELUJE NA MIJESAJUCI VENTIL
Za ovaj nacin reguIacije potreban je mijesajuci ventil s elektromotornim po-
gonom, sto znatno poskupljuje sistem reguIacije. Sobni termostat zatvara i otvara
mijesajuci ventil, te mijenja odnos mijesanja izmedu toplije vode u kotlu i vode iz
sistema. Plamenik i cirkulacijska crpka rade neprekidno i nema nikakvih
neugodnih pojava u kotlu. Ovaj nacin je vrIo dobar, ali osirn sobnog termostata
treba ugraditi elektromotorni mijesajuci ventil sto poskupljuje sistem reguIacije.
Mozemo zakljuciti da je regulacija sobnim termostatom najjeftinija i da donosi
znatne ustede energije (i do 20 posto). Nedostatak mu je da se sve svodi na pro-
storiju u kojoj je postavljen, te za efikasniju ustedu i ugodnost treba uravnoteziti
sistem (podesiti protok vode na grijacirn tijelima u ostalim prostorijama prigusnim
radijatorskim ventilom na povratnom vodu iz radijatora). Drugi je nedostatak
osciIacija temperature prostorije, te je preporucljivo izabrati sto osjetljiviji sobni
termostat.
Zbog spreeavanja neugodnih popratnih pojava najbolje i najjeftinijeje primijeni-
ti sistem g, tj . djelovanje na cirkuIacijsku crpku te preporucujerno uredaj sa satnim
mehanizmom.
Obicni sobni termostati su, rnoze se slobodno reci , najjeftiniji sistem automat-
ske reguIacije sistema centralnog grijanja,i najcesce se i upotrebljavaju kod kombi
ili cirko-plinskih aparata za sistem etaznog centralnog grijanja.
POTPUNA AUTOMATSKA REGULACIjA
To je najbolji, najkomforniji i najstedljiviji nacin reguIacije u sistemu central-
nog grijanja. Za taj sistem reguIacije postoje kompletni elektronski uredaji sa sat-
nim mehanizmom, zatim tu su elektromotorom pokretani mijesajuci ventili (ili
slavina), te vanjski (sobni) osjetnik i osjetnik temperature polaznog voda.
Postoje dva naeina ove reguIacije, koji u pravilu uvijek djeluju na osnovi
promjene temperature polaznog voda. Na taj nacin dovedena kolicina topline u
svako grijace tijelo prilagodava se trenutnim transmisijskim gubicima te prosto-
rije.
Time postizerno konstantnu sobnu temperaturu, bez obzira na vanjske uvjete.
Takvi se sistemi sastoje od osjetnika (vanjski, sobni i tzv. tekucinski koji je
uronjen u polazni vod) koji rade na naeelu promjene elektricnog otpora neke zice
pri promjeni temperature. Ovakve promjene elektricnog otpora prenose se u cen-
tralni uredaj (pr ogra mat or ) koji daje impuls elektromotornom mijesajucern ven-
tilu da se on otvara iIi zatvara. Na taj nacin mijenja se odnos rnijesanja kotlovske
topline s vodom iz sistema centralnog grijanja. Centralni uredaj , programator ima
satni mehanizam i obicno se moze podesiti nekoliko intervala u toku dana, a na
nekim izvedbama moze se programirati i cijeli tjedan unaprijed.
Primjer: Radnim danom od 6 do 14 sati u kuci nema nikoga, a subotom i
nedjeIjom ste kod kuce:
programator podesite da ujutro u 4,30 pocinje dnevni program au 5,30 sati
kad odlazite od kuce ukljucuje se tzv. nocni rezirn.
Za 14.30 sati podesite opet dnevni program, tako da kad oko 15 sati stignete
kuci bude u stanu dovoljno toplo.
Takav rezirn rada odrzavajte do 22 sata kad poCinje nocni rezim i traje do
4.30 sati ujutro. U subotu i nedjelju podesite dnevni rezirn otprilike od 7 do 22
sata. Takav rezirn rada traje cijelu sezonu grijanja, osim ako ne odlazite na duzi
put ili vikend, kad opet mozete pocetak dnevnog rezirna podesiti na nekoliko sati
prije povratka.
Na ovakav nacin moze se ustedjeti i do 30 posto energije.
Mnogi pri odlasku iz kuce iskljucuju grijanje, no na taj se nacin trosi vise energije
i dobiva manje komfora negoli satno programiranim dnevnim i nocnirn rezimom
rada. Kompletnom automatskom reguIacijom moze se podesiti razina tempera-
ture nocnog rezima rada, a ujedno ste se osiguraJi od bilokakvih neugodnih pojava
koje mogu nastupiti kad bi se sistem grijanja kornpletno iskljucio: prostor se ne
rnoze znatno ohladiti, voda u instaIaciji ne moze se smrznuti a ponovna dnevna
temperatura upostavlja se brzo i odrzava konstantnom bez obzira na vanjske
promjene.
GRIJANJE 133
________
Najpoznatije sisteme
aulomatske regulacije
proizvodi IMP-Ljubljana, a u
inozemstuu su poznaii
HONEZWLL, DANFOS,
CENTRA-BURKLE,
HEIMEIER, HERZ, LANDIS
& GYR, SAMSON, EUGEN
BRAUN, EINHELL, itd.
134 GRIJANJE
DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOGGRIJANJA _
Postojedva osnovna nacinaove potpuneautomatskeregulacije.
a)Regulacija ovisna 0 sobnoj temperaturi
Osjetnik u prostoriji diktira preko centralnog uredaja (ZG) rad mijesajuceg
ventiJa(VM), te se mijenjatemperaturapoJaznogvoda(VF) sazadatkomda tem-
peraturau prost or iji(t) budekonstantna.
Ovaj sistemregulacije imanedostataka.U prostoriji u kojuje smjesten sobni
osjetnikmogubitiisekundarniizvori topline(rasvjeta,strojevi,boravakviseosoba,
zracenje sunca i sl.), pa to utjece na r ezirn rada. Takva dodatna, sekundarna
toplina, izazvat ce snizenje temperature poJaznog voda, sto moze dovesti do
pothladenja ostalih prostorija.
o
r
,
"
,

..
.
Potpuna
automatska
regulaeija
ovisna 0
sobnoj ..
... o ; -, -i:!?:' 41. ..0 J. J
C
4 , '_ .''; .:9" . ' -:. U f c tP.!
temperaturi.
e-
,
- ",
lVj
Potpuna
automatska
regulaeija ovisna 0
vanjskoj
L __ temperaturi.
________DIJELOVISISTEMA CENTRALNOGGRIJANJA _
b) Regulacija ovisna 0 vanjskoj temperaturi
Ovaj sistem bolji jeod prethodnogjernemapothladivanja ostalih prostorija.
Nacentralnomuredajunamjestise rezirnradaovisno0 vanjskojtemperaturi.To
jenajslozenijiposaoi trebagapazljivoobavitidokne pogoditeupravoovaj rezirn
radadabiste pri svakoj vanjskoj temperaturi imaliu prostorijamaprojektnu
(adekvat nu)temperaturu. Svaki proizvodac ima svoj nacin podesavanja, Bitno je
dobropodesitiovaj pravac(krivulju)bilo paralelnimpomicanjembilomijenjanjem
nagiba.
Kakobiste sveto dobroobavili,baru nekimprostorijamamorate imatisobne
termometrei podesavatiih dok ne postignete jednakutemperaturuu svim pro-
storijama.
Mijesajuci ventili (ili slavirie) mogu biti razlicitih izvedbi, a najcesce su to
cetveroputni mijesajuciventili.
Upotrebljavajuse i troputniventili koji mogubititzv. mijesajuciili razdjelni,
Ako se koriste prolazni (dvoputni) ventiJi nuznoje izvesti i liniju (by-pass, za
100
90
80
70
60
50
40
30
20
-
/
;"
I

It

0/

/
J.J
/
/'
I
/ 1ft:
/"
/
or
'1
/
I
V <
- - - I

If
"
-
\
+20 +15 +10 +5 0 5 -10 15 -20
Pode!;avanje rezlm rada. L--
VANJSKATEMPERATURA oc
-----J
mijesanje u koju se stavljaodbojna zaklopka (nepovratni ventil ) da se ornoguci
jednosmjerna ispravna cirkulacija. Kada se takav ventil zatvori, tada voda iz
povratnogvoda strujikroz liniju zamijesanjenatragu polazni vod.
Kompletanslogovakvepotpuneautomatskeregulacijejeprilicnoskup, kosta
aka 1000 DEM, ovisno 0 proizvodecu, veJiCjni i vrsti izvedbe. Ueevsi u obzir ustede,
visoku cijenugoriva,te komfornostradaovakviuredajisebrzoamortizirajute se
sve cesce ugraduju.
Tokom ogrjevne sezone
nemojte se dugo zadriavati uz
otvoren prozor iiiurata, jer to
preoise kosta.
jiASTrri;tt::)':!;,1:: () !:::::iNil::::'
Izvedbe mije!;ajucih
venti/a.

'
t t
-
.. .
-

-
' ;,..' ..
b)lroputnl


a)cetveroputnl

..'
I K6TAO KOTAO
<,.'
,/;,
=v/)." =
.> ,/
a
/ .
.
.'
:1 =
...
"
v,,-
GRIJANJE 135
'
________
----------- -
STEONJAENERGUE
Pri montaii termostatskog
ventila postujte pravila siruke,
jer inaie od njega nema koristi.

;(:d s t:{..... :::. ::: ..:-. :::
ss %H\
M
... .. .. .... ... . :; ::.. .... ..: :.::.:: . ::. ::.: :.:: . :.: .. ..
:'
..
.';::;:;:.::;;::;:;
....
.
:.:: . :
Presjek termostatskog
ventlla I funkelie.
Kod porasta temperature
tekuclna (3) povecsv
obujam, te preko
eJevastog nosaca (4)
prltisne vreteno ventlla (5)
kojl u kuclstu ventlla (2)
prltvaranjem
ventlla (6) smsniuie protok
vode kroz ventll prema
rsdiistoru
136 GRIJANJE
DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
REGULACIJA TERMOSTATSKIM VENTILIMA
o
Da se neke prostorije ne bi pregrijavale zbog sekundarnih izvora top line
(rasvjeta, strojevi, boravak vise osoba, zraeenje sunea iIi sl) u njima se postavIjaju
jos i termostatski venti li. To su regulacijski elementi koji u sebi imaju speeijalnu
tekucinu (na bazi alkohola) iIi neku drugu materiju, vrIo varijabilnog volumena
u odnosu na promjene temperature. Promjena volumona te tekucine prenosi se
na elemente yentil a te se na taj nacin regulira presjek termostatskog radijatorskog
ventila. Kako bi se regu lirao ispravno treba ispunjavati slijedece uvjete:
Glava termostatskog ventila mora biti ugradena vodoravno i da nije pod
utjecajern topline koju odaje eijev.
Kod radijatora koji su skriveni iza neke pregrade, glava termostatskog ventila
mora biti izvan pregrade kako bi preko nje prirodno strujio sobni zrak.
Glava termostatskog ventila ne smije biti u blizini nekog izvora topline iii
iza zavjese.
Akoje iznad radijatora prozorska poliea na mjestu gdjeje termostatski ventil
treba postaviti resetke iIi uzu polieu da se ornoguci prirodno ve rtikalno strujanje
okolnog zraka.
Termostatski ventillzmedu dvije crte je
podjela 1C. tzmeau dva
broja je podjela od 4'C
Glava ventila

-oznatavanje
3
Pornicnastrelica
za oznatavanje
1
Glavaventila
Ako se ne moze udovoljiti tim zahtjevima, postoji rjesenje upotreborn tor mostut-
skog ventila s daljinskim pipalom iIi upravljanjem. U tom slucaju se pipalo illgla va
ventila montiraju na prikladno mjesto kojeje udaljeno od radijatora, te zadovoljava
sve zahtjeve za ispravnu regulaciju.
Puna usteda i komfor postize se ako se ovi ventili primijene u kombinaeiji s
prethodnim sistemima automatske regulaeije. Ovdje je nuzrio napomenuti: kad
se primjenjuje sistem automatske regulacije ejelokupnog eentralnog grijanja sa
sobnirn termostatom iii sobnim osjetnikom, tada u toj prostoriji ne smije biti
termostatski radijatorski ventil. U svim ostalim prostorijama termostatski se
ventili mogu ugraditi.
Termostatski radijatori ventili obicno imaju regulacijsku sposobnost od 2 do
30'C, a po dimenzijama, obliku i naeinu ugradnje slicni su obicnim radijatorskim
venti lima, jedino imaju drukciju glavu. Malo su skuplji od obicnih ventila.
Primjena automatske rsgulacije danas predstavlja nuznost zbog sve vecih
zahtjeva na komfomost sistema grijanja, a pogotovo zbog stednje dragoejene
eriergije.
Preporucujerno da u dnevnom boravku, a i u drugim prostorijama, postavite
sobne termometre kak histe mogli tocno pratit.i t.emperaturu svog zivotnog pros-
tor a.
Da biste se u tom prarenju lakse orij entirali, daje mo temperature propisane i
- ------------ - - -- -------------- ----:;:-=-:=

-+-----@
________DIJELOVISISTEMA CENTRALNOGGRIJANJA _
po novim standardirna (JUS U. J5.600) od kojih ne preporucujerno velika od-
stupanja.
dnevniboravaki radne sobe 18 do 20'C
spavaca soba 15 do 18'C
kuhinjai kuhinja s dnevnirnboravkom 16 do 18'C
kupaonica22'C
zahod 20'C
Inakrajujosjedanpodatak:povecanjesobnetemperatureza sarno I'C,iziskuje
povecani utrosakenergijeza 6 posto.
KAKO KUPOVATI. Kadanabavljateelementejednogslogapotpuneautomat-
ske regulacije, nuzrio je da su svi od istog proizvodaca. Elektrokarakteristike
pojedinih elemenata su u medusobnoj ovisnosti i ne moze se kornbinirati npr.
vanjskiosjetnik od IMP-a s programatoromi elektromotornim ventilorn drugog
proizvodaea.
ISPLATI LI SE. Kakojecijenaenergijevrlovisoka,preporucljivojedase si-
stemiautomatskeregulacije sto viseprimjenjuju. Da bismosmanjili troskoveza
grijanje, najboljejeda se priiskoristavanjuskupljeenergijeprimijeni potpuna
Sobni termometar nije skup, pa
ga postaviteu sto vise
prostorija.
."
:litS1T1J\
Sistemi
automatske
regulacije
ostvaruju
velike ustede. L- ......__.;.-. l;;;OI
, !
Kompletan sistem
automatskeregulacije
najvisegstupnja.
, . ".
j
\
GRIJANJE t 37
________DIJELOVISISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
Cesce pravjerite temperaturu
paaka ireba, smanjitegrijanje,
a ne da je u sobi 25C, jer to je
vr!a nezdrauo a i skupa.

automatska regulaeijakoja ce se unatocvisokoj eijeni ipak vrlobrzoisplatiti.
Kodjeftinijihizvoraenergije(akose to uopcedanasmozetakoreci)zaeijeloce
inajjednostavnijaregulaeijasobnimtermostatomil i termostatskimventilombiti
dovoljnai ubrzo pokazati svojuopravdanost.
KAKO UGRADIVATI. Pri montazi i spajanju prid rzavajte se uputa
proizvodaca, a posebnupaznjuobratite nato gdjecetepostavitivanjski odnosno
sobni osjetnik.Vanjski osjetniktreba smjestitinamjestookrenutoprerna sjeve-
rukoje nije pod utjecajern suncevogzracenja.
Sobni termostat ili osjetnikmontira se na unutrasnji zid navisini od 140 do
170 em od podatame gdjenemadrugihizvoratoplinepa je ornogucenaprirodna
eirkulaeija sobnogzraka.
SIGURNOSNA OPREMA
Sistem eentralnoggrijanja sastavljen je od niza slozenih elemenatakoji svi
moraju ispravno funkeionirati da bismo se grijali. Medutirn, ako je neki dio
neispravan nije u pitanju sarno grijanje, nego i eventualne stete pa i ostale
opasnosti kojima su izlozeni ukucani . Kako bi se to izbjeglo, u sistem moraju
bitiugradenii elementikoji ceiskljuciti takvumogucnost,Staraizrekakazeda
suvodaivatradobrislugealizli gospodari,ausvakomeentralnomgrijanjuoboje
suu igri .Nijeloseumjestojednogimatii dvojieu dobrih sluga, aliinterakeijom
dvajulosih gospodararnoze se ocekivati stostanepredvidivo. Srecom,kadjerijec
oeentralnomgrijanjuznanjei iskustvostecenou toku razvoja tehnike dovoljno
jedase mogupredvidjetiiopasnostikoje bi mogleproizaciiz svojstavaovih medija
i linesavrseriostimaterijalakojimaih krotimopase mogupostavitiiodgovarajuci
cuvari,kako bi nam i u tom pogledubilo udobno.
Funkeijucuvarau sistemutoplovodnogeentralnoggrijanjaobavljaekspanzijska
posuda,sigurnosni ventil i termostatski sigurnosni ventil,koji se kao i svi dobri
cuvari naizvjestan nacin medusobnodopunjuju, odnosno uzajamno i stite.
Da bismo zornije predocili njihovu funkeiju, razmotrimo seenarij slucajakad
ih ne bibilo:kaosto znamo,vodakojaprenositoplinueirkulirau zatvorenomkrugu
eijevima odkotlado ogrjevnih tijelainatrag u kotao, ipritommijenjatempera-
turu. Kao i sva tijela i voda promjenom temperature mijenja volumen, pa bi
zagrijavanjem,akotajvisaknebi imalostopreuzeti, neminovno puklaopnakoja
taj volumenogranicava,tj. stijenkekotla,eijevi ili ogrjevnotijelo. Dakle, nestou
sistemumora bitielasticno,atuulogunasebepreuzimaekspanzijskaposuda.U
njoj se akumuliravisak vode odnosnovolumena kad se sistem zagrijava,i iz nje
seponovnodopunjavasistemkadsehladi.Da bi grijanjefunkeioniralokakotreba,
sistem mora biti stalnopun, a voda mora cirkulirati.
Cirkulaeijamozeprestatizbogkvaracrpkeili zatvorenogventilaizmedukotla
i instalacije(a ventili morajupostojati zbog odvajanja sistemau slucajupopra-
vaka, zamjenei sl.), U tom bi se slucajuvoda u kotlupregrijalai izazvalapriti-
sakkoji bi mogaoprouzrociti eksploziju.Ulogucuvaraovdjeimasigurnosniventil,
obicno na oprugu(dabi djelovao ikadzatajeeventualnidrugi, obicno elektricni
sigurnosniuredajikotla), koji seotvarakadpritisakprijedepredvidenu(podesenu)
vrijednost. On jenajcesceugraden nakotao i spadau njegovu opremu.
Medutim i mehanicki sigurnosni ventil moze zatajiti, pogotovo ako se redo-
vito ne odrzava iakose neaktiviracesto,stose dogadazahvaljujucipouzdanosti
ostalih sigurnosnih uredaja. Osim toga, aktiviranje sigurnosnogventila dovodi
do ispustanja vode iz sistema, a to znaCi dodatne poslove - dopunjavanje,
odzracivanjeitd. Uloga sigurnosnogventilanije od velikogzriacenjapri sistemu
s otvorenorn ekspanzijskom posudom, jer ona se prikljucuje tako da eliminira
svakivisakpritiskau sistemu.Medutirn,kakosemodernapostrojenjauglavnom
izvodezbogvece prakticnostisa zatvorenomekspanzijskom posudom,propisikod
takvihsistemaosimklasicnogsigurnosnog,zahtijevajui ugradnjutermostatskog
sigurnosnogventila,koji u takvomslucajuhladikotaovodomiz vodovodnemreze.
Jos trebaspomenuti i probleme u vezi s terrnickim dilataeijamamaterijala,a
to supromjene u duzini cijevi uslijed promjene temperature. Nairne, kod vitkih
predmetapromjenavolumenase uslijedpromjenetemperatureocitujeizrazito u
duzini, pa akose 0 tomenevodi racunamozeu ekstremnomslucajupuknutineki
dio instalaeije,aublazerniskriviti(izvinuti) eijevili iscupatikonzolaiz zida.Kod
du,
a
u "
u vi
kr i
un
nje
vol
r ae
pTl
ko
ko
s .
lZI
o
r d
to
t"I
ve
t lJ
'
.,
r
It
138 GRIJANJE
________DIJELOVISISTEMACENTRALNOGGRIJANJA _
dugackihcjevovodatese razlikekompenzirajuelasticnimlukovimau oblikulire,
a kod kucnih instalacija odgovarajucirn polaganjem trase cjevovoda i takvim
ucvrscenjern na konzole koje dopusta dilataciju. Upravo zbog toga ne mozerno
uvijekprikljucitinekoogrjevnotijelodirektno,najkracirnputem.Naizgledsuvisna
krivina ili koljeno sluzi za kompenzaciju linearnog istezanja cjevovoda ili da se
unutrasnja naprezanja koja uslijed njega nastaju, ne prenesu na radijator ili
njegovekonzole.
Netko bi mogao pomisliti, da ako su linearna istezanja rezultat promjene
volumena,dabi ih se moglo stavitiu funkciju ekspanzijskeposudei nataj nacin
racionalizirati izvedbusistema.To, nazalost, ne dolazi u obzir, jer koeficijenti
promjene volumena su razlieiti za razl icite materijale, paje npr. taj koeficijent
kod 20'C:
za vodu 0,18 cm3/dm3 (za 1C)
o za alkohol (metilni) 1,19 cm3/dm3 (za 1C)
o za loz-ulje 0,92 cm3/dm3 itd. (za 1C)
Dakle,kadsu u pitanjucijevizanimanaslinearnikoeficijentnjihovaistezanja,
kojijetakoderpoznatza razlicite materijale:
za zeljezo: A = 0,9 do 1,22 mm/m 100'C
za bakar A = 1,66 mm/m 100'C
To drugim rijecima znaci dace se zeljezna cijev akojezagrijemo za 100'C po
svakom metru duzine prcduzi ti za oko 1 mm, a bakrena za 60% vise. Ukupno
izduzenjelakojeiz racunati ako se duzinacijevi pomnozi s timkoeficijentom.Za
potrebe centralnoggrijanja to je dovoljno, jerse razlike temperature krecu up-
ravo u rasponuoko 100C. Cijevi dakle treba ugradivati takoda nistane ometa
to istezanje.U suprotnom,nastajutakvaunutrasnjanaprezanjakojase manifes-
tirajurazaranjemili deformacijom.
EKSPANZU KEPOSUDE
Velieinu ekspanzijske posude treba odrediti za svaki sistem posebno, jer
volumenivodeu razlicitimsistemimavariraju,ovisno0 tipuivelicinikotla,dufini
cjevovoda,brojui velicini ogrjevnih tijela. Rezirn radasistema takoderutjece na
velicinuekspanzijskeposude:stojevecamaksimalnatemperaturaiposudamora
prirniti vecu razlikuvolumena.
Treba znatidaikoeficijent prostornogistezanjavodeovisi0 njezinojtempera-
turi, pa povecanje volumena nije proporcionalno s porastom temperature, nego
varirapo krivulji .Kod nizih temperaturaon jemalia kodvisihveci, a poznatoje
da se volumen vode ispod O'C (smrzavanjern) ponovno povecava, sto izaziva
rasprsnucezatvorenih posudas vodom, a ponekadi dijelova ccntralnoggrijanja.
No, to je vee drugi problem. Za potrebe dimenzioniranja ekspanzijske posude
dovoJjnojesluzitise dijagramom.Tamomozcmoocitati,dajekoeficijentprostor-
nog rastezanja vode kod srednje temperature 80'C (sto odgovara uobicajenorn
sistemu 90nO'C) K=0,029 , a to znaci da se obujam vode kod tog sistema za-
grijavanjern povecava za2,9 posto.
Pouremeno aktivirajte
sigurnosni ventil da ne bi
zatajio bas onda kada je
najpotrebniji.
0.06
0.05
IK=0,0509 (11OOC)
V
- -f..=.::t-:- ~ -+- t- -
- -- - --
--,
---
V
K=0.0428 (100C)
~ t f-- -
-7
I-- K=0.0354 (900C)-
f- -
V
f-
e-- -"- -<- "'--1--
--
/
K== 0.029 (BOOC)
'0 __
'--
"--
- --..-
--
-
-
7
V
V
V
V
~
o 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110120
0.02
0.03
0.01
0.04
Ako kuca nema vanjsku
[asadu, svakako je postauite
prije ogrjevne sezone.
Koeficijent
prostornog
istezanja vode
ovisno 0
srednjoj
temperaturi
vode.
GRIJANJE. 139
________DIJELOVISISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
VELICINAEKSPANZIJSKEPOSUDE.Da bismoodredilitajvrlo vazandio
sistema centralnog grijanja, treba definirati slijedece podatke: kolieinu vode u
s
sistemu, statieki pritisak vode u instalaciji, maksimalni pritisak u sistemu -
g
pritisakispustanjanasigurnosnomuredajuinajvisusrednjutemperaturumedija.
Sadrzajvode usistemu trebatocno odrediti,jertojeosnovaza dimenzioniranje
posude. Postojeempirijskiizrazi za brzo odredivanje ovog podatkakoji se mogu
primijeniti za manje sisteme grijanja dok za vece treba napraviti detaljan pro-
raeun.
Cjelokupan sadrzaj ogrjevnogmedija- vode u sistemucentralnoggrijanjaje
zbroj sadrzajavode u cjevovodu, ogrjevnim tijelima, kotlui bojleruza potrosnu
topluvodu(akojeugradenu sistern).Sadrzajvode u cijevimamozese izracunati
naosnovi podatakaiz tablice.
Sadrzaj vode u kotlu u prosjeku je 2 do 5 VkW ucinka kotla, sto ovisi 0
proizvodacu uz napomenu da je sadrzaj vode u kotlui do 30 postaveci akoje u
sistemukotao s bojlerom.
Sadrzajvode uogrjevnimtijelimaizracunava senaosnovipodatakaproizvodaca
radijatora.
SrednJe teske navojne ciJevi JUS C.B5.225 (DIN 2440)
Dimenzije u colima" 3/8" 1/2" 3/4" 1" 11/4" 11/2" 2"
Nazivni promjer u mm 10 15 20 25 32 40 50
Vanjski promjer u mm 17,2 21,3 26,9 33,7 42,4 48,3 60,3
Sadrzaj vade 11m 0,123 0,201 0,366 0,581 1,01 1,37 2,16
Bakrene cijevi
Vanjski pramjer x
debljina stijenke
dxsmm 8,Ox1,0 10x1,O 12x1 ,O 15x1,O 18x1 ,O 22x1 ,O 28,Ox1,5
Sadrza] vade 11m 0,028 0,050 0,079 0,133 0,201 0,314 0,491
Sadrlaj vode u celicnlm I bakrenlm cljevlma.
Tablica raznih vrljednosti za sadrzaja vode PO ogrjevnim tijelima
koja su u upotrebi
L1jevanoalumlnijski radijator L1POVICA
Tip L1POVICA SE 690 SE500 S SE 350S SE 285
Sadrzaj vade I/ei. 0,53 0,40 0,34 0,48
L1jevanoaluminijski radijator AKLIMAT
Tip AKLIMAT K 200 K 350 K 500 K 650 K 900
Sadrzaj vade 1leI. 0,17 0,23 0,30 0,36 0,47
. . ..
Plocast/cellcnl limeni rad/Jatorl sadrle u prosjeku od 1 do 5 Ilnr vode, ovtsno 0
tipu j modelu.
radijatori PLAMEN
Tip PLAMEN 200 500 600 800
Sadrza] vade 1/el. 0,64 0,79 0,87 1,06
Tip SPECIJAL 2001250 350/160 500/110 5001160 6001110 600/160 8001110 8001160
Sadrza] 'lode 1/61. 0,72 0,78 0,72 0,94 0,80 1,05 0,96 1,27
radljatorl
Tip JADRAN 800/4 600/4 500/4 3200/6
Sadrza] vade 1leI. 1,2 0,99 0,88 0,81
ZRENJANIN
Tip TERMIK 2 200/250 3501160 350/220 500/160 600/110 600/160 800/160
Sadrza] vade 1/(';1. 0,88 0,82 1,01 1,20 0,928 1,36 1,550
140 GRIJANJE
________DIJELOVISISTEMA CENTRALNOGGRIJANJA _
Postojeiempirijskipodacizaodredivanjete velicinekoji sebazirajunaprocjeni
sadrzaja vode u cijelom sistemu, ovisno 0 toplinskoj snazi sistema centralnog
grijanja:
kod sistemas radijatorimaVsist= 0,014 1Jkca1lhodnosno 12,04 lIkW
kod sistemas kaloriferimaVsist= 0,009 1Jkca1lhodnosno 7,74 1lkW
kod sistemas konvektorimaVsist=0,0061Jkcal/h odnosno 5,161JkW
Primjer:obiteljskakuca s ugradenim lijevanozeljeznim radijatorima
PLAMENPOZEGAtip600/100e1. 110 i500/1000e1. 45. Duzinacijevi promjera
1"ukupno17 m, 3/4" ukupno21 m, 1/2" ukupno53 m. UgradenjekotaoTAM-
STADLER ULs 25 (sadrzaj vode po podacima proizvodaca- 96 litara). Ukupni
toplinski ucinak sistemaje23,45kW.
Tocan proracun
Vsist=V ogrjevnogtijela +V cijevi +Vkotla
Vogrjevnog tijela= 110elanakax 0,87 1/e1.+45 elanakax 0,79 1/e1. = 131,25
litara
Vcijevi =17 x 0,581 + 21 x 0,366 +53 x 0,201 =28,221
Vsist=131,25 +28,22 +96 =255,47 litara
PRIBLIZAN PRORACUN
Sistemimaukupan topIinski kapacitet23,45kWpaje
Vsist=12,04 lIkWx 23 ,45 kW=281,40litara.
Dakle, tocan sadrzaj vode u sistemuje255,47 litara dok brzim proracunorn
dobivamo podatak0 281,40litara.
Vidljivoje dajerazlika prihvatljivaza manje sisteme, dok se kod vecih pre-
porucuje, u svakom slucajunapraviti tocan proracun.
STATICKI PRITISAK VODE U INSTALACIJI. Statickipritisakvodedobije
se kao visinska razlika izmedu najnize i najvise toeke instalacije. Predtlak u
ekspanzijskojmembranskojposudimorabitijednakili veci od takodobivenogpo-
datka. Pretpostavimo daje visinska razlika 8,5 m pa neka minimalni staticki
pritisakbude 1bar.
Maksimalnipritisaku sistemu- pritisakispustanja nasigurnosnomventilu.
Uobicajenojedasigurnosniventilbudepodesennapritisakispustanjaod2,5 bara.
Akoje visinskarazlikainstalacijeprimjerice8,5 m, tadaceminimalniradnitlak
sistemabitioko 1bar(10,2mVS =1bar).Kakotemperaturau sistemubuderasla
takoceseipodizatipritisak,a akoon prijede2,5 baratadacepopustitisigurnosni
yentil.
NAJVISA SREDNJA TEMPERATURA MEDIJA
Kakojeuobicajenimaksimalnirezirnradasistemacentralnoggrijanja90'Cu
polaznom vodu i 70'C, u povratnom vodu, to ce najvisa srednja temperatura
ogrjevnogmedijaiznositi 80C.
Kadsmo odredili sve ove parametre,pristupase daljnjemproracunu. Buduci
da za nasprimjerznamosadrzajvodeu sistemuikoeficijent prostornogistezanja
za tm=80'C,mozemoizraeunatikolikoceiznositicjelokupnopovecanje- istezanje
vode u sistemu:
V =Vsistx K
Vsist=ukupnakolicinavodeu sisternu,zanasprimjertojetocnimproracunorn
255,47 litara
K =koeficijentprostornogistezanjakod tm =80'C
Iznosi iz dijagrama"0,029 V =255,47 x 0,029 =7,411itara
Ovaj podatakgovoridacese ogrjevnimedij-vodapod vee spomenutimuvjetima
- istegnutizanovih 7,41 Iitara.To znacidamuu zatvorenomsistemuinstalacije
centralnog grijanja na nekom mjestu treba ornoguciti prostor tolikog ili veceg
sadrzajadabi se mogaoprosiritiu tokuradabeznekih stetnihposljedica. Kako
jeto procesu kojemnaizmjenicnodolazido skupljanjaiistezanja,tojekonstrui-
ranamembranska ekspanzijskaposuda s elasticnorn membranom.
Sjednestranejestlacennekiinertniplindokjesdrugestranevodaiz sistema
centralnoggrijanja.Naposudiobicnoosimnjenogsadrzajapiseipritisakpod kojirn
je stlacenplin.Ako jeistipritisaku sistemucentralnoggrijanja,tadamembrana
u neutral nom polozajuzapravonije opterecena.
Nakon sto smo proracunorn dobili volumen istezanja pristupamo izboru
ekspanzijske posude prema - naprijed poznatim podacima. Tako znamo da je
Ekspanzijska posuda ne mora
biti veta nego sto je potrebno.
Time necete postici neku
sigurnost.

Poklopac na sigurnosnom
ueniilu lagano zakrenite i
ispustiie malovode.
-
GRIJANJE 141
--
_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOGGRIJANJA _
Pri kupnji membranske
zatuorene ekspanzijske posude
obicno se isporuiu]e i
pripadajuCi sigurnosni uentil.
NO 25(1")

i d
100 100
BO BO
60 60
40 40 a
20 20
Ovako "dlse" ekspanzijska
posuda kod promjene
temperature vode u
sistemu grijanja
statieki pritisak za nas slucaj 1 bar (10 mVS)i potreban korisni volumen
ekspanzijske posude mora biti najmanje 7,4 litre.
Ako uzmemo podatkejednogdomaceg proizvodaca zatvorenih ekspanzijskih
posuda ("Gorenje-Varstroj") tada u nasern primjeru vidimo da nam odgovara
posudaVARFLEXM25 kojakod statiekogpritiskaod 10 do 15 mVS imakorisni
obujam od 9 litara.
Bitnojeizabratiuvijekposudukojaimavecikorisniobujamnego stojeistezanje
vode u sistemu. U slucaju narudzbe tehnieke bi podatke trebalo sisternatizirati
po uputama proizvodaca npr. za VARFLEXM 25/1, 3 na slijedeci nacin:
VARFLEXM - tip i model posude
25 - ukupan volumen posude
1- statieki pritisak- odnosnotlakplinau posudi od 1 bar
3 - maksimalni radni tlakdo 3 bara
NACIN UGRADNJE MEMBRANSKE EKSPANZIJSKE POSUDE. Pod
membranskomekspanzijskomposudompodrazumijevamozatvorenisisteminsta-
lacije. U tomse slucajuposudamozesmjestitiu prostorijikotlovnice,neposredno
pokraj kotla, a premaprikazanoj sherni spajanja.
Mjesto ugradnje sigurnosnog venti la moze biti ili na za to predvidenorn
prikljucku nakotlui li pak na prikljucku ekspanzijskeposudei povratnogvoda
instalacije centralnoggrijanja.
Vrlo jevazriougraditiodgovarajucudimenzijusigurnosnogventila.Kod malih
sistema,kao sto su oniza obiteljskeobjekte,obicno seprimjenjujuventilipromjera
1/2"odnosno3/4"(uz posuduukupnogsadrzajado80 litara).Zavece sistemetreba
provestikompletan proracun i dimenzioniranje sigurnosnogvodai ventila.
KONTROLAPRITISKA.Ekspanzijskaposudaje tvornickinapunjenaplinorn
pod pritiskom. Obicnojetaj pritisaknaznacen (zaokruzen) naetiketi .
Ako pritisak plina nijejednak statickoj visini instalacije treba postupiti na
slijedeci nacin:
prije prikljucivanja i montazeposude, treba manometrom za kontroliranje
pritiska u autogumama provjeriti pritisakplina;
u slucaju daje taj pritisak veci nego sto je staticka visina instalacije tada
pritiskivanjem srednjegdijelaventi la trebaispustitijedandio plinau atmosferu
(ventil naplinskoj straniekspanzijskeposudeistijekaokodautoguma, odnosno
bicikla);
akojepritisakprenizakmozese uposuduutisnutizrakbilo kompresoromil i
pumpom za gume.
Naovaj nacin izjednacenjepritisaknamembranuekspanzijskeposudesobje
strane,pajeu neutralnompolozajuveci diosvogradnogvijekasto garantiranjenu
dugu trajnost.
TRAJNOSTMEMBRANSKEEKSPANZIJSKE POSUDE
Sobzirom da jesve podloznostarenju,takaielasticnamembranasvremenom
poena propustati vodu iz sistema.
Primijetirnoli da namjeustanjumirovanjapritisakvadeu sisternunizi negoli
obicno, te ako u toku rada taj pritisak izrazito varira, to je siguran zriak da je
posudaneispravna.
142 GRIjANjE
________DIJELOVISISTEMA CENTRALNOGGRIJANJA _
Konacnuprovjerunjeneispravnosti mozete obaviti tako da laganopritisnete
ventil na plinskom dijeluposude.
Ako iz ventilapocnekapativoda toje siguranznakda je membranaprocurila
i da posudutrebazamijeniti.
Vrlo jecestslucaj da vlasnik tajkvarni ne prirnij etijernema nekih izrazito
vidljivih smetnji .
Kodnekihproizvodaca("Gorenje-Varstroj")mozetezamijsnitiprobuseniumetak
pa se treba obratiti ser visu.
UPOZORENJEI
Ima kotlova i plinskih aparata koji u sklopu svoje konstrukcije imaju vee
ugradenuekspanzijskuposudui pripadajucisigurnosniventil.To su,naprimjer,
svi plinskiaparatiza centralnogrijanjebilo kombi ili cirko-izvedbe.
Nscin ugradnje
membranske ekspanzijske
posude.
membranska
ekspanziisxa posuca
'0
o
>
,'I:
1;1
I'
,. '
il l
'I ;
ill ' I
kotao
Popravite ostecenu ibuku.
GRlJANJE 143
________
Natini ugradnje otvorene
ekspanzijske posude.
Najbolje je ioplinsku
izolaciiu postauiti s vanjske
strane zida.
144GRIJANJE
DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
OTVORENI SISTEM GRIJANJA - OTVORENA EKSPANZIJSKA PO-
SUDA Ovaj najjednostavniji sistem takoder eesto susrecemo kod manjih objekata,
odnosno objekata individualne izgradnje. Osnovna je razlika sto se ekspanzijska
posuda smjesta na najvisern mjestu instalacije - obicno u potkrovlju objekta. Zato,
ako treba izvesti etazno grijanje sarno u jednom stanu taj sistern ne dolazi u obzir.
Po propisima i standardima svake zemJje, ovi se uredaji striktno definiraju pa
tako postoje standardi koji propisuju naein spajanja kotla s ekspanzijskorn po-
sudom, dimenziju sigurnosnog prikljucka i ostalih vodova, velicinu posude, nacin
spajanja i slicno.
Izdvojit cerno sarno one najnuznije podatke koji su vazni za sistem centralnog
grijanja prosjecnog obiteljskog objekta.
VELICINA POSUDE. Otvorena ekspanzijska posuda mora irnati toliku
zapreminu da je njen obujam veci negoli povecanje volumena vode u sistemu.
r
I
sigurnosni vod
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA
Dakle, proracun za sadrzaj vode u sistemu i istezanje vode aktualan je i kod
otvorene ekspanzijske posude. Zato smo ga i naveli vrlo opsirno i ilustrirali
primjerom.
Treba nam posuda zapremine oko 10 litara (povecanje obujma vode je za 7,41
litra), Vidljivo je da za zatvoreni sistem grijanja membranska ekspanzijska po-
suda ima 2 do 3 puta veci ukupni obujam od otvorene posude. To je zato sto je kod
zatvorene membranske posude jedan dio njenog volumena ispunjen inertnim
plinom.
Posuda se mora smjestiti na mj esto vise od najgornje tocke instalacije central-
nog grijanja. Obicno je to na tavanu kuce.
Prikljucni tzv. sigurnosni vod moze se spojiti od posude direktno na za to
predviden prikljucak na kotlu, a za to se moze koristiti i dio razvodne mreze in-
stalacije grijanja. U tom slucaju na tom prikljucnorn sigurnosnom vodu ne smije


------'...... -'-....;.:- ,' 1P,LJUQ.... ',_- _
=
kotao
,
, ,
toplinskaizolacija
_
Za potpunu od
smrzsvsnjs otvorenu
posudu treba spojit!
ovako!
Legenda: D.E.P. -
otvorena ekspanzijska
posuda; S - sigurnosnl
vod; SPol - sigurnosnl
polazni vod; SPov-
sigurnosni povratni vod;
Pr - preljev; D -
oazrsctven]; P -
ventil.
Toplinskefasade mogu se
postaviti i na gotovu staru
klasicnu[asadu od ibuke.
*" 1.: nHF
:{ J x::::;; ::: ::: Yo t;-;:: :b"H ::;:x

-
GRIJANJE. 145
1
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
Kontrolirajte tlak vode u
sistemu centralnog grijanja jer
to je vrlo vaian podatak.
bitikakavzapornielementnikakvobitnosuzenjepresjekaivod morabiti uvijek
u usponupremaekspanzijskoj posudi. OstaIi prikljucci supreljevnivod i vod za
odzracivanjekoje trebaizvestikakojetoprikazanonashemispajanja.Na taj nacin
izmeduvode u posudi i atmosfere nemadirektnogkontaktapavodanece upijati
kisik stobi moglo eventualnopovecatikoroziju.
Zbogtogaupozoravamoda spojeve oko otvoreneekspanzijskeposude(posebno
preljevi cdzracivanje) treba izvesti tocno kakojeto prikazano na shemama.
Ovaj nacin spajanja vrijedi, ako ste zaista sigurni da se voda u posudi nece u
toku zime zamrznuti. Pretpostavljamo da je jasno da se preljevni vod ne smije
npr.spojitina terasuiIislicno(postojirnogucnostzamrzavanja)veega trebapustiti
natragdo kotlovnice zbogkontrole napunjenosti sistema.
Sistemse dopunjujeprijesezonegrijanja(u iznimnom slucajudok jesistemu
punomradu)i zacijeloceu pocetkugrijanjapotecimalovodekrozpreljev. Kadse
taj visak vode nakon prvog istezanja prelije, sistem ce normalno raditi bez
naknadnih problema.
Ukolikoprimijetitedagornjiradijatoridobrone griju,znacidau sistemunema
dovoljnovode.Akoje tapojavacesta,ondasvakakotrebapronacigreskuu insta-
laciji odnosnomjestopropustanja.U svakomslucajuvaznoje dase posudadobro
toplinskiizolirajeriakoje u potkrovlju,u tokuzimei turnoze pastitemperatura
ispodO'C. Ako sezeliteosiguratiprotivzamrzavanjavodeu otvorenojekspanzijskoj
posudi(u slucajuda u potkrovljutoplinskiizoliranaposudanijedovoljnozasticena
od smrzavanja) tada se rnoze spojiti i drukCije. I u tom slucaju posudu treba
toplinski izoliratijerce inace ona zagrijavati prostoru kojem se nalazi i nepot-
rebno trositi toplinu. Intenzitetcirkulacijetople vode kroz posudu moze se reg-
ulirati preko kratkeveze i prigusnog'elementa- oznaceriog na crtezuslovorn P.
Za objektetoplinskih snagado 50kWu sistemucentralnoggrijanja,prikljucni
vodovi do otvorene ekspanzijske posude (sigurnosni vod, sigurnosni polazni i
povratnivod) ne smijubitimanjedimenzijeod promjera 1"=(NO 25). Za otvorene
se posude ne smiju upotrebljavati neke otpadne posude iIi slicno, vee mogu
posluzitiunutrasnjispremnici,malihelektricnihbojlera,Usvakomslucajuto mora
biti neka od posudabez otvorenogkontaktas atmosferom, u potpunosti spojena
prema uputama i shemama.
EKSPANZIJA VODE U SISTEMIMA SOLARNOG GRIJANJA. Mnogi su
poceli izradivati sistem za pripremu potrosne tople vode pomocu suneeve ener-
gijea zapinjukodpitanjaekspanzijevode.Akojerijee0 otvorenomsistemu nema
problema,jertadakrozotvorenuposudukojomdopunjavamosistemornogucujerno
i istezanje.
Rodzatvorenihsistemaproblemjemalisadrzajvodeu sistemu.Ovisno0 broju
prijemnikasuncsveenergije,prikljucnimvodovimate izrnjenjivacutopline,sadrzaj
vode u takvom sistemuje obicno 10 do 15, najvise 25 litara. To se odnosi na
obiteljskesistemekoristenjasunceveenergijes nekolikokolektorai spremnikom
potrosne tople vode za dvije do tri obitelji.
Ukupnoistezanjevode obicnojeokojednelitre.To znacidabi namtrebalaza
te svrhe ekspanzijska posuda korisnog obujma 1 do 2 litre, odnosno ukupne
zapremine4 do 8 litara.
Ugradnjaposudevece zapremine od potrebnezacijelo necestetitifunkcional-
nosti sistema,no takvo rjeserije, nijetehnickiekonomicno, a namjeravate li sis-
ternkoristenjasunceveenergijenapunitiantifrizom(za sigurnostod smrzavanja)
tadajepozeljno da jei posuda adekvatnogsadrzajajeri antifrizje skup solarni
medij.
TERMOSTATSKI SIGURNOSNI VENTIL
Za razlikuodstandardnogmehanickogsigurnosnogventila,termostatskiventil
predstavljaterrnickoosiguranjekotla,tj. on reagiranapovecanjetemperature,a
nepritiska. Principda je sigurnosarno ono sto je dvostrukosigurno,zadovoljava
kod otvorenog sistema par: ekspanzijska (otvoreria) posuda i sigurnosni ventil
(mehanicki), Rod zatvorenihsistema,kodkojihje iekspanzijskaposudazatvorena,
njezinuulogu u tomparupreuzimatermostatskiventil. Unajnovijevrijemestupio
jenasnagui propiskoji zahtijeva obaveznuugradnjuovog ventilana zatvorene
sisteme. Rao stosmovee spomenuli, njegova ulogajeda u slucajunepredvideno
-
146 GRIJANJE
,
-

________DIJELOVISISTEMA CENTRALNOGGRIJANJA _
visoke temperature u sistemu(uslijednekegreske)posredstvomhladnevode iz
vodovodne mrezehladikotao, odnosnoosiguravaodvodenje viska topline.
Ventilse sastojiod tijelakoje se montiranacijev i temperaturnogticalakoje
se ugradujeu gornjuzonukotla. Medusobnosutadvaelementapovezanaarrni-
ranom fleksibilnom cjevCicom. Ticalo, cjevcica i radni dio ventila ispunjeni su
tekucinornvisokogkoeficijentatoplinskepromjenevolumena.Kadnamjestugdje
je ugradeno ticalo poraste temperaturaiznad odredene vrijednosti, uslijed ras-
tezanjatekucineventil se otvara.
III
I
I
I
Tehnitkipodacl
termostatskog sigurnosnog venti/a:
TERMOSTATSKI SIGURNOSNI VENTIL
Namjena
Termostatskiventil}e elementsigurnosne
opremekotlovana tvrstagoriva, ; I !
,t =!'
proizvedenpozahtjevuJUS M.E.6.202.
I I
' I '
Tehnitki podaci:
,.;J )
Art.bro}301 .. ' ...

Temperatura otvaran}a 95'C
Temperatura maksimalnogotvaranja 99'C
radnitlak 10bara
protok3500t/hprijednombaru
Trsjnost 10godina
Proizvodat:KOVINA SmartnopriLitiji
U\ f:
<:.*' ,:: L
Kod kot/ova na kruio gorivo
obavezna je term icka zastita.

$' 0:-:;:-. * ::; ,
$(.x$; io;?-:=... ::: $.:$'to . ;0:.. --: . :::-;;: ..
topla topla
_ potrosna veda ,.-- potrosna voda
I TERMOSTATSKI
r TERMOSTATSKI
VENTIL
VENTIL
hladna voda hladna voda
_ _ -=-------+- _Emreze iz rnreze
, gene'alor Igenerator
:
IloPline
i
i: KO: ,D ) (kotao)
octok u kanalizaciju
_ _ _ _ --'p- voda ]
Akokotaoimaugradenbojlerza topluvodu,ondase taj ventilugradujenaizlazu
potrosnevode iz bojlerastirnda se izlaznastranaventilaspajanakanalizaciju.
Temperaturau kotluporastce iznadnormalesarno ako zataji automatikaza
lozenje,kojanormal nogasiplamenikiIi smanjujegorenjeako jeradnatempera-
turau sistemudostignuta. U takvom slucajuizljevorn vode u kanalizacijupreko
termostatskogventilabojlersepunihladnomvodom izmrezekojaapsorbiravisak
toplineiu tom slucajutakoderodlaziukanalizaciju,stojemanjastetanegohava-
rijakotlaiIi eksplozijaekspanzijskeposude.
Ako kotao nema ugraden bojler, tada osim ventila s ticalom treba kupiti i
poseban spiralni izrnjenjivac topline koji se ugraduje u gornju zonu kotla i
funkcionira naisti nacin. Novije konstrukcijekotlova imajutaj sigurnosni ele-
mentugradentvornicki, a kadje vee tui on se obicno koristikaoprotocnigrijac
potrosnevode. U tom slucaju se sarno izlazizvede u dva ogranka:jedan nater-
mostatskiventil,a drugi nainstalacijutople vode za dornacinstvo.
Ugradnjomtermostatskogsigurnosnogventilauveliko se poboljsavasigurnost
pogona kotlova nakrutagoriva starije izvedbe bez automatske regulacije izga-
ranja.
Ugradnja
Senzortermostatskog
ventila (1) montiratina
tockudostupnu
kotlovsko}vodi.
Pri u pogon
sistemacentralnog
grljanjaobavezno
provjeritefunkcioniranje
termostatskog ventila
pritiskomna crveno
dugme(2).
GRIJANJE 147
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
Ako sigurnosni ventil malo propusta, ni u kojem slucaju se ispred njega ne smije
ugradivati dodatni ventil, jer bi na taj nacin njegova sigurnosna uloga bila
iskljuceria. Boljeje porniriti se s malim gubitkom vode i topline dok ga ne zamijeni-
mo il i popravimo.
Spiralni izmjenjivac
L.- --l top lin e.
I novi kotao HERZ ima isti
sistem osiguranja.
Izmjenjivac topline obicno
se ugraduje u gornju zonu
kotla.
ODZRACIVANJE
Cesto se dogodi da radijator dovoljno ne grije. Dodirnete li ga rukom osjetit cete
da je na jednom dijelu potpuno hladan. Cuje Ii se k tome i zvuk - poput zuborenja
malog rijecnog slapa - tada je to siguran znak da je u instalaciji zrak.
Buduci da se sistem puni sarno jednom, u toku rada voda istalozi svoje otopine
(karnenac) i ostale neeistoce. Kako voda ima odredenu sposobnost upijanja zraka
to ee se zacijelo kod punjenja instalacije i u toku rada u sistemu uvijek nalaziti
malo zraka, kojije u obliku mjehurica i uvijek ispliva na najvisa mjesta. Na takvim
se mjestima postavljaju razni dodaci iIi elementi instalacije za odzracivanje sis-
tema. Iz sherrie spajanja sistema centralnog grijanja za manji obiteljski objekt,
vidljivo je kako treba voditi instalaciju da bi se mogla ispravno odzraciti i tako
osigurati funkcionalno grijanje preko svih ogrjevnih tijela. Sistem centralnog
grijanja redovito se puni preko povratnog voda, odnosno preko slavine za punjenje
i praznjenje koja se rnontira na poledini kotla ili na najnizern prikljucku ogrjev-
nog tijela.
Pri punjenju instalacije mora i prikljucna fleksibilna cijev za punjenje sistema
biti puna vode, jer ee se inace vee na pocetku zrak utiskivati u sistem. To vrijedi
posebno za naknadna dopunjavanja sistema. Nairne, vrlo cesto sarno se natakne
cijev na slavinu, otvori dovod hladne vode i prati pritisak u instalaciji na manorne-
\
148 GRIJANJE
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOGGRIJANJA _
SHEMASPAJANJA
25- 600/100
17- 500/100
6- 600/100 20- 600/100
RV 1(2"- PV 1(2" RV 1(2"- PV 1(2" RV 1(2"- PV 1(2" RV 1(2"- PV 1(2"
D
-6-

+
+
780 f-O. +
2860 3500
2130
f+
E
23 21 22
24

1
.0 , .6-.
-r6-
I
I
I C
I
:
5710- 3/4"
I 10-600/100
0112"
I
I
I
RV 1(2"- PV 1(2" I,
I


l'
I
I
I
II'
8-600/100
I
19- 600/100
I
18 - 500/100
S
10
2
RV 1(2"- PV 1(2" RV 1(2"- PV 1(2"
I
0.
I RV1(2"- PV 1(2"
I 8

--6- 2780 + f-+ S 1590
I
- 1
1250 2250
H-& 8'
I
I I
lI"l S
I S 0
I
C'l
15 12 13 '&
I I
I
11
f-6-I

S
I>

L6-
,b
14
r
e
- 01(2"
I-e-
I I :.J 4110 1(2"
t-------_ -t-z 1'- - .... --------
15870-3/4" -- '1:_=::: j-j1820-1(2"
101(2"10960-1" ("'" 7960-3/4" 15930 I" I
I I 19300- I" I . Cirkulacijskacrpka T
: I ' : VA25/43- IMP Ljubljana
I 22-600/100 I 17-500/100 Trn & &:
: RV 1(2"-PV1(2" I RV 1(2"-PV1(2" I ML----'t1--- __y
-to. 3150 l.f-o- 2100 APK ,.._4 I (2): Membranskaekspanziona posuda
80 - 34 I
I I - -l.- - - - - _ ... GORENJE VARSTROJTIP
lb 0 I 1-6- 02 ,. j-1 23450- I" VARFLEX M25/1.5
Attnosferski plinskikotaoucinka34kW Slavinazapunjenjeipraznjeniesistema
Mjedena slavina za
punjenje I pralnjenje,
dimenzije promjera 318': 11
2" te 314", montire se
obtcno na najnila mjesta
u instalaciji. --'
Shema spajanja
GRIJANJE. 149
________DIJELOVISISTEMA CENTRALNOGGRIJANJA _
tru. Kakojeta cijev punazraka na taj smo nacin u sistem utisnuli osim vode i
sayzrakiz cijevi. Sistemtrebapolakopuniti. Iz shemespajanjavidljivojedace je
se punjenjempolakodizatirazinavode,a zrakceizlazitiiz sistemakrozodzracne i i
ventile,koji susmjesteni nanajvisetocke sistema, odnosnovertikalnihrazvoda
(na shemispajanja ta su mjestaoznacenakrugorn).Kod punjenjainstalacijetreba
sve odzracneventileotvoritiidrzati otvorenedok ne prestanesistanjezraka.Tek
kadpotecejednolicanmlazvode nasve odzracneventile,sistemjepun. Dabi se
ai
sistemmogao dobro odzracitirazvodnase mrezamoravoditi takodaimauspon ni
premaonimventilimana cijern sevrhunalazeelernentiza odzracivanje.Tajuspon
ne morabitivelik,obicnoje2do3promila,odnosno2do 3mmna1metarduzine ,

horizontalnograzvoda.Pri prikljucivanjuradijatoranavertikalutrebapazitina
ispravnenagibeprikljucaka.Tako,primjerice,nanasoj shemi spajanjanaverti-
kali B, radijatoru prizemljuirna prikljucak povratnogvoda u usponu od verti-
kaledoogrjevnogtijela.Prikljucakpolaznogvodaimanagibu suprotnomsmjeru
takodajeu usponuodradijatoradovertikale.To znacidacese zrakpolakodizati
krozpovratdovrharadijatorapakrozpolaznivoddovrhavertikale.Nanajvisem
ogrjevnomtijelunavertikaliB,obasuprikljuckau usponupremaradijatoru.Na
nasuprotnojstraniodprikljucakanalaziseodzracniventil,takoda cezrakprirodno
"isplivati"do najvisetockeinstalacije.Odzracniventilimogubitiraznihizvedaba.
U nasern slucajumoguse primijeniti dvijevrsteodzracnih ventila - mehanickii
automatski.
Kod mehanickogodzracnogventila odzraeujese takodase odvrneunutrasnji
pornicnidio ventilate oslobodiprolazzrakanabocniprovrt.Tihventilaimavise
izvedaba,pase kodnekihza ispustanjezrakamorakoristitiizvijac,akoddrugih
imbuskljucicili nekispecijalnikvadratnikljucic.Kadprestanesistatizrakipocne
spricativodaiz sistema,mehanickiodzracniventiltrebavratitirucno(zavrtanjern
sredisnjegdijela) u prvobitan polozaj.
I
I
-'
j
::I:
1
1
.,
I'
Automatski odzrscn! vent/l za montezu na radljator
umjesto cepa. Prl kupnji odredite, kao i kod cepova,
treba Ii vam lijevl iii desnl navoj.
Radijatorski odzrecn!
venti! proizvodaca
"Sagat" iz Zadra dimenzije
promjera 1 1 2 ~ 113" i 318".
r---
I
:I:
I
h ~
Radijatorskl odzrecnt
venti! tvornlce "lstrs" Iz
Kule proizvodl se u dvije
veticin - prlkljucaka
promjera 114" i 318".
50 GRIJANJE
________DIJELOVISISTEMACENTRALNOGGRIJANJA _
Jasnojeda prikupnjiodzracnihventilatrebapazitinanjihovudimenziju,a to
je ohicno 1/8"ili 1/4"il i rnaksimalno3/8" pa shodnotomeuzetiiredukciju(lijevu
iIidesnu)odnosno5/4"- nadimenzijuodzraenogventila,kadse montiranabocni
prikljucakogrjevnogtijela.
Postojinanaserntdistui automatskiodzracniventil cepa.Kodkupnjepazite,
kao ikod cepova, trebaIi yamlijevi i li desni navoj koji se montirahorizontalno
direktno na otvor radijatora. Dimenzije su mu !6 5/4" (rnoze imatii lijevi i desni
navoj), a zajedno spripadajucombrtvomodmah ga trebapritegnutinaogrjevno
tijelo. Dakako,takavodzracniventil nekolikoje putaskupljiodmehanickog,ali
radi potpuno automatski. Plastican plovak ugraden u taj ventil kod snizavanja
razinevode(kadseugornjojzoni radijatorasakupizrak)otvaraprekopolugaotvor
za ispustanjezraka.
Radijalorsk i ventil na polaznom vodu I
I Automalski odzracni venlil
II, \T
T il
II I I
,...
- " .
I
I I
,
:
i
I
;
i
I
I I
i
I
I
I
! I
I
I
,
i
i
I
I I
I
,
i
I
.A.
N
,
i
I
-.( .. -
j
i _. .._- ..
<, - --
-,
.,

- -
--
I
< ,
Polazni vod- I l-Povratni vod Radijalorska prigusnica
Kod spoja dvaju radijatora
odzrecivsn] se mote
rijeMti ovako.
Automatski odzrecnl
tonck: proizvodaea
"Braukmann".
Tvornica armatura lz Kule
"lsirs" proizvodi i
automatskl odzrecnt
loneic, prikljueak promjera
1/8, 1/4"i 318".
GRIJANJE 151
________
-
..' .: .:.::....:
DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
Kad zrak izade, razina vode se podize, a time i plovak koji preko polugice
zabrtvljuje prolaz kroz otvor za ispustanje zraka. Na taj nacin rnozerno bezbrizno
dopunjavati sistem, jer ce se zrak sam izdvajati iz instalacije.
Najbolje se odzracuje automatskim odzracnirn ventilom ali vertikalne izvedbe.
Taj se ventil ne razlikuje po funkciji i nacinu rada od prije spomenutog automat-
skog odzracnog ventila. Moze se montirati kod zajednickog spoja dvaju iIi vise
ogrjevnih tijela ili na nekim mjestima na razvodnoj mrezi. Pritom je vazno da
nagib razvodne mreze i prikljucaka radijatora bude ispravan. Uobicajeno je da se
i radijator pri montazi postavlja u onaj polozaj koji ce ornoguciti ispravno
odzracivanje. Ako je instalacija izvedena prema svim ovim uputama zacijelo nece
biti problema u toku koristenja.
Povremeno treba kontrolirati da Ii ogrjevno tijelo cijelom povrsinorn odaje
toplinu. Ako treba odzraeite ga i pripazite da sistem ne ostane bez vode.
Instalacija grijanja nikad se ne prazni (osirn ako je u pitanju kuca u kojoj zimi
rijetko boravite, a niste u instalaciju s vodom pornijesali antifriz), a vrlo je vazno
da je uvijek ispunjena vodom. Djelornicno potopljen sistem, povecava koroziju, a
ujedno smanjuje efekt grijanja i udobnost ambijenta.
MJERITI TOPLINU ILl NE
ENERGETSKA BILANCA
Smatra se da u nasoj zemlji dornacinstva trose oko trecine, odnosno 30 posto
od ukupno utrosene energije, iako je taj postotak u visokorazvijenim zemljama
visi i iznosi 50, pa eak i 60 posto. Stoga je potpuno opravdano utjecati na taj velik
dio ukupne energetske bilance zemlje. Nadalje, i potrosnja energije unutar jednog
mikrosubjekta, tj. prosjecnog dornacinstva je po mjestima potrosnje priblizno:
grijanje - 65 posto
potrosna topla voda - 10 posto
rasvjeta, kucanski aparati, televizor, radio i s1. - 11 posto
automobil - 14 posto
Dakle, 75 posto, odnosno 3/4 potrosnje energije, otpada na grijanje i potrosnu
toplu vodu, pa je nuzno provesti najvecu mogucu racionalizaciju te potrosnje.
Upravo zato donesen je takav propis u SR Njern ackoj jos prije devet godina, a
uslijedili sualicni propisi i u nasoj zemlji. U samoj cijeni toplinske energije pos -
toje dvije vrste troskova:
fiksni - amortizacija, odrzavanje i rukovanje postrojenjima, ostale stalne
obaveze i s1.
promjenljivi - troskovi goriva.
Zakonodavacje zato citiranim propisom tocno odredio raspon fiksnih troskova
na iznos od 30 do 50 posto, a sve ostalo su promjenljivi troskovi i oni se moraju
tocno odrediti. Ta obaveza vrijedi za svakog vlasnika zgrade sa dva iIi vise stanova.
Iskustvo je pokazalo da je primjenom tih propisa 0 obaveznom obraeunu utroska
energije prema stvarnoj potrosnji ostvarena znacajna usteda energije (podaci se
zvanicno krecu izmedu 18 do 35 posto ustede).
U nas ima raznih iskustava i tumacenja ovakvih mjera u komunalnim radnim
organizacijama i toplanama koje proizvode i isporucuju toplinsku energiju. U
nekim je gradovima donesen propis 0 obaveznom mjerenju utrosene topline, ali
utrosak se mjeri po stambenim zgradama (ili dijelu objekta) pa svaki stanar nije
direktno motiviran za stednju tako da su i dalje otvoreni prozori glavni regula-
tori sobne temperature pa su i efekti ustede manji od ocekivanih,
Javlja se i problem socijalizacije pojedinih troskova, jer su neki stanari (zbog
polozaja stana uz vanjske dijelove objekta toplinski su gubici veci) unatoc stednji
dosli u nepovoljniji polozaj od onih povoljnije smjestenih, a uz istu cijenu po cetvor-
nom metru prosjecnog stambenog prostora. Raznim koeficijentima taj se odnos
moze izjednaciti, a da se motivi za stednju ne uklone.
Uvazavajuci specificnosti naseg drustva ipak treba zadrzati ekonomske krite-
rije i omoguciti da se ova najskuplja komunalna usluga mjeri i naplacuje prema
potrosnji svake stambene jedinice jer to je jedini put do stednje, smanjenja troskova
i ustede energenata. U tom smislu treba pozdraviti odluku grada Ljubljane
objavljenu u "Radnom Iistu" SRS od 7. ozujka (marta) 1987. godine.
152 GRIJANJE
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA
Navest cerno osnovne elanove ove ljubljanske odluke:
odluka obavezuje ugradnju mjeraca toplinske energije (svih vrsta) i terrnostat-
skih ventila u stambene objekte iposlovne sadrzaje na podrueju grada Ljubljane
u svim zgradama koje su prikljucerie na daljinski sistem grijanja ili na zajednieke
kotlovnice;
pri projektiranju novih objekata (st ambenih sa cetiri iIi vise stanova iIi
nekoliko poslovnih prostora) treba predvidjeti ugradnju tnierec topline na cen-
tralnom mjestu za cijeli objekt i mjeriti potrosnju po svakoj stambenoj jedinici
odnosno po korisniku poslovnog prostora;
.. odluka vrijedi i za postojece objekte ako se rekonstruira sistem grijanja cija
vrijednost prelazi 30 posto vrijednosti objekta;
odlukom je propisano koji se sistemi mjerenja mogu primijeniti za centralno
mjerenje, a koji za raspodjelu troskova po pojedinim dijelovima objekata
(razdjeljivaci topline na bazi ishlapljivanja, elektronski razdjeljivaci te ostali
mjeraei topline) ali pritom je proizvodac obavezan da da upute za obracun troskova:
osnova za obracun troskova je centralna mjerna jedinica (za daljinski sistem
grijanja) odnosno utrosak goriva (za zajednicke kotlovnice);
troskovi grijanja za svaku stambenu jedinicu odreduju se na osnovi ugradenih
mjeraca topline, tako da se polovica tih troskova odreduje na osnovi fiksnih
troskova (gorivo, troskovi odrzavanja i sl.), a sve to u odnosu prema cetvorncm
metru grijane stambene i li poslovne povrsine, dok drugu polovicu troskova cine
stvarni troskovi potrosnje prema mjerenju. Krajnji korisnik duzan je pritom u
svojoj stambenoj jedinici odrzavati neprekidno temperaturu od 10 do 12'C zbog
sprecavanja pothladivanja ostalih stambenih jedinica,
svi krajnji korisnici moraju na ogrjevnim tijelirna irnati ugradene termostat-
ske radijatorske ventile (osim u prostorijama neto povrsine manje od 5 m-).
Dakako, ovo su sarno najvaznije tocke odluke bez detalja no, postoje i kazne za
odgovornu osobu investitora pa se nadamo da ce to osigurati provodenje ovih mjera
odluke.
Kako je utrosak topline za zagrijavanje hladne vode takoder mjerljiv opisat cerno
ukratko vodomjere koji su ujedno i sastavni dio mjeraca topline.
VODOMJERI. Naziv ovih mjeraca jasno govori cemu sluze i taj instrument
zacijelo dobro poznajete. Sluzi za mjerenje protoka vode, a ako vodomjerom zelite
mjeriti toplu vodu, tada mora biti konstruiran tako da odgovara temperaturnom
rezimu koji dozvoljava mjerenje i protok potrosne tople vode .
Danas, nazalost, vise ni hladna voda nije jeftina, a topla je deset puta skuplja
(ovisno 0 vrsti energije kojom zagrijavate vodu, 0 temperaturnoj razini i sl, ali nema
velikih odstupanja). Dakle, potrosnu toplu vodu treba zaista trositi sarno kad je
to potrebno, a ne za svaku sitnicu i'li, sto je jos gore, ako se naviknete trositi sarno
toplu vodu. Ako su to i vase navike kontrolirajte svoje postupke. Isplati se, jer
usteda je desetorostruka.
Kod svih vodovodnih instalacija sanitarne armature uobicajeno je da je topla
voda lijevo, a hladna desno, osim kod niskotlacne mijesalice kuhinjskog elektricnog
bojlera. Potrosna topla voda treba imati temperaturu od 40 do 45 posto, sto je
najpogodnije za kupanje, pranje i slicno, a osim toga i gubici na razvodu i talozenje
kamenca u samom spremniku su optirnalni. Visa temperatura znatno povecava
talozenje kamenca, pogotovo iznad 60'C kadje stvaranje taloga vrlo progresivno.
Temperaturna razina potrosne tople vode znatno utj ece na potrosnju energije, pa
_
STEDNJI\ ENEf\yUE
Nema stednjeenergi], aka
nemamo medusobno Ciste
raiune.
Brojne kombinacJje prj
ugradnji vodomjera.
GRlJANJE t 53
________DIJELOVISISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
STEDNJA EtiERGUE
Stednjom tople vode iakoder
stedimo mnogo energije.
jeto vrlovazanpodatakkojipriracionalnojpotrosnjienergijetrebarespektirati.
Potrosakvode rnoze se smanjiti ugradnjom i redovitim odrzavanjem perlatora,
manjimpritiskomtoplevodeprigusivanjemkutnogventilaprijesamesanitarne
J
armature,i ako se visetusirate, negoli kupateu kadi. Umjestojednogkupanja
\
mozetese uz istupotrosnjuenergijetusirati tri do cetiri puta.
t
Jedini nacin da se ustedi energija kroz smanjenu potrosnju tople vode jest
I
mjerenjepotrosnje. U velikim stambenim objektima to jevelik problem,jersvi
I
stanaritetroskoveplacajupausalno,odnosnopremabrojuukucana,pau takvom
I
sistemunemastimulacije. Najbolje prolazedornacinstvakojaimajunajvisecla-
novai trose najvisevode. Ato zaistanijeracionalno.
Dakle,izlazje u ugradnjivodomjerakojihimamnogovrstaitipova,pasemogu
ugraditinasvim mjestima:
nasamojarrnaturi
pod zbukom
izakutnogventila
naulazuu svaki stanitd.
Najbolji je sistem svakako ugradnja posebnog vodomjera za svaki stan s
mogucnoscu daljinskog ocitavanja, tako da se na jednom mjestu moze ocitati
utrosenakolicinapotrosnetoplevodeza cijelistambeniobjekt.Tojezacijeloijedini
naeinda se u svakomdornacinstvuracionalnotrosienergijaza topluvodu,jerse
pojedinacno stimulira.
Ovako Izgleda vodomJer s
'-- ...1 daljinsklm
Na jednom mlestu mole
se utroak I hladne
I tople vode zasvakl stan.
t54 GRlJANJE
________DIJELOVISISTEMACENTRALNOGGRIJANJA _
STO JE TOPLINA
Toplinskaenergija (toplina)E oduzeta odredenojkolicini- masitoplevode-
jest razlika poteneijala na pocetku i na kraju izmjene topline (entalpije), Ta
unutrasnjaenergijavodeovisi 0 temperaturivode(t), masivode(rn)ispecificnoj
toplini (c). Kako masavodeovisi 0 njenomvolumenu(V) i specificnoj tezini(ro)
mozemoreci da jeenergijavode produktvolumena, specificnetezine, specificne
toplineirazliketemperature.Uobicajenoseproduktspecificnetoplineispecificne
tezineoznaeava slovom (K), pajeenergije vode, dakle, pojednostavljeno
E=KxVxtd
K=toplinskikoefieijent
V- volumenvode
- temperaturna razlika
Madauglavnom izbjegavamoformule, bez ove ne bismomogli objasnitinacin
mjerenjatopline, a to znaci:
utrosenatoplinskaenergijajerezultat
protokavode (potrebnojeimati,dakle, neki vodomjer)
temperaturnerazlike napocetkui nakrajuizmjenetopline(a tojemoguce
mjeritiugradnjom dvajuosjetnikatemperature).
Svakitakavuredajzamjerenjeutroskatoplinemorasadrsatiiracunskujedi-
nieukojacenaosnoviizmjerenogprotokaitemperaturnerazlikeiskazatiutrosak
toplinskeenergijeu nekimod slijedecihmjernihjedinieauobicajenirnau Evropi:
Wh, kWh,MWh uobicajenejediniee
J,KJ, MJ, GJ
cal, keal, Meal, Geal - starejediniee
BTU(britishthermalunit) - staraengleska oznaka
Prema tome jasno je da se vise ne upotrebljava naziv kalorimetar koji je
zamijenjen novim - mjeractopline.
MOGUCNOST MJERENJA
Postoje tri osnovna nacina mjerenja utrosene toplinske energije koji se
medusobno ne iskljucuju, pajecaki preporucljivo da se medusobno dopunjuju.
Kakojerijec0 mjernimistrumentimakoji sluzeza mjerenjei naplatu,podlijezu
uobicajenirn propisimaza redovitu periodiekukontrolui bazdarenje.
MJERACI TOPLINE
To suuredajiza mjerenjekojitoenomjerefizikalnevelieinevaznezaproracun
utrosene energije kao protok vode i temperaturnu razliku, pa su takvi uredaji
najtocniji i najprakticniji. U svom glavnom dijelutzv. racunskojjedinieiobicno
iskazuju protok (rn") i jediniee topline kWh, pa je njihovo ocitavanje vrlo
jednostavno.Ako timeopremimosvakistan(a to jemogucesarnoondaakosvaki
stanimajednoeijevnogrijanje,takoizvedenodase moze ugraditiusvakomkrugu
po jedan rnjerac topline), tadaje raspodjela sveukupnih troskova ekvivalentna
ocitanim vrijednostima, pa za medusobni obracun nije potrebna nicija strucna
pornoc, Ovi se uredajimorajutocnoodabratiovisno0 podaeimaproizvodaca,te 0
protokuirazlieitemperature.Sobziromdakaoiostaliinstrumentiu odredenom
podrueju mjerenja nisu potpuno preeizni, izbor i ugradnju treba povjeriti
strucnjacima,odnosnoproizvodaeu,Ugraditise mogugotovosvugdje,pacerno ih
srestiu stanovima (najrjede), zgradama, tvornieama,toplanamai s1. Potrebno
ih jeredovito servisiratii odrzavati teperiodicki bazdariti kod za to ovlastenih
institueija. Ovakve uredaje proizvode i nasi proizvodaci:ATM, "Energoinvest",
"Insa","TEH PROJEKT"i drugi.
Osimklasicnogmjerenjaprotokavode s raznimizvedbamavodomjerapostoje
i novijeizvedbe koje mjere protokmedija naosnoviultrazvuka.
RASPODJELA TROSKOVA GRIJANJA
SRAZDJELNICIMA TOPLINE
Ovo su mali uredaji koji se montiraju na svako ogrjevno tijelo. Postoje dvije
izvedbe
elektronski
isparivaeki
N ,uj\ p "
..* .' . . .
lOo,
Na slaoineu kuci ugradite
perlatore j redovito ih Cistite,
jer oni smanjuju protok vode i
do 50 postouz isti efekt pranja.
*" A *s'
,f t MH H
zJ'1}#
GRIJANJE t 55
________DIJELOVISISTEMACENTRALNOGGRIJANJA _
s"" :,,,."
1
Na vodovodnu instalaciju
ugradite regulator tlaka jer on
stiti od nepotrebnog prskanja
vode i nekontroliranog
pouecan]a tlaka u instalaciji.
-
Elektronski razdjelnici
top line.
156 GRiJANJE.
Ovako izgleda kompletan
mjersi: topline.
Elektronskirazdjelniciimajuusebi malibrojcaniki baterijupa ovisno0 razlici
temperatureizmedu sobe i ogrjevnogtijelabrojcanikprekoelektronskogsklopa
pokazevise i li manjeimpulsa.
Vrlo su jednostavnizaocitavanje ali su nekoliko putaskuplji od isparivackih
pase i rnanje primjenjuju.
Isparivackirazdj elnicisadrzeampulicust ekucinornkojapolakohlapi .Ovisno
o velicini ogrjevnog tijela, 0 volumenu prostorije i sl, odreduje se tip i vel icina
isparivackograzdjelnika topline koji se toeno po uputama proizvodaea mora
postaviti na odredeno mjesto naogrjevnom tijelu. Pricvrscuje se obicno tako da
se ne moze skinuti i na taj se nacin onernogueuje eventualno manipuliranje ili
ostecivanje, Na kraju ogrjevne sezone ovi se razdj eljivaci demontiraju, ocita se
koliko jeishlapilo tekucirie, pa se pornocu vrlo kompliciranog sistema odreduje
kolikojekojivlasnikstanautrosiotoplineodukupnogutroska u cijelomobjektu.
Ovaj se principmjerenjavee viseod50 godinaprimjenjujeu Danskojgdjemnoga
dornacinstva nataj nacin vee desetljecimamjere utrosenuenergiju. Jasnojeda
pri primjeni elektro i isparivaekih razdjelnika treba u objektu imati i mj erae
topline. Na taj cete nacin nakrajusezoneoeitati na mjeracutopline u kotlovni ci
ili u toplinskoj stanicikolikostekWh svi zajednou objektuutrosilizagrijanj e,a
medusobnu podjelu unutarstanovau tom objektu saznatcete ocitavanj em svih
isparivaekihrazdj eljivaeatopline.Na tajnacindobijesenpr.dajeucijelomobjektu
ishlapilotekucinenpr.za2600podjelanaampulicama,odceganpr.navasihsest
razdjeljivaca otpadasarno 28 podjela naampulicama.
________DIJELOVISISTEMACENTRALNOGGRIJANJA _
Potrosnia toplevode pri
tusiraniutrostrukojemania
negoli prikupanju ukadi.
- 0
920 7
Isparivacki
razdjelnici
topline.
Ovi potonjiuredajizarnjerenjesurelativnojeftini,pajeu SR Njernackojsarno
dvije godinenakondonosenjazakona0 obaveznojnaplatitroskovagrijanjaprerna
potrosnji (dakle u razdoblju od 1981. do 1983. godine) vee 8,4 rnilijuna stanova
bilooprernljenouredajirnaza rnjerenjeutroskatoplineodcega su ucak 7,2rnilijuna
stanovabili postavljeni razdjeljivaci na principuisparavanja, a to je vise od 85
posto.
KONACAN OBRACUN
Na ulazeci u niz prakticnih savjeta i detalja, koji se pri takvirn rnjerenjirna
rnorajupostivati(kaonpr. ugradnjaterrnostatskihventila,kazneinacin naplate
za one koji rnanipuliraju razdjeljivacima, nacin ocitavanja i sl.), prikazatcerno
nacin obracuna za zgradu koja irna svoju kotlovnicu iii toplinsku stanicu
(prikljucaknasisterndaljinskoggrijanja)s mjeracern toplineiugradenirnispari-
vackirn razdjeljivacimapo svirn stanovirna.
Svi ovi uredaji, rna koliko narn pornogli za tocnoodredivanjetroskova,irnajui
svojucijenukoja se pribrajaionako visokirn troskovimagrijanja.
I, nakraju, rnorarno reci da kod nas u Jugoslaviji postoji niz akcija i propisa
kako bi se rnjerila toplina i naplacivali troskovi grijanja po svakorn pojedinorn
potrosacu,ali prvaiskustvaupucujuda prijedaljnjihakcijarnorarnouvazitiineke
specificnosti nasegdrustva.
UKUPNI TROSKOVI
100%




I
.... ..I..m. . .:.O .. :.. ...RdVt
.;.:.:.:.;. ::: ::::::::.:.:- :-;.;.:-:.;.;.:-:-;.:.:.:.;.;.:-:
....::.::.: :::::':" :'::'.::::.:.:J.u'....w: ,.':::'.' . ...:.... ....i...t ::::::::::::::::::::: :::::::::,::
;vv;::tQ
::::::{ :;:;:;:::;:;:;:;:;:;:;:; :; :::;:;: ;:;: ;:;:;::::: ::::;: :{
I
Rasporec1uju sepo Rasporec1uju sepo Rasporec1uju sepo Rasporec1uju sepo
ukupnojpovrstnt mjerenju. ukupnojpovrslnl mjerenju.
cijelogobjekta cijelogobjekta.
GRIJANJE 157
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
Odnos troskova grijanja i potrosne tople vode varira od klime, pa je u nasim
kontinentalnim krajevima taj odnos oko 70:30 posto.
Ukupni troskovi grijanja jednog stana na ovaj naein iznose:
FIKSNI TROSKOVI GRIJANJA PROMJENLJIVI TROSKOVI GRIJANJA
UKUPNO GRIJANA POVRSINA KUCE xPOVRSINA STANA + UKUPNO oClTANO MJERENJE TOPLINE X 010 IZMJERENE TOPLINE USTANU
I na isti nacin mogu se odrediti i troskovi za potrosnu toplu vodu:
FIKSNI TROSKOVI PROMJENLJIVI
POTROSNE TROSKOVIPOTROSNE
TOPLE VODE X POVRSINA STANA + TOPLE V ~ x010 UTROSENE POTROSNE TOPLE VODE OCITAN NA VODOMJERU U STANU
UKUPNA GRIJANA UKUPNO 0 ITANO
POVRSINA KUCE STANJE
NA VODOMJERU
da yam grijanje ne
bude najveci
izdatak u
dornacinstvu
BKOJILO STUPANJ .. SATI
ekanal<al@
tip BSS-4
Brojilo stupanj-sati EKONOKAL je precizan clektronski
mjerni urcdaj koji se sastoji od:
clcktronske racunske jcdinice ~ dva temperaturna osjctila
mjcrila protoka 5 ugradcnim hvatacern necistoce.
Brojilo stupanj-sati jc namijcnjcno za razdjclu troskova
grijanja medu stanarima u stambonom objektu, u odnosu na
ccntralno mjerilo topline (kalorimotar) stambenog objekta.
Troskovi grijanja razdjcljuju sc prema metodologiji
EKONOKAL, koja omogucujc:
toplinsko izjcdnacavanjc stanova (bcz obzira na polozaj)
upotrebu PC-racunala.
TEH PROJEKT RIJEKA
tel. (051)513-744,513-956,211-267,
telcks 24215 YUTEHRI,
tclcfaks (051)211-198.
ODRZAVANJE
INSTALACIJE GRIJANJA 8
Kad biste automobil vozili neprekidno 75.000 km bez servisa i zamjene dotra-
jalih dijelova, zacijelo biste ga potom mogli baciti (ako ne vozite rolls royce).
Instalacija grijanja u ogrjevnoj sezoni odradi prosjecno 1500 sati bas kao auto-
mobil koji uz brzinu od 50 krn/h za 1500 sati prijede oko 75.000 km. No, prisjetite
se, na automobil sigurno niste zaboravili , a sto ste kroz to vrijeme napravili na
kotlu iIi drugom sistemu za grijanje?
Mnogi u kotlovnicu ulaze tek kad pocne sezona grijanja, mada je istini za volju
taj sistem i pouzdaniji i vjerojatno bolji negoli kvaliteta nasih automobila. No,
nemojte se zavaravati da se na sistemu grijanja nema sto pokvariti, jer on nije
bas tako jednostavan. Bolje ga je redovno odrzavati, negoli uoci zime traziti
majstora. Tada su majstori obicno rasprodani pa umjesto nuzno potrebnog rezer-
vnog dijela morate kupiti cijeli novi sklop.
Za redovno odrzavanje potrebno je vise paznje, cesce ciscenje i redovita kon-
trola pa do kvara nece ni doci, a pritom cete znatno ustedjeti na troskovima grijanja
jer iskustvo pokazuje da je izmedu neispravnog i nepotpunog procesa izgaranja u
odnosu na kvalitetno podesen uredaj za izgaranje goriva razJika i do 20 posta u
potrosnji energenata. S obzirom na visoku cijenu energije svaki takav zahvat kosta
znatno manje nego sto su konacni efekti ustede. Evo primjera za ilustraciju.
ODRZAVANJE PLAMENIKA
Zbog necistoce i neredovitog ciscenja plamenika i kotlovnice na pretlacnorn
plameniku pregorio je elektromotor radijaJnog ventilatora. To se najcesce dogada
uoci ogrjevne sezone, a kod nas se mogu nabaviti plamenici raznih vrsta nekolici-
ne proizvodaca, Kad upalite grijanje ono radi nekoliko dana, a onda sejavi pojacani
zvuk da bi nakon toga plamenik ostao blokiran i grijanja vise nema. Kad otvorite
sklop plamenika primijetit cete obilje prasine na svim dijelovima. Zrak za proces
sagorijevanja goriva ulazi u loziste iz kotlovnice koja je obicno zakrcena starim
stvarima, sanducima i bacvama, pa je taJog prasine na vitalnim eJementima
plamenika slika vaseg odnosa prema kotlovnici. Radijalni ventilator punje prasine
bas kao i svi ostali elementi . S lopatica ventilatora treba skinuti hrpu prasine.
Rotor opterecen prljavstinorn ne moze dobavljati u loziste potrebnu kolicinu zraka
nuznu za potpuno (stehiometrijsko) izgaranje pa je proces sagorijevanja vrlo los
i nepotpun sto zacijelo izaziva i povecanu potrosnju goriva. Kad dodatni teret
na ventilatoru postane pretezak, pregori elektromotor.
Svakl p/amenik na kot/u
za centra/no grijanje ima
ventilator kojim se u
o z i ~ t tjera zrak potreban
za proces izgaranja.
GRIJANJE 159
--
________ODRZAVANJE INSTALACIJEGRIJANJA _
Loiiite kotla treba dobro i
detaljno oCistiti prije ogrjevne
sezone.
-"f
1$$i r ':%, :::::,l :::x
eq i *Kt
1 .
-
Da je plarnenikredovito odrzavan a prostorijakotlovniceurednai cistado
kvarane bi ni doslo aza istiefektgrijanjakrozkvalitetnoizgaranjeutrosilobi se
manjegoriva.
Za sve takveplamenikekoji radenapretlak(pretlacniplarnenici)bilo nalozivo
ulje ili plin,kotlovnicutrebaredovitocistitii urednoodrzavati.Ikod tzv.atmosfer-
skih lozistakao kod plinskih aparataikornbi -uredajavaznoje da nemaprasine
nooni suobiono srnjesteniu stanugdjeje mnogo urednije.Zrakpotrebanza proces
sagorijevanjau njihovomsistemuuzimase slobodnoiz okolneatmosfere,a nema
niti ventilator,apajetalozenjemanje.
CISCENJE LOZISTA
Kad otvoritevratakotlazacijeloprimjecujeteraznetalogena stijenkamalozista.
Ovisno0 vrstigoriva,preostaliproduktikoji potpunone sagorijevajutalozese na
obodnim stijenkarna. Osim sto to nepovoljno dje luje na sam proces, talog na
stijenkamajezapravo dodatni izolator.
Ispitivanjasupokazala da 1mm takvogtaloga povecava utrosakgoriva za 3
posto. Uzmemo li u obzir i ostale gubitke - povecanu temperaturu dimnih pli-
nova,dodatnigubicikrozdimnjak- jasnoje kolikokosta nemarinebriga0 insta-
lacijigrijanja.Zbogtoga lozistekotlatrebaredovitoCistiti odtalogaizgaranjasve
do metalnog sjaja. Plin ostavlja najmanje taloga a ugljen najvise pa kotlove na
kruto gorivo treba i cesce cistiti. Obavezno barem jednom poslije zime treba
detaljnoocistiti cijelo loziste, a loziste naugljen ponekadi nekoliko putatokom
zime. Loaistakotlova nakrutogorivo ili kod raznih peci punasuraznih prolaza
za dimneplinove paza detaljnoCiscenje treba dostatrudai vjestine.
Mehanicko ciScenje treba obaviti nekim metalnim ostrirn predmetomkao sto
suraznisjekaciiizvijaci, te celicnorn eetkoma nakrajusve nakupineizvaditeiz
lozista,kakobistega opralii nekirnkemijskimsredstvom.Kod nasse teskodolazi
dotekucinazakemijskoCiscenje, madase nestornoze nabavitiprekokonsignacija
I (
To su sredstva pod komercijalnim nazivima PATALUX, FAUCH, SOTIN i sl, a
n
ima ih za sve vrstegoriva. Razlikuju se tekucine za ciscenje taloga kodkrutog,
plinovitogi tekuceggoriva. Pakirajuse u plasticneboce odlitresa strcaljkornda
ze
bi se tekucinajednakomjernorasprsila po svim stijenkamalozista. Nakon toga
' i:
trebaukljucitigrijanjeisvicetalozipolakosagorjeti.Ta sredstvaotapajuskupljene
talogeisnizavajuim tockuizgaranjanaoko400Cpau tokuprocesaizgaranja u
Oii
lozistuosim osnovnogenergentaizgarai talog.
,
,
,I
Loziste
.x:
11l
Ii
'c
II
"
I
E
I
i5
1
A'
J.1l , .'
"
. . ' '

,"
'.'
..
:
.' '
'.

ij
' . . .. . . . .
, ..
.. ..
t:'::.:/:.
_..
,"
!(-
' il
r
Zrak /z kotlovn/ce ulaz/
u kroz plamenik.
160 GRIJANJE
__________ODRZAVANJE INSTALAClJE GRIJANJA _
Postoje razna kemijska
sredstva za t i ~ n j
toztst.
NE ZABORAVITE DIMNJACARA. Osim lozista i kotlovnice vrloje vazno da
i dimnjak bude redovito Ciscen. Treba priznati da danas tom neatraktivnom poslu
nije dana prava karakteristika, jer dimnjacarev posao nije sarno Ciscenje. U
zemljama gdje se pazi na potrosnju goriva dirnnjacari osim dimnjaka ciste i lozista,
te mjernim instrumentima ocjenjuju kvalitetu izgaranja u kotlu, No, i bez toga
svake godine barem jedanput treba servisirati plamenik. Nakon podesavanja
ornjera zraka i goriva zatim eiscenja vitalnih dijelova serviser ce provjeriti rezul-
tat svoga rada posebnim mjernim instrumentirna.
Nakon ovog cjelokupnog zahvata, mjerenja CO
2
, zacadenja i temperature
dimnih plinova zacijelo ce i stupanj iskoristivosti na uredaju biti vrlo visok a to je
ponekad utrosak i do 20 posta manje energije uz isti toplinski efekt.
Nismo vas zamarali raznim podacima i propisima vezanirn za ovo podrucje.
Uputili smo vas kako treba odrzavati sistem grijanja, jer ako je za eovjeka cistoca
pola zdravlja, primijenimo li tu poslovicu na sistern grijanja mozemo reci da je
cistoca u kotlovnici pol a stednje na gorivu.
NEMA OPASNOSTI OD KAMENCA. Sistem grijanja se jednom napuni
vodom i ta voda u njemu neprekidno cirkulira. Tvrde tvari iz vode vee su se ista-
lozile i nerna daljnjeg talozenja kamenca. Isto je i s korozijom. Voda je ispustila
svoj kisik i proces korozije je zaustavljen jer je to zatvoreni sistem i ne dolazi uvijek
nova voda koja bi nanovo talozila kamenac ili odavala kisik te tako uzrokovala
koroziju. To znaci da u zatvorenom sistemu centralnog grijanja nema potrebe za
ispiranjem i Ciseenjem kamenca jer ga u sistemu nema. Zbog toga ne treba sis-
tern bez potrebe prazniti i puniti. Ako negdje propusta, to mjesto zabrtvite i ne-
mojte vise sistem dopunjavati, jer se na taj nacin unosi previse nove vode.
PREPRAVCI I BRTVLJENJA. Ako ste nesto namjeravaIi prepraviti preko
ljeta nastojte to uciniti jednim zahvatom. Preinake, ugradnju termostatskih
ventila, novih radijatora i slicno obavite odjednom i nastojte da sistem ne ostane
prazan. U samom zraku ima vise kisika negoli u vodi koja ude u sistern pa je tada
proces korozije intenzivniji.
KAKO PUNITI?
Najeesca je greska da se na ispusnu mjedenu slavinu, koja nam sluzi za punjenje
i praznjenje, jednostavno navuce plasticno crijevo i prikljuci na vodovodnu insta-
laciju te otvori dovod vode u sistem.
GRIJANJE 161
Uvljek nakon popravka,
barem jednom u sezonl,
treba Izmjeritll regul/ratl
kvalitetno izgaranje I to
tako da je CO
2
mlnimalno
9-postotno ~ e n j e
maksimalno 2 (po
BACHARADU)
temperatura makslma/no
180 (temperatura Izlaznih
plinova to nila ali da ne
dode do roenja).
i
I
I
I
~
Nataj nacinu sist crnosirn vodp ut.isk uj ornoisayzrakkojijebiou crijevu.Uslijed
toga pojavljuje se prelijavanje vode i zuborenje pa sistern moramo ucestalo
odzraciva ti.
Stogaprijepunjenjasistemacrijevotrebapotpunonapunitivodomitekga tada
prikljueit.i naradijatori vodovodnu slavinu.
Mjedene ispusne slavine koje sluze za punjenje sistema obicno se nalaze na
najnizernmjestuu instalacijiiIinakotlu,amipreporucujernoda koristiteonuna
najnizern mjestu instalacije. Odvrnite poklopac nalancicu i pritegnite mjedeni
tuljacnakoji eetenavucicrijevo. Pozeljnojedato crijevobudetrajnopricvrsceno
najednorn mjestuinstalacijegrijanja.
Njeganije dovoljno sarno navuci nakonusnidio slavinevee gatreba i priteg-
nuti nekom obujmicorn kakonakon otvaranjaslavine ne bismoizazvali poplavu
u stanuiIikotlovnici.Naistinacinnajboljejepricvrstitiicrijevonadrugojstrani
tj. namjestu gdjejevodovodni prikljucak. Zakretanjem cetverobridne glave za
90slavinase otvara.Na gornjojstraniteglavejejedanzarezkoji pokazujesmjer
otvorenosti slavinepase i po njemumozeteravnati.
Kad otvoriteslavinu, otvoritei dovod vode u sistemi gledajtenamanometar
dok on ne pokazezeljenuvisinurazinevode u instalaciji. Nakon punjenjazatvo-
1'.:
5 mjedene ispusne slavine tada pre-
\ T
zr
;)1
n
Prlje punjenja sistema
crijevo treba napuniti
vodom.
rite obje slavine, a ako skidate crijevo
II II,
i I
I ;I
162 GRIJANJE
__________ODRZAVANJE INSTALACIJEGRIJANJA _
Razvodna mrela i prik/jutci
sistema centra/nog grijanja
moraju bit! tako izvedeni da zrak
mole prirodno isptlvet! na
J: '\
,
-- -
.
, i
:
I
:
i
I
i

i I
:
il!.B
I
T
--
V -

+
najvi!;em mjestu!
porucujerno da ponovo pritegnete onaj poklopac na lancicu i pripadajucu brtvu
kako biste sprijecilikapanjevode .
KOLIKIJEPRITISAK?
Najcesceje pitanje:kako sazriati imaIiu sistemudovoljno vode ikoliki priti-
sak mora biti . Ako smo prethodno rekli da sistem mora biti pun onda smo vee
odredili osnovnucinjenicukoju trebaprevestinastvarnevelicinekakobismo ih
mogli postovati.
Dabi sistembiopunu njemutrebabititolikovode daje iunajvisernradijatoru
sve potopljenoida imajosnestoza rezervu. Ukoliko se manometar,kojim mje ri-
mo pritisaku sistemu,nalazi u kotlovnici tadananjemumorabiti toliki tlakda
je sva instalacijapotopljenaodnosnodajetaj tlakvisi odvisinskerazlikeodtocke
mjerenja do najvise tocke sistema. Ako je kuca npr. dvokatna, tada je najvisi
radijatorza priblizno 6 m visi od kotlovnice pa namanometrumora biti tlak od
najmanje 6 m vodenogstupca ili 6 m v.s. ili 0,6atp ili 0,6bara. Zelimo Ii bitisigurni
da je takavsistern potopljen, najboljeje da pritisaku njemubudeoko 1bar,a to
znacida je visinavode u sistemu10m. Toje ujednogarancijadajesistern doista
pun i potopljen.
KAKO ODZRACIVATI?
Cujeli se u sistemucentralnoggrijanjanekobuckanjeili zuborenje,krajnjeje
vrijemedaga odzracite.Ponekadceteprimijetitida radijatorinisupotpunojednako
topli povisini iIije dio nasuprotprikljuckugotovohladan,stoje takoderznakda
ga treba odzraciti. Ako je radijatorhladniji ili potpuno hladan, znaci da jepun
zrakakoji sprecavaprijenostopline.
Svaka ispravno izvedena instalacija grijanja ima takve nagibe na razvodnoj
mreziiradijatorskimprikljuccimadajernoguce prirodnoodzracivanjetj .zrakmoze
prirodnoisplivatinanajvisernmjestuinstalacije.Takose natimmjestimaobieno
nalazeodzracniventilikoji mogu bitiautomatskiiIirnehanicki.Upozoravamovas
da prije odzracivanjapogledateukojemje smjeruokrenutonaj otvorkroz koji ce
nakonzrakaiscuritiimalovode patomjestozastitite jertaje vodaobicnoimalo
prljava.
Kod automatskih ventila s plovkom zrakbi trebao sam isplivati iz sistema,
no ponekad treba malo pritisnuti iglicu plovka koji se uslijed prljavstine moze
maloulijenitii zaglaviti. Nekise ventili moguotvoriti sarno pomocukljucica,pa
yampreporueujernoda ga dobrocuvate, jer beznjegaceteskoici.Ukolikoventil
negdje propusta najbolje je zamijeniti ga jer daljnje pritezanje nece sprijeciti
popustanje.
Napomena: Ne dirajtei ne upustajte se u one poslove i postupke u koje niste
GRIJANJE t 63
________ODRZAVANJE INSTALACIJEGRIJANJA _
upuceni,Ako stevee iodlucili odzracrti inapuniti sistemto nijerazlogdadirate
vent.ile, slavine,automatiku, crpku, Moze yam se dogcditi (a to je prilicno cest
slucaj) ako zelite dokraja ukljuciti grijanje radijatora, odvrtanjem prigusnog
ventilanapovratnomprikljuckuradijatoradaventilizletivani potpuno poplavi
cijeli stan,jerse voda ne rnoze zaustaviti.
RACIONALIZIRAJTE UTROSAK ENERGIJE
Ugraclnjom boljegsistemaregulacijernoze se ustedjetiznatnaenergija. Prije
svega ugradnjom termostatskih ventila, sobnog termostata sa satnim
mehanizmom,kompletnogprogramatorazaautomatskuregulacijutemperature
polaznogvodasistemasmogucnoscuprogramiranjaradasistemaza cijeli tjedan
unaprijedis1.Iskustvapokazujuda se natrzistupojavJjujuinoveverzijekctlova
koji mnogoboljeiskoristavajuenergiju gorivapaako je starikotaodotrajaokupite
onajkoji imaboljistupanjdjelovanja.Izbjegavajteuniverzalneverzije kotlovajer
imajumanji koeficijentiskcristivosti.
Ako tekgraditekucu najboljeceteustedjetiakoizvedetekvalitetnutoplinsku
fasadu s nekim dobrim izolatororn(rnineralnavuna, stir opor i sl.) ,Takvefasade
stede i do 40 posta goriva pa se zarelativno kratkovrij erne i isplate. Tako sagradene
kucetrebajurnanjer adijatore,manjekotlove,manjespr emnikeza gorivo stosve
bitno pridonosijeftinijem pogonu uz ugodniji osjecaj komfora.
UGRADITESOLARNISISTEM.Kod naspostoji nizkvalitctnihproizvcdaea
solarne opreme pa yam preporucujerno, ako imate novca, da pclako nabavljate
pojedine dijelove solarnog sistema. 'I'esko je odmah nabaviti sve ali za pocetak
nabavitesolarni spremniki spojite g a nasistemprekoJjeta. Slijcde ce sezone iIi
kada to budu dozvoJjavaJe priJike nabavite soJarne koJcktore i za slij edcce Jjeto
osigurajte pripremupotrosne tople vode na sunce.
Takvise sistemiovisno0 geografskojJokaciji isplateza 5do8godina .Ako imate
priliku poloaite instalaciju za buduci solarni sistem, a onda poJako nabavJjajte
dijelove.
YUCOM
Zagreb, Flajpanova 5,
. --- :l
tel. (041 )519-471, PROIZVODI
324-028,
!
telefaks (041)519-471
KOMPJUTORI ZA ANALIZUDIMNIH PLINOVA
['reds/all/jan i e nove generaf.'ije anali -
za/ora dimnog {Jlina ECOM:
Vrlo suvrcmcni, tcrncljcni na
mikropr occsorima, poipunoprcnosivi.
Analizat orirnogu zadovoljiti svc
primjcncod ruiinskog odrzavanjakotla i
scrvisiranjado najfinijih ispitivanja i
zahtjcva razvoja.Svaki model projcktiran
je za visokutocnost i jcdnostavnu
upotrcbu s ugradcnorn samodijagnosti-
kom i samobazdarcnjcrn.
Analizatorje take koncipiran da se ne
mogu ostctiti njcgovi vitalni dijclovi a
ustojc osigurano tocnoocitavanj c.
Mogucnos/ m;erenia temperature
0 2'CO
2
, S02' NO, No" C, H" podilaka,
razlike tlaka, prcticka zraka,
zagadenja okol inc istupnja djclovanja,
STALNOMKONTROLOMPROCESASAGORIJEVANJA
STEDITE GORIVO
I
9
..
DIMNJACI
\
Svaki dimnjak dok se ne zagrije
slabije uuce, ali nakon toga
mora dobro [unkcionirati
ili I
guc
slu:
I
Dimnjaci su vazan element naseg zivotnog prostora. Bez obzira kako se gri- pri
jemo, imamo li najbolje ih najjednostavnije rjesenje, uvijek nam je potreban odr
dimnjak. Cak i oni koji nemaju svoj sistem grijanja bilo da su prikljuceni na
kotlovnicu u objektu ili preko sistema daljinskog grijanja na toplanu i nemaju
n ar
lokalni izvor topline s procesom sagorijevanja u svom stanu, ipak ovise 0 nekom
di rr
dirnnjaku koji je ponekad visok i do 200 metara. Dakle, slobodno se moze reci -
ob
nema tople zime bez dobrog dimnjaka.
A sto je, zapravo, dimnjak?
i
U nekim krajevima je ukras kuce - prisjetimo se gradica uz obalu ciji su kro-
vovi nacickani raznoraznim dimnjacima koji rese starinske kuce (poznati dimnjaci
Rovinja), a u nekim nasirn krajevima dimnjaka uopce nema! Na starim kucarna
u okolici Slavonske Pozege jos se nadu kuce koje imaju sarno tamne mrlje po krovu,
a izmedu crijepova u zimskim danima izlazi dim. Kazu da se nekad davno u ovim
krajevima naplacivao danak feudalnom vlasniku prema broju dimnjaka. Nije ni
- _..-
eudo sto su dovitljivi seljaci radije imali pun tavan dima negoli da grade dimnjake
i placaju na to porez. I to je s oba aspekta razumljivo,jer pokazuje kako se staleski
i materijalni polozaj reflektirao kroz dimnjak, a ujedno govori da je bitno,
direktno i posredno utjecao na financijske izdatke. Danas to ima takoder veliku
tezinu, jer energija je skupa, a veci dio energije upravo se gubi kroz dimnjak.
- .1
Zelimo li danas imati dimnjak a placati sto je moguce manje, dimnjak mora biti
kvalitetan. Dimnjak je dakle vert.ikalni kanal u zgradi ili izvan zgrade, koji sluzi
za odvod plinova nastalih sagorijevanjem krutog, tekuceg ili plinskog goriva u
- s
jednom iii vise lozista u slobodnu atmosferu. Kanal veceg ili manjeg presjeka koji
spaja loziste i dimnjak, a obicno je pod nekim nagibom, zove se dimni prikljucak.
Kako ne postoje standardi koji bi precizirali sve vitalne stvari mi cemo iz tehnickih
uvjeta za izgradnju dimnjaka citirati one najzanimljivije odredbe kao npr:
CISCENJE DIMNJAKA. Prema zakonskim odredbama, u stambenim
zgradama i stanovima, dirnnjacari moraju obavezno cistiti:
dirnnjake i spojne dimovodne kanale
:: -
uredaje za centralno grijanje i etazno grijanje na kruta i tekuca goriva
stednjake i peci na kruto i tekuce gorivo
Obavezno ciseenje obuhvaca i ispaljivanje dimnjaka. Zanimljivoje napomenuti
da ne treba cistiti dimnjake na koje nisu prikljucene peci ako su otvori za prikljucke
propisno sazidani, zatim dimnjake u zgradama koje se zagrijavaju elektricnorn
energijom ili su prikljucerie na gradsku toplanu. Zatim, ne treba Cistiti ni kaljeve
peci te plinske i elektricne peci i stednjake. Gradani su duzni obavijestiti ovlastenog
dimnjacara 0 broju i vrsti peci koje se loze u sezoni grijanja, te mu dozvoliti i
omoguciti kontrolu i ciscenje radnim danom od 6 do 18 sati.
ROKOVI CISCENJA I KONTROLE. Za sezonu grijanja propisani su slijedeci
rokovi:
svaki mjesec ciste se dimnjaci i spojni dimovodni kanali na koje su prikljuceni
uredaji za centralno grijanje kapaciteta od 58 kW (50.000 kcallh) na kruta i tekuca
goriva
svaki mjesec - dimnjaci i spojni dimovodni kanali na koje su prikljuceni
stednjaci i peci na kruta i tekuca goriva
svaki mjesec - stednjaci i peci na kruta i tekuca goriva.
Sezona grijanja traje od 1. rujna do 30. lipnja sto znaci da u to vrijeme treba
redovito cistiti i kontrolirati dimnjake i peci, a izvan te sezone treba cistiti sabi-
race cade, pregledati ispravnost dimnjaka i lozista te ispaljivati dimnjake.
Dimnjake na koje su prikljucena plinska lozista obavezno treba kontrolirati
dvaput godisnje (za loz ista do opterecenja najvise 87 kW - 75.000 kcal/h). Ova
kontrola predvida pregled presjeka dimnjaka, dimovodne cijevi, vjetrobrana te broj,
vrstu i raspored prikljucenih plinskih lozista. Ako se pri ovoj kontroli ustanovi
da je dimnjak prljav, ovlasteni dimnjacar duzan ga je ocistiti od dimovodnog
nastavka plinskog lozista do vrha i vjetrobrana.
t 66 GRIJANJE s
_____________________DIMNJACI
Ako pri kontroli plinskog lozista i dimovodnog objekta dimnjacar uoci ostecenje
iIi pak da je loziste nepropi sno prikljuceno, duzan je odmah zabraniti i onemo-
guciti lcz.enje plinom. 0 tom mora obavijestiti distributera plina kao i opcinsku
sluzbu nadleznu za komunalne poslove.
Propisima je odredeno i odlaganje cade, nacin ispaljivanja dimnjaka, nadzor
pri izgradnji te obavezno izdavanje dozvole za upotrebu novog lozista no te su nam
odredbe vee dobro poznate.
KAKO OSIGURATI ISPRAVNOST DIMOVODNIH INSTALACIJA? Dobro
nam je poznato da je najcesci uzrok pozara upravo nemar i neredovito odrzavanje
dimnih instalacija. Zakonodavae obavezuje svakog vlasnika iIi korisnika na
obavezno ciscenje dimnjaka kako bi se sprijecila drustvena steta, eksplozije, pozari
i zagadivanje okoliee. Cak je propisana i kazna za ometanje dirnnjacara u
obavljanju posla. Postoji eak i klauzula koja kaze da se ponudena usluga ovlastenog
dimnjacara u roku predvidenorn navedenim odlukama smatra izvrsenorn i napla-
tivom, ako korisnik odbije i ne dozvoli dimnjacaru da obavi svoj posao.
Dakle, mnogo je pametnije dogovoriti se s dirnnjacarom, jer uslugu ionako treba
platiti au zajednickorn je interesu da se otkloni eventualna opasnost. Ako yam se
dimnjacar dugo ne javlja, potrazite ga sami , a ako je krajnje vrijeme zasucite
rukave i prihvatite se ciscenja.
Postoje kaznene odredbe i za dimnjacara, Prema iskustvu grada Zagreba, ovoj
se djelatnosti ne pridaje dovoljno paznje. U rnnogim predjelima gdje se grije i kuha
na plin, dimnjaear je prava rijetkost. Cak i redovito godisnje ispaljivanje dimnjaka
rijetko se provodi. A to je vrlo delikatan posao i ponekad traje nekoliko sati dok
say talog ne izgori a pritom treba obavezno obavijestiti i vatrogasee, kako bi se
sprijecio eventualni pozar. Ako uvodite plin, bez dirnnjacarskog atesta i strucnog
misljenja nema ni suglasnosti za prikljucenje plinskog trosila.jer ako se neispravno
postavi plinski aparat iIi pee, moze doci do pozara iIi trovanja plinom.
Zato dirnnjacar na krovu nije sarno ilustraeija nekadasnjih rornanticarskih
vremena nego i ozbiljan podsjetnik da sarno cist dimnjak i ispravna pee mogu
pruziti sigurnu i ugodnu toplinu doma.
MATERIJAL. Materijal za dimnjake i dimovodne prikljucke mora biti nesa-
goriv i otporan na visoke temper ature, nepropustan za plinove i kondenzate, koji
nastaju sagorijevanjem krutih, tekucih i plinskih goriva, ispaljivanjem iii pozarorn
dimnjaka, otporan protiv kemijskog djelovanja produkata sagorijevanja, dovoljno
cvrst za mehanicka naprezanja i dobar toplinski izolator.
Koefieijent prolaza topline mora odgovarati toplinskoj zast.iti dimnjaka:
za vanjsku stij enku dimnjaka smjestenu u vanjskom zidu iIi za stijenke
slobodno stojecih dimnjaka u zidu od opeke 38 em,
za vanjsku stijenku prema negrijanom zatvorenom prolazu ili stubistu u zidu
od opeke 25 em,
za stijenku prema grijanom prostoru, kod dimnjaka presjeka ispod 300 ern"
u zidu od opeke 25 em.
Ovo je inaee podatak kojim se osigurava pri izgradnji klasicnih zidanih
dimnjaka dobra toplinska izolaeija samog dimnjaka. Moramo priznati da ovo
rijetko postujerno i to je uglavnom razlog niza problema koji se u dimnjaku
_
Prije agrjevne sezane
pregIedajte dimni prikiiuiak i
dimnjak, ocistite taloge,
oiooriteuraiaica i naprauite
vizueinu kontrolu,
pojavljuju.
Koji ce se materijal upotrijebiti za izvedbu dimnjaka ovisi 0 vrsti i velieini lozista,
odnosno 0 temperaturi koja se stvara u tom lozistu.
Za izvedbu dimnjaka dolaze u obzir slijedeci materijali:
obicna opeka marke minimum 150
Sprijeiite ispustan]e iIi
normalna sarnotna opeka
nekonirolirano istjecanje vade
sarnotni kiselootporni materijal u formatima,
iz sistema grijanja.
gotovi speeijalni dimnjacki elementi .
Obicna opeka moze se upotrijebiti za izvedbu dimnjaka normalnih manjih
lozista, a debljina stijenki i pregrada ne smije biti manja od 12 em. Suplja i po-
rozna opeka, kao i ostali porozni i propusni materijal ne smiju se upotrijebiti za
gradnju dimnjaka.
Upotreba gotovih dirnnjackih elemenata dozvoljava se, ako njihova svojstva
GRIJANJE t 61
________
X; l%
*d px,
';;;.<> t .
Zelite Ii pouecaii uisinu
dimnjaka, nemojte za pro-
duieiak upotrijebiti saloniinu
iii neku drugu cijev.
"<
tVi"H
,SI
-
* .. .1\ se
If'?"$l
.::<*",* d.,t -,
Hladna je uoda skupa a topla
ouisno 0 naiinu zagrijavanja i
do deset pula skuplja od
hladne.
f)l nH:::''''
x, f=\
. . , ' If Z>.If ,, '" .*"'"
-
DIMNJACI _
odgovaraju zahtjevu za dobru toplinsku izclaciju te potrebnoj cvrstoCi i nepro-
pusnosti materijala, sto treba biti potvrdeno atestorn ustanove, koja se bavi takvirn
ispitivanjem.
Nasi tehnicki uvjeti kazu da se lirnani dirnnjaci mogu podizati kod sarnostojecih
zanatskih i malih industrijskih pogona, kao i kod malih privremenih objekata,
mada se u svijetu ovakva vrst dimnjaka sve vise primjenjuje. Jasno, to su izvedbe
od visokolegiranog austenitnog nehrdajuceg celika otpornog na sve agresivne
spojeve i s dobrom dodatnom topIinskom izolacijom, pa i velike toplane, proizvodni
pogoni i slicno, irnaju takve metalne-Iirnene dimnjake.
KONSTRUKTIVNA IZVEDBA. Presjek dirnnjaka i dimovodnih prikljucaka:
svijetli presjek dimnjaka mora biti takvih dirnenzija da osigurava dobar pot-
lak i potpuno izgaranje goriva u Iozistu s obzirom na vrstu lozista i goriva, tern-
peraturu sagorjeIih plinova i korisnu visinu dirnnjaka. Kod vecih lozista treba
svijetli presjek kao ivisinu dirnnjaka dokazati proracunom, Presjek dimnjaka mora
biti u cijeloj visini jednak.
Prema velicini svijetlog presjeka razIikuju se:
uski dirnnjaci okruglog, kvadraticnog Ili pacetvorinastog presjeka, najmanje
velicine 015 em iIi 14/14 em. Na dimnjak ove najmanje velicine smiju se pripojiti
najvise tri sobne peci iIi jedna sobna pee i jedan stednjak na istom katu. Za svako
daljnje Ioziste mora se povecati presjek dimnjaka za 80 em", Kod pacetvorinastcg
presjeka odnos straniea ne moze biti veci od 1:1,5.
siroki (prolazni) dirnnjaci, svijetlog presjeka najmanje 45/50 em.
Svijetli presjek dimovodnog prikljucka obicnih sobnih peri ne moze biti manji
od 10/10 em.
Dimovodni prikljucci vecih lozista moraju imati svijetli presjek 25 posta veri
od presjeka dimnjaka, a uspon irn ne smije biti manji od 3 posto.
Dimovodni prikljucci moraju bi ti izvedeni od nesagorivog materijaIa, postojanog
oblika i zasticeni od korozije. Izraduju se od azbest-eementa, alurninijskoga,
mjedenog, bakrenog iIi celicnog lima odgovarajucih kvaIiteta. Minirnalne debIjine
stijenki su:
7 mm za cijevi od azbest-eementa
0,75 mm za Iimene eijevi promjera do 100 mm
1 mm za Iimene eijevi promjera do 150 mm
3 mm za Iimene eijevi promjera do 200 mm
4 mm za Iimene cijevi promjera do 300 mm
5 mm za Iimene eijevi promjera iznad 300 mm
Ir-o- :"'TfIF
Plinski
I
I
I
Dimovodniprikljuak.
OsiguraSlrujanja--
Dimovodni
'1
I,
I
:$51
Dlmovodna instalacija s oslqurscem
strujanja (pottecno - atmosfer-
'--- --'ski plamenik).
168 GRIJANJE
_____________________DIMNJACI _
Zbog efikasnog osiguranja odvodenja produkata sagorijevanja kod plinskih
lozistasatmosferskimplamenieima(dakle,onalozistakojanemajuugradenepre-
tlacn e plamenikes ventilatorom)potrebnojenadimovodnomprikljuckuugraditi
osiguracstrujanjakojisasvojimejektorskimdjelovanjempomazeodvodenjupro-
dukata sagorijevanja u atmosferu. Svaka dimenzija - promjer dimovodnog
prikljucka - mora imati i svoju razl icitu izvedbu togosiguraca strujanjapaga
treba izvesti tocno prema podaeima.
Visina dimnjaka:
Korisna visinadimnjaka morabiti tolika daomogucujsdovoljnostrujanje i
odvodplinovasagorijevanjaitimepospjesujeizgaranjeu lozistu,a dapritomnema
opasnosti odpozaraili od zagadenjaokolinedimom.Stogadimnjakepo mogucnosti
treba voditi kroz najvi sedijelovezgrade. Korisna visina dimnjakaza krutoi tekuce
gorivo ne smijebiti manja od 450em, ali se preporucujevisa visina.
Dimnjaketrebavoditi u praviluu grupamavertikalnood podrumado krova.
Grlodimnjakablizusljemenakrovamoranadvisivatisljemebarem30em,a grlo
nizih dimnjakamorabitinajmanje100em iznadkrovneplohe,mjerenonagornjoj
strani . Visina dirnnjaka na ravnom krovu treba daje najmanje 100 em ukoliko
nema nakrovu u neposrednoj blizini nadvisenjai nadogradnje.
za horizontalni prikljucak za vertikalni prikljutak
l'
l'
ro----T-->l
i<I-H

1

'1


Osiguraci
strujanja-provjetravanja.
Presjek dimnjaka moze se odrediti tekkad se definirabroj i toplinski ucinak
prikljucenih Iozista te djelotvorna visina dimnjaka. Nadalje, vrloj e vazno da li
ce se dimnjakzidati od gotovih elemenataili cetegaizvesti od obicne opeke. Pri
zidanju opekom treba obratiti paznju da je kvalitetna i potrebne debljine. Za
odredivanje presjeka posluzitce yam podaei proizvodacagotovih dimnjaka.
Kako je takav dimnjak kvalitetniji u pogledu nepropusnosti, otpornosti na
agresivnespojeve,imamanjiotporstrujanjazrakajermujeunutrasnja stijenka
od vatrostalneeijevi pajei manjehrapava,nuznojeito uzetiu obzir.Akozidate
obican dimnjakod opeke izveditegau vecoj dimenziji nego st o se navodi u tabli-
eamaidijagramimaproizvodacagotovih dimnjaka.U tablieamajeposebnonave-
den podatak za dimnjake na kruto gorivo, a posebno za dimnjake na tekuce i
plinovito gorivo.
Kod vecihstambenih objekata gr ade se tzv. dimnjaei sa zajsdnickim dimovodnim
kanalorn il i sabirni dimnjaei. Kako u nas za to podrucje ne postoje standardi
navodimo podatke proizvodaca "Sehiedel" koji imaju podlogu u DIN propisima.
Preporucujerno yam da se u nadleznorn dimnjacarskorn poduzecu raspitate za
pcstojece propi se ako postoje ili da se obratite distributeru plina akoje rijed 0
prikljuckuza plinsku pee. Ikodgotovihdimnjakatrebatakoderpostivatiodredbe
o dobroj toplinskoj izolaeiji pa se razliCito izvodi sarnostojeci dimnjak od onoga
kojijeugraden u zgradi. Bitno se povecavasigurnostodvodenja produkatasago-
rijevanjaiz loz istaakojenavrh dimnjakaugradenventuriuskoji se mozeiizvesti
u varijanti sarn-svoj-rnajstor.

Nemojle premieiiati ra-
dijalore iz eslelskih razloga jer
su obicno projeklno smjesleni
na najpovoljniji naCin.
Nemojle susiti rublje na ra-
dijatorima i pedma.
()i{()i"iN
GRIJANJE 169
________DIMNJACI _


*O.50m
E
o
"'.
J
Minimalna visina dimnjaka
nad krovom.
0-
o.

do 1,50
11
LM'!r---liiIL---+-_-'
..

Visina KRUTO GORIVO PUN I TEKUCE GORIVO
dimnjaka
metara
P-16
Lozlste (kW)
P-20
Loziste (kW)
P-16
Loziste (kW)
P-20
Lozlste (kW)
6 do 10 do 15 Jo 20
7 20 25 25 30
8 25 35 35 37
9 30 50 43 60
10 33 55 50 75
11 37 65 55 85
12 40 70 57 92
13 33 75 60 100
14 45 80 64 107
15 46 85 66 111
16 47 90 70 118
17 50 93 72 121
18 52 95 74 128
19 54 100 75 131
20 55 102 77 135
Odredivanje presjeka
dimnjaka.
Monlazni dimnjaci PANON koje proizvodi "Opeka" iz Osijeka mogu senabaviti udvije
velieine promjera (16 i 20 mm) soznakama P-16 i P20. Vatrostalne cijevi umecu seu
betonske omotece nakon utiskivanja polukruznih izolacijskih ptocs. U proizvodnom
programu sunosive i zevrsne armiranobetonske ploce, dimonepropusna vrata,
dilatacijski prsten, te priktiucc! za vretsscs i prikljucci za peel. Na vrh dimnjaka dolazi
i originalni usmjerivac strujanja zraka. U tablici suprikazani odnosi visine dimnjaka,
snage vrste goriva i promjera dimnjaka PANON. Kao i kod ostalih vrsta
monteznih dimnjaka gornji zevrsete obzidan je opekom.
170 GRIJANJE
____DIMNJACI _
25 30 35 40 15 '0
100
90
80
70
000
' 50
' 000
900
800
700
600
25 30 35 40 45 50 55
l
25
20C
' 50
100
90
80
70
60
50
45
40
..- 35
30
55 50
,I '
45 40
40 45 50 55
35 30 25 20 '5 '0
Radna vislna dlmn'aka u m
40
35

30
25
5 10 15 20
Radna vlslna dlmnjaka u m
-
I
BROJ PRIKLJUCAKA ZA LOZISTA NA SABIRNI DIMNJAK (DIN 18160 list 1 prosinac 1962).
l.ozista natvrdo i tekuce gorivo Lczista naplin
Promjer Broj Broj Svijetli Ukupni Radna Ukupni Broj prikljucaka Radna
instalirani visina inslalirani maksimalno presjek visina prikljueaka prikliucaka
kapacitet zamale zaetalno kapacitet
Veliki grijaci Mali
kW peci (do 9 grijanje maks. kW
vode, sobne grijaci
kW) komada
vode peci,
komada
komada komada
13,5 2 3
22
maks. maks.2 60 1 143 4,5 2
3 5
6
90 4
4 6
16
90
min. 12 5 3 min.3 2 2 105 201 4,5
maks.36 7
6
4 maks.4 4 105
5 8
20
145
4 145 3 2 6 314 4,5 min 23 min.5
4 175 5 8
maks.56 maks.8
200 6 7 12
PODRUCJ EUPOTREBEt::::'Hmrtt::::::n::::::::UIiimrU:IIEmf:m::;::m':UmmImmrrmrII:f,tm:::mt::mm::mlM::,EttHl::f:::::::
Dimnjaci sistema SCHIEDEL upotrebljavaju se za sve vrste goriva (tvrda, tekuca i plinovila) kao i za razlicite
kapaeitete kotlova od 5 kW pa do 10.000 kW. Dirnnjaci a 13,5" 16 i e 20 em upotrebljavaju se kao sabirni
dimnjaei s prikljuccirna u razlicitim etazama, sto predstavlja veliku ekonornicnost. Razmak izmedu dva
prikijucka ne smije biti manji od 0,3 m, niti veci od 4 m. Visina od lozlsta posljednje psci do ispusta dimnjaka
ne smije biti manja od 4,5 m, u suprotnom treba za posljednji prikljucak izvesti poseban dimnjak. Na istu
vertikalu mogu se prikljuciti samo peci priblizno istog kapaeiteta . Ako se prikljucuju peel razlicitoq kapaci-
teta, rnoze doci do porernecaja pravilne funkeije dimnjaka. U ovakvim slucajevirna treba naizrnjenicno
ukliucivati peel tako da istodobno funkeioniraju peel istoga kapaeiteta.
Za dlmnjske SCHIEOEL
vrijede ovakvi dijsqremi.
Dimnjaci sa zsjeanlckim
dimovodnim kana tom-
sabirni dimnjak.
Lijeva tablica za loiiste
na plin vaii samo tada,
ako su ugrac1eni automat-
ski termick! zetvsreci, ako
je od tri prikljucka na
jednoj vertikali (DIN 18160
list 1). Kad nema termlcklh
zetverece, treba se
pridriavati dijagrama
DVGW-TRGI1972.
Broj prikljucaka na sabirni
dimnjak odrec1en je pod
uvjetima da svi rade
istodobno sto u praksi nije
stuce]. Zato DIN norme
18160 travanjlapril 1981.
dozvoljavaju maksimalno
3 prikljucka. Sve podatke i
informacije 0 dimenzi-
oniranju i broju prikljucaka
po toj DIN normi moiete
dobiti u IGM "Gradnja"
Zalec.
GRIJANJE 171
________DIMNJACI _
Ovako izgleda dimnjak od
gotovih elemenata.
PRESJEK PRIKLJUtNOGI K O N ~ N O G DIJELA DIMNJAKA
VENTURIUS
KROVNA PLOCA
-c
:>(

....,
z
~
Ci
-c
z
(ii
s

z
Go
::>
::.::
::>
l

E
c
..:
'"
DILATACIJSKA FUGA
2 mm/ - MINIMALNO 3 em
DILATACIJSKA MANSETA
OBZID S KLINKER - OPEKOM
VANJSKI PLAST DIMNJAKA
SAMOTNA CIJEV
KONZOLNA PLOCA
PREUZIMA TEZINU
OBZIDA DO H= 3m
GORNJA VRATA ZA CISCENJE PO
POTREBI
ARMIRANOBETONSKI PLAST
PREMA STATICKOM RACUNU
VRPCA 00 MINERALNE VUNE
FAZONSKI KOMAD ZA PRIKLJUCAK
KOTLA (RA) = 80', 60, 45
FAZONSKI KOMAD ZA PRIKLJUCAK
KOTLA (RA) =60, 46
POLIETILENSKA FOLlJA, KOJA SPRECAVA
PRODOR CEMENTNOG MLlJEKA U IZOLACUU
TERVOL PTP 120
FAZONSKI KOMAD OTVORA ZA
CISCENJE (PA)
OTVOR ZA CISCENJE
ISPUNA PRVOG PLASTA DO
POLOVICE 16,5 em
:,' :.
r,.'
.;. "

E
u
....
<0
::i
TEMELJNO POSTOLJE DIMNJAKA
SAMOSTOJECI DIMNJAK DIMNJAK UZGRADI
;
172 GRIJANJE
_ _ _ _ __________________DIMNJACI
_ Vjdar
~ m
SANACIJA DIMNJAKA
Mozda malo pretjerujemo s uspcredborn, ali lakse ce se shvatiti kad kazerno
da mnogi dimnjaei zbogprehlade imaju hunjavieu, pa srnrcaju. Isejedak je vee
degutantnijiizraz,alijeprikladnijizaopis.To sudimnjaeikoji suzazimusuvise
lakoodjeveniirnajupremalutoplotnuizolaeiju,pase dimu njimabrzohladiibrzo
se kondenziravlaga.Takonastajecrnosrriedatekucamasakoja traziizlaznasve
strane.Dakako,ohladenidim privrhudimnjakajeteiiipritiscekaocep na nize
toplije slojeve, koji onda pokusavajuizaci u stambeni prostor.
Stoga klasican, dobro izveden dimnjak mora imati dobru toplinsku izolaeiju
stijenki.Nekadsu,to bile sarnoopeke, a danasse zato vee primjenjujei sloj ter-
moizolaeij skog materijala. Svrha je da se zagrijani dim brzo ne ohladi vee kao topliji
ilaksi od vanjskogzrakajuriu vis. Pogotovo akosu jospritomglatkeunutrasnje
stijenke nakoje se cada tesko hvata.
Koji puttakvidimnjaeiipredobrovuku.Sagoritakou tutanjinepotrebnomnogo
topline. Ali, i kadsasvim normalno vuku, trosakgrijanja je velik. Otudastalni
pokusaji da se sto bolje iskoristi svako gorivo paje tako nastalo niskotempera-
turnoloziste,koje omogucuje efikasnogrijanje i s nizim temperaturamau dimo-
vodu, uzposebne materijale dimnjaka koji su neprobojni za smolaste isejetke.
No dimnjaei mogu oboljeti i zbog nekih drugih uzroka. Reeimo, greska moze
biti i u pogresnorn prikljucivanjulczista. Suvremenagradevinskamedieina vise
nijebespornocna.Caki starostdimnjakanijevise neizljecivabolest. Postojesred-
stvai nacini koji ce od stareanapraviti mladica.A stojenajbitnije- bezrusenja.
KAKO OTKRITIBOLEST? U svijetdimnjaka moiete uci jednim pogledom
na vlastiti iIi susjedne krovove. Velika raznolikost u izgledu dimnjaka na prvi
pogledzbunjuje.No, pazljivijernprornatracuneceprornacidetaljipokojimajelako
razlikovatibolesneodzdravih dimnjaka .U pitanjunisusarnoernemrlje,ostecenja
vidljivog dijela dimnjaka, ispueali zavrseci iIi tragovi cadi na fasadi zgrade.
Dirnnjaciproduzeni salonitnimeijevima- kakobi bolje vukli - u pravilusuuzrok
velikih problema. Takvi dimnjaci najbolje mogu posluziti kao primjer na kojem
csmo objasniti uzroke i simptome bolesti dimnjaka.
Tanka salonitna cijevuzrokuje nagloohladivanjedimnih plinova nagornjem,
najosjetljivijerndijeludimovodnogkanala,pase pojavljuje obilankondenzatkoji
se cijedi niz cijev i u donjem dijelu dirnnjaka prodire izrriedu opeka u zidovima
stvarajuci tamne smrdljive mrlje. Usprkos dodatnoj visini dirnnjak slabije vuce.
Stvaranjekondenzata pojacat ce se i pri promjeni goriva. Prijede Ii se s krutih
goriva nalozenjeplinom,pojacanostvaranjekondenzataotapatce cadunaunu-
_
IGM "Gradnja" talec
proizvodi po Jicenci
SCHIEDEL salonitne
stitnike za otvore
dimnjaka VENTURJUS
SW. Rijec je 0 salonitnom
dlsku koji se pomocu
mjedenih nogu pricvrscu]
iznad otvora dimnjaka.
Zahvaljujuci svom obJiku,
disk pri strujanju zraka
preko dimnjaka izaziva
tzv. venturiefekt pri kojem
na otvoru dimovodnog
kanala nastaje dodatni
potlak i ubrzano strujanje
dimnih plinova. Osim sto
pospjesuju strujanje
dimnih plinova, ovl stitnicl
cuvaJu dimnjak od kls,
To je osobito vezno za
vrijeme toplih mjeseci kad
je veclne dimnjaka hladna
pa se kisa moze slijevati
priticno duboko u di-
movodni kanal. VEN-
TURJUS SW cin! ovalna
salonitna ptoce (1),
mjedene noge (2)s
navojem i maticama (4) te
betonski prsten. Montaza
je jednostavna, a
efikasnost vrijedna
paznJe, bez obzira na
smjer vjetra.
Ugradite neki alternationi
izvor topline kao solarni
sustau, aerogenerator i sl.
GRIJANJE t 73
_ ________DIMNJACI _
Ovako izgleda bolestan
dimnjak, Mrlje na zidovima
sobe (a cesto i smrad)
pokazuju da su dimnjaci
ozbi/jno bo/esni. Nikakve
boje, premazl iii tapete ne
mogu popravitl stanje. U
ovakvom s/ucaju mogu
pomoci jedlno temeljitl
zahvatl kojl ce epriiectt!
probljanje kondenzata
kroz konstrukciju
dlmnjaka.
/ako je tesko povjerovatl
da u vrucem dlmu Ima
vode, clnjenlca je da prl
Izgaranju svlh vrsta gorlva
nastaju I znate koticlne
vodene pare. U h/adnlm
dlmnjaclma para se
oh/adl, a kondenzat se
cljedi niz stljenke
dlmnjaka. Ako dimovodnl
kanali nisu
zldovi se pocinju obi/no
natapatl smrd/jivom
crnom tekuclnom jer je
naia/ost cinjenlc da
jedan kotao ucinke oko
40 kW prolzvodi u sta/nom
pogonu oko 4 kg vodene
pare (kod /oi-u/ja)
odnosno 6 kg vodene pare
na sat (pri primjeni
zemnog pune).
174 GRIJANJE
trasnji m st ij enka ma dimnjaka a mrlj e na zidovima ubrz ano ce se si r i ti U tal ogu
nns t nlorn congori jPvnnj f>n1 krut.ih coriv u i li lozivog ulja ima sumpora koj i s kOI1-
denznomvlagorn izdimast va ra sumporastuiiisumpornukisel inukoj as vreni enom
naprostopojededirnnjak. Posljedicaj e propustanjedima,pojavamrljaipukotina
i nakrajuneefikasno i skupogrijanje.
Svi ovi simptomi ipak nisu dovoljni za brzuijednozri acnudijagnozu. Kao i u
medicinii ovdje trebarazmotriti sve uzrokekoji sudoveli do ovakvih posljedica.
Greska mozebitiu prikljucivanjulozista,premalomotvorudirnnjaka,dodatnom
prikljuckulozista ili u promjeni goriva.
_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ _ _ _ DIMNJACI _
NAMJERNO OHLADIVANJE. Iakovecinuneprilikasdimnjacimaizazivaju
hladni dimovodni kanali i stvaranjekondenzata, u posljednjih nekoliko godina
pojavljuju se takve kombinacije lozista i dimnjaka kod kojih je sve podredeno
snizavanju temperature dimnih plinova. Razlogjeu stednji energije. Niza tem-
peraturadimnihplinovaznaciimanjegubitketopline,a dimnjakotporanna agre-
sivne sastojkekondenzata Cinitakavsistem sigurnim iekonomienirn. Zbog toga
novije izvedbe plinskih bojlera imaju izrnjenjivac topline u kojem dimni plinovi
predgrijavajuvodu prije ulaskau sistem,kondenzatse kontrolirano odvodi, a u
dimnjak odlaziprakticki hladan dim. Usteda energijejeznatna. Niskotempera-
turnalozistaimajuvrlovisokstupanjiskoristivostigoriva.TakoVaillantovuljni
kotao GP 120/1 calormaticnudi iskoristivostod 92 posto uz mogucnostrada pri
zagrijavanjuvode u sistemunasarno3S'C(idealnoza podnogrijanje). Kotloviza
vel ike sisteme imaju vee i umetke od keramike kako im pri radu na niskim
temperaturamakondenzatne bi mogao stetiti ,
ZeliteIi,dakle,stedjetienergijuugradnjomnekogniskotemperaturnoglozista,
moratesanirativasstaridirnnjak, bez obzirasto jejosu dobrom stanju. Briga0
dimnjacimauvijekse isplati, izlijeeenidimnjacistarogloaistaiIi dimnjaci dobro
pripremljeni za stedljiva nova lozista, znaee uvijek veliku ustedu troskova
grijanja.
Za sve Iijenedimnjakekoji slabovukuiIi im se smjerrnoze pratitipovidljivim
tamnim mrljama nazidu, neizbjeznojetemeljitolijecenje. Dok se dio dimnjaka
iznad krova obnavlja r usenjem i ponovnim zidajem, rijetko se tako radikalan
zahvatprirnjenjuje na cijeluvisinudimnjaka. Za to i nema potrebe. Uklanjanje
cadomnatopljenezbukesa zidova inancsenjenove bitcenajneugodnijidio posla.
Pri izvedbi [asade pazite da
nema toplinskih mostova.
,C:U(
Ako toplinu sagorjelih
plinova lelite bo/je isko-
ristitl, morate rscunet! s
tim da ce udimnjak stic!
vee prtttono oh/adeni. Do
vrha dimnjaka potpuno ce
se oh/aditi os/abadajuei
vellke kollcine vode. U
nezssticenom di-
movodnom kana/u ta voda
je prava katastrofa.
Dobrom izo/acijom
dimnjaka usporava se (iii
c:ak onemogueuje) pojava
kondenzata, a stijenke
otporne na v/agu i kiseline
sprijec:it ee svaku stetu.
., ..-:..<:::::::::-:.:::.::.:..;::-;:;.:.;::.;.;.;::;:;:;:;:;:;:;:::;:;::::::::;;:::;:;;.:-:.: .:.: .

Sirukiura loplinskog
izolacijskog sloja mora biti
takva da ne uzrokuje konden-
zaciju i vlaienje zida.
GRIJANJE 175
_ _ _ _ _ _ _ _
Toplinsku izolaciiu ugradiie
u podne i krovne poursi ne.
;\1
Metalne fleksibilne cijevi
predstavljaju relativno
jednostavno i vrto
efikasno rjesenje za
sanaeiju dimnjaka.
Proizvodi ih UNIS - "Mla-
dost " iz Bjeljine, a ovisno
o materijalu i izvedbl
isporucuiu se pod na-
zivima FUMINOX, FU-
MIFLEX i FUMALU.
-
_.
. -
I
.
"ill

!
: , '.
. . -; 0 u .... .. -='
.
Spoj eijevl s urec1ajemza
grljanje molete lzvesti na
jedan od ova tri nscins,
ovlsno 0 obliku I Izvedbl
dlmnjaka na mjestu
prlkljucenja.
DIMNJACI _
Ako nakon takve sanacije zidova uvu cet e u dimovod samotnu ili metalnu cijev,
dimnjak ce bitikao nov.
Prijesvega,dimnjakvaljatemeljitoocist it iodcadii odkrhotinaopekaizbuke.
Nakon Ciscenja nece biti te sko izrnj cri ti slobodan promjer dimnogotvora i tako
odabrati promj ercijevi koju trebauvuci u dimnjak.
Najj eftinijeinajprakti cnijerje senj ekojimceteosiguratinepropusnostdimnjaka
svakako su savitlj ive metalne cijevi. U na s ih proizvodi:
MLADOST - PANAFLEX, 76300 Bij eljina, Radojk e Laki c 145, tel. (076 )44-
211, 45-490.
Proi zvodnim progr amom obuh vacene su tri vrste cijevi:
Na donjem kraju zavrsnog
elementa vidi se odvod
kondenzata. Uz samu
metalnu eljev treba
ostaviti I otvor od
najmanje 20 em za venti-
laeiju dlmnjaka.
Nakon clseenja dlmnjaka I
provjere prohodnosti
dimovodnog kanala
metalne cijevi se umecu u
dlmnjak kroz gornji otvor.
Kako blste slolaksali
posao, na donjl kraj eijevl
pricvrstite skosen drvenl
cep s kukom I premalite
lojem. Za kuku privezite
cvrst konopae, kako blste
uz uguravanje na gomjem
kraju, eijev mogli I
povleciti na donjem kraju
dimnjaka. Na taj nscin
cete lakse uvesti metalnu
fleksibilnu eljev I u
voc1ene dimnjake, tj.
dimnjake koji u nekim
dijelovima Imaju koso
Izveden dlmovodnl kanal.
L. ".,
1:"
: !
r
I gornjl kraj ovako saniranog dimnjaka treba biti pro-
plsno Izveden. Ne smije se zaboraviti niti otvor za
ventilaeiju dlmnjaka koji na ovom mjestu nije veci od 5
em, jer strujanje zraka oko metalne eljevi osigurava
dobro funkeionlranje dimnjaka, ali I trajnost Izvedbe.
76 GRIJANJE
_____________________DIMNJACI
FUMINOX - eijevi od visokolegiranog austenitnog celika iIi nehrdajuceg celika
promjera od 80 do 600 mm. Zbog kvalitete i debljine pogodne su za sve vrste goriva,
ali su i najskuplje.
FUMIFLEX - cijevi su od istog materijala, ali s trakarna tanjeg lima, pa se
primjenjuju kod manje opterecenih loztsta.
FUMALU - eijevi napravljene su od debljih traka aluminijskog lima, nisu
pogodne za loiiSta s puna oslobodenog sumpora (kruta i tekuca goriva) pa se upot-
rebljavaju za plinska lozi sta. Promjer im je od 80 do 200 mm i mnogo su jeftinije
od prvih dviju vrsta eijevi.
Koju vrst eijevi odabrati i kojeg promjera odluka je koju ne valja donositi odoka.
Pri izboru treba dobro pogledati upute i tabliee proizvodaca, jer s dimnjaeima se
ne isplati izvoditi trikove, u zelji da se postigne nernoguce. Vrst goriva, tip lozi sta,
konstrukcija i materijal dimnjaka, promjer i visina dimovodnog kanala, potreban
podtlak i slicni detalji moraju bib ispunjeni.
Proizvodaci imaju za svoje proizvode napravljene dijagrame koji su rezultat
iskustva i mjerenja, te ih se valja pridrzavati.
Odredeno gorivo i loziste treba npr. uz visinu dimnjaka od 7 do 8 m promjer
eijevi od 20 em, dok je za visinu od 8 do 12 m dovoljna eijev promjera 18 em. Za
plinske plamenike s prisilnom ventilaeijom potrebna je uza eijev od onih bez
ventilatora. Pogledajte, dakle, sve tehnicke karakteristike elemenata postojeceg
iIi buduceg sistema grijanja, pa tek nakon toga odaberite sto yam treba.
_
Pregledajte i krotme-iaoanske
prozore.
Zabrtvite i spojeve dimnjaka,
ventilacijskih kanala i TV
antena koji prolaze kroz
krotmu poorsinu.
GRIJANJE t 77
10
SUNCEVA
ENERGIJA
' J
i r
J5
Sve je vise objekata gdje
se na krovovima i
terasama (cak i u
dvoristims] zrcale solami
kolektori.
,
Govoriti 0 besplatnoj energiji u vrijeme kad nam se od cijene svakog kilovatsaLa
dize kosa na glavi zvuci besmisleno, ali i to je moguce. U Sjedinjenim Drzavarna
(Kalifornija), Izraelu i Australiji ugradnja solarnih sistema vee je postala zakon-
ski obavezna, u nekim zemljarna za takve se investicije nudi niz pogodnosti (popusti
pri kupnji i povoljni krediti), a kod nas - nista. Nemamo cak ni pravih informa-
cija. Najnovija ispitivanja pokazuju da klasican solarni sistern u podrueju uz more
moze ustedjeti godisnje oko 700 kWh/rn", a u kontinentalnim podruejima oko 450
k.Wh/m''. Ako u nas otprilike 1 kWh kosta 0,1 DEM, znaci da se solarnim siste-
mom povrsine 6 m
2
rnoze ustedjeti godisnje oko 400 DEM.
ZA GRIJAN,JE I TOPLU vonu. U dornacinstvima i javnirn objektima erier-
gija sluz! za zagrijavanje i za pripremu potrosne tople vode. Ovisno 0 podneblju
kao i 0 intenzitetu trosenja te vode utrosak energije varira u ukupnoj bilanci
top line, no ipak se moze uzeti meritornim podatak da se oko 20 posta energije u
dornacinstvima utrosi upravo za pripremu potrosne tople vode . Kako je to vrlo cesto
elektricna energija, takva je usteda ujedno i najveci efekt jer dobro je poznato da
je elektricna energija najskuplji energent.
Stoga i nije cudno da u posljednje vrijeme na mnogirn kucarna sve cesee nicu
neke tamne plohe. Taj trend je vrlo intenzivan, pa u mnogim zemljama solarna
industrija dozivljava pravi procvat i vrlo cesto niz subvencija zbog zajednickih
interesa stanovnistva i drzave, Sarno u Japanu irna vise od tri milijuna solarnih
uredaja (kompletne instalacije za pripremu potrosne tople vode) a u Izraelu vee
svako trece dornacinstvo ima toplu vodu iz solarnog sistema. No, najilustrativniji
podatak je iz SR Njernacke, gdje je vee sada ugradeno preko 250.000 m? solarnih
kolektora, a do 1995. godine predvidaju cak 15,000.000 m".
Sto bismo onda mi trebali dotad ugraditi duz naseg suncanog Jadrana, gdje
je insolacija gotovo dvostruko veca negoli u srednjoj Evropi.
I spitivanja u nasoj zemlji pokazuju slijedece:
180 GRlJANJ E
[I
________________SUNCEVA ENERGIJA _
P41Br". '_lIll1illt41
OSIJEK 488 0,38
PULA 630 048
SPLIT 887 0,60
ZAGREB 435 0,36
Na osnovi stvarnih podataka i ispitivanja na instaliranim postrojenjima,
iskustvo pokazuje da se iskoristenjern sunceve energij e rnoze ustedjeti 65 do 75
postaod ukupnih pot.reba energijeza zagrijavanje potrosnetoplevode.
Premaovirn podacimalakojeizracunatimogucuustedu,paakose spremateu
investicijumozetenapravitiielaborat0 ekonomskoj opravdanostizahvata.Nasa
iskustva pokazuju da se takva investicija isplati kroz smanjenje troskova ener-
gije za relativnokratko razdoblj e - za cetiri do devetgodina,jasno,ovisno 0 kli-
matskim uvjetima i rezirnu potrosnjevode.
ODABIR SISTEMA
Prijeodluke0 primjeni sunceveenergij e trebaprouciti solarne kartei insola-
ciju kako bi se dobila tocna racunica da Ii se instalacija isplati . Za nasu zemlju
postoji karta s oznacenirn zonama insolacije, pa se ukupno solarno zracenje na
nasem podrueju krece dnevno od 3000 do 4350 Wh/rn", sto znaci da se u
nnjsuncanijern mjesecusrpnju(julu)mozednevnodobiti besplatnoi do 7,5 kWhl
m
2
encrgije u najsuncanijoj zoni.
Sad treba odluciti da Ii primijeniti sistem s prirodnorn iii s prisilnom cir-
kulacijom.Rodprirodnecirkulacijevode,uredajetrebapostavititakodase sprem-
niknalaziiznadsolarnihkolektoraidasusvi cjevovodi polozenitakodajemoguca
prirodnacirkulacija.Cestose zaboravljadacjevovodi morajuimatiuspon iIi pad
ovisno0 smjerucirkulacijepanastajuproblemijercirkulacijejednostavnoncma.
POVR
S
INA(um)
2
UGRADENIH
SOLARNIH KOLEKTORA USR NJEMACKOJ
I
I
I
I

I
/
250.000
I
200.000
150.000


100.000
/
50.000 /
I
--
- - - --

Dok za zemlju
postojesamoprocjeneu
SRNjemackojse tocno
zna daJe1986. godinebilo
instalirano 220.000 TTY
solarnih kolektora, a do
1978 1979 1980 1981 1982 1986 1995
1995.godineprognozaje
cak 15,000.000TTY.
Tros"kovi izuedbe dobre
toplinske izolacije obicno ne
prelaze 3 posta od ukupne
inuesticiie pri izgradnji nove
zgrade, a smaniuiu tros"kove
grijanja i do 40posto.
-.... .:. :,.,<:,:::::"":;:;:";":<:,:::,:::,:;::.::,:",;,,,.
Sve uredaje za grijanje treba
pregledati i oeistiti prije
ogrjevne sezone.
.'?'
"'&'Ii. f%Uf.7<d U\ Hi'''
.;.)' . I. 7:::-::; t $. :?:t <:
i ,.,:,:p,;>.i i t 1
..f.. : .. .. : .. .. . .. ..
. -:.:-: -: .:<:::::::::::::::::::::::::::::::
GRIJANJE 181
________SUNCEVA ENERGIJA _
Sprijeiite ispuitanie iii
nekonirolirano istjecanje vade
iz sistema grijanja.
Srednje godi!mje globalno
suncevo zrscen] u
Jugoslaviji (u Whidanlrrr)
je vrlo visoko, pa tu
besplatnu energiju treba
sto vise iskoristitl.
3000 .- '
~ _
~ LJUBLJANA
3000
PULA
3500
~ m ~ ~
NOYI SAD
)
BEOGRAD
/111 "
~
3250
~
o
...
3350
I
'!f>(fJ
.....
7 r--
f-
.....
6
I--
f-
f-
SREDNJE
5
r-- -
GODISNJE
f-
- VRIJEDNOSTI
f- -
(kWh/m
2d)
4 ~ -
r--
-
3
- f-
-
-
r--
f-
2
--
f-
~
r--
I-- f-
1 1=
l-
. ,., ....

F
'0
N
E
.:c
....,
:><::
...., ...., ...., ....,
N

Z

Z
0 ()
c
z
-o
z z z z
0

w ...., ...., o,
~

> o
z
-o
....,
:::> en 11.
o,
:::>
0
...., -J
o
U5
W ' N
5
:::i a: -J cr:
I-
:::>
a
0 (J) 0 (J)
a:
...., w
rr (J) (J)
I- 0
U5
> I-
:><:: :::i
cr: 11.
W
Z
W
Insolaclja je nejvec u srpnju. Tada
se dnevno mole doblti i do
7,5 kWhlrrr energije ako su solami
kolektori u najsuncanljoj zoni.
DIMENZIONIRANJE ELEMENATA
Najvaznijeje znati koliko tople vode treba zagrijati. Zato postoje strucni po-
daci kao i razni dijagrami-nomogramiza brzo i efikasno odredivanjeelemenata
sistemapremapodacimaproizvodaca. Pritomtrebapazitida se ponudenipodaci
ne upotrijebe za neki drugi sistem. Npr. proizvodac TEHNOMONT-Pula ima
pregledne tablice iz kojih se moze odrediti velicina spremnika, broj kolektora,
povrsinacijevnespiraleinagibkolektora,ali akoimatenekidrugikolektor,treba
preracunati povrsinu,jer"Tehnomontov"ima 1,91 m
2
dok drugi moze imativise
ili manje.Cakida su istihkarakteristikaida imajuististupanjdjelovanjamora
se uzeti u obzir i povrsina.
Vrlojevaznoda sukolektoriokrenutiu smjeruSuncaiadekvatnonagnuti,no
nazalostna nizu objekatataj uvjetnijepostovan.Podaciutablici totocnopokazuju.
ZONE INSOLACIJA
1 3000
2 3350
3 3500
4
3800
5 4000
6 4200
7 4200
Aka je moguce, ugradite
sistem sautamatskam
regulacijam sabne temperature.
182 GRIJANJE
__--------------SUNCEVAENERGIJA _
DVA SOLARNA SISTEMAZA PRIPREMU POTROSNETaPLEVODE
PRIRODNACIRKULACIJA
TERMOSIFONSKISISTEM
PRISILNACIRKULACIJA
CIRKULACIJA POMoCUCRPKE
:;:;:; .:....;;:;:;:;:::::::;:: ;:;;" .:. :::::.::.::::}:;:::::;::;: :{

Sniienjem sobne temperature
samo za jedan siupan] ustedjet
cete 6 posto energi]e.
sotsrni kotektori najce[;ce
sluze za bespletno
zagrijavanje potrosne
tople vode.
r'irw;o:a!no Sle<t1je maksimalco
Broi oscoa
Potrebevode
Vdan
laete--:I. so-ern. m
3 Povrt.
IIOIek.m
2
POlTebe vode
Vdan
Zaprem . sprem. m
3

IIOle'. m
2
POlrebe voce
Vdan
Zaprem. sprem. m
3

I<olek.m
2
1 40 0.06 12 Il1 0,9 1,8 so 0.14 2.8
2 !I) 0,12 2,4 120 0,18 3,6 100 028 5,6
3 120 0,18 3,6 100 027 5.4 270 0.45 8,4
4 100 0.24 4,8 240 0.36 72 360 0,5Q 112
5 200 0,30 6.0 300 0,45 9.0 450 0,70 14.0
6 240 0,36 72 360 0.54 10.8 540 0,84 16,8
7 283 0.42 8.4 420 0.63 12,6 630 0.98 19.6
8 320 0.48 9,6 480 0.72 14.4 720 1.12 22.4
9 360 0.5-4 10,8 5-40 0,81 16,2 810 128 25,2
10 400 0,60 12.0 600 0.90 18.0 sn 1.40 28.0
15 600 0,90 18.0 sco 1.35 27.0 1350 2.10 42.0
:n 000 1.20 24.0 1200 1.80 36.0 ,000 2.80 56.0
30 1200 1.80 36.0 1000 2,70 5-4.D 2700 420 84.0
40 1600 2.40 48.0 2400 3.60 72,0
3600 5.60 112,0
Il1 2400 3.60 72,0 3600 5.40 lD8.0 5-400 8.40 168.0
!I) 3200 4.80 96.0 4800 720 144.0 7200 1120 224.0
100 4000 6.00 120.0 6000 9,00 180.0 !nOD 14,00 280.0
150 6000 9,0 100 !nOD 13.5 210 13500 2\.0 420
200 8000 12.0 240 12000 18.0 360 18000 28.0 560
300 12000 18,0 360 10000 27,0 540 27000 42.0 840
400 16000 24.0 480 24000 36.0 720 36000 56.0 1120
500 2aXXl 30,0 600 30000 45.0 !nO 45000 70.0 1400
Elementi solamog sistema
mogu se odrediti iz ove
tablice.
SISTEMI SPAJANJA
Kolektori se eesto krivo spajaju. Ne srniju se spajati kao radijatori u jednom
nizu vee ih treba spojiti tako da je kroz sve jednaka cirkulacija, sto znaci da voda
kroz svaki kolektor ima jednak put, a dimenzije cjevovoda moraju biti prema
svakom reciprocne ili identicne, To je tzv. Tiechelmann-sistem. Jedino ovako
spojeni kolektori mogu svaki za sebe dobro funkcionirati, Inace bi voda cirkuli-
rala kroz onaj koji ima manje otpore, a ostali bi bili bez cirkulacije i ne bi zagri-
javali vodu u sistemu. Cirkulaciju mozete kontrolirati tako da opipate je li izlaz
tople vode na svakom kolektoru podjednako topao, jer to je jedini dokaz da je u
svakome dobra cirkulacija. U protivnom, uzalud yam sva oprerna kad od nje nema
koristi iIi je pak minimalna (20 do 30 posto). Osim spajanja vazno je i pravilno di-
menzioniranje, a podatke 0 tome naci cete u tablici.
GRIJANJE 183
________SUNCEVA ENERGIJA _
POTROSNJA
Vdan
II'
VELIKA
Tokom noci u svim SRE
proslorijamasmanjite
i emperaiuru na 15C.
I'\.
ur 800
0
/
? 7
DNJA
r\.
\.
w
cr 600
,
0
/ >-

"!j500
/
z
MALA
>(f)
400
I"'.
'"

0
/
0::
0300
"

0-
I'"

200

BROJ OSOBA +
,
I' '"ZAPREMINA BOJLE AA
1211109 8 7 6 5 4 3 2 1
\ 004;600 80010001200
2
4

6
8
,

I - I--- - 10 w
I--
c5
-,
12

z
14
16
,
>
Nomogram potrosn]e
prema podacima "TVT-
L...... ----J BORIS KIDRIC".
Solama povrsin neto
ovog kolektora je 1,91 nr.
NajbolJI uctne postire se
ako je kolektor okrenut
prema jugu / postavljen
pod nag/bom od 30
stupnjeva u odnosu na
vodoravnu povrsinu. Ako
se leli postlcl tst! u{;inak
kod odstupanja od pra vca
I nagiba, apsorpcijsku
plohu treba povecsti za
faktore navedene u tablici.
Reiim
koristenja
Bro] clanova
obltelji-korisnlke
tople vode
P=1 ,91 m'
Potreban bro
kolektora
"Tehnomont"
SKT-40
Potreban
volumen
spremnika (1)
Povrsina cijevne
bakrene grijalice
u spremniku (m')
Ekspanzijska
posuda
Nagib
kolektora
1-2 1 150(100) 0,6 Optimalni
volumen
ekspanzijske
posudeje od5
do 10 L U
45"
Cjelogodisnje 3-4 2 200 (225) 1,2(.1,3)
korislenje 5-6 3 300 1,5
7-8 4 400(500) 2(2,5)
Korislenje 1-2 1 150 0,6
slucaju da lakvih
nema na Iriislu
treba odabraIi
"Gorenje" Varflex
25 L
30
od IV-IX. 3-4 2 300 1,2
mjeseca 5-6 3 400(500) 1,5
7-8 4 600 2
Nagib
ko!ektora
prema
vodoravnoj
povrsini
ISTOK
90' 60'
STRANESVIJETA
JUGOISTOK
45' 30'
JUG
0' 30'
JUGOZAPAD
45' 60'
ZAPAD
90'
90' 2,07 1,96 1,76 1,59 1,50 1,59 1,68 1,86 1,97
75"
1,99 1,53 1,42 1,28 1,20 1,28 1,35 1,45 1,89
60'
1,73 1,32 1,22 1,13 1,08 1,13 1,16 1,26 1,65
45' 1,43 1,20 1,13 1,05 1,01 1,05 1,07 1,14 1,36
30'
1,30 1,14 1,00 1,03 1,0 1,03 1,03 1,08 1,23
15"
0
.
1, 16
1,12
1,09
1,12
1,07
1,12
1,05
1,12
1,03 1,12
1,12 1,12
1,12
1,12
1,12
112
1,12
112-
2
2
.::
184 GRIJANJE
--
_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ SUNCEVA ENERGIJA
Ocito sistem spajanja kolektora je vrlo kompliciran i treba ga uvijek dobro
izvesti, jer krivo spojeni sistemi ne griju niti stede koliko je potrebno.
I razliciti kolektori mogu se spojiti u jedan sistem, ali pritom treba ugraditi i
regulacijske ventile kako bi se sistem mogao balansirati. I ovdje kao i kod ostalih
instalacija treba provjeriti cirkulaciju. Sistem je izbalansiran onda kad se na
svakom izlaznom prikljucku iz kolektora postigne ista temperatura. To je dokaz
da kroz sve kolektore voda jednako cirkulira.
U slucaju kad imamo dva i dva ista kolektora, ako je otpor kroz dva krajnja
veci, ugradit cerno dodatne ventile na one u sredini. Te ventile treba prigustti sve
dok se ne poveca otpor kroz ta dva srednja kolektora tako daje kroz sve kolektore
ista cirkulacija, a to ce se postici kad bude ista temperatura na izlazu iz svakoga.
PREZIMLJAVANJE
Koliko i kakvog solarnog medija treba staviti u sistem? Ponajprije treba reci
da ti sisterni sadrze vrlo malo vode. Tako obican sistem za obiteljsku kucu sa so-
larnim bojlerom od 300 litara i oko 6 m kolektora sadrZi oko 20 litara medija. To
znaci da treba malo i zastitnog sredstva. Solarnu instalaciju ne treba prazniti vee
je napuniti nekim zastitnirn sredstvom.
Tccka smrzavanja mora biti oko 10C niza od predvidene zimske temperature
za to podrucje.
To zriaci da npr. u Zagrebu i Beogradu treba osigurati sistem od -25 (jer su
zirni obicno najnize temperature - 15C, au Ljubljani solarni medij morao bi imati
malo nizu tocku srnrzavanja - na -28"C.
_
U prostorijama gdje se ne
boravi preko vikenda (uredi,
kancelari]e, radionice, pogonske
prostorije) treba regulirati
iemperaturu na minimum, ali
vodeei racuna da ne dode do
zamrzavanja.
B
MJERITI TEMPERATURU IZLAZA
Kao zastitno sredstvo uzima se obicno antifriz koji sadrzi aditive za zastitu
instalacije protiv starenja, nastanka taloga, korozije i slicno, pa ga ovisno 0
svojstvima treba mije sati s vodom u sarnoj instalaciji, da se postigne zahtjevna
tocka smrzavanja.
Takva se sredstva kod nas prodaju pod nazivom PKL 100, PKL 300, PETROL
PKL, HINS PETROL GLYTHERMIN GP 42-51 i slicno.
Upute 0 upotrebi treba detaljno procitati prije kupnje, jer neka sredstva
zahtijevaju posebne uvjete. 'I'ako npr. PETROL GLYTHERMIN GP 42-51 nije
podesan za instalacije s pocincanirn cijevima. Zastitno se sredstvo obicno unosi
crijevom kao kod punjenja instalacije grijanja (smjesa vode i tog sredstva) i to
tako da se protutlakom vodovodne mreze ugura odredena kolicina medija u sis-
tern. Nakon toga sistem treba odzraciti i podesiti tlak da sistem bude dovoljno
pun. Areometrom (za ispitivanje tekucina kod akumulatora) provjerite tocku
smrzavanja i sistem je miran nekoliko godina. Prije Ijeta obavezno treba provje-
riti da li je sistem pun i odzraciti ga na najvi sern mjestu, a prije zime provjeriti
tock u smrzavanja.
U sistem s vise reztlcittn
tipova kolektora treba
ugraditi regulacijske
ventile zbog balansiranja
instalacije.
Radijatore nemojte zaklanjati
zavjesamaniti ogradivati jer to
smanjuje prijenos topline u
prostor.
GRIJANJE t 85
TOPLINSKE CRPKE
v
CRPALKE d.o.o,
SigurnosteprimijetiIikakoiza hladnjaka
strujitopIizrak,]esteIipomislilidabita
toplinamoglazagrijavati vodu?Akotom
toplinomzagrijavaterecimo vodu- tadaste od
hladnjakadobili tzv. toplinskucrpku,
Najvaznijeje pritomdase osim povoljnog
efektatrecinom elektricnesnageuspijena
izlazuizvuCitoplinskiucinakzazagrijavanje
Dakle, ako je600Wpotrebnoza pogonkompresora,za zagrijavanje
vodena raspolaganjujeeak triput energijenegoli za pogon
kompresora. Ovisno0 Izvedbi Inaeinu prljenosa tcpllne, tise
odnosi mogui mljenjali,ali krecuse uglavnomu lim okvlrima,
SISTEMRAOA
Topllnskasecrpka,kao Ihladnjak,sastoji od slijedeCihdijelova:
isparivaea, kompresora,kondenzatoraIekspanzijskogvenlila.
Isparivacjeizmjcnjivaetopllnesmjestenu prostorupa medijkoji
sluflza prijcnos toplinehlapi, a kompresorga komprimirai
transportirau kondenzator.Toplinukoju medijoduzimaokolinii
pritommljenja svoje agregatnostanje,sad prenosi toploj vodi u
bojleru.Na tajjenaein proceszaokruzenItrajnose odvija,a pritom
se sarno cnergijaza pogonkompresora.Toplinase oduzima
vanjskomzraku, podzemnojIpovrsinskojvodi,zemlji Isl.
Zato ItoplinskecrpkeImaju osnovnuoznakurcZiii rcVovisno
omedijuad kojega oduzimaju toplinu(Z-zrak,V-voda),aslljedeci
brojje oblcnoiznostoplinskesnagena izlazuu kW.Tako se
naprimjernajCeilCe upotrebljavajedinicarcZ2A (B,Ciii 0),koja
irna loplinskusnagu ad2kW, a za pogonkompresora treba sarno
600Welektricneenergije,TakvacrpkamozeradiU pri
tcmperaturamaad+5do+35'C Injome mozetepostici
temperaturuvodedo 55'C, jedovoljnoza svenamjene, a pritom
se Ipak ne talozl kamenca.
Najrasirenija vanjantatoplinskecrpkeza zagrijavanje
tople vodejemodelrcZ28 .Ima bojler280I, Mganodu,
elektricnigrijae od 2000Wza sluca] kad vanjska temperatura
zrakapadneispod+S'C. Bojlerse mofekombiniratlza razne
namjenekao dodatnlelement,zasebno,zatimkao dvonamjensko
1.Kondenzator
2.Isparivac
3.Ventilator
4.Kompresor
5.Elektrogrijac
6.Rashladni sustav
7.Ispust kondenzata
8.Izlaz tople vade
9.Poklopac
10.Bojler-spremnik
280litara
11.Prikljucakza
recirkulaciju
12.Mganoda
13.Ekspanzijskiventi I
14.lzmjenjivac topline
(zaverzlje rcZ2Bi
TtZ2A)
15.Ulazhladnevade
16.Toplinska izolacija
_.--.-?-
4
3
10
8
6
11
16

12
9
7
NajcdcajeverzijatoplinskecrpkellPTCZ28- gdjesu kompresor
Ibojlerod 280IItara jednacjellna.PostojeIdrugeverzijeTC Z 2A
(bojlerad 200lltaraitoje najjeftinijatakvaverzija),teTC Z2Ci
TC Z20gd]e je kompresorskiagregat odvojenod spremnika.
grijanjeza solarnesistemeu bivalenlnimsistemimaIsl.
Analizomjezakljucenoda se toplinskacrpkaisplallu obiteljskoj
kucl prosjccnoza4do 5godina,a tamogdjetreba topicvode
(na primjeruIrizerskomsalonu,restoranuisl.), znatnoprije.
Informadje:GORENJETOPLOTNECRPALKE,
63320TitovoVelenje,Partizanskabr, 12,
tel. (063)853-231, 856-796, telefaks(063)854-762.
Velikizbortipovairaznihmodelastoplinskomsnagomdo15 kW.
Isparivat
Kondenzator
Slstem rada Istl je kao i kod hladnjaka pa su I dijelovi isli:
kompresor,isparivac,ekspanzijskiventilikondenzator.
ALTERNATIVNI IZVORI
11 ENERGI]E
Stednja energije naioeci je
energetski izvor.
SUNCANE PLANTAZE-
DOVOLJNO ENERGIJE
ZA CIJELI SVIJET
U suncsnom pojasu
Zemljine kugle gdje je
dozrscene energija Sunca
veca od 2200 kWh
godisnje mogle bi se
postaviti plantaie
suncevin fotonaponskih
kolektora koji bi prema
poznatim tehnologijama i
sadasnjem stupnju
efikasnosti mogli
proizvesti dovoljno
etektricne energije za
potrebe cijelog
coviecenstv, bez
zagadivanja okoline, bez
velikih dimnjaka, bez
bojazni od zracenja i bez
bojazni da ce energetski
potencijal tog izvora
presusiti.
188 GR/]AN]E
Teskejedanasbiti dobarprognozer, alije zacijelo sigurno da nasi energetski
izvori nece trajati vjecn o. Mnogi znanstvenici i razne medunarodne institucije
imajuniz prognoza, ali nam se cini dajeipakprognozaSvjetskekonferencije za
energiju najvjerodostojnija. Ne ulazeci previse u strucne procjene i objasnjenja
(postoji naime niz znanstvenih metodologija razmatranja opcije energetske
potrosnjes razlicitirnvarijantamarazvoja), a uzevsikaonajvjerojatnijusrednju
varijantutadaje izvjesno:
ugljen ce se k ao energentnajkasnije iscrpiti
nedokazanerezervenaftenestatceoko 2020.godinetj. ,avjerojatnerezerve
mogu potrajatijosmaksimalno 10 godina
dokazane rezerveplinaiscrpitce se takodervee 2020. godine, madapostoje
sanse da se s ocek ivanirn jos postojecim rezervama produzi vijek koristenja
prirodnogplina do najkasnije 2060. godine
u uvjetirna sadasnjeg nacina koristenja urana njegove rezerve sa svirn
dokazanirn i dodatnirn rezervama iscrpitce se takoder oko 2020. godine.
Ove svjetske prognoze pokazuju da su rezerve goriva ogranicene. Osim s
njihovirnbrzirniscrpljivanjerntrebaracunatiinatroskove pristvaranjuivadenju
fosilnih gorivajerce za desetak godina trebati vise energije za njihovo vadenje
nego sto ce jesadrzavati.
Preostajenarn stoga vrlo brzaorijentacijanaizvore energijekoji narn se sarni
narnecu. Neospornoje dazasad nernajasnih alterriativaza supstitucijufosilnih
goriva, a kako je rijec 0 svjetski najatraktivnijern biznisu (danas energetika
temeljenanaiskoristavanjuneobnovljivih izvoraenergije,tj.ugljena,nafte,plina
iurana, angaziraod 17 do 25 posta ukupnih drustve nih sredstava)svirnanarnje
jasno0 kakvirn se naporirna isredstvimaradipri pronalazenjudostojnezarnjene
zaenergetske resursekoji narnpolako ali sigurno postajunedostatni. Sve ostalo
suigre mocnogkapitalakoji je sedarndesetihgodinaslorniojeftinonaftnotrziste
nakon cega je uslijedio visegodisnji rat cijena i interesa da bi barel nafte
osarndesetih godina kostao cak i 42, a i nadalje varira ovisno 0 krizi na
bliskoistocnorn podrucju,
Stoganisu u pravuprognozerikoji smatrajuda u uvjetirna ovakojeftinenafte
r
I=
r
u
b
I
r
i=
5
L
-----
___________ALTERNATIVNI IZVORI ENERGIJE _
ne treba t r 5i sredstva na razne druge oblike energije. Dva su razloga koji to
potvrduju, Ogra nicenost rezervi nafte i nuznost ekonomske i energetske
neovisnosti,
Hocemo li u sxor o umjesto hidroelektrana, termoelektrana i nuklearki imati
polja vjetrenj . a, su nca ne plantaze,bioenergetskefarme i vodikovode?
VODIK - ENERGENT BUDUCNOSTI
Svafosilna gorivaimajuveliknedostatakkoji svakirn danom sve vise pritisce
stanovniken Sf kugle.Zagadivanjeokoline,te promjenemikroimakroklimatskih
uvjeta vee je t ol iko dajedino cist i za okolinu bezopasan energent moze imati
buducnost, Pri tom je vrlovazno dagaimadovoljno i daje njegova eksploatacija
jeftiriai eko ornski opravdana.
Mora, jezer a , rijeke, izvori i svi ostali vodeni tokovi obiluju vodikom.
Rasprostranj enostmuje dakleodlicna. Iz vodegamozemodobiti nanizrazlicitih
nacina od koj ih je sarno metoda elektrolize vode razvijena do komercijalne
prirnjene. Za raz gradnju vode na vodik i kisik potrebna je energija i tu sada postoje
sanseimoguc ost idase za tu potrebnuenergijuiskoristeraznioblici alternativne
energije, od koiih su vrlo pogodni solarni sistemi. Tako dobiven vodik treba
uskladistiti,no tuirnainekihtehnickih problema.Isarnoizgaranjevodikamoguco
je na dva nacina : primjenom gorivih celija dobiva se elektricna, a primjenom
katalitickihgori onikatoplinskaenergija.Kod svih tihprocesabitnojeda togvodika
irna zaista svu a oko nas, a tehnicki problemi koji prate proces proizvodnje,
skladistenjai pr imj enu su rjesivi do ekonomske opravdanosti.
Pritomtreba0 imahrazjasnitidavodikinijenovi izvorenergijevee sarnomoze
biti njen prijenosnik, jedan od oblika, baskao i elektricna energija, pogodan za
transport,zaskla distenjeiefikasnuupotrebu.Razneizvedbeautomobila,aviona
islicnonavodikkaospremnikenergijepokazujudajeunatoe pocetnirntehnickim
problemimanadau opravdanosttakvih naporazbogbuduceprimjenevodikabila
potpunoopravdana,Takoderjevrlovaznodajepriiskoristavanju vodikapotpuno
zasticenaokolinajerjeprocespotpunosuprotanod elektrolize.Vodik, bezobzira
na nacin upotrebe, u tom procesuoksidirai pretvara se natragu vodu.
ENERGIJA SUNCA
Tojedoistaneiscrpanizvorkoji premadosadasnjernstanjutehnologijemozerno
koristiti na dva naciria. Sclarnatermalnaenergijajedosad poprilicno rasirena
pa namnogimkrovovimavee nicu razni kolektoriKojimase vrloefikasnoij eftino
iskoristavaova besplatnaenergijazazagrijavanje toplevode.
I
I
[kWh/g] %
21,74x1Q9 29
TERMOELEKTRANE
HIDROELEKTRANE 15,36x1Q9 20,S
N.E. KRSKO
75x10
9
kWh/g BIOMASA 13,2x10
9
17,8
SADASNJA PROIZVODNJA
L:IVOTINJE 11 ,2x10
9
15
75x1Q9
RAZLIKA + 4.6x10
9
+6,2% BIOPLIN 7,48x1Q9 10
GEOTERMALNA 6,41x1Q9 8,5
VALOVI 4,19x10
9
5,6
UKUPNO 79,6x1 106.2

.--
lskorisiitei pasivnusunceou
energiju,arijentirajteobjekt
prema jugu,smanjitestaklene
plohe,primijeniteioplinske
crpke.

Naslavineukuciugradite
perlatare iredovitoi1l
odriavajte.
Slaninas perlatarom
smanjujeprotak vade50 pasta,
mlazjemeksii uodaneprska
poumiuaoniku.
GRIJANJE 189
1
________ALTERNATIVNI IZVORIENERGIJE _
I boja fasade moie donijeti
usiedu, Siva fasada npr. trosi 2
do 5posto manjeenergije (zbog
apsorpcije energije sunca)
negoli bijela.
()ii{()UNf;
U posljednjesuvrijeme u naglomrazvojuivrloatraktivniraznifotonaponski
d
(fotovoltaicni)solarnikolektori.Kakojeefikasnostovihpanelamanjaod solarnih
termalnih kolektora i krece se oko 6 do 7 posto, ocekuje se porast stupnja
iskoristivostiikroz tzv.tandemcelijeido trostrukoveCihvrijednosti.Smatrase
n
dace pripostizanjuefikasnostiod25 postati solarnimodulipostatikomercijalno
primjenljivi. Kada bismo odredeni dio zemaljskekugle pokrili takvim solarnim
Ii
kolektorima, npr.cijeli Cejlon uz stupanjefikasnostiod sarno10postadobilibismo
dovoljno elektricneenergijezapotrebecijelogcovjecanstva. Postojei raznidrugi
u
planovi,a vee postojecisol amisistemiiraznesuncaneplantazepotvrdujudaima
p
nade i za komercijalnu primjenuu doglednovrijeme.
ENERGIJA VJETRA
Slijedecivelikialternativniizvorkojinastakodercekau buducnostijeenergija
vjetranakoju suse stanovnici Kalifornije vee navikli.Tamoje,naprimjersarno
naplaninskomprijevojuAltamont1982.postavljenoprvih40 vjetrenjacadabi ih
nakon dvije godine bilo vee 14.000. Uz dobru stimulaciju (srnanjenje poreznih
obavezaidobrihkreditniharanzrnana)taj se trendnastavljaidanas. Zanimljivo
jedajegotovo50 postasvihtihvjetrenjaca-aerogeneratoraproizvedenou Evropi,
d
tj . u Danskoj, a u svima njimaje asikroni generator niskog napona "Severa" iz
r
Subotice. Dakle, vitalni dio za vjetrenjaceimamo, sto cekamo?
p
Godine 1988. prvajevjetrenjaca montiranakod nas u blizini Pule. Za nasu
o
zemlju su za pojedina podrucja vee provedena sva ispitivanja (npr. Republicki
hidrorneteoroloski zavod Hrvatske je napravio detaljna ispitivanja snage,
ucestalostijacinei drugih vaznih karakteristikavjetranaraznim lokacijama.
Temperatura poirosne tople
vode ne treba biti visa od 45C.
lnstalaciju tople vode
toplinski izolirajte.
.._
:.:.:. ,-.:-";"/ : ::::-:.,:
190 GRIJANJE
"Sever" iz Subotice kao kooperanl
proizvodaea aerogeneralora iz
Danske zacijelo nece moraIi brinuti 0
plasmanu jer je Evropska ekonomska
zajednica lakoder pocet
subvencionirati sve one koji zele
ulagali u allernalivne izvore energije
pa je nekollko slolina vjelrenjaea
inslalirano vee posvuda u Evropi, a
u Spanjolskoj i Grekoj.
Plasman u SAD, a nerocito u
Kaliforniji u velikom je usponu.
Oeekuju se I veliki poslovi na
ogromnom ler/loriju Indije koja je sve
okrenula pronalazenju vlaslilih
energetskih resursa. S obzirom na
novo olvaranje trtist u Kini izglednl
su eak I poslovnl erenzmsn! i u to]
najmnogoljudnijoj zemlji. Koje
vjetrove mi eekamo?
-- ALTERNATIVNI IZVORIENERGIJE _
Od ost a i' a er riat ivnih izvora energije u buducnosti 'nas ceka biomasa (svi
drveniotpaci, poljoprivr edni ,vinogradarski i vocarskiostacite razne kulture koje
se mogu za . " is .or'ist .i t i),geotermalna energija koja se i kodnaskoristinarazne
nacine te energij a valova i proizvodnjabioplina.
Najzani Iiiri j eje svakakopitanjestonamsve te spoznajei saytajtruddonose
i kakvajenas a energet ska buducnost?ZanemarimoIisvapretjerivanjaiuzmemo
Izbjegavajte lokacije izloiene
uietru, a ako to nije moguce,
Ii u obzir one , a", inimaInij e prognoze izalihe koje se za alternativne izvore mogu
ustediet ceie znatno energije
uzeti u obzir a ce itakvanajpesimistickijaprognozabiti vise negoli povoIjna.
ako na sjevernoj vjetrovitoj
Svjetsku . roizvodnj u elektricne energije alternativni izvori mogli bi pokriti
strani posadite zimzeleno
premapodaci a iz godine 1985. u slijedecirn postocima:
droece a na ostalima listopadno
energij a sunca 100 posta
droece.
vjetar 19 po.:: 0
valovi 13 posto
geotermal na eriergija 13 posta
biomasa 20 pest e
Ukupno 165 ost o
To znacidana s iuz ovepesirnistickeprognozeiprocjenealternativnihizvora
iuz poznatete nol gije za uskladistenjeenergije ceka u energetskoj sutrasnjici
dovoIjnoenergij e,odnosnocakivisak. PodvrIo realnom pretpostavkomdaIjnjeg
razvoja ovih t ehnoIogija, pojeftinjenjem i komercijalizacijom uredaja za siroku
primjenu i proizvodnju alternativnih izvora energije nasa buducnost trebala bi
biti energetski svi jetla,
'<'

Isporucujemo u kitu dva programa solarnih uredaja za samovce ii:::::::i:;
I uredai f cirkulacljom I
solami bojler (300 l) t:i:i:iij
solami bojler (l50 ili 300 l) solami upraoiiack: otmaric SUO 1/2 i SUO
spojna oprema (6. 10 ili 15 m) II krug plus upravijatka auto- iii;i:i::i!
mM etektricni grijac za dogrijavanje is matika)
W:::! elekiricni grijac za dogrijavanje
i::M bimet-alnim termostatom) cijevni izmjenjivac za kotlovsko
neotrovni antifriz dogrijavanje. iiii:] i:)
U tioteitma. kampovima. bolnicama. stambenim zgradama i tnaustrusktsn pogonima
l!iiF instaliramo solama postrojenja za pripremu sanitame code, za zaqrtjavanje bazenske uode, iiiii:iiij
nn te znpredgrljavanje tehnoloske uode. tit
il::i::ii NaSi solarni uredaji isplate se vee za 3 do 4 godine.
Mi@ Uvjerite se i vi u prednosti naSe solarne opreme! iiiiiiiiiiii:
I
./
.,/-
univerzalnikotlovi
./ trajiioZaeCikotlovi " "
<> specijalnikotlovina.drvo
"I.rrot ' er
./
/
./
./
./
./
./
./
r:
./
./
/
./
./
./
/-".., . .
'specij alnikotlovi nauljeiplin
<:: uljniiliuljno-plinskiautomati
/ ' boileri
/
/
'
r >.
, "

./ '.,dodat naoprema ./ .
./' ./uljniplamenikVISCOSTARll-llOkW .'
./ uljniplamenikzaloz-uljeHLD97-4851kW
/' uljniplamenikzasrednie.iteskoulje/
./ HLL-MS974851kW ./'
/ uljniplamenikzastan{uljaLM75323kW'
/
Informacije:"Ferromoto"- Termika,
ikombtniraniplamenikplin-ulje .
Maribor,Partizanska3.5,
/ GEi DGE1.4236kW ./
/ plinskiikombiniraniplamenikplin-uljeHGi
telefon(062)221-211, teleks 33149,
./
./ HLG./97-3558kW " ' .
telefaks(062)222622.

You might also like