Professional Documents
Culture Documents
Tema:
Uticaj globalizacije na rast i razvoj, a sa druge strane na siromaštvo
Profesor: Student:
Željko Dragojević Dumitrašković Goran, 118-026-06
20.11.2007, Kladovo
Sadržaj
Sadržaj......................................................................................................................................2
1. Uvod......................................................................................................................................3
2. Glavni ciljevi i nosioci globalizacije....................................................................................4
2.1 Nosioci globalizacije........................................................................................................5
2.2 Instrumenti globalizacije..................................................................................................5
3. UTICAJ GLOBALIZACIJE.................................................................................................6
3.1 Globalni razvoj................................................................................................................8
Grafik br.1 Ubrzani rast u trgovini i protoku kapitala...........................................8
Tabela br. 1: Zaposlenost po privrednim sektorima, 2002................................................9
3.2 Položaj siromašnih i zemalja u razvoju.........................................................................11
Tabela br. 2 Učešće najsiromašnijih, najbogatijih i srednje zone u GDP-u, izvozu, .....11
korišćenju interneta i u patentima, 2002 god...................................................................11
Tabela br. 3 Smrtnost odojčadi i dužina života po regionima, 2002...............................12
Slika br. 1 Rast GDP-a po glavi stanovnika, 1990-2001.................................................12
3.3 Negativan uticaj.............................................................................................................13
4. Zaključak............................................................................................................................15
5. LITERATURA...................................................................................................................16
1. Benedict Clements, Rina Bhattacharya, Toan Quoc Nguyen , Can Debt Relief Boost
Growth in Poor Countries?, MMF, April 2005,
http://www.imf.org/External/Pubs/FT/issues/issues34/index.htm..........................................16
2. Džefri Saks, Misterija Globalizacije,
http://www.alexandria-press.com/arhiva/No_1/dzefri_saks_misterija_globalizacije.htm......16
3. Human Development Report 1999, izveštaj HDP-a za 1999. godinu, izdavač UNDP, New
York, Oxford Univeristy Press, 1999......................................................................................16
4. Rodrigo de Rato, Reaping the Benefits of Globalization: Economic Prospects and
Challenges for Asia, International Monetary Fund, 31. jul 2007.
http://www.imf.org/External/Pubs/FT/issues/issues34/index.htm..........................................16
5. Vladan Novović, GLOBALIZACIJA TRŽIŠNIH PRIVREDA,
http://www.bos.org.yu/daus/materijali/Eseji2005-6/vladan%20novovic2.doc.......................16
6. World Economic Outlook, Oktobar 2007, Globalizacija i nejednakost, Izveštaj MMF-a
http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2007/02/pdf/text.pdf..............................................16
2
1. Uvod
Kraj hladnog rata i raspad bipolarne strukture sveta na prelazu iz osamdesetih u
devedesete godine dvadesetog veka doneo je u prvi plan političkih i teorijskih rasprava temu
globalizacije. Međutim prve oblike globalizacije možemo zapaziti povezivanjem svetova
ekspanzijom velikih religija i civilizacija, vojnim osvajanjima i džinovskim carstvima,
putevima svile i pomorskom trgovinom u starom veku. Sledeći talas globalizacije dolazi sa
periodom renesanse, otkrićem novih svetova i novih pomorskih puteva ali i Gutembergovim
otkrićem štamparske mašine. Naredni talas globalizacije pokrenut je industrijskom
revolucijom i kolonijalnom ekspanzijom koja karakteriše međunarodne odnose sve do
početka I svetskog rata.1
Savremeni talas globalizacije ima ubrazani ritam i u njemu dominira proces sve gušće
povezanosti i međuzavisnosti. On je nastao pod uticajem ubrzane tehnološko-informatičke
revolucije i usponom sve moćnijih transnacionalnih i nadnacionalnih ekonomskih sila i
političkih institucija. Došlo je do formiranja globalnog tržišta i do formiranja svesti o sve
većoj međuzavisnosti i njom izazvane kompresije prostora i vremena kao i do rasprostiranja
istovetnih formi organizacije života na gotovo celokupnom socijalnom prostoru sveta.
Najznačajnija odlika globalizacije, ipak, je širenje demokratije. Simultano sa tim procesom
ide i uspon neoliberalne ekonomije, praćen produbljivanjem jaza između bogatog Severa i
siromašnog Juga, zaoštravanjem socijalnih problema i globalizacijom siromaštva. Za razliku
od organizovanog kapitalizma vezanog za državu-naciju, sa najnovijom globalizacijom
nastupa tzv. dezorganizovani kapitalizam.
3
se moglo upravljati i koji su se možda mogli izbeći? Treće, da li će globalizacija podsticati
veću dohodovnu nejednakost i, ako je tako, da li je taj problem ograničen na nekvalifikovane
radnike u razvijenim privredama, ili je ta nejednakost dublji rezultat pojačih tržišnih sila u
svim delovima sveta? Četvrto, kako državne institucije na svim nivoima – regionalnim,
nacionalnim i međunarodnim – treba da prilagode svoje moći i odgovornosti u svetlu
nastajanja globalnog tržišta?2
2
Saks, Dž, Misterija Globalizacije,
http://www.alexandria-press.com/arhiva/No_1/dzefri_saks_misterija_globalizacije.htm
3
Human Development Report 1999, HDP, izdavač UNDP, New York, Oxford Univeristy Press, 1999, strana 25
4
2.1 Nosioci globalizacije
5
na snabdevanje jeftinim, subvencionisanim proizvodima iz razvijenih zemalja. Pošto će
ubrzana liberalizacija, koja je proklamovana kao cilj, dovesti do smanjivanja subvencija
jasno je da je ovim zemljama potrebno pružiti pomoć. U tu svrhu ustanovljen je odgovarajući
mehanizam u vezi sa pružanjem pomoći u hrani, pružanje osnovnih prehrambenih proizvoda
u formi besplatne pomoći i pomoć u razvoju poljoprivrede. Takođe se ukazuje na mogućnost
dobijanja pomoći od MMF-a i Svetske banke za kratkoročno finansiranje komercijalnog
uvoza hrane.4
Kako je tokom poslednje dve decenije globalizacija uzimala maha, dramatično su rasli
razni vidovi međunarodnih finansijskih tokova. Direktne strane investicije, portfolio
investicije kroz fondove za određene zemlje, bankarski krediti, krediti po osnovu izdavanja
obveznica, derivati (svopovi, opcije, terminske pozajmice), reosiguranje i drugi finansijski
instrumenti strašno su porasli. I razvijene zemlje i zemlje u razvoju sve su više strancima
otvarala svoja tržišta kapitala. U 1997. godini MMF je preduzeo korake ka unošenju
amandmana na članove Statuta kojima se zagovara slobodno kretanje kapitala. Organizacija
za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), Svetska trgovinska organizacija (WTO) i Banka za
međunarodna poravnanja (BIS) su, takođe, sve više tražile međunarodne standarde za
liberalizaciju i superviziju međunarodnih investicionih tokova.5
3. UTICAJ GLOBALIZACIJE
Globalizacija utiče na sve zemlje sveta. Svet postaje bogatiji. Za 5 decenija, globalno
bogatstvo se uvećalo 6 puta; profit TNK porastao je za 700%; broj zemalja sa životnim
vekom preko 70 god. porastao je sa 59 na 84; proizvodnja hrane povećana za 25%; pismenost
svetskog stanovništva povećala se sa 64% na 76%.
Međunarodni ekonomski poredak nastao u imperijalizmu, zasnovan na podeli rada
između industrijskih proizvođača i proizvođača sirovina, samo je delimično izmenjen.
Međutim naglim razvojem tehnologije, industrijska proizvodnja je znatno nadmašila vrednost
proizvodnje sirovina i omogućila proizvodnju i onih proizvoda za koje dotična zemlja nema
prirodnih sirovina. Ovaj razvoj je stvorio ogroman ekonomski jaz između te dve grupe
zemalja tako da je dovedeno u pitanje normalno funkcionisanje međunarodnih ekonomskih
odnosa. Mnoge zemlje, bogate prirodnim sirovinama, zaostale su zbog industrijske
nerazvijenosti. Takve zemlje moraju da uvoze kompletnu tehnologiju iz razvijenih zemalja,
čime se neprekidni odražava zavisnost. Prenos tehnologije kontrolišu multinacionalne
kompanije, kojima je cilj da dođu do ekstraprofita koji se najlakše ostvaruje izvozom gotove
tehnologije a ne tehničkim osposobljavanjem dotične zemlje za samostalan razvoj sopstvene
proizvodnje. U ovom slučaju zemlja izvoznik zadržava monopol daljeg usavršavanja a
uvoznik mora da prati zamenu tehnologije ako hoće da ostane konkurentan na svetskom
tržištu.
Umesto mase malih i srednjih preduzeća centralnu ulogu u nacionalnom životu
pridobija mali broj džinovskih korporacija u kojima je koncentrisana većina radne snage,
kapitala i nove tehnologije. U SAD 200 korporacija drži preko 80% svih izvora proizvodnje.
4
Novović, V, GLOBALIZACIJA TRŽIŠNIH PRIVREDA, http://www.bos.org.yu/daus/materijali/Eseji2005-
6/vladan%20novovic2.doc
5
Saks, Dž, Misterija Globalizacije,
http://www.alexandria-press.com/arhiva/No_1/dzefri_saks_misterija_globalizacije.htm
6
7
3.1 Globalni razvoj
Svet danas pruža više šansi ljudima nego pre 20, 50 ili 100 godina. On je prosperitetnije
mesto, sa udevetostručenim prosečnim GDP per capita, sa 3 triliona na 30 triliona dolara, u
proteklih 50 godina. Danas, interakcije među državama su veće nego ikad (slika 1). Svetski
izvoz od 7 triliona dolara, koji predstavlja 21% GDP-a 1990., je mnogo veći u odnosu na
17% iz 1970. Direktne strane investicije su se desetostruko uvećale. Portfolio i druga
kratkoročna ulaganja su se značjno uvećale, i sada dostižu 2 triliona dolara, skoro tri puta
vise od stanja u 1980. Dnevni obrt na inostranim tržištima se povećao sa od oko 10-20
milijardi dolara, u 1970. na 1.5 triliona u 1998. Ukupna vrednost kredita koje je
internacionalna banka izdala povećao se sa 265 milijardi iz 1975. na 4.2 triliona dolara 1994.6
Ljudi putuju više-turizam se više nego udvostručio u periodu između 1980. i 1996, sa
260 miliona na 590 miliona turista godišnje. Putovanja, internet i mediji su stimulisali
izuzetan porast razmene ideja i informacija.
Broj država, sa očekivanim životnim vekom ljudi od 70 godina, se popeo sa 55
1990.godine na 77 država 1997. godine. Broj zemalja u razvoju u ovoj grupi se udvostrucio,
sa 22 na 49. U zadnjoj deceniji dvadesetog veka broj pismenih je porastao sa 64% na 76%.
Uprkos ubrzanom rastu populacije, proizvodnja hrane per capita je porasla za skoro 20%
’90.ih godina. U tom periodu realni GDP per capita se povećavao po godišnjoj stopi od 1%.
Sada se nalazimo u petoj godini snažne globalne ekonomske ekspanzije. MMF
predviđa da će rast u 2007. preći 5%, što je više nego što je bilo pretpostavljeno. Gledajući
unapred, očekuje se da se nastavak ekonomskog rasta.
Izvor: Human
Development Report
1999, zasnovano na
podatcima Svetske
Banke UCTAD 1999.g.
6
Human Development Report 1999, izveštaj HDP-a za 1999. godinu, izdavač UNDP, New York, Oxford
Univeristy Press, 1999., strana 35
8
Tabela br. 1: Zaposlenost po privrednim sektorima, 2002.
’90- ’00-02. ’90-92 ’00-02. ’90-92 ’00-02. ’90-92 ’00-02. ’90-92 ’00-02. ’90-92 ’00-02.
92.
SAD 4 3 1 1 33 32 14 12 62 65 85 87
Kanada 6 4 3 2 31 33 11 11 63 64 86 87
Japan 6 5 7 5 40 37 27 21 54 57 65 73
Francuska 2 2 1 1 40 34 17 13 58 64 83 86
Nemačka 4 3 4 2 51 44 24 18 45 52 72 80
Italija 8 6 9 5 38 39 22 20 54 55 70 75
Velika Britanija 1 2 1 1 34 36 15 11 45 62 75 88
Estonija 23 10 13 4 42 42 30 23 36 48 57 73
Izvor: World Economic Outlook, 2005. www.imf.org
10
3.2 Položaj siromašnih i zemalja u razvoju
Pa ipak, uprkos ogromnom progresu u 20. veku, svet se danas suočava sa ogromnom
nejednakošću i dugovima koji se manifestuju disparitetom među zemljama i regionima.
Nejednakost među državama je porasla. Razlika u prihodu između petine ljudi koji žive u
najbogatim zemljama i petine ljudi u najsiromašnijim zemljama bila je 74:1 1997, dok je
1990 bila 60:1, i 30: 1960. Do kraja 90-ih petina svetske populacije koja je živela u
visokorazvijenim zemljama imala je:
Sve je veći digitalni jaz – sve dublja polarizacija sveta, postoji “tehnološki aparthejd”
bogatih zemalja nad siromašnim. U SAD 50% mladih se upisuje na fakultet, a u Nigeriji
0,1% mladih. Obrazovni jaz je 1 : 500. Socijalna polarizacija sveta sve veća. Ekonomski rast
je u svega 15-tak zemalja, dok je staganiralo oko 100 zemalja. Preko 1,5 milijardi stanovnika
živi sa jednim dolarom dnevno. 255 svetskih milijardera kontrolišu veće bogatstvo, od
kombinovanog godišnjeg dohotka zemalja u kojima živi 45% svetskog stanovništva. Za tri
decenije, 1/5 najbogatijih je uvećala svoju imovinu sa 70% na 85% svetskog bogatstva, dok
je udeo najsiromašnije petine opao sa 2,4% na 1,2%. Početkom 19. veka, disparitet u
prihodima između najbogatijih i najsiromašnijih bio 1:3 - početkom 20. veka 1:13, 1960. –
1:30, 1990. – 1:74, 1997. – 1:84.
Dobitnici globalizacije su zemlje najbrže globalizacije – koje imaju visoke stope
ekonomskog rasta ( 5 – 6,5%). Ostali su gubitnici na čiju se štetu dobitnici razvijaju.
12
- SAD, V. Britanija i Novi Zeland – socijalna nejednakost rasla mnogo brže od
OECD zemalja
Globalizacija ima i druge negativne uticaje koje utiču kako na siromašne i zemlje u
razvoju, tako i na razvijene zemlje. Postoji politička, zdravstvena, lična, ekonomska i
kulturna nesigurnost zbog porasta konkurencije, otvorenosti zemalja i stalnih promena.
Povećana je opasnost od širenja opasnih virusnih oboljenja (AIDS, ptičiji grip...) usled
povećanog putovanja i migracije. Postoji opasnost od terorista i organizovanag kriminala,
koji koriste prednosti globalizacije u svoju korist. Razvoj industrije sve više negativno utiče
na životnu sredinu. Dolazi do globalnog otopljavanja i drugih ekoloških promena. Neslaganje
oko uticaja globalizacije, njenih ciljeva i budućnosti stvara civilne konflikte, proteste,
nezadovoljstva.
Danas i u razvijenim zemljama, sa tehnološkim napretkom i porastom profita, opada
zaposlenost. 1970.-1998. u Nemačkoj se broj nezaposlenih povećao za 18 puta. u Francuskoj,
Holandiji, Japanu i Švedskoj 4 – 5 puta. 1/3 nezaposlenih su mladi. Postoji ekonomski rast ali
bez rasta zaposlenosti. TNK premeštaju svoju proizvodju, poslovanja u zemlje sa
povoljnijom zakonskom regulativom, jeftinijom radnom snagom, većim tržištem. Razvoj
automatizacije, robotike i novih tehnologija takođe utiče na pad zaposlenosti.
Sve više je zastupljen takozvani fleksibilan rad – nov tip radnog odnosa:
- pre dve decenije, u Engleskoj, 80% poslova imalo je
karakter stalnog radnog odnosa
- danas, 30% - sve više prisutan fleksibilan, tj. povremeni i
privremeni rad
13
Izvor: World Economic Outlook, 2005. www.imf.org
14
4. Zaključak
Globalizacija svakako ima mnogobrojne pozitivne aspekte. Svet danas vise proizvodi,
spoljna trgovina je u porastu, kao i direktna strana ulaganja. Ima vise hrane, ljudi su
školovaniji, duže žive.
Međutim, Globalizaicja, svakako ima i svojih losih strana. Sve veća razlika između
bogatih i siromašnih, sve veći privredni, politički i društveni uticaj transnacionalnih
kompanija i porast nezaposlenosti su samo neke od njih.
1. Benedict Clements, Rina Bhattacharya, Toan Quoc Nguyen , Can Debt Relief
Boost Growth in Poor Countries?, MMF, April 2005,
http://www.imf.org/External/Pubs/FT/issues/issues34/index.htm
3. Human Development Report 1999, izveštaj HDP-a za 1999. godinu, izdavač UNDP,
New York, Oxford Univeristy Press, 1999.
16