LJUDSKA PRAVA I PRAVOSUE

Izvjetaj o provedbi preporuka u sektoru pravosua u BiH iz

Univerzalnog periodinog pregleda Vijea za ljudska prava Ujedinjenih nacija

U BOSNI I HERCEGOVINI

IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

A report on implementation of the recommendations for justice sector in Bosnia and Herzegovina from the Universal Periodic Review of the UN Human Rights Council

HUMAN RIGHTS AND JUDICIARY

2010 - 2011

Mrea pravde u Bosni i Hercegovini je mrea 52 nevladine organizacije, koja djeljuje u oblasti vladavine prava i zatite ljudskih prava u cilju podrke efikasnosti, neovisnosti i odgovornosti pravosudnog sistema Bosne i Hercegovine, kao i kvalitetnog informiranja, obrazovanja i zastupanja interesa graanki i graana u sektoru pravde. Copyright 2011 Mrea pravde u Bosni i Hercegovini Zmaja od Bosne 8, 71000, Sarajevo. Autori: Adisa Zahiragi, Arijana Ljuca, Branko Todorovi, Elma Demir, Jasmina Omievi, Maja otari, Milena Savi, Nedim Jahi, Sanela Rondi, Saa Madacki, Sran Dizdarevi Lektor: Tamara Sarajli Slavni i Merima Agi Dizajn i priprema: Ilvana Hamaluki Izdava: Asocijacija za demokratske inicijative (ADI) za Mreu pravde u Bosni i Hercegovini tampa: tamparija Fojnica DD Ova publikacija je objavljena uz podrku amerikog naroda preko Amerike agencije za meunarodni razvoj (USAID). Autori publikacije su odgovorni za njen sadraj i stavovi koji su u njemu izneseni ne odraavaju stavove USAID-a ili Vlade Sjedinjenih Amerikih Drava. Stavovi izneseni u ovoj publikaciji ne odraavaju nuno stavove svih lanica Mree pravde u BiH.

Justice network in Bosnia and Herzegovina is a network of 52 non-governmental organizations that work in the field of rule of law and protection of human rights in order to support the efficiency, independence and accountability of the judicial system of Bosnia and Herzegovina, as well as a good quality information, education and advocacy for the interests of citizens in the justice sector. Copyright 2011 Justice network in Bosnia and Herzegovina Zmaja od Bosne 8, 71000, Sarajevo. Authors: Adisa Zahiragi, Arijana Ljuca, Branko Todorovi, Elma Demir, Jasmina Omievi, Ms. Maja otari, Milena Savi, Nedim Jahi, Sanela Rondi, Saa Madacki, Sran Dizdarevi Edited by: Tamara Sarajli Slavni and Merima Agi Design and preparation: Ilvana Hamaluki Publisher: Association for Democratic Initiatives (ADI) on behalf of the Justice network in Bosnia and Herzegovina Printed by: Printing House Fojnica This publication is published with the support of the American people through the United States Agency for International Development (USAID). The authors of the publication are responsible for its contents, and the views expressed in this publication do not necessarily reflect the views of USAID or the United States. Views presented in this publication do not necessarily reflect the views of all members of the BiH Justice Network.

www.mrezapravde.ba

SADRAJ 5 PREDGOVOR 11 UVOD 17 18 22 26 Efikasna zatita ljudskih prava kroz pravosue Praenje stanja ljudskih prava u sektoru pravde Efikasnost institucija pravosua u zatiti ljudskih prava Obuka nosioca pravosudnih funkcija iz primjene meunarodnih standarda Brisanje smrtne kazne iz Ustava Republike Srpske Nezavisnost pravosua Nezavisnost pravosudnih institucija Nezavisnost nosioca pravosudnih funkcija: sudija i tuilaca Eliminacija diskriminacije Pravosue i borba protiv diskiriminacije Sankcionisanje govora mrnje Pristup pravdi manjinama Tranzicijska pravda Razvoj strategije tranzicijske pravde za BiH

TABLE OF CONTENTS 5 ForeWord 11 InTroduCTion 17 18 22 Effective protection of human rights through judiciary Monitoring of the situation of human rights in the justice sector Efficiency of the judiciary institutions in protecting human rights

32 37 38 54 65 66 71 73 79 80

26 Training of the holders of judicial functions in the filed of application of international Standards 32 Deletion of death penalty from the Constitution Republika Srpska Independence of judiciary Independence of judicial institutions Independence of the holders of judicial functions: judges and prosecutors Elimination of discrimination Judiciary and combat against discrimination Sanctioning of hate speech Access to justice for minorities Transitional justice Development of transitional justice strategy for Bosnia and Herzegovina
3

37 38 54

65 66 71 73 79 80

83

Provedba Dravne strategije za rad na predmetima ratnih zloina Zatita svjedoka u predmetima ratnih zloina pred sudovima BiH

83 91

Implementation of National Strategy for prosecution of war crime cases Protection of witnesses in prosecution of war crimes cases before the courts of Bosnia and Herzegovina

91

95

Ratno silovanje i ostali oblici 95 Wartime rapes and other forms seksualnog nasilja zaboravljeni of sexual violence - the forgotten ratni zloin? war crime? 100 Recommendations Summary 115 AnneXes 116 Draft report of the Working group for Universal Periodic Review Bosnia and Herzegovina: Conclusions and recommendations 126 Review of conclusions and / or recommendations, voluntarily assumed commitments and responses of the State subject to evaluation of human rights situation 139 Recommendations of Justice Network in Bosnia and Herzegovina to the government of BiH in the framework of UPR 146 Report of the BiH Justice Network on participation at the 14th Session of the UN Human Rights Council and meetings held with representatives of the missions of several countries in Geneva regarding the Universal Periodic Review for Bosnia and Herzegovina

100 Sumirane preporuke 115 ANEKSI 116 Nacrt izvjetaja Radne grupe za Univerzalni periodini pregled Bosna i Hercegovina: Zakljuci i preporuke 126 Osvrt na zakljuke i/ili preporuke, dobrovoljno preuzete obaveze i odgovore drave u kojoj je izvren pregled stanja ljudskih prava 139 Preporuke Mree pravde u Bosni i Hercegovini prema vlastima u BiH u okviru UPP procesa 146 Izvjetaj predstavnika Mree pravde u BiH povodom uea na 14. Sjednici UN Vijea za ljudska prava i odranih sastanaka sa predstavnicima misija nekoliko zemalja u enevi vezanih za Univerzalni periodini pregled za BiH

PREDGOVOR
Od svog nastanka u 1948. godini sa kreiranjem Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, meunarodni reim za ljudska prava zasnivao se na tradicionalnim mehanizmima zatite prava razvijenih od strane Ujedninjenih nacija (UN) koje su dale znaajnu ulogu dravama. Naime, drave su primarni akteri u meunarodnim procesima provedbe ali i monitoringa ljudskih prava, odnosno drave istovremeno garantuju prava ali i vode proces samo-monitoringa i izvjetavanja. U nedostatku kapaciteta UN tijela da direktno prate stanje ljudskih prava u svim zemljama lanicama, onda kada zemlje lanice propuste biti dovoljno samokritine, vanu ulogu igraju nevladine organizacije ija je jedna od osnovnih uloga monitoring i izvjetavanje o zatiti ljudskih prava i zagovaranje za njihovu bolju zatitu kod domaih institucija vlasti i meunarodnih organizacija. Efikasna zatita ljudskih prava zahtjeva snaan angaman civilnog sektora i na dravnom ali i na meunarodnom nivou, jer organizacije civilnog drutva su jedini subjekti koji kontinuirano prate stanje na terenu, te rade na podizanju svijesti o postojeim pravima i pozivaju donosioce odluka na odgovornost u sluaju njihovog krenja. Ulogu monitoringa i izvjetavanja o stanju ljudskih prava kod domaih i meunarodnih institucija definisala je Mrea pravde u Bosni i Hercegovini

FOREWORD
Since its inception in 1948, with the creation of the Universal Declaration of Human Rights, international human rights regime was based on traditional mechanisms of protection of rights developed by the United Nations (UN), which gave a significant role to the states. Namely, the states are primary actors not only in the international processes of implementation and monitoring of human rights but also in guaranteeing the rights and running the process of self-monitoring and reporting. In the absence of capacities of the UN bodies to directly monitor the human rights situation in all Member States, when member states fail to be sufficiently self-critical NGOs, whose fundamental role is to monitor and report on human rights protection and advocate for better protection thereof by local government institutions and international organizations, play an important role. Efficient protection of human rights requires a strong engagement of civil society at both, national and international levels, as civil society organizations are the only entities that continuously monitor the situation on the ground and work on raising awareness about existing rights and call the decision makers for accountability in case of their violation. Justice Network in Bosnia and Herzegovina defined the role of monitoring and reporting on human rights in domestic and international institutions
5

as their primary form of action. Justice Network, which brings together 52 non-governmental organizations whose primary objective is to support government institutions in strengthening the efficiency, independence and accountability of the judicial system of Bosnia and Herzegovina, as well as quality information, education and advocating for the interests of citizens in the justice sector, has identified monitoring and reporting on human rights as an essential mechanism by which it seeks to realize its goals. Development of judicial system in BiH, which effectively protects human rights and promotes the rule of law is not possible without a detailed and continuous evaluation of the system for monitoring of compliance of national legislation with Uzevi kao osnovu rezultate monito- international standards. ringa o stanju ljudskih prava u Bosni i Taking as a basis the results of moniHercegovini, Mrea pravde e ohrabritoring of the human rights situation in vati aktivnosti koje omoguavaju jai Bosnia and Herzegovina, the Justice uticaj graanki i graana kroz organiNetwork will encourage the activities zacije civilnog drutva na proces dothat allow a stronger influence of cinoenja novih odluka i implementaciju tizens through civil society organizapostojeih propisa u oblasti pravde. Na tions in the process of making of new ovaj nain, Mrea pravde e dati svoj decisions and implementation of exidoprinos u poticanju aktivnog odnosa sting regulations in the field of justice. svojih lanica i civilnog drutva u cje- In this way, the Justice Network will lini ka razvoju nezavisnog, efikasnog, give its contribution in encouraging odgovornog i zakonitog djelovanja an active participation of its members pravosua u BiH. and civil society in the development of U tu svrhu Mrea pravde kreirala je rad- an independent, efficient, accountable ne grupe koje su posveene aktivnosti- and lawful actions of the judiciary in ma analize i monitoringa rada institucija Bosnia and Herzegovina. kao svoj primarni oblik djelovanja. Mrea pravde, koja okuplja 52 nevladine organizacije, iji je osnovni cilj da prua podrku institucijama vlasti u jaanju efikasnosti, neovisnosti i odgovornosti pravosudnog sistema Bosne i Hercegovine, kao i kvalitetnog informiranja, obrazovanja i zastupanja interesa graanki i graana u sektoru pravde, identificirala je monitoring i izvjetavanje o ljudskim pravima kao osnovni mehanizam pomou kojeg nastoji realizirati svoje ciljeve. Razvoj pravosudnog sistema u BiH koji efikasno titi ljudska prava i promie vladavinu prava, nije mogu bez detaljne i stalne procjene rada sistema koja prati usklaenost domaeg zakonodavstva i meunarodnih standarda. sektora pravde. Kroz djelovanje Radne
6

grupe za analizu javnih politika u oblasti sektora pravde nastalo je nekoliko istraivakih radova koji su objavljeni unutar publikacije Pristup pravdi u Bosni i Hercegovini, a koji upoznaju strunu ali i iru javnost sa problematikom pristupa pravdi graana u BiH iz nekoliko uglova, te se posebice bave procjenom efikasnosti pravosudnog sistema u BiH kada je u pitanju ostvarivanje odreenih prava i to: prava na besplatnu pravnu pomo; slobodan pristup informacijama u sektoru pravde; zatite prava iz radnih odnosa; zatiti politikih prava nacionalnih manjina u BiH kroz pravosue; zatiti svjedoka/rtava ratnih zloina; resocijalizaciji maloljetnikih prijestupnika; i nunosti harmonizacije sudske prakse u cilju jednakog pristupa pravdi svim graanima. Komplementirajui ovaj analitiki rad, osnovana je i Radna grupa za izradu izvjetaja Univerzalni periodini pregled (UPP) o stanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini Mrea pravde koja je provela proces monitoringa institucija sektora pravde na provedbi UPP preporuka na koje se obavezala Bosna i Hercegovina u oblasti pravosua. Predstavnici Asocijacije za demokratske inicijative, Centra za informativno-pravnu pomo Zvornik, Centra za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu, Helsinkog komiteta za ljudska prava u BiH, Helsinkog odbora za ljudska prava u Republici Srpskoj, Inicijative Mladih za ljudska prava BiH, Udruenja strunih saradnika i savjet-

To this end, the Justice Network has created working groups tasked to analyze and monitor the work of justice sector institutions. The Working Group responsible for analyzing the public policies in the area of justice sector produced several research papers, which were published within a publication called Access to Justice in Bosnia and Herzegovina. These studies were intended to inform both professional and general public about the problem of access to justice in Bosnia and Herzegovina observed from different angles. They particularly deal with the evaluation of effectiveness of judicial system in BiH, when it comes to exercise of certain rights such as: right to free legal assistance, free access to information in the justice sector, protection of the rights deriving from labor relations; protection of the political rights of national minorities in BiH through the judiciary, protection of witnesses / victims of war crimes; re-socialization of juvenile offenders, and the necessity of harmonization of court practice in order to ensure an equal access to justice for all citizens. To complement this analytical work, a Working Group responsible for development of a Universal Periodic Review (UPR) on the situation of human rights in Bosnia and Herzegovina was established, as well as A Justice Network, which conducted a monitoring of justice sector institutions responsible for implementation of the recommendations from UPR, which Bosnia
7

nika u sudovima i tuilatvima u BiH, Udruenja sudija BiH, Udruenja ena sudija BiH, i Udruenja ene enama zajedniki su radili na monitoringu provedbe preporuka UN Vijea za ljudska prava u pravosuu BiH u sektoru pravosua. Kao rezultat ovog rada nastala je publikacija Ljudska prava i pravosue u Bosni i Hercegovini: Izvjetaj o provedbi preporuka u sektoru pravosua u BiH iz Univerzalnog periodinog pregleda Vijea za ljudska prava Ujedinjenih nacija (2010 2011). Prepoznavi vanost Univerzalnog periodinog pregleda (UPP) kao novog meunarodnog instrumenta u borbi za ljudska prava kojeg UN Vijee za ljudska prava primjenjuje u procesu praenja stanja ljudskih prava u dravama lanicama UN-a - Mrea pravde u BiH je prihvatila UPP kao instrument u svom radu ve u aprilu 2010. godine. Nakon konsultacija izmeu lanica, Mrea pravde se ukljuila u UPP proces kroz izradu UPP preporuka za BiH koje su predstavljene od strane trolane delegacije Mree pravde na 14. sjednici UN Vijea za ljudska prava 11. juna 2010. godine u enevi. Pored pripreme preporuka i njihovog predstavljanja u enevi, u organizaciji Mree pravde odrana je i obuka o ovom mehanizmu za predstavnike civilnog drutva i sektora pravde. Takoe, za istu cilju grupu odrana su dva okrugla stola u Sarajevu i Banja Luci na kojima su definisani
8

and Herzegovina assumed in the field of justice. Representatives of the Association for Democratic Initiatives, the Center for Information and Legal Aid of Zvornik, the Human Rights Centre of the University of Sarajevo, the Helsinki Committee for Human Rights in BiH, the Helsinki Committee for Human Rights in Republika Srpska, the Youth Initiative for Human Rights, the Association of associates and advisers in the courts and prosecutor offices in BiH, the BiH Association of Judges, the Association of Women Judges of BiH, and the Association Women to Women have worked jointly on monitoring the implementation of recommendations of the UN Council for Human Rights in judicial sector of Bosnia and Herzegovina. As a result of this work a publication titled Human Rights and Judiciary in Bosnia and Herzegovina: A report on implementation of the recommendations for justice sector in Bosnia and Herzegovina from the Universal Periodic Review of the UN Human Rights Council (2010 2011) was developed. Recognizing the importance of the Universal Periodic Review (UPR) as a new international instrument for fight for human rights, which the UN Council for Human Rights applies in the process of monitoring human rights in the UN member states, the Justice Network in Bosnia and Herzegovina adopted the UPR as a tool in their work already in April 2010. After consultations between the members, the Justice Network joined

zakljuci za efikasniju primjenu UPP the UPR process through the development of UPR recommendations for BiH, preporuka u pravosuu BiH. which were presented by a three-memIzvjetaj Ljudska prava i pravosue u ber Delegation of the Justice Network Bosni i Hercegovini predstavlja nasta- on the 14th session of the UN Council vak ve zapoetnog rada na primjeni for Human Rights held on 11 June 2010 UPP mehanizma i istovremeno pred- in Geneva. In addition to the preparation stavlja jedinstvenu publikaciju ove of recommendations and presentation vrste. Cilj objave navedene publikacije thereof in Geneva, the Justice Network jeste uvid u proces provedbe dobive- organized and delivered training on this nih preporuka UN Vijea za ljudska mechanism for representatives of civil prava, odnosno od strane njenih drava society and the justice sector. Also, two lanica, a nastalih kroz proces Unive- roundtables were organized for the same rzalnog periodinog pregleda (UPP). target group, one in Sarajevo and one in Monitoring procesa provedbe UPP Banja Luka, in which conclusions have preporuka od strane lanica Mree pra- been defined for effective implemenvde fokusira se na pravosudni sistem, tation of UPR recommendations in the odnosno ukljuuje samo one preporu- BiH judiciary. ke koje su identifikovane kao krucijalne za unaprjeenje sektora pravosua The Report on Human Rights and Juu BiH. Pored opeg pregleda zatite diciary in Bosnia and Herzegovina is ljudskih prava kroz pravosue, autori a continuation of work on the application UPR mechanism, but at the same su identifikovali i preporuke za dotime, it is also a unique publication nosioce odluka s ciljem da podstaknu of this kind. The aim of publishing of institucije vlasti na efikasniju i aurnithis report is to give an insight into the ju primjenu UPP preporuka u sektoru process of implementation of recompravde i kako bi ispotovale obaveze mendations issued by the UN Council koje su preuzela Bosna i Hercegovina for Human Rights, or by its member prema meunarodnoj zajednici ali i states, which were created in a process prema svojim graanima. of Universal Periodic Review (UPR). Nadamo se da e Izvjetaj biti koristan izvor informacija ne samo predstavnicima pravosua nego i za nevladin sektor, te da e inicirati i razvoj interesovanja za konkretne akcije kod organizacija civilnog drutva za djelovanje u oblasti pravosua. Mrea pravde e svakako nastaviti i u budunosti sa Monitoring of implementation of the UPR recommendations by the members of the Justice Network focuses on the judicial system, and includes only those recommendations that have been identified as crucial for improving the justice sector in BiH. In addition to making a general review of protection of human rights through the judiciary,

aktivnostima monitoringa zatite ljudskih prava u sektoru pravde, te e nastojati razviti i daljnje aktivnosti kada je u pitanju izvjetavanje u okviru Univerzalnog periodinog pregleda (UPP) prema domaim institucijama vlasti ali i meunarodnim organizacijama.

the authors also identified recommendations for decision makers aimed at encouraging the authorities to apply UPR recommendations in justice sector more efficiently and promptly in order to fulfill the assumed commitments of Bosnia and Herzegovina towards the international community and Koristimo ovu priliku da se zahvalimo its citizens. svima koji su bili ukljueni u realizaciju pripreme analiza i izradu publika- We hope that this report will be a usecije. Posebno se zahvaljujemo Ameri- ful source of information not only to koj agenciji za meunarodni razvoj judiciary but also to NGO sector, and (USAID) koja kroz Projekat razvoja we hope it will initiate and develop the sektora pravosua II prua tehniku interest of civil society organizations podrku Mrei pravde u BiH i njenim in taking concrete actions in the field of justice. Justice Network will certainly lanicama. continue its activities aimed at monitoring of human rights protection in the justice sector, and will seek to develop further activities related to reporting to local government institutions and international organizations within the Universal Periodical Review (UPR). We use this opportunity to thank all those who were involved in the preparation of analyses and development of this publication. Special thanks goes to the U.S. Agency for International Development (USAID), which provides technical support to the BiH Justice Network and its members through the Justice Sector Development Project II (JSDP II).

10

UVOD
Univerzalni periodini pregled (UPP) predstavlja novi instrument za monitoring stanja ljudskih prava Vijea za ljudska prava (HRC) koji je kreiran od strane Generalne skuptine UN-a rezolucijom 60/251 2006. godine a ija primjena je poela 2008. godine. Svake etiri godine svih 192 drava lanica UN-a, predstavljaju predmet UPP pregleda kroz koji se na univerzalan i jednoobrazan nain vri procjena ispunjavanja meunarodnih obaveza i opredjeljenja u pogledu ljudskih prava u cilju stvaranja demokratskog pritiska na vlade drava da unaprijede situaciju u svojoj u pogledu ljudskih prava, te da se bore protiv neravnopravnosti i svih oblika diskriminacije. UPP se provodi kroz proces interaktivnog dijaloga kroz koji zemlja ije se stanje ljudskih prava pregleda, prezentira svoj izvjetaj, odgovara na pitanja i dobiva preporuke od drugih zemalja. Potom se neformalno usvaja izvjetaj koji ukljuuje sve preporuke date zemlji u pregledu, a koji se ponovo zvanino usvaja na sljedeoj redovnoj sjednici Vijea za ljudska prava. Oko 16 zemalja UN-a su predmet pregleda u okviru svake sjednice Vijea, a 48 ih je predmet pregleda svake godine.

INTRODUCTION
Universal Periodic Review (UPR) is a new instrument of the Human Rights Council (HRC) for monitoring of the human rights situation, which was created by the UN General Assembly resolution 60/251 from 2006, whose application started in 2008. Every four years all 192 UN member states present their respective UPRs, which in the universal and uniform way assesses the fulfillment of international obligations and commitments on human rights in order to exert a democratic pressure on governments to improve the situation in terms of human rights and to fight against inequalities and all forms of discrimination. UPR is implemented through a process of interactive dialogue through which a country whose human rights situation is reviewed, presents its report, answers the questions and receives the recommendations from other countries. After that, a report that includes all recommendations given to the country subject to the review is informally adopted. The formal adoption of this report takes place at the next regular session of the Human Rights Council. Around 16 countries of the UN are subject to review within each session of the Council, while 48 UN countries are subject to review every year.

Pored drava, UPP prua i mogunost ukljuivanja nevladinih organizacija u proces. Naime, aktivnosti prije i na- In addition to the States, NGOs can kon pregleda izvjetaja kljune su za also participate in development of a

11

UPR. Namely, activities before and after review are crucial for the implementation of specific recommendations from this document, and during this period non-governmental organizations can make a significant impact through their monitoring, analyzing and advocating activities. Some of the instruments of participation of NGOs in the UPR process are: involvement in consultation with the government of respective country; reporting of stakeholders to the Human Rights Council; lobbying of other countries for specific recommendations; attendance at meetings of Working Group for UPR, as well as attending and participating in meetings of the Human Rights CounUpravo ova posljednja aktivnost pred- cil; conducting supporting activities stavlja oblik djelovanja Mree pravde related to advocacy for the implemenkroz koji je nastao Izvjetaj Ljudska tation of the recommendations. prava i pravosue u Bosni i Hercegovini. Nekoliko lanica Mree razvile This last activity is a form of action su proces monitoringa primjene UPP of the Justice Network in BiH that has preporuka koje se odnose na sektor emerged from the report on Human pravosua, i kao rezultat toga rada na- Rights and Judiciary in Bosnia and stao je i izvjetaj o primjeni navedenih Herzegovina. A few members of the preporuka kako bi se podstakle insti- Network have developed a process for tucije vlasti u BiH da izvre preuzete monitoring of implementation of UPR meunarodne obaveze i istovremeno recommendations relating to the judipoboljalo stanje ljudskih prava u BiH. cial sector, and as a result of this work a report was created on the implemenU procesu monitoringa i pripreme tation of these recommendations aimed izvjetaja, posebna panja se posve- at encouraging the authorities in BiH tila razvoju adekvatne metodologije. to fulfill the assumed international obNaime, veina UPP preporuka defini- ligations and commitments and at the sane su u veoma openitom obliku, te same time improve the human rights je proces monitoringa zahtjevao defi- situation in BiH. nisanje konkretnijih mjera i indikatora implementaciju konkretnih preporuka iz ishodnog dokumenta, i tokom ovog period nevladine organizacije mogu ostvariti znaajan uticaj kroz aktivnosti monitoringa, analize i zagovaranja. Neki od instrumenata uea nevladinih organizacija u UPP processu su: angaman u konsultacijama s vladom svoje drave; podnoenje izvjetaja interesnih grupa prema Vijeu za ljudska prava; lobiranje drugih drava za davanje odreenih preporuka; prisustvovanje sjednicama UPP Radne grupe, kao i prisustvovanje i uestvovanje u sjednicama Vijea za ljudska prava; te popratne aktivnosti vezane za zagovaranje za implementaciju preporuka.
12

koje svaka preporuka ukljuuje a iju primjenu je mogue pratiti. S obzirom da Mrea pravde djeluje u sektoru pravosua, odabrane su one UPP preporuke koje se odnose na ovu oblast s ciljem da se naglasi i vanost pravosudnog sistema u zatiti ljudskih prava: jedino sektor pravde garantuje zatitu od krenja prava graana od strane javnih ili privatnih institucija kao i pojedinaca pred sudom ili kroz druge mehanizme rjeavanja sporova. Procjena nivoa potivanja osnovnih prava i sloboda graana u BiH nije mogua bez uvida u zatitu ljudskih prava kroz pravosue. Prvo poglavlje koje je pripremio Saa Madacki iz Centra za ljudska prava u Sarajevu, upravo se bavi pitanjem praenja stanja ljudskih prava u pravosuu ukazujui na probleme koji se javljaju tokom ovog rada zbog manjkavosti sistema evidencije sporova, nepostojanja jedinstvenih registara i nedostatka statistikih i drugih podataka. Prije ovog poglavlja nalaze se dva prevedena dokumenta UN Vijea za ljudska prava koja pruaju mogunost itaocu da se upozna sa svim preporukama koje je Bosna i Hercegovina dobila kroz Univerzalni periodini pregled, kao i odgovore i obrazloenje Bosne i Hercegovine o prihvatanju ili odbijanju odreenih preporuka. U okviru poglavlja Efikasna zatita ljudskih prava kroz pravosue nalaze

In the process of monitoring and preparation of the report, special attention was paid to the development of appropriate methodology. In fact, most of the UPR recommendations were defined rather generally, and therefore the monitoring process required that concrete measures and indicators be defined for each recommendation whose implementation is monitored. As the Justice Network works in the judicial sector, only UPR recommendations relating to this area were selected in order to emphasize the importance of the judicial system in protecting human rights: only the justice sector guarantees the protection of civil rights against violations by public or private institutions as well as the rights of individuals before the court or through other mechanisms of dispute resolution. Assessment of the level of respect for fundamental rights and freedoms of citizens in BiH is not possible without an insight into protection of human rights through the judiciary. The first chapter, prepared by Mr. Sasa Madacki from the Centre for Human Rights in Sarajevo, is dealing with the issue of monitoring the human rights situation in the judiciary by pointing out the problems that occurred during this work due to shortcomings of the system of dispute recording, lack of uniform registers and the lack of statistical and other data.

13

Preceding this chapter, there are two translated documents of the UN Human Rights Council, which provide the opportunity to readers to become familiar with all the recommendations referred to Bosnia and Herzegovina through the Universal Periodic Review, as well as responses and explanations of Bosnia and Herzegovina on the acceptance or Poglavlje nezavisnost pravosua podi- rejection of specific recommendations. jeljeno je u dva pod-poglavlja s obzirom da nezavisnost pravosua podra- The chapter on the Effective proteczumijeva i nezavisnost pravosudnih tion of human rights through the juinstitucija ali i nezavisnost nosioca diciary includes two papers prepared pravosudnih funkcija, odnosno sudija by Ms. Milena Savic, director of the i tuilaca. U poglavlju koje obrauje Center for Information and Legal Aid temu nezavisnosti pravosudnih insti- of Zvornik, which address the effectucija Elma Demir iz Asocijacije za tiveness of institutional mechanisms demokratske inicijative ukazuje na for judicial protection of human rights problematiku finansiranja pravosud- and freedoms, and discuss the training nih institucija, uticaja izvrne vlasti i programs provided to the holders of politike na pravosue, te se osvre i judicial function in implementation of na percpeciju graana o nezavinosti international standards. pravosua. Chapter on Independence of the judiAutorice poglavlja koje obrauje te- ciary is divided into two sub-sections, matiku nezavisnosti nosioca pravo- because judicial independence implies sudnih funkcija - Adisa Zahiragi iz not only independence of judicial inUdruenja ena sudija BiH, Arijana stitutions but also the independence of Ljuca i Sanela Rondi iz Udruenja the holders of judicial office, i.e. judsudija BiH, te Jasmina Omievi iz ges and prosecutors. In the chapter that Udruenja strunih saradnika i savjet- deals with the independence of judicial nika u sudovima i tuilatvima u BiH institutions Ms. Elma Demir from the ukazuju na stanje primjene mjera koje Association for Democratic Initiatives se odnose na poloaj sudija i tuilaca indicates the issue of financing of juu pravosudnom sistemu i analiziraju dicial institutions, the influence of the trenutni proces imenovanja i izbora executive power and politics on the sudija, disciplinski postupak i regula- judiciary, and also refers to the issue se i dva rada Milene Savi, direktorice Centra za informativno-pravnu pomo Zvornik, koja se bavi pitanjem efikasnosti institucionalnih mehanizama u pravosuu za zatitu ljudskih prava i sloboda, kao i razmatranjem obuke nosioca pravosudnih funkcija u primjeni meunarodnih standarda.
14

tivu koja utvruje trenutni materijalni of citizens perception of judicial indestatus nosioca pravosudnih funkcija. pendence. U okviru poglavlja Eliminacija diskriminacije nalaze se tri pogljavlja koja procjenjuju primjenu veeg broja UPP preporuka koje je Bosna i Hercegovina dobila kada je u pitanju borba protiv raznih oblika diskriminacije. Nedim Jahi iz Inicijative Mladih za ljudska prava bavi se problemom primjene regulative iz oblasti antidiskriminacije u pravosuu, dok Sran Dizdarevi iz Helsinkog komiteta za ljudska prava u BiH, u svom poglavlju posebnu panju posveuje govoru mrnje. Maja otari iz Udruenja ene enama obrauje problematiku pristupa pravdi etnikih, vjerskih i jezikih manjina u BiH. Maja otari napisala je jo tri rada u okrivu poglavlja Tranzicijska pravda u okviru kojih se bavi pitanjem implementacije Dravne strategije za rad na predmetima ratnih zloina, kao i sankcionisanjem silovanja poinjenog tokom rata, te zatitom svjedoka u predmetima ratnih zloina pred sudovima BiH. U okviru ovog poglavlja, Branko Todorovi, direktor Helsinkog odbora za ljudska prava u Republici Srpskoj obrauje pitanje kreiranja strategije tranzicijske pravde za BiH, i u posljednjem radu ove publikacije problematizira pitanje brisanja smrtne kazne iz Ustava Republike Srpske. The authors of the chapter that deals with independence of the holders of judicial office, Ms. Adisa Zahiragi from the Association of Women Judges BiH, Ms. Arija Ljuca and Ms. Sanela Rondi from the Association of judges in BiH, and Ms. Jasmina Omievi from the Association of associates and advisers in the courts and prosecutor offices in BiH explain the situation concerning the implementation of measures relating to the position of judges and prosecutors in the judicial system and analyze the current process of nomination and election of judges, disciplinary procedures and the regulation currently governing the financial status of the holders of judicial office.

In the chapter titled Elimination of discrimination there are three sub-sections assessing the application of a larger number of UPR recommendations by Bosnia and Herzegovina when it comes to the fight against various forms of discrimination. Mr. Nedim Jahi from the Youth Initiative for Human Rights addresses the problem of application of regulations in the field of anti-discrimination in the justice system, while Mr. Sran Dizdarevi from the Helsinki Committee for Human Rights in BiH, in his chapter pays special attention to the hate speech. Ms. Maja otari from the Association Women Na kraju publikacije izdvojene su sve to Women deals with the issues of acpreporuke iz svih dijelova Izvjetaja
15

koje su definisane prema donosiocima cess to justice for ethnic, religious and odluka u sektoru pravde kao i prema linguistic minorities in BiH. predstavnicima civilnog drutva. Ms. otari also wrote three sections within the chapter titled Transitional Justice, in which she deals with the implementation of the National Strategy for the prosecution of war crimes, the sanctioning of rape crimes committed during the war, and the protection of witnesses in war crimes cases prosecuted before the courts of BiH. In this chapter, Mr. Branko Todorovi, a director of the Helsinki Committee for Human Rights in Republika Srpska addresses the issue of creating of a Transitional Justice Strategy for BiH, and in the last paper of this publication he discusses the issue of deletion of the death penalty from the Constitution of Republika Srpska. At the end of the publication there are the recommendations selected from all parts of the report that are referred to decision-makers in the justice sector and the civil society representatives.

16

Efikasna zatita ljudskih prava kroz pravosue

Praenje stanja ljudskih prava u sektoru pravde

Saa Madacki Pitanje efikasnog monitoringa ljudskih prava, odnosno prikaza stanja ljudskih prava u odreenoj zemlji (i / ili regiji) treba da poiva na setu provjerljivih, dostupnih, centraliziranih i detaljno elaboriranih podataka s ciljem efikasnije zatite i promocije ljudskih prava. Sam proces monitoringa podrazumijeva aktivno prikupljanje, verifikaciju i stavljanje podataka u funkciju (hitnu upotrebu).1 Pored praenja, ovaj proces ukljuuje i ui pojam utvrivanja injenica te posmatranje kao pasivni oblik. Samu ocjenu stanja ljudskih prava u odreenoj zemlji, pored praenja izbora, suenja itd. treba utvrditi i kroz ostvarenje prava pojedinaca kojima su ljudska prava uskraena / ugroena. Ovaj zadatak u Bosni i Hercegovini otean je injenicom da ne postoji centralni registar / baza podataka krenja ljudskih prava, odnosno pojedine institucije revnosno prikupljaju podatke i objavljuju ih, no istraivanje je oteano injenicom da su vrlo heterogeni, slijede razliite metodologije, bazirani su na razliitim sistemima, i nekad neuporedivi, tako da je uporedna analiza nemogua. Cilj ovoga poglavlja je da prikae stanje agregacije podataka u oblasti praenja ljudskih prava u pravosuu u BiH na primjerima nekoliko pravosudnih institucija, odnosno definiranje praenja stanja u odreenim zakonskim rjeenjima.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Pored injenice da su odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine dostupne u elektronskoj bazi podataka odluka objavljenoj na web stranici Suda, ne postoje sumarni pregledi po pravima iz kataloga ljudskih prava. Odluke je mogue multiaspektno pretraivati po lanovima Ustava Bosne i Herceogovine, odnosno po lanovima Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama.2 Na web stranici nisu dostupni izvjetaji o radu suda, odnosno nisu vidljivi na navigacijskoj mapi web stranice. Bilo bi poeljno sainiti zbirne izvjetaje koji bi ponudili kvantitativne indikatore.

1 2

OHCHR: Training manual on human rights mointoring, OHCHR, Geneve, 2001, p.9 Dostupno na http://www.ccbh.ba/bos/odluke/

18

Institucija ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine Godinje izvjetavanje o stanju ljudskih prava praeno kroz albe graana mogue je pratiti na stranicama Ombudsmena Bosne i Hercegovine.3 Podaci su predstavljeni u Godinjem izvjetaju o rezultatima aktivnosti ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine. Ombudsmeni objavljuju i specijalne izvjetaje koji su posveeni odreenom pravu ili odreenoj grupi, tako da olakavaju istraivanja o posebnim temama. Pored ovoga, Institucija ombudsmena dobila je u mandat i izvjetavanje o diskriminaciji u BiH Zakonom o zabrani diskriminacije, odnosno tim zakonom je pozicionirana kao centralna institucija za zatitu od diskriminacije. Pored Institucije ombudsmena podatke e prikupljati i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine. Meutim, kako istiu Vehabovi, Izmirlija i Kadribai budui da razliiti akteri mogu da budu ukljueni u procesuiranje sluajeva diskriminacije (ukljuujui policiju, tuilatvo, sudove i Ombudsmana), uvezivanje informacija moe takoer da ponudi dodatne informacije o funkcioniranju pravosudnog sistema. Tako bi ove informacije mogle da ponude uvid u broj predmeta koji se pokreu radi zatite od diskriminacije u odnosu na broj predmeta koji zavre presudom, znaaj uloge Ombudsmana kao i da upute na sve one prepreke koje ometaju dokazivanje pojava diskriminacije... Pravilnik [koji je trenutno u procesu izrade, op.a.] e takoer morati da razvije razliite modele prikupljanja podataka od razliitih nosioca obaveze. Tako e podaci o predmetima diskriminacije koji se vode u sudovima vjerovatno biti mogue dobiti od Visokog sudskog i tuilakog vijea koje je razvilo Sistem za automatsko upravljanje predmetima u sudovima CMS.4 Naalost, trenutno CMS ne nudi mogunost praenja sluajeva diskriminacije, odnosno ekstrakcija podataka po tom kriteriju nije mogua5. Potrebno je uiniti neophodne modifikacije kako bi pristup tim podacima bio omoguen, to bi omoguilo preciznu analizu, odnosno kako komentatori Zakona o zabrani diskriminacije istiu da je naglaena potreba prikupljanja podataka, kako bi nosioci
Dostupno na www.ombudsmen.gov.ba F. Vehabovi, M.Izmirlija, A.Kadribai: Komentar Zakona o zabrani diskriminacije: sa objanjenjima i pregledom prakse u uporednom pravu, Centar za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2010, str.89 5 Zakljueno iz diskusije na Javnoj raspravi povodom Nacrta pravilnika o nainu prikupljanja podataka o predmetima disktiminacije u BiH, odranoj 28.04.2011. u hotelu Saraj, Sarajevo. 4 Vidi biljeku 4. 3 4

19

obaveza u skladu sa ovim zakonom, pri definiranju novih zakona, politika i mjera za otklanjanje diskriminacije koristili podatke koji su relevantni za tu politiku, a posebno kako bi se izbjegla mogunost da tim djelovanjem nastanu situacije posredne diskriminacije. Podaci o pojavama i sluajevima diskriminacije imaju mnogostruki znaaj za primjenu ovog zakona. 5 Kako Pravilnik o nainu prikupljanja podataka o predmetima diskriminacije jo nije donesen, kako ne postoji centralni agregator izvjetaja nevladinih organizacija o krenjima ljudskih prava u BiH, bitno je ukazati na moguu strukturu takve baze podataka. Cilj jednog takvog sistema omoguio bi odgovor na bazino pitanje: ko je ta uinio kome i na koji nain. Ovaj posao e unekoliko biti olakan kada doe do uspostave centralnog registra nevladinih organizacija predvienog Okvirnim zakonom o uspostavi zajednikog registra nevladinih organizacija u BiH.7 Nakon uspostave registra bie mogue izolirati u podbazu organizacije koje se bave monitoringom ljudskih prava i ciljano pratiti njihove izvjetaje i time upotpuniti sliku o stanju ljudskih prava u BiH. Cijenei injenicu da je izrada i odravanje centralne baze podataka o krenjima ljudskih prava zahtjevan i skup proces, ini se bitnim ukazati na primjer dobre prakse koji (ako nita drugo) moe potai raspravu o moguem modelu evidentiranja krenja prava.

Nevladine organizacije i evidentiranje krenja prava

Meunarodna nevladina organizacija Human Rights Infromation and Documentation Systems International (HURIDOCS) razvila je niz softverskih rjeenja za praenje stanja ljudskih prava i evidentiranje / registraciju krenja ljudskih prava. Pored osnovnog sistema koji je dostupan u slobodnom / otvorenom pristupu nazvanom OpenEvsys. Projekt OpenEvSys osigurava nevladinim organizacijama koje su svoj mandat posvetile monitoringu i zatiti ljudskih prava alat u vidu baze podataka za biljeenje i upravljanje informacijama o krenju ljudskih prava, nudei mogunost za produkciju analiza, izvjetaja o krenjima i trendovima, te praenje intervencija od strane NVO-a. Ona se temelji na metodologiji dogaaja (Event methodology) za biljeenje krenja ljudskih prava: dogaaj je pria koja sadri podatke o djelima, rtvama, poiniteljima, izvorima informacija i djelovanjima / akcijama na osnovi tih in5 Zakon je u prednacrtu u javnoj raspravi.

20

formacija.6 OpenEvsys je sistem koji u opisu pojedinog sluaja koristi vie od 200 polja s pridodatih 48 kontroliranih rjenika koji reguliu jedinstveno unoenje pojma(pojmova izbjegavajui sinonime, tj. slobodne unose podataka kojji ne mogu sluiti unificiranom pristupu podacima. 7 Pored ovog sistema, HURIDOCS je u procesu razvoja sistema nazvanog Caselaw Analyser, koji e omoguiti borcima za ljudska prava istraivanje sudske prakse (case law) kako bi se pripremili za parnienje. Ovaj sistem e im omoguiti jednostavan pregled meusobno povezanih sudskih odluka, bri pristup sudskoj praksi, odnosno pristup relevantnim odlukama vezanim za odreena krenja ljudskih prava i koji e istaknuti komentare relevantnih dijelova drugih odluka a koje su vezane za konkretan sluaj koji se istrauje. Ovaj sistem e takoe omoguiti dijeljenje informacija sa kolegama koje sarauju na sluaju.8 Iz ovoga je lako vidljivo da upotreba kompjuterskih sistema u oblasti ljudskih prava nije samo puko koritenje savremenih tehnologija koje su plasirane zbog tehnologije per se nego vodi ka injenici da su informacijski sistemi u oblasti ljudskih prava puno vie nego tabelarni prikaz i struktuirana pohrana podataka. Jednostavno reeno, to je skup procesa, alata i standarda koji omoguavaju organizacijama za ljudska prava strateko upravljanje informacijama, rade sigurno i efikasno u komuniciranju o problemima krenja ljudskih prava.9 Naravno da je u ovom momentu nemogue (iz finansijskih i tehnikih razloga) staviti u funkciju kompleksne sisteme, no svakako je potrebno otvoriti iru diskusiju o nainu dokumentiranja, izvjetavanja i analiziranja stanja ljudskih prava u BiH. Stoga se predlae prouavanje OpevEvsysa sistema za registraciju i praenje krenja ljudskih prava koji je dostpan potpuno slobodno (open source). Sistemi otvorenog koda, kao i slobodni sistemi jedan su od naina pristupa ovoj problematici jer iziskuju znanje i angaman uz minimalne investicije. Takoer, potrebno je otvoriti diskusiju o nainu praenja krenja ljudskih prava unutar pravosudnog sistema kako bi se eliminirali negativni efekti i unaprijedilo izvjetavanje o stanju ljudskih prava pred meunarodnim tijelima.

6 7 8 9

Vidi vie na www.huridocs.org. Isto. Isto. Isto.

21

Efikasnost institucija pravosua u zatiti ljudskih prava

Milena Savi UPP preporuka:
 9 - II dio: Intenzivirati napore u usklaivanju njenog nacio1 nalnog zakonodavstva s meunarodnim standardima. (Malezija)  osna i Hercegovina nije prihvatila navedenu preporuku s B obrazloenjem da entitetski centri za edukaciju sudija i tuilaca i Pravosudna komisija Distrikta Brko imaju kapacitete i redovno organizuju obuku / seminare na temu primjene meunarodnih standarda.

Status preporuke

I.

Znaaj preporuke za pravosue u BiH

Neprihvatanje preporuke ima za posljedicu da programi edukacije za sudije i tuioce u BiH nee biti adekvatan fokus na obuke nosilaca pravosudnih funkcija u oblasti primjene meunarodnih standarda, te time provoenje ove vrste obuke nee dobiti nadzor Visokog sudskog i tuilakog vijea u BiH u skladu sa Zakonom o VSTV10. Negativne posljedice u pogledu takvog stanja ogledaju se u injenici da nosioci pravosudnih funkcija nee imati znanja i vjetine koje su potrebne za primjenu meunarodnih standarda kao i konvencija koje je BiH ratifikovala o sudovima i tuilatvima. Konsekventno je mogue oekivati lou primjenu meunarodnih konvencija u pravosuu uope, a time i krenje te nepotivanje ljudskih prava graana BiH koja su im zagarantovana preuzetim meunarodnim standardima. II. Mjere i aktivnosti neophodne za realizaciju UPP preporuke

Mjere koje ove preporuke sadre su slijedee: Broj obuka koje sadre dijelove posveene meunarodnim konvencijama ija je potpisnica BiH. Broj uesnika na obavljenim obukama.
10 Sl.glasnik BiH: Zakon o Visokom sudskom i tuilakom Vijeu BiH, broj: 25/04, 93/05, 15/08

22

III.

Status realizacije mjera i aktivnosti UPP preporuke u Bosni i Hercegovini

Prilikom utvrivanja trenutnog statusa mjera i aktivnosti UPP preporuke u BiH cijenjeni su kao parametri: Zakon o Visokom sudskom i tuilakom vijeu BiH, Zakoni o Centrima za edukaciju sudija i tuilaca entiteta i Brko distrikta BiH11, programi obuka Centara za edukaciju sudija i tuilaca u BiH, kao i godinji izvjetaji o odranim seminarima za period 2009, 2010. i 2011 (prvo tromjesjeje)12. Kada je u pitanju sprovoenje obuke u oblasti pravosua, odreene nadlenosti ima VSTV, i to: nadziranje nad strunim usavravanjem sudija i tuilaca, savjetovanje entitetskih Centara za edukaciju sudija i tuilaca i Pravosudne komisije Brko distrikta BiH u vezi sa usvajanjem programa strunog usavravanja sudija i tuilaca; odreivanje minimalnog obima strunog usavravanja koji svaki sudija i tuilac mora da ostvari u toku godine; odreivanje poetne obuke za osobe koje su izabrane za sudije ili tuioce i nadziranje nad ostvarivanjem takve obuke; odobravanje godinjih izvjetaja upravnih odbora entitetskih centara za edukaciju sudija i tuilaca i Pravosudne komisije Brko distrikta BiH u dijelu koji se odnosi na poetnu obuku i struno usavravanje sudija i tuilaca. Prilikom planiranja i realizacije navedenih aktivnosti VSTS se rukovodi Stratekim planom VSTS-a za period od 2007. do 2012. godine te Srednjoronom strategijom za poetnu obuku i struno usavravanje za period od 2007. do 2010. godine. Za organizaciju i koordinaciju ovih pitanja zaduen je Centar za sudsku dokumentaciju u saradnji sa Stalnom komisijom za edukaciju VSTS-a. Centri za edukaciju sudija i tuilaca kreiraju program edukacije na osnovu provedene ankete u sudovima i tuilatavima, te izvjetavaju domae i meunarodne organizacije o svom radu. Kada je u pitanju realizacija ovih aktivnosti, odnosno odravanje obuka u oblasti primjene meunarodnih standarda i konvencija u domaem pravosuu, u periodu od 01. 01. 2009. godine do danas odrano je 7 obuka iz navedene oblasti u FBiH, dok ih je 7 odrano u RS, to je i prikazano u sljedeoj tabeli:
11 Sl.glasnik RS: Zakoni o Centru za edukaciju sudija i tuilaca, broj: 49/02; Sl.novine F BiH, broj: 40/02; Sl.glasnik Brko distrikta BiH, broj: 43/04 12 www.rs.cest.gov.ba Centar za edukaciju sudija i tuilaca RS; www.fbih.cest.gov.ba Centar za edukaciju sudija i tuilaca F BiH; www.pkbd.ba Pravosudna komisija Brko Distrikta

23

CESTI RS F BiH

2009. 3 3

2010. 4 4

2011. (januar-mart) 1 1

Ukupno 7 7

Tokom 2009. godine edukacije su bile na temu ratnog zloina, usklaivanje propisa s EU standardima, ljudska prava i evropsko pravo. Tokom 2010. godine edukacije su bile na temu meunarodnopravna pomo u krivinim stvarima, ujednaavanje sudske prakse u predmetima ratnih zloina i meunarodni aspekti izvrenja. U toku 2011. godine (period januar-mart) odrane su edukacije na teme meunarodne pravne pomoi u krivinim stvarima, obuavanja edukatora iz oblasti meunarodnog humanitarnog prava. Na web stranicama CESTOV-a nisu dostupni izvjetaji o radu ovih javnih institucija. IV. Preporuke nadlenim institucijama

Neophodno je da Centri za edukaciju sudija i tuilaca u entitetima i Brko distriktu BiH, u saradnji s VSTV usklade programe edukacije sa stratekim dokumentima iz sektora pravde, s posebnim aspektom na rjeavanje starih predmeta i brige o korisnicima suda. U proces kreiranja programa edukacije intenzivnije ukljuiti kroz fazu istraivanja, pored sudija i tuilaca, graane i organizacije civilnog drutva. VSTV i Centri za edukaciju sudija i tuilaca u entitetima i Brko distriktu BiH trebaju raditi na modificiranju postojeih web stranica, u smislu vee korisnosti sadrine podataka za javnost.

24

Izvori
Evropska konvencija o zatiti osnovnih ljudskih prava i sloboda iz 1950. g., BiH je ratifikovala ovu konvenciju 12. jula 2002. g. Generalna skuptina UN, Vijee za ljudska prava: Univerzalni periodini pregled stanja ljudskih prava, Izvjetaj Radne grupe za Univerzalni periodini pregled stanja ljudskih prava BiH, 10. juna 2010. Ministarstvo pravde BiH: Strategija za reformu sektora pravde u BiH za period 2008-2012, Sarajevo, juni 2008. Ustav Bosne i Hercegovine. www.hjpc.ba/intro/g.izvjestaj Visoko sudsko i tuilako vijee BiH: Godinji izvjetaj za 2010, Sarajevo www.hjpc.ba/intro/g.izvjestaj Visoko sudsko i tuilako vijea BiH: Strateki plan VSTV za period 2007-2012, Sarajevo, 2007. Sl.glasnik BiH: Zakon o Visokom sudskom i tuilakom Vijeu BiH, broj: 25/04, 93/05, 15/08 Sl.glasnik RS: Zakoni o Centru za edukaciju sudija i tuilaca, broj: 49/02; Sl.novine F BiH, broj: 40/02; Sl.glasnik Brko distrikta BiH, broj: 43/04.

25

Obuka nosioca pravosudnih funkcija iz primjene meunarodnih standarda

Milena Savi UPP preporuka : 1  8 - Nastaviti s jaanjem njenih institucionalnih mehanizama za
zatitu ljudskih prava i sloboda. (Egipat)

Status preporuke  Bosna i Hercegovina je djelimino prihvatila navedenu preporuku. U obrazloenju Vijea ministara BiH navodi se da je pored Institucije ombudsmena BiH uspostavila jo nekoliko tijela za borbu protiv diskriminacije.

V.

Znaaj preporuke za pravosue u BiH

Da bi se osiguralo efikasno ostvarivanje nadlenosti drave BiH, njenih teritorijalnih jedinica i potivanje ljudskih prava i vladavine zakona na njenoj teritoriji osnivaju se sudovi i tuilatva, koji djeluju u okviru svojih zakonom utvrenih nadlenosti. Neophodno je da sudovi tite prava i slobode zajamene ustavima i zakonima u Bosni i Hercegovini, te da obezbjeuju ustavnost i zakonitost, dok tuilatva sprovode istrane radnje i gone potencijalne poinioce krivinih djela u skladu sa zakonom, i ulau pravna sredstva za zatitu zakonitosti i ustavnosti. U Zakonu o ombudsmenu BiH regulisano je da je Institucija ombudsmena za ljudska prava u BiH13 nezavisna institucija koja se bavi zatitom prava fizikih i pravnih lica, u skladu s Ustavom BiH i meunarodnim sporazumima koji se nalaze u dodatku Ustava, te u tom smislu nadzire rad institucija vlasti BiH, njenih entiteta i Brko distrikta BiH. To je centralna institucija za zatitu od diskriminacije. Neprihvatanje preporuke imalo bi za posljedicu pravnu nesigurnost graana, povean broj sluajeva krenja ljudskih prava radi diskriminacije, povean broj nerijeenih predmeta, posebno tzv. starih, povreda prava na pravian postupak, prava na djelotvorni pravni lijek, prava na javnost i dugih osnovnih ljud-

13 Sl. glasnik BH: Zakon o ombudsmenu BiH, broj: 19/02

26

skih prava zagarantovanih Ustavom BiH14 i Evropskom konvencijom o zatiti osnovnih ljudskih prava i sloboda te njenih Protokola.15 VI. Mjere i aktivnosti neophodne za realizaciju UPP preporuke Mjere koje ove preporuke sadre su slijedee: Broj i kvalitet sudskih odluka donesenih na osnovu zakona koji tite osnovna ljudska prava u BiH. Broj i kvalitet optunica u tuilatvima podignutih na osnovu zakona koji tite osnovna ljudska prava u BiH. S obzirom na trenutno stanje u pravosuu BiH, ove mjere je nemogue pratiti i analizirati jer pravosudne institucije ne koriste metodologiju u svom izvjetavanju iz kojeg bi se mogle utvrditi ove mjere koje su neophodne za realizaciju UPP preporuke. VII. Status realizacije mjera i aktivnosti UPP preporuke u Bosni i Hercegovini Prilikom utvrivanja trenutnog statusa mjera i aktivnosti UPP preporuke u BiH cijenjeni su kao parametri: vaei Ustavi u BiH, Zakoni o organizaciji i funkcionisanju pravosudnih institucija u BiH, Zakon o Visokom sudskom i tuilakom vijeu BiH, Zakon o ministarstvima BiH, njenih entiteta i Brko distrikta BiH, analiza Zakona o parninom postupku i Zakona o zabrani diskriminacije (odredbe koje se odnose na teret dokazivanja u postupku pred sudovima u BiH procjena Godinjeg izvjetaja o rezultatima aktivnosti Ombudsmena za ljudska prava BiH u 2010) Javne institucije odgovorne za sprovoenje UPP preporuke su sudovi i tuilatva u BiH, Visoko sudsko i tuilako vijee BiH, Ministarstvo pravde BiH, njenih entiteta i kantona, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, Ministarstvo civilnih poslova BiH, parlamentarna tijela u ijoj su nadlenosti zatita ljudskih prava i sloboda BiH, njenih entiteta, kantona i Brko distrikta Bosne i Hercegovine, Ombudsmen BiH - Odjel za eliminaciju diskriminacije, Agencija za ravnopravnost spolova u BiH, gender centri u BiH, Agencije za rad i zapoljavanje u BiH.
14 Ustav Bosne i Hercegovine. 15 Evropska konvencija o zatiti osnovnih ljudskih prava i sloboda iz 1950. g., BiH je ratifikovala ovu konvenciju 12. jula 2002. g.

27

Procjena neusklaenosti materijalnog i procesnog zakonodavstva

Analizom odredbi Zakona o zabrani diskriminacije i Zakona o parninom postupku entiteta u BiH utvrena je neusklaenost materijalnog i procesnog zakonodavstva kada je u pitanju pravna zatita protiv diskriminacije. Naime, analizirajui odredbu lana 15. Zakona o zabrani diskriminacije16, teret dokazivanja je na navodnom prekriocu koji je duan dokazati da nije prekrio princip jednakog postupanja ili zabrane diskriminacije u predmetu rasprave. Ako, pak, analiziramo odredbu lana 53. Zakona o parninom postupku u entitetima BiH i Brko distriktu 17 vidljivo je da je teret dokazivanja u parninom postupku na tuiocu, a ne na tuenom, kao to je navedeno u Zakonu o zabrani diskriminacije.

Procjena stanja ljudskih prava i zatita od diskriminacije u BiH

Analizirajui Godinji izvjetaj o rezultatima aktivnosti Ombudsmena za ljudska prava BiH u 2010 - poglavlja III (Stanje ljudskih prava u BiH), X (Diskriminacija) i poglavlje XII (Saradnja s drugim institucijama i organizacijama) - vidljivo je da tokom 2010. godine zaprimljeno 3. 298 albi graana u BiH zbog krenja ljudskih prava, a ukupno u toku 2010. godine bilo je 5. 287 albi. 18 Takoe, u ovom izvjetaju daje se ocjena da je izostala efikasna mjera primjene ovog zakonskog propisa, navodei da su tu u pitanju nedovoljna budetska sredstva. U ovom izvjetaju navodi se da je isto tako i Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH bila limitirana nedovoljnim finansijskim sredstvima, u cilju ostvarivanja njegove uloge u promociji ovog zakonskog teksta u javnosti. U Instituciji ombudsmena BiH, u toku 2010. godine, evidentirano je 135 albi po bilo kom obliku diskriminacije. U Godinjem izvjetaju o rezultatima aktivnosti Ombudsmena za ljudska prava BiH u 2010. naveden je tabelarni prikaz strukture pojavnih oblika diskriminacije i to samo za diskriminaciju po nacionalnoj osnovi, spolu te mobing.19 Nema podataka koji se odnose na povrede i krenja osnovnih ljudskih prava zatienih domaim i meunarodnim propisima, kao zasebnog poglavlja, iz kojeg bi se mogli vidjeti statistiki pokazatelji o broju i vrsti po16 Sl.glasnik BiH: Zakon o zabrani diskriminacije, 59/09 17 Sl. glasnik RS: Zakon o parninom postupku Republike Srpske, broj: 58/03; Sl. novine F BiH: Zakon o praninom postupku F BiH, broj: 53/03; Sl.list: Zakon o parninom postupku Brko Distrikta BiH, broj: 8/09 18 www.ombudsmen.gov.ba Godinji izvjetaj o rezultatima aktivnosti Ombudsmena za ljudska prava BiH u 2010, p.21, Sarajevo, 2010. 19 www.ombudsmen.gov.ba Godinji izvjetaj o rezultatima aktivnosti Ombudsmena za ljudska prava BiH u 2010, p.21, Sarajevo, 2010, str. 122.

28

vreda prava na pravino suenje i prava na djelotvorni pravni lijek, na koje se graani najee ale u postupcima pred pravosudnim institucijama. U poglavlju XII (Saradnja s drugim institucijama i organizacijama) vidljivo je da je Ombudsmen za ljudska prava BiH u 2010. uglavnom saraivao s izvrnom vlau, dok nema izriito navedenog oblika institucionalne saradnje s pravosudnim institucijama u BiH, iako u ovom kontekstu posmatranja i analiziranja takva saradnja je vie nego nuna. Praenje Zakona o zabrani diskriminacije u nadlenosti je Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, ali je prilikom procjene i analize Godinjeg izvjetaja Ombudsmena BiH neprimjetna saradnja s organizacijama civilnog drutva u izradi ovog izvjetaja, kao i drugih izvjetaja o stanju ljudskih prava u BiH, npr., UPR preporuke i njihovo promovisanje u javnosti i praenje primjene od strane Ministarstva pravde i Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH. Metodologija godinjeg izvjetavanja Visokog sudskog i tuilakog vijea BiH, kao ni sudova i tuilatava, nije prilagoena zahtjevima monitoringa i procjene primjene UPP preporuke broj 18: nastaviti s jaanjem njenih institucionalnih mehanizama za zatitu ljudskih prava i sloboda, kao ni Zakona o zabrani diskriminacije i UPP preporuka koje se odnose na pravosudni sistem. VSTV BiH u svom Godinjem izvjetaju o radu za 2010. godinu navodi proces uspostave elektronskog pravosua, ali u ovom izvjetaju nema nikakvih statistikih pokazatelja o strukturi krenja ljudskih prava zbog diskriminacije, kao ni pokazatelja u pogledu broja i kvaliteta sudskih odluka donesenih na osnovama zakona koji tite osnovna ljudska prava u BiH, niti sadri pokazatelje o broju i kvalitetu optunica u tuilatvima podignutim na osnovu zakona koji tite osnovna ljudska prava u BiH. 20 Pri analizi Godinjeg izvjetaja Ombudsmena BiH u toku 2010. godine vidljivo je da nema statistikih pokazatelja da javni servisi u BiH objavljuju rjeenja o prekraju po Zakonu o zabrani diskriminacije. Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH u svom godinjem izvjetaju za 2010. godinu ne navodi nikakve statistike podatke o implementaciji lana 23. Zakona o zabrani diskriminacije u BiH, tj. ove zakonske obaveze u praksi. Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH u svom Godinjem izvjetaju za 2010. godinu ne navodi statistike pokazatelje da je proces usaglaavanja za20 www.hjpc.ba/intro/g.izvjestaj VSTV BiH: Godinji izvjetaj za 2010.

29

konodavstva i drugih opih propisa sa Zakonom o zabrani diskriminacije BiH uraen u zakonskom roku (od jedne godine nakon stupanja na snagu ovog zakona) propisanom u lanu 24. U svom godinjem izvjetaju o radu za 2010. godinu, Centar informativno-pravne pomoi (CIPP) iz Zvornika - organizacije civilnog drutva koje se bave pruanjem besplatne pravne pomoi navodi da se najvie predmeta odnosi na krenja prava iz radnih odnosa radnih sporo, a zatim imovinsko-pravnih i sporova iz oblasti penzijsko-invalidskog osiguranja.21 VIII. Preporuke nadlenim institucijama Vijee ministara BiH i Parlamentarna skuptina BiH treba da usklade materijalno i procesno zakonodavstvo kada je u pitanju teret dokazivanja prema odredbama Zakona o zabrani diskriminacije i Zakona o parninom postupku na osnovu prijedloga nadlenih ministarstava i VSTV BiH. Potrebno je da VSTV BiH utvrdi metodologiju monitoringa rada sudova i drugih pravosudnih institucija u vezi s primjenama odredbi Zakona o zabrani diskriminacije kada je u pitanju hitno postupanje u ovim postupcima, te adaptacija CMS upravljanja takvim predmetima. Potrebno je metodologiju godinjeg izvjetavanja Visokog sudskog i tuilakog vijea BiH, kao i sudova i tuilatava, prilagoditi zahtjevima monitoringa i procjeni primjene Zakona o zabrani diskriminacije i UPR preporuka koje se odnose na pravosudni sistem. Praenje primjene Zakona o zabrani diskriminacije, UPR preporuka od strane Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, Ministarstva pravde treba da se radi u saradnji s Ombudsmenom za ljudska prava BiH, organizacijama civilnog drutva koje se bave poslovima pravne pomoi, Agencijom za ravnopravnost spolova u BiH i gender centrima za ravnopravnost spolova u RS i FBiH. Javni servisi u BiH treba da objavljuju rjeenja o prekraju po Zakonu protiv diskriminacije.
21 Centar informativno-pravne pomoi Zvornik/CIPP Zvornik, udruenje graana registrovano u sudu u Bijeljini 05. marta 1998. godine od kada djeluje u okviru svoje misije i vizije na zatiti i promociji ljudskih prava i sloboda

30

 Vijee ministara BiH i Parlamentarna skuptina BiH trebaju to prije provesti proces usaglaavanja zakonodastva i drugih opih propisa u BiH sa Zakonom protiv diskriminacije jer je proao predvieni zakonski rok od jedne godine za ovo usaglaavanje. Izvori
Evropska konvencija o zatiti osnovnih ljudskih prava i sloboda iz 1950. g., BiH je ratifikovala ovu konvenciju 12. jula 2002. g. Generalna skuptina UN, Vijee za ljudska prava: Univerzalni periodini pregled stanja ljudskih prava, Izvjetaj Radne grupe za Univerzalni periodini pregled stanja ljudskih prava BiH, 10. juna 2010. www.ombudsmen.gov.ba Ombudsmen za ljudska prava BiH: Godinji izvjetaj o rezultatima aktivnosti Ombudsmena za ljudska prava BiH u 2010, Sarajevo, 2010. www.hjpc.ba/intro/g.izvjestaj Visoko sudsko i tuilako vijee BiH: Godinji izvjetaj za 2010, Sarajevo. www.hjpc.ba/intro/g.izvjestaj Visoko sudsko i tuilakog Vijea BiH: Strateki plan VSTV za period 2007-2012, Sarajevo, 2007. Ustav Bosne i Hercegovine. Sl.glasnik BiH: Zakon o zabrani diskriminacije, 59/09 Sl. glasnik RS: Zakon o parninom postupku Republike Srpske, broj: 58/03; Sl. novine F BiH: Zakon o praninom postupku F BiH, broj: 53/03; Sl.list: Zakon o parninom postupku Brko Distrikta BiH, broj: 8/09 Sl.glasnik BiH: Zakon o Visokom sudskom i tuilakom Vijeu BiHbroj: 25/04, 93/05, 15/08 Ministarstvo pravde BiH: Strategija za reformu sektora pravde u BiH za period 2008-2012, Sarajevo, juni 2008.

31

Brisanje smrtne kazne iz Ustava Republike Srpske

Branko Todorovi UPP preporuke: 5  2 - (Republika Srpska) Ukinuti smrtnu kaznu iz Ustava.
(Ujedinjeno Kraljevstvo) 53 - Eliminirati odredbu o smrtnoj kazni iz Ustava Republike Srpske. (Italija)

Status preporuka  Ukidanje smrtne kazne iz pozitivnih propisa u RS je nadlenost

Narodne skuptine Republike Srpske, koja je jo prije etiri godine donijela odluku za brisanje ove odredbe iz Ustava RS. Meutim, ovo pitanje i dalje je nerjeeno. Obje preporuke ( br 52 i 53) su prihvaene od strane Bosne i Hercegovine.

IX.

Znaaj preporuke za pravosue u BiH

Postojanje smrtne kazne u Ustavu RS teoretski ostavlja mogunost da se ova sankcija koristi u iznimno tekim sluajevima. Iako se do sada nije primjenjivala, njeno postojanje u pozitivnim propisima u RS i pravosudnom sistemu teoretski daje mogunost njene primjene i njeno postojanje se smatra najstroijom kaznom koja se moe izrei osuenoj osobi. Preporuka da se smrtna kazna izbrie iz ustava RS jeste prihvaena, ali i dalje nije izvrena, to ovo pitanje ponovo stavlja na dnevni red nadlenih institucija u BiH, prvenstveno onih u Republici Srpskoj. Bosna ui Hercegovina je potpisala i ratificarala Evropsku konvenciju za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda kao i niz njenih prateih dokumenata i protokola te je prihvatila da ustavi u BiH budu podreeni Evropskoj konvenciji, koja ne predvia ovaj vid sankcije, to direktno implicira da se smrtna kazna, iako jo uvijek postoji u Ustavu RS ne moe izrei. Njeno brisanje iz Ustava RS je nuno kako bi Bosna i Hercegovina ispunila svoje meunarodno preuzete obaveze. X. Mjere i aktivnosti neophodne za realizaciju UPP preporuke

Narodna skuptina RS treba da pokrene inicijativu za brisanje odredbe iz Ustava RS. Brisanje odredbe se ve jednom nalo na dnevnom redu NS RS, ali ne kao odvojeno pitanje, nego u paketu nekoliko inicijativa za izmjene Ustava. Kako
32

cijeli paket amandmana nije prihvaen od strane NS RS, pitanje brisanja odredbe o smrtnoj kazni ponovo je ostalo da se rjeava kasnije. Neophodno je izdvojiti ovo pitanje i kao zasebno staviti na dnevni red NS RS. XI. Status realizacije mjera i aktivnosti UPP preporuke u Bosni i Hercegovini

Trenutno nema novih inicijativa za rjeavanje ovog problema unutar Narodne skuptine RS. Potpuno je nejasno u emu se ogleda prepreka za rjeavanje ovog pitanje, kada naelno postoji i spremnost i dogovor za brisanje smrtne kazne iz Ustava RS. Kao to je navedeno prethodno, dalje postojanje ove odredbe u Ustavu RS direktno ukazuje na neusklaenost ustava sa meunarodnim konvencijama, koje je BiH potpisala i ratificirala, posebice sa Evropskom konvencijom za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, koja ima primat nad domaim zakonodavstvom i njenim Protokolom 6, lanom 1, koji zabranjuje izricanje i izvrenje smrtne kazne u zemljama potpisnicama Konvencije. Navedeno moe dovesti do toga da se ovo pitanje i dalje nalazi u razliitim dokumentima i izvjetajima evropskih i meunarodnih institucija, koje prate napredak nae zemlje i u kojima nedostatak provedbe ove preporuke moe i dalje biti ocjenjen kao negativan. XII. Preporuke nadlenim institucijama Ministarstvo pravde RS da pokrene inicijativu za brisanje odredbe o smrtnoj kazni u Ustavu RS, ali kao posebno pitanje, te da tu inicijativu uputi na Narodnu skuptinu RS. Narodna skuptina Republike Srpske da prihvati inicijativu Ministarstva RS i da usvoji brisanje odredbe smrtne kazne iz ustava RS. Ministarstvo pravde BiH da nadgleda proces brisanje odredbe o smrtnoj kazni iz ustava RS i tako osigura usklaenost ustava sa meunarodnim obavezama koje je BiH preuzela.

33

Izvori
Protokol 6 Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, koji se odnosi na ukidanje smrtne kazne: www.coe.ba/web/index.php?option=com_con tent&task=view&id=48&Itemid=34 Izvjetaj o napretku Bosne i Hercegovine u 2010 godini: www.delbih.ec.europa. eu/files/docs/2010progress1.pdf Savjet Evrope: Usklaivanje ustava RS sa Protokolom 6 i 13, Studija kompatibilnosti zakona i prakse BiH sa zahtjevima konvencije o ljudskim pravima

Biografije autora Branko Todorovi roen je 1958. godine u Bijeljini. Studirao je srpsko-hrvatski jezik i knjievnost na Univerzitetu u Beogradu, te je nakon studija radio kao profesor u srednjoj koli. Zbog antiratnog angamana, poetkom 1992. godine izgubio je posao profesora. Nakon zavretka oruanog sukoba u BiH, u maju 1996. godine on i grupa osoba sa slinim uvjerenjima, osnovali su Helsinki odbor za ljudska prava u Republici Srpskoj i od tada je aktivan na polju promocije, zatite i monitoringa ljudskih prava u BiH i regiona. Od 1996. godine aktivno je posveen pitanjima pomirenja, izgradnje povjerenja i Tranzicione pravde u post-konfliktnoj BiH. Oenjen je i otac troje djece. Milena Savi je osnivaica i izvrna direktorica Centra informativno-pravne pomoi Zvornik/CIPP Zvornik. CIPP Zvornik je lan Mree pravde u BiH, Mree za izgradnju mira u BiH, i mnogih drugih mrea i koalicija NVO-a u BiH, kao i regionalnih incijativa kao to je Koalicija za REKOM. Zavrila je Postiplomski studij na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, na Katedri za dravno i meunarodno javno pravo. Uestvovala je u istraivakim projektima iz sektora pravde, zajedno sa Meunarodnom kriznom grupom (ICG), u procesu reformi pravosua i uprave u u BiH, autor je raznih stunih publikacija namijenjenih javnosti iz oblasti pravosua, posebno koje se odnose na izgradnju komunikacije graana, organizacija civilnog drutva i pravosudnih institucija u BiH u sferi praktine primjene Zakona o slobodi pristupa informcijama u sektoru pravde. Saa Madacki je roen u Sarajevu. Diplomirao je 1997 godine na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu na Odsjeku za optu knjievnost i bibliotekarstvo. Dodatna usavravanja je obavio u Vijeu Evrope (u oblasti dokumentalistike), na Roul Wallenber Institutu, UNITAR-u, te na Unive34

rzitetu Stanford (Internet Law Program at Stanford Law School). Nosilac je International Computer Driving License European Computer Driving License. Trenutno obavlja funkciju direktora Centra za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu (od 2007 godine).. Bio je angairan kao bibliotekar Soros Media Centra, saradnik biblioteke Dravnog arhiva Bosne i Hercegovine i kao saradnik u Arhivu Federacije Bosne i Hercegovine, savjetnik za upravljanje informacijama u razvojnom programu Ujedinjenih nacija u Beogradu, konsultant za biblioteko-informacijske servise USAID-a, pozvani predava u oblasti dokumentalistike na Danskom institutu za ljudska prava, predava u oblasti informacijske pismenosti u Centru za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu od 2001 godine, te predava u oblasti informacijske pismenosti u programu doobuke sudija i tuilaca na podruju bive Jugoslavije (Skopje, Pula, Opatija, Beograd, Sarajevo). Bio je voditelj kursa Nauka, tehnologija i ljudska prava u Human Rights School for Future Decision Makers in Dubrovnik (Balkan Human Rights Network). Bio je predsjednik Upravnog odbora Asocijacije za unapreenje informacijskih nauka Inforhouse u Sarajevu. Godine 2003 bio je predsjednik Skuptine Drutva bibliotekara Bosne i Hercegovine, te je Generalni sekretar Meunarodnih susreta bibliotekara slavista u Sarajevu.. Objavio je vie od 25 strunih i naunih radova na bosanskomi engleskom jeziku, te uredio est studija. Uredio je Godinjake Meunarodnih susreta bibliotekara u Sarajevu, te bio glavni urednik Jutarnjeg bibliotekara, satirinog lista koji se bavio pitanjima biblioteka i bibliotekara u drutvu, te izvrni urednik Balkan Yearbook of Human Rights. Kao pozvani predava / predava gostovao je na Univerzitetu u Sarajevu, Univerzitetu Crne Gore u Podgorici, Univerzitetu Union u Beogradu, Sveuilitu u Zagrebu, Institutu Ruer Bokovi u Zagrebu, Hrvatskom helsinkom odboru, Direktoratu za nauku Evropske komisije u Briselu, i drugdje. Bio je sekretar misije / delegat Mree pravde u Bosni i Hercegovini na 14 zasjedanju Vijea za ljudska prava Ujedinjenih naroda u enevi. lan je etikog odbora Univerziteta u Sarajevu.

35

Nezavisnost pravosua

Nezavisnost pravosudnih institucija

Elma Demir UPP preporuke
 6 - Nastaviti s nastojanjima u osiguranju nezavisnog pravosu7 a. (Pakistan) 81 - Osigurati da se odnos izmeu izvrne i pravosudne vlasti zasniva na meusobnom povjerenju i uvaavanju naela nemijeanja u ovlasti i funkcije. (Australija)

Status preporuke  Preporuke 76 i 81 nisu prihvaene od strane Bosne i Hercegovi-

ne s obrazloenjem da sudije i tuioce u BiH imenuje nezavisno tijelo (VSTV BiH), a podlijeu i disciplinskim postupcima pred tim tijelom. Iznenaujue je neprihvatanje ove dvije preporuke s obzirom da i samo Vijee ministara BiH u svom obrazloenju navodi da sistem finansiranja pravosua je i dalje problematian, s obzirom na injenicu da se sudovi / tuilatva finansiraju iz budeta na razliitim nivoima vlasti, to utie na efikasnot pravosua uope.

XIII. Znaaj preporuke za pravosue u BiH Preporuke koje su vlade Pakistana i Australije uputile Bosni i Hercegovini sadre poziv bh. vlastima za jaanje nezavisnosti pravosua. Ovaj koncept direktno je vezan za razvoj vladavine prava i efikasne zatite ljudskih prava, te se time indirektno dotie i cjelokupnih demokratskih procesa u zemlji s obzirom da pravosue predstavlja stub demokratije a njegova nezavisnost garanciju za jednak pristup pravdi svim graanima. Meunarodna udruga pravnika navodi da [p]ostojanje neovisnih i nepristranih sudova srce je svakog pravosudnog sustava koji jami zatitu ljudskih prava u punom suglasju s meunarodnim standardima zatite ljudskih prava ... Ustav, zakoni, pa i sama dravna politika moraju osigurati postojanje takve sudbene vlasti koja e biti uistinu neovisna od ostalih grana dravne vlasti.22 Neprihvatanje ovako vanih preporuka od strane Bosne i Hercegovine nije opravdano uzimajui u obzir nedovrene reforme i probleme koji se javljaju kada je
22 Meunarodna udruga pravnika. Vodi za praktiare: Meunarodna naela o neovisnosti i odgovornosti sudaca, odvjetnika i tuitelja

38

u pitanju nezavisnost pravosua u BiH, a koje e detaljnije biti predstavljene u nastavku teksta. Ujedno date preporuke i mjera koju ukljuuju predstavlja jedan od uslova za proces EU integracija BiH23 dok je njena sprovedba krucijalna za sveukupne demokratske procese u zemlji, XIV. Mjere i aktivnosti neophodne za realizaciju UPP preporuke Procjena stepena nezavisnosti pravosua poiva na ovom konceptu koji je kvalitativnog karaktera i ne moe se jednostavno izmjeriti jer je teko pronai i analizirati dokaze o nezavisnosti i o dometu sudske vlasti kao institucije. Istovremeno, nezavisnost pravosua se moe posmatrati iz dva ugla: kao nain funkcionisanja pravosudnih institucija i djelovanje samih nosilaca pravosudnih funkcija, odnosno sudija i tuilaca. Prema tome, preporuke koje je dobila BiH ukljuuju dvije vrste mjera: nezavisnost pravosudnih institucija i nezavisnost nosilaca pravosudnih funkcija. Ovo poglavlje obrauje samo prvu mjeru. Nezavisnost pravosua normirana je i fundamentalnim meunarodnim normama: u Osnovnim principima Ujedinjenih nacija o nezavisnosti pravosua iz 1985. godine, Evropskoj konvenciji za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, Principima iz Bangalora o vladanju sudija, Preporuci Vijea Evrope R(94)12 o nezavisnosti, efikasnosti, i ulozi sudija, Evropskoj povelji o statutu za sudije, Deklaraciji principa iz Pekinga o nezavisnosti pravosua u LAWASIA regionu, Arapskoj konferenciji o pravosuu iz Beiruta i Kairskoj deklaraciji o nezavisnosti pravosua, Deklaraciji iz Karakasa s ibero-amerikog samita predsjednika vrhovnih sudova, tribunala i ostalih sudova, Idejnom dokumentu o nezavisnosti pravosua koji je pripremila ABA/CEELI, kao i okviru kriterija koje je koristila Meunarodna asocijacija sudija prilikom ocjene zahtjeva za prijem u lanstvo.24 Navedeni meunarodni dokumenti zahtjevaju od drava da osiguraju proklamovanu, ali i stvarnu nezavisnost svog pravosua. Naime, svaka procjena nivoa nezavisnosti pravosua treba ukljuivati analize proklamovane nezavisnosti, evidentne u najviim pravnim aktima jedne drave, kao i sutinske, odnosno, stvarne nezavisnosti. Ovaj drugi aspekt nezavisnosti pravosua je posebno bitan jer regulativa nema stvarnu vrijednost ukoliko se ne primjenjuje.25
23 Vidi: Evropska komisija. Izvjetaj o napretku Bosne i Hercegovine za 2010. godinu.; Doris Pack: Nezavisno pravosue je kljuan uslov za EU. Reci.ba. 24 Advokatska komora SAD (American Bar Association). Indeks reforme pravosua za Kosovo. 25 Stvarna nezavisnost pravosua rezultat je poticaja koje imaju predstavnici izvrne i

39

Uzimajui u obzir principe navedenih meunarodnih normi, nivo nezavisnosti pravosudnih institucija moe se procjenjivati s aspekta potivanja naela diobe vlasti, nemijeanja u rad sudova i tuilatava, naina finansiranja pravosudnih institucija i percepcija graana o nezavisnosti pravosua. Prema tome, svaka procjena postojanja nezavisnosti pravosudnih institucija treba odgovoriti najmanje na sljedea pitanja: da li je sudska vlast odvojena ustavom od ostale dvije? Da li su pravosudne institucije finansijski ovisne o izvrnoj i zakonodavnoj vlasti? Da li izvrna vlast moe utjecati na sudsku? Kako? Da li zakonodavna vlast moe utjecati na sudsku? Kako? Da li se ovo deava u praksi? Da li sudske odluke mogu mijenjati druga tijela dravne uprave? Da li graani i korisnici sudova smatraju da se suenja sprovode nepristrasno?

Naelo diobe vlasti

Ovo naelo je ne samo kljuan element za ispravno djelovanje pravosudnog sistema ve i osnovni element vladavine prava. U Temeljnim naelima Ujedinjenih nacija definisana je obaveza svih institucija da osiguraju potivanje naela nezavinosti ukazujui time na pravilo odvojenosti sudske od izvrne i zakonodavne vlasti. Ova odredba je znaajna jer obavezuje sva druga dravna tijela na izvravanje sudskih odluka. Takoer, pojam neovisnosti trai da sudbena vlast ima iskljuivu nadlenost u svim pitanjima sudske prirode, kao i pravo da odlui spada li konkretno pitanje u sudsku ili nadlenost drugog tijela dravne vlasti. Iz tog slijedi da sudske odluke ne mogu mijenjati nesudbena tijela dravne vlasti, osim u sluajevima ublaavanja, promjene kazni ili pomilovanja.26 Istovremeno, najvii sudovi moraju imati nadlenosti da kontroliu druge oblike vlasti u dravi. U tom pogledu, posebno je bitna uloga ustavnih sudova u procjeni usklaenosti zakona s ustavnim odredbama. U cilju osiguranja nezavisnosti pravosua, sudovi moraju imati nadlenosti interpretacije zakona, ukljuujui i interpretaciju svojih nadlenosti.27

zakonodavne vlasti imaju da kre pravila o odnosu prema pravosudnim institucijama. Vidi: Feld, P. Lars and Voigt, Stefan. Making Judges Independent Some Proposals Regarding the Judiciary. [Jaati sudsku nezavisnost nekoliko preporuka vezanih za pravosue]. 26 Meunarodna udruga pravnika. Vodi za praktiare: Meunarodna naela o neovisnosti i odgovornosti sudaca, odvjetnika i tuitelja. 27 Feld, P. Lars and Voigt, Stefan. Making Judges Independent Some Proposals Regarding the Judiciary. [Jaati sudsku nezavisnost nekoliko preporuka vezanih za pravosue].

40

Nemijeanje u rad pravosudnih institucija

Pored naela nemijeanja zakonodavne i izvrne vlasti u rad sudstva, pravosue mora biti osloboeno bilo kakvih drugih pritisaka, naroito politikih, ali i utjecaja stranaka u sudskom postupku. U tom pogledu, Evropski sud za ljudska prava istie da sud mora biti nezavistan kako od strane izvrne vlasti, tako i od stranaka u postupku.28 Finansiranje pravosudnih institucija Kako bi pravilno obavljalo svoje dunosti pravosue treba pravilno finansirati. Ovo pitanje drave su obavezne zakonskim putem regulisati. Empirijske studije pokazuju da nosioci izvrne i zakonodavne vlasti mogu lako izraziti svoje nezadovoljstvo povodom sudskih odluka putem poveanja ili smanjenja budeta namijenjenih za pojedine pravosudne institucije, ukoliko proces donoenja i usvajanja budeta nije adekvatno regulisan.29 Meunarodna udruga pravnika navodi i sljedee: Kao jedna od triju dravnih vlasti, sudbena vlast financira se iz dravnog prorauna o kojemu odluuje izvrna odnosno zakonodavna vlast. Nuno je da oni koji odluuju o dravnom proraunu, prilikom njegova donoenja imaju na umu i potrebe pravosua. Nedovoljna sredstva, slabo financiranje mogu otvoriti put korupciji u pravosuu, a to dovodi do slabljenja naela neovisnosti i nepristranosti. U odluivanju o visini sredstava koja se dodjeljuju pravosuu potrebno se konzultirati sa sucima, odnosno njihovim udrugama.30 Naime, Meunarodna udruga pravnika konstatuje da je participacija sudaca u donoenju dravnog budeta dobar zatitni mehanizam protiv neadekvatnog finansiranja. Percepcija javnosti Pokazatelj nezavisnosti pravosua jeste i nivo povjerenja graana koje imaju u sudsku vlast. Iako ankete javnog povjerenja u pravosue ne odraavaju stvarno stanje stvari, ipak one ukazuju na odreene manjkavosti sistema. S obzirom da su graani krajni korisnici nezavisnosti sudstva, njihov stav o istom je bi28 Buanin, Obren i Lalovi, Ljiljana.. Modul 1 Nosioci pravosudnih funkcija i druvo. 29 Feld, P. Lars and Voigt, Stefan. Making Judges Independent Some Proposals Regarding the Judiciary. [Jaati sudsku nezavisnost nekoliko preporuka vezanih za pravosue]. 30 Meunarodna udruga pravnika. Vodi za praktiare: Meunarodna naela o neovisnosti i odgovornosti sudaca, odvjetnika i tuitelja.

41

tan koliko i stvarno stanje stvari: empirijske studije pokazuju da je nezavisnost pravosua direktno vezana za podrku javnosti ovoj vrsti vlasti.31 Primjeena je i tendencija da pravosue sasvim drugaije ocjenjuje svoj rad u odnosu na graane jer ...ocjena javnosti o radu sudova moe se radikalno odudarati od toga kako sami sudovi ocjenjuju vlastiti rad. Iz nekih od njih moe se zakljuiti da sudstvo samo smatra da javni mediji pronose, pa ak i proizvode lou sliku sudstva kod graana, dok samo sudstvo svoj posao obavlja kvalitetno, savjesno, uredno i efikasno do mjere do koje to nedostatak sredstava i kadrova doputaju.32 XV. Status realizacije mjera i aktivnosti UPP preporuke u Bosni i Hercegovini

Naelo diobe vlasti

U Ustavu BiH, koji je donesen u okviru Aneksa IV Opeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, nisu sadrane odredbe koje eksplicitno govore o nezavisnosti sudova. Meutim, kako lan 2. Ustava navodi da e se prava i slobode zagarantovane Evropskom konvencijom za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i u njenim Protokolima direktno primjenjivati u Bosni i Hercegovini, te da e Konvencija i njeni Protokoli imati prednost u odnosu na sve druge zakone, to se na ovaj nain, posrednim putem, kroz Konvencijske odredbe, nezavisnost sudova uvodi kao ustavni princip.33 Ipak, nezavisnost pravosua u BiH nije ustavno zagarantovana domaim zakonodavstvom na najviem zakonodavnom nivou, odnosno na nivou drave dok je formirano Visoko sudsko i tuilako vijee (VSTV) BiH koje treba obezbijediti samostalnost, nezavisnost, nepristrasnost, strunost i efikasnost sudstva te tuilake funkcije u BiH. U tom pogledu, neophodno je izmijeniti postojei Ustav BiH34 i ukljuiti odredbe koje e garantovati nezavisnost pravosua i nosilaca pravosudnih funkcija kroz prepoznavanje uloge VSTV-a35
31 Anderson, R. Michael. Access to justice and legal process: making legal institutions responsive to poor people in LDCs. [Pristup pravdi i pravni proces: kreiranje pravnih institucija prema potrebama siromanih u nezazvijenim zemljama.] 32 Uzelac, Alan. Efikasnost pravosua u europskom kontekstu: usporedba funkcioniranja europskih pravosudnih sustava. 33 Buanin, Obren i Lalovi, Ljiljana.. Modul 1 Nosioci pravosudnih funkcija i druvo. 34 Postojee stanje ustavne regulacije ovog tijela je takvo da entitetski ustavi jo uvijek sadre odredbe o entitetskim Visokim sudskim i tuilakim vijeima, premda ta vijea faktiki ne egzistiraju od stupanja na snagu Zakona o VSTV-u BiH, dok, nasuprot tome, postojee VSTV-e BiH jo uvijek nije ugraeno u Ustav BiH Buanin, Obren i Lalovi, Ljiljana.. Modul 1 Nosioci pravosudnih funkcija i druvo. 35 Fetahovi, Jasna. Milorad Novkovi, predsjednik VSTV-a BiH: Istraga o Dobrovoljakoj traje predugo.

42

u samom dokumentu.36 Ustavi Federcije BiH i Republike Srpske te Statut Brko distrikta BiH nezavisnost sudova uvode kao ustavni princip koji se zasniva na naelu diobe vlasti.37 Poseban problem u bh. pravosuu predstavlja izvravanje sudskih odluka od strane institucija vlasti, to ujedno pokazuje nivo (ne)potivanja sudske vlasti na koje su obavezne izvrna i zakonodavna vlast. Institucija ombudsmena/ombudsmana za ljudska prava BiH primila je vei broj albi koje su graani podnijeli zbog neizvravanja sudskih odluka gdje je izvrenik opina, kanton ili entitet. Ombudsmeni konstatuju da je neizvravanje sudskih odluka zasnovano na zakonskoj osnovi, jer je, prema odredbama Zakona o izvrnom postupku, izvrenje mogue samo na sredstvima koja su predviena za tu namjenu...Kako postoje stalne restrikcije u koritenju budetskih sredstava, to se izdvajanja za ovu namjenu u budetima stalno smanjuju, to dovodi u pitanje pravnu sigurnost graana.38 Pored navedenog, bh. ombudsmeni zaprimili su i albe stranaka koje su dobile postupke protiv Republike Srpske i Federacije BiH, a nain isplate obaveza reguliran je Zakonom o utvrivanju i nainu izmirenja unutranjih obaveza FBiH i Zakonom o utvrivanju i nainu izmirenja unutranjeg duga RS. Stranke su u svojim obraanjima vrlo esto izraavale nezadovoljstvo nainom plaanja obveznicama, navodei nezadovoljstvo rokovima i drugim okolnostima.39

Nemijeanje u rad pravosudnih institucija

Uplitanje u djelovanje pravosudnih institucija od strane izvrne i zakonodavne vlasti, kao i politikih predstavnika je poseban problem s kojim se ve dui period susree pravosue u BiH, posebno tijela na dravnom nivou. OSCE misija
36 Evropska komisija. Report from Consultation Workshops for the MIPD 2011-2013 for B&H Justice Sector. [Izvjetaj sa konsultacijskih radionica za MIPD 2011-2013 za BiH.] 37 Ustav FBiH, lan 4 propisuje: Sudska vlast Federacije samostalna je i nezavisna. Sudska vlast je samostalna i nezavisna od izvrne i zakonodavne vlasti Federacije.; Ustav Republike Srpske, lan 121. propisuje: Sudsku vlast vre sudovi. Sudovi su samostalni i nezavisni i sude na osnovu Ustava i zakona, dok lan 121.a navodi: Sudstvo je samostalno i nezavisno od izvrne i zakonodavne vlasti u Republici Srpskoj.; Statut Brko Distrikta BiH, lan 62. propisuje: Sudstvo Distrikta je nezavisno, a ine ga Osnovni sud i Apelacioni sud. Izvor: Buanin, Obren i Lalovi, Ljiljana.. Modul 1 Nosioci pravosudnih funkcija i druvo. 38 Institucija ombudsmena/ombudsmana za ljudska prava BiH. Godinji izvjetaj o rezultatima aktivnosti ombudsmana za ljudska prava BiH za 2010. 39 Ibid.

43

u BiH, iji predstavnici redovno prate suenja, ali i djelovanje pravosua, u dva nedavno objavljena izvjetaja potvruju pritiske na pravosue konstatujui da izjave politiara u BiH ... prekorauju granice prihvatljive kritike i predstavljaju neprimjereno uplitanje u rad pravosua.40 Pritisci na rad dravnih pravosudnih organa, kako se navodi u izvjetajima, dolaze iz razliitih krugova koji su politiki motivirani i imaju za cilj dovoenje u pitanje rad dravnih pravosudnih institucija, kao i same ustavnosti postojanja Suda BiH i Tuilatva BiH, kao i odrivost pravosudnih reformi u BiH. Tako je nedavno Narodna skuptina Republike Srpske usvojila odluku o raspisivanju referenduma u ovom bh. entitetu u vezi s dravnim sudom i tuilatvom. Odluku o posljedicama antidejtonskog i neustavnog instaliranja pravosua na nivou Bosne i Hercegovine i (ne)djelovanja Tuilatva BiH i Suda BiH u predmetima ratnih zloina inicirao je entitetski predsjednik Milorad Dodik.41 Jo jedan primjer uplitanja izvrne vlasti u pravosue jesu i nedavna imenovanja sudija u Ustavni sud FBiH, kojima je autoritet VSTV ponovo direktno osporen od strane predsjednice Federacije BiH, koja je odluila na mjesto sudije Ustavnog suda FBiH imenovati kandidata koji nije uao u ui izbor VSTV-a.42 Slian sluaj desio se nakon Opih izbora u BiH 2010. godine nakon kojih je Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine 24. marta 2011. godine donijela dvije odluke koje se odnose na Dom naroda FBiH i na izbor predsjednika i potpredsjednika FBiH. Osporavanje imenovanja nastalo je kao rezultat odbijanja Zapadnohercegovakog kantona, Kantona 10 i Posavskog kantona da ispune svoje zakonske obaveze da izaberu delegate u Dom naroda etiri mjeseca nakon rokova utvrenih u Ustavu FBiH i Izbornom zakonu BiH. Meutim, konstatujui da se odluke CIK-a tiu pitanja koja su stvar tumaenja Ustava Federacije BiH, visoki predstavnik i ambasadori Upravnog odbora Vijea za implementaciju mira su procijenili da bi Ustavni sud trebao imati priliku da se odredi u pogledu ovih pitanja, te su ponitene od strane visokog predstavnika. Mediji esto izvjetavaju i o politikom utjecaju na rad sudova i tuilatava u procesuiranju optuenika koji su sadanji ili bivi visokopozicionirani politiki, dravni i entitetski funkcioneri. Ovakvih predmeta na sudovima i tuilatvima ima na desetine, a optunice ih terete za zloupotrebe poloaja, pronevjere, ne40 Fetahovi, Jasna. ef misije OSCE-a posjetio Visoko sudsko i tuilako vijee: Pravosue u raljama politike. 41 Narodna skuptina RS:Usvojena oduka o referendumu o Sudu i Tuilatvu BiH. 42 Visoko sudsko i tuilako vijee BiH. Napad na VSTV BiH je napad na vladavinu zakon.

44

namjensko troenje sredstava i brojne druge nezakonitosti. Veina sluajeva zavrava se oslobaajuim presudama. Radio Sarajevo navodi da je na osnovu 34 ovakva izgubljena procesa iz prole godine Bosna i Hercegovina bila duna da isplati vie od milion i po maraka.43

Finansiranje pravosudnih institucija

Poseban problem u bh. pravosuu predstavlja finansiranje pravosudnih institucija. Trenutno se budeti za pravosue usvajaju u okviru 14 razliitih budeta na osnovu postojeih jurisdikcija (dravni nivo, 2 entiteta, Brko distrikt i 10 kantona) to dovodi u pitanje nezavisnost pravosudnih institucija.44 Nepostojanje politikog konsenzusa oko ovog problema onemoguava njegovo rjeenje, pa ak nije niti ukljueno u Strategiju za reformu sektora pravde BiH (SRSP).45 Naime, Vijee ministara BiH usvojilo je 2008. godine Strategiju za reformu sektora pravde BiH, kao i njen pratei Akcioni plan, koji ukljuuju nekoliko mjera koje se odnose na jaanje nezavisnosti pravosudnih institucija, prvenstveno kada je u pitanju budetiranje pravosudnih institucija, ali iskljuuju mjeru smanjenja budeta. U okviru strateke oblasti 1 Pravosue nalaze se navedene ove strateke podoblasti, odnosno reformske mjere i pratee aktivnosti ije sprovoenje treba ojaati nezavisnost pravosudnih institucija: Izrada i sprovoenje formalnih mehanizama pripreme, usvajanja i izvrenja budeta pravosudnih institucija u BiH koji osiguravaju nezavisnost pravosua. Izraditi analizu vaeih propisa vezanih za proces pripreme, usvajanja i izvrenja budeta, kao i stepena primjene tih propisa s konkretnim prijedlozima vezanim za pripremu, usvajanje i izvrenje budeta sudova i tuilatava. U skladu s obavezama iz zakona o sudovima, odravati redovne i obavezne sastanke s VSTV (detaljno razmatranje budeta sudova i tuilatava od strane predstavnika VSTV i izvrne vlasti), prije utvrivanja nacrta budeta od strane vlada, kao i blagovremenog ukljuivanja
43 Nezavisno pravosue - temelj demokratskog drutva! 44 Evropska komisija. Report from Consultation Workshops for the MIPD 2011-2013 for B&H Justice Sector. [Izvjetaj sa konsultacijskih radionica za MIPD 2011-2013 za BiH.] 45 Finansiranje pravosudnih institucija. Pravosue.ba.; Visoko sudsko i tuilako vijee BiH. Neophodno kvalitetnije financiranje tuilakog sistema u BiH.

45

VSTV u postupak razmatranja svih bitnih pitanja vezanih za budete sudova i tuilatava. Uskladiti naela programskog budeta u svim pravosudnim institucijama u BiH u skladu sa smjernicama i preporukama nadlenih MF. Definisati i sprovesti potrebnu obuku za sudove i tuilatva u oblasti pripreme i izvrenja budeta. Osnaivanje kapaciteta MP, PK BD i VSTV u pripremi i izvrenju budeta saglasno nadlenostima definisanim zakonom. Izvriti analizu postojeih kapaciteta u pripremi i izvrenju budeta, te definisati odgovarajue preporuke. Zavisno od rezultata analize, sainiti i sprovesti plan proirenja ljudskih i tehnikih kapaciteta kako bi se to bolje organizovali poslovi vezani za proces pripreme i izvrenja budeta. Izrada studije realnih finansijskih potreba pravosudnih institucija u BiH uzimajui u obzir prioritete u pravosuu. Izraditi sveobuhvatnu i detaljnu finansijsku analizu bh. pravosua koja e, izmeu ostalog, obuhvatiti i dosadanja ulaganja u bh. pravosue te trokove pravosua u BiH uz uporeivanje s drugim zemljama, kao i procjenu kotanja i naine finansiranja sprovoenja svih stratekih dokumenata relevantnih za sektor pravosua.46 Institucije nadlene za sprovoenje ovih aktivnosti su: Visoko sudsko tuilako vijee BiH (VSTV BiH), Vijee ministara BiH, posebno Ministarstvo pravde BiH, Ministarstvo pravde RS i Ministarstvo pravde FBiH. U Izvjetaju o provoenju Strategije za reformu sektora pravde u Bosni i Hercegovini i njenog Akcionog plana za 2010. godinu, Ministarstvo pravde BiH konstatuje da je u protekloj godini zabiljeeno djelomino sprovoenje ili veoma sporo sprovoenje navedenih aktivnosti od strane nadlenih institucija kada je u pitanju strateka oblast nezavisnosti pravosua. VSTV BiH pripremilo je nedavno analizu vaeih propisa vezanih za proces pripreme, usvajanja i izvrenja budeta, kao i stepena primjene tih propisa s
46 Konferencija ministara pravde u BiH. Drugi revidirani Akcioni plan za provoenje Strategije za reformu sektora pravde u Bosni i Hercegovini za period od 2009. do 2013. godine.

46

konkretnim prijedlozima vezanim za pripremu, usvajanje i izvrenje budeta sudova i tuilatava, dok je USAID Projekat razvoja sektora pravosua priremio komparativnu analizu budetskih praksi zemalja u regiji. U narednom periodu predvieno je odravanje konsultacija s predstavnicima vlasti kako bi se formirao zajedniki stav oko budue uloge VSTV-a u oblasti budetiranja pravosudnih institucija. Usvajanje novih propisa i njihova primjena u praksi tek predstoji. Odravanje sastanaka s VSTV-om i predstvnicima MP BiH, entiteta, kantona i PK DB u cilju praenja i koordinacije procesa budetiranja pravosudnih institucija se manje-vie redovno odrava. Meutim, i dalje su evidentirana smanjenja budeta za ove institucije od strane izvrne vlasti. Redovno se finansiraju osnovni trokovi, ali u veem broju sluajeva nisu dodijeljena sredstva za kupovinu nove opreme, kapitalne grantove i sl. Kako je - pored samih procedura izvrenja budeta - bitan element u osiguranju nezavisnosti pravosudnih institucija i sam iznos budeta koji se dodjeljuju ovim institucijama, oigledno se nedostatak finansijskih sredstava za pravosue u BiH to moe naruiti ili ve naruava njegovu nezavinost. Veliki broj mjera koje predvia Strategija, ukljuujui i navedene mjere koje se odnose na jaanje nezavisnosti pravosudnih institucija, nisu sprovedne zbog nedostatka finansijskih i ljudskih kapaciteta za njihovo sprovoenje. Iako je usvojen i Finansijski plan za sprovoenje Strategije i njenog Akcionog plana, ministarstva pravde i ministarstva finansija nisu obezbijedila u budetima potrebna sredstva, te iako je budet za pravosue povean47, jo uvijek odreeni broj aktivnosti eka finansiranje. VSTV je, takoer, pripremio nacrt smjernica za pripremu budetskih prijedloga sudova i tuilatava, koji e nakon usvajanja biti proslijeen pravosudnim institucijama. Obuke za sudove i tuilatva u oblasti pripreme i izvrenja budeta jo uvijek nisu odrane. Kada je u pitanju reformska mjera Izrada i provoenje formalnih mehanizama pripreme, usvajanja i izvrenja budeta pravosudnih institucija u BiH koji osiguravaju nezavisnost pravosua ona se kontinuirano, ali djelomino sprovodi. Analiza postojeih kapaciteta u pripremi i izvrenju budeta s preporukama je u procesu izrade, dok plan proirenja ljudskih i tehnikih kapaciteta, kako bi se to bolje organizovali poslovi vezani za proces pripreme i izvrenja budeta, eka sprovedbu analize. Studija realnih finansijskih potreba pravosudnih institucija
47 Primjerice, sredstva najmjenjena za sudove su poveana za nekih 13,2% ukoliko se uprede budeti za 2004. i 2008. godine. Vidi Scheme for Evaluating Judicial Systems 2009: Bosnia and Herzegovina. [Shema za evaluaciju pravosudnih sistema 2009: Bosna i Hercegovina].

47

u BiH uzimajui u obzir prioritete u pravosuu jo uvijek nije pripremljena jer nedostaju potrebna finansijska sredsva za njenu realizaciju. Pet nevladinih organizacija koje su okupljene u zajedniku inicijativu praenja sprovedbe Akcionog plana za sprovedbu Strategije za reformu sektora pravde (SRSP) u BiH i izvjetavanja o istom, navode u svom monitoring izvjetaju da iako su zabiljeeni odreeni pomaci u realizaciji mjera iz oblasti nezaivnosti pravosua, problem budetiranja pravosudnih institucija ostaje i dalje kao problematian. Naime, konstatuju da se jo uvijek veina budeta pravosudnih institucija zasniva na pregledu trokova po ekonomskim kategorijama, te institucije ne pripremaju planove rada i programske budete, niti obrazloenja uz budetske zahtjeve koji se upuuju ministarstvima finansija. Prema tome, iako je sistem programskog budeta uveden u veem broju pravosudnih institucija u BiH, one jo uvijek ne pripremaju programske budete. Kao rezultat, nije mogue pratiti mjere uinka i operativne ciljeve, te time niti uinkovitost sprovedbe, odnosno krajnje efekte predloenih programskih mjera na adekvatan nain.48 Takoer, naglaavaju da pitanje koordinacije i konsultacija izmeu ministarstava pravde i ministarstava finansija, kao i zakonodavnih vlasti s VSTV-om u budetskom procesu treba sistemski rjeavati i ugraditi u postojeu praksu.49

Percepcija javnosti
U nedavno sprovedenom istraivanju o percepciji javnosti o pravosuu u BiH na uzorku od hiljadu ispitanika, graani su izrazili odreeni nivo nepovjerenja u pravosudne institucije: 45% njih smatra da sudije i tuitelji donose odluke pod politikim pritiskom, utjecajem korupcije ili poznanstva, s tim da je povjerenje u pravosue neto vee u FBiH u odnosu na RS. Takoer, 61% ispitanika smatra da je neophodno raditi na unapreenju nezavisnosti pravosua.50 Nepovjerenje graana u pravosue izraeno je i u analizama koje sprovodi organizacija Transparency International svake godine o korupciji u BiH. U sprovedenim anketama ove organizacije graani priznaju da su pokuali podmititi javne slubenike koji rade u pravosuu, dok drugi izjavljuju da su slubenici otvoreno traili mito. Sudije i tuioci u BiH su vieni kao korumpirani jer zadatke obavljaju samo u svom interesu ili u interesu monih umjesto da rade za pravdu, obine graane, ili za

48 Ibid. 49 Ibid. 50 USAID Projekat razvoja sektora pravosua. Percepcija javnosti o pravosuu u BiH.

48

javni interes. Pravni sistem je openito vien kao mrea koja lovi malu ribu, dok velike ribe istu mreu lako probijaju. 51 XVI. Preporuke nadlenim institucijama Ubrzati proces sprovedbe reformskih mjera definisanih u Akcionom planu za sprovoenje Strategije za reformu sektora pravde u Bosni i Hercegovini, posebno onih sadranih u stubu 1 Pravosue. Ukljuiti mjere i aktivnosti koje e jaati nezavisnost pravosua kada je u pitanju nemijeanje u djelovanje sudske vlasti unutar Strategije za reformu sektora pravde u BiH. Redovno sprovoditi aktivnosti i mjere jaanja povjerenja javnosti u pravosue kroz kreiranje javnih kampanja, ali i razvoja sektora za odnose s javnou unutar sudova i tuilatava, te raditi na razvoju saradnje izmeu pravosudnih institucija i organizacija civilnog drutva i medija; Izmijeniti Zakon o izvrnom postupku u cilju aurnijeg izvravanja sudskih odluka. Izmijeniti Zakon o utvrivanju i nainu izmirenja unutranjih obaveza FBiH i Zakon o utvrivanju i nainu izmirenja unutranjeg duga RS kako bi se nain isplate obaveza definisao u skladu sa zahtjevom stranke. Potrebno je smanjiti broj budeta za pravosudne institucije sa 14 na 4. Jaati ulogu VSTV-a u vidu pozicioniranja ovog tijela kao nezavisne institucije s nadlenostima regulatornog tijela, te u tom pogledu donijeti potrebne izmjene Zakona o VSTV-u. Uvesti disciplinske i novane sankcije za predstavnike izvrne i zakonodavne vlasti koji se zloupotrebom poloaja upliu u rad pravosudnih institucija.

51 Transparency International u BiH. Analiza rezultata prvog dijela kvartalnog istraivanja percepcije korupcije. 2010.

49

Izvori
Advokatska komora SAD (American Bar Association). Indeks reforme pravosua za Kosovo. 2007. Dostupno na internetu: apps.americanbar.org/rol/publications/kosovo_jri_08_07_serb.pdf Alijevi, Maa. Uloga sudske vlasti u Bosni i Hercegovini. Anali Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici. Dostupno na Internetu: prf.unze.ba/v2/docs/anali/09%20Alijevic.pdf Anderson, R. Michael. Access to justice and legal process: making legal institutions responsive to poor people in LDCs. [Pristup pravdi i pravni proces: kreiranje pravnih institucija prema potrebama siromanih u nezazvijenim zemljama.] Instut za razvojne studije. Beirovi, Azra; Demirovi, Amer i abeta, Rusmir. Meeting the EU membership requirements through a better performance management in courts. [Ispunjavanje obaveza za EU lanstvo kroz bolje upravljanje uinkom u sudovima.] Fond otvoreno drutvo BiH: Program podrke istraivanjima u oblasti javnih politika 20092010. Sarajevo, 2010. Beirovi, Azra; Demirovi, Amer i abeta, Rusmir. The Final Step in Reforming the Judiciary: Disposition of All Cases in Reasonable Time. [Posljednji korak u reformi sudstva: rjeavanje svih predmeta u razumnom roku.] Fond otvoreno drutvo BiH: Program podrke istraivanjima u oblasti javnih politika 2009-2010. Sarajevo, 2010. Blagovanin, Sran. Korupcija u Bosni i Hercegovini. Transparency International BiH. Juni/2009. Dostupno na Internetu: http://www.fes.ba/ publikacije/2009Korupcija_u_BiH.pdf Botero, Juan Carlos, i ostali. Judicial Reform. [Pravosudna reforma]. World Bank Research Observer. [Istraivaki pregled Svjetske banke]. 2003. Dostupno na Internetu: wbro.oxfordjournals.org/content/18/1/61.full.pdf Buanin, Obren i Lalovi, Ljiljana.. Modul 1 Nosioci pravosudnih funkcija i druvo. Visoko sudsko i tuilako vijee BiH/JU Centar za edukacija sudija i tuilaca FBiH/ Centar za edukacija sudija i tuilaca RS. Sarajevo. Doris Pack: Nezavisno pravosue je kljuan uslov za EU. Reci.ba. Dostupno na: http://reci.ba/EUvizija/Default.aspx?id=511&template_id=60&pageIndex=1 Evropska komisija. Izvjetaj o napretku Bosne i Hercegovine za 2010. godinu.

50

Evropska komisija. Report from Consultation Workshops for the MIPD 20112013 for B&H Justice Sector. [Izvjetaj sa konsultacijskih radionica za MIPD 2011-2013 za BiH.] Sarajevo, June 2010. Feld, P. Lars and Voigt, Stefan. Making Judges Independent Some Proposals Regarding the Judiciary. [Jaati sudsku nezavisnost nekoliko preporuka vezanih za pravosue]. 2004. CESIFO Radni lanak br. 1260. Fetahovi, Jasna. Milorad Novkovi, predsjednik VSTV-a BiH: Istraga o Dobrovoljakoj traje predugo. Osloboenje. 25.03.2011. Fetahovi, Jasna. ef misije OSCE-a posjetio Visoko sudsko i tuilako vijee: Pravosue u raljama politike. Osloboenje. 23.10.2010. Finansiranje pravosudnih institucija. Pravosue.ba. Dostupno na: http://pravosudje.ba/vstv/faces/kategorijevijesti.jsp?ins=141&modul=1198&kat=1204 Inicijativa Kriva je pravda. Izvjetaj organizacija civilnog drutva (OCD) o provedbi Akcionog plana za provedbu Strategije za reformu sektora pravde (SRSP) u BiH za period 01.01 31.12.2010. godine. Sarajevo, 20.12.2010. Institucija ombudsmena/ombudsmana za ljudska prava BiH. Godinji izvjetaj o rezultatima aktivnosti ombudsmana za ljudska prava BiH za 2010. Banja Luka, 2011. Konferencija ministara pravde u BiH. Drugi revidirani Akcioni plan za provoenje Strategije za reformu sektora pravde u Bosni i Hercegovini za period od 2009. do 2013. godine. Sarajevo, 22.12.2010. Milojevi, Milorad. Pravosue prema bh politiarima-labav pristup 20.04.2010. www. 6yka.com. Dostupno na: http://www.6yka.com/pravosudje-prema-bh-politicarima-labav-pristup Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine. Izvjetaj o provoenju Strategije za reformu sektora pravde u Bosni i Hercegovini i njenog akcionog plana za 2010. godinu. Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine. Dostupan na <http://www. mpr.gov.ba/bs/str.asp?id=8> Sarajevo, januar 2010. Ministarstvo pravde BiH. Izvjetaj o provoenju Strategije za reformu sektora pravde u Bosni i Hercegovini i njenog Akcionog plana za 2010. godinu. Sarajevo, 22.12.2010. Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine. Strategija za reformu sektora pravde u Bosni i Hercegovini. Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine. Dostupna na <http://www.mpr.gov.ba/bs/str.asp?id=8> Sarajevo, juni 2008.

51

Ministarstvo pravde BiH. Zapisnik sa sastanka Funkcionalne radne grupe za praenje provoenja SRSP u BiH za strateku oblast 1 Pravosue. Sarajevo, 11.04.2011. Ministarstvo pravde BiH. Zapisnik sa 5. Konferencije ministara pravde u Bosni i Hercegovini, predsjednika Visokog sudskog i tuilakog vijea BiH i Pravosudne komisije BD BiH. Sarajevo, 22.12.2010. Narodna skuptina RS:Usvojena oduka o referendumu o Sudu i Tuilatvu BiH. 13.04.2011. n24.ba. Dostupno na: http://www.n24.ba/novost/16687/Usvojena-oduka-o-referendumu-o-Sudu-i-Tuzilastvu-BiH Nezavisno pravosue - temelj demokratskog drutva! 15.04.2011. Radio Sarajevo.ba. Dostupno na: http://www.radiosarajevo.ba/novost/50584/-nezavisno-pravosude-temelj-demokratskog-drustva OSCE Misija u BiH. Nezavisnost pravosua: Neprimjeren pritisak na pravosudne institucije BiH. Sarajevo, 2009. OSCE Misija u BiH. Postizanje pravde u Bosni i Hercegovini: procesuiranje predmeta ratnih zloina od 2005. do 2010. godine. Sarajevo, 2011. Scheme for Evaluating Judicial Systems 2009: Bosnia and Herzegovina. [Shema za evaluaciju pravosudnih sistema 2009: Bosna i Hercegovina]. Evropska komisija za efikasnost pravosua. 02.12.2010. Transparency International u BiH. Analiza rezultata prvog dijela kvartalnog istraivanja percepcije korupcije.2009. Transparency International u BiH. Dostupno na Internetu: http://www.ti-bih.org/documents/29-04-2009/Prvo%20kvartalno%20 istrazivanje.pdf UN Vijee za ljudska prava. Izvjetaj Radne grupe za Univerzalni periodini pregled stanja ljudskih prava: Bosna i Hercegovina Dodatak Osvrt na zakljuke i/ili preporuke, dobrovoljno preuzete obaveze i odgovore drave u kojoj je izvren pregled stanja ljudskih prava. UN Vijee za ljudska prava. eneva, 10. juni 2010. USAID Projekat razvoja sektora pravosua. Percepcija javnosti o pravosuu u BiH. Sarajevo, 2011. Uzelac, Alan. Efikasnost pravosua u europskom kontekstu: usporedba funkcioniranja europskih pravosudnih sustava. Rad pripremljen za konferenciju Znanstvene udruge za meunarodno procesno pravo (Wissenschaftliche Vereinigung fr Internationales Verfahrensrecht) Djelotvornost pravne zatite u postupku pred dravnim i arbitranim sudovima u Varavi, 6.-9. travanj 2005. 52

Visoko sudsko i tuilako vijee BiH. Jasna poruka i neupitna podrka pravosuu BiH Vijea za implementaciju mira, EU i SAD. Sarajevo, 31.03.2011. Dostupno na: http://www.hjpc.ba/pr/preleases/1/?cid=5036,2,1 Visoko sudsko i tuilako vijee BiH. Napad na VSTV BiH je napad na vladavinu zakon. Sarajevo, 16.02.2011. Dostupno na: http://www.hjpc.ba/pr/ preleases/1/?cid=4998,2,1 Visoko sudsko i tuilako vijee BiH. Neophodno kvalitetnije financiranje tuilakog sistema u BiH. Sarajevo, 12.01.2011. Dostupno na: http://www.hjpc.ba/pr/ preleases/1/?cid=4970,2,1

53

Nezavisnost nosioca pravosudnih funkcija: sudija i tuilaca

Adisa Zahiragi, Arijana Ljuca, Jasmina Omievi, Sanela Rondi UPP preporuke
 6 - Nastaviti s nastojanjima u osiguranju nezavisnog pravosu7 a. (Pakistan) 81 - Osigurati da se odnos izmeu izvrne i pravosudne vlasti zasniva na meusobnom povjerenju i uvaavanju naela nemijeanja u ovlasti i funkcije. (Australija)

Status preporuka  Navedene UPP-preporuke nisu prihvaene od strane Vijea mi-

nistara, uz obrazloenje da nosioce pravosudnih funkcija imenuje Visoko sudsko i tuilako vijee BiH kao neovisno tijelo, te da isti podlijeu disciplinskoj odgovornosti koja se utvruje u disciplinskim postupcima voenim od strane Ureda disciplinskog tuioca pri navedenom tijelu. Pored navedenog, neprihvatanje citiranih UPP-preporuka argumentirano je injenicom da je povean broj sudijskih pozicija, te da se oekuje proirenje sistematizacije i u pogledu tuilakih pozicija, dok se istovremeno nastavljaju aktivnosti vezane za smanjenje broja zaostalih predmeta i unaprjeenje sudske administracije.

XVII. Znaaj preporuke za pravosue u BiH Osiguranje neovisnosti pravosudnog sistema u Bosni i Hercegovini, kao i uspostava odnosa izmeu izvrne i pravosudne vlasti zasnovanog na meusobnom povjerenju i uvaavanju naela nemijeanja u ovlasti i funkcije predstavlja osnovnu pretpostavku za uspostavu efikasnog pravosudnog sistema, koji kroz svoje mehanizme ima sluiti zatiti ljudskih prava i sloboda. Obzirom da sudije vrei svoje ovlasti propisane zakonom djeluju kao vrhovni autoriteti u zatiti ljudskih prava i sloboda, stepen njihove neovisnosti istovremeno slui kao indikator nivoa zatite ljudskih prava u odreenom drutvu. Takoer, imajui u vidu osnovnu funkciju tuioca, koja se ogleda u otkrivanju i gonjenju poinioca krivinih djela, kao i ulogu tuilatava u ouvanju vladavine prava kroz sistem krivino-pravne zatite, osiguranje neovisnosti ove kategorije nosioca pravosudne funkcije predstavlja jedan od kljunih uvjeta za efikasno funkcioniranje demokratskog drutva, zasnovanog na potivanju ljudskih prava i temeljnih sloboda. Tano je obrazloenje Vijea ministara BiH da je neovisnost sudija i tuitelja osigurana
54

injenicom da iste imenuje Visoko sudsko i tuilako vijee BiH kao neovisno tijelo, uz istovremenu podlonost sudija i tuilaca disciplinskoj odgovornosti. Meutim, neprihvatanjem citiranih UPP-preporuka Bosna i Hercegovina moe na meunarodnom planu dovesti u upitnost svoja nastojanja usmjerena ka osiguranju neovisnosti pravosudnog sistema, ukljuujui neovisnost nosioca pravosudne funkcije. Prihvatanje navedenih preporuka predstavljalo bi garanciju za jaanje neovisnosti, odgovornosti, efikasnosti i kvalitete rada sudija i tuilaca, te bi zasigurno rezultiralo pojaanim naporima nadlenih organa u BiH u pogledu usvajanja zakonskih propisa relevantnih za jaanje neovisnosti nosioca pravosudne funkcije. Obzirom da Vijee ministara BiH nije prihvatilo preporuke, koje su predmet ovog izvjetaja, pretpostaviti je da ovo tijelo smatra da se u BiH provode mjere potrebne za osiguranje principa neovisnosti sudija i tuilaca, a kako je to navedeno i u obrazloenju Vijea ministara BiH, datom povodom neprihvatanja citiranih preporuka. Visoko sudsko i tuilako vijee BiH u svom godinjem izvjetaju za 2010. godinu navelo je da je objavljen povoljan izjetaj Evropske komisije o napretku Bosne i Hercegovine, u kojem je konstatovano da je u oblasti pravosua ostvaren napredak. Meutim, kako je to konstatovano u navedenom izvjetaju Visokog sudskog i tuilakog vijea BiH, potrebno je nastaviti sa aktivnostima u vezi poboljanja procesa imenovanja, materijalnog statusa sudija i tuilaca, te osiguranja nacionalne zastupljenosti u pravosudnim institucijama. Kako bi planirane aktivnosti bile realizirane, potrebno je jaati uspostavljeni koordinirani odnos izmeu VSTV-a BiH, sudova i tuilatava, izvrne i zakonodavne vlasti, kao i strukovnih udruenja. Osiguranje principa neovisnosti sudija i tuilaca podrazumijeva istovremeno transparentan i efikasan postupak imenovanja nosioca pravosudne funkcije, stalnost njihovog poloaja, adekvatne uvjete rada, ukljuujui i materijalnu naknadu za njihov rad, imajui u vidu iznos naknada nosioca izvrne i zakonodavne vlasti, i koje bi naknade u odnosu na nosioce pravosudne funkcije trebale biti izbalansirane. Na ovaj nain bio bi uspostavljen uravnoteen odnos izmeu navedena tri stuba vlasti u BiH, koji bi se zasnivao na meusobnom povjerenju i principu nemijeanja, te istovremeno doprinosio jaanju nezavisnosti sudija i tuilaca. Strategija za reformu sektora pravde u BiH kao mjere za osiguranje neovisnosti nosioca pravosudne funkcije ukljuuje slijedee aktivnosti: unaprjeenje odredaba vezanih za disciplinsku odgovornost sudija i tuilaca, koja se utvruje u disciplinskim postupcima voenim od strane Ureda disciplinskog tuioca pri VSTV-u BiH, utvrivanje vremenskih mjerila za rad na odreenim vrstama predmeta, utvrivanje zakonske obaveze zapoljavanja odreenog broja volontera, pripravnika i strunih saradnika u sudovima i tuilatvima, usvajanje srednjorone strategije plana obuke
55

sudija i tuilaca, harmonizacija sudske prakse, harmonizacija materijalnih i procesnih zakona u krivinim i graanskim predmetima, te finansiranje pravosua u smislu unaprjeenja odredaba Zakona o plaama i drugim naknadama sudija i tuilaca. XVIII. Mjere i aktivnosti neophodne za realizaciju UPP preporuke Visoko sudsko i tuilako vijee BiH kao nezavisno tijelo svoje strateke ciljeve usmjerilo je na uspostavu nezavisnog, odgovornog, efikasnog i kvalitetnog pravosudnog sistema u BiH. Navedene ciljeve Visoko sudsko i tuilako vijee implementira kroz zalaganje za ustavne i zakonske reforme, obezbjeenje adekvatnog finansiranja pravosua, unaprjeenje edukacije nosilaca pravosudnih funkcija, reformu kadrova u sudovima i tuilatvima, unaprjeenje postupka imenovanja, te jaanje discipline nosilaca pravosudne funkcije. Shodno navedenom, a u svrhu jaanja neovisnosti nosioca pravosudnih funkcija u BiH, naroito sa aspekta unaprjeenja postupka imenovanja i reforme kadrova u sudovima i tuilatvima, neophodno je poveanje transparentnosti postupka imenovanja sudija i tuilaca u smislu javnog objavljivanja rezultata bodovanja svih prijavljenih kandidata koji su uestvovali u konkursnoj proceduri. Nadalje, jaanje neovisnosti izbora sudija, odnosno tuilaca na nain da iste biraju iskljuivo sudije i tuioci kao lanovi Vijea, nasuprot aktualnoj regulativi, prema kojoj u donoenju odluke o imenovanju nosioca pravosudne funkcije uestvuju kako advokati, tako i predstavnici zakonodavne vlasti kao lanovi Vijea, te omoguavanje da albeni postupak, povodom albe izjavljene na odluku disciplinskog tuioca Visokog sudskog i tuilakog vijea BiH, provodi tijelo ije lanove ne ine lanovi Visokog sudskog i tuilakog vijea BiH koji uestvuju u imenovanju sudija i tuilaca. Takoer, potrebno je izvriti harmonizaciju statusa strunih saradnika zaposlenih u pravosuu u BiH u smislu da iste imenuje Visoko sudsko i tuilako vijee BiH kao nezavisno tijelo za razliku od trenutnog stanja, prema kojem se struni saradnici zapoljavaju u kantonalna tuilatva i kantonalne sudove na osnovu konkursne procedure koju provodi agencije za dravnu slubu kao dio izvrne vlasti.

56

Status realizacije mjera i aktivnosti UPP preporuke u Bosni i Hercegovini Cijenei postojeu zakonsku regulativu u oblasti pravosudnog sistema, institucije odgovorne za provedbu citiranih UPP preporuka su: Visoko sudsko i tuilako vijee BiH, Ministarstvo pravde BiH, ukljuujui entiteska i kantonalna ministarstva pravde i uprave, nadlena ministarstva finansija, te zakonodavna tijela BiH i entiteta. Takoer, u aktivnosti usmjerene na osiguranje neovisnog pravosudnog sistema imaju biti ukljueni i sami pravosudni organi u BiH, kao i strukovna udruenja, te nevladine organizacije, koje bi kroz svoje aktivnosti trebali promovirati neovisnost pravosudnih organa u BiH. Strategija za reformu sektora pravde u BiH kao mjere za osiguranje neovisnosti nosioca pravosudne funkcije ukljuuje slijedee aktivnosti: unaprjeenje odredaba vezanih za disciplinsku odgovornost sudija i tuilaca, koja se utvruje u disciplinskim postupcima voenim od strane Ureda disciplinskog tuioca pri VSTV-u BiH, utvrivanje vremenskih mjerila za rad na odreenim vrstama predmeta, utvrivanje zakonske obaveze zapoljavanja odreenog broja volontera, pripravnika i strunih saradnika u sudovima i tuilatvima, usvajanje srednjorone strategije plana obuke sudija i tuilaca, harmonizacija sudske prakse, harmonizacija materijalnih i procesnih zakona u krivinim i graanskim predmetima, te finansiranje pravosua u smislu unaprjeenja odredaba Zakona o plaama i drugim naknadama sudija i tuilaca. to se tie realizacije mjera utvrenih Strategijom za reformu sektora pravde u BiH, a koje se odnose na nezavisnost nosioca pravosudne funkcije, Visoko sudsko i tuilako vijee BiH je kao prioritetnu aktivnost za 2010. godinu utvrdilo poduzimanje mjera potrebnih za unaprjeenje rada i efikasnosti sudova i tuilatava, ukljuujui pripremu dokumenata kojima e stvoriti pretpostavke za unaprjeenje procesa imenovanja sudija i tuilaca. U pogledu naina imenovanja sudija i tuilaca, iste, shodno Zakonu o Visokom sudskom i tuilakom vijeu BiH i njegovim internim aktima, imenuje Visoko sudsko i tuilako vijee BiH, kao neovisno tijelo. Meutim, vano je istai injenicu da lanove Vijea, pored sudija i tuilaca, ine advokati i predstavnici zakonodavne vlasti koji kao takvi uestvuju u postupku imenovanja, kao i inenjenicu da je neophodno poveati transparentnost postupka imenovanja nosioca pravosudnih funkcija sa jasno obrazloenim odlukama, tako da odluke ne sadre samo taksativno pobrojane kriterije koje zadovoljava kandidat imenovan na odreenu funkciju, kao to su: struno znanje, radno iskustvo i radni rezultati, strune sposobnosti zasnovane na dosadanjim rezultatima u karijeri, odnos sa
57

radnim kolegama, ponaanja van posla i sl. Takoer, bitna injenica jeste da na odluke Visokog sudskog i tuilakog vijea BiH o imenovanju prijavljenih kandidata, nije mogue izjaviti devolutivni pravni lijek, odnosno iste nisu podlone preispitivanju od strane drugostepenog organa. Na ovom mjestu, a u pogledu jaanja transparentnosti postupka imenovanja nosioca pravosudnih funkcija, vano je naglasiti da je Visoko sudsko i tuilako vijee BiH formiralo Komisiju za odreivanje pitanja i odgovora iz odgovarajuih oblasti prava, te recenziju pitanja i odgovora u svrhu provoenja pismenog testiranja kandidata za nosioce pravosudnih funkcija. U pogledu napredovanja u karijeri sudija i tuilaca, Zakonom o Visokom sudskom i tuilakom vijeu BiH kao objektivni uvjeti za imenovanje sudija i tuilaca na vie instance propisani su: duina radnog iskustva potrebna za imenovanje nosioca pravosudne funkcije na viu poziciju, odnosno na viu pravosudnu instancu, ostvareni rezultati rada, te odreeni standardi etikog ponaanja. Meutim, sudije, odnosno tuioci, koji su proveli vie godina vrei sudsku,odnosno tuilaku funkciju na nioj pravosudnoj instanci trebali bi imati prednost pri imenovanju na vie instance u odnosu na kandidate koje ispunjavaju iskljuivo formalni kriterij u pogledu duine radnog iskustva potrebnog za imenovanje na viu pravosudnu instancu. U pogledu cilja utvrenog gore navedenom Strategijom, a u odnosu na unaprjeenja odredaba o diciplisnkoj odgovornosti sudija i tuilaca ugraenih u Zakon o Visokom sudskom i tuilakom vijeu BiH, iste nisu izmijenjene. Prema aktuelnoj regulativi, disciplinski postupak provodi Ured disciplinskog tuioca pri Visokom sudskom i tuilakom vijeu u skladu sa propisanom procedurom, a to znai da sudije i tuioci ne mogu biti lieni sudijske, odnosno tuiteljske funkcije niti premjeteni u drugi sud, odnosno tuilatvo bez odgovarajue odluke Visokog sudskog i tuilakog vijea. Poslovnik Visokog sudskog i tuilakog vijea BiH, u skladu sa praksom Evropskog suda za ljudska prava, propisuje da se u svim pitanjima koja se odnose na disciplinski postupak, a koja nisu obuhvaena Zakonom o Visokom sudskom i tuilakom vijeu BiH i Poslovnikom, primjenjuju odredbe Zakona o parninom postupku prema mjestu uinjenog disciplinskog prekraja. Znaajni propisi i konvencije koje se odnose na nezavisnost sudske vlasti, a koji se uzimaju u obzir prilikom provedbe odreenog disciplinskog postupka, su: Evropka konvencija o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, sudijski i tuilaki etiki kodeksi, osnovni principi o nezavisnosti pravosua Ujedinjenih nacija, Preporuka Vijea Evrope o nezavis58

nosti, efikasnosti i ulozi sudija, Evropska povelja o statusu sudija i Univerzalna povelja sudija. U vezi sa stratekim ciljem, koji se odnosi na utvrivanje vremenskih mjerila za rad na odreenim vrstama predmeta, Visoko sudsko i tuilako vijee BiH izradilo je prijedlog pravilnika koji regulira ovu materiju, meutim, isti jo nije usvojen. Aktivnosti koje se odnose na poboljanje materijalnog statusa sudija i tuilaca, kao i osiguranje i ouvanje nacionalnog blansa u svim sudovima i tuilatvima usmjerene su na inicijativu Visokog sudskog i tuilakog vijea BiH da se u to skorijem periodu predloe i usvoje dopune relevantnih zakona koji reguliraju plae i naknade sudija i tuilaca u BiH. U tom pravcu, Visoko sudsko i tuilako vijee je u 2009. godine prijedloge tekstova nacrta relevantnih zakona o dopunama zakona o plaama i drugim naknadama sudija i tuilaca dostavilo nadlenim ministarstvima pravde. U prijedlogu teksta nacrta zakona uvode se odreene naknade predviene Zakonom o plaama i naknadama u institucijama BiH. Aktuelni propisi koji reguliraju materijalni status sudija i tuilaca nisu u skladu sa dobrim meunarodnim praksama. Naime, Zakonom o plaama i drugim naknadama sudija i tuilaca odreene su plae i naknade za sudije i tuioce u fiksnom iznosu bez mogunosti njihova poveanja, pri emu isti ne ostvaruju pravo na naknadu za prekovremeni rad, noni rad, rad u dane sedminog odmora i dravnog praznika, naknada za deure, naknade za odvojeni ivot, za ishranu-topli obrok, kao i naknade za prevoz na posao i sa posla, a to je protivno meunarodnim standardima, odnosno Evropskoj konvenciji za zatitu ljudskih prava i sloboda, Evropskoj povelji i socijalnim slobodama, pravilima Meunarodne organizacije rada itd. U pogledu vansudskih, odnosno vantuilakih aktivnosti, kodeksima sudijske, odnosno tuilake etike propisana su okvirna pravila ponaanja i aktivnosti, koje su nespojive sa sudskom, odnosno tuilakom funkcijom, a monitoring primjene navedenih pravila vri Visoko sudsko i tuilako vijee. Takoer, nije dolo do realizacije ciljeva utvrenih Strategijom o reformi sektora pravde u BiH koji se odnose na harmonizaciju sudske prakse i materijalnih i procesnih propisa u graaniskim i krivinim stvarima. Harmoniziranjem navedenih propisa, kao i ujednaavanjem sudske prakse bili bi stvoreni uvjeti za ujednaeno postupanje sudija i tuilaca u graanskim i krivinim predmetima,

59

na koji nain bi bio osiguran princip nezavisnosti sudija i tuilaca i istovremeno bila garantirana pravna sigurnost i jednakost graana pred zakonom. Vezano za percepciju graana o neovisnosti pravosudnog sistema u BiH, odnosno o miljenju graana u pogledu nepristrasnog voenja postupaka pred nadlenim sudovima i tuilatvima, potrebno je provesti odgovarajuu anketu sa ciljem utvrivanja indexa percepcije javnosti. Neprovoenjem gore navedenih mjera ugroava se nezavisnost, odgovornost, efikasnost i kvalitetan rad sudija i tuilaca, a to u konanici moe dovesti do pristrasnosti, neefikasnosti i neodgovornosti nosioca pravosudne funkcije. Posljedica ovakvog stanja je nepovjerenje graana u sudsku zatitu, neprovoenje ustavima i zakonima garantovanih prava i sloboda, te nemogunost ostvarivanja zatite ugroenih graanskih prava sudskim putem na efikasan i pravovremen nain, a to u krajnjoj liniji moe dovesti do ugroavanja vladavine prava i procesa demokratizacije bh druva. Nadalje, neprovoenjem preporuka vezanih za osiguranje neovisnog pravosudnog sistema, Bosna i Hercegovina bi neposredno ugrozila zatitu ljudskih prava i sloboda, te dovela u pitanje kredibiltet drave kako na unutranjem, tako i na meunarodnom planu, ukljuujui ugroavanje provedbe procesa integracija BiH u EU. Meutim, vano je istai injenicu da u skladu sa Strategijom reforme sektora pravde u BiH, nadlene insititucije provode aktivnosti u cilju osiguranja neovisnosti pravosudnog sistema u BiH, s tim to je nuno poduzimanje dodatnih mjera u cilju jaanja neovisnog i uticajima izvrene i zakonodavne vlasti nepodlonog pravosua u BiH. I. Preporuke nadlenim institucijama

U svrhu osiguranja neovisnosti pravosudnog sistema u BiH, potrebno je, pored postojeih, poduzeti slijedee aktivnosti: Izmjene Zakona o Visokom sudskom i tuilakom vijeu i Pravilnika Visokog sudskog i tuilakog vijea BiH u smislu usvajanja odredbi koje bi predviale javno objavljivanje rang-liste uspjenih kandidata, kao i odluka o imenovanju sa detaljnim obrazloenjem razloga za imenovanje odreenog kandidata na poziciju sudije, odnosno tuioca, ukljuujui i objavu biografije imenovanog kandidata.

60

 Izmjene Zakona o Visokom sudskom i tuilakom vijeu BiH i Pravilnika Vijea u smislu usvajanja odredbi o pravu na devolutivni pravni lijek povodom odluka Vijea o imenovanju nosioca pravosudnih funkcija. Izmjene i dopune Zakona o Visokom sudskom i tuilakom vijeu BiH i Pravilnika Vijea, kojima bi bilo utvreno da sudije i tuioci koji su proveli vie godina vrei sudsku,odnosno tuilaku funkciju na nioj pravosudnoj instanci imaju prednost pri imenovanju na vie instance u odnosu na kandidate koje ispunjavaju iskljuivo formalni kriterij u pogledu duine radnog iskustva potrebnog za imenovanje na viu pravosudnu instancu. Izmjene Zakona o plaama i drugim naknadama sudija i tuilaca, takoer u saradnji nadlenih ministarstava pravde, ministarstava finansija i Visokog sudskog i tuilakog vijea BiH, kao i profesionalnih udruanja. Navedene izmjene bile bi usmjerene na usvajanje odredbi o naknadama koje nemaju karakter plaa, kao to su: naknada za prekovremeni rad, rad nou, rad u dane vikenda i dane koji se po zakonu smatraju dravnim praznikom, naknada za topli obrok, naknada za prevoz na posao i sa posla, naknada za odvojeni ivot, a sve sa ciljem harmonizacije pomenutog zakona sa meunarodnim standardima. Usvajanje budetskih prorauna, u kojima bi bila predviena materijalna sredstva za imenovanje sudija i tuilaca kako je to predloeno od strane Visokog sudskog i tuilakog vijea BiH, a nakon izvrene analize o broju predmeta i potrebnom broju nosioca pravosudnih funkcija u sudovima i tuilatvima. Izmjene Zakona o Visokom sudskom i tuilakom vijeu BiH, kao i drugih relevantnih pravnih propisa kojima je trenutno reguliran status strunih saradnika, u smislu usvajanja odredbi prema kojima bi sve strune saradnike zaposlene u pravosudnim institucijama u BiH imenovalo Visoko sudsko i tuilako vijee.

61

Izvori 1) Zakon o Visokom sudskom i tuilakom vijeu BiH (integralni tekst); www.hjpc.ba (pristupili 16.05.2011. godine) 2) Pravilnik Visokog sudskog i tuilakog vijea BiH; www.hjpc.ba (pristupili 16.05.2011. godine) 3) Godinji izvjetaj o radu Visokog sudskog i tuilakog vijea BiH za 2010. godinu; www.hjpc.ba (pristupili 23.05.2011. godine) 4) Strategija za reformu sektora pravde u Bosni i Hercegovini za period od 2008. do 2012. godine, www.mpr.gov.ba (pristupili 16.05.2011. godine) 5) Zakon o plaama i drugim naknadama sudija i tuilaca FBiH www. hjpc.ba (pristupili 16.05.2011. godine) 6) Kodeks sudijske i Kodeks tuilake etike; www.hjpc.ba (pristupili 16.05.2011. godine) 7) Evropska konvencija o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda; www. hjpc.ba (pristupili 16.05.2011. godine) 8) Osnovni principi o nezavisnosti pravosua Ujedinjenih nacija; www. hjpc.ba (pristupili 16.05.2011. godine) 9) Evropska povelja o statusu sudija; www.hjpc.ba (pristupili 16.05.2011. godine) 10) Univerzalna povelja sudija; www.hjpc.ba (pristupili 16.05.2011. godine) 11) Preporuke Vijea Evrope o nezavisnosti, efikasnosti i ulozi sudija; www.hjpc.ba (pristupili 16.05.2011. godine)

62

Biografije autorica
Adisa Zahiragi, roena u Mostaru, obrazovala se, ivi i radi u Sarajevu. Nakon zavrenog Pravnog fakulteta, radila je u privrednim organizacijama da bi, 1990. godine, bila izabrana na mjesto sudije za prekraje na Opinskom sudu Novi Grad, a 1994. godine postaje sudija na Opinskom sudu u Sarajevu. Godine 2006., izabrana je za sudiju Kantonalnog suda u Sarajevu. Tokom obavljanja funkcije sudije, radila je na krivinim predmetima u prvom i drugom stepenu. Poetkom 1992. godine, angauje se u domaim nevladinim organizacijama (udruenjima graana), u udruenjima koje se bave poloajem ena i djece u drutvu (UNIJA AR BiH, Centar za ene Sarajevo, ena 21, Djeca stubovi svijeta), te u meunarodnim organizacijama (Global Childrens Organization iz SAD-a, Balkan Link iz Grke i Organizacija ena iz Italije). Uestvuje u brojnim meunarodnim projektima vezanim za zatitu ljudskih prava i izgradnju demokratije u Norvekoj, Njemakoj, Italiji, Francuskoj, i SAD-u. Kao lan delegacije ispred Mree pravde (2010. godine), uestvovala je u predstavljanju izvjetaja sa preporukama u oblasti pravosua vezanim za Univerzalni periodini pregled stanja ljudskih prava u Bosni i Hercegovini na 14. sjednici Vijea za ljudska prava Ujedinjenih nacija. lanica je profesionalnih udruenja: Udruenja sudija u BiH, Udruenja sudija u FBiH, Udruenja ena sudija u BiH, /USuBiH/ (predsjednica). Aktivna je u Mrei pravde. Arijana Ljuca je roena 15.7.1975. godine u Zenici. Na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu diplomirala je u novembru 1999. godine, a pravosudni ispit je poloila na Vrhovnom sudu FBiH u septembru 2002. godine. U periodu od 2000-2002. godine radila je kao sudski pripravnik na Opinskom sudu I u Sarajevu. Nakon poloenog pravosudnog ispita u periodu 2002-2003. godina radila je u advokatskoj kancelariji advokata Dragana Miunovia u Sarajevu, zatim u 2003. godini u Komisiji za ljudska prava pri Ustavnom sudu BiH, te u periodu od sredine 2003 - do kraja 2004.godine radila je u Opinskom sudu za prekraje Stari grad Sarajevo kao struni saradnik. Poetkom 2005. godine izabrana je za strunog saradnika na Opinskom sudu u Sarajevu, gdje je od strane Visokog sudskog i tuilakog vijea BiH u decembru 2006. godine imenovana za sudskog strunog saradnika. Za dodatnog sudiju imenovana je u februaru 2007. godine, da bi u decembru 2007. godine bila imenovana za redovnog sudiju Opinskog suda u Sarajevu na referatima parnice i porodino-pravnih odnosa, gdje i danas radi kao sudija Porodinog odjeljenja Opinskog suda u Sarajevu na referatu iz oblasti porodino-pravnih odnosa. Od sredine 2009. godine do kraja 2010. godine bila je aktivan lan Suda asti Udruenja ena sudija u BiH, a od poetka 2011. godine aktivan je lan Udruenja sudija u BiH.
63

Od 2009. godine Elma Demir radi kao projekni menader i analitiar u nevladinoj organizaciji Asocijacija za demokratske inicijative (ADI) koja djeluje u oblasti sektora pravde ve dugi niz godina, te koordinira rad Mree pravde u BiH koja okuplja 52 nevladine organizacije. Prethodno je radila kao istraiva/analitiar u Parlamentarnoj skuptini BiH, NATO misiji u BiH, Dartmouth univerzitetu u SAD kao asistent na predmetima iz oblasti istraivanja i akademskog pisanja, kao i pri Institutu za zatitu informacione infrastrukture pri Dartmouth-u. Radila je kao savjetnik i konsultant na veem broju projekata nevladinih organizacija, politikih partija i javnih institucija. Diplomirala je na Fakultetu politikih nauka u Sarajevu na Odsjeku politologije, te trenutno zavrava svoj magisterij na Dartmouth univerzitetu. Jasmina Omievi roena je 1979. godine u Banja Luci. Nakon zavrene gimnazije u Koelnu, SR Njemaka, upisala je Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, gdje je diplomirala 2004. godine. U periodu od 2004. do 2006. godine radila je kao pripravnik u Kantonalnom tuilatvu Kantona Sarajevo. Nakon poloenog pravosudnog ispita, od 2006. do 2007. godine kao struni saradnik Odjela za parnice u advokatskoj kancelariji Mari&Co d.o.o. Sarajevo postupala je u predmetima iz oblasti graanskog i konkurencijskog prava. Od 2007. godine radi kao struni saradnik u Kantonalnom tuilatvu Kantona Sarajevo, a od 2009. godine obavlja i dunost glasnogovornika tuilatva. Polaznik je magistarskog studija Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Katedra krivinog prava- i lan Upravnog odbora Udruenja strunih saradnika i savjetnika u sudovima i tuilatvima u BiH, te njegov predstavnik u Mrei pravde. Sanela Rondi je roena je 20.3.1972. godine u Fojnici. Na pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu diplomirala je u oktobru 2000/2001 kolske godine, a pravosudni ispit je poloila na Vrhovnom sudu FBiH u septembru 2003. godine. U periodu od diplomiranja do 2003. godine radila je kao sudski pripravnik na Opinskom sudu u Sarajevu (tadanji naziv Opinski sud II u Sarajevu). Nakon poloenog pravosudnog ispita radila je u Nevladinoj organizaciji VAA PRAVA, kasnije, od 2004. godine, na Opinskom sudu u Sarajevu, kao struni saradnik. U mjesecu oktobru 2008. godine imenovana je za sudiju Opinskog suda u Sarajevu, gdje i danas radi, kao sudija Parninog odjeljenja Opinskog suda u Sarajevu. Jedan je od osnivaa Udruenja strunih saradnika/savjetnika u Bosni i Hercegovini, tadanji predsjednik Nadzornog odbora Udruenja. Nakom stupanja na sudijsku funkciju aktivni lan Udruenja sudija i tuilaca u Bosni i Hercegovini i jedan od osnivaa Udruenja ena sudija Bosne i Hercegovine, kao i tadanji lan Koordinacionog odbora Udruenja.

64

Eliminacija diskriminacije

Pravosue i borba protiv diskiriminacije

Nedim Jahi UPP preporuke
 1 - Eliminirati diskriminatorne odredbe iz Ustava; usvojiti 3 sveobuhvatne anti-diskriminacijske zakonske propise, ukljuujui, izmeu ostalog, zatitu od diskriminacije na osnovu spola ili roda, jaati zatitu osoba bez dravljanstva; te usvojiti mjere koje garantiraju univerzalnu evidenciju roenih pod svim okolnostima, ukljuujui romsku djecu (eka Republika) 32 - Uinkovito regulirati i implementirati norme koje su na snazi u vezi sa zabranom diskriminacije na osnovu rase, roda, invalidnosti ili socijalnog stanja (Argentina) 34 - Za sve ljude garantirati djelotvornu zatitu od svih oblika diskriminacije na osnovu seksualne orjentacije ili spolnog identiteta, te javno osuditi svaki in nasilja povezan sa takvom diskriminacijom, te krivino goniti odgovorne (vicarska) 45 - Nastaviti bez odlaganja sa uinkovitom implementacijom zakona protiv diskriminacije usvojenih 2009. godine (vicarska) 48 - Poduzeti neophodne mjere za borbu protiv diskriminacije na osnovu seksualne orjentacije i spolnog identiteta (Francuska) 49 - Izraziti snano opredjeljenje za zatitu i zagovaranje fundamentalnih ljudskih prava lanova lezbijskih, homoseksualnih, biseksualnih i transrodnih zajednica kao ravnopravnih graana, u skladu sa opredjeljenjima zemlje za meunarodne konvencije (Norveka) 50 - Izmijeniti zakone koji jo uvijek sadre odredbe koje diskriminiraju lezbijke, homoseksualce, transseksualce i biseksualce (Nizozemska) 51 - Poduzeti sve neophodne mjere za osiguranje punog potivanja postojeih zakonskih propisa za lezbijke, homoseksualce, transseksualce i biseksualce (Nizozemska)

66

Status preporuka

 reporuka 45 koja trai da se bez odlaganja nastavi sa impleP mentacijom Zakona o zabrani diskriminacije prihvaen je od strane Bosne i Hercegovine, te se kao takva stavlja u sredite pozornosti monitoringa buduih aktivnosti institucija u BiH u domenu borbe protiv diskriminacije. Preporuke 31, 32, 34, 48 i 50, Bosna i Hercegovina je djelimino prihvatila, pravdajui takav odgovor injenicom da su domae institucije kroz razliite odluke i propise (Zakon o ravnopravnosti spolova, Zakon o zabrani diskriminacije, Strategija za sprjeavanje i borbu protiv nasilja u porodici), konkretne akcije kroz kampanje za ravnopravnost spolova na Opim izborima 2010, te funkcioniranjem institucije Ombudsmena BiH do sada postigle znaajan napredak u konkretnim pitanjima. U kontekstu teme kojom se ova analiza bavi, bitno je naglasiti da se pravosudne institucije i njihov rad ne koriste za primjer napretka u obraunavanju sa diskriminacijom, to upuuje na to da se zakonska rjeenja nisu implementirala u segmentu sankcije prema kriteljima ljudskih prava. Na preporuku 51 koja se tie diskriminacije LGBT populacije, Bosna i Hercegovina odgovara negativno, a na osnovu argumentacije da su njene institucije usvojile Gender akcioni plan i program njegove implementacije, te injenicom da su zakonskim propisima obuhvatili zabranu diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije i spola. Dakle, drava je odgovorila na preporuku da se implementiraju postojei zakonski propisi time da ona ve ima zakonske propise, a umjesto da prihvati preporuku na osnovu toga to ve ima akcioni plan, ona je odbija samim tim dovodei u sumnju da isti plan moe rijeiti pitanje koje je Holandija postavila pred BiH u ovoj preporuci. U domenu pravosudnih institucija, implementacija svih preporuka se zasniva na primjeni sankcija predvienih prije svega Zakonom o zabrani diskriminacije. Iz tog razloga, ovakav irok spektar navedenih preporuka moe se svesti pod jedno pitanje: Da li se Zakon o zabrani diskriminacije implementira, odnosno da li se kritelji ljudskih prava kanjavaju u skladu sa sankcijom koju je Zakon predvidio?

67

II.

Znaaj preporuke za pravosue u BiH

Preporuke koje se predmetom monitoringa diskriminacije i primjene antidiskriminacionih propisa, tiu prije svega sudova ope nadlenosti, koji su direktno vezani za primjenu Zakona o zabrani diskriminacije. Ono to je problematino u postojeem propisu jeste injenica da se kroz njega primjenjuju odredbe parninog postupka, te da tuilatvo ne podie optunicu po slubenoj dunosti. Dakle, drava daje propis, ali ne preuzima odgovornost za njegovu primjenu. Sud je nadlean za sluaj da stranka podigne optunicu, te se tu pojavljuje drugi problem u njegovoj implementaciji. Osim to drava ne preuzima odgovornost u borbi protiv diskriminacije, ne osigurava ni pristup pravdi, uzimajui u obzir da nije donesen Zakon o besplatnoj pravnoj pomoi. Zbog toga ugroene skupine i pojedinci ne mogu osigurati sebi adekvatnu pravnu zatitu, to rezultira minimalnom primjenom Zakona o zabrani diskriminacije. to se tie djeliminog prihvatanja i neprihvatanja preporuka, jedini konaan zakljuak jeste da bosanskohercegovake institucije nisu shvatile ili nisu eljele shvatiti ta znai prihvatanje preporuke, te su odbile preuzeti odgovornost za osiguranje ljudskih prava ugroenih, ime dovode u pitanje vladavinu prava u zemlji. I. Mjere i aktivnosti neophodne za realizaciju UPP preporuke

Sastaviti konaan spisak zakona koji trebaju izvriti izmjene, a u svrhu usklaivanja sa Zakonom o zabrani diskriminacije Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH Izvriti ustavne i zakonodavne reforme u svrhu ukidanja diskriminatornih odredaba - Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine Donijeti Zakon o besplatnoj pravnoj pomoi kojim bi se osigurao jednak pristup pravdi rtvama diskriminacije, te na taj nain procesuirali kritelji ljudskih prava, bez obzira ne imovinski status tuitelja. Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine Osigurati potporu nevladinim organizacijama koje se bave zatitom rtava diskriminacije Vijee ministara BiH i nii organi izvrne vlasti Organizirati konsultacije sa sudovima ope nadlenosti o postojeim prijavama i albama po pitanju diskriminacije zaprimljene u uredu institucije Ombudsmena BiH Institucija Ombudsmena BiH

68

Organizirati iru edukaciju sudija u oblasti primjene Zakona o zabrani diskriminacije Centar za edukaciju sudija i tuilaca Javni dunosnici trebaju pozivati na zatitu ugroenih skupina. II. Status realizacije mjera i aktivnosti UPP preporuke u Bosni i Hercegovini

Sudovi u Bosni i Hercegovini nailaze na nizak stepen primjene Zakona o zabrani diskriminacije, prije svega iz: 1) Nepoznavanje zakonskih propisa i prava koja iz njih proizilaze od strane graana-rtava diskriminacije 2) Pristup pravdi ogranien na osnovu imovinskog statusa rtava diskriminacije 3) Nedostatak podrke institucija nevladinim organizacijama koje se bave diskriminacijom 4) Institucije ne osiguravaju dovoljne garancije zatite rtava diskriminacije od viktimizacije 5) Nedostatak obrazovnih programa za sudije o primjeni Zakona o zabrani diskriminacije Posljedice jesu trajna iskljuenost pojedinih kategorija, pojedinaca i skupina iz drutva, onemoguavanje ostvarivanja jednakih prava i jednakih mogunosti, to otvara prostor za diskriminaciju i eventualno nasilje nad nezatienim skupinama, imajui u vidu da institucije drave ne reagiraju na njihovu ugroenost. III. Preporuke nadlenim institucijama

Osposbljavanje nadlenih lica u pravosudnim institucijama za adekvatnu primjenu antidiskriminacionih propisa Vea promocija mogunosti procesuiranja diskriminacije u javnosti Osiguravanje jednakog pristupa pravdi kroz donoenje Zakona o besplatnoj pravnoj pomoi Edukacija studenata i mladih pravnika u ovoj oblasti Konkretne aktivnosti u zatiti rtve i sprjeavanju viktimizacije Podsticanje javnih dunosnika na iskazivanje podrke ugroenim skupinama
69

 Potrebno je organizirati ire konsultacije, sistematski pristupiti edukaciji sudija i lica koja nude besplatnu pravnu pomo u oblasti borbe protiv diskriminacije, kako bi dolo do primjene antidiskriminacionih propisa, te se na taj nain uspjeno procesuirali krioci ljudskih prava. Takoer, pravosudne institucije zbog specifine pozicije rtve u sluaju diskriminacije, moraju se aktivno ukljuiti u proces zatite svjedoka i oteenih lica, kako bi sprijeili ve zabiljeena odustajanja od procesuiranja uslijed viktimizacije. Izvori
Komentar Zakona o zabrani diskriminacije sa objanjenjima i pregledom prakse u uporednom pravu (Kadribai, Vehabovi, Izmirlija) Presuda Opinskog suda u Mostaru Izvjetaj udruenja Vaa prava BiH http://www.vasaprava. org/?p=1001#more-1001 Izvjetaj udruenja Prava za sve http://www.rightsforall.ba/bos/dw/KB_Diskriminacija.pdf Odgovori Institucije Ombudsmena BiH

70

Sankcionisanje govora mrnje

Sran Dizdarevi UPP preporuka
 3 - Strogo primjenjivati krivino-pravne odredbe koje se 3 odnose na govor mrnje i krivina djela iz mrnje, te povesti kampanje za podizanje svijesti i promoviranje tolerancije. (eka Republika) Preporuka nije prihvaena. 

Status preporuke

I.

Znaaj preporuke za pravosue u BiH

Preporuka podrazumijeva da e pravosudni organi procesuirati govor mrnje i krivina djela iz mrnje. Neprihvatanje preporuke ima izrazito negativne posljedice na stanje ljudskih prava u BiH. Nekanjivost govora mrnje ohrabruje etniki i vjerski motivisano nasilje, sve oblike rasne, etnike i vjerske diskriminacije i netolerancije. II. Mjere i aktivnosti neophodne za realizaciju UPP preporuke

Preporoka ukazuje na neophodnost primjene postojeih krivinih zakona tako to e pokretati postupke i to e se sankcionisati govor mrnje i krivina djela bazirana na mrnji. I. Status realizacije mjera i aktivnosti UPP preporuke u Bosni i Hercegovini

Nadlene institucije su tuilatva, a potom i sudovi na svim nivoima. Preporuka nije shvaena na odgovarajui nain te se uope ne primjenjuje. Nesprovoenje ove preporuke ohrabruje najee i najgrublje pojave krenja ljudskih prava i sloboda, a posljedica su neadekvatnog funkcionisanja pravosua i injenice da ono u osnovi nije nezavisno od centara politike moi. Preporuke nadlenim institucijama Tuioci bi morali prepoznati u javnom disursu sve ono to znai govor mrnje i zapaljivi govor. I u medijima postoji dovoljno elemenata za pokretanje postupaka na ovoj osnovi, ali je za to potrebna volja, odnosno nezavisan stav pravosua,
71

ukljuujui sluajeve kada jezik mrnje i zapaljivi govor koriste visokopozicionirani politiari ili vjerski lideri. Izvori Prije svega, ovaj izjvetaj se temelji na nedostatku informacija i statistikih podataka u ovoj oblasti. Naime, statistike ne sadre rubrike iz kojih bi se moglo jasno vidjeti koji je odnos pravosua prema ovim problemima. U Izvjetaju Obudsmena BiH za 2010. g., primjera radi, pritube ombudsmenima su razvrstane prema odjelima ureda, prema uredima, a druga podjela je prema potencijalnim kriteljima -uprava, policija, pravosue, imigracija i azil. Nema, dakle, vidno iskazanih pokazatelja o pojavama jezika mrnje i nedjela poinjenih iz mrnje. Jedino su nalazi nevladinih organizacija - Helsinkog komiteta u BiH, Koalicije NVO za UPR i nekih stranih organizacija, kao to je Human Rights Watch koncipirani na prepoznavanju pojave i ocjeni njenih efekata kako na stanje u pravosuu tako iopenito na stanje ljudskih prava u BiH.

72

Pristup pravdi manjinama

Maja otari UPP preporuke
 4 - Implementirati reforme neophodne za poboljanje uin7 kovitosti pravosudnog sustava kako bi se garantiralo pravo na pravino suenje, posebice kako bi se garantirao pristup sudu i adekvatno koritenje suda za jezine manjine. (Meksiko) 79 - Poboljati slabe upravne i pravosudne sisteme koji postavljaju prepreke zatiti prava pripadnika vjerskih manjina. (Sjedinjene Amerike Drave)

Status preporuka

 bje gore navedene preporuke nisu prihvaene od strane ViO jea ministara BiH. U obrazloenju se navodi da je Ustavom i zakonima BiH svim graanima osiguran princip koritenja jezika i pisma. Isto tako se garantira pravo strankama koje ne poznaju jezik na kojem se vodi postupak, da isti prate uz pomo tumaa, i prema obrazloenju Vijea ministara, ovo pravilo se izuzetno rijetko kri u praksi. Svi graani, ukljuujui i pripadnike vjerskih manjina, uivaju isti oblik zatite administrativnog i pravosudnog sustava.

I.

Znaaj preporuka za pravosue u BiH

U BiH je vrlo teko definirati manjinske skupine. U svojoj Preambuli, Ustav BiH, ujedno i Aneks IV. Opeg okvirnog sporazuma za mir u BiH (Dayton, 1995.), spominje Bonjake, Hrvate i Srbe kao konstitutivne narode, potom Ostale, te, na treem mjestu, graane Bosne i Hercegovine. Nadalje, u BiH postoji i 17 slubenih manjinskih etnikih skupina: Albanci, Crnogorci, esi, Talijani, idovi, Maari, Makedonci, Nijemci, Poljaci, Romi, Rumunji, Rusi, Rusini, Slovaci, Slovenci, Turci i Ukrajinci. Vano je dakle prepoznati da u BiH postoje klasine (upravo navedene) nacionalne manjine, ali i takozvane konstitutivne manjine - pripadnici konstitutivnih naroda koji su brojano manje zastupljeni na odreenom dijelu BiH teritorija. Radi se o Bonjacima i Hrvatima u Republici Srpskoj te Srbima u Federaciji. U BiH je u brojnim aspektima ivota i djelovanja pojedinca presudna njegova ili njezina etnika pripadnost. Prava pojedinaca se nadovezuju na kolektivna prava naroda. Ovo vrijedi i za pripadnike nacionalnih manjina, ali i, Prema lanku II.
73

Ustava BiH, svi graani BiH imaju potpuno jednaka prava i slobode konstitutivni narodi dakle ne bi trebali imati vea prava od Ostalih i neopredijeljenih. Ovo u praksi nije uvijek sluaj, kako se pokazalo presudom Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) u sluaju Sejdi i Finci protiv BiH od 22.12.2009. godine. Naalost, situacija se dodatno komplicira injenicom da niti konstitutivni narodi nisu nuno jednaki meu sobom u entitetima, kantonima ili opinama u kojima su malobrojni, i oni su esto predmetom diskriminacije veinskog ili veinskih konstitutivnih naroda. Presuda ESLJP u sluaju Ilijaza Pilava, Bonjaka, iz Republike Srpske koji je taj entitet tuio jer se na osnovu mjesta prebivalita ne moe kandidirati za bonjakog lana Predsjednitva, jo se oekuje. Stoga u trenutku kad se BiH nalazi pred velikim izazovima formiranja vlasti, potencijalnih (i nunih) ustavnih promjena te prevladavanja unutranjih kriza, pitanje pristupa pravosuu nacionalnih i konstitutivnih manjina od velike je vanosti. Naalost, preporuke su nedovoljno precizno definirane i ostavljaju mjesta brojnim pitanjima i nedoumicama. Ovaj izvjetaj je pisan imajui na umu gore spomenutu distinkciju izmeu nacionalnih i konstitutivnih manjina, te uzevi u obzir njihove razliite vjerske i jezine pripadnosti. II. Mjere i aktivnosti neophodne za realizaciju UPP preporuke

Za razliku od primjerice Kosova, gdje je pojam veine i manjine prilino jasno odreen, u BiH se, u svrhu analize pristupa pravosuu jezinih i vjerskih manjina, ponajprije mora precizirati tko su one. Kako je gore ve navedeno, to nije nimalo jednostavan zadatak. Zakon o zatiti prava nacionalnih manjina (Slubeni glasnik BiH, 02/04) definira nacionalnu manjinu kao skupinu dravljana BiH koji ne pripadaju nijednom od tri konstitutivna naroda, a sainjavaju je ljudi istog ili slinog etnikog porijekla, iste ili sline tradicije, obiaja, vjerovanja, jezika, kulture i duhovnosti i bliske ili srodne povijesti i drugih obiljeja. Ovaj zakon ne govori o pravu na jednak pristup pravosudnim institucijama za sve graane, ve samo spominje openitu obveznu zabranu diskriminacije, kao i pravo pojedinca na upotrebu vlastitog jezika i pisma. Ne precizira se poblie kontekst ostvarivanja ovih prava. Nacionalne manjine su ujedno i jezine manjine (bosanski jezik nije slubeni jezik niti jedne od 17 gore navedenih manjina). Podudarnost nacionalnih i vjerskih manjina ve je tee odrediti zbog izrazito sloene etnike strukture BiH: primjerice, idovi su i nacionalna i vjerska manjina na itavom BiH teritoriju; Turci su nacionalna manjina u BiH, ali su vjerska manjina u Republici Srpskoj; Nijemci ili Talijani su vjerske manjine i u Federaciji i u Republici Srpskoj; Rusi
74

i Rusini su nacionalna manjina u cijeloj BiH, ali su vjerska manjina samo u Federaciji BiH. Jo je kompliciranije govoriti o pristupu pravosuu za konstitutivne manjine. U tom kontekstu se moemo primjerice zapitati: Imaju li muslimani jednaka prava na sudovima RS kao i nemuslimani? Jeli Srbima pred sudovima u Federaciji BiH u praksi omogueno da svu parninu dokumentaciju itaju na irilici i na srpskom jeziku? Koliko je Hrvatima ispotivano ustavno pravo na upotrebu hrvatskog jezika pred sudovima u oba entiteta, budui da su najmalobrojniji od sva tri konstitutivna naroda? Moe se govoriti o nekoliko indikatora pristupa pravosuu za manjine: Fiziki pristup sudovima i ostalim pravosudnim institucijama Mogunost zapoljavanja u pravosudnim institucijama za manjine Pravo na upotrebu vlastitog jezika i pisma, te eventualnog tumaa, pri sudskim procesima Diskriminacija na osnovu etnike, jezine ili vjerske pripadnosti u svakodnevnom ophoenju sa strankama na sudovima Diskriminacija na osnovu etnike, jezine ili vjerske pripadnosti u graanskom i kaznenom pravosuu (pristrasnost na etnikoj, jezinoj ili vjerskoj osnovi) Izrazito bi sloeno bilo sistematizirati ove indikatore za teritorij itave BiH, pa ak i za pojedinane entitete i Brko Distrikt, iz razloga to je BiH politiki i etniki vrlo heterogena drava. Ne udi stoga da se domae nevladine organizacije, a isto tako i meunarodne institucije i organizacije prisutne u BiH, vrlo rijetko bave gore navedenim pitanjima. III. Status realizacije mjera i aktivnosti UPP preporuke u Bosni i Hercegovini

Institucije zaduene za provoenje preporuke su: Parlamentarna skuptina BiH (izmjene Ustava i postojeih zakona); Izvrna vlast (Vijee ministara; entitetske vlade); Sudovi (na dravnoj i entitetskoj razini), kao i dravna i entitetska tuilatva; Meunarodne organizacije, kao i domae organizacije civilnog drutva.
75

Kada je u pitanju realizacija mjera od strane navedenih nadlenih institucija, stanje je sljedee: 1. U BiH jo uvijek nije implementirana presuda ESLJP u predmetu SejdiFinci, koja se tie direktno pristupa pravdi nacionalnih manjina, a potom i indirektno pristupa pravdi svih graana BiH. 2. BiH, od 2008. godine, ima Vijee nacionalnih manjina pri Parlamentarnoj skuptini. Od 2007. slino vijee (Savjet nacionalnih manjina) ima i Republika Srpska, a od 2009. Vijee nacionalnih manjina postoji i u Federaciji BiH. Ova vijea imaju iskljuivo savjetodavnu ulogu i ne donose odluke u izvrnoj vlasti. 3. Veinom nisu javno dostupni statistiki podaci o etnikoj strukturi zaposlenih u sudovima u oba entiteta, te nije poznato kakve su mogunosti zapoljavanja u sudovima i pravosudnim institucijama BiH. Ministarstvo pravde FBiH je, recimo, u 2010. godini imalo 10% zaposlenih pripadnika srpskog naroda, dok je 51% pripadnika bilo iz redova bonjakog naroda, a 39% pripadnika hrvatskog naroda. Ostalih nije bilo. 4. Prema saznanjima autorice izvjetaja, ne postoje dokumenti o predmetima ili analize eventualnih sluajeva diskriminacije stranaka pripadnika/ca etnikih, vjerskih i jezinih manjina u svakodnevnom prometu na sudovima, kao niti o potencijalnoj diskriminaciji osumnjienih u graanskim i kaznenim predmetima na osnovu manjinskog statusa. Iz toga je razloga teko govoriti o generalnom stanju provedbe ovih UPP preporuka.

IV.

Preporuke nadlenim institucijama

Vijeu ministara BiH i entitetskim vladama: Osnaiti vijea nacionalnih manjina za sudjelovanje u izvrnoj vlasti kako bi jednostavnije nadzirala potivanje ljudskih prava, konkretno pristup pravosuu, za sve nacionalne manjine u BiH. Parlamentarnoj skuptini BiH: Raditi na postupnim, ali sveobuhvatnim ustavnim promjenama, koje e zagarantirati jednaka prava svim graanima BiH, a time i iz prakse potisnuti koncept konstitutivnih manjina. Sudovima i tuilatvima u BiH:
76

 Svim graanima omoguiti pravo na pravedni sudski postupak, bez obzira na vjeru, jezik ili nacionalnu pripadnost. Biti transparentniji u objavi statistikih podataka o etnikoj, vjerskoj i jezinoj pripadnosti zaposlenih u pravosudnim institucijama, kako bi se stekla vjerodostojna slika o eventualnoj diskriminaciji pri zapoljavanju. Meunarodnim organizacijama i civilnom drutvu u BiH: Provesti opsenu analizu teorije i prakse pristupa pravdi za manjine u BiH, imajui u vidu dvojaki koncept manjina te nepostojanje ozbiljnijih analiza u ovom podruju. Bavljenje problemima eventualne diskriminacije nacionalnih i konstitutivnih manjina pred pravosuem BiH lako moe biti primijenjeno na sve tipove diskriminacije. Izvori
Biro za ljudska prava Tuzla (2010), Sve o nacionalnim manjinama. Tuzla, 2010. Europski sud za ljudska prava (2009), Presuda Sejdi i Finci protiv BiH, broj 27996/06 and 34836/06a, Strasbourg, 22.12.2009. Federalno ministarstvo pravde (2010): Godinji pregled aktivnosti 2009. Sarajevo, 2010. International Aid Network: Kosovo Info Web Portal. http://www.ian.org.rs/ kosovo-info/srpski/izvestaji/deveti/94pristup_pravosudju.htm, zadnji pristup: 15.5.2011. Kuki, S. (2001), Poloaj nacionalnih i vjerskih manjina u Bosni i HercegoviniW. Politika misao, Vol XXXVIII, (2001.), br. 3, str. 122137. Zagreb, 2001. OSCE BiH, National minorities, http://www.oscebih.org/Default. aspx?id=53&lang=EN, zadnji pristup: 19.4.2011.

77

Biografije autora Maja otari je roena 29.9.1985. u Slavonskom Brodu (Republika Hrvatska). Magistrirala je politiku ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Beu (Wirtschaftsuniversitt Wien) i doktorirala politike znanosti 2009. godine na Sveuilitu Be (Universitt Wien). Disertacija joj se fokusira na primjenu politiko - ekonomskog modela japanske razvojne drave poslije Drugog svjetskog rata u zemljama poratne bive Jugoslavije. Provela je vrijeme istraujui za disertaciju u Osaki (Japan) i Parizu (Francuska). Uz to je i zavrila poslijediplomski studij na Diplomatskoj akademiji u Beu, s posebnim fokusom na ljudska prava na Balkanu - BiH i Kosovo. Maja otari radila je u enevi u Predstavnitvu Maltekog reda pri UN-u i Bruxellesu u Centru za europske politike studije - CEPS i u Meunarodnoj kriznoj grupi (ICG). Trenutno je asistent na projektu Integracije roda u sektor sigurnosti BiH enevskog centra za demokratsku kontrolu oruanih snaga (DCAF), Udruenja ene enama i Atlantske inicijative u Sarajevu. Takoer, surauje i s Meunarodnom kriznom grupom u Sarajevu kao praktikant - asistent za Balkan. Intenzivno radi na nekoliko publikacija o ljudskim pravima u BiH i na Kosovu. Nedim Jahi, student je III godine Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Kao projekt koordinator realizirao je program Mladi za pravdu, unutar kojeg je okupljeno 100 studenata prava iz cijele zemlje i koji radi na kreiranju novih rjeenja za reformu pravosua, te program Borba protiv diskriminacije sa ciljem podizanja svijesti graana i obrazovanja buduih pravnika o Zakonu o zabrani diskriminacije. Ispred Evropskog udruenja studenata prava u BiH uestvovao je na izradi UPP i CERD izvjetaja od strane neformalne koalicije, a ranije je bio ukljuen u vie razliitih programa Inicijative mladih za ljudska prava koja su se doticala problema primjene meunarodnih i domaih propisa u polju zatite ljudskih prava. Uestvovao je na sjednici Vijea za ljudska prava Ujedinjenih nacija o Univerzalnom periodinom pregledu, u svojstvu izvjetaa ispred Mree pravde BiH. Danas je ef odjela za debatu i retoriku pri Udruenju studenata prava, pie za vie razliitih web-portala, te je aktivan lan Inicijative mladih za ljudska prava u BiH. Sran Dizdarevi je roen u Sarajevu 1952. godine. Diplomirao na Filozofskom fakultetu. Osniva i dugogodinji predsjednik Helsinkog komiteta za ljudska prava u BiH. Trenutno obavlja dunost direktora Kue ljudskih prava u Sarajevu.

78

Tranzicijska pravda

Razvoj strategije tranzicijske pravde za BiH

Branko Todorovi UPP preporuka Status preporuke
 7 II dio Formulirati i usvojiti nacionalnu strategiju u 7 pogledu tranzicijske pravde. (vicarska)  osna i Hercegovina je djelomino prihvatila navedenu preB poruku s obrazloenjem da je Strategija tranzicijske pravde u BiH u procesu izrade. Naime, Vijee Ministara BiH je u januaru 2010. godine donijelo odluku o imenovanju Ekspertne radne grupe (ERG) za izradu Strategije tranzicijske pravde u BiH, te je krajem marta 2010. godine zvanino imenovalo lanove ERG i rad na Strategije je otpoet. Planom i programom ERG predvieno je da se do kraja ljeta 2011. izradi nacrt stratekog dokumenta, te da se taj tekst proslijedi na usvajanje dravnoj vladi, te vladama entiteta i Brko Distrikta BiH. Proces izrade dokumenta je jo uvijek u toku u kojem sudjeluju predstavnici dravnih i entitetskih institucija.

V.

Znaaj preporuke za pravosue u BiH

Strategija tranzicijske pravde u BiH je indirektno povezana sa pravosudnim sistemom. Odlukom Vijea Ministara BiH ali i programom rada ERG predvieno je, da e ovaj streteki dokument obuhvatiti tri meunarodno priznata stuba tranzicijske pravde, ali da se nee eksplicitno baviti prvim stubom, tj krivinom pravdom, jer je taj dio ve obuhvaen Dravnom strategijom za rad na predmetima ratnih zloina, koja je usvojena jo u decembru 2008. godine. Strategija Tranzicijske pravde e se baviti kazivanjem istine, reparacijama i memorijalima i institutucionalnim reformama. Meutim, obzirom da se znaajno kasni sa implementacijom Akcionog plana iz Dravne startegija za rad na predmetima ratnih zloina, nacrt Strategije o tranzicijskoj pravdi takoe tretira neka pitanja, koja su vezana za rad na predmetima ratnih zloina. Dalje, nacrt Strategije tranzicijske pravde ukljuuje i elemente vezane za pravosudni sistem iz oblasti reparacije, rehabilitacije i institucionalnih reformi. Obzirom da Strategija tranzicijske pravde obuhvata niz mjera i aktivnosti, koje su usmjerene ka sistemskom i dugoronom rjeavanju posljedica rata za razliite grupacije drutva u BiH, njeno neusvajanje ili neimplemetiranje bi moglo imati
80

vrlo ozbiljne posljedice za direktne rtve rata i njihove porodice sa jedne strane, ali i za BH drutvo u cjelini sa druge strane, jer bi neusvajanjem Startegije tranzicijske pravde krucijalna pitanja kao to su reparacije, rehabilitacija, memorijali, pitanje civilnih rtava rata ostala nerjeena kao i pitanje ireg drutvenog narativa o deavanjima u BiH u periodu 1992-1995. I. Mjere i aktivnosti neophodne za realizaciju UPP preporuke

Preporukom je navedeno da je neophodno formulirati i usvojiti nacionalnu Strategiju tranzicijske pravde u BiH. Pored procesa formulisanja ovog dokumenta, koji je u toku, druga mjera unutar ove preporuke jeste proces usvajanja koji treba uslijediti tek nakon to se finalizira tekst Strategije i preda vladama na usvajanje. I. Status realizacije mjera i aktivnosti UPP preporuke u Bosni i Hercegovini

Nadlenost za provedbu ove preporuke, a u skladu sa Odlukom Vijea Ministara BiH, ima Ministarstvo pravde BiH i Ministarstvo za ljudska prava BiH. Kao to je ve navedeno, rad na izradi Strategije tranzicijske pravde je jo uvijek u toku a finalni nacrt dokumenta bi trebao biti gotov krajem juna 2011. godine, nakon ega e biti predat nadlenim vladama na usvajanje. ERG intenzivno radi na izradi finalnog dokumenta, koji, po odluci VM mora sadrati i odgovarajui Akcioni plan, podjelu nadlenosti i finansijske okvire za provedbu Strategije. I. Preporuke nadlenim institucijama

Obzirom da je implementacija preporuke u toku, sugeriemo sljedee: Ekspertna radna grupa (ERG) da intenzivno nastavi raditi na finaliziranju nacrta Strategije tranzicijske pravde u BiH sa propratnim Akcionim planom i i finansijskim okvirom za provedbu Strategije u skladu sa zadatim rokovima; Ministarstvo pravde BiH zajedno sa ERG da izradi i sprovede javnu kampanju u cilju poveanja informacije o postojanju inicijative za izradu Strategije tranzicijske pravde te obezbjeivanje podrke javnosti za usvajanje iste; Vlade BiH, entiteta i Brko distrikta BiH da usvoje Strategiju tranzicijske pravde u BiH sa prateim planovima; Ministarstva finansija da obezbjede sredstva u budetu za 2012. godinu za provedbu Strategije, te da naprave finansijsku projekciju za provedbu Strategije i za naredne godine;
81

 Nadlena ministarstva na dravnom i entitetskom nivou te institucije u Brko distriktu BiH da usklade svoje djelovanje sa preporukama definisanim Strategijom kako bi se osigurala njena to potpunija implementacija. Izvori
Zapisnik sa 9. sastanka ERG, Mostar 21.04.2011. Razgovor sa Aleksandrom Leti i Goranom imiem, zamjenicima predsjedavajue Ekspertne radne grupe Vijea Ministara BH, april 2011.god o dosadanjim aktivnostima ERG Razgovor sa Draganom Popoviem, konsultant procesa izrade Strategije tranzicijske pravde u BiH, april 2011.god. Proces izrade Dravne strategije tranzicijske pravde BiH, www.undp.ba Odluka o osnivanju ERG za izradu Dravne strategije tranzicijske pravde, 21.01.2010. god. www.vijeceministara.gov.ba/saopstenja/sjednice/saopstenja_sa_ sjednica

82

Provedba Dravne strategije za rad na predmetima ratnih zloina

Maja otari UPP preporuka
 7 - prvi dio: Nastaviti sa implementacijom nacionalne stra7 tegije u vezi sa ratnim zloinima to je prije i uinkovitije mogue. (vicarska)  osna i Hercegovina je djelomino prihvatila navedenu B preporuku. Prema odgovoru Vijea ministara BiH, provoenje Strategije za procesuiranje predmeta ratnih zloina prati Nadzorno tijelo koje je uspostavljeno 2009. i redovno odrava sastanke. Uveden je sustav redovnog izvjetavanja od strane tijela koja provode strateke mjere. Utvren je broj predmeta i osoba koje su poinile ratne zloine, kao i struktura tih predmeta.

Status preporuke

II.

Znaaj preporuke za pravosue u BiH

U ratu 1992-1995godine, Bosna i Hercegovina je pretrpjela ogromne ljudske i materijalne tete. Velika razaranja i masovna ubojstva na teritoriju BiH ostavila su jasne posljedice na sve graane. Stoga, dok god se BiH ne obrauna s vlastitom prolou, mogunosti za njezin sveopi napredak i vie su nego ograniene. Velik broj nerijeenih sluajeva, sporo procesuiranje predmeta, konflikt u nadlenostima izmeu drave i entiteta te jasni nedostatci u ljudskim i infrastrukturalnim kapacitetima za procesuiranje upuivali su i danas upuuju na nunost izrade jedinstvene strategije za rad na predmetima ratnih zloina. Iz tih je razloga donoenje Dravne strategije za rad na predmetima ratnih zloina 2008. godine bio izrazito pohvalan korak za BiH u procesu suoavanja s vlastitom prolou. Obzirom da tuilatva i sudovi u BiH koji su bili nadleni za procesuiranje predmeta ratnih zloina do 2008. godine nisu ispunili oekivane rezultate, ukazala se potreba za donoenje Strategije. Strategija je postavila pred tuilatva i sudove, kao i sve druge subjekte koji sudjeluju u procesuiranju predmeta ratnih zloina, odreene ciljeve, a Nadzorno tijelo ima zadatak koordinirati ostvarivanje tih ciljeva.
83

III.

Mjere i aktivnosti neophodne za realizaciju UPP preporuke

Dravna strategija za rad na predmetima ratnih zloina je usvojena 29.12.2008. godine na 71. sjednici Vijea ministara Bosne i Hercegovine. Ministarstvo pravde BiH je potom zaduilo radnu grupu strunjaka za izradu ove Strategije. Ciljevi Dravne strategije su sljedei: procesuirati najsloenije i najprioritetnije predmete ratnih zloina u roku od sedam godina, a ostale predmete ratnih zloina u periodu od petnaest godina od usvajanja Strategije; na nivou Suda BiH i Tuilatva BiH centralizirati i aurirati evidenciju o svim predmetima ratnih zloina koji se nalaze pred pravosuem BiH; osigurati funkcionalan mehanizam upravljanja predmeta ratnih zloina, odnosno njihovog provoenja u koordinaciji dravnog pravosua i pravosua entiteta i Brko Distrikta BiH; prioritetno procesuirati poinitelje ratnih zloina Sudom BiH uz pomo usuglaenih kriterija za selekciju predmeta i njihovo rangiranje po vanosti; ujednaiti sudsku praksu u predmetima ratnih zloina kako bi se osigurala pravna sigurnost i jednakost graana pred zakonom; jaati kapacitete pravosua i policije u itavoj BiH za rad na predmetima ratnih zloina; osigurati adekvatnu financijsku podrku svih relevantnih institucija za efikasnu provedbu Strategije; osigurati efikasniju regionalnu suradnju po pitanju predmeta ratnih zloina; te osigurati zatitu, podrku i isti tretman svih rtava i svjedoka u postupcima pred svim sudovima u BiH. Vano je naglasiti da se Strategija ne bavi predmetima nestalih osoba, kao niti pitanjima reparacije (odtete) za rtve ratnih zloina. Dravna strategija razlikuje predmete koji su zaprimljeni u rad nakon 1. oujka 2003. godine od kada je utvrena nadlenost Suda i Tuilatva BiH nad predmetima ratnih zloina (grupa I) te predmete koji su zaprimljeni u rad prije 1. oujka 2003. godine (grupa
84

II), nad kojima je utvrena nadlenost entitetskih sudova. No, ukoliko se kod predmeta iz grupe II radi o sloenim predmetima ratnih zloina, nadlenost se prenosi na Sud i Tuilatvo BiH. Jesu li predmeti dovoljno sloeni i prioritetni da bi se prenijeli na dravni nivo, odreuju Sud i Tuilatvo BiH pomou niza kriterija iz Aneksa A iz Dravne strategije. Ovi kriteriji su poprilino iroki i nejasni, a kantonalna tuilatva u Federaciji te okruna tuilatva u Republici Srpskoj Tuilatvu BiH ne dostavljaju redovito predmete na ocjenjivanje. Obzirom da je proteklo ve dvije i pol godine od donoenja Strategije, upitno je hoe li se uspjeti ispotivati svi zadani rokovi. IV. Status realizacije mjera i aktivnosti UPP preporuke u Bosni i Hercegovini

Institucije zaduene za provoenje preporuke su: Sud BiH (Odjel za ratne zloine) te nii sudovi, kao i dravna i entitetska tuilatva (procesuiranje ratnih zloina), Policija u oba entiteta (istrane radnje u predmetima ratnih zloina), Nadzorno tijelo za praenje implementacije Dravne strategije za rad na predmetima ratnih zloina (nadzor provoenja Strategije). Kada je u pitanju realizacija mjera od strane navedenih nadlenih institucija, situacija je sljedea: Vijee ministara Bosne i Hercegovine je 19.03.2009. godine donijelo Odluku o uspostavi Nadzornog tijela za praenje provedbe Strategije. Odluka je objavljena u Slubenom glasniku BiH, broj 92/09 od 30.11.2009. godine i 15/10 od 01.03.2010. godine. Nadzorno tijelo ini devet lanova: Milorad Novkovi (VSTV BiH), predsjednik Nadzornog tijela; Jusuf Halilagi (Ministarstvo pravde BiH) zamjenik predsjedavajueg Nadzornog tijela; Janko Velimirovi (Ministarstvo pravde Republike Srpske); Zekerija Mujkanovi (Pravosudna komisija BD BiH,);Hidajet Halilovi (Federalno ministarstvo pravde FBiH); Sead Lisak (Ministarstvo sigurnosti BiH); Vlatko Dugandi (Ministarstvo financija i trezora BiH); Pero Ivoevi (Federalno ministarstvo financija FBiH); te Danijela Novakovi (Ministarstvo financija Republike Srpske). Do danas je Nadzorno tijelo odralo dvadeset sastanaka i donijelo vei broj zakljuaka sa kojim su upoznate sve relevantne institucije za procesuiranje predmeta ratnih zloina.
85

Zadaci Nadzornog tijela u skladu sa lanom 3. gore spomenute Odluke su: usmjeravanje rada svih organa zaduenih za provoenje stratekih mjera; procjena ostvarenih rezultata u odnosu na oekivane; davanje uputstava za poboljanje provedbe Strategije; predlaganje mjera za unaprjeenje stepena realizacije stratekih aktivnosti; odluivanje o nainu sudjelovanja predstavnika civilnog drutva, medija i meunarodnih organizacija u procesu praenja provoenja Strategije, te - kvartalno izvjetavanje Vijea ministara BiH o provedenim mjerama. - - - - - 1. Sastancima Nadzornog tijela redovito prisustvuju i predstavnici OSCE-a, OHR-a, veleposlanstva SAD-a u BiH, EUSR-a i UNDP-a. Isto tako, i policija je ukljuena u provedbu Strategije u podruju istranih radnji kod krivinih djela ratnih zloina. Naalost, zbog nedostatka suradnje, zadaci policije koji proizlaze iz Strategije nisu u potpunosti ispunjeni. Policija je tako naglasila potrebe za kadrovskim jaanjem ili materijalnim opremanjem. Primjerice, kadrovska popunjenost u Dravnoj agenciji za istrage i zatitu BiH (SIPA) za potrebe procesuiranja ratnih zloina iznosi samo 60%. 2. Teoretski i prema dosadanjoj dinamici provedbe Strategije, mogue je ispuniti cilj da se procesuiranje najsloenijih i najprioritetnijih predmeta ratnih zloina obavi u roku od sedam godina, a procesuiranje ostalih predmeta ratnih zloina obavi u periodu od 15 godina od usvajanja Strategije, ukoliko sva tijela odgovorna za provoenje Strategije ozbiljno pristupe njenoj implementaciji. Jo uvijek je velika nepoznanica broj predmeta koji e po prestanku rada Meunarodnog suda za ratne zloine poinjene na podruju bive Jugoslavije biti ustupljen Tuilatvu BiH, odnosno Sudu BiH. 3. Nije dolo do zastoja u radu Tuilatva BiH i Suda BiH, unato provedenom procesu zamjene meunarodnih tuilaca i sudaca domaim sucima i tuiocima. Visoko sudsko i tuilako vijee BiH je u veoma kratkom vremenu popunilo pozicije meunarodnih tuilaca i sudaca domaim sucima i tuiocima. 4. Veliki problem Suda BiH i Tuilatva BiH su prostorno-smjetajni kapaciteti. Drugim rijeima, postojea infrastruktura u ove dvije institucije apsolutno je nezadovoljavajua. Nadzorno tijelo, zajedno s glavnim tuiocem Tuilatva BiH i predsjednicom Suda BiH te meunarodnim organizacijama i institucijama, poduzima odreene aktivnosti, ali konana odluka ostaje na dravnim institucijama izvrne vlasti.
86

5. Na nivou tuilatava i sudova u BiH je ustrojena i potpuno aurirana evidencija o svim predmetima ratnih zloina koji se nalaze pred pravosuem u BiH. Na osnovu obraenih podataka prikupljenih od svih sudova i tuilatava u BiH, uspostavljena je i Jedinstvena baza podataka koja sadri podatke o ukupnom broju nerijeenih predmeta ratnih zloina. Zasluni za uspostavu Jedinstvene baze su Nadzorno tijelo i Tuilatvo BiH. 6. Zauzeti su i zajedniki stavovi po pitanju naslijeene prakse nadlenosti tuilatava prilikom ekshumacija grobnica i identifikacija ekshumiranih osoba. Takoer je dogovoreno i meusobno ustupanje predmeta ratnih zloina prema mjesnoj nadlenosti, te je proces ustupanja predmeta ratnih zloina mjesno nadlenim tuilatvima zavren do kraja 2010. 7. Nadzorno tijelo, zajedno sa Visokim sudskim i tuilakim vijeem BiH, je glavnim tuiocima svih nivoa postavilo zahtjev da procesuiranje predmeta ratnih zloina mora imati prioritet u odnosu na sve ostale vrste predmeta u tuilatvima. Predmeti iz grupe II (zaprimljeni prije 1.oujka 2003.godine) jo uvijek se klasificiraju prema sloenosti. Proces dostavljanja predmeta od strane kantonalnih i okrunih tuilatava Tuilatvu BiH tee poprilino sporo. Sva tuilatva u BiH su donijela Plan rjeavanja predmeta ratnih zloina i ovi planovi su dostavljeni VSTV-u BiH koje na osnovu izvjetaja prati realizaciju planova. 8. Kako bi se osigurala pravna sigurnost i jednakost graana pred zakonom, nadlene pravosudne institucije se bave problematikom ujednaavanja sudske prakse u predmetima ratnih zloina,. To nije jednostavan zadatak s obzirom na kompliciranu legislativu na nivou BiH, entiteta i Brko distrikta BiH. U tom su kontekstu odrana dva sastanka u Sudu BiH s predstavnicima vrhovnih sudova Federacije BiH i Republike Srpske i Apelacijskog suda Brko Distrikta BiH. 9. U svrhu ujednaavanja sudske prakse, na prijedlog Nadzornog tijelaizmijenjen je Kazneni zakon BiH te je dopunjen lankom 180. koji se odnosi na individualnu i zapovjednu odgovornost. Ove izmjene e utjecati na lake procesuiranje predmeta ratnih zloina, a to e se odraziti i na sveukupnu efikasnost. 10. Nakon usvajanja Strategije i formiranja Nadzornog tijela poboljana je regionalna suradnja u procesuiranju predmeta ratnih zloina. Meutim, potrebni su daljnji napori i koordinacija jer se odreeni broj predmeta ratnih zlo87

ina procesuira u vie drava paralelno, to usporava rjeavanje predmeta. U posljednjih est mjeseci 2010. godine potpisani su sljedei meunarodni ugovori: Ugovor izmeu BiH i Republike Srbije o izmjenama i dopunama Ugovora izmeu BiH i Srbije i Crne Gore o pravnoj pomoi u krivinim i graanskim stvarima; Ugovor izmeu BiH i Republike Srbije o izmjenama i dopunama Ugovora izmeu BiH i Srbije i Crne Gore o meusobnom izvravanju sudskih odluka u krivinim stvarima; Ugovor izmeu BiH i Republike Hrvatske o izmjenama Sporazuma izmeu BiH i Republike Hrvatske o meusobnom izvravanju sudskih odluka u krivinim stvarima; Ugovor izmeu BiH i Crne Gore o pravnoj pomoi u krivinim i graanskim stvarima;

Ugovor izmeu BiH i Crne Gore o meusobnom izvravanju sudskih odluka u krivinim stvarima. 11. Nadzorno tijelo je od Tuilatva BiH zatrailo da izvri kategorizaciju svih predmeta u radu s obzirom na njihovu sloenost i prioritet u procesuiranju. Tuilatvo BiH je shodno tomu u studenom 2010. godine i izvrilo kategorizaciju svih predmeta ratnih zloina. Zloini su podijeljeniu dvije kategorije prema duini procesuiranja navedenoj u Strategiji (7 ili 15 godina). Kategorizacija je uspjeno izvrena i prema podacima koje je Nadzornom tijelu dostavilo Tuilatvo BiH, trenutano postoji 215 predmeta s vie od 973 osumnjiene osobe u kategoriji predmeta s rokom procesuiranja od 7 godina, te 309 predmeta s vie od 692 osumnjiene osobe u kategoriji predmeta s rokom procesuiranja od 15 godina. 12. Kada je u pitanju procesuiranje predmeta ratnih zloina, postoji nekoliko projekata koji se trenutano realiziraju u svrhu efikasnije provedbe Strategije: Podrka procesuiranju predmeta ratnih zloina u BiH, s ciljem unaprjeenja kapaciteta za neometano provoenje istrage, optuivanje i suenje u predmetima ratnih zloina u BiH, s naglaskom na poboljanje efikasnosti rada tuilaca (nadlenost za izradu i mjerenje indikatora efikasnosti tuilaca ima Visoko sudsko i tuilako vijee BiH);
88

 Podrka pravosuu BiH, s ciljem jaanja kapaciteta kantonalnih i okrunih sudova za procesuiranje predmeta ratnih zloina. Posebna panja e biti posveena sigurnosti, zatiti, podrci i jednakom tretmanu svih rtava i svjedoka u postupcima pred ovim sudovima; Podrka u prijenosu znanja i dokumentacije iz Meunarodnog suda za ratne zloine poinjene na podruju bive Jugoslavije domaem pravosuu u predmetima ratnih zloina; Osim Jedinstvene baze, odnosno centralizirane evidencije zloina za potrebe Strategije, u okviru projekta Uspostava baze podataka predmeta ratnih zloina uz podrku Veleposlanstva Kraljevine Norveke, u tijeku je kreiranje jo jedne baze predmeta ratnih zloina. V. Preporuke nadlenim institucijama

Svim nadlenim institucijama za provoenje Strategije: Kontinuirano upotpunjavati Jedinstvenu bazu podataka ovisno o promjenama koje e uslijediti procesuiranjem odnosno radom na predmetima ratnih zloina; Osigurati bolju zatitu i podrku svim rtvama i svjedocima u postupcima pred sudovima BiH. Poboljati regionalnu suradnju, s naglaskom na koordinaciju upravljanja predmetima u procesuiranju ratnih zloina;

Izvrnoj vlasti:
Osigurati kadrovsku, financijsku i materijalnu podrku za sve institucije ukljuene u realizaciju Strategije.

Nadzornom tijelu za provedbu Strategije:

to prije konktaktirati Meunarodni sud za ratne zloine poinjene na podruju bive Jugoslavije i Tuilatvo BiH, kako bi se utvrdio broj i sloenost nerijeenih sluajeva pred tim Sudom, kao i tono vrijeme ustupanja predmeta s tog Suda pravosudnim institucijama BiH.

Sudu BiH i entitetskim sudovima:

89

 Ujednaiti sudsku praksu na dravnoj i entitetskoj razini u primjeni zakona u procesuiranju predmeta ratnih zloina; Prestati procesuirati predmete primjenom preuzetog Kaznenog zakona SFRJ usporedno s primjenom Kaznenog zakona BiH. Tuilatvu BiH: Prioritetno pristupiti analizi predmeta iz druge grupe ratnih zloina (s rokom procesuiranja 15 godina), radi njihovog ustupanja kantonalnim odnosno okrunim tuilatvima i tuilatvu u Brko Distriktu BiH. Visokom sudskom i tuilakom vijeu BiH: Izraditi konkretne mjere i indikatore uspjenosti rada tuilaca na svim nivoima kako bi se to prije procesuirali svi zaostali predmeti ratnih zloina pri tuilatvima u BiH. Policiji u oba entiteta i Brko Distriktu: Poboljati istrane radnje vezane za Strategiju, te i dalje suraivati s pravosudnim institucijama ukljuenima u provedbu Strategije. Izvori
Ministarstvo pravde BiH: Dravna strategija za rad na predmetima ratnih zloina. Ministarstvo pravde BiH, prosinac 2008., Sarajevo. OSCE: Postizanje pravde u Bosni i Hercegovini. Procesuiranje predmeta ratnih zloina od 2005. do 2010.godine, svibanj 2011., Sarajevo. Visoko sudsko i tuilako vijee BiH / Ministarstvo pravde BiH: Izvjetaj o radu Nadzornog tijela za praenje provoenja Dravne strategije za rad na predmetima ratnih zloina od 1.7. do 31.12.2010.godine, oujak 2011., Sarajevo. Visoko sudsko i tuilako vijee BiH: Godinji izvjetaj za 2010.godinu, svibanj 2011., Sarajevo.

90

Zatita svjedoka u predmetima ratnih zloina pred sudovima BiH

Maja otari UPP preporuke
 0 - Uspostaviti sveobuhvatan plan zatite svjedoka u pred2 metima ratnih zloina, uz dostatne zatitne mehanizme ukljuujui sistem zatite identiteta i psiholoku podrku. (panjolska) 68 - Izraditi mjere za pruanje podrke enama rtvama seksualnog zlostavljanja poinjenog tokom rata. (panjolska)

Status preporuka

 osna i Hercegovina je djelomino prihvatila preporuku B broj 20, dok je u potpunosti prihvatila preporuku 68. U svom obrazloenju prema UN Vijeu za ljudska prava, Vijee Ministara BiH navodi zakone kojima je osigurana zatita svjedoka, ali priznaje da se u praksi isti provode samo pred Sudom BiH (dakle iskljuivo na dravnoj razini). Takoer, Vijee Ministara argumentira i da provoenje Strategije za procesuiranje predmeta ratnih zloina (iji je jedan element i pitanje adekvatne zatite svjedoka) prati Nadzorno tijelo koje je uspostavljeno 2009.godine.

VI.

Znaaj preporuke za pravosue u BiH

Kao i pitanje rtava ratnog silovanja i drugih oblika seksualnog nasilja, i pitanje zatite svjedoka u predmetima ratnih zloina izrazito je kontroverzna tema u BiH jo od kraja rata. Ne postoji niti dovoljno razvijen senzibilitet prema rtvama/svjedocima i njihovoj specifinoj situaciji, a niti sustav reparacija, odnosno naknada. BiH je naalost bila mjesto dogaanja velikog broja ratnih zloina, a samim tim postoji i veliki broj svjedoka kojima je potrebna odgovarajua podrka i zatita. Uzimajui u obzir injenicu da pred sudovima BiH svjedoci predstavljaju najvanije i najee koriteno dokazno sredstvo, jasno je da je svijest i razumijevanje za traumatina iskustva svjedoka kljuan faktor za promjenu pristupa domaih sudova u procesuiranju predmeta ratnih zloina. Drugim rijeima, u takvim je predmetima neizostavno primijeniti programe zatite svjedoka, kako to ine i Meunarodni sud za ratne zloine na prostorima bive Jugoslavije te Meunarodni krivini sud.
91

VII. Mjere i aktivnosti neophodne za realizaciju UPP preporuke U BiH, zatita svjedoka u predmetima ratnih zloina regulirana je sljedeim zakonima (uz vei broj meunarodnih dokumenata koje je BiH ratificirala): Zakon o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka Zakon o programu zatite svjedoka u Bosni i Hercegovini Zakon o kaznenom postupku BiH i zakoni o kaznenom postupku entiteta Kazneni zakon BiH, kazneni zakoni entiteta Zakon o obligacijskim odnosima Zakon o parninom postupku Zakon o slobodi pristupa informacijama Zakon o zatiti osobnih podataka Naalost, u praksi se ovi zakoni ne primjenjuju na adekvatan nain. Zatita i podrka svjedocima u i izvan sudskog postupka je nedostatna, a odtete apsolutno nedovoljne. Iz tog razloga mnogi potencijalni svjedoci odustaju od svjedoenja, ime se odugovlae ve ionako predugi procesi u predmetima ratnih zloina i gube veoma znaajne injenice koji bi pomogli rastu vjerodostojnosti domaeg pravosua. Ukoliko se praksa kantonalnih i entitetskih sudova ne ujednai s praksom Suda BiH a svjedocima se ne prui maksimalna zatita i podrka, to e se itekako odraziti na kvalitetu suenja, presuda i efikasnost sveukupnog pravosua u BiH. Isto tako, izmjene i dopune Zakona o programu zatite svjedoka u BiH nisu podrane u Parlamentarnoj skuptini BiH. VIII. Status realizacije mjera i aktivnosti UPP preporuke u Bosni i Hercegovini Institucije zaduene za provoenje navedenih preporuka su: Sud BiH, entitetski i kantonalni sudovi (zatita, podrka i odteta); SIPA u koordinaciji s Tuilatvom BiH (zatita svjedoka) dravno Ministarstvo pravde, kao i ministarstva pravde entiteta (priprema zakonskih tekstova i prijedlozi eventualnih izmjena zakona; koordinacija u zatiti svjedoka);
92

 Parlamentarna skuptina BiH i entitetski parlamenti (usvajanje i izmjena zakona); Nadzorno tijelo za praenje implementacije Dravne strategije za rad na predmetima ratnih zloina (nadzor reforme pravosua). Kada je u pitanju realizacija mjera od navedenih nadlenih institucija, stanje je sljedee: 1. Prema tvrdnjama Vijea Ministara, o pitanju zadovoljavajue zatite svjedoka do sada su vrene neke procjene stanja. U suradnji s projektom UNDP-a Podrka procesuiranju sluajeva ratnih zloina u BiH, planirano je i provoenje dva pilot projekta za podrku svjedocima / rtvama u dva suda. Takoer, u okviru financiranja iz IPA-e, Visoko sudsko i tuilako vijee BiH planira osigurati adekvatne uvjete, te audio i video opremu u cilju zatite svjedoka u predmetima ratnih zloina u minimalno deset sudova u BiH. 2. Unato relativno kvalitetnom pravnom okviru, u BiH je adekvatna zatita svjedoka u kaznenim postupcima (u smislu Odjela za podrku svjedocima) osigurana tek pred Sudom BiH, i trenutano funkcionira samo na dravnom nivou. Entitetski sudovi zbog svoje veoma loe tehnike i financijske opremljenosti esto niti ne primjenjuju zatitu svjedoka (posebno ne izvan sudnice). Svjedoci su nerijetko izloni prijetnjama, ali i iznuivanju iskaza. esto ih se niti ne upuuje u prava koja dobivaju statusom svjedoka. 3. U najveem broju sluajeva, presude pred Sudom BiH i niim sudovima ne pruaju nikakav oblik materijalne odtete (reparacije) svjedocima rtvama za trokove suenja, ponovno proivljavanje traumatinih iskustava, kao i preduge sudske postupke. IX. Preporuke nadlenim institucijama

Entitetskim i kantonalnim sudovima: Uspostaviti Odjele za podrku svjedocima u okviru kantonalnih i entitetskih sudova po uzoru na Sud BiH. Ministarstvima pravde (dravnom i entitetskim): Raditi na pripremi kvalitetnijih zakonskih i podzakonskih akata u korist bolje zatite i podrke, te osobito materijalne kompenzacije i reparacije, svjedocima u predmetima ratnih zloina. Isto tako, osigurati bolju koordinaciju svih
93

relevantnih institucija ukljuenih u proces zatite svjedoka, kao i ukljuivanje institucija koje se bave socijalnim radom te medicinskom i psiholokom podrkom, te organizacija civilnog drutva. Parlamentima (dravnom i entitetskim): Kroz adekvatne zakone i izmjene zakona (s naglaskom na izmjene i dopune Zakona o programu zatite svjedoka u BiH) bolje prepoznati specifine potrebe svjedoka u predmetima ratnih zloina. Nadzornom tijelu za praenje implementacije Dravne strategije za rad na predmetima ratnih zloina: Osigurati efikasnije praenje implementacije Dravne strategije, osobito po pitanju zatite svjedoka u predmetima ratnih zloina pred domaim sudovima. Civilnom drutvu: Osigurati bolju koordinaciju u pruanju podrke svim relevantnim institucijama, osobito sudovima, u programima zatite svjedoka.

Izvori
Amnesty International: ija pravda? ene Bosne i Hercegovine jo ekaju. Amnesty International, rujan 2009., Sarajevo. Dravna strategija za rad na predmetima ratnih zloina. Ministarstvo pravde, prosinac 2008., Sarajevo. OSCE: Zatita i podrka svjedoka u predmetima ratnih zloina u BiH: Prepreke i preporuke godinu dana nakon usvajanja Dravne strategije za rad na predmetima ratnih zloina. OSCE, sijeanj 2010., Sarajevo. ehi, Azra (2011.): Zatita rtava svjedoka genocida, zloina protiv ovjenosti i ratnih zloina pred sudovima u BiH. U: Pristup pravdi u Bosni i Hercegovini. Zbirka analiza javnih politika iz oblasti pravosua. Mrea pravde u BiH, svibanj 2011., Sarajevo.

94

Ratno silovanje i ostali oblici seksualnog nasilja zaboravljeni ratni zloin?

Maja otari UPP preporuka
 7 - Poveati svoja nastojanja u borbi protiv nekanjavanja 6 za ratne zloine, konkretno seksualno nasilje, tako to e se, izmeu ostalog, ukljuiti definicija seksualnog nasilja u krivini zakon. (Austrija) 72 - Nastaviti istraivati krivina djela seksualnog nasilja nastala u oruanom sukobu, krivino goniti odgovorne i pruati odtetu rtvama. (ile)

Status preporuke

 bje gore navedene preporuke su prihvaene od strane ViO jea ministara BiH.

X.

Znaaj preporuke za pravosue u BiH

16 godina nakon zavretka rata, ene rtve ratnog silovanja u BiH jo ekaju odgovarajuu materijalnu i nematerijalnu zadovoljtinu. Broj rtava ratnog silovanja se procjenjuje na 20 do 50 tisua, a broj zakljuenih sluajeva pred domaim sudovima je tek 12 (s 15 optuenih osoba), odnosno 18 pred Meunarodnim sudom za ratne zloine na prostorima bive Jugoslavije u Haagu. Postupanje sa enama rtvama ratnog silovanja od strane BiH rezultira krenjem obaveza koje proizilaze iz brojnih meunarodnih instrumenata za zatitu ljudskih prava: Deklaracije o zatiti ena i djece u hitnom stanju ili oruanom konfliktu, Deklaracije o eliminaciji nasilja nad enama, enevske konvencije za zatitu civila tokom rata, Meunarodnog pakta o graanskim i politikim pravima, Konvencije za eliminaciju svih oblika diskriminacije nad enama, Meunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, te Konvencije protiv muenja i ostalih surovih, nehumanih i poniavajuih postupanja i kazni. Problemi su viestruki: 1. Ne postoji tona evidencija rtava ratnog silovanja koje trenutano prebivaju u BiH, kao niti onih koje se nalaze izvan zemlje. Ne postoji niti centralizirana baza podataka.
95

2. Komplicirano kazneno zakonodavstvo: U BiH se trenutano primjenjuje pet kaznenih zakona - Kazneni zakon BiH, Kazneni zakon FBiH, Kazneni zakon RS, Kazneni zakon Brko Distrikta, te Kazneni zakon SFRJ. Posljednji se esto koristi u entitetima s obrazloenjem da su novi dravni odnosno entitetski zakoni stupili na snagu tek 2003. godine i da nije mogue retroaktivno procesuirati zloine koji su na sud dospjeli prije 2003. godine zakonima koji datiraju iz 2003. U svakom od ovih zakona, ratno je silovanje definirano na drukiji nain, odnosno uope nije definirano. U Kaznenom zakonu BiH, ratno seksualno nasilje se kategorizira kao zloin protiv ovjenosti (lanak 172) te zloin nad civilnim stanovnitvom (lanak 173). Meutim, inzistira se da je, u svrhu definicije seksualog nasilja, potrebno dokazati upotrebu sile ili prijetnje neposrednog napada. Isto tako, silovanje ili drugi oblici seksualnog nasilja ne priznaju se kao ratni zloini ako su poinjeni kao izolirana djela. Ovo nije u skladu s vaeim meunarodnim propisima kao niti s praksom Meunarodnog suda u Haagu. Entitetski zakoni i Kazneni zakon Brko Distrikta dodue priznaju i izolirane sluajeve ratnog silovanja i seksualnog nasilja kao ratne zloine, no niti oni ne odustaju od kriterija dokazivosti upotrebe sile ili prijetnje neposrednog napada, to opet nije u skladu s relevantnim meunarodnim zakonodavstvom i praksom. Kazneni zakon FBiH ne sadri definiciju zloina protiv ovjenosti kao ni ratnih zloina. Kazneni zakoni RS i Brko Distrikta govore samo o ratnim zloinima nad civilima. Konano, Kazneni zakon SFRJ uope ne definira a) zloine protiv ovjenosti, niti b) ratno silovanje i seksualno nasilje (iako se ovo posljednje kategorizira kao zloin protiv civilnog stanovnitva). 3. BiH veoma zaostaje u procesuiranju ratnih zloina silovanja i seksualnog nasilja. Drava nema potrebna sredstva za bavljenje predmetima ratnih zloina pri okrunim i kantonalnim sudovima i tuilatvima. rtve ratnog silovanja ili drugih oblika seksualnog nasilja nemaju pristup informacijama o istragama u svojim predmetima. Isto tako, zatita svjedoka u predmetima ratnih zloina seksualnog nasilja nije adekvatna pri entitetskim i kantonalnim sudovima (o tome vidjeti poglavlje o zatiti svjedoka). 4. rtvama nikada nije pruena zadovoljavajua odteta, odnosno reparacija za sve to su proivjele. Reparacija podrazumijeva kompenzaciju (novana nakada za gubitke), restituciju (ponovno uspostavljanje situacije koja je postojala prije poinjenja krivinog djela), rehabilitaciju (oporavak psiholoki, medicinski ili socijalni), zadovoljtinu (simbolino obiljeavanje tragedije) i garanciju za neponavljanje (otklanjanja uzroka sukoba). Takoer, rtve imaju razliite statuse u FBiH (gdje se njihov status regulira Zakonom o socijalnoj zatiti, civilnih rtava rata i
96

zatiti porodica sa djecom; ? se rtvama ratnog silovanja i imaju pravo na maksimalnu odtetu od 563 KM mjeseno) i RS (ne postoji status rtava ratnog silovanja, ve samo civilnih rtava rata; on je tamo reguliran Zakonom o zatiti civilnih rtava rata i odteta je izmeu 100 i 350 KM mjeseno). XI. Mjere i aktivnosti neophodne za realizaciju UPP preporuke

1. Prije svega je potrebno harmonizirati kazneno zakonodavstvo u BiH. Potrebno je uskladiti definiciju seksualnog nasilja kao ratnog zloina u Kaznenom zakonu BiH s meunarodnim zakonodavstvom i praksom Meunarodnog suda u Haagu (obuhvatiti izolirane sluajeve silovanja, kao i ne inzistirati na nunoj upotrebi sile ili organiziranog napada kako bi se in okarakterizirao kao ratno seksualno nasilje), kao i entitetske zakone, te prestati primjenjivati Kazneni zakon SFRJ, koji uope ne definira ratno silovanje i seksualno nasilje. 2. Potrebno je poboljati procesuiranje kaznenih djela seksualnog nasilja u oruanom sukobu, s naglaskom na entitetske i kantonalne sudove, s veim brojem sudaca i tuitelja s posebnom obukom za ovakve predmete ratnih zloina. Potrebno je pruiti bolju zatitu svjedoka. Takoer, BiH je prijeko potrebna centralizirana baza podataka rtava ratnog silovanja i ostalih oblika seksualnog nasilja (zasad brojke variraju izmeu 20 i 50 tisua rtava, to je i vie nego gruba procjena). 3. Hitno je potrebna harmonizacija zakonodavstva po pitanju statusa rtava ratnog silovanja i drugih oblika seksualnog nasilja u BiH te reparacije trenutano, osobe s prebivalitem u FBiH imaju reguliran status i pravo na veu naknadu nego to je sluaj u RS, gdje ak ne postoji niti status rtava ratnog silovanja u Zakonu o civilnim rtvama rata. XII. Status realizacije mjera i aktivnosti UPP preporuke u Bosni i Hercegovini Institucije zaduene za provoenje preporuke su: dravno Ministarstvo pravde, kao i ministarstva pravde entiteta (priprema zakonskih tekstova i prijedlozi izmjene zakona); Parlamentarna skuptina BiH i entitetski parlamenti (usvajanje i izmjena zakona); Sud BiH (Odjel za ratne zloine) te nii sudovi (procesuiranje ratnih zloina seksualnog nasilja), kao i dravna i entitetska tuilatva.
97

 Nadzorno tijelo za praenje implementacije Dravne strategije za rad na predmetima ratnih zloina (nadzor provoenja Strategije). Kada je u pitanju realizacija mjera od strane navedenih nadlenih institucija, stanje je sljedee: 1. Veoma je neujednaena primjena kaznenog zakonodavstva; definicija seksualnog nasilja u ratnim sukobima u dravnom i entitetskim zakonima nije kompatibilna s vaeim meunarodnim standardima. 2. Entiteti jo uvijek katkad primjenjuju Kazneni zakon SFRJ (koji ne definira seksualno nasilje u ratu kao ratni zloin). 3. Procesuiranje ratnih zloina seksualnog nasilja je izrazito sporo: 15 osuenih pojedinaca (odnosno 12 rijeenih sluajeva) pred domaim sudovima broj je koji citira i Amnesty International u svom izvjetaju iz 2009. godine, a isto tako i izvjetaj vicarske organizacije TRIAL i 12 BiH nevladinih organizacija u 2011.godini. 4. Pitanje pruanja pomoi enama civilnim rtvama rata je ukljueno u proces izrade Akcionog plana za provoenje Rezolucije 1325 Vijea sigurnosti UN-a u BiH. Izrada tog programa se vri u suradnji s dravnim institucijama, NVO-ima i meunarodnim institucijama i organizacijama. 4. Za razliku od entitetskih i kantonalnih sudova i tuilatava, tek su Sud BiH i Ured javnog tuioca BiH uspostavili Odjel za podrku rtvama i svjedocima. Ostali sudovi i tuilatva rijetko ili uope ne provode programe zatite svjedoka. 5. Nema pravne zadovoljtine za ene rtve ratnog silovanja: statusi su nejednako regulirani u entitetima i reparacija je vrlo nejednaka, to pridonosi sveopoj frustraciji rtava. XIII. Preporuke nadlenim institucijama Ministarstvima pravde: dravnom i entitetskim; parlamentima: dravnom i entitetskim: Harmonizirati BiH kazneno zakonodavstvo. Potrebno je uskladiti definiciju seksualnog nasilja kao ratnog zloina u Kaznenom zakonu BiH s meunarodnim zakonodavstvom i praksom Meunarodnog suda za ratne zloine poinjene na podruju bive Jugoslavije.

98

 Hitno je potrebna i harmonizacija zakonodavstva po pitanju statusa rtava ratnog silovanja i drugih oblika seksualnog nasilja u BiH, te pitanja reparacije rtvama. Sudovima i tuilatvima (na dravnom i entitetskim nivoima): Potrebno je poboljati procesuiranje kaznenih djela seksualnog nasilja u oruanom sukobu, s naglaskom na entitetske i kantonalne sudove, s veim brojem sudaca i tuitelja s posebnom obukom za ovakve predmete ratnih zloina. Nuno je i osigurati bolje uvjete za efikasniju zatitu svjedoka, posebice pri entitetskim i kantonalnim sudovima. Takoer, BiH je prijeko potrebna centralizirana baza podataka rtava ratnog silovanja i ostalih oblika seksualnog nasilja (zasad brojke variraju izmeu 20 i 50 tisua rtava, to je i vie nego gruba procjena). Izvori
Amnesty International: ija pravda? ene Bosne i Hercegovine jo ekaju. Amnesty International, rujan 2009., Sarajevo. Dravna strategija za rad na predmetima ratnih zloina. Ministarstvo pravde, prosinac 2008., Sarajevo. OSCE: Zatita i podrka svjedoka u predmetima ratnih zloina u BiH: Prepreke i preporuke godinu dana nakon usvajanja Dravne strategije za rad na predmetima ratnih zloina. OSCE, sijeanj 2010., Sarajevo. TRIAL and 12 Bosnian NGOs (2011.): The Situation of Women Victims of Rape or Other Forms of Sexual Violence During the War in Bosnia and Herzegovina. General Allegation to the Special Rapporteur on Violence Against Women, Its Causes and Consequences. May 2011, Sarajevo.

99

Sumirane preporuke
Praenje stanja ljudskih prava u sektoru pravde Neophodno je razviti sistem prikupljanja i obrade provjerljivih, dostupnih, centraliziranih i detaljno elaboriranih podataka sa ciljem efikasnije zatite i promocije ljudskih prava u BiH. Efikasnost institucija pravosua u zatiti ljudskih prava Neophodno je da Centri za edukaciju sudija i tuilaca u entitetima i Brko distriktu BiH, u saradnji s VSTV usklade programe edukacije sa stratekim dokumentima iz sektora pravde, s posebnim aspektom na rjeavanje starih predmeta i brige o korisnicima suda.

Recommendations Summary
Monitoring the situation of human rights in the justice sector In order to effectively protect and promote human rights in BiH it is necessary to develop a system of collecting and processing of verifiable, accessible, centralized data that are elaborated in detail. Efficiency of judicial institutions in protecting human rights The BiH Council of Ministers and the Parliamentary Assembly of BiH need to harmonize the substantive and procedural laws when it comes to the burden of proof under the provisions of the Law on Prohibition of Discrimination and the Law of Civil Procedure, at the proposal of the competent ministries and HJPC BiH.

U proces kreiranja programa edukacije intenzivnije ukljuiti kroz HJPC BiH should establish a methodology for monitoring the work fazu istraivanja, pored sudija i tuof courts and other judicial instituilaca, graane i organizacije civiltions regarding the application of nog drutva. the provisions of the Law on Prohibition of Discrimination concer VSTV i Centri za edukaciju sudija ning the urgent acting upon discrii tuilaca u entitetima i Brko dimination cases and adapting the striktu BiH trebaju raditi na modiCMS to manage such cases. ficiranju postojeih web stranica, u smislu vee korisnosti sadrine Methodology of annual reporting podataka za javnost. of the High Judicial and Prosecutorial Council of BiH, as well as reporting of the courts and prosecutor offices should be adjusted

100

Obuka nosioca pravosudnih funkcija iz primjene meunarodnih standarda

Vijee ministara BiH i Parlamentarna skuptina BiH treba da usklade materijalno i procesno za- Ministry for Human Rights and Refugees and Ministry of Justice konodavstvo kada je u pitanju teshould monitor the implementaret dokazivanja prema odredbama tion of the Law on Prohibition of Zakona o zabrani diskriminacije i Discrimination and UPR recomZakona o parninom postupku na mendations in cooperation with the osnovu prijedloga nadlenih miniOmbudsman for Human Rights, starstava i VSTV BiH. civil society organizations engaged Potrebno je da VSTV BiH utvrdi in legal aid work, the Gender Equmetodologiju monitoringa rada suality Agency in BiH and Gender dova i drugih pravosudnih instituEquality centers in RS and FBiH. cija u vezi s primjenama odredbi Zakona o zabrani diskriminacije Public services in BiH should publish the decisions on infringekada je u pitanju hitno postupanje ments under the Law on Prohibiu ovim postupcima, te adaptacija tion of Discrimination. CMS upravljanja takvim predmetima. The BiH Council of Ministers and the Parliamentary Assembly of Potrebno je metodologiju godiBiH should reconcile as soon as njeg izvjetavanja Visokog sudpossible the legislation and other skog i tuilakog vijea BiH, kao general regulations in BiH with the i sudova i tuilatava, prilagoditi Law on Prohibition of Discriminazahtjevima monitoringa i procjeni tion because the one-year deadline primjene Zakona o zabrani diskrifor harmonization has elapsed. minacije i UPR preporuka koje se Training of the holders of judicial odnose na pravosudni sistem. offices on implementation of inter Praenje primjene Zakona o zabra- national standards ni diskriminacije, UPR preporuka It is essential that Judicial training od strane Ministarstva za ljudska Centers in the entities and in the prava i izbjeglice BiH, MinistarBrcko District of BiH, in cooperastva pravde treba da se radi u sation with HJPC align training proradnji s Ombudsmenom za ljudska grams with strategic documents in prava BiH, organizacijama civilthe justice sector, with a special fo101

to the requirements of monitoring and evaluation of application of the Law on Prohibition of Discrimination and UPR recommendations related to judicial system.

nog drutva koje se bave poslocus on solving the old cases, and vima pravne pomoi, Agencijom care of court customers. za ravnopravnost spolova u BiH i gender centrima za ravnopravnost In addition to judges and prosecuspolova u RS i FBiH. tors, citizens and civil society organizations should be more inten Javni servisi u BiH treba da objavlsively involved in the process of juju rjeenja o prekraju po Zakonu developing the training programs. protiv diskriminacije. HJPC and Judicial Training Cen Vijee ministara BiH i Parlamenters in the entities and Brcko Ditarna skuptina BiH trebaju to strict should work on modifying prije provesti proces usaglaavanja the existing web pages to make zakonodastva i drugih opih propitheir contents more useful and mesa u BiH sa Zakonom protiv diskrianingful to public. minacije jer je proao predvieni zakonski rok od jedne godine za Deletion of the death penalty from the ovo usaglaavanje. Constitution of Republika Srpska Brisanje smrtne kazne iz Ustava RS Ministry of Justice should Republike Srpske launch an initiative to delete the Ministarstvo pravde RS da pokredeath penalty provisions from the ne inicijativu za brisanje odredbe o Constitution of RS, as a separate smrtnoj kazni u Ustavu RS, ali kao matter, and to refer this initiative to posebno pitanje, te da tu inicijativu the RS National Assembly. uputi na Narodnu skuptinu RS. National Assembly of Republika Srpska should accept the initiative Narodna skuptina Republike Srpof the RS Ministry and approve the ske da prihvati inicijativu Ministardeletion of the provisions on death stva RS i da usvoji brisanje odredpenalty from the RS Constitution. be smrtne kazne iz ustava RS. Ministarstvo pravde BiH da nad- The BiH Ministry of Justice should oversee the process of deleting the gleda proces brisanje odredbe o provisions on death penalty from smrtnoj kazni iz ustava RS i tako the RS Constitution, thereby enosigura usklaenost ustava sa suring the compliance of the Conmeunarodnim obavezama koje je stitution with international comBiH preuzela. mitments assumed by Bosnia and Herzegovina.
102

Nezavisnost pravosudnih institucija

Ubrzati proces sprovedbe reformskih mjera definisanih u Akcionom Accelerating the process of implementation of reform measures planu za sprovoenje Strategije defined in the Action Plan for imza reformu sektora pravde u Bosplementation of the Justice Sector ni i Hercegovini, posebno onih Reform Strategy in Bosnia and Hesadranih u stubu 1 Pravosue. rzegovina, especially those conta Ukljuiti mjere i aktivnosti koje e ined in the pillar 1 - Judiciary; jaati nezavisnost pravosua kada Including the measures and actije u pitanju nemijeanje u djelovanvities that will strengthen the inje sudske vlasti unutar Strategije za dependence of judiciary when it reformu sektora pravde u BiH. comes to non-interference in the activities of judicial authorities Redovno sprovoditi aktivnosti i conducted within the Justice Secmjere jaanja povjerenja javnosti tor Reform Strategy in Bosnia and u pravosue kroz kreiranje javnih Herzegovina; kampanja, ali i razvoja sektora za odnose s javnou unutar sudova i Conducting regular activities and tuilatava, te raditi na razvoju sameasures aimed at strengthening radnje izmeu pravosudnih instituthe trust of public in the judiciary cija i organizacija civilnog drutva through the development of public i medija; campaigns and the establishment of public relations sectors within Izmijeniti Zakon o izvrnom pothe courts and prosecutors offices, stupku u cilju aurnijeg izvravanja and working on development of sudskih odluka. cooperation between judicial insti Izmijeniti Zakon o utvrivanju i tutions and civil society organizanainu izmirenja unutranjih obations and media; veza FBiH i Zakon o utvrivanju i Amend the Law on Enforcement nainu izmirenja unutranjeg duga Procedure for purpose of more RS kako bi se nain isplate obaveexpeditious enforcement of court za definisao u skladu sa zahtjevom judgments; stranke. Amend the Law on Assessment Potrebno je smanjiti broj budeta and Settlement of Internal Liabiza pravosudne institucije sa 14 na lities of the FBiH and the Law on 4. Assessment and Settlement of In103

Independence of judicial institutions

 Jaati ulogu VSTV-a u vidu pozicioniranja ovog tijela kao nezavisne institucije s nadlenostima regulatornog tijela, te u tom pogledu donijeti potrebne izmjene Zakona o VSTV-u.

ternal Debt of RS, in order to define the manner of payment of debts in accordance with the request of parties; It is necessary to reduce the number of budgets for judicial institutions from 14 to 4;

Uvesti disciplinske i novane sankcije za predstavnike izvrne i zakonodavne vlasti koji se zloupot- Strengthen the role of the HJPC in terms of positioning of this body rebom poloaja upliu u rad pravoas an independent institution with sudnih institucija. competences of a regulatory body, Nezavisnost nosioca pravosudnih and accordingly adopt necessary funkcija: sudija i tuilaca amendments to the Law on HJPC; Izmjene Zakona o Visokom sudskom i tuilakom vijeu i Pravilnika Visokog sudskog i tuilakog vijea BiH u smislu usvajanja odredbi koje bi predviale javno objavljivanje rang-liste uspjenih kandidata, kao i odluka o imenovanju sa detaljnim obrazloenjem razloga za imenovanje odreenog kandidata na poziciju sudije, odnosno tuioca, ukljuujui i objavu biografije imenovanog kandidata. Izmjene Zakona o Visokom sudskom i tuilakom vijeu BiH i Pravilnika Vijea u smislu usvajanja odredbi o pravu na devolutivni pravni lijek povodom odluka Vijea o imenovanju nosioca pravosudnih funkcija. Izmjene i dopune Zakona o Visokom sudskom i tuilakom vijeu BiH i Pravilnika Vijea, kojima bi
104

Introduce disciplinary and monetary sanctions for representatives of executive and legislative authorities who abuse the power of office by interfering with the work of judicial institutions. Independence of holders of judicial offices: judges and prosecutors Making changes to the Law on High Judicial and Prosecutorial Council and the Rulebook of the High Judicial and Prosecutorial Council aimed at adopting the provisions that would anticipate publication of a ranking list of successful candidates and decisions on the appointment with a detailed explanation about the reasons for appointing a candidate to the position of a judge or a prosecutor, including the publication of biographies of the appointed candidates.

bilo utvreno da sudije i tuioci Making changes to the Law on koji su proveli vie godina vrei High Judicial and Prosecutorial Cosudsku,odnosno tuilaku funkciju uncil and the Rulebook of the High na nioj pravosudnoj instanci imaJudicial and Prosecutorial Council ju prednost pri imenovanju na vie aimed at adopting the provisions instance u odnosu na kandidate on the right to devolutionary legal koje ispunjavaju iskljuivo formalremedy against the decision of the ni kriterij u pogledu duine radnog Council on the appointment of the iskustva potrebnog za imenovanje holders of judicial office. na viu pravosudnu instancu. Making changes and amendments to the Law on High Judicial and Izmjene Zakona o plaama i druProsecutorial Council of BiH gim naknadama sudija i tuilaca, and the Rulebook of the Council, takoer u saradnji nadlenih miwhich would stipulate that judges nistarstava pravde, ministarstava and prosecutors who have spent finansija i Visokog sudskog i tuimany years carrying out judicial lakog vijea BiH, kao i profesioor prosecutorial function at a lower nalnih udruanja. Navedene izmjejudicial instance should have prione bile bi usmjerene na usvajanje rity in appointments to the higher odredbi o naknadama koje nemaju instances in relation to other cankarakter plaa, kao to su: naknadidates who meet only the formal da za prekovremeni rad, rad nou, criteria in terms of length of experad u dane vikenda i dane koji se rience required for the appointment po zakonu smatraju dravnim prato a higher judicial instance. znikom, naknada za topli obrok, naknada za prevoz na posao i sa Making changes to the Law on posla, naknada za odvojeni ivot, Salaries and other compensations a sve sa ciljem harmonizacije popaid to judges and prosecutors in menutog zakona sa meunarodnim cooperation with competent mistandardima. nistries of justice, ministries of finance and the High Judicial and Usvajanje budetskih prorauna, u Prosecutorial Council of BiH and kojima bi bila predviena materiprofessional associations. These jalna sredstva za imenovanje sudija changes should be aimed at adopi tuilaca kako je to predloeno od ting the provisions on the fees that strane Visokog sudskog i tuilaare not considered wages, such as: kog vijea BiH, a nakon izvrene compensation for overtime, night analize o broju predmeta i potrebwork, working weekends and days that are legally considered a pu105

nom broju nosioca pravosudnih funkcija u sudovima i tuilatvima.

Izmjene Zakona o Visokom sudskom i tuilakom vijeu BiH, kao i drugih relevantnih pravnih propisa kojima je trenutno reguliran status strunih saradnika, u smislu usvajanja odredbi prema kojima bi Adopting of the budgets, which would anticipate funds for the apsve strune saradnike zaposlene u pointment of judges and prosecupravosudnim institucijama u BiH tors, as proposed by the High Juimenovalo Visoko sudsko i tuiladicial and Prosecutorial Council of ko vijee. BiH, and after conducting an anaPravosue i borba protiv diskirimilysis of the number of cases and nacije the necessary number of holders of judicial offices in courts and prose Osposbljavanje nadlenih lica u cutors offices. pravosudnim institucijama za adekvatnu primjenu antidiskrimina- Making changes to Law on High cionih propisa Judicial and Prosecutorial Council of BiH, as well as to other relevant Vea promocija mogunosti procelegal regulations, which currently suiranja diskriminacije u javnosti regulate the status of professional associates, aimed at adopting the Osiguravanje jednakog pristupa provisions according to which all pravdi kroz donoenje Zakona o associates working in the judicial besplatnoj pravnoj pomoi institutions in BiH should be appoEdukacija studenata i mladih prainted by the High Judicial and Provnika u ovoj oblasti secutorial Council. Konkretne aktivnosti u zatiti rtve Judiciary and combat against discrimination i sprjeavanju viktimizacije

blic holiday, meal allowance, fees for the transportation to and from work, compensation for life separated from family, all this with the aim of harmonizing the aforementioned legislation with international standards.

Podsticanje javnih dunosnika na 1. Training the competent persons in the judicial institutions to properly iskazivanje podrke ugroenim apply the anti-discrimination legiskupinama slation Potrebno je organizirati ire konsultacije, sistematski pristupiti edukaciji sudija i lica koja nude
106

besplatnu pravnu pomo u oblasti 2. Increased public promotion of opportunities for prosecuting discriborbe protiv diskriminacije, kako mination bi dolo do primjene antidiskriminacionih propisa, te se na taj nain 3. Ensuring equal access to justice uspjeno procesuirali krioci ljudthrough the adoption of the Law on skih prava. Free Legal Aid Takoer, pravosudne institucije 4. Education of students and young zbog specifine pozicije rtve u lawyers in this area sluaju diskriminacije, moraju se aktivno ukljuiti u proces zatite 5. Concrete actions aimed at protecting victims and preventing victisvjedoka i oteenih lica, kako bi mization sprijeili ve zabiljeena odustajanja od procesuiranja uslijed vik- 6. Encouraging of public officials to show support to vulnerable groups timizacije. Sankcionisanje govora mrnje Tuioci bi morali prepoznati u javnom disursu sve ono to znai govor mrnje i zapaljivi govor. I u medijima postoji dovoljno elemenata za pokretanje postupaka na ovoj osnovi, ali je za to potrebna volja, odnosno nezavisan stav pravosua, ukljuujui sluajeve kada jezik mrnje i zapaljivi govor koriste visokopozicionirani politiari ili vjerski lideri. Pristup pravdi manjinama Vijeu ministara BiH i entitetskim vladama: Osnaiti vijea nacionalnih manjina za sudjelovanje u izvrnoj vlasti kako bi jednostavnije nadzirala potivanje ljudskih prava, konkretno pristup pravosuu, za sve nacionalne manjine u BiH. Wider consultations should be organized and systematic approach should be taken in training judges and individuals who offer free legal aid in the fight against discrimination in order to appropriately apply anti-discrimination legislation, and thus successfully prosecute those who violated someone elses human rights. Also, due to specific position of the victim in the case of discrimination, the judicial institutions must be actively involved in the process of protection of witnesses and the injured parties in order to prevent dropping of the charges by the injured parties due to victimization, which has already been noted. Sanctioning of hate speech Prosecutors should be capable of recognizing the hate speech and inflammable language in the public discourse. Even in the media one can find enough elements to initiate proceedings on this account, but it takes the will and inde107

Parlamentarnoj skuptini BiH:

Raditi na postupnim, ali sveobuhvatnim ustavnim promjenama, koje e zagarantirati jednaka prava svim graanima BiH, a time i iz prakse potisnuti koncept konstitu- Access to Justice for minorities tivnih manjina. To the BiH Council of Ministers and Entity governments: Sudovima i tuilatvima u BiH: Svim graanima omoguiti pravo na pravedni sudski postupak, bez obzira na vjeru, jezik ili nacionalnu pripadnost.

pendent attitude of the judiciary, including the cases where the hate speech and incendiary language was used by high ranking politicians or religious leaders.

Strengthen the national minority councils to participate in the executive branch in order to more easily monitor the respect for human rights, namely access to justice for all national minorities in BiH. Biti transparentniji u objavi statistikih podataka o etnikoj, vjerskoj i To the BiH Parliamentary Assembly: jezinoj pripadnosti zaposlenih u pravosudnim institucijama, kako Work on gradual, but the comprehensive constitutional changes, bi se stekla vjerodostojna slika o which will guarantee equal rights eventualnoj diskriminaciji pri zato all citizens of BiH, and thus supoljavanju. persede in practice the concept of Meunarodnim organizacijama i civilconstituent minorities. nom drutvu u BiH: To courts and prosecutors offices in Provesti opsenu analizu teorije i BiH: prakse pristupa pravdi za manji- Provide all citizens the right to a ne u BiH, imajui u vidu dvojaki fair trial, regardless of their relikoncept manjina te nepostojanje gion, language or ethnicity. ozbiljnijih analiza u ovom podru To be more transparent in terms of ju. Bavljenje problemima evenpublication of statistics on ethnic, tualne diskriminacije nacionalreligious and linguistic background nih i konstitutivnih manjina pred of employees in the judicial instipravosuem BiH lako moe biti tutions in order to get an authentic primijenjeno na sve tipove diskripicture of possible discrimination minacije. in employment. To international organizations and civil society in BiH:
108

Razvoj strategije tranzicijske pravde za BiH Ekspertna radna grupa (ERG) da intenzivno nastavi raditi na finaliziranju nacrta Strategije tranzicijske pravde u BiH sa propratnim Akcionim planom i i finansijskim okvirom za provedbu Strategije u skladu sa zadatim rokovima; Ministarstvo pravde BiH zajedno sa ERG da izradi i sprovede javnu kampanju u cilju poveanja informacije o postojanju inicijative za izradu Strategije tranzicijske pravde te obezbjeivanje podrke javnosti za usvajanje iste;

Conduct a comprehensive analysis of the theory and practice concerning the access to justice for minorities in BiH, taking into account the dual concept of minorities and a lack of serious analyses in this area. Dealing with problems of potential discrimination against national and constituent minorities minorities before the BiH judiciary can easily be applied to all types of discrimination. Development of transitional strategy for BiH

Since the implementation of the recommendation in the process, hereby we suggest the following recommen Vlade BiH, entiteta i Brko distrik- dations: ta BiH da usvoje Strategiju tran- The Expert Working Group (EWG) zicijske pravde u BiH sa prateim should continue to work intensiveplanovima; ly on finalizing the draft strategy of transitional justice in BiH with Ministarstva finansija da obezbjethe accompanying Action Plan and de sredstva u budetu za 2012. gofinancial framework for implemendinu za provedbu Strategije, te da tation of the Strategy in accordance naprave finansijsku projekciju za with the prescribed deadlines. provedbu Strategije i za naredne godine;

Nadlena ministarstva na dravnom i entitetskom nivou te institucije u Brko distriktu BiH da usklade svoje djelovanje sa preporukama definisanim Strategijom kako bi se osigurala njena to po Governments of BiH, Entities and tpunija implementacija. Brcko District of BiH should adopt a strategy of transitional justice in BiH with the accompanying plans.

Ministry of Justice together with the EWG should develop and implement a public campaign aimed at raising awareness about the initiative for development of transitional justice strategy, and securing public support for adopting thereof.

109

Provedba Dravne strategije za rad na predmetima ratnih zloina

Ministries of Finance should provide funding in the 2012 budget for implementation of the Strategy Svim nadlenim institucijama za provoenje Strategije: and make financial projections for implementation of the Strategy for Kontinuirano upotpunjavati Jethe following years. dinstvenu bazu podataka ovisno o promjenama koje e uslijediti The competent ministries at the state and entity levels and institutions procesuiranjem odnosno radom na of the Brcko District should align predmetima ratnih zloina; their activities with the recommen Osigurati bolju zatitu i podrku dations defined in the Strategy in svim rtvama i svjedocima u poorder to ensure a full implementastupcima pred sudovima BiH. tion of the Strategy. Poboljati regionalnu suradnju, s naglaskom na koordinaciju upravljanja predmetima u procesuiranju ratnih zloina; Izvrnoj vlasti: Implementation of the National Strategy for the War Crime Prosecutions To all competent institutions responsible for implementation of the Strategy:

Osigurati kadrovsku, financijsku i Continuously update the single materijalnu podrku za sve institudatabase in line with changes that cije ukljuene u realizaciju Stratewill occur due to prosecution of gije. war crime cases; Nadzornom tijelu za provedbu Provide better protection and supStrategije: port to all victims and witnesses in proceedings before courts of BiH; to prije konktaktirati Meunarodni sud za ratne zloine poinjene na Enhance regional cooperation, with focus on the coordination of podruju bive Jugoslavije i Tuicase management in the proseculatvo BiH, kako bi se utvrdio broj tion of war crimes; i sloenost nerijeenih sluajeva pred tim Sudom, kao i tono vrijeTo Executive Branch: me ustupanja predmeta s tog Suda Provide personnel, financial and pravosudnim institucijama BiH. material support for all institutions involved in implementation of the Strategy.
110

Sudu BiH i entitetskim sudovima:

Ujednaiti sudsku praksu na dravnoj i entitetskoj razini u primjeni Make contacts with ICTY and BiH prosecutor as soon as possible in zakona u procesuiranju predmeta order to determine the number and ratnih zloina; complexity of cases pending befo Prestati procesuirati predmete re the Tribunal, as well as the exact primjenom preuzetog Kaznenog time of referral of these cases to the zakona SFRJ usporedno s primjeBiH judicial institutions. nom Kaznenog zakona BiH. To the Court of BiH and Entity Tuilatvu BiH: courts: Harmonize the case law at national Prioritetno pristupiti analizi predand entity-level law when it comes meta iz druge grupe ratnih zloina to application of legislation in war (s rokom procesuiranja 15 godina), crime prosecutions; radi njihovog ustupanja kantonalnim odnosno okrunim tuilatvi- Stop prosecuting by applying the Criminal Code of former Yugoma i tuilatvu u Brko Distriktu slavia simultaneously with the apBiH. plication of the Criminal Code of Visokom sudskom i tuilakom viBiH. jeu BiH: To Prosecutors Office of BiH: Izraditi konkretne mjere i indikato Give priority to the analysis of care uspjenosti rada tuilaca na svim ses from the second group of war nivoima kako bi se to prije procecrimes (with a prosecution deadlisuirali svi zaostali predmeti ratnih ne of 15 years), because of their zloina pri tuilatvima u BiH. referral to the cantonal and district prosecutors and prosecutors office Policiji u oba entiteta i Brko Disin Brcko District. triktu: To High Judicial and Prosecutorial Poboljati istrane radnje vezane Council of BiH: za Strategiju, te i dalje suraivati s pravosudnim institucijama uklju- Develop specific measures and indicators of success of prosecutors enima u provedbu Strategije. at all levels in order to prosecute, as soon as possible all backlog of war crime cases pending before the prosecutors offices in BiH.
111

To Supervisory body responsible for implementation of the Strategy:

Zatita svjedoka u predmetima ratnih zloina pred sudovima BiH Entitetskim i kantonalnim sudovima:

To Police in both Entities and Brko District:

Improve the investigative actions related to the Strategy, and conti Uspostaviti Odjele za podrku nue the cooperation with the judisvjedocima u okviru kantonalnih i cial institutions involved in impleentitetskih sudova po uzoru na Sud menting the Strategy. BiH. Protection of witnesses in war crime Ministarstvima pravde (dravnom i en- cases prosecuted before courts in BiH titetskim): To entity and cantonal courts: Raditi na pripremi kvalitetnijih zakonskih i podzakonskih akata u ko- Establish a Witness Support Section within the cantonal and entity rist bolje zatite i podrke, te osocourts upon the model of the Court bito materijalne kompenzacije i reof BiH. paracije, svjedocima u predmetima ratnih zloina. Isto tako, osigurati To ministries of justice (state and bolju koordinaciju svih relevantnih entity): institucija ukljuenih u proces za Work on the preparation of better tite svjedoka, kao i ukljuivanje quality primary and secondary leinstitucija koje se bave socijalnim gislation in favor of better protecradom te medicinskom i psiholotion and support of, and particukom podrkom, te organizacija larly better financial compensation civilnog drutva. and reparation to the witnesses in Parlamentima (dravnom i entitetwar crimes cases. Also, ensure a skim): better coordination of all relevant institutions involved in the protec Kroz adekvatne zakone i izmjene tion of witnesses, and include the zakona (s naglaskom na izmjene i institutions engaged in social work dopune Zakona o programu zatite and medical and psychological svjedoka u BiH) bolje prepoznati support, and civil society organizaspecifine potrebe svjedoka u predtions. metima ratnih zloina. To Parliaments (state and entity): Nadzornom tijelu za praenje implementacije Dravne strategije za rad na Through appropriate legislation and amendments to the laws (with predmetima ratnih zloina: emphasis on the amendments to the Law on Witness Protection
112

 Osigurati efikasnije praenje implementacije Dravne strategije, osobito po pitanju zatite svjedoka u predmetima ratnih zloina pred domaim sudovima. Civilnom drutvu:

Program in BiH) better identify the specific needs of witnesses in war crimes cases. To a Supervisory body responsible to monitor the implementation of National Strategy for the War Crime Prosecutions:

Osigurati bolju koordinaciju u pruanju podrke svim relevantnim Ensure an effective monitoring of implementation of the National institucijama, osobito sudovima, u strategy, particularly regarding the programima zatite svjedoka. protection of witnesses in war criRatno silovanje i ostali oblici sekmes cases prosecuted before domesualnog nasilja zaboravljeni ratni stic courts. zloin? To civil society: Ministarstvima pravde: dravnom i entitetskim; parlamentima: dravnom Ensure a better coordination in i entitetskim: supporting all relevant institutions, Harmonizirati BiH kazneno zakonodavstvo. Potrebno je uskladiti definiciju seksualnog nasilja kao ratnog zloina u Kaznenom zakonu BiH s meunarodnim zakonodavstvom i praksom Meunarodnog suda za ratne zloine poinjene na podruju bive Jugoslavije.

particularly the courts, in the Witness Protection programs.

Wartime rape and other forms of sexual violence - a forgotten war crime? To ministries of justice (state and entity); Parliaments (state and entity):

Hitno je potrebna i harmonizacija Harmonize the BiH criminal legislation. It is necessary to harmonizakonodavstva po pitanju statusa ze the definition of sexual violenrtava ratnog silovanja i drugih obce as a war crime in the Criminal lika seksualnog nasilja u BiH, te Code of Bosnia and Herzegovina pitanja reparacije rtvama. with the definition given in interSudovima i tuilatvima (na dravnom national law and practice of the i entitetskim nivoima): Tribunal for war crimes committed Potrebno je poboljati procesuin former Yugoslavia. iranje kaznenih djela seksualnog nasilja u oruanom sukobu, s na- There is an urgent need to harmonize legislation on the status of vicglaskom na entitetske i kantonaltims of war rape and other forms ne sudove, s veim brojem sudaca
113

i tuitelja s posebnom obukom za ovakve predmete ratnih zloina.

of sexual violence in BiH, and the issue of reparations to victims.

Nuno je i osigurati bolje uvjete za efikasniju zatitu svjedoka, pose- To courts and prosecutors offices (stabice pri entitetskim i kantonalnim te and entity): sudovima. It is necessary to improve the pro Takoer, BiH je prijeko potrebna secution of crimes of sexual viocentralizirana baza podataka rtalence committed in an armed conva ratnog silovanja i ostalih oblika flict, with emphasis on the entity seksualnog nasilja (zasad brojke and cantonal courts, with a larger variraju izmeu 20 i 50 tisua rnumber of judges and prosecutors tava, to je i vie nego gruba prowith special training for prosecucjena). tion of these war crimes. It is necessary to ensure better conditions for the effective protection of witnesses, especially within the entity and cantonal courts. Also, BiH very much needs a centralized database of victims of war rape and other forms of sexual violence (so far numbers vary between 20 and 50 000 victims, which is more than a rough estimate).

114

ANEKSI

Vijee za ljudska prava Radna grupa za Univerzalni periodini pregled Sedma sesija Geneva, 8-19. Februar 2010. god.

Nacrt izvjetaja Radne grupe za Univerzalni periodini pregled Bosna i Hercegovina: Zakljuci i preporuke
90. Bosna i Hercegovina e izvriti pregled sljedeih preporuka, te dati pravovremeni odgovor, najkasnije do etrnaeste sjednice Vijea za ljudska prava koja e se odrati u junu 2010. godine. Odgovori na preporuke koje izradi Bosna i Hercegovina bit e uvrteni u konani izvjetaj kojeg usvaja Vijee na etrnaestoj sjednici. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11.
116

Potpisati i ratificirati Konvenciju o pravima osoba sa invaliditetom i Opcionalni protokol na ICESCR, te ratificirati Meunarodnu konvenciju za zatitu svih osoba od prisilnog nestanka (panija); Ratificirati Konvenciju o pravima osoba sa invaliditetom (Meksiko); Razmotriti ratifikaciju Meunarodne konvencije za zatitu svih osoba od prisilnog nestanka, te prihvatiti nadlenost odgovarajueg odbora (Argentina); Potpisati i ratificirati Konvenciju o pravima osoba sa invaliditetom (Argentina); Ratificirati Konvenciju o pravima osoba sa invaliditetom (Katar); Implementirati Opcionalni protokol na Konvenciju o pravima djeteta za trgovinu djecom, djeju prostituciju i djeju pornografiju, te ga ugraditi u krivino-pravni sistem (Katar); Izmijeniti krivini zakon kako bi ukljuivao definiciju seksualnog nasilja, u skladu sa meunarodnim standardima (panija); Ubrzati nastojanja u usvajanju zakona o zabrani svih faistikih i neofaistikih organizacija i upotrebe njihovih simbola (Pakistan); Poduzeti dalje aktivnosti kako bi se unaprijedila situacija Ombudsmena na dravnom nivou (Slovenija); Pruiti Ombudsmenu materijalnu podrku potrebnu za osiguranje njegove uinkovitosti i neovisnosti (Poljska); Ojaati kapacitete i unaprijediti uinkovitost dravnog Ombudsme-

12.

13.

14. 15. 16. 17. 18. 19.

20. 21. 22. 23. 24. 25.

na za ljudska prava, osiguravajui potivanje Parikih principa (Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske); Blagovremeno razmotriti uspostavu dravne institucije za ljudska prava, sa akreditiranim statusom kojeg daje Meunarodni koordinacijski odbor dravnih institucija za promociju i zatitu ljudskih prava (Slovaka); Poduzeti neophodne mjere za ubrzanje ujedinjenja tri nacionalne institucije za ljudska prava, to je trebalo zavriti krajem 2006. godine, kako bi se pomoglo da se izbjegnu fragmentirane politike i administrativne strukture koje ometaju ostvarivanje ljudskih prava (Meksiko); Ojaati ulogu i pruiti potrebne resurse Nacionalnom vijeu djece (Austrija); Ojaati nadlenosti Regulatorne agencije za komunikacije kako bi se smanjio rizik od izazivanja etnike i religijske mrnje (Pakistan); Imenovati novi Odbor i generalnog direktora Regulatorne agencije za komunikacije (Italija); Ubrzati uspostavu njenih Nacionalnih mehanizama za preventivu, u skladu sa njenim obavezama prema Opcionalnom protokolu na Konvenciju Ujedinjenih nacija protiv muenja (Ujedinjeno Kraljevstvo); Nastaviti sa jaanjem njenih institucionalnih mehanizama za zatitu ljudskih prava i sloboda (Egipat); Intenzivirati napore u usklaivanju njenog nacionalnog zakonodavstva sa meunarodnim standardima, ukljuujui organiziranje vie obuka za zvaninike iz pravosua i policije u uinkovitoj primjeni meunarodnih standarda (Malezija); Uspostaviti sveobuhvatan plan zatite svjedoka u predmetima ratnih zloina, uz dostatne zatitne mehanizme ukljuujui sistem zatite identiteta i psiholoku podrku (panija); Nastaviti jaati, kroz konkretne korake, nacionalno jedinstvo, toleranciju i miran suivot predstavnika razliitih nacija i religijskih grupa (Kazahstan); Razviti multietniko obrazovno okruenje u kolama, sa ciljem pomirenja meu etnikim grupama (Italija); Intenzivirati napore na progresivnoj implementaciji preporuka Odbora za prava djeteta, u saradnji sa odgovarajuim agencijama Ujedinjenih nacija (Maroko); Implementirati preporuke Odbora za prava djeteta kako bi se poboljala podrka za djecu na ulici, konkretno u pogledu smjetaja, prehrane, zdravstvene zatite i obrazovanja (Austrija); Uputiti otvorenu stalnu pozivnicu svim posebnim procedurama (panija);

26. 27. 28. 29. 30. 31.

32. 33. 34.

35. 36. 37. 38. 39. 40.

Uputiti otvorenu stalnu pozivnicu nosiocima mandata za posebne procedure (ile); Razmotriti upuivanje stalne pozivnice specijalnim procedurama (Jordan); Razmotriti upuivanje otvorene pozivnice posebnim procedurama Vijea za ljudska prava (Ukrajina); Uputiti stalnu pozivnicu svim posebnim procedurama Vijea za ljudska prava (Latvija); Nastaviti sa njenim nastojanjima u borbi protiv rasne i etnike diskriminacije, konkretno kroz programe promoviranja tolerancije u javnom obrazovanju (Francuska); Eliminirati diskriminatorne odredbe iz Ustava; usvojiti sveobuhvatne anti-diskriminacijske zakonske propise, ukljuujui, izmeu ostalog, zatitu od diskriminacije na osnovu spola ili roda, jaati zatitu osoba bez dravljanstva; te usvojiti mjere koje garantiraju univerzalnu evidenciju roenih pod svim okolnostima, ukljuujui romsku djecu (eka Republika); Uinkovito regulirati i implementirati norme koje su na snazi u vezi sa zabranom diskriminacije na osnovu rase, roda, invalidnosti ili socijalnog stanja (Argentina); Strogo primjenjivati krivino-pravne odredbe koje se odnose na govor za irenje mrnje i krivina djela iz mrnje, te povesti kampanje za podizanje svijesti i promoviranje tolerancije (eka Republika); Za sve ljude garantirati djelotvornu zatitu od svih oblika diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije ili spolnog identiteta, te javno osuditi svaki in nasilja povezan sa takvom diskriminacijom, te krivino goniti odgovorne (vicarska); U skladu sa preporukama CEDAW-a, osigurati enama pristup adekvatnim zdravstvenim i socijalnim slubama, te poduzeti konkretne korake za smanjenje stope smrtnosti majki (Kazahstan); Poduzeti mjere za ispunjenje preporuka koje su dali odbori (CEDAW i CERD) u pogledu nedostatka mjera koje za cilj imaju eliminiranje diskriminacije ena (Ukrajina); Poduzeti neophodne mjere za unaprjeenje stepena zastupljenosti ena (Albanija); Poduzeti dalje aktivnosti u unaprjeenju situacije u kojoj se nalaze ene i osigurati prava za djecu (Slovenija); Nastaviti implementaciju sveobuhvatnih strategija koje za cilj imaju zatitu prava djece (Bjelorusija); Nastaviti pojaavati svoja nastojanja kako bi se u obzir uzele potrebe djece, te nastaviti poduzimati mjere potrebne kako bi se garantirala prava djece u oblasti socijalne zatite i obrazovanja (Libijska Arap-

118

41. 42. 43. 44. 45. 46. 47.

48. 49.

50. 51. 52. 53. 54. 55.

ska Damahirija) Intenzivirati napore u implementaciji meunarodnih obaveza zemlje, kao i odgovarajuih nacionalnih strategija i akcionih planova u vezi sa pravima djece (Slovaka); Uloiti napore da se eliminira neuravnoteenost u pristupu problemu invalidnosti, u ovisnosti o geografskom podruju i uzroku invalidnosti (Finska); Uspostaviti Vijee za osobe sa invaliditetom u Bosni i Hercegovini (Finska); Usvojiti zakonske propise za zatitu osoba sa fizikim invaliditetom kako bi se garantirala njihova dobrobit i mogua rehabilitacija, bez ikakve diskriminacije (Argentina); Nastaviti bez odlaganja sa uinkovitom implementacijom zakona protiv diskriminacije usvojenih 2009. godine (vicarska); Poduzeti sve neophodne korake da bi se odstranila etnika segregacija iz kola, kako bi se potaklo vee razumijevanje meu mladim ljudima razliite etnike pripadnosti (Kanada); Okonati segregaciju u kolama kako bi se osiguralo da se za svu djecu primjenjuje jedan nastavni program koji promovira toleranciju meu razliitim etnikim grupama u zemlji uz uvaavanje njihovih specifinosti (Nizozemska); Poduzeti neophodne mjere za borbu protiv diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije i spolnog identiteta (Francuska); Izraziti snano opredjeljenje za zatitu i zagovaranje fundamentalnih ljudskih prava lanova lezbijskih, homoseksualnih, biseksualnih i transrodnih zajednica kao ravnopravnih graana, u skladu sa opredjeljenjima zemlje za meunarodne konvencije (Norveka); Poduzeti sve neophodne mjere za osiguranje punog potivanja postojeih zakonskih propisa za lezbijke, homoseksualce, transseksualce i biseksualce (Nizozemska); Izmijeniti zakone koji jo uvijek sadre odredbe koje diskriminiraju lezbijke, homoseksualce, transseksualce i biseksualce (Nizozemska); (Republika Srpska) Ukinuti smrtnu kaznu iz Ustava (Ujedinjeno Kraljevstvo); Eliminirati odredbu o smrtnoj kazni iz Ustava Republike Srpske (Italija); Razmotriti moratorij na smrtnu kaznu kao korak prema njenom konanom ukidanju (Argentina); Uiniti borbu protiv nasilja nad enama prioritetom u svojim strategijama i traiti onoliko meunarodne pomoi koliko je potrebno u tom pogledu (Maroko);
119

56. 57. 58. 59. 60. 61. 62. 63. 64.

65. 66. 67. 68. 69. 70.

Pratiti uinkovitost implementacije zakona koji zabranjuju nasilje nad enama (Belgija); Dalje ulagati u borbu protiv nasilja u porodici kroz, izmeu ostalog, otvaranje prihvatilita za rtve i pruanje podrke nevladinim organizacijama koje djeluju u toj oblasti (Belgija); Ustanoviti adekvatne kanale za prijavljivanje zlostavljanja djece, uz perspektivu krivinog gonjenja, te pruiti fiziku i psiholoku pomo rtvama takvog nasilja (Brazil); U potpunosti implementirati Akcioni plan za ravnopravnost spolova, izraditi bolje koordiniran odgovor vlasti, te zatititi rtve nasilja u porodici i pruiti im adekvatnu skrb (Australia); Pojaati svoja nastojanja u borbi protiv trgovine enama, pojave koja i dalje predstavlja izvor bojazni (Francuska); Poveati napore u borbi protiv trgovine ljudskim biima, ukljuujui razvoj meunarodne saradnje sa zainteresiranim vladama, meunarodnim organizacijama i nevladinim organizacijama (Bjelorusija); Poveati njene policijske kapacitete i pojaati pravosudne reforme kako bi joj se omoguilo da se bolje bori protiv organiziranog kriminala i trgovine ljudima (Kanada); Rad na programima dugorone preventive trgovine osobama, naroito enama i djecom (Njemaka); Nastaviti nastojanja za sprjeavanje interne trgovine i trgovine iz zemlje prema drugim zemljama, u skladu sa preporukama Specijalnog izvjestitelja za trgovinu osobama, naroito enama i djecom (Kazahstan); Uspostaviti nacionalni plan za uinkovitu borbu protiv trgovine ljudima i saradnju sa susjednim zemljama (Katar); Proiriti nastojanja za uspostavu i implementaciju odrivog i jednoobraznog sistema evidencije, izravne pomoi i potpore rtvama trgovine (Izrael); Nastaviti istraivati krivina djela seksualnog nasilja nastala u oruanom sukobu, krivino goniti odgovorne i pruati odtetu rtvama (ile); Izraditi mjere za pruanje podrke enama rtvama seksualnog zlostavljanja poinjenog tokom rata (panija); Razmotriti mogunost traenja meunarodne pomoi za eliminiranje protiv-pjeadijskih mina (Alir); Nastaviti provoditi kampanje za podizanje svijesti o minama i pokrenuti, kao prioritet, programe uklanjanja mina kako bi se deminiralo priblino 30.000 minskih polja u itavoj zemlji, kao i pruiti psiholoku i socijalnu pomo pogoenoj djeci, kako je preporuio Odbor za prava djeteta (Izrael);

120

71.

72. 73.

74.

75.

76. 77. 78. 79. 80. 81. 82. 83.

Dalje jaati sistem provedbe zakona i pravosua u nastojanju da se rijei problem nekanjenosti, te sprijeiti sluajeve trgovine i nasilja u porodici, kao i seksualnog zlostavljanja ena i djevojica (Malezija); Poveati svoja nastojanja u borbi protiv nekanjenosti za ratne zloine, konkretno seksualno nasilje, tako to e se, izmeu ostalog, ukljuiti definicija seksualnog nasilja u krivini zakon (Austrija); Usvojiti dalje mjere kako bi se rtvama ratnih zloina pruili uinkoviti lijekovi ukljuujui unaprijeen pristup i raspoloivost zdravstvenih usluga i ustanovljavanje psiho-sociolokih centara za podrku (Austrija); Implementirati reforme neophodne za poboljanje uinkovitosti pravosudnog sistema kako bi se garantiralo pravo na pravino suenje, posebice kako bi se garantirao pristup sudu i adekvatno koritenje suda za jezike manjine (Meksiko); Voditi stalnu informativnu kampanju za irenje informacija o meunarodnim obavezama prema meunarodnom zakonu o ljudskim pravima i meunarodnom humanitarnom pravu, te intenzivirati obuku slubenika za provedbu zakona kako bi se osiguralo da oni poznaju svoje obaveze i da u praksi primjenjuju naela tih meunarodnih instrumenata (kako je primijeeno u nacionalnom izvjetaju) uz pomo OHCHR-a (Meksiko); Nastaviti sa nastojanjima u osiguranju neovisnosti pravosua (Pakistan); Nastaviti sa implementacijom nacionalne strategije u vezi sa ratnim zloinima to je prije i uinkovitije mogue, te formulirati i usvojiti nacionalnu strategiju u pogledu tranzicijske pravde (vicarska); Unaprijediti obuku za policiju i osoblje pritvorskog centra, te modernizirati njegove prostorije kako bi zadovoljavale potrebe svih pritvorenika (Sjedinjene Amerike Drave); Poboljati slabe upravne i pravosudne sisteme koji postavljaju prepreke zatiti prava pripadnika vjerskih manjina (Sjedinjene Amerike Drave); Nastaviti borbu protiv nekanjenosti i donijeti pravdu rtvama zloina (Njemaka); Osigurati da se odnos izmeu izvrne i pravosudne vlasti zasniva na meusobnom povjerenju i uvaavanju naela nemijeanja u ovlasti i funkcije (Australia); Dodijeliti resurse neophodne za razvoj programa uspostavljanja mree za uinkovitu podrku svjedocima (Australia); Razmotriti poduzimanje daljih nastojanja kako bi se obuili slubenici za provedbu zakona, sudije i policajci u oblasti ljudskih prava
121

84. 85. 86. 87.

88. 89. 90. 91. 92. 93. 94.

95.

96.

97.
122

(Egipat); Nastaviti sa svojim nastojanjima u borbi protiv korupcije, posebice korupcije koja ukljuuje vlasti za provedbu zakona (Poljska); Intenzivirati postojee napore u zatiti vjerskih sloboda i slobode izraavanja (Italija); Intenzivirati svoje napore u osiguranju punog i neometanog ostvarivanja slobode izraavanja, posebice u kontekstu slobode tampe i medija (Poljska); Poduzeti neophodne mjere za osiguranje slobode izraavanja, promoviranje razliitosti miljenja i sprjeavanje svakog ometanje slobode medija i, izmeu ostalog, sistematski istraivati agresivne istupe ili prijetnje upuene novinarima, te izvoditi pred lice pravde odgovorne (vicarska); (Vlada Republike Srpske) Uinkovito istraivati i krivino goniti prekraje poinjene protiv branilaca ljudskih prava (Norveka); Energino osuditi napade na branioce ljudskih prava i osigurati da dravne vlasti braniocima ljudskih prava dodijele legitimitet i priznanje kroz izjave u znak podrke (Norveka); Usvojiti odgovarajue mjere za irenje i osiguranje punog pridravanja Deklaracije o braniocima ljudskih prava (Norveka); Nastaviti sa usvajanjem mjera koje garantiraju zatitu branilaca ljudskih prava (ile); Osigurati da svi napadi na branioce ljudskih prava, novinare i lanove njihovih porodica budu propisno istraeni i da se poinitelji izvedu pred pravdu (Nizozemska); Izraditi odgovarajui pravni okvir koji garantira prava branilaca ljudskih prava i osigurati da e inovi nasilja, prijetnje i zastraivanja upuenih njima, biti predmet krivinog gonjenja (Belgija); Osigurati zatitu branilaca ljudskih prava koji djeluju u zemlji, u skladu sa Deklaracijom Ujedinjenih nacija o braniocima ljudskih prava, kako bi se potedjeli od zastraivanja i maltretiranja (Slovaka); Unaprijediti radne uvjete aktivista za ljudska prava, poduzeti neophodne korake za jaanje slobode izraavanja i tampe, te, posebice, strogo krivino goniti odgovorne za sluajeve zastraivanja predstavnika medija (Njemaka); Doprinijeti stvaranju atmosfere koja podrava slobodno i vitalno graansko drutvo, ukljuujui osiguravanje pozitivne javne komunikacije i unaprijeene sposobnosti policije da prua zatitu i vodi istrage (Kanada); U potpunosti istraivati sve navode o zastraivanju i nasilju nad akterima u civilnom drutvu, te krivino goniti odgovorne (Kanada);

98.

99.

100. 101. 102. 103. 104. 105. 106. 107. 108. 109.

110. 111.

Poduzeti znaajne dalje aktivnosti za izmjenu izborne legislative koja se odnosi na lanove Predsjednitva Bosne i Hercegovine i delegate u Domu naroda, kako bi se osigurala puna usklaenost sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima (Slovenija); U pogledu predstojeih opih izbora, a u skladu sa skoranjom presudom Evropskog suda za ljudska prava, osigurati da svi graani, bez obzira na etniko porijeklo, mogu biti izabrani u visoki zastupniki dom Parlamenta i dravno Predsjednitvo (vicarska); Izmijeniti Ustav u skladu sa skoranjom odlukom Evropskog suda za ljudska prava kako bi se priznala ravnopravnost svih graana i sprijeila diskriminacija manjina (Ujedinjeno Kraljevstvo); Nastaviti sa ustavnom reformom, dajui svim narodnostima podjednako pravo da se kandidiraju na politikim izborima i podjednako pravo za uee u politikom sistemu (Kanada); Izmijeniti Ustav i izborne zakone kako bi se omoguilo pripadnicima zajednica pored bonjake, srpske i hrvatske da se kandidiraju za Predsjednitvo ili da postanu lanovi Doma naroda (Nizozemska); Poduzeti neophodne korake za harmonizaciju drugih zakonskih propisa sa Zakonom o ravnopravnosti spolova kako bi se enama osigurao pristup i uee u tijelima koja donose odluke (Norveka); Posvetiti posebnu panju borbi protiv nezaposlenosti i siromatva, posebice u ime ugroenih grupa (Alir); Udvostruiti svoje napore u oblastima raspodjele bogatstva i iskorjenjivanja siromatva kroz dodjeljivanje adekvatnih ljudskih i finansijskih resursa ugroenim segmentima drutva (Malezija); Poduzeti mjere da bi se garantirao uinkovit pristup informacijama i uslugama za ene i djevojice kada se radi o seksualnoj i reproduktivnoj zdravstvenoj zatiti (Brazil); Nastaviti sa svojim socijalno-ekonomskim programima, reformama i inicijativama sa ciljem unaprjeenja zatite i promocije fundamentalnih ljudskih prava i sloboda (Nigerija); Nastaviti jaati svoje aktivnosti ukljuivanja osoba sa specijalnim potrebama u drutveni ivot, imajui na umu te potrebe (Ukrajina); Poduzeti potrebne korake kako bi se rijeio problem fragmentiranog obrazovnog sistema, ukljuujui jaanje izrade politika i stratekog planiranja, unaprijeen pristup sveobuhvatnom i kvalitetnom obrazovanju, promoviranje uea djece, poduzimanje mjera za sprjeavanje diskriminacije i segregacije djece, te promoviranje tolerancije i uvaavanja razliitosti u obrazovnom sistemu (Norveka); Unaprijediti edukaciju o ljudskim pravima (Jordan); Nastaviti davati prioritet borbi protiv diskriminacije etnikih manjina, posebice Roma, ukljuujui dodjeljivanje dostatnih resursa za
123

112. 113. 114. 115.

116. 117. 118. 119. 120. 121.

122.

123.

programe borbe protiv predrasuda, te uspostaviti mehanizme praenja (Austrija); Ojaati Vijee Roma i osigurati da se Vijee konsultira u vezi sa bilo kojim procesom koji ima utjecaj na prava Roma (Austrija); Poduzeti konkretne mjere kako bi se osiguralo da Zakon o zatiti nacionalnih manjina bude djelotvorno implementiran, sa ciljem prevladavanja socijalnih izazova sa kojima se Romi suoavaju (Norveka); Poduzeti neophodne mjere kako bi se garantiralo da romska etnika manjima ima pristup identifikacijskoj dokumentaciji, bez spomena njihove etnike grupe (Argentina); Izraditi i implementirati programe za informiranje javnosti u svrhu borbe protiv anti-romskih predrasuda, u skladu sa preporukom Odbora za ljudska prava, te uskladiti procedure graanske evidencije, kako je ukazao Visoki povjerenik Ujedinjenih nacija za izbjeglice (Izrael); Izvriti pregled kolskih nastavnih programa kako bi se osiguralo da su osjetljivi na potrebe manjina i da promoviraju ljudska prava i pluralizam (Kanada); Pojaati promociju i zatitu graanskih i politikih prava, te ekonomska, socijalna i kulturalna prava osoba koje su se vratile u svoje prvobitne zaviaje i sada su manjina na tim prostorima (vicarska); Osigurati da se poduzimaju mjere za ubrzanje odrivog povratka izbjeglica i interno izmjetenih osoba u mjesta odakle potiu, kroz unaprjeenje uvjeta prilikom doeka (Alir); Poduzeti dalje aktivnosti na unaprjeenju socijalno-ekonomske integracije onih koji su se vratili (izbjeglice i interno izmjetene osobe) (Slovenija); Kao prioritet, pruiti podrku osiguranju odrivog povratka izbjeglica i interno izmjetenih osoba (eka Republika); Intenzivirati napore u osiguranju odrivog povratka povratnika u njihove zaviajne zajednice, tako to e se osigurati da uivaju svoja socijalna, ekonomska i kulturalna prava, naroito u oblasti socijalne zatite, zdravstvene zatite i obrazovanja (Brazil); Poduzeti korake neophodne kako bi se osiguralo da rtve konflikta, ukljuujui interno izmjetene osobe, mogu dobiti odgovarajuu pomo da bi se sprijeilo dalje pogoranje njihove situacije u smislu ljudskih prava, kao i stvoriti povoljne uvjete za povratak interno izmjetenih osoba u njihove zaviaje (Japan); Ojaati saradnju sa meunarodnom zajednicom i organizacijama u izgradnji kapaciteta u najznaajnijim oblastima, ukljuujui iskorjenjivanje siromatva, povredu pravde, osnovno obrazovanje i ravnopravnost spolova (Malezija);

124

124.

125.

Zahtijevati i proiriti sve svoje procijenjene potrebe, ukljuujui sve mogue tehnike, ljudske i finansijske resurse u podrku svojim nastojanjima za jaanje infrastrukture za ljudska prava u skladu sa Ustavom i meunarodnim standardima (Pakistan); Uspostaviti uinkovit i sveobuhvatan proces koji e slijediti preporuke koje rezultiraju iz aktuelnog pregleda (Norveka).

91. Svi zakljuci i/ili preporuke navedeni u aktuelnom izvjetaju odraavaju stavove drave(a) koja ih ulae i/ili Drave koja je predmet pregleda. Ne treba smatrati da ih podrava cjelokupna Radna grupa.

Ujedinjene nacije

A/hrc/14/16/Add.1

125

Generalna skuptina 10. juni 2010. Original: na engleskom jeziku Vijee za ljudska prava 14. sjednica Taka 6. Dnevnog reda Univerzalni periodini pregled stanja ljudskih prava Izvjetaj Radne grupe za Univerzalni periodini pregled stanja ljudskih prava* Bosna i Hercegovina Dodatak

Osvrt na zakljuke i/ili preporuke, dobrovoljno preuzete obaveze i odgovore drave u kojoj je izvren pregled stanja ljudskih prava
_________________ *Ovaj dokument nije ureivan prije slanja na prijevod u Ujedinjene nacije. Odgovori Bosne i Hercegovine na preporuke date u okviru izvjetaja Radne grupe za Univerzalni periodini pregled stanja ljudskih prava od 19. februara 2010. (A/HRC/14/16) Preporuke

A. Osobe sa invaliditetom 1. Preporuke 1., 2., 4. i 5. se ne prihvataju Bosna i Hercegovina je 29. jula 2009. potpisala Konvenciju o pravima osoba sa invaliditetom i Fakultativni protokol. 2. Preporuka 42. se djelimino prihvata BiH nastoji osmisliti aktivnosti u cilju efikasnijeg ispunjavanja obaveza iz
126

Konvencije i Fakultativnog protokola. 3. Preporuke 43. i 44. se djelimino prihvataju BiH pokuava uspostaviti Vijee za osobe sa invaliditetom. Stav Vlade RS je da se pitanje zatite osoba sa invaliditetom regulira entitetskim zakonima o radu, pravima boraca, osobama sa invaliditetom i socijalnim osiguranjem. 4. Preporuka 108. se prihvata Ova aktivnost je planirana u okviru mandata Vijea BiH za osobe sa invaliditetom, za ije organiziranje pokuavamo iznai adekvatna rjeenja u predstojeem periodu, s obzirom na razliite stavove entitetskih vlada. 5. Preporuka 1. (drugi dio preporuke 1.) se ne prihvata Ratifikacija Fakultativnog protokola uz Meunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima je u toku. 6. Preporuke 1. i 3. (nestala lica) se djelimino prihvataju Na inicijativu lanova porodica nestalih, zapoete su aktivnosti na pokretanju procesa pristupanja ovoj Konvenciji.

B. Prava djece 7. Preporuke 14., 22., 46., 69., 70., 109. se prihvataju Nakon isteka etverogodinjeg mandata, nisu imenovani novi lanovi dravnog Vijea za djecu zbog razliitih stavova ukljuenih partnera. Stav Vlade RS je da je pitanje zatite prava djece u potpunosti institucionalno regulirano. Ve nekoliko godina, u RS djeluje Savjet za djecu. Organi vlasti BiH nadleni za oblast obrazovanja kontinuirano sprovode aktivnosti u cilju stvaranja boljeg okruenja za razvoj uenja u multietnikim kolama.52
52 Ve dvije godine, Konferencija ministara obrazovanja u BiH prati i poduzima mjere za uklanjanje svakog oblika diskriminacije i segregacije u obrazovnom procesu u BiH. Ova konferencija je stalno i najvie savjetodavno tijelo za koordiniranje sektora obrazovanja u BiH. Ulau se napori na smanjenju diskriminacije i segregacije u obrazovnom procesu i poduzimaju neophodne mjere u cilju uklanjanja utvrenih nedostataka, kako bi se

127

8. Preporuke 6., 23., 38., 39., 41., 58. se ne prihvataju BiH kontinuirano sprovodi aktivnosti na suzbijanju trgovine djecom, djeje prostitucije i pornografije. Krivini zakoni ukljuuju kaznene odredbe u odnosu na ove oblike zlostavljanja djece. Zakonski propisi koji su na snazi u BiH se neprestano usklauju. BiH ulae napore na postepenom implementiranju preporuka Komiteta za prava djeteta. Nastavljene su aktivnosti na usklaivanju zakona u BiH i sakupljanju sredstava za bolju primjenu ostalih RC meunarodnih instrumenata i projekata za unaprjeenje poloaja djece.53
ispunili postpristupni uslovi Vijea Evrope i prioriteti definirani u dokumentu Evropsko partnerstvo za BiH. Problem etnike segregacije u kolama (dvije kole pod jednim krovom) nije prisutan na teritoriji RS. Zbog nedostatka sredstava potrebnih za uklanjanje mina, BiH je produila rok do 2019., a korisnik je sredstava Meunarodnog fonda za razminiranje i pomo rtvama mina u Ljubljani (ITF), UNDP-a i NPA. Od 2007., BiH sprovodi mini kampanje edukacije o opasnosti od mina u osnovnim i srednjim kolama, u saradnji sa Centrom za uklanjanje mina u BiH, UNICEF-om i Crvenim kriom, kao i drugim vladinim i nevladinim organizacijama, akreditovanim za sprovoenje ovih aktivnosti. Za nastavak ovih kampanja su potrebna dodatna sredstva. Fragmentiranost obrazovnog sistema je direktna posljedica ustavne strukture BiH. Sektor za obrazovanje Ministarstva civilnih poslova je odgovoran za koordinaciju i usklaivanje obrazovnih sistema na nivou BiH, ukljuujui sve elemente nabrojane u preporuci, u kojima BiH nastoji pronai konstruktivna rjeenja za osiguravanje efikasnih mjera za sprjeavanje segregacije, poveavanje nivoa tolerancije i potivanja razliitosti.

53 Da bi se popravio poloaj ena u BiH, usvojeni su odgovarajui zakonski propisi u okviru aktivnosti predvienih u strategijama i akcionim planovima, kao to su Gender akcioni plan BiH i strategije za sprjeavanje i borbu protiv nasilja u porodici, a priprema se i izvjetaj o Akcionom planu za djecu za period 2002.2010., te radi na izradi Akcionog plana za djecu Bosne i Hercegovine za period 2011.2014.; Strategije za borbu protiv nasilja nad djecom za period 2011. do 2014. i Strategije protiv maloljetnikog prijestupnitva za period 2011.2014. BiH neprestano sprovodi sljedee validne strategije vezane za zatitu djece: Strategija za borbu protiv nasilja nad djecom, 2007. 2010., Akctioni plan za djecu BiH za period 2002.2010. i Strategija protiv maloljetnike delinkvencije 2006.2010. Tokom proteklih godina, BiH je usmjerila napore na jaanje kapaciteta vlada u BiH, zajednica i aktivista za rjeavanje pitanja drutvene iskljuenosti i njenog uticaja na djecu, mlade i ene. Vlasti na svim nivoima u BiH sprovode programe izgradnje institucionalnih kapaciteta za uspostavu minimalnih nacionalnih standarda u oblasti prava i socijalne zatite djece, kao i mehanizama za osiguranje kvaliteta, praenja i izvjetavanja u skladu sa tim standardima. U BiH postoji sistem za prijavljivanje nasilja nad djecom, koji je reguliran relevantnim zakonima i neprestano se unaprjeuje kroz praksu.

128

9. Preporuke 24., 40., 47. se djelimino prihvataju Tokom proteklih godina, BiH je neprestano suoena sa problemom prosjaenja djece. Sprovode se strateki projekti putem kojih se obezbjeuje sklonite i hrana, te ispunjavaju zdravstvene i obrazovne potrebe ove djece. U entitetima postoje dnevni centri i sklonita za djecu, koja predstavljaju sastavni dio sistema socijalne zatite, a entiteti i Distrikt Brko sprovode zajedniki projekat za sprjeavanje drutvene iskljuenosti djece u BiH.54

C. Diskriminacija, rasna diskriminacija i institucije za ljudska prava 10. Preporuke 8., 17., 45., 107. se prihvataju Vijee ministara je usvojilo Zakon o zabrani svih faistikih i neofaistikih organizacija i upotrebe njihovih simbola. Postoje razliiti stavovi o sadraju ovog zakona, te je poslan Parlamentu BiH na dodatno usaglaavanje konanog teksta.55 11. Preporuke 18., 21., 30., 31., 32. se djelimino prihvataju Pored institucije Ombudsmana, BiH je uspostavila jo nekoliko tijela za borbu protiv diskriminacije. Meureligijski dijalog se neprestano odrava putem Meureligijskog vijea, u saradnji sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice. Zakonski propisi BiH u oblasti obrazovanja bazirani su na najvanijim
54 BiH se bori protiv siromatva i trenutno radi na dravnom stratekom dokumentu pod nazivom Strategija drutvene inkluzije BiH za period 2010.2014., koji obuhvata veliki dio ciljeva i mjera u oblasti socijalne zatite djece, odnosno porodica sa djecom. BiH je napravila zajedniku jezgru nastavnih planova i programa za sve predmete u osnovnim i opim srednjim kolama. Potpisivanjem Sporazuma o zajednikoj jezgri svih nastavnih planova i programa, svi ministri obrazovanja u BiH su se obavezali da e se u svim kolama u BiH nastava bazirati na zajednikoj jezgri. Primjenom zajednike jezgre, svi uenici e zasigurno usvajati najmanje 80% istog sadraja. 55 Ministarstvo za ljudska prava koordinira proces uspostave nacionalnih mehanizama za sprjeavanje torture, te radi na sakupljanju podataka o potrebama u ovoj oblasti, koji e sluiti kao osnova za utvrivanje potrebnih resursa. Preliminarni rezultati se oekuju krajem maja 2010. Od usvajanja Zakona o zabrani diskriminacije BiH, neprestano su u toku aktivnosti na njegovom sprovoenju, kao to je izrada jedinstvene metodologije za praenje sluajeva diskriminacije. BiH je opredijeljena za nastavak zapoetih reformi u oblasti ljudskih prava.

129

meunarodnim deklaracijama i konvencijama o ljudskim pravima. BiH nastoji osigurati izradu i dosljednu primjenu zajednike jezgre svih nastavnih planova i programa za sve predmete u osnovnim i opim srednjim kolama, te uvoenje ostalog nastavnikog i programskog sadraja i aktivnosti, kao i uklanjanje potencijalno uvredljivog sadraja iz nastavnih planova i programa, udbenika, kola i uionica. Ovo su mjere koje se sprovode u okviru obrazovnog sistema, u cilju razvijanja povjerenja i tolerancije meu razliitim etnikim grupacijama.56 12. Preporuka 110. se ne prihvata Edukacija o ljudskim pravima je ukljuena u nastavne planove i programe i obrazovne standarde u svim osnovnim i srednjim kolama, te viim obrazovnim institucijama u BiH. 13. Preporuke 9., 10., 11., 12. i 13. se djelimino prihvataju Institucija Ombudsmana je osigurala neovisan budet, dovoljan za normalan rad i ispunjavanje mandata. Institucije Ombudsmana su se spojile.

D. Specijalne procedure 14. Preporuke 25., 26., 27., 28., 29. se ne prihvataju BiH e sa zadovoljstvom prihvatiti sve predloene posjete nosilaca mandata specijalnih procedura UN-a, uz blagovremenu najavu.

E. Jednakost spolova i seksualna orijentacija 15. Preporuke 7., 34., 48., 49., 50., 37., 55., 56., 57., 59., 103., 106. se djelimino prihvataju Definicija seksualnog uznemiravanja je ukljuena u Zakon o jednakosti spolova u BiH kao odredba lex specialis. Razmatraju se prijedlozi za unaprjeenje odredaba vaeih krivinih zakona BiH, entiteta i Distrikta Brko.
56 Izmjene Ustava su u toku, a sveobuhvatan zakon o zabrani diskriminacije je usvojen 2009. Vlasti u BiH neprestano sprovode mjere za smanjenje broja osoba bez dravljanstva i naknadni upis pripadnika romske manjine u matine knjige roenih. BiH je usvojila zakonske propise kojima se zabranjuje diskriminacija na osnovu rase, spola, invalidnosti ili drutvenog statusa.

130

 BiH je vaeim zakonima osigurala zatitu od diskriminacije po osnovu seksualne diskriminacije i seksualnog identiteta. U okviru kampanje za Ope izbore 2010, Agencija za jednakost spolova u BiH planira sprovoenje sveobuhvatne kampanje u cilju jaanja i afirmacije ena kao jednakih nosilaca najviih funkcija u zakonodavnoj i izvrnoj vlasti, u saradnji sa parlamentarnim komisijama. BiH je usvojila Strategiju za sprjeavanje i borbu protiv nasilja u porodici 2009.2011., a aktivnosti entitetskih gender centara, tj. uspostava jedinstvene baze statistikih podataka, procesi, podrka rtvama nasilja u porodici i iroka medijska promocija, koordiniraju se na nivou BiH.57 16. Preporuke 35., 36., 51. se ne prihvataju Ginekoloke usluge na primarnom, sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zatite tokom trudnoe, poroda i nakon poroda, kao i ostale zdravstvene usluge dostupne su enama. BiH je usvojila Gender Akcioni plan za BiH za period 2006.2011., te program njegove implementacije, u okviru kojeg su sredstva obezbijedile SIDA, Austrija, vicarska i Velika Britanija, uz sredstva iz entitetskih i dravnog budeta. BiH je usvojila odgovarajue zakonske propise kojima se zabranjuje diskri57 Usvojeni su entitetski zakoni o zatiti od nasilja u porodici, a entitetski gender centri redovno prate i izvjetavaju o primjeni ovih zakona. Metodologije sakupljanja podataka na osnovu stratekih izvjetaja i izvjetaja centara za socijalni rad se razlikuju, te je u toku utvrivanje metodologije jednoobraznog praenja nasilja u porodici na nivou BiH. Na podruju BiH je uspostavljeno devet sigurnih kua u vlasnitvu nevladinih organizacija. Drava je pruila neophodnu podrku otvaranju sklonita, kao i dio finansijskih sredstava. Nedostaju sredstva za efikasniji rad sigurnih kua. Agencija za ravnopravnost spolova u BiH je, u saradnji sa entitetskim gender centrima, pokrenula proces implementacije Gender akcionig plana BiH, nakon izrade petogodinjeg programa njegove implementacije (FIGAP Program). Prole godine je potpisan sporazum o zajednikom finansiranju sa organizacijama SIDA, DFID i ADA. Proteklih godina su Agencija za jednakost spolova BiH i entitetski gender centri uloili velike napore na usklaivanju zakonskih propisa sa Zakonom o jednakosti spolova u BiH u oblasti finansiranja politikih stranaka, dravne slube, medija i komunikacija. Znaajno je i usklaivanje zakona na entitetskom nivou, gdje su usklaeni zakoni o radu, obrazovanju, socijalnoj zatiti, a entitetski zakoni o zatiti od nasilja u porodici su izmijenjeni. U toku je izrada Strategije za seksualno i reproduktivno zdravlje. Uz pomo UNFPA, pokrenute su aktivnosti na podizanju svijesti mladih o znaaju reproduktivnog zdravlja, a sprovode se putem Centra za mlade.

131

minacija protiv bilo koje osobe na osnovu njene seksualne orijentacije ili spola.

F. Ukidanje smrtne kazne 17. Preporuke 52., 53. i 54. se prihvataju U martu 2009., Narodna skuptina RS je usvojila izmjene i dopune Ustava Republike Srpske, kojima se, izmeu ostalog, omoguava ukidanje smrtne kazne. Spomenute izmjene i dopune su poslane Domu naroda RS na usvajanje. .

G. Trgovina ljudima 18. Preporuke 60., 61., 62., 63., 64., 65. i 66. se ne prihvataju BiH efikasno sprovodi trei Nacionalni Akcioni plan za borbu protiv trgovine ljudima i ilegalne migracije u periodu 2009.2012. Ovaj program BiH je dugoroan, a iz prvobitnog programa iz 2002. se razvio u jedan odriv program. 19. Preporuka 71. se djelimino prihvata BiH je opredijeljena za revidiranje i usklaivanje svojih zakona, pa je tako nedavno izmijenila Krivini zakon BiH, odnosno njegove lanove kojima je regulirano pitanje trgovine ljudima, kako bi bili u skladu sa meunarodnom definicijom trgovine ljudima. BiH neprestano organizira obuku policije o nainima djelovanja u sluajevima nasilja u porodici.

H. Pravosue i korupcija 20. Preporuke 19., 74., 76., 81. i 79. se ne prihvataju Entitetski centri za edukaciju sudija i tuilaca i Pravosudna komisija Distrikta Brko imaju kapacitete i redovno organiziraju obuku / seminare na temu primjene meunarodnih standarda. Odobreno je proirenje unutranje strukture povean je broj sudakih, a isto se oekuje i za tuilake pozicije, u cilju izgradnje kapaciteta pravosudnog sistema za efikasnije voenje postupaka, dok se istovremeno nastavljaju aktivnosti
132

na smanjenju broja zaostalih predmeta i unaprjeenju sudske administracije.58 21. Preporuke 20., 77., 82., 83. i 84. se djelimino prihvataju Do sada su vrene procjene stanja i potreba u ovoj oblasti. 2010.g., u saradnji sa projektom UNDP-a Podrka procesuiranju sluajeva ratnih zloina u BiH, planirano je sprovoenje dva pilot projekta za podrku svjedocima / rtvama u dva suda. U okviru IPA, VSTV planira obezbijediti odgovarajue fizike uslove, te audio i video opremu u cilju zatite svjedoka u predmetima ratnih zloina u minimalno deset sudova u BiH. Pitanje zatite svjedoka je regulirano Zakonom o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka, te Zakonom o programu zatite svjedoka. Obezbijeena je i zatita svjedoka u krivinim postupcima pred Sudom BiH, ali trenutno funkcionira samo na dravnom nivou. Sprovoenje Strategije za procesuiranje predmeta ratnih zloina prati Nadzorno tijelo koje je uspostavljeno 2009. i redovno odrava sastanke. Uveden je sistem redovnog izvjetavanja od strane tijela koja sprovode strateke mjere. Utvren je broj predmeta i osoba koje su poinile ratne zloine, kao i struktura tih predmeta. U toku je proces izrade Strategije tranzicijske pravde.59
58 Ustavom i zakonima BiH osiguran je princip koritenja jezika i abecede/azbuke, te zagarantirano stranama i drugim uesnicima u postupcima koji ne poznaju jezik na kojem se vodi postupak da isti prate uz pomo tumaa (prevodilaca), i ovo pravilo se izuzetno rijetko kri u praksi. Sudije i tuioce u BiH imenuje neovisno tijelo (VSTV BiH), a podlijeu i disciplinskim postupcima pred tim tijelom. Meutim, sistem finansiranja pravosua je i dalje problematian, s obzirom na injenicu da se sudovi/tuilatva finansiraju iz budeta na razliitim nivoima vlasti, to utie na efikasnot pravosua uope. Svi graani, ukljuujui i pripadnike vjerskih manjina uivaju isti oblik zatite administrativnog i pravosudnog sistema. 59 BiH je istaknula problem nedostatka podrke za zatitu svjedoka, pogotovo svjedoka rtava u predmetima ratnih zloina na sudovima i tuilatvima u cijeloj zemlji. BiH je osmislila mreu za podrku svjedocima irom zemlje, a Ministarstvo pravde uestvuje u sprovoenju ovih aktivnosti. Strategija reforme sektora pravde za period 2008. 2012. i Akcioni plan za implementaciju ove Strategije ukljuuju plan usvajanja srednjeronih planova za edukaciju sudija i tuilaca, ali se navodi i potreba za njihovom dogradnjom i unaprjeivanjem. Da bi se osigurali visoki standardi u sprovoenju zakona, entitetski Centri za edukaciju sudija i tuilaca, u saradnji sa Visokim sudskimi i tuilakim vijeem BiH rade na izradi plana i programa za stalnu edukaciju sudija i tuilaca. U toku je koordinacija (decembar 2009.) i izrada Strategije za borbu protiv korupcije (2009.

133

I. rtve silovanja tokom ratnog perioda, humanitarno pravo 22. Preporuke 75. i 78. se prihvataju Ve nekoliko godina, Ministarstvo za ljudska prava BiH sprovodi ciljane kurseve obuke, dok Agencija za dravnu slubu i Centri za edukaciju sudija i tuilaca sprovode sveobuhvatne kurseve obuke, u saradnji sa univerzitetima i ekonomskim zajednicama. Ova aktivnost e se dodatno razraditi u Strategiji za ljudska prava u BiH. Na nivou BiH ne postoje standardizirani kapaciteti za obuku zatvorskih slubenika. Kurseve obuke organiziraju entitetska ministarstva pravde, koja jo uvijek nemaju adekvatne kapacitete. BiH je usvojila Zakon o Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije. Nedostaju sredstva za modernizaciju zatvora. 23.Preporuke 67., 68. i 72. se prihvataju Pitanje pruanja pomoi enama civilnim rtvama rata je ukljueno u proces izrade Akcionog plana za sprovoenje Rezolucije 1325 Vijea sigurnosti UN-a u BiH. Izrada programa se vri u saradnji sa vladinim organizacijama, NVO i meunarodnim institucijama i organizacijama, kako bi se ispunio cilj br. 6 Ojaana mrea za pruanje podrke i pomoi enama i djevojicama rtvama iz perioda rata, ime se omoguava sprovoenje aktivnosti u cilju pruanja bolje i efikasnije podrke enama civilnim rtvama rata. Samo je Sud BiH uspostavio Odjel za podrku rtvama i svjedocima prije, tokom i nakon svjedoenja, koji ukljuuje podrku enama rtvama seksualnog zlostavljanja tokom rata u BiH, a predvieno je i osnivanje mree za podrku u postupcima pred okrunim /kantonalnim sudovima i tuilatvima. 24. Preporuka 73. se djelimino prihvata Ve nekoliko godina, entiteti i Distrikt Brko rade na reformi u oblasti mental2014.), kao i uspostava relevantne Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, koja podnosi izvjetaje Parlamentarnoj skuptini. Od aprila 2007., RS sprovodi vlastiti projekat protiv korupcije i, u okviru Strategije za borbu protiv korupcije, koju je usvojila Vlada RS, Akcioni plan za sprovoenje te Strategije. Sprovodi se i projekat Metodologija izgradnje sistema integriteta u institucijama RS na suzbijanju korupcije , u okviru kojeg je otvorena posebna telefonska linija za prijavljivanje sluajeva korupcije i podnoenje albi protiv policije i uposlenika Ministarstva unutranjih poslova.

134

nog zdravlja, radi omoguavanja pruanja adekvatne psiholoke pomoi svim graanima u okviru sistema javnog zdravstva. U tom cilju, uspostavili su centre za mentalno zdravlje u zajednici, kao i centre za fiziku rehabilitaciju. Tamo gdje ove usluge nisu dostupne, pruaju ih domovi zdravlja i bolnice.

J. Sloboda govora 25. Preporuke 15. i 16. se prihvataju Vaei zakonski propisi kojima su regulirane odgovornosti Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) su u skladu sa najboljom evropskom praksom. Tokom proteklih godina, Agencija je doprinijela znaajnom smanjenju broja sluajeva govora mrnje i vjerske i etnike netolerancije u elektronskim medijima. Direktor Agencije jo uvijek nije imenovan. 26. Preporuke 33. i 85. se ne prihvataju Agencija potuje nadlenosti utvrene Zakonom o komunikacijama, kao i propise Agencije koji se odnose na utvrivanje potencijalnih krenja pravila o sadrajima koji se emituju, ukljuujui odredbe o govoru mrnje, koje su izriito navedene u Kodeksu o emitovanju RTV programa, koji je obavezujui za sve emitere. U skladu sa svojim mandatom, Agencija primjenjuje vaea pravila i propise, te osigurava sve vrste slobode izraavanja u elektronskim medijima. Svim vjerskim zajednicama je osiguran jednak pristup medijima 27. Preporuke 86. i 87. se djelimino prihvataju Sloboda izraavanja kao najvanija odlika razvoja demokratije u BiH promovira se kroz rad novinarskih udruenja i drugih organizacija civilnog drutva. Te aktivnosti e se nastaviti i ubudue. Vlasti u BiH i nadlena agencija zagovaraju pravo na slobodu izraavanja, to podrazumijeva da mediji i novinari mogu vriti istraivanja i objavljivati informacije, te tako informirati javnost. Agencija redovno javno osuuje svaki pokuaj vrenja pritiska i prijetnji novinarima tokom njihovog profesionalnog rada.

135

K. Napadi na zatitnike ljudskih prava i medije 28. Preporuka 8. se ne prihvata Tokom izvjetajnog perioda, policija RS nije zabiljeila sluajeve nasilja nad zatitnicima ljudskih prava. Smatramo da je ova poruka namijenjena Vladi RS greka. U dosad zabiljeenim sluajevima napada na novinare u RS, poduzete su sve predviene mjere. 29. Preporuke 89., 90., 91., 92., 93., 94., 95., 96. i 97. se djelimino prihvataju Javnost i institucije osuuju napade na zatitnike ljudskih prava i generalno podravaju osiguravanje slobode govora i izraavanja. Mnogo govori i injenica da ove podatke javno i transparentno sakupljaju novinarska udruenja, kao i da se neprestano prate svi sluajevi nasilja, prijetnji i zastraivanja, a pogotovo reakcije nadlenih policijskih i sudskih organa kada se radi o istragama u takvim sluajevima.

L. Ustav i Izborni zakon 30. Preporuke 98., 99. , 100., 101. i 102. se prihvataju Usklaivanje Ustava BiH sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima je neosporna obaveza BiH, ije ispunjavanje umnogome zavisi od politikog usaglaavanja koje e se nastaviti nakon sprovoenja opih izbora ove godine.

M. Prava nacionalnih manjina 31. Preporuke 111. i 115. se ne prihvataju Nakon pristupanja Dekadi Roma i usvajanja Akcionog plana za rjeavanje pitanja Roma koja se odnose na smjetaj, zapoljavanje, zdravstvenu zatitu i obrazovanje, te izdvajanja sredstava iz dravnog budeta, BiH je pokrenula neophodne mjere u cilju sprjeavanja diskriminacije Roma, uz ukljuivanje lokalnih zajednica.60 32. Preporuka 112. se prihvata
60 BiH nije vrila popis Roma koji bi zahtijevao bilo kakvo krenje njihovih prava, ukljuujui prisilnu identifikaciju, nego se ovaj program sprovodi kao socijalni program.

136

 Postoji plan za jaanje kapaciteta Vijea Roma u okviru Vijea ministara BiH, te njegovo aktivnije uee u sprovoenju Akctionog plana za Rome u BiH. 33. Preporuke 113., 114. i 116. se djelimino prihvataju Kroz institucionalni i zakonski okvir, BiH omoguava nacionalnim manjinama, a posebno Romima, da pokreu i sprovode vlastite inicijative u zakonskim okvirima i u skladu sa mogunostima pojedinanih zajednica, tako da u praksi nije bilo veih problema u implementaciji zakona kojima se regulira pitanje zatite prava manjina.61

N. Raseljena lica i izbjeglice 34. Preporuke 117., 118., 119., 120., 121. i 122. se djelimino prihvataju BiH kontinuirano radi na povratku raseljenih lica i izbjeglica. U toku je proces usvajanja revidirane strategije za sprovoenje Aneksa 7. Dejtonskog mirovnog sporazuma.

O. Zapoljavanje-siromatvo ugroenih grupacija 35. Preporuke 104., 105., 123. i 124. se prihvataju U cilju uspjene borbe protiv krize i siromatva, u toku je izrada Strategije socijalne inkluzije BiH za period 2010.2014., kako bi se smanjila ugroenost najsiromanijeg dijela populacije BiH, te osigurao strateki pristup planiranju i finansiranju programa za adekvatno izdvajanje ljudskih i finansijskih resursa za potrebe ugroenih kategorija drutva.62
61 Tokom proteklih godina, BiH je, u saradnji sa UNHCR-om, UNICEF-om i centrima za socijalni rad nastavila borbu protiv izbjegavanja registracije novoroene romske djece. BiH je pripremila Akcioni plan o obrazovnim potrebama Roma i drugih etnikih manjina, iji je cilj dobrovoljno ukljuivanje romske djece u sistem redovnog obrazovanja u entitetima. Istovremeno je dolo do primjetnog poveanja broja romske djece u osnovnim kolama. 62 BiH je opredijeljena za jaanje saradnje sa meunarodnom zajednicom i organizacijama, u cilju dogradnje kapaciteta u kljunim oblastima borbe protiv siromatva, vladavine zakona, promoviranja osnovnog obrazovanja i jednakosti spolova, te je uspostavila kontinuiranu i uspjenu saradnju sa meunarodnim institucijama i organizacijama kao to su EU, Vijee Evrope, UNICEF, Svjetska banka, OSCE i slino. BiH je posveena nastavku procesa daljnje demokratizacije BiH, pogotovo nastavku rada na pristupanju Evropskoj uniji.

137

36. Preporuka 125. se djelimino prihvata U proteklih nekoliko godina, BiH je unaprijedila proces sakupljanja podataka iz razliitih izvora. Ozvaniena je saradnja izmeu nadlenih institucija, zapoeta je obuka slubenika koji uestvuju u tom procesu, a unaprijeena je i saradnja sa civilnim drutvom i akademskim institucijama koje sprovode razliite projekte i istraivanja u oblasti ljudskih prava.

138

Preporuke Mree pravde u Bosni i Hercegovini prema vlastima u BiH u okviru UPP procesa

Recommendations of Justice Network in Bosnia and Herzegovina to the government of BiH in the framework of UPR

Pisani prilog nevladine organizacije Written statement of the non-governADI sa specijalnim konsultatitivnim mental organization ADI, which has statusom pri ECOSOC-u, u ime Mree the special consultative status with pravde u Bosni i Hercegovini: ECOSOC, on behalf of the Justice Ne1. Mrea pravde okuplja 47 organi- twork in Bosnia and Herzegovina: zacija civilnog drutva (nevladi1. Justice Network includes 47 organih organizacija i profesionalnih nizations of the civil society (nonudruenja) iz Bosne i Hercegovine -governmental organizations and i usmjerena je na oblast pravosua professional associations) from i pravde i praenje primjene stanBosnia and Herzegovina, and it fodarda Ujedinjih nacija u ovim obacuses on the area of judiciary and stima. justice, and monitoring of implementation of the United Nations 2. Mrea pravde pozdravlja aktivnost standards in these areas. zemalja lanica Savjeta za ljudska prava, drugih zemalja koje su ak2. The Justice Network welcomes tivno ukljuene u Univerzalni pethe activities of the Human Rights riodini pregled kao i dragocjen Council member countries, other doprinos nevladinih organizacija u countries actively involved in the procesu razmatranja stanja u Bosni Universal Periodic Review, as well i Hercegovini. as the valuable contribution of non-governmental organizations in the 3. Izraavamo zadovoljstvo iskazaprocess of reviewing the situation nom spremnou vlade BiH da in Bosnia and Herzegovina. potuje konvencije Ujedinjenih nacija na polju ljudskih prava i 3. We relish the readiness of the BiH poziva vlasti Bosne i Herecgovine Government to uphold the convenda prihvate sve dobronamjerne tions of the United Nations in the preporuke koje su se mogle uti u field of human rights and invite toku interaktivnog dijaloga. authorities of Bosnia and Herzegovina to accept all well-intended
139

4. Postojanje etiri pravna sistema: recommendations voiced in the coBrko Distrikt, Republika Srpska, urse of the interactive dialogue. Federacija BiH i Bosna i Hercegovina - znai i istovremeno posto- 4. Existence of four legal systems: Brko District, Republika Srpska, janje etiri krivina zakona i isto Federation of BiH, and Bosnia and toliko zakona o krivinom postupHerzegovina implies simultaneous ku. Nisu usklaene sankcije niti existence of four criminal codes, and kaznena politika. Ovo utie prije as many codes of criminal procedusvega na to da graani nemaju isti re. Neither sanctions nor criminal tretman i da njihov poloaj prema policies have been harmonized. The pravosudnim organima odreuje primary impact of the foregoing is njihovo mjesto boravka. Zbog toga that the citizens are not treated equalnevladine organizacije, okupljely, and their position before judicial ne oko Mree pravde, preporuubodies is determined by their place ju organima Bosne i Hercegovine of residence. For that reason, the usklaivanje krivinog zakonodanon-governmental organizations, gavstva na svim nivoima. Ovakva thered around the Justice Network, reforma podrazumijeva i stvaranrecommend to the authorities of Boje Vrhovnog suda BiH ije bi djesnia and Herzegovina to harmonize lovanje doprinijelo usklaivanju criminal legislation on all levels. sudske prakse i meritornom tumaSuch reform includes establishment enju zakona. of the Supreme Court of BiH, who5. Nain finansiranja optinskih i se operations would contribute to kantonalnih sudova u Federaciji harmonization of the court practice BiH, kroz budete, ne garantuje and meritorious interpretation of the nezavisnost pravosua od izvrne laws. i zakonodavne vlasti. Zbog toga, preporuujemo vlastima BiH da 5. Fourteen different sources (ten cantons, two entities, the state and iznau metode finansiranja koje e Brcko District) from which courts pravosudnim organima garantovain BiH are financed jeopardizes ti nezavisnost to se moe postii, the independence of the judiciary izmeu ostalog, formiranjem jefrom the executive and legislatidinstvenog budeta za pravosue ve branches of government. For za cijelu zemlju. Izraavamo uvjethat reason, we recommend to the renje da praksa da izvrna vlast utiBiH authorities to devise methods e na visinu plata sudija znai jaof financing that will guarantee sno odstupanje od principa podjele independence of the judicial bovlasti i nezavisnosti pravosua.
140

6. Imajui u vidu da jo uvijek nije omogueno da se pripadnici nacionalnih manjina koriste svojim jezikom pred sudovima, to smatramo nunim da se poduzmu potrebne mjere kako bi se ovo pravo u potpunosti ostvarilo.

7. S obzirom na to da je zakonima o kaznenom postupku data naglaena uloga advokatima, evidentno je da je pravda postala praktino 6. Given that it has yet to be made ponedostupna siromanijim kategorissible for minority members to use jama. Preporuujemo usvajanje zatheir languages before courts, we kona o besplatnoj pravnoj pomoi deem it necessary to take measures na nivou Bosne i Hercegovine, te required for full realization of this uspostavu mehanizma koji e omoright. guiti jednak pristup pravdi svima, 7. Since pronounced role is assigned bez obzira na materijani status. to lawyers by the codes of criminal 8. U Republici Srpskoj usvojen je procedure, it is evident that justice Zakon o zatiti i postupanju sa has practically become inaccesmaloljetnicima u krivinom posible to financially deprived catestupku, dok je isti Zakon neophodgories. We recommend enactment no usvojiti u Federaciji BiH i priof the law on free legal aid at the premiti njegovu primjenu u oba level of Bosnia and Herzegovina, entiteta, posebno u dijelu primjene and establishment of mechanisms vaspitnih preporuka, kako bi se gathat ensure equal access to justice rantovala i unaprijedila prava djefor all, regardless of their financial teta u kaznenom postupku. situation. 9. Zalaemo se za organizovanje edu- 8. In the Republic of Srpska, the Law kacije sudija, tuilaca i advokata o on Protection and Treatment of primjeni Zakona o ravnopravnosti Juveniles in the Criminal Procepolova s obzirom na potekoe u edings has been enacted, whereas primjeni ovog Zakona. Istovremethe same law is due for enactment no, potrebno je omoguiti razmin the Federation of BiH, and prejenu iskustava i prakse u primjeni parations should be made for its meunarodnih standarda. implementation in both Entities, especially in the part that relates to
141

dies, which can be accomplished, among other things, by establishing single source budget for the judiciary for the entire country. We are of the opinion that the practice of executive branch influencing salary amounts for judges represents clear departure from the principles of power separation and judicial independence.

10. Dosljedna primjena zakona o zaexecution of correctional recomtiti od nasilja u porodici namee mendations, in order to guarantee potrebu dodatnog senzibiliziranand improve the rights of children ja i edukovanja zaposlenih u prain criminal proceedings. vosudnim organima. U kontekstu mjera za sprjeavanje nasilja u po- 9. We advocate for organization of rodici, neophodno je uspostaviti tatrainings for judges, prosecutors, kvu statistiku o kriminalitetu u BiH and lawyers in implementation of u kojoj bi se prepoznalo nasilje u the Law on Gender Equality, giporodici i njegove razmjere. ven the difficulties in the implementation of this Law. At the same 11. Pozdravljamo usvajanje Zakona o time, it is necessary to facilitate the zabrani diskriminacije i ocjenjuexchange of experiences and pracjemo ga vanim u procesu uklantices in implementation of internajanja diskriminacije kao jednog tional standards. od najvanijih generatora krenja ljudskih prava. Pozivamo vlasti 10. Consistent implementation of the na dosljednu primjenu ovog zalaws against domestic violence imkona i na stvaranje svih potrebnih poses the need for additional sensipretpostavki kako bi se institucija tizing and education on the part of Ombudsmena za BiH kadrovski, employees in judicial institutions. materijano i u svakom drugom In the context of measures for prepogledu, osposobila za primjenu vention of domestic violence, it is ovog Zakona. necessary to establish such statistics on crime in BiH recognizing 12. Smatramo znaajnim da zakonodomestic violence and the extent davna tijela to prije pristupe harthereof. monizaciji postojeih zakona sa odredbama Zakona o zabrani di- 11. We welcome the enactment of the skriminacije. Law against Discrimination and we consider it important in the pro13. Miljenja smo da bi u Zakon o zacess of eliminating discrimination brani diskriminacije trebalo inkoras one of the major generators of porirati odredbe koje zabranjuju dihuman rights violations. We inskriminaciju po osnovu branog ili vite the authorities to implement porodinog statusa, trudnoe i mathis law consistently, and create terinstva, ivotne dobi, zdravstveall prerequisites to ensure that the nog stanja, genetskog nasljea. institution of Ombudsmen for BiH Takoe, sugeriemo da se zakonski is properly staffed, financed, and in
142

ukloni mogunost diskriminacije po osnovu drvaljanstva.

14. Pridajemo izuzetnu vanost promociji Zakona o zabrani diskri- 12. We deem it important for the legislative bodies to initiate the harmominacije i pozivamo vlasti Bosne nization of the existing laws with i Hercegovine da prue potrebnu the provisions of the Law against podrku nevladinim organizacijaDiscrimination as soon as possible. ma kako bi se ovaj Zakon pribliio graanima BiH i kako bi im bilo 13. It is our opinion that the Law agaomogueno da se koriste njime. inst Discrimination should incorporate provisions prohibiting di15. Zabrinuti smo injenicom da je jo scrimination on the basis of marital uvijek znaajan broj romske djece or family status, pregnancy and neupisan u matine knjige roenih. maternity, age, health, genetic hePotrebno je s toga to hitnije usporitage. Also, we suggest that the staviti sopstvene mehanizme kojim potential for discrimination on the e se upis romske djece olakati u basis of citizenship is legally eliminajveoj moguoj mjeri kako bi se nated. ovoj populaciji omoguilo uivanje ljudskih prava i sloboda. 16. Nedostatak djelotvorne implementacije zakonskih odredbi kojima se zabranjuje rasna diskriminacija nalae potrebu da se pravosudni organi ohrabre da sankcioniu ova krivina djela da vode auriranu statistiku o primjenjenim sankcijama te o restituciji i pruenoj kompenzaciji rtvama rasne diskriminacije. 15. We are concerned with the fact that a significant number of Roma chil17. vrsto se zalaemo za potovandren has yet to be registered in the je slobode izraavanja, ali ukazubirth registries. Therefore, mechajemo na potrebu da se dosljedno nisms should be established urgenprimjenjuju krivine odredbe koje tly to facilitate the registration of zabranjuju jezik mrnje, propagiRoma children to the greatest poranje ksenofobije, antisemitizma i ssible extent, in order to enable this drugih oblika netolerancije. 14. We assign great importance to the promotion of the Law against Discrimination, and we invite the authorities of Bosnia and Herzegovina to provide necessary support to the non-governmental organizations in order to bring this Law to the citizens of Bosnia and Herzegovina and facilitate its utilization by the citizens.

every other way equipped for the implementation of this Law.

143

18. Mrea pravde se zalae za uspostapopulation to exercise their human vu mehanizama kojima e se oberights and freedoms. zbijediti stalno i nezavisno nadgledanje djelovanja policije i zatvor- 16. Lack of effective implementation of legal provisions prohibiting raskog osoblja. Istodobno, smatramo cial discrimination calls for encoznaajnim da instrumenti unutrauragement of the judicial agencies nje kontrole policije i zatvorskog to sanction these crimes and mainosoblja ispravno funkcioniu, na tain up-to-date statistics on adminibazi nezavinosti i efikasnosti. stered sanctions, and on restitution 19. Posljednjih godina su preduzeand compensation provided to the ti mnogi reformski procesi radi victims of racial discrimination. breg i efikasnijeg pristupa pravdi, ali broj predmeta u sudovima je i 17. We strongly advocate for upholding of the freedom of expression, dalje veliki i trajanje postupaka je but we stress the need for consipo nekoliko godina. Neophodno je stent implementation of the crimisistemski podrati razvoj vansudnal provisions that prohibit hate skog alternativnog rjeavanja spospeech, propagating of xenophorova i medijacije radi breg, efikabia, anti-Semitism, and other forms snijeg I jeftinijeg pristupa pravdi, of bigotry. a u skladu sa preporukama Vijea Evrope i Direktivama Evropske 18. The Justice Network endorses esunije. tablishment of mechanisms to en-

sure continuous and independent 20. Najvei broj predmeta koji opteresupervision of actions taken by the uju rad sudova odnosi se na komupolice and prison personnel. At the nalne i druge javne usluge, a mnogi same time, we deem it important zadiru u domen potroakih prava. that the tools for internal control Potrebno je Zakone i strategije za of police and prison personnel are rjeavanje komunalnih i potroafunctioning properly, on the basis kih sporova uskladiti sa Zakonom of independence and efficiency. o zatiti potroaa, formirati institucije predviene zakonom radi 19. In recent years, many reform propodrke potrosaima u rjeavanju cesses were undertaken for faster sporova, te primijeniti alternatiand more efficient access to justice, vno rjeavanje sporova, kako bi se but the number of cases in courts is smanjio priliv komunalnih i drugih still high, and the proceedings take potroakih predmeta koji optereseveral years. Systemic support for uju sudski sistem u cjelini. development of non-judicial alter144

Nevladine organizacije okupljene oko Mrea pravde u Bosni i Hercegovini izraavaju spremnost da sarauju sa vlastima u BiH na realizaciji preporuka i sugestija koje su rezultat Univerzalnog periodinog pregleda o Bosni i Herecegovini.

native resolution of disputes and mediation is necessary for faster, more efficient, and cheaper access to justice, in accordance with the recommendations of the Council of Europe and Directives of the European Union. 20. Most of the cases encumbering the court operations relate to utilities and other public services, and many concern the domain of consumer rights. The Laws and strategies for resolution of utility and consumer disputes need to be harmonized with the Law on Consumer Protection; institutions should be established in accordance with the law to provide support for consumers in resolution of disputes, and implement alternative resolution of disputes in order to reduce the intake of utility cases and other consumer cases that encumber the entire court system. Non-governmental organization gathered around the Justice Network in Bosnia and Herzegovina state their readiness to collaborate with the BiH authorities in implementation of recommendations and suggestions resulting from the Universal Periodic Review of Bosnia and Herzegovina. June, 2010.

Juni, 2010.

145

Izvjetaj predstavnika Mree pravde u BiH povodom uea na 14. Sjednici UN Vijea za ljudska prava i odranih sastanaka sa predstavnicima misija nekoliko zemalja u enevi vezanih za Univerzalni periodini pregled za BiH
eneva, 6-12.6.2010. Pripremio: Nedim Jahi Delegacija Mree pravde u Bosni i Hercegovini koju su inili Adisa Zahiragi (Udruenje ena sudija u Bosni i Hercegovini), Saa Madacki (Centar za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu) i Nedim Jahi (Inicijativa mladih za ljudska prava) stigli su 6.6. u enevu. Ve 7.6.2010. naa delegacija susrela se sa ambasadoricom za ljudska prava Sjedinjenih Amerikih Drava, Elieen Chamberlian Donahue. U okviru sastanka saopili smo naa stajalita o potrebi formiranja Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, jedinstvenog budeta za finansiranje pravosudnih organa i pitanju besplatne pravne pomoi. Ambasadorica je preuzela preporuke delegacije, dala podrku Mrei, te najavila konsultacije sa svojim timom u vezi sa istim. Drugi sastanak koji je delegacija imala u prvom radnom danu, bio je u 14:00 u Serpentine Baru, sa Salvadorom Pinacherom iz misije Meksika, koji je doao kao zamjena ambasadoru Juan Jose Gomez Camacho, koji je imao u isto vrijeme ruak sa litvanskom delegacijom. Delegacija je Pinacheru saopila sadraj usmenog i pismenog obraanja, objasnila odnose u dravi, te dala svoj osvrt na ranije date preporuke od strane meksike delegacije Bosni i Hercegovini. Gospodin Pinachero je izrazio razumijevanje za probleme kojima se obraamo, skrenuo panju na potrebu stalnog nadzora UPR procesa, kao i intenzivnije prisustvo nevladinog sektora, odnosno Mree pravde Bosne i Hercegovine u trajnom ueu kroz konsultacije sa OHCHRom, kao i sa specijalnim izvjestiocima koji se bave neovisnou pravosua. Uputili smo zahtjev gospodinu Pinacheru da ukoliko je mogue podri stavove Mree pravde na plenarnoj sjednici, no objasnio je da to nije praksa Meksika, jer po njegovim rijeima, sve to su imali rei dali su u ranijim preporukama. Predstavnici Mree 8.6. su se sastali u zgradi Vijea za ljudska prava Ujedinjenih nacija sa zamjenikom stalnog predstavnika Malezije pri HRC-u, Siti Hajjar Adnin. U okviru sastanka poseban fokus stavljen je na pitanje donoenja zakona na nacionalnoj razini koji bi regulirao jednak pristup besplatnoj pravnoj pomoi. Gospoa Siti Hajjar Adnin dala je punu podrku Mrei, te smo joj nakon odranog sastanka, proslijedili detaljnije informacije o besplatnoj pravnoj pomoi, a na osnovu izvjetaja lanice Mree pravde u BiH- organizacije Vaa prava koja nam je taj izvjetaj uinila dostupnim u sklopu sastavljanja pripremne dokumentacije za enevu. Svakako smo naveli ovu organizaciju kao izvor
146

informacije, te oekujemo od predstavnice malezijske misije skori odgovor putem maila o njenim stavovima i zakljucima vezanim za ovo pitanje. Nakon ovog sastanka, poslijepodne,ostvarilismokontakt sa gospodinom Magrhoobom Salemom Buttom, predstavnikom pakistanske misije, sa kojim smo razgovarali o pitanjima uspostave Vrhovnog suda i stvaranja jednog izvora finansiranja pravosua. Gospodin Butt je pokazao razumijevanje za ove probleme, te je pokazao zanimanje za ire elaboriranje ovih pitanja. Sloio se da ova pitanja spadaju u domen preporuke koju je Pakistan dao u vezi za potrebnom razvijanja mehanizama neovisnosti pravosua, te je ostavio mogunost da ih, nakon odgovora Bosne i Hercegovine na postavljene preporuke od strane drava, ukoliko ova pitanja ne budu razmotrena od strane BiH, Pakistan ponovno postavi. Devetog juna, etvrtog dana posjete, predstavnici Mree pravde u Bosni i Hercegovini, danas u 9:00, su se sastali u uredu stalne misije Republike Slovenije pri Ujedinjenim nacijama sa ambasadorom Andrejem Logarom. U okviru sastanka obradili smo i segment pitanja vezanih za nadzor Troike u UPR procesu pripreme izvjetaja, razgovarali o cjelokupnom UPR procesu, nainima konkretizacije prijedloga drava kroz dalje kontaktiranje zemalja koje su dale prijedloge vezane za neovisnost i reformu pravosua. Ambasador je pokazao razumijevanje za prioritete postavljene od strane Mree pravde BiH, te podrao uee Mree na sesiji o Bosni i Hercegovini u petak. Drugi sastanak predstavnici Mree su imali sa Peterom Gooderhamom, ambasadorom Ujedinjenog kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, koji se odrao u Serpentine Baru u 10:30. Ambasador je skrenuo panju na potrebu ostvarivanja kontakta sa lokalnom ambasadom u Sarajevu, te naglasio da kontakt Mree sa ambasadom u enevi preko ambasade u Sarajevu, moe doprinijeti trajnom nadzoru provedbe preporuka na koje se drava Bosna i Hercegovina obavee na sjednici. Trei sastanak u toku dananjeg radnog dana predstavnici Mree imali su sa Jeffreyem Heatonom, drugim sekretarom stalne misije Kanade, koji je zabiljeio sve nae zahtjeve, te najavio konsultacije unutar diplomatskih predstavnitava Kanade u enevi i u Sarajevu. Predstavnici Mree pravde u Bosni i Hercegovini 10.6. su se susreli sa predstavnikom OHCHR-a za Bosnu i Hercegovinu, Draganom Laloeviem, te u okviru sastanka razmatrali budue korake Mree pravde u praenju prihvatanja preporuka UPR-a, kao i temama postavljenim od strane Mree za prioritete u djelovanju na ostvarenju neovisnosti i reformi pravosua. Gospodin Laloevi pruio nam je korisne informacije vezane za budue uee OHCHR-a u Bosni i Hercegovini, te oekujemo da e Mrea imati trajnu korist od ovog sastanka. Drugi sastanak u toku dana odran je sa ambasadoricom pri stalnoj misiji Bosne i Hercegovine u enevi, koja smatra komentare znaajnim i bitnim, te je dala punu podrku ueu Mree pravde na sutranjoj sjednici UN HRC-a, smatrajui to jednim od kljunih dokaza postojanja civilnog drutva u Bosni i Hercegovini.
147

Od danas e biti dostupne i prihvaene preporuke od strane Bosne i Hercegovine na internetu, ime e se delegacija baviti u sutranjoj priprem za sjednicu. Jedanaestog juna, predstavnik Mree pravde, Nedim Jahi, odrao je dvominutni govor u okviru vremena za nevladine organizacije u okviru otvorene debate o izvjetaju za Bosnu i Hercegovinu pred Vijeem za ljudska prava Ujedinjenih nacija. Ukazao je na kljune probleme pravosua u Bosni i Hercegovini, te pozvao dravu da implementira do sada potpisane i ratificirane sporazume koji se tiu zatite ljudskih prava u svrhu ostvarenja pristupa pravdi i jednakopravnosti svih graana BiH. Time je okonana slubena posjeta nae delegacije enevi, te smo se 12.6. vratili natrag u Sarajevo. Smatramo da su osnovni rezultati svih sastanaka koje smo imali: 1) Stvaranje svijesti o Mrei pravde BiH na meunarodnom nivou 2) Ostvarenje trajnih kontakata sa stalnim misijama sa kojima smo imali sastanke 3) Nove informacije vezane za UPR proces 4) Otvoren prostor za dijalog sa lokalnim ambasadama u Bosni i Hercegovini po pitanjima neovisnosti pravosua 5) Priznavanje znaaja Mree pravde od strane predstavnika drave Bosne i Hercegovine

148