P. 1
Casopis Prof Raz Nast CG 11

Casopis Prof Raz Nast CG 11

|Views: 47|Likes:
Published by nikolanikola8
stav
stav

More info:

Published by: nikolanikola8 on Jan 10, 2014
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/27/2014

pdf

text

original

PROFESIONALNI RAZVOJ NASTAVNIKA U CRNOJ GORI

broj

ISSN 1800-833X

11 januar-jun 2013 .

godine

/ elektronsko izdanje ISSN 1800-9158 / www.zavodzaskolstvo.gov.me

AKTIVNOSTI KPR-a O PROGRAMIMA OBUKE NOVE IDEJE I AKTIVNOSTI ISKUSTVA IZ ŠKOLA IZ UGLA DIREKTORA MEĐUNARODNI SKUPOVI I SARADNJA SA DRUGIM ORGANIZACIJAMA ISKUSTVA DRUGIH BLIC INFO

Sadržaj
Pofesionalni razvoj nastavnika u Crnoj Gori broj 11 januar - jun 2013. Urednica: Dr Dušanka Popović Redakcija: dr Dušanka Popović mr Ljiljana Subotić dr Snežana Grbović Vidosava Kašćelan Nađa Luteršek mr Nataša Gazivoda Željko Korać Nataša Perić

od 4 do 11str.

od 12 do 16 str.

od 17 do 19 str.

Dizajn i pripreama za štampu: Dragiša Gile Ćalov Grafo Crna Gora Štampa: Grafo Crna Gora ZAVOD ZA ŠKOLSTVO Podgorica Vaka Đurovića b.b. 020 408 931 020 408 913 020 408 938 020 408 930 020 408 941 Tivat Ul. L. Tomanovića 2 032 670 100 Bijelo Polje Obala b.b. 050 432 870 Nikšić Ul. Karađorđeva br. 4 040 212 552 www.zzs.gov.me
od 41 do 49 str. od 50 do 52 str. od 28 do 40 str. od 20 do 23 str. od 24 do 27 str.

Poštovane koleginice i kolege,

U

ovom broju predstavljamo vam, kao i do sada, aktivnosti naše insitutciju na stvaranju mogućnosti za vaš kontinuirani profesionalni razvoj, kao i sve značajne pojedinosti koje su se, u prvoj polovini godine, na tom polju desile. Takođe, vaše aktivnosti koje realizujete na nivou svojih vaspitno-obrazovnih ustanova, kao i iskustva naših kolega iz okruženja. I ove godine nastavili smo da, u skladu sa sredstvima kojima raspolažemo, organizujemo realizaciju programa obuke za nastavnike na svim nivoima obrazovanja koji su u našoj nadležnosti. Pri tome smo vodili računa da obuku ponudimo profesorima svih struka i da odgovorimo na njihove potrebe utvrđene kroz istraživanja i evaluaciju nastavne prakse. Takođe, nastavljamo da pružamo kontinuiranu podršku učešću naših nastavnika u međunarodnim programima obuke, posebno programima Savjeta Evrope. Nova aktivnost jesu forumi za nastavnike koji su se, za sada, pokazali kao veoma zanimljivi i korisni. Komunikaciju s vtićima i školama unaprijedili smo kroz intenzivnije korišćenje mogućnosti koje pruža IC tehnologija. Posebno nam je zadovoljstvo da vam prenesmo iskustva sa međunarodnih događaja na kojima je crnogorski sistem profesionalnog razvoja prepoznat kao moderan i funkcionalan model koji daje mogućnost kontinuiranog razvoja i cjeloživotnog učenja svim nastavnicima. U tom smislu uradili smo, zajedno sa kolegama iz vrtića i škola, određene inovacije sistema predlažući razvojne faze u karijeri nastavnika. Razvojne faze u karijeri nastavnika i kategorije koje ih prate jesu instument za prepoznavanje sopstvene pozicije u profesionalnoj karijeri i uspješno planiranje daljeg napredovanja. U ovom broju imamo posebno zadovoljstvo da vam predstavimo nastavnike - prve nosioce viših zvanja. Naime, dodjeljujući viša zvanja nastavnicima za koje je Komisija utvrdila da ispunjavaju uslove, i ovaj dio sistema stavljen je funkciju.

Nova rubrika u ovom broju jeste Iz ugla direktora. Kako su direktori ključni faktor u obezbjeđivanju uslova za realizaciju aktivnosti profesionalog razvoja u ustanovi, ali i uključivanje nastavnika u ove aktivnosti i van nje – to smo smatrali važnim da nam oni prenesu svoja zapažanja i viđenja ovih aktivnosti u njihovim školama. Nastavljamo saradnju sa paralelnim institucijama u našem sistemu, kao i sa međunarodnim organizacijama, pa vam prenosimo značajne događaje iz ove oblasti. Saradnja sa vama, kao i savjetovanja koja organizujemo pokazuju da, u skladu sa planom profesionalnog razvoja, organizujete različite događaje u vašim vrtićima i školama. Kako su takva iskustva posebno dragocjena, pozivamo vas da ih, putem našeg časopisa, razmjenjujete sa svojim kolegama.

Dr Dušanka Popović, voditeljka Odsjeka za KPR

AKTIVNOSTI KPR-a

AKTIVNOSTI I NAČIN NJIHOVE ORGANIZACIJE (2013)
P
odrška profesionalnog razvoja nastavnika, stručnih saradnika, pomoćnika direktora i direktora zaposlenih u obrazovnom sistemu Crne Gore u nadležnosti je Zavoda za školstvo i tokom 2013. godine odvija se u okviru sljedećih aktivnosti1 : a) Programi obuke Zavoda za školstvo za nastavnike, stručne saradnike, pomoćnike direktora i direktore zaposlene u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama
ZAVOD ZA ŠKOLSTVO

– jedan jednodnevni seminar i jedan dvodnevni seminar iz oblasti inkluzivnog obrazovanja – tri jednodnevna i dva dvodnevna seminara (podrška PRNŠ-u) – sedam jednodnevnih seminara: Razvoj kompetencija nastavnika za rad u opštoj gimnaziji – jedan četvorodnevni seminar: Interaktivna obuka – program za trenere – jedan petodnevni seminar: Program obuke Karijerna orijentacija – dva jednodnevna seminara: Program obuke Vaspitač u osnovnoj školi – dva dvodnevna seminara za nastavnike građanskog vaspitanja – tri dvodnevna seminara za profesore opšteobrazovnih predmeta u srednjim stručnim školama (RWCT) – šest dvodnevnih seminara za realizaciju programa obuke za direktore. Način organizacije seminara i obavještavanja vaspitno-obrazovnih ustanova: 1. Obavještenje o temi seminara, mjestu i vremenu održavanja seminara objavljuje se na sajtu Zavoda za školstvo (zzs.gov.me) najmanje 15 dana prije realizacije seminara. 2. Koordinatori za PRNŠ/V prijavljuju učesnike isključivo mejlom organizatoru seminara. 3. Maksimalan broj učesnika po seminaru je 35. U radu će učestvovati prvih 35 prijavljenih učesnika. 4. Ukoliko bude više prijavljenih učesnika o tome će se voditi evidencija i koristiće se za eventualno organizovanje još jednog seminara ili prvenstvo prijave za neki naredni seminar.

b) Međunarodni programi obuke c) Forumi za nastavnike d) Savjetovanja za koordinatore za PRNŠ/V i članove timova 1. Programi obuke Zavoda za školstvo za nastavnike, stručne saradnike, pomoćnike direktora i direktore zaposlene u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama Plan realizacije programa obuke za 2013. godinu obuhvata akreditovane programe obuke Zavoda za školstvo čiji je izbor izvršio Odsjek za KPR u skladu sa izvještajima Odsjeka za utvrđivanje kvaliteta, anketama za nastavnike, istraživanjima realizovanim u prethodnom periodu (Evaluacija reforme obrazovanja, Položaj učenka/ca u školi) i zahtjevima škola. 1.1. Planirana je realizacija sljedećih programa obuke: – 12 jednodnevnih seminara i jedan dvodnevni seminar za sljedeće ciljne grupe: vaspitači (1), učitelji (1), crnogorski-srpski, bosanski i hrvatski jezik i književnost (3), matematika (1), fizika (1), hemija (1), biologija (1), geografija (1), istorija (1 dvodnevni) i fizičko vaspitanje (1) i stručne saradnike (1)
1 Plan je orijentacioni i, iz objektivnih razloga, može doći do određenih izmjena, o čemu će vrtići i škole biti blagovremeno obaviješteni.

4

1.2. Podrška PRNŠ/V-a u smislu podrške za realizaciju programa obuke u skladu sa potrebama i zahtjevima pojedinih škola za 2013. godinu obuhvata tri jednodnevna i dva dvodnevna seminara. Programi se opredjeljuju isključivo prema vremenu pristizanja zahtjeva škola. Savjetnik Odsjeka za KPR koji je zadužen za ovu aktivnosti vodi evidenciju o iskazanim potrebama škola/vrtića i ukoliko je više škola/vrtića iskazalo istu ili sličnu potrebu organizuje jedan seminar za više škola. Školama/ vrtićima preporučuje se da uspostavljaju saradnju sa drugim školama/vrtićima iz svoje opštine ili susjednih opština sa ciljem racionalnog trošenja sredstava koja su nam na raspolaganju za ovu aktivnost. 2. Međunarodni programi obuke Međunarodni programi obuke obuhvataju programe koje nude međunarodne institucije i organizacije, a koje prati i koordinira Zavod i koji se održavaju u inostranstvu. To se, prije svega, odnosi na Pestaloci program obuke Savjeta Evrope i programe obuke Evropskog centra za moderne jezike iz Graca. 3. Forumi za nastavnike Forumi za nastavnike su jednodnevne aktivnosti profesionalnog razvoja koje se realizuju po sljedećem programu: 1. Uvodno predavanje/radionica na temu foruma (1,5h) 2. Okrugli sto na temu foruma koji vodi uvodničar (1,5h) 3. Primjeri dobre prakse – učesnici prezentuju svojim kolegama pripremljenje primjere uspješnih aktivnosti iz učionice (1,5h) 4. Prezentacija razvojnih faza u karijeri nastavnika (1,5h) Za 2013. godinu planirana je realizacija 14 foruma, a ciljne grupe su: nastavnici predškolskog vaspitanja, nastavnici razredne nastave, nastavnici crnogorskogsrpskog, bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti, nastavnici matematike, nastavnici hemije, nastavnici geografije, nastavnici likovne i muzičke kulture, nastavnici

stranih jezika, nastavnici tehnike i informatike, nastavnici gimnazija i stručni saradnici. Način organizacije foruma i obavještavanje vaspitno-obrazovnih ustanova: obavještenje o temi foruma, mjestu i vremenu održavanja objavljuje se na sajtu Zavoda za školstvo najmanje 20 dana prije održavanja foruma; koordinatori za PRNŠ/V prijavljuju učesnike isključivo mejlom organizato ru foruma; maksimalan broj učesnika po forumu je 40; u radu foruma učestvovaće prvih 40 prijavljenih učesnika; ukoliko bude više prijavljenih učesnika o tome će se voditi evidencija i koristiće se za eventualno organizovanje još jednog foruma ili prvenstvo prijave za neki naredni forum. 4. Savjetovanja za koordinatore za PRNŠ/V i članove timova Sa ciljem unapređenja PRNŠ/V-a i cjelokupnog sistema profesionalnog razvoja nastavnika u Crnoj Gori, te pružanja direktne podrške ovom procesu, nastavljamo sa realizacijom savjetovanja za koordinatore za PRNŠ/V i članove timova. Teme savjeto vanja su inovacije u oblasti profesionalnog razvoja i razmjena iskustava i primjera dobre prakse. Obavještenja o mjestu i vremenu realizacije savjetovanja objavljuju se na sajtu Zavoda za školstvo (zzs. gov.me) najmanje 15 dana prije njegove realizacije. Tokom prve polovine 2013. godine realizovano je osam savjetovanja za vrtiće i osnovne škole. Teme savjetovanja bile su: Evaluacija PRNŠ-a, Aktivnosti Odsjeka za KPR, Razvojne faze u karijeri nastavnika i Primjeri dobre prakse.

ZAVOD ZA ŠKOLSTVO

5

P rogrami su dio obuke planirane za kalendarsku 2013. Tokom navedenog perioda realizovani su i programi obuke koje organizuju i podržavaju druge organizacije u sklopu različitih projekata ili u saradnji sa Zavodom za školstvo.REALIZACIJA PROGRAMA OBUKE I FORUMA ZA NASTAVNIKE ZA PERIOD JANUAR – JUN 2013. broj učesnika i broj seminara (januar−jun 2013) u organizaciji Zvaoda za škosltvo Program obuke Vaspitač u osnovnoj školi Razvoj kritičkog mišljenja (RWCT) Motivacija u nastavi geografije Oprema. broj učesnika i broj seminara (januar−jun 2013) u organizaciji drugih institucija Program Senzorna integracija djece u preškolskim i školskim ustanovama (JU Centar „1. broj učesnika i broj seminara (januar−jun 2013) Predmet i tema foruma Forum za profesore crnogorskog – srpskog. bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti: Pristup djelu Iva Andrića u osnovnoj školi Forum za profesore hemije: Eksperiment u nastavi Forum za profesore matematike: Analiza rezultata ispita iz matematike u gimnazijama i stručnim školama Forum za učitelje: Ekskurzije i izleti u nastavi prirode i društva Forum za profesore matematike: Pisa testiranje – formiranje testova i primjeri zadataka Forum za profesore informatike: Implementacija predmetnog programa – teorijsko-praktični aspekti UKUPNO Broj učesnika 40 21 18 42 18 33 172 Broj seminara 1 1 1 1 1 1 7 . JU Resursni centar za djecu i mlade „Podgorica“) Upotreba pitanja u nastavi OŠ „Meksiko“. pribor. u skladu sa iznosom sredstava opredijeljenim za ovu oblast. Izbor programa izvršen je u skladu sa iskazanim potrebama nastavnika. Bar Techniques for teaching young learners UKUPNO Broj učesnika 36 51 39 126 Broj seminara 2 2 1 5 Tabela 3: Realizovani forumi za nastavnike. pomagala i ostale specifičnosti u ostvarivanju vaspitanja i obrazovanja djece sa smetnjama u tjelesnom razvoju Razvoj kompetencija nastavnika za rad u opštoj gimnaziji ZAVOD ZA ŠKOLSTVO Kooperativno učenje Kultura ljudskih prava Primjena Baterije testova sa metodologijom praćenja fizičkog (tjelesnog) razvoja i fizičkih sposobnosti učenika u Crnoj Gori Nastava jezika i književnosti u drugom i trećem ciklusu osnovne škole Dodatna nastava iz matematike u drugom ciklusu osnovne škole UKUPNO Broj učesnika 28 66 17 33 44 34 44 23 34 30 353 Broj seminara 1 2 1 1 2 1 2 1 1 1 13 6 Tabela 2: Realizovani programi obuke. rezulatima eksterne i interne evaluacije škola i međunarodnog PISA projekta. Bar JU Srednja poljoprivredna škola. Takođe. jun“. godinu. Podgorica. Tabela 1: Realizovani programi obuke.

Uvodnu prezentaciju imala je savjetnica za matematiku u Ispitnom centru Crne Gore Tatjana Vujošević koja koordinira aktivnosti vezane za eksterni maturski i stručni ispit iz matematike. OŠ „Dr Dragiša Ivanović“. maj“ u Podgorici. Svoje iskustvo predstavile su: Maja Ivanković. marta 2013. dok se tokom druge sesije razgovaralo o djelima ovog nobelovca zastupljenim u programu osnovne škole. Deca. otvara se diskusija u okviru okruglog stola o istoj temi. Uvodničarka foruma bila je dr Tamara Piletić. Nakon kratkog uvoda. godine. Tokom treće sesije učesnici su predstavili primjere dobre prakse iz svojih učionica. Knjiga. mogu da izlože svoje ideje i promišljanja o određenom pitanju i razmijene ih sa svojim kolegama. učesnici su analizirali rezultate i dali veoma korisne sugestije kako da se popravi kvalitet nastave matematike u srednjim školama u Crnoj Gori. Forum za nastavnike crnogorskog-srpskog. podsjetila učesnike na život i djelo Iva Andrića. zatim se razmjenjuju primjeri dobre prakse. kao i afirmacija kreativnih praktičara koji. za sada. bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti iz 28 osnovnih škola iz Rožaja. učesnici su iznosili svoja iskustva i ideje u realizaciji pripovijetki: Aska i vuk. Nakon uvodnog predavanja ili radionica o temi foruma. Na kraju. a ne moraju biti povezani sa temom foruma. OŠ „Vuk Karadžić“. prezentuje se ili razmatra tema iz oblasti profesionalnog razvoja nastavnika. godine. profesorica jezika i književnosti u OŠ „21. Anisa Adrović. Put Alije Đerzeleza.. marta 2013. Ona je predstavila rezultate ispita u prethodnim rokovima. U radu je učestvovalo 40 nastavnika crnogorskog-srpskog.. u prostorijama Zavoda za školstvo. Nikšića. OŠ „25. Ljiljana Ivanović. Cetinja. Sutomora. 7 . Bijelog Polja. Podgorica (motivacija za čitanje i razumijevanje pripovijetke Most na Žepi) i Raza Muhović. Most na Žepi. maj“ Rožaje (intrepretacija pjesme Zimsko jutro Vojislava Ilića.FORUMI-MOGUĆNOST STRUČNOG DIJALOGA I RAZMJENE DOBRE PRAKSE ZAVOD ZA ŠKOLSTVO F orumi za nastavnike jesu oblik profesionalnog razvoja čiji je cilj pokretanje diskusije o određenim stručnim temama.. bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti u osnovnim školama: Pristup djelu Iva Andrića u osnovnoj školi. Primjeri dobre prakse koji se prezentuju tokom treće sesije mogu. realizuju u Podgorici. Podgorica (primjena tehnike čitanje sa predviđanjem u interpretaciji pripovijetke Deca). Podgorice. održan je 1. OŠ „Donja Lovnica“ (interpretacija pripovijetke Knjiga). Tema Foruma bila je Analiza rezultata eksternog ispita iz matematike u gimnazijama i srednjim stručnim školama. Forum za profesore matematike iz gimnazija i srednjih stručnih škola održan je 23. kroz kreativno osmišljenu prezentaciju. Ona je tokom prve sesije. Svi forumi se. tokom radionica. Budve. uz pomoć PP prezentacije i zvučnih zapisa)..

Rožaja. Zelenike. kao i nastavne igre koje se koriste da bi učenici na zanimljiv način primijenili stečena znanja. samostalni savjetnik u Zavodu za školstvo. sa posebniom osvrtom na rezulte testiranja iz 2006. kodiranje zadataka i dr. Iako je oblast obimna i kompleksna. Posjeta stomatologa. kompozicija sveski. Za forum se prijavilo 25 nastavnika matematike. Forum za profesore razredne nastave: Ekskurzije i izleti u nastavi prirode i društva. Uvodničarka foruma bila je mr Dragica Kovačević. Berana. prijedloge. metrijske karakteristike testa. održan je 27. Škola u prirodi i dr. Bara. Zatim su predstavljeni primjeri zadataka koji su bili zastupljeni na ovim testiranjima. Učesnici su zaključili da se PISA testovima ne provjerava nivo usvojenosti školskog gradiva. U radu je učestvovalo 42 nastavnika i profesora razredne nastave iz 38 osnovnih škola. Realizovan je i forum za profesore informatike: Implementacija predmetnog programa − teorijsko praktični aspekti. održan je 28. prezentovali formu testa čiji je cilj uvid u postignuća učenika VIII razreda iz matematike na kraju nastavne godine. godine. Tokom prve sesije učesnici su dobili informacije o osnovnim karakteristikama testova: definicija testa. godine i postignućima naših učenika iz sve tri testirane oblasti. U radu je učestvovao 21 nastavnik iz 21 osnovne škole. Andrijevice. kroz prezentaciju. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 8 Forum za nastavnike matematike u osnovnim školama: Pisa testiranje – formiranje testova i primjeri zadataka. njihov vaspitno-obrazovni značaj. U uvodnom dijelu. Uvodničar foruma bio je Miljan Vujošević. Posjeta konjičkom klubu. aprila 2013. kako se planiraju. . Raduje činjenica da je ovaj oblik nastave široko primijenjen u praksi (mišljenje učesnika). aprila 2013. tipovi test zadataka. nadzornik za hemiju u Zavodu za školstvo. i 2009. težina zadataka. Tokom treće sesije učesnici su predstavili primjere dobre prakse iz svojih učionica koji su se odnosili na nastavne tehnike koje omogućavaju uspješno razumijevanje matematičkih pojmova. Napravljen je kratak pregled sadržaja programa. priručnika i zaključeno da postoji dovoljno prostora za ovakav oblik nastave. udžbenika. U drugoj sesiji prezentovane su informacije o PISA testiranju.. održan je 24. samostalni savjetnik u Zavodu za školstvo. pokazali da razumiju materiju koja je za većinu bila nova. mjesto i vrijeme. formiranje klastera. Radovića. kao primjer.. godine. Uvodničar foruma bio je Željko Korać. tok izvođenja i sređivanje podataka). pri čemu su detaljno analizirane njihove karakteristike. učesnici su se podsjetili na pojam i vrste ekskurzija i izleta. profesor razredne nastave. organizuju i izvode (ciljevi i zadaci. profesorica hemije. i Danilovgrada. vrste testova. Zatim su. Budve. Stari Bar. a prisustvovalo je njih 18 iz osnovnih škola iz Podgorice. već koliko su ispitanici osposobljeni da naučeno gradivo primijene u realnim životnim situacijama. U tom pravcu definisane su pre- poruke: šta treba učiniti da se naš nezavidan položaj na rang listi poboljša.dr Tamara Piletić Forum za profesore hemije: Eksperiment u nastavi. U drugom dijelu učesnici su prošli kroz sve etape dva modea ekskurzije. godine. radne sveske. Posjeta ribolovca. marta 2013. osobenosti test zadataka. učesnici foruma su za kratko vrijeme. kroz radionicu. U trećem dijelu učesnici su prezentovali primjere dobre prakse iz sljedećih oblasti: Roditelj kao partner i edukator u realizaciji nastavnog procesa. pripreme. dajući pri tome komentare.

u 24 sale kongresnog centra. predstave taj sistem. Engleska. godine. početkom jula 2013. nadasve. posebno uvezanost njegovih segmenata i njihovu funkcionalnost. Osim na ovoj međunarodnoj konferenciji. jedan od najvećih lingvista današnjice. godine. Izlaganje mr Ljiljane Subotić izazvalo je interesovanje kolega iz Španije. Britanski savjet pozvao je predstavnice Zavoda za školstvo dr Dušanku Popović i mr Ljiljanu Subotić da na konferenciji. potrebama njegovih nastavnika. i. Tokom foruma prezentovan je mentorski program za nastavnike engleskog jezika Leap Ahead in English koji se realizuje u Izraelu (Jane Cohen). njegovo funkcionisanje i rezultate. Zainteresovanost renomiranih evropskih stručnjaka za naš sistem.CRNOGORSKI KPR NA SVJETSKOM SKUPU NASTAVNIKA U Liverpulu. od 8. pa su na više sesija analizirane teme iz ove oblasti. Prepoznajući kvalitet sistema profesionalnog razvoja nastavnika u Crnoj Gori formiranog u okviru obrazovne reforme koja je u toku. Saudijske Arabije. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 9 . Zavod za školstvo/Odsjek za KPR pozvan je da crnogorski sistem profesionalnog razvoja nastavnika predstavi i na konferenciji u Tel Avivu u Izraelu. Učesnici su. Tokom pet dana rad se odvijao kroz paralalne sesije koje su realizovane u osam termina. Važna oblast konferencije bio je profesionalni razvoj nastavnika. do 12. imali jedinstvenu priliku da izaberu teme koje ih posebno zanimaju i da svoje iskustvo podijele sa kolegama. odista. to je važan podstrek našoj instituciji da taj sistem kontinuirano razvija i unapređuje. održana je 47. Konferenciju je otvorio Dejvid Kristal. u okviru foruma o kontinuiranom profesionalnom razvo- ju. sa posebnim osvrtom na model profesionalnog razvoja na nivou škole/vrtića (mr Ljiljana Subotić). IATEFL konferencija u čijem radu je učestvovalo više od 1200 profesora engleskog jezika i poslenika iz oblasti obrazovanja iz čitavog svijeta. Takođe. On je. duhovito i veoma slikovito govorio o jezičkoj ekonomiji. ukazuje na njegovu savremenost i usklađenost sa potrebama modernih obrazovnih sistema. Australije i drugih. aprila 2013. otvarajući tako nove mogućnosti za profesionlni razvoj nastavnika i njihovo napredovanje u karijeri. zatim model saradničkog učenja nastavnika engelskog jezika u Uzbekistanu (Natalija Tarikova) i sistem profesionalnog razvoja u nastavnika u Crnoj Gori. analizirajući pri tome stihove čuvene rok grupe Bitlsi. kao i snimke sopstvenih predavanja. tekstove sa internet portala.

me/vijesti/122174/Crnogorski-KPR-u-casopisu-Britanskog-savjeta.zzs. mr Ljiljana Subotić. Tekst se može naći na aresi: http://www. godine u Zavodu za školstvo. Cilj prezentacije bio je upoznati koordinatore za profesionalni razvoj na nivou vrtića/škole sa novim i inoviranim segmentima sistema profesionalnog razvoja nastavnika. kroz radionice i prezentacije. predstavnice Zavoda za školstvo dobile su ponudu od predavača i direktora Instituta za jezik. Data je i tabela sa negativnim znacima razvoja. juna 2013. godine. a prisustvovalo je ukupno 100 koordinatora iz crnogorskih vrtića i škola.me/naslovna/ profesionalnirazvoj/prns/ Prezentacije za koordinatore realizovane su u dva termina. izmijenjenog i dopunjenog izdanja priručnika za profesionalni razvoj na nivou škole/vrtića. Takođe. osnovnim i srednjim školma i resurs centrima realizovana je 21. vrtićima i resurs centrima. te da planiraju naredne korake na polju profesionalnog razvoja. Prezentacija za direktore realizovana je 14.zzs. juna 2013. Ove aktivnosti Zavod/Odsjek uradio je uz podršku Britanskog savjeta. Unaprijeđen je i formular za izradu ličnog plana profesionalnog razvoja. kako stručnu tako i finansijsku. Lessons from India. autorki dr Dušanke Popović i mr Ljiljane Subotić. nadzornike i savjetnike u Zavodu za školstvo i koordinatore za profesionalni razvoj u školama. da prepoznaju svoje jake strane i one koje treba unapređivati. direktorica BC-ija za Crnu Goru. godine u Zavodu za školstvo. u poglavlju European perspectives (Evropske perspektive). samostalna savjetnica u istom Odsjeku i Vanja Madžgalj. predstavljena je unaprijeđena verzija PRNŠ/V priručnika u kojoj su precizno objašnjeni svi navedeni segmenti. Prezentacija za koordinatore u vrtićima. Naredni korak jeste da oni u svojim kolegama. prenesu mogućnosti koje im uvedene inovacije nude.Z PREZENTACIJE NOVIH I INOVIRANIH SEGMENATA SISTEMA KPR-a I PRIRUČNIKA ZA PRNŠ/V pozicioniraju u ličnoj profesionalnoj karijeri. gov.html . u dva termina. avod za školstvo i Britanski savjet organizovali su prezentacije novih i inoviranih segmenta sistema profesionalnog razvoja nastavnika u Crnoj Gori. Tokom prezentacije predstavljene su razvoje faze u karijeri nastavnika kroz čije odrednice oni mogu da se ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 10 O CRNOGORSKOM KPR-u U ČASOPISU BRITANSKOG SAVJETA Nakon seminara realizovanom u Noriču u junu 2012. Elektronska verzija priručnika može se naći na web adresi: http://www. Sva tri događaja vodile su dr Dušanka Popović. predstave crnogorski sistem profesionalog razvoja nastavnika. da za publikaciju Britanskog savjeta koja je posvećena kontinuiranom profesionalom razvoju nastavnika engleskog jezika u Indiji. kao i način praćenja njegove realizacije. kao i drugog. za nekoliko ciljnih grupa: direktore škola.gov. U publikaciji pod nazivom Continuing Professional Development. Roda Bolita. predstavljen je instrument Rukovođenje profesionalnim razvojem u kojem su navedeni pozitivni znaci profesionalnog razvoja nastavnika i ponuđeni načini na koje direktor može da ih podrži. maja i 21. maja 2013.. voditeljka Odsjeka za KPR. godine u svečanoj sali Gimnazije „Slobodan Škerović“ u Podgorici. kao i načini na koje direktor može pomoći nastavniku kod kojeg ih prepoznaje. predstavljen je tekst Continuing Professional Development of Teachers in Monetengro. dok su ostale prezentacije realizovane 28. Takođe.

U zvanje nastavnika-mentora unaprijeđeni su nastavnici: 1. Milena Zoranović. direktor OŠ „Bukovica“. dr Esko Kalač. SSŠ „Ivan Uskoković“. Budva 4. JPU „Ljubica V. nastavnik hemije i biologije. diplomirani biolog. JPU „Dragan Kovačević“. Vesna Kralj. Bar 17. Gimnazija „30. profesor biologije. Bar U zvanje nastavnika-savjetnika unaprijeđeni su nastavnici: 12. Suzana Dacić. OŠ „Orjenski bataljon“. JU OŠ „Luka Simonović“. Mirsada Šabotić. JPU „Ljubica V. i da se u Crnoj Gori formira korpus nastavnog kadra na koji i zvanično. vaspitačica-saradnica. Cetinje 11. stavljen u funkciju. nastavnik istorije i geografije. nastavnica predškolskog vaspitanja. Rožaje U zvanje nastavnika-višeg savjetnika unaprijeđeni su nastavnici: 15. profesorica biologije. godine u viša zvanja unaprijeđeno je 19 nastavnika. Budimirka Peruničić. profesorica razredne nastave. maj“. Mirjana Vučinić. Jelena Perunović Samardžić. diplomirani mašinski inženjer. septembar“. Aleksandra Gavrić. Zdravko Pejović. nastavnica likovnog vaspitanja. mr Željko Đuričković. profesorica razredne nastave. možemo računati. Branka Todorović. profesorica pedagogije. JPU „Zagorka Ivanović“. Jovanović“. vaspitačica. Nikšić 5. Komisija za dodjelu viših zvanja Ministarstva prosvjete. Podgorica 19. Važno je da je ovaj segmet. Nikšić 14. Rožaje 7. OŠ „Jugoslavija“. profesorica razredne nastave. Gimnazija „30. OŠ „Orjenski bataljon“. Podgorica ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 11 . OŠ „Sutjeska“. diplomirani vajar. JU OŠ „Savo Pejanović“. diplomirani filolog. OŠ „Lovćenski partizanski odred“.NASTAVNICIMA DODIJELJENA VIŠA ZVANJA J oš jedan segment sistema profesionalnog razvoja nastavnika zaživio je u praksi. Bijela 9. kao i posebne doprinose učenicima i školi u kojoj rade. Nada Šćepanović. Naime. OŠ „Jugoslavija“. u različitim akcijama. Budva 3. Rožaje 13. Jovanović-Maše“. mr Avdo Nurković. OŠ „25. kao mehanizam motivacije i javnog priznanja nastavnicima za njihov rad i zalaganje. diplomirana biologičarka. Podgorica U zvanje nastavnika-istraživača unaprijeđeni su nastavnici: 18. mr Zoran Đukić.POTVRDA ZA RAD I USPJEH . profesorica književnosti i jezika. Rožaje 6. nastavnica predškolskog vaspitanja. JPU „Ljubica V. Budva 2. Budimirka Kandić Dubretić. Petar Špadijer. septembar“. početkom 2013. Cetinje 16. ali i društvu u cjelini. na osnovu dostavljene dokumentaciju i skladu sa Pravilnikom. Bijela 8. Tanja Garić. OŠ „Lovćenski partizanski odred“. Cetinje 10. Oliver Jakovljević. dodijelila je zvanja nastavnicima kako slijedi. Jovanović-Maše“.

fotografima.. ilustratorima. konsultantima. Pomoć profesionalnoj sigurnosti urednika bila je i u tome što su oni bili u prilici da se upoznaju sa najkvalitetnijim evropskim udžbenicima. Radionice je pripremila i vodila Nađa Durković. U duhu ovog principa kontinuiteta u profesionalnom razvoju. predmetnih programa.. Prvog dana teme radionica bile su: Reforma obrazovanja u Crnoj Gori. Inostrani i domaći eksperti pružili su dragocjena znanja o: uredničkim znanjima i vještinama. Seminar je bio namijenjen novim članovima redakcije Izdavačkog sektora. Udžbenici za reformu – kratak istorijat. . marketingu knjige. recenzentima. dizajniranju udžbenika. februara 2013. ali i svim zainteresovanim kolegama u Zavodu. ciljevima i strategijama reforme u crnogorskom školstvu. procjeni kvaliteta udžbenika. Kako članovi redakcije Zavoda za udžbenike sara- đuju s velikim timom saradnika − autorima. osobama koje rade tehničku pripremu za štampu. dizajnerima.. lektorima. i 15. Decenija rada na udžbenicima za reformu omogućila je urednicima Zavoda za udžbenike odličan uvid u vertikalnu i horizontanu povezanost udžbenika i. tako je i neophodna obuka često iz raznorodnih segmenata koji prate nastanak i objavljivanje udžbenika. u Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva 11. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva – Podgorica od početka reforme obrazovanja veliku pažnju posvetio je upravo obuci urednika i potencijalnih saradnika.O PROGRAMIMA OBUKE OSNOVNE UREDNIČKE VJEŠTINE Nađa Durković. nikada nije ni bio učenik. (Ko prestane da bude učenik. savjetnica za izdavaštvo. savjetnica za izdavaštvo Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Whoever ceases to be a student has never been a student. održan je seminar sa temom Osnovne uredničke vještine. korektorima.) George Iles K ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 12 ontinuirani profesionalni razvoj trebalo bi da bude imperativ za sve zaposlene u obrazovnim institucijama. 13. koji se sastojao od devet radionica. naravno.

. postupka pribavljanja rukopisa za udžbenik. ko su urednici u Zavodu. koja znanja i vještine treba da ima urednik udžbeničke literature i sa kojim profilima stručnjaka urednik sve sarađuje i kakve je sušina i specifičnost te saradnje.: Lekcije iz Finske. – karakteristike jezika udžbenika. hronologije i dinamike pojedinih etapa reforme. Drugog dana teme radionica bile su: Oblikovanje sadržaja u udžbeniku – zahtjevi kurikuluma i Didaktičko oblikovanje udžbenika i zadaci. 2001. – osnovni termini koji se koriste u vezi sa dizajnerskim oblikovanjem knjige. Polaznici seminara su se u ovom drugom setu radionica podsjetili: kakva znanja i vještine treba da ima autor. Školska knjiga. – značaj dobrog jezika udžbenika.Plut. . Posljednjeg dana obuke teme radionica bile su: Dizajn udžbenika. Učesnici seminara aktivno su učestvovali u radionicama i obuku su ocijenili korisnom. Zagreb.Lalović. – šta treba ocjenjivati u jednom udžbeniku. – zamke birokratskog stila. didaktičkih osnova novih nastavnih planova i programa. kao jedinog izdavača udžbenika u Crnoj Gori. konkretnijih specifičnosti reforme školstva u Crnoj Gori (šta je to polazište za svakog autora i šta to on stalno treba da ima na umu). 2009. Filozofski fakultet. Jezičko oblikovanje udžbenika i Evaluacija udžbenika.Grupa autora: Naša škola (2009). Oblikovanje sadržaja u udžbeniku prema zahtjevima kurikuluma. – koji su to valjani indikatari za ocjenu kvaliteta udžbenika i kako evaluaciju iskoristi za naredna izdanja iste knjige ili u razvijanju koncepta novih naslova. P. od čega sve zavisi uspjeh udžbenika i kakva je uloga izdavačke kuće u tome. Široj stručnoj javnosti posebno bi bile zanimljive sljedeće teme: Karakteristike udžbenika kao žanra. pitanja i nalozi u udžbeniku. modeliteta sadržaja udžbenika. Beograd. Institut za psihologiju. neophodne selekcije građe za udžbenički materijal. Podgorica . . Zoran: Metode učenja/nastave. značaja pitanja i zadataka u udžbeniku. U ovom setu radionica polaznici seminara podsjetili su se: osnovnih postulata reforme obrazovanja u Crnoj Gori. Ministarstvo prosvjete i nauke. seriji udžbenika i kompletnoj produkciji. ali i nastavnicima. Podgorica. Ministarstvo prosvjete i nauke Republike Crne Gore. ali i planova i djelatnosti jedne moderne izdavačke kuće. Istraživanje: Primjena reformskih rješenja u osnovnim školama i gimnazijama u Crnoj Gori. Evaluacija udžbenika… Za pripremu radionica korišćena je sljedeća literatura: . Jednoglasno je procijenjeno da bi dio sadržaja ove obuke mogao poslužiti i potencijalnim autorima. moći i slabosti udžbenika kao žanra.Sahlberg. zašto neka pitanja i zadaci nijesu dobri i tipova zadataka. Podgorica. zakonitosti dobrog strukturiranja sadržaja u udžbeniku.Osnove za obnovu nastavnih planova i programa (2002). 2003. Zavod za školstvo.Knjiga promjena. etapa u nastanku udžbenika za reformu. 2012 ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 13 . . Tokom trećeg ciklusa radionica bavili smo se sljedećim pitanjima: – značaj dobrog dizajna za upotrebnu vrijednost udžbenika. Podgorica. osnovne djelatnosti Zavoda. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva – Beograd.Mjesto udžbeničkog kompleta u savremenoj nastavi – udžbenik kao žanr i Uredničke vještine – uloge i odgovornosti. Dijana: Udžbenik kao kulturno-potporni sistem.

* A SVI JEDNAKI Aleksandra Radoman Kovačević. Priprema. OŠ „Savo Pejanović“. OŠ „21. OŠ „Marko Miljanov“. zatim OŠ „Mileva Lajović Lalatović“ i OŠ „Olga Golović“ iz Nikšića. od šest do devet godina starosti. Škole obuhvaćene ovim programom su: OŠ „Božidar Vuković Podgoričanin“. Priprema. kao i podsticanje interesovanja za učenjem. maj“ iz Podgorice. lokalna obrazovna ekspertkinja za inkluziju Projekat Servisi inkluzivnog obrazovanja P ilot projekat EU – Crna Gora Servisi inkluzivnog obrazovanja. u dva pilot vrtića: JPU „Đina Vrbica“ u Podgorici i JPU „Dragan Kovačević“. realizacija i evaluacija modela vođenja slučaja u osam pilot škola u Crnoj Gori sa ciljem smanjenje odbijanja i napuštanja školovanja. u okviru komponente 2. Cilj ove aktivnosti jeste povećanje motivacije za redovno pohađanje nastave u osnovnim školama. realizacija i evaluacija pripremnih vrtića za romsku i egipćansku đecu predškolske dobi. Kako ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 14 *Savjet Evrope . bile su metode korišćene u radu s ciljnom grupom vaspitača. Bitan segment u realizaciji seminara koji je umnogome odredio i ishode učenja. 2. OŠ „Radomir Mitrović“ iz Berana i OŠ „Drago Milović“ iz Tivta. Uključivanje RE đece u redovan sistem obrazovanja. posebnu pažnju poklanja profesionalnom razvoju nastavnog kadra kroz dvije ključne aktivnosti: 1. Glavni cilj programa jeste povećanje upisa RE populacije u predškolske i osnovnoškolske obrazovne institucije. U okviru programa obuke nastavnog kadra za realizaciju pripremnih vrtića za romsku i egipćansku đecu realizovane su dvije osmosatne obuke pod nazivom Uključivanje RE đece u predškolsko obrazovanje.SVI RAZLIČITI. a realizovan je putem rada na: razumijevanju konteksta i problematika RE populacije i specifičnih problematika u vezi sa pohađanjem predškolskih ustanova. uključivanja odgovarajućih metoda rada prilagođenih potrebama RE đece predškolskog uzrasta i uključivanja i obrade bitnih tema za zdrav rast i razvoj đece. u Nikšiću.

Pozitivne promjene desile su se i kod njihovih roditelja. Sistem podrške i supervizije. od planiranih ukupno 30 učesnika. radu. iskustva i izazovi u radu. davanju i primanju povratnih informacija. između ostalog moglo čuti: „Prije vrtića rekla sam DA svojim ustima. U svom radu imali su podršku zaposlenih u Projektu Servisi inkluzivnog obrazovanja. juna 2012. stavovi. kao i na praksu vršnjačke podrške. šest studentkinja s Filozofskog fakulteta. Prvi nivo profesionalnog razvoja koji se odnosi na razvoj vrijednosti i stavova čini najbitniji dio procesa koji kasnije određuje odnos prema đeci. empatiji i sl. mogućim postignućima ciljne grupe i sl. Naime. moguća rješenja i preporuke za dalje aktivnosti i sl. pravičnost i sl. Promjene i postignuća koja se odnose na profesionalce angažovane u pripremnim vrtićima pokazali su se i tokom finalne evaluacije kada se. Oni su radili sa 161 đetetom u pet grupa pripremnih vrtića u Podgrici i Nikšiću. tako su definisana četiri osnovna područja rada na profesionalnom usavršavanju nastavnika: vrijednosti. Dokaz za pomenuto je neočekivano velik broj đece učesnika pripremnih vrtića. tolerancija. kao i motivisanost. do 29. aktivnom slušanju. kao i stručnih saradnika u JPU „Đina Vrbica“ i JPU „Dragan Kovačević“. korišćenju „otvorenih” pitanja. U ovom kontekstu otvorenost. kao i povećano intresovanje za upis u školu. dosljednost. na prvom mjestu RE asistenata i stručnjaka. poslije sam rekla DA dvojim srcem“3 Grafik 1: Ciklus dnevnog rada u pripremnim vrtićima Prilagođavanje sadržaja i/ili pristupa Planiranje aktivnosti 15 Dnevna refleksija na rad i sprovođenje aktivnosti Realizacija aktivnosti . čine preduslov daljem procesu usavršavanja koji se odnosi na razvoj prvenstveno socijalnih vještina (komunikacijske vještine s naglaskom na asertivnoj komunikaciji. obezbijeđen je putem dnevnih sastanaka na kojima su se razmjenjivala 3 Vaspitačica tokom evaluacije. finalni broj bio je 161 dijete konstantno uključeno u rad u pripremnim vrtićima. vještine i znanja koja treba sticati i razvijati u daljem radu.specifičnost programa pripremnih vrtića čini koncept socijalne inkluzije koji podrazumijeva primjenu socijalnog obrazovanja i upotrebu neformalnih metoda rada putem različitih interaktivnih pristupa kompatibilnih potrebama romske i egipćanske đece.) koje se koriste u radu sa đecom predškolske dobi obuhvaćenom socijalnom inkluzijom. U radu dvije dvodnevne obuke i realizaciji propratnih aktivnosti koje su se sastojale od sprovođenja aktivnosti pripremnih vrtića i evaluacije ovog programa. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO Realizacija aktivnosti u pripremnim vrtićima kao jasan rezultat imala je visok nivo motivisanosti đece za pohađanje vrtića. Odsjek za predškolsko vaspitanje i obrazovanje. u periodu od 18. učestvovalo je 22 vaspitača. i sedam RE asistenata. Ovaj sistem podrške dao je vidne rezultate u odnosu na stavove angažovanih lica i pristup u radu sa đecom. godine.

Cilj ovog programa čini prevencija i smanjenje odustajanja od redovnog pohađanja nastave tokom prvih godina školovanja putem: kvalitativnog obezbjeđivanja mehanizama za uključivanje i ostanak RE đece u redovnom osnovnoškolskom sistemu. sa naglaskom na procesnom radu sa đecom kroz definisanja pravila grupe. saradnje sa zajednicom. principa vođenja slučaja. Ukupan broj učesnika po modulu bio je 36. mapiranje zajednice. Pozitivna disciplina (VI modul). diskusiju i refleksiju na stavove i predrasude. stručni saradnici i praktičari. Interaktivne metode rada u multikulturalnom kontekstu (IV modul). organizovanje osam događaja za roditelje sa interaktivnim djelovima programa. zatim kroz praktičnu primjenu prilagođenih sadržaja uz korišćenje interaktivnih metoda. institucijama socijalne zaštite i sl. coaching-a ili praktičnih kraćih obuka.Sljedeća aktivnost realizovana u okviru komponente 2 Projekta usmjerena na profesionalni razvoj nastavnika odnosi se na obuke organizovane u okviru programa Uključivanje RE đece u osnovnoškolsko obrazovanje. da će realizovane aktivnosti unaprijediti kvalitet obrazovne inkluzivne prakse u Crnoj Gori. 16 . Na samom kraju. programa za primjenu samoprocjene i vršnjačke procjene. i Interkulturalna učionica/škola (V modul). Projekat je stvorio mehanizme za dalji rad i usavršavanje nastavnog kadra kroz stvaranje mreže vršnjačke podrške i jasnih preporuka za dalju implementaciju istih i sličnih programa u radu sa đecom. Projekat Servisi inkluzivnog obrazovanja. kreiranja mehanizama praćenja uključivanja RE đece u osnovnoškolski sistem. kao i brojnim radnim materijalima nastalim u okviru rada na vođenju slučaja koji će takođe biti objedinjeni u priručnik. Učesnici ovih modula su direktori iz osam pilot škola ili predstavnici uprave škole. Propratne aktivnosti facilitirane su i realizovane putem tzv. stvaranja podsticajnog okruženja i povećanja učešća đece. Rezultati se odnose na unapređenje okruženja za učenje i praćenje nastave za RE đecu. mehanizama saradnje i komunikacije u školi. a u toku je realizacije ostalih obuka. kao i smanjenja pasivnog i aktivnog odbijanja učešća u nastavi. civilnim sektorom. u školi i u zajednici. nadamo se. vježbe davanja i primanja povratne informacije i primjeni ove tehnike u radu sa đecom i kolegama. saradnje s roditeljima. obuka za nastavnike razredne nastave iz osam pilot škola. nakon svakog modula. Osim trenutne primjenjivosti u direktnoj praksi. kao i aktivnosti na profesionalnom razvoju nastavnika ostvaruju vidljive rezultate u konkretnoj primjeni u praksi. individualne podrške RE đeci za uključivanje i ostanak u redovnom osnovnoškolskom sistemu. Grafik 2: Koncept rada Moduli i teme koje obuhvataju Vođenje slučaja (I. uz podršku stručnih saradnika i voditelja Projekta. obuka za nastavnike predmetne nastave iz osam pilot škola. radilo se i na samoprocjeni postignuća. Propratne ZAVOD ZA ŠKOLSTVO aktivnosti u vidu obuka za kolege urađene su u četiri škole. Takođe. povezivanje i umrežavanje sa resursima u zajednici na direktnom radu u vođenju slučaja i sl. Korisne preporuke nalaze se u publikacijama Priručnik za realizaciju pripremnih vrtića i Plan i program pripremnih vrtića. II i III modul) odnosi se na tri faze i nivoa rada: Vođenje slučaja u učionici. a obuka je trajala 48 sati. kojih je bilo ukupno tri. odabir i formiranje timova koji vode slučaj đece u riziku od odbijanja ili napuštanja nastave. realizovana je s ciljem upoznavanja faza razvoja grupe. obuka za razredne starješine iz osam pilot škola. u okviru PRNŠ aktivnosti. odvijale su se kroz vježbe. Posebno ističemo obuku za kolege u školi koje su realizovali nastavnici koji su pohađali obuku.

samim tim. Naravno. te na osnovu čega procjenjuje svoje potrebe i korake za dalje napredovanje. U skladu sa principom kontinuiranog razvoja koji jeste uslov svakog napredovanja. te razmatramo efikasnost primijenjenih rješenja i planiramo naredne korake. Zavod za školstvo/ Odsjek za KPR nastoji da postavljeni sistem unapređuje. Još jedan razlog da se detaljnije pozabavimo ovom oblašću jeste uvođenje u sistem modela licenciranja i voditeljka Odsjeka za KPR. trebalo da bude što sadržajnija. pa. odlučili smo da. kao i primjere najbolje evropske prakse i prakse razvijenih zemalja svijeta. modernizuje i usaglašava sa trenutnim potrebama nastavnika i najnovijim trendovima u ovoj oblasti obrazovanja. Sistem smo oblikovali u skladu sa potrebama nastavnika u Crnoj Gori.NOVE IDEJE I AKTIVNOSTI Dr Dušanka Popović RAZVOJNE FAZE U KARIJERI NASTAVNIKA Analizrajući sve raspoložive resurse konstatovali smo da bi „alatka“ kojom nastavnik procjenjuje svoj trenutni status u profesiji. S ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 17 . U njegovom osmišljavanju učestvovali su predstavnici centralnih institucija obrazovnog sistema. kao i predstavnici škola i vrtića. pri čemu smo koristili sopstvena iskustva. i konkretnija i primjenljivija. taj okvir prilagodimo svim nastavnicima u Crnoj Gori. te da je uklopljiv u sistem koji već posjedujemo. uz prethodnu procjenu da Okvir odista prati sve savremene trendove u obrazovanju. Procenjujući da su eksperti Britanskog savjeta u dokumentu Okvir za kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika engleskog jezika osmislili takve instrumente. putem analiza i istraživanja pratimo nivo ostvarenosti planiranog. uz njihov pristanak. Zavod za školstvo istem profesionalnog razvoja nastavika u Crnoj Gori formiran je u okviru obrazovne reforme koja je u toku. Takođe. posebno kada je profesionalni razvoj nastavnika u pitanju.

ima važnu ulogu u stučnim udruženjima i mrežama. Zavod za školstvo. Model licenciranja i relicenciranja nastavnika i rukovodilaca u obrazovanju podrazumijeva da se profesionalna znanja i vještine obnavljaju i podnose dokazi o tome na period od pet godina – što zahtijeva pecizan i pouzdan proces samoprocjene i promišljanja o ličnom razvoju i unapređivanju. razvojna polazišta i potrebe koje karaketrišu fazu. 7. mentor nastavniku pripravniku. ne ostavlja se prostor za opredeljenje da „volim“ ili „ne volim“. priručnik za škole/vrtiće. str. 5 Članice radne grupe bile su: dr Dušanka Popović. Vesna Dimitrijević. „želim“ ili „ne želim“ da se profesionalno razvijam.relicenciranja nastavnika 4 za čiju primjenu je neophodno uraditi standarde za nastavnike. Procjenjujući mogućnosti i potrebe našeg obrazovnog sistema. Tabela 1: Prikaz razvojnih faza u karijeri nastavnika i kratak profil nastavnika u određenoj fazi RAZVOJNE FAZE U KARIJERI NASTAVNIKA Razvojna faza Nastavnik bez odgovarajuće stručne spreme Nastavnik početnik Nastavnik u razvoju Kratak profil Nestručno zastupljena nastava: studenti apsolventi i nastavnici bez odgovarajuće kvalifikacije. viši savjetnik i istraživač u nastavi). mr Ljiljana Subotić. u Profesionalni razvoj na nivou škole/vrtića. ispunjava uslove za zvanje nastavnik mentor. 2011. 30. navedeni su pozitivni znaci razvoja koje nastavnik kod sebe može prepoznati. mr Vesna Stojanović. član je istraživačkog tima na niovu obrazovnog sistema. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 18 1 2 3 4 Kompetentan nastavnik 5 Uzoran nastavnik 6 Nastavnik ekspert 4 Model licenciranja i relicenciranja nastavnika predstavljen je u PRNCG br. 15. Osim toga. član je tima za akciona istraživanja u školi/predškolskoj ustanovi. Ljiljana Adžić i Dragana Janković. Nastavnik koji svojim znanjima i vještinama doprinosi razvoju i unapređenju obrazovnog sistema. Aleksandra Vešović Ivanović. stiče uslove za viša zvanja (savjetnik. str. Takođe. Nastavnik koji je primjer ostalim kolegama. realizator akcionih istraživanja u svom odjeljenju/vaspitnoj grupi. Nastavnik koji aktivno prati dešavanja u struci. zatim prijedlozi kako se može ostvariti napredak i kako se mogu planirati naredni koraci. član tima za PRNŠ/V. . već to postaje imperativ profesije i uslov za ostanak na poslu koji se obavlja.1. 2013).. stiče vještine i znanja i primjenjuje ih u praksi. Pripravnik i nastavnik nakon položenog stručnog ispita u prvoj godini samostalnog rada. član tima za samoevaluaciju vaspitno-obrazovne ustanove. karakteristike koje u toj fazi nastavnik može imati. Podgorica. i pružena određena pomoć u procjeni oblasti koje bi se mogle unaprijediti (vidi Prilog 7. Razvojne faze u profesionalnoj karijeri nastavnika osnova su za sopstveno pozicioniranje u profesionaloj karijeri i vodič za sveobuhvatni pristup profesionalnom razvoju. Nastavnik koji je položio stručni ispit sa više od dvije godine radnog iskustva koji unapređuje svoja znanja i vještine u odnosu na nastavu i učenje/vaspitnoobrazovni rad. Jadranka Radunović. radna grupa 5 opredijelila se za šest razvojnih faza: Razvojna faza 1: nastavnik bez odogovarajuće stručne spreme Razvojna faza 2: nastavnik početnik Razvojna faza 3: nastavnik u razvoju Razvojna faza 4: kompetentan nastavnik Razvojna faza 5: uzoran nastavnik Razvojna faza 6: nastavnik ekspert Uz svaku fazu dat je kratak profil (opis) nastavnika koji pripada toj fazi.

pomoći nastavnicima da prepoznaju svoju trenutnu poziciju u profesionalnoj karijeri. – procjenjivanje i ocjenjivanje učenika/ procenjivanje razvojnog napretka djece. posljednjim dvijema fazama (faze 5 i 6) pripadaju nastavnici dovoljno kompetentni da procjenjuju svoju praksu i postavljaju ciljeve svog daljeg razvoja. Sredina i uslovi za učenje 3. bez razlike. Standardi su postavljeni u odnosu na sljedeće aspekte obrazovno-vaspitnog rada: – planiranje i pripremanje nastave i učenja/ vaspitno-obrazovnog rada. što najčešće podrazumijeva apsolvente iz struke ili izvođenje nastave jednog predmeta od strane nastavnika druge struke. 1. Liderstvo i saradnja Prve standarde Zavod za školstvo uradio je u odnosu na viša zvanja nastavnika (Naša škola – standardni za nastavnička zvanja. Poznavanje struke i predmetnog programa 4. – organizacija i realizacija nastave i učenja/ vaspitno-obrazovnog rada. nastavnik u razvoju (faza 3) i kompetentan nastavnik (faza 4). treba da dostignu nivo razvojne faze 4. opisuju profesionalni put nastavnika koji prati stalno napredovanje bez obzira da li je on zainteresovan da postane nosilac višeg zvanja ili ne. . Poznavanje metodike predmeta 5. što je i logično. Standardi jasno opisuju šta se očekuje od nastavnika nosioca određenog zvanja i promovišu tri glavna aspekta profesionalnog razvoja: profesionalna svojstva i vrijednosti. profesionalno znanje i razumijevanje i profesionalne vještine. te da će uspješnije i svrsishodnije planirati svoj profesionalni razvoj i napredovanje. stremi. tj. Takođe. Standardi su urađeni u odnosu na tri razvojne faze: nastavnik početnik (faza 2). – profesionalni razvoj. podrška učenicima/ djeci. Tako su osmišljeni standardi nastavne prakse/vaspitno-obrazovnog rada6 (prilog 7. Planiranje 6. uz one koji već postoje. to znači da se oni nijesu profesionalno razvijali i napredovali. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 19 6 Vaspitno-obrazovni rad odnosi se na process koji se odvija u vrtiću. To je put kojim svi nastavnici treba da prođu tokom profesionalne karijere kako bi očuvali svoju kompetentost. – poznavanje struke. trebalo je precizirati postignuća kojima nastavnik. Procjenjivanje i ocjenjivanje 7. isto) koji pokazuju šta nastavnik treba da bude u mogućnosti da primijeni u praksi na kraju određene razvojne faze. Profesionalni razvoj 8. Razvojne faze. Ne sumnjamo da će instrument koji smo pripremili. smatramo da u sistemu svi nastavnici. oni su kompatibilni sa prethodno pomenutim stanadardima i usmjereni ka istom cilju. 2008).2.Kako bi nastavnik lakše odredio svoje potrebe i planirao aktivnosti profesionalnog razvoja kroz koje će na njih odgovoriti. iz nekoliko razloga: nastavnika bez odogovarajuće stručne spreme. da tokom svoje profesionalne karijere postanu kompetentni nastavnici. čime se gubi potrebna kompetentnost. pak. Ukoliko je drugačije. Učenici i proces učenja 2. Kao takvi. Standardi koji se pripremaju u okviru modela licenciranja i relicenciranja nastavnika postavljeni su u odnosu na aspekte vaspitno-obrazovnog rada koji slijede. Zavod za školstvo. u našem sistemu nema previše. u određenoj fazi svoje profesionalne karijere.

kada je sve tu.. Zar se ne podrazumijeva da sve lakše pišemo i govorimo? Je li to problem danas kada sa svakog mjesta možemo i napisati i reći šta želimo i kome god hoćemo? Mi koji se ovim pitanjima bavimo znamo da jeste i tražimo uzrok. razmišljamo samo o momentu vremena. ne znamo. za većinu nas. Bar Radoje Stanišić. sada smo sigurni da problem postoji i . možemo pomoći. Jedno je sigurno – rezultati su proporcionalni vremenu utrošenom za planiranje. zna da potraje. pripremu i realizaciju. Kada i koliko prostora odvojiti za ovu oblast. . kada je sve prevedeno i objašnjeno? Na ova pitanja nemamo odgovor... što su stari metodičari govorili iz nas – jer smo očekivali čudo. što. Ako smo nekada i pomislili da se to dešava samo nama. ali ozbiljnu analizu očekujemo od. Istina. pronalazili smo na radionicama i tokom druženja u okviru Projekta. nekada to bude izvan proporcije i očekivanog – ali rijetko. a ono se formuliše jednom riječju – čitanje. baš rijetko. bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti OŠ „Blažo Jokov Orlandić”. Da li je problem u 160 karaktera SMS-a. P ZAVOD ZA ŠKOLSTVO itanje stvaranja usmenih i pisanih tekstova u XXI vijeku je. složićete se. da su ljudi riješeni da ga umanje. prilično neočekivano i naizgled suvišno. ili sa istim timom koji je realizovao Projekat Kako učenicima pomoći da stvaraju. potrebu da nešto napišu i kažu? Odgovore na ova. ali mnoga druga pitanja. ali i izvan njega – pokrenuti aktivnostima i idejama sagovornika. zapravo.. Kako to mi. Mi smo je dobili od Zavoda za školstvo. umjetničke i neumjetničke tekstove. a i govore.. umjetničkih i neumjetničkih tekstova. 20 U takvoj atmosferi svaka je pomoć dobrodošla – naročito ako dolazi sa pravog mjesta i od kompetentnih ljudi. zašto smo imali utisak da se neke stvari podrazumijevaju i da dolaze spontano? Naročito je zanimljino to što smo još bili u postupcima s kraja prošlog vijeka.. čime možemo pokrenuti dječju inventivnost. Danas. ili u foto konverzaciji na Facebook-u. I USMENO I PISANO profesor crnogorskog-srpskog. kada je iza nas zaokružena priča o stvaranju usmenih i pisanih. da ne kažem i riješe. Šta se desilo sa čitanjem danas kada po knjigu ne morate nigdje ići. na prve korake. Da stvar bude čudnija svako od nas zna odgovor i ime obješnjenje. da je nevjerovatno da uopšte govorimo o pisanju i govorenju. Kako smo to previdjeli. ali znamo da naši učenici sve teže pišu. a glasi proces i ima veze sa postupnošću. Pisanje je proces i mora imati faze.ISKUSTVA IZ ŠKOLA POVODOM PROJEKTA KAKO UČENICMA POMOĆI DA STVARAJU. Jedan termin „lebdi” iznad svih nas i vraća nas na sam početak. kako je predstaviti i objasniti kao veoma važnu kariku u lancu opšteg obrazovanja. na par „klikova”. u vidu Projekta Kako učenicima pomoći da stvaraju usmene i pisane.

Dijana Sekulić. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 21 . Nastavnici neposredno. S druge strane. kao i proces učenja učenika. u našoj Školi realizovao više regionalnih seminara na teme: interaktivne metode u nastavi. potrebama i interesima. nastavnici su osmislili niz raznovrsnih inovativnih nastavnih časova. Na kraju. Razrješavajući konflikte i tražeći najprihvatljivije rješenje za sukobljene strane. što je najbolji način da vide. učeći sa učenicima i od njih. Takvi rezultati potvrđuju opravdanost organizovanja različitih vrsta edukacija.“ (Alan Mojl). znanja i vještina kojima raspolažu. mentorstvo i dr. Nastavnik uči u tokom svoje nastave. Kroz različite aktivnosti nastojimo da sve nastavnike koji pripadaju određenom stručnom aktivu ili razrednom vijeću mobilišemo i uključimo u aktivnu razmjenu ideja. OD KOLEGA I UČENIKA Milutin Šćekić. a to je da su se konflikti bilo koje vrste u Školi. Dubravka Keković i koordinator tima Milutin Šćekić. U okviru plana PRNŠ-a jedan od prioriteta odnosio se na stvaranje sigurne sredine za učenje. tokom izvođenja Programa. od svojih kolega i iz literature. a samim tim i produktivniji. značajno smanjili. saznaju i kritički prihvate neku ideju ili inovaciju. Aktivnim učešćem tokom obuke i primjenom naučenog prilikom planiranja i realizacije procesa nastave/učenja. naši nastavnici bili su u prilici da se u većem broju uključe u obuku. Podizanje ove tolerantnosti na veći nivo kao i učenje kooperativne komunikacije vjerovatno su značajni razlozi zbog kojih su i učenici slabijeg uspjeha tokom rada u radionicama daleko otvoreniji. u okviru redovne obuke nastavnika. Program nastavnicima omogućava da mnogo bolje razumiju potrebe učenika i uspostave uspješniju komunikaciju sa njima. ličnom aktivnošću razmjenjuju iskustva. a jedna od aktivnosti kroz koju smo nastojali da realizujemo ovaj cilj jeste Program zaštite učenika od nasilja. zlostavljanje i zanemarivanje u školi. Evaluacija pokazuje još jedan značajan podatak.. kao i kvalitet znanja učenika. Zahvaljujući tome. Opšti cilj programa zaštite učenika od nasilja jeste unapređenje kvaliteta života učenika primjenom mjera prevencije za stvaranje bezbjedne sredine za nji- hov život i rad i mjere intervencije u situacijama kada se javlja nasilje. Berane U OŠ „Radomir Mitrović“ u Beranama od 2008.. pedagog OŠ „Radomir Mitrović“. Učenici koji su učestvovali u programu daleko su spremniji da uspostavljaju kooperativne odnose i afirmativnu komunikaciju. učenici su u prilici da ovladaju prijeko potrebnim socijalnim vještinama i uspostavljanjem kompromisa. te razvoj tolerantnog odnosa prema osobama sa drugačijim mišljenjima. stvaralački nastavnik vidi samog sebe kao učenika. pa se kroz PRNŠ pripremaju i realizuju i takve aktivnosti. i profesori: Miloje Luković. naše dvogodišnje iskustvo u radu na ovom Programu i rezultati evaluacije upućuju nas da vjerujemo u smisao ovakvog rada u školi. učeći iz provjeravanja ideja u praksi . Posebno važnom smatramo razmjenu iskustava u primjeni inovativnih metoda i tehnika rada.PRNŠ: UČITI IZ ISKUSTVA. prihvaćeniji. Program je uticao na razvijanje atmosfere koja omogućava spontanu i slobodnu komunikaciju u učionici. Povezujući naučeno sa svojim iskustvom. Dušica Šćekić. a realizuje ga uz pomoć odjeljenjskih starješina i nastavnika građanskog vaspitanja. Zavod za školstvo je. nastavnici unapređuju cjelokupan vaspitno-obrazovni proces. a motivisanost i angažovanost od strane učenika doživljavaju kao značajno potkrepljenje i podsticaj u radu. Projekat je uradio tim za PRNŠ. Za uspješnu realizaciju zaslužan je tim za PRNŠ koji čine: Jovan Mališić. kroz koje bogate i unapređuju svoj rad. Senka Živković. Tačnije. život i rad učenika. vjerskim i nacionalnim različitostima). uspješno se realizuju aktivnosti predviđene planom profesionalnog razvoja na nivou škole. „Iznad svega ostalog. u školi i van nje. procjenjivanje i ocjenjivanje u nastavi. u kojoj učenici znatno jednostavnije izražavaju svoje mišljenje i osjećanja. Oni su tolerantniji prema različitostima u odjeljenju (različitim sposobnostima. Jadranka Čukić. pedagog. Anica Paunović. Mira Lutovac. direktor. godine.

Ključni cilj profesionalnog razvoja u našoj Školi jeste kontinuirano unapređivanje kvaliteta nastave. U uvodnom dijelu radionice rađen je test aktivnog slušanja jer je aktivno slušanje usko povezano sa kvalitetnom komunikacijom. koordinatorka. jer se njime obezbjeđuje intenzivna saradnja i međusobna povezanost nastavnog osoblja. sposobnosti i vještina nastavnika tj. Ravna Rijeka zredne nastave. Sa zadovoljstvom možemo konstatovati da su u našoj Školi do sada realizovane sve aktivnosti predviđene dvogodišnjim planom profesionalnog razvoja. Jelena Ristić. Uspješnost realizacije obrazovanja učenika u velikoj mjeri zavisi od znanja. profesorica razredne nastave. profesorica ra- ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 22 . nakon čega su rađene dvije vježbe o nenasilnoj komunika- Olivera Marković. samoevaluacije škole i na osnovu ekstreno-interne provjere znanja učenika. Timski rad je način preko koga se ostvaruju mnogi oblici učenja i razvijaju djelotvorni pristupi koji se grade na bogatstvu i raznovrsnosti znanja. unapređenje nastave i stvaranje kompetentnog nastavnika u obrazovno-vaspitnom sistemu ostvaruje se putem profesionalnog razvoja zaposlenih. Timski rad posebno je važan za dobro funkcionisanje PRNŠ modela. Uslijedila je prezentacija o komunikacijskim vještinama. profesorica razredne nastave. Olivera Marković. umjenja. Tanja Bulatović. Alenka Moračanin.TIMSKI RAD – SIGURAN USPJEH pedagogica OŠ „Aleksa Bećo Đilas“. Važna komponenta profesionalnog razvoja jeste stručno usavršavanje nastavnika. Plan za PRNŠ u našoj školi urađen je na osnovu iskazanih potreba nastavnika. Žaklina Smolović. Radionicu su vodile Olivera Marković i Slavica Mrdak. profesorica razredne nastave. prihvaćeno je da nastavnici treba da razvijaju svoje sposobnosti i usvajaju nova znanja i vještine neophodne za postizanje profesionalnih zadataka na kompetentan način. od profesionalnih kompetencija koje nastavnik posjeduje. Jedna od realizovanih aktivnosti je i radionica Jačanje komunikacijskih vještina. Timski rad je interaktivni proces koji omogućava da ljudi različtog stepena stručnosti proizvedu kreativna rješenja za zajednički definisane probleme. profesorica istorije i geografije. a cilj je bi da se osnaže članova kolektiva za bolju i uspješniju komunikaciju. I u tradicionalnim i savremenim modelima profesionalnog razvoja nastavnika. profesorica engleskog jezika. Tim za profesionalni razvoj na nivou škole čine: Nevenka Bošković. direktor škole. pedagogica. Slavica Mrdak. Marija Jeremić. K valitetnije obavljanje posla.

Cilj je bio da se nastavnici osnaže. Svi članovi su aktivno učestvovali u realizaciji planiranih aktivnosti. Bilo je prijedloga da se organizuju kvizovi znanja u saradnji sa drugim školama. U našoj Školi će se i dalje. pripadaju. svaka moderna organizacija od svog zaposlenog zahtijeva kompetentnost. učenici mu vjeruju i slijede ga. primijene organizacione vrijednosti. Zaključujemo da je proces PRNŠ-a dugotrajan i zahtjevan. tj naređivački. Smatramo da nastavnici treba da osavremene dodatnu nastavu putem korišćenja savremenih nastavnih sredstava. Takođe. praćenjem savremenih zbivanja iz oblasti iz koje organizuju ovu vrstu nastave. i od tipa kojem pripada. i pored mnogo poteškoća – uglavnom materijalnih. realizovan je program obuke Kooperativno učenje u nastavi. imala obavezu da osmisli i realizuje ovakav program obuke. ohrabriti ih da pokušaju da mijanjaju dosadašnje stavove. jer je želja nastavnika ovog kolektiva za stalnim usavršavanjem velika. kao trener u okviru Pestaloci programa Savjeta Evrope. vođenja seminara i uslova za rad od strane učenika ocijenjen je najboljom ocjenom. bez demokratičnosti. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 23 . uspješno komuniciranje. organizovati aktivnosti profesionalnog razvoja nastavnika. Analizom je ustanovljeno da se dodatna i dopunska nastava u našoj Školi redovno održava. Liderstvo je zapravo način ponašanja. nadamo se uz bolje materijalne mogućnosti. Ona je. Takođe. razlici između takvog učenja i grupnog rada kakvog ga mi do sada poznajemo. eventulanu promociju učeničkih postignuća i sl. samodisciplinu. Osim navedenog. on je pravi lider. u stvari. zatim. godine za nastavnike naše Škole i nastavnike JU OŠ „Pavle Žižić“ u organizaciji Zavoda za školstvo. motivišu i doprinesu efikasnosti i uspjehu učenika i škole u kojoj rade. Izvršena je detaljna analiza održanih časova dodatne. kao mogući izazov za bolje učenike. realizovana je i radionica Liderstvo. spremnost da se donesu teške odluke. Mi smo uspjeli da. profesorica njemačkog jezika iz OŠ „Boško Strugar“ iz Ulcinja. proširili svoje znanje o kooperativnom učenju. Najviše zabrinjava nezainteresovanost učenika za pohađanje dodatne nastave. koji podrazumijeva strogu disciplinu. Kvalitet sadržaja. U okviru PRNŠ aktivnosti uradili smo i analizu rada dodatne i dopunske nastave i slobodnih aktivnosti Cilj analize bio je unapređivanje rada dopunske i dodatne nastave i prevazilaženje eventualnih problema i poteškoća. u čemu su učestvo- vali svi nastavnici. Radionicu je osmislila i realizovala direktorica Škole Nevenka Bošković. na seminaru. u martu 2013. ohrabruje ih. ustanovljeno je da većina nastavnika ima urađene planove za dopunsku i dodatnu nastavu. itd. u kontinuitetu i. kao podrška PRNŠ-u. realizujemo sve predviđene aktivnosti za period od dvije godine. Smatramo da će ova radionica o liderstvu podstaći kolege na promjene. Nakon prezentacije o liderstvu otvorena je rasprava u kojoj je učestvovao veći broj nastavnika. Potom su nastavnici popunili anketu za samoprocjenu u odnosu na prepoznavanje tipa lidera kojem. za razliku od onih nastavnika koji se ponašaju autoritarno. Planirane ativnosti bolje bi se i kvalitetnije realizovale da smo u boljoj materijalnoj poziciji. Takođe. da ima mnogo toga što se može uraditi i promijeniti.ciji (rad u paru). u okviru svog posla u učionici. Ako podstiče učenike. Anketa je pokazala da jedan broj nastavnika još uvijek pripada tipu autokratskog vođe. Nastavnici su. U svom poslu svi smo lideri i svi organizujemo svoj rad i donosimo važne odluke. Seminar je održan u OŠ „Pavle Žižić“ u Njegnjevu. Nastavnik je lider u učionici. često zavisi atmosfera u učionici. Seminar je vodila Mladenka Perić. inicijative. a ne formalni autoritet. dopunske nastave i slobodnih aktivnosti po razredima. prezentovane su karakteristike komunikacije koja nam prija i koja nam ne prija. Naime. individualnu odgovornost. značaju kooperativnog učenja u nastavi. na nivou na kojem smo.

a koje su. nastavne sadržaje i metode njihovog prezentovanja učenicima. što bolje razumiju i realizuju. Značajnu podršku našim prvim koracima na ovom polju pružao je Zavod za školstvo. a učenici sve više da budu aktivni učesnici nastavnog procesa. Nastavnici su u značajnoj mjeri počeli da primjenjuju nove nastavne metode. Značajnu ulogu su odigrali i učenici. pretvoren je u multimedijalnu salu koja pruža brojne mogućnosti za drugačiji pristup nastavnom procesu. koji su dolazeći iz osnovne škole donosili neke drugačije. kroz pohađanje nekoliko modula koji su tretirali oblasti od krucijalne važnosti za unapređivanje njihovih vještina i kompetencija. Kroz takav nastavni proces ogleda se primjena unaprijeđenih vještina Mr Sreten Lutovac. tako je dolazilo do promjene u načinu razmišljanja u odnosu na navedenu problematiku. Uvjereni smo da će na taj način mnogo bolje i efikasnije da ih implementiraju u svom svakodnevnom radu. nove navike u oblasti rada u učionici. što je podrazumijevalo da svoj posao mogu da rade na skoro isti način do poslednjeg dana radnog vijeka. da svoju novu ulogu u odnosu na reformisane nastavne programe. moramo i 24 . jer je „odgovor“ svih nadležnih institucija bio jedinstven – da reformisana gimnazija može da bude naša realnost samo uz kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika. pretpostavljamo. Još uvijek je bilo aktuelno razmišljanje da su nastavnici na studijama dovoljno edukovani i obučeni. u načinu ostvarivanja ciljeva u nastavi putem aktivnosti koje prate njihovu realizaciju. godišnjih i mjesečnih planova. Kako je prolazilo vrijeme. naravno. sa ciljem da razumiju i prihvate aktuelne promjene u obrazovnom procesu. Možda će prava potvrda prethodno navedenog biti i sljedeći podatak: amfiteatar Gimnazije koji je ranije bio korišćen samo za školske svečanosti nekoliko puta godišnje. direktor Gimnazija „Panto Mališić“. Berane K ZAVOD ZA ŠKOLSTVO ako je profesionalni razvoj jedan od ključnih zahtjeva koje pred nastavnike postavlja savremeni obrazovni sistem u našoj zemlji. rezultat ranijih reformskih koraka tih ustanova. Važan je bio odgovoran odnos prema administrativnim zahtjevima koji su u to vrijeme bili značajno istaknuti: uredno vođenje pedagoške dokumentacije. koji je omogućio nastavnicima. uz aktivno učešće svih drugih aktera koji prate proces reforme. kod značajnog broja nastavnika nije postojala jako izražena želja za stručnim usavršavanjem.IZ UGLA DIREKTORA OD IDEJE DO AKCIJE to izdvojiti. u beranskoj gimnaziji nekoliko poslednjih godina na sveobuhvatan način analiziramo različite aspekte kontinuiranog unapređivanja kompetencija nastavnika. U tom periodu. dnevnih priprema itd.

kreativniji način. Dakle. Pozitivni efekti navedenih aktivnosti utvrđeni su kod svih aktera obrazovno-vaspitnog procesa tako što je nakon narednog ocjenjivačkog perioda ponovo realizovano istraživanje iz navedene oblasti. Za ovu multimedijalnu salu.i kompetencija nastavnika. Ujedno. vještine i sposobnosti koje je neophodno da pojedinci razvijaju i unapređuju. jer smo uvjereni da je nastavnik danas. koja je do skoro bila rijetko posjećen amfiteatar. odnosno kako bi oni prepoznali područja sopstvenih snaga i slabosti. svi pozitivni rezultati profesionalnog razvoja nastavnika svoju primjenu nalaze i u klasičnom učioničkom prostoru u situacijama kada se nastavnim sadržajima prilazi na jedan drugačiji. jer će se njegovi efekti neposredno odraziti na postignuća učenika. sa akcentom na segmentima koje je moguće unaprijediti. ali i vrlo specifičan proces. Nakon analize dobijenih rezultata izrađene su brošure za nastavnike i učenike čiji je ključni cilj bio da ukažu na trenutno stanje. i kada su uključene nastavne metode koje su adekvatno prilagođene sadržajima i ciljevima. uočeni su novi prostori za istraživanje i nove šanse za ulaganje sa ciljem strukturiranja što kvalitetnijeg nastavnog procesa. u ovom dijelu postoji značajan prostor za dodatna ulaganja u narednom periodu. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 25 . Tako smo krajem drugog klasifikacionog perioda sproveli istraživanje koje se odnosilo na oblast ocjenjivanja i procjenjivanja. što znači da profesionalni razvoj nastavnika mora biti prioritetno područje. a koji otvara puteve za unapređivanje profesionalnih sposobnosti i vještina nastavnika. smatrali smo da bi bilo dobro da se često sprovodi samoevaluacija u različitim područjima kako bismo utvrdili prioritete za unapređivanje kompetencija i vještina nastavnika. mnogo više nego u prethodnim godinama. sada je neophodno danima unaprijed planirati termin za nastavu zbog velikog broja zahtjeva nastavnika. značajno je povećano prisustvo timskog rada na svim nivoima. spreman da analizirajući svoje kompetencije. a samim tim i ostvariti dobre efekte u nastavi. Takođe. ali je veoma važna činjenica da je horizontalno učenje postalo segment našeg profesionalnog života. Sve prednosti timskog rada same su nametnule potrebu kod nastavnika da na drugačiji. Čak je i naša pauza poznatija kao „veliki odmor“ izmijenila svoja ranija obilježja i postala značajan prostor za svakodnevnu razmjenu profesionalnih dilema nastavnika. kao i aktivno učešće učenika u procesu učenja. osim prethodno navedene. bila i da podstakne proces samoevaluacije pojedinca. jer se. Naravno. odnosno na unapređenje cjelokupnog sistema školstva. o rezultatima i refleksijama sopstvenog rada. izdvojili smo samo jedan segment kojim se bavimo u školskom životu. uz isticanje preporuka iz savremene pedagoške prakse. otvara mogućnosti ne samo za izdvajanje već i za kvalitetno unapređivanje svih nedovoljno razvijenih ili nedovoljno potenciranih vještina i kompetencija nastavnika. Brošura za nastavnike bila je tako koncipirana da je njena uloga. radi na njihovom unapređivanju. o razvoju i napredovanju svojih učenika. u kojem su učestvovali učenici (reprezentativni primjerak) i nastavnici. Cilj nam je da sveobuhvatno pređemo put od ideje do akcije čiji bi se efekti ogledali u onome što je ključni elemenat u čitavoj priči – kvalitetan nastavni proces i dobra postignuća učenika. ali ujedno produktivniji način planiraju i pripremaju nastavu. Uvjereni smo da obrazovno-vaspitni proces. kada oni razgovaraju o svojim iskustvima iz prakse. Naravno. kako unutar ustanove tako i između škola razlikuju znanja. Kako je profesionalni razvoj svakog nastavnika vrlo kompleksan. kao i da realizuju i evaluiraju ostvareno. danas više nego ranije.

Naša Škola pripada grupi A škola u kojima su prvi put primijenjena reformska rješenja tj. svaki pojedinac treba da dā lični doprinos. Ambijent u učionici i odgovarajuća organizacija rada. svjesni da će to zadovoljiti njihove stvarne profesionalne potrebe i omogućiti im kvalitetno rješavanje mnogih izazova koje promjene donose. 26 . učestvujući na seminarima koje su organizovali Ministarstvo prosvjete i nauke. uopšte. Ljudska prava. Kako bi se izgradio snažan kolektiv. Neki aspekti savremene nastave. Samo kompetentan kadar sposoban je da odgovori svim izazovima profesije i pruži maksimum svojih profesionalnih potencijala. a da je čak 90% nastavnog kadra uspješno usavršavalo svoje profesionalne kapacitete. Bez obzira koliko su reformska rješenja obrazovno-vaspitnog procesa kvalitetna. Upoznavanje sa novim nastavnim programima. Planiranje i opisno ocjenjivanje. demokratija i mirno rješavanje konflikata. Korak po korak za osnovne škole. Suština profesionalnog razvoja ne ogleda se samo u učešću nastavnika u određenim aktivnostima. Upravo to je put koji smo slijedili kao jedan od prioriteta ka našem cilju − što uspješnijoj implementaciji reforme. Nastavnici su se redovno odazivali pozivima za učešće u različitim aktivnostima profesionalnog razvoja. direktorica OŠ „Vuk Karadžić“.. Kooperativno učenje. Inkluzivno obrazovanje. ne mogu biti kvalitetno implementirana bez stručnog kadra koji je spreman na permanentno usavršavanje. P ZAVOD ZA ŠKOLSTVO rofesionalni razvoj nastavnika važan je za obezbjeđivanje kvalitetne nastave. Navodim samo neke od obuka koje su nastavnici pohađali: Aktivno učenje/nastava. Zavod za školstvo. u kojima je zaživjela reforma obrazovanja. života škole kao zajednice gdje svi činioci imaju jasne ciljeve i viziju sopstvenog razvoja i razvoja škole kao cjeline. i. ističem da proces nastave realizuje 54 nastavnika. razmijeni svoja iskustva i saznanja sa kolegama i shvati da je ključ uspjeha u timskom radu.. uspješne saradnje sa roditeljima i lokalnom sredinom. Kreativno rješavanje problema u učionici. Primjena metoda aktivne nastave. a samim tim i uspješnom društvu. Kao ilustraciju navedenog.Jasmina Vukašević. Podgorica PROFESIONALNI RAZVOJ – SIGURNA RIZNICA NASTAVNIČKIH KOMPETENCIJA U pripremi za implementaciju reforme skoro svi nastavnici pohađali su neku od ponuđenih obuka kako bi što uspješnije pristupili planiranju i realizaciji nastavnog procesa. Nastavnik koji podstiče cjelovito i uspješno učenje doprinosi kvalitetnijem obrazovanju. već i u primjeni naučenog u radu sa učenicima i kolegama. Ispitni centar Crne Gore i NVO sektor.

njihovo planiranje na nivou organizacije i na ličnom planu doprinosi usmjerenijoj i intenzivnijoj realizaciji navedenog. To je jedan od uslova za dobijanje uvjerenja o pohađanoj obuci. nastavnici imaju obavezu da kroz različite vidove saradnje u školi (sastanke aktiva. kao i istraživanje šta učenici misle o tome koliko im je profesionalno usmjeravanje bitno za izbor budućeg zanimanja. Projekat o profesionalnoj orijentaciji je. U toku ove nastavne godine 21 obuku različite forme pohađalo je 37 nastavnika naše Škole. Kao posebno značajnu.) predstave iskustva i saznanja sa seminara. To je značajan pokazatelj savjesnog odnosa prema radu i stručnom napredovanju. Umješno koristeći svoje potencijale i vrijedno ih dopunjujući i nadograđujući. što nudi kontiunuiran rad i evolutivni napredak u poboljšanju pismenosti kod učenika. kakvo je vrijeme u kojem živimo. kao i realizacijom projekata. Uvođenjem PRNŠ modela sve aktivnosti profesionalnog razvoja u školi odvijaju se sistematski i organizovano. u vremenu stalnih promjena i inovacija. Realizovano je šest kreativnih radionica sa učenicima IX razreda. Nastavnici imaju mogućnost izbora. pruža intenzivnu stručnu podršku školama. okruglih stolova i foruma. donošenja odluka i realizacije zajedničkih aktivnosti uz maksimalno ispoljavanje svoje kreativnosti i uz samosvijest o nužnosti edukacije. Kroz konstruktivne razgovore sa kolegama. Da nije tako. primjenjuju predložen metodski postupak Put stvaraoca. Seminari u okviru Projekta ponudili su nastavnicima veoma funkcionalna rješenja u oblasti osposobljavanja učenika za uspješno usmeno i pisano izražavanje. U saradnji sa kolegama pronalaze načine i modele za efikasniju primjenu naučenog u učionici. Realizovana je i prezentacija iskustava kolegama iz drugih škola u okviru obuke koju su organizovali Ministarstvo prosvjete i GIZ. umjetničke i neumjetničke tekstove podstakao je nastavnike na promišljanje o najboljim načinima unapređivanja pismenosti učenika. te kroz prezentacije na sjednicama Nastavničkog vijeća. organizovano profesionalno informisanje i savjetovanje učenika. Nastavnici posjeduju dokumentaciju i dokaze o svom profesionalnom razvoju (profesionalani portfolio. došlo se do jasnog saznanja o problemima koje učenici imaju prilikom stvaranja umjetničkih i neumjetničkih tekstova. Nastavnici u učionici. uspjeli smo da u Školi stvorimo dobru osnovu za razvoj profesionalnih kompetencija. izdvojiću dva zato što vjerno oslikavaju prednosti prenošenja naučenog u školi. u skladu sa uzrastom. prezentacije i dr. Prednost ovog Projekta jeste obuhvaćenost svih ciklusa osnovne škole. zaživio u Školi kroz niz aktivnosti. ističem obavezu prenošenja iskustava sa seminara kolegama u školi. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 27 . Odsjek za kontinuirani profesionalni razvoj Zavoda za školstvo. Od projekata koje u našoj Školi realizujemo od prethodne školske godine. ogledne i ugledne časove. LPPR) koji im pomažu da prepoznaju svoje potrebe i da planiraju aktivnosti putem kojih će uspješno realizovati postavljene ciljeve. Naime. Ovaj broj nije zanemarljiv s obzirom na to da škola ima ukupno 54 nastavnika. uz koordinaciju tima za profesionalni razvoj. konkretan rad sa učenicima. naša znanja bi zastarjela i samim tim učenicima nezanimljiva i neupotrebljiva.Organizovanjem niza seminara. Projekat Kako pomoći učenicima da uspješno stvaraju usmene i pisane. radionice. zahvaljujući vi- šemjesečnoj obuci. Iako smo i prije toga organizovali mnoge aktivnosti profesionalnog razvoja.

Velika Britanija i Rasa Askinyte Degesiene.MEÐUNARODNI SKUPOVI I SARADNJA SA DRUGIM ORGANIZACIJAMA SEMINARI SE – STALNI PODSTICAJ ZA PROFESIONALNI RAZVOJ avod za školstvo. prilagoditi i razvijati. Pet faza serije modula je koordinirao tim: Patricia Garouste. Kako su treneri važna karika u prenošenju znanja u svakom obrazovnom sistemu. Prvi modul (modul A) održan je u Strazburu u Evropskom centru za mlade Savjeta Evrope. u onlajn zbirci Pestalozzi Core Knowledge. Koordinaciju metodološkog pristupa vodila je Pascale Mompoint-Gaillard u saradnji sa Sekretarijatom Savjeta Evrope. Litvanija. profesorica engleskog jezika koja izvodi nastavu u dvije nikšićke škole: u OŠ „Radoje Čizmović“ i OŠ „Milija Nikčević“. Skills and Attitudes for all Teachers 2010/11 P-CORE) možete naći i trening plan Rješavanjem konflikata do međusobnog razumijevanja (From Conflict Resolution to Mutual Z ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 28 . Planovi časova i radionica sada su dostupni na sajtu Savjeta Evrope – Pestalozzi program za obrazovanje i jezike. Radionice koje je ona pripremila i realizovala sa svojim kolegama. Kalendari svih aktivnosti Pestaloci programa i Evropskog centra za moderne jezike za 2013. a koje su bile dio njene obaveze u odnosu na obuku koju je pohađala. godinu nalaze se na sajtu Zavoda za školstvo. tj. postavljene su na sajt Pestaloci programa.int/pestalozzi).at odnosno www. Trening za trenere pohađala je i Dragana Radoman. ecml. Obuka za trenere Pestaloci programa Ključna znanja. to i Pestaloci program nastoji da obuči tim trenera koji će znanja stečena na obukama prenositi kolegama u svojim zemljama. Zainteresovani nastavnici i treneri mogu ih isprobati. vještine i stavovi za sve nastavnike započeta je 2010. a mogu se pronaći i na sajtovima pomenutih programa obuke (www. godine. intenzivno sarađuju sa Savjetom Evrope prateći aktivnosti u okviru Pestaloci programa i programa Evropskog centra za moderne jezike iz Graca. Odsjek za KPR i Odsjek za međunarodnu saradnju. uz podršku kiparskog Ministarstva prosvjete. (http://www. Francuska. Arthur Ivatts.int/t/dg4/education/pestalozzi/ home/default_en.coe. a drugi modul (modul B) u Larnaki na Kipru.asp) U resursima za nastavnike (Training resources).coe.

do 29. godine. Nikšić Emina Salihović OŠ „Boško Buha“. do 28. 30. maja 2013. Ulcinj Snježana Bošković OŠ „Olga Golović“. maj i 1. Austrija Grac. Zavod za školstvo Grac. i 31. Podgorica Strazbur. uključujući i njihovo dalje razvijanje na temelju modela iz onlajn zbirke.coe. . i 15.dio Različitost u učenju službenog jezika Jezički deskriptori i bolji uspjeh migranata i manjina u osnovnom obrazovanju Različita djeca – jednake mogućnosti Upotreba medija za učeše u demokratskom društvu. Nikšić Ardita Kovačević. Francuska Nikozija. Austrija 31.asp) Program Pestaloci bio bi zahvalan za povratnu informaciju o korisnosti raspoloživih resursa. Letonija Antalija. Modul B Ljetnja škola Pestaloci IME I PREZIME UČESNIKA MJESTO VRIJEME Nataša Perić. aprila 2013. nastavnice Dragane Radoman. Grac. Zavod za školstvo Aleksandra Vešović Ivanović Zavod za školstvo Snježana Bošković OŠ „Olga Golović“. do 23. Nemačka 14. Kipar Grac. Trening je realizovan za nastavnike OŠ „Radoje Čizmović“.Understanding). februar 2013. Turska Bad Vildbad. (http://www. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO Snježana Bošković OŠ „Olga Golović“. od 30. Austrija od 21. Nikšić Džoana Perkaj Zavod za školstvo Svetlana Đurnić OŠ „Pavle Rovinski“. oktobar 2012. NAZIV SEMINARA Evropski centar za moderne jezike Mreža nacionalnih koordinatora u projektu: Višejezično i interkulturalno obrazovanje – deskriptori i nastavni materijali Upotreba medija za učeše u demokratskom društvu. 7. jun 2012. do 26. septembra 2012. od 15. mart 2013. 22. od 26. i 8. jula 2013. kao i za koordinatore PRNŠ-a u Nikšiću.int/t/dg4/education/pestalozzi/ home/training_units/PCORE_EN. Austrija od 24. septembra 2012. OŠ „Maršal Tito“. U tabeli koja slijedi predstavljeno je učešće nastavnika i predstavnika obrazovnih institucija iz Crne Gore na seminarima Savjeta Evrope u periodu od juna 2012. juna do 7. novembra 2012. Pljevlja Grac. Modul Au projektu: Višejezično i interkulturalno obrazovanje – deskriptori i nastavni materijali Šta to znači razmišljati istorijski? Razvoj vještina za upotrebu online resursa u nastavi Evropski centar za moderne jezike Mreža nacionalnih koordinatora u projektu: Višejezično i interkulturalno obrazovanje – deskriptori i nastavni materijali 2. do 17. 29 Nataša Perić. do juna 2013. Austrija Riga.

pi. Šta znači razmišljati istorijski? Promocija istorijskog razumijevanja u radu sa učenicima različitih sposobnosti i porijekla i uspostavljanje kanala komunikacije sa širom zajednicom (Promoting historical understanding in classrooms of mixed abilities and diverse backgrounds and developing channels of communication with the wider community) – dr Richard John Harris. u organizaciji Savjeta Evrope i Vlade Kipra.cy/ pi/files/epimorfosi/synedria/history_pestalozzi_2012/. kao i na koji način obrazovna institucija iz koje dolazimo promoviše istorijsko razumijevanje u učionici. koji su za ovaj seminar aplicirali tokom mjeseca juna. do 28. komesar za dječja prava. Istorije države. Tokom seminara realizovane su sljedeće prezentacije i radionice: Dječja prava i rad na nastavi istorije na Kipru: inicijative lokalne zajednice koje uključuju učenike različitog porijekla (Children’s rights and the work on history education in Cyprus: community based initiatives for students of diverse backgrounds) – Leda Koursoumba. godine u Nikoziji realizovan je projekat pod nazivom Što znači razmišljati istorijski? (What does it mean to think historically?). Bili smo u obavezi da se predstavimo kratkim prezentacijama na zadatu temu i odgovorimo na sljedeća pitanja: koji su opšti ciljevi nacionalnog kurikuluma nastave istorije. kao i koncept otvorenog dijela kurikuluma (15 – 20%) koji afirmiše sadržaj vezan za specifičnosti istorije lokalne sredine. KIPAR ŠTO ZNAČI RAZMIŠLJATI ISTORIJSKI? Džoana Perkaj. Univerzitet ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 30 . odnosno.NIKOZIJA. u periodu od 25. da li kurikulum promoviše istorijsko razumijevanje u odjeljenjima u kojima su zastupljene različitosti. nadzornica Zavod za školstvo U okviru Pestaloci programa. Prezentacije se mogu naći na Internetu (www.ac. Iskoristila sam priliku da svojom prezentacijom obuhvatim i naš koncept Istorije područja umjesto u svijetu uobičajenih Istorije nacije. septembra 2012. Crna Gora se predstavila prezentacijom Istorijsko razumijevanje kroz proces nastave i učenja u crnogorskim školama (Historical Understanding within Teaching and Learning Process in Montenegrin Schools). Učestvovalo je 15 profesora istorije iz 15 evropskih zemalja i različitih obrazovnih institucija.

Kiparski pedagoški institut. U muzeju Leventis. (Musical encounters: teaching history and exploring diversity through music) – dr Antonia Forari. Green line. Naš radni dan počinjao je u 8h i trajao je 12 sati. predstavnik Savjeta Evrope.100 stanovnika. pod budnim okom koordinatorke projekta. Učešće u ovom Pestaloci programu obuke bilo je obogaćujuće i nezaboravno. Univerzitet Kipra. pored grčkog. Evropski univerzitet. Kiparski pedagoški institut. boravio u Lefkari. kao i Centar za pomirenje.Nijesmo imali vremena za odmor i „prazan hod“. jermenskog. Inače. Kipar. Od 2004. Muzički susreti: nastava istorije i istraživanje različitosti kroz muziku. jasnije sagledavanje prednosti. i simulaciji događaja iz srednjevekovne istorije Kipra. godine Kipar je punopravan član EU. (Promoting effectiveness for all students in mixed ability history classrooms through differentiated Instruction) – dr Stavroula Valiande. Mjesto je čuveno u svijetu po izradi čipki. Sve aktivnosti koje su se odvijale van hotela Classic gdje smo bili smješteni. Nastajanje savremene istorije Kipra – Promovisanje istorijskog razumijevanja u odjeljenjima različitih sposobnosti i uspostavljanje kanala komunikacije sa širom zajednicom kroz objektiv pionira kiparskog fotonovinarstva (Modern History of Cyprus in the making – Promoting historical understanding in classrooms of mixed abilities and developing channels of communication with the wider community through the lens of the pioneers of Cypriot Photojournalism) – Christos Argyrou. Posjetili smo neolitski lokalitet Chirokitia gde smo imali priliku da vidimo kako se država brine o svom istorijskom nasljeđu. bile su istraživačkog karaktera i u funkciji glavne teme. ali i po svom slavnom stanovniku Leonardu Da Vinčiju koji je svojevremeno. prisustvovali smo času istorije odjeljenja jedne osnovne škole. U turističkom mjestu Lefkara posjetili smo obrazovni centar (osnovna i srednja škola) gdje smo prisustvovali časovima. libanskog. dr Chare Makriiyani sa Pedagoškog instituta u Nikoziji. Poboljšanje uspjeha svih učenika u odjeljenjima različitih sposobnosti primjenom diferencirane nastave. Univerzitet Kipra. Kiparski pedagoški institut. godine. Malo je poznato da Kipar. ali i manjkavosti obrazovnih sistema zemalja iz kojih dolazimo. u Ridingu. u atrijumu Muzeja. a kasnije. između ostalog. ima i snažno italijansko istorijsko i kulturno nasljeđe koje datira iz razvijenog i kasnog Srednjeg vijeka. ova zemlja uzbudljive istorije. ima 952. Nastava istorije za učenike različitog porijekla (Τeaching and learning history to students of diverse backgrounds) – dr Eleni Theodorou. Kurikulum i različitost u odjeljenju: izazovi za nastavu istorije i „Pogled na našu istoriju” kao primjer za njihovo rješavanje (Curriculum theory and diverse classrooms: challenges for history education and ‘A Look at our past’ as an example of taking them up) – dr Stavroula Philippou. Izrada „velikih slika“ istorije (Developing „big pictures“ of the past) – Loukas Perikleous. turskog. Razmjena iskustava sa kolegama iz Evrope omogućila je. U Nikoziji smo obišli liniju ratnog sukoba iz 1974. Nastava istorije i odnosi među grupama: primjer Kipra (History teaching and intergroup relations: the case of Cyprus) – dr Charis Psaltis. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 31 . Univerzitet Kipra. U neformalnom dijelu posjete učenici su u holu škole izveli kratak program sa tradicionalnim kiparskim igrama.

Tokom boravka imali smo mogućnost da posjetimo dvije škole u kojima su djeca sa posebnim obrazovnim potrebama uključena u nastavne i vannastavne aktivnosti. na ovom seminaru govorilo se o tome kako da formiramo školu u kojoj će svako dijete osjećati da joj pripada. Takođe. Bijelorusija) učestvovalo je 20 nastavnika iz različitih zemalja. budžet je šest puta veći. godine u Rigi. realizovan je program obuke Različita djeca – jednake mogućnosti. koja za te aktivnosti odvaja značajan dio budžeta (oko 60%). hearts – rukama. Ulcinj U okviru Pestaloci programa Savjeta Evrope u periodu od 22. hands. kao i stvaranja školske zajednice u kojoj će svako dijete osjećati dobrodošlo.). Veliki dio ovih poslova nastavno osoblje radi volonterski. a za one koje imaju djecu sa sa po- ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 32 sebnim obrazovnim potrebama. U jednoj osnovnoj školi u okrugu Gulbene.RAZLIČITA DJECA – JEDNAKE MOGUĆNOSTI Ardita Kovačević. kao i podrška državama koje su članice Savjeta Evrope u procesu od obrazovne politike do obrazovne prakse. Škole dobijaju budžet za svakog učenika. učestvuju u raznim projektima na nivou lokalne zajednice. Po povratku u svoje zemlje. škole „se takmiče“ da dobiju što više učenika. Veliku podršku školama pruža opština (Odsjek za škole). države i šire. svaki učesnik/učesnica uradiće akcioni plan kojim ćemo uticati na primjenu pomenutih vrijednosti: demokratije. u skladu sa pomenutim vrijednostima. do 26. U fokusu ovih seminara nalazi se inkluzivno obrazovanje – barijere u praksi i primjeri dobre prakse. Na seminaru su predstavljeni ciljevi Pestaloci programa koji se odnose na prihvatanje i afirmaciju Savjeta Evrope i njegovih vrijednosti: demokratija. psiholog OŠ „Maršal Tito“. gdje ćemo svakog drugog petka organizovati dan druženja. razni kursevi itd. Nastavno osoblje odlično radi sa djecom. učestvuju i u vannastavnim i drugim aktivnostima. Nastavnici su otvoreni za sve vrste saradnje sa zajednicom i njihov cilj jeste da škola bude što više uključena u zajednicu. koja je održana na Tehničkom fakultetu (prošle godine su slavili 150 godina postojanja) tokom koje smo imali priliku da pratimo radove stručnjaka iz Engleske. pa tokom godine organizuju raznovrsne aktivnosti (teatar gdje nastavnici glume za djecu. Poruka koju sam sa ovog seminara donijela. Mojim planom biće angažovani Đački parlament i Dnevni Centar za djecu sa smetnjama u Ulcinju. Letonija. poštovanje ljudskih prava i vladavina prava u obrazovnoj praksi. flore i faune. Organizatori seminara omogućili su nam da učestvujemo na konfereniciji Škola budućnosti počinje danas (Tomorrow’s School Starts Today). glasi: Raditi sa 3 H (head. Amerike itd. Sa zadovoljstvom očekujem i drugi dio ovog seminara. djeca sa posebnim obrazovnim potrebama nalaze se u posebnom odjeljenju. poštovanja ljudskih prava. kampovi. Na ovom seminaru koji je samo prvi dio (drugi dio će se održati u Minsku. aprila 2013. glavom i srcem)! . U drugoj školi ova djeca uključena su u redovna odjeljenja. razne aktivnosti za očuvanje okoline. Pošto djece svake godine ima sve manje. u skladu sa strategijom Evropske Unije za prava djeteta „da se formira jedna Evropa za i sa djecom“.

Promociji plurilingvizma u našem obrazovnom sistemu. godine. Stalna ili što je moguće češća korelacija i interakcija u nastavni svih jezika koje učenici izučavaju ili govore. a izloženost učenika različitosti u pogledu jezika doprinosi razvoju tolerancije i uzajamnog poštovanja. treba izvoditi tako da učenici postanu svjesni uzajamne veze između svih jezika koje izučavaju. uključen u rad ECML-a. at/carap). osnovni preduslov za sticanje plurilingvističke tolerancije kod učenika. To je i osnovna tema prvog. Crna Gora je od 2008.at/clilandliteracy).at/plurcur) i CARAP (www. Upravo je razvoj poštovanja prema drugim jezicima i njihovim govornicima i izbjegavanje „dominacije“ jednog jezika nad drugim.ecml. o plurilingvizmu u obrazovanju nastavnika i podsticanju jezičke različitosti u nastavi službenih jezika. na različitom nivou uspješnosti i u različitim funkcijama. na različite načine. Nastavu jezika. EVROPSKI CENTAR ZA MODERNE JEZIKE PLURILINGVISTIČKI PRISTUP ZA RAZUMIJEVANJE I TOLERANCIJU Aleksandra Vešović Ivanović. u različitim jezicima. odnosno izbjegavanje podjela na „važnije“ i „manje važne jezike“. Takođe. Ono što bi trebalo da bude jedno od osnovnih polazišta nastave svih predmeta. ovom prilikom predstavljeni su i ostali projekti koji se. Na radionici je bilo riječi o razvoju projekta MALEDIVE. bosanskog jezika i književnosti. AUSTRIJA. od ukupno pet modula Projekta. konkretno u nastavi crnogorskog–srpskog. godine održana je radionica Različitost u učenju službenog jezika u okviru MALEDIVE projekta (Majority language diversity: www. februara 2013. 33 . zajedno sa još 31 evropskom državom.GRAC. i ukupno utiče na sticanje i razvoj svih komunikativnih sposobnosti. nadzornica Zavod za školstvo U Evropskom centru za moderne jezike Savjeta Evrope u Gracu 14.ecml. bave promocijom plurilingvizma u obrazovanju: CLIL (www. od velike je pomoći učenicima u pravilnom shvatanju i razvijanju plurilingvističkog pristupa. doprinosi i jedan od osnovnih opštih ciljeva Predmetnog programa za crnogorski jezik i književnost: razvijanje tolerantnog odnosa prema drugim jezicima i narodima i njihovo uvažavanje. pa tako i nastave jezika. odabir književnih djela i tekstova koji se odnose na različite kulturne i lingvističke kontekste može biti način za razvoj multikulturalnog i plurilngvističkog iskustva. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO Vizija ECML-a jeste promocija inkluzivnog pristupa u nastavi službenog jezika u smislu pomoći u razvijanju plurilingvalnih i inerkulturalnih kompetencija i obrazovanja nastavnika. i 15. pored službenog jezika.at/maledive) koji se realizuje od 2012. godine. PLURCUR (www.ecml. To se može postići raznovrsnim metodama i oblicima rada.ecml. Multijezički pristup učenju maternjeg/službenog jezika podrazumijeva i tijesnu saradnju između nastavnika svih jezika u školi. istražujući sličnosti i razlike i shvatajući dobrobit koju imaju od procesa učenja – napredak u učenju jednog jezika pomaže i u savladavanju drugih jezika. stalnim inovacijama u nastavi i odabirom učenicima bliskih i zanimljivih tema i tekstova. dakle. jeste podsticanje radoznalosti i što je moguće veća motivacija učenika za plurilngvističke kompentencije – steći i primjenjivati različite kompetencije. Kako ovoj temi Savjet Evrope poklanja veliku pažnju.

ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 34 . mr Sanja Čalović. Makedonije. Podgorica. prestavnike roditelja. Olivera Nikolić. Pedagoški centar Crne Gore.SARAJEVO. koji je razvijen sa ciljem jačanja profesionalne uloge nastavnika u zemljama Zapadnog Balkana u primjeni inkluzivne i kvalitetne nastave. OŠ „ Branko Božović“. Nikšić. OŠ „Ilija Kišić“. uz podršku međunarodnih eksperata u ovoj oblasti i projektnog tima COPa. u organizaciji Centra za obrazovne politike iz Beograda. Hrvatske. Crne Gore. interesovanja i drugih karakteristika svakog djeteta. Konferencija je okupila predstavnike svih relevantnih aktera u obrazovnom procesu iz Bosne i Hercegovine. te da nastavnik 21. Makedonije i Srbije: nastavnike. Nataša Gazivoda. OŠ „ Pavle Rovinski“. Filozofski fakultet. koji objedinjuju znanje. aprila 2013. direktore i stručne saradnike škola. U samostalna savjetnica Zavod za školstvo. Ministarstvo prosvjete. Podgorica Sarajevu. mr Marijana Blečić. Istaknuto je da nastavnici predstavljaju najjači unutarškolski faktor u sprovođenju kvalitetnog obrazovanja. vijeka u svom radu treba da uvažava i polazi od mogućnosti. Andrej Barek. pod nazivom Nastavnička profesija za 21. godine održana je završna konferencija projekta Unapređenje nastavničke profesije za inkluzivno. dr Saša Milić. fakultetske profesore. kvalitetno i relevantno obrazovanje – ATEPIE. Cilj konferencije bio je promovisanje okvira nastavničkih kompetencija. OŠ „Mileva Lajović“. VIJEK mr Nataša Gazivoda. vrijednosti. a koja je nastala kao rezultat saradnje stručnjaka u oblasti obrazovanja iz Bosne i Hercegovine. Ivana Vukčević. Katarina Vučinić. OŠ „Pavle Rovinski“. vijek. Nikšić. JPU „Đina Vrbica“ i Boško Golubović. kvalitete. 2. Filozofski fakultet. Rena Rakčević. Crne Gore i Srbije. vijek (Teaching Profession for the 21st Century) čiji je dio regionalni Okvir nastavničkih kompetencija. potreba. U radu je učestvovalo 67 učesnika. posvećenost ljudskim pravima i socijalnoj pravdi koju nastavnici treba da imaju kako bi njihovi učenici bili pripremljeni za život u dvadeset prvom vijeku. BOSNA I HERCEGOVINA NASTAVNIČKA PROFESIJA ZA 21. nevladinih organizacija i donatora. JPU „Đina Vrbica“. Čedo Čolović. Nataša Tomović. Delegaciju iz Crne Gore činili su: prof. Zavod za školstvo. Ovom prilikom predstavljena je publikacija Nastavnička profesija za 21. Ova publikacija nudi smjernice za postavljanje i upotpunjavanje nacionalnih kvalifikacionih okvira (NOK). predstavnike ministarstava i zavoda.

a deskriptori za matematiku i istoriju će to. 2. Istovremeno. godine. poslužiti kao osnova za razvoj i unapređenje podzakonskih akata kojima se reguliše profesionalni razvoj. ocjenjivanje i napredovanje nastavnika. Okvir definiše šest područja nastavničkih kompetencija: 1. već dinamičke kategorije. i omogućiti. Tokom radionice. a ne na sadržaj i činjenična znanja. bar donekle.Predstavljeni Okvir nastavničkih kompetencija zasnovan je na socijalno-konstruktivističkoj teoriji dječijeg razvoja. GRAC. odnosno pedagoškom modelu razvojno primjerenog pristupa usmjerenog na učenika. poslužiti kao osnova za istraživanje i evaluaciju stanja u ovoj oblasti. definišu ishode inicijalnog obrazovanja i određuju smjer kontinuiranog profesionalnog razvoja. Svako ima pravo da koristi sopstveni jezik ili jezički varijetet. doprinijeti razvoju visokoškolskih kurikuluma utemeljenih na ishodima (kompetencijama). Radionici su prisustvovala 34 predstavnika zemalja članica Evropskog centra. istorije i građanskog vaspitanja. 6. u Evropskom centru za moderne jezike Savjeta Evrope (ECML). 35 . Predstavnica Crne Gore bila je Snježana Bošković. 5. Jedna od centralnih vrijednosti obrazovanja jeste pravo svakog pojedinca na kvalitetno obrazovanje. pravo da se unapređuje posredstvom jezika nastave. kao i planiranju profesionalnog razvoja. koji će migranatima i pripadnicima manjina omogućiti lakše izučavanje ova dva predmeta na jeziku nastave. one treba da budu dovoljno univerzalne i fleksibilne kako bismo uvažili sve različitosti među nastavnicima. specifičnim uslovima u kojima rade i dr. Nastavničke kompetencije nijesu „statični ciljevi“. Učenik i učenje Okruženje za učenje Nastava i ocjenjivanje Škola. Značaj deskriptora ogleda se u tome što se oni mogu koristiti u oblikovanju planova i programa jer usmjeravaju pažnju na vještine. 3. U okviru jezičke politike Savjet Evrope garantuje lingvističke i kulturne različitosti svih građana. koje prate promjene u obrazovnom sistemu i daju okvir za razvoj nastavničke profesije. Projekat je usmjeren na razvoj jezičkih kompetencija potrebnih za školovanje migranata i manjina. porodica i zajednica Profesionalni razvoj i odgovornost Razvoj škole i unapređenje obrazov nog sistema Na Konferenciji se govorilo o mogućnostima primjene Okvira. doprinijeti razvijanju standarda za različite faze u razvoju karijere nastavnika. i 8. kako bi postigli što bolji uspjeh. Mnoge zemlje imaju izraženu situaciju višejezičnosti i svaka na svoj način teži ka što ujednačenijim i svima dostupnim procesima sticanja i mjerenja jezičkih vještina. njihovim stilovima podučavanja. takođe. Profesionalne (nastavničke) kompetencije predstavljaju integrisanu i dinamičnu kombinaciju znanja. održana radionica Jezički deskriptori i bolji uspjeh migranata i manjina u osnovnom obrazovanju (http://www. Okvir nastavničkih kompetencija može: doprinijeti razvoju strategija za unapređenje sistema profesionalnog razvoja nastavnika. vještina i vrijednosti koje nam omogućavaju da efikasno djelujemo u različitim profesionalnim kontekstima i situacijama. 4. korišćeni su preliminarni deskriptori za matematiku i istoriju. AUSTRIJA ZAVOD ZA ŠKOLSTVO RAZVOJ JEZIČKIH KOMPETENCIJA ZA BOLJI USPJEH U Gracu je 7.ecml. profesorica istorije u OŠ „Olga Golović“ u Nikšiću.at/languagedescriptors). Ciljna grupa su učenici uzrasta od 11/12 i 15/16 godina. Može. marta 2013. a uključeni su nastavnici matematike.

Turska. samostalna savjetnica. Srbija. makar jedan član tima treba tečno da govori engleski.LJETNJA AKADEMIJA LJUDSKA PRAVA U AKCIJI ZA ZEMLJE JUGOISTOČNE EVROPE Vidosava Kašćelan. Crna Gora. Akademija se oranizuje u saradnji sa Savjetom Evrope. koja već okuplja veliki broj članova i preko koje se nastavnici i ostali upoznaju sa iskustvima i rezultatima na polju građanskog obrazovanja/vaspitanja iz drugih zemalja. koordinatorka Ljetnje akademije Zavod za školstvo Lj 36 etnja akademija Ljudska prava u akciji nastala je na inicijativu mreže koordinatora za građansko obrazovanje i ljudska prava za Jugoistočnu Evropu sa ciljem jačanja kapaciteta škola. godine. Makedonija. Makedonija. nevladinog sektora i roditelja za primjenu i unapređenje ljudskih i dječjih prava u svakodnevnom životu i školskoj praksi. direktor Direktorata Savjeta Evrope za obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava i Ana Perona-Fjeldstad izvršna direktorica Vergalend centra iz Norveške. Ministarstva prosvjete i Zavoda za škostvo. Albanija. U radu Akademije učestvuje 12 timova iz deset zemalja: Bugarska. Bosna i Hercegovina. Crna Gora. Iz svake zemlje tim čine tri člana: direktor škole ili pomoćnik direktora. Učesnici su bili predstavnici iz zemalja regiona: Slovenija. Ted Huddleston (UK). Slovenija. Takođe. a potpisali su ga: u ime Vlade Crne Gore Pavle Goranović. nastavnik građanskog vaspitanja/obrazovanja i jedan predstavnik iz nevladine organizacije koja se bavi obrazovanjem u sredini u kojoj škola postoji ili predstavnik roditelja. u Hotelu „Grand“. u ime Savjeta Evrope Olaf Olafsdottir. Treneri na Akademiji bili su: Rada Dudić Radić (Srbija). Turska i Kosovo. Grčka. Budući da je jedan od ciljeva Akademije da svaki tim uradi akcioni plan koji će primijeniti u svojoj školi/ sredini. Zavod za školstvo određen je da bude neposredni nosilac aktivnosti. Rumunija. Srbija. Kosovo. radi bolje diseminacije ciljeva i postignuća Akademije kao i razmjene iskustava formirana je online platforma „Share&Conect“. godine. Vergelend centom iz Norveške i Zavodom za školstvo. direktor Zavoda za školstvo. Pascale Mompoint-Gaillard (Francuska). juna 2013. nastavnika građanskog vaspitanja/obrazovanja. do 29. Ugovor o saradnji između sve tri strane usvojen je na sjednici Vlade Crne Gore. godine na Cetinju. Na- ZAVOD ZA ŠKOLSTVO . Hrvatska. Prva ljetnja akademija Ljudska prava u akciji održana je u periodu od 20. Tako je utvrđen put dugoročnijoj saradnji između sve tri strane u narednom periodu. Ove godine Akademija se realizuje u periodu od 21. Rumunija. takođe na Cetinju. Takođe. Grčka. Hrvatska. ovako formirani timovi omogućavaju zajednički rad na većoj promociji ciljeva EDC/HR u svojoj školi i lokalnoj sredini. Olena Styslavska (Poljska). 20. juna 2012. budući da je radni jezik na Akademiji engleski. septembra 2012. Bugarska. Prva ljetnja akademija Ljudska prava u akciji podržana je od strane Vlade Crne Gore. do 28.

ali i otvorio mogućnost da se ovaj program širi i na zemlje MENA regiona. Pripremali su školske prezentacije. ali i za ukupni put Crne Gore ka Evropskoj uniji. ali imamo iste ideale“. Kako svi nastavnici mogu podržati građansko vaspitanje i obrazovanje u školi i Saradnja škole i lokalne sredine). Organizovanje ljetnje akademija Ljudska prava u akciji značajno je za nastavnu praksu u našoj zemlji kada je u pitanju građansko vaspitanje i obrazovanje. planiranje nastave. Učesnici su posebno istakli značaj cjelovitog pristupa u školi. metode rada. osmišljavali kako ostale nastavnike i učenike motivisati za više po štovanje i promociju osnovnih građanskih vrijedno sti. Takođe.mjera organizatora je da stranim gostima. aktivnosti učenja i podučavanja. podrške i uzajamnog poštovanja u učionici. Došli smo iz različitih sredina. učesnicima Akademije pokaže i dio kulturno-istorijskog nasljeđa Crne Gore koje je dobrim dijelom smješteno u našoj prijestonici. razmjena ideja i iskustava sa trenerima i učesnicima. kao i odlične prezentacije svojih zemalja na zatvaranju Akademije. kao i činjenicu da je Crna Gora puno uradila na polju obrazovanja za demokratsko građanstvo i ljudska prava i da smo po tome prepoznatljivi u regionu i institucijama Savjeta Evrope. uradili nacrte Akcionih planova za svoje škole. cilj programa jeste da se afirmiše pristup uvođenja ove materije kroz kompletan kurikulum i tako promviše ideja EDC/ HR. njenom ugledu i primjeru zemlje u kojoj se puno radi na poštovanju ljudskih prava i sloboda i izgradnji demokratskog i građanskog društva. Takođe. Učesnici prošlogodišnje Akademije posebno su istakli sljedeće aspekte trenininga kao izuzetno korisne: rad na akcionom planu. Program treba da pomogne stvaranju klime povjerenja. Programi rada ljetnje Akademije bazirani su na priručnicima Savjeta Evrope (Demokratsko vođenje škole. na Akademiji će učestvovati predstavnik Andore. kreiranje klime povjerenja u školi uključujući aktivno slušanje i davanje konstruktivne povratne informacije. Iskustvo i evaluacija rada prve Akademije po kazalo je da su učesnici bili veoma motivisani. Očekujemo ove godine još bolje rezultate rada Akademije budući da već imamo značajno iskustvo u njenoj organizaciji i vođenju. Većina timova demonstrirala je značajno znanje i iskustvo u primjeni EDC/HR principa i ciljeva i podijelila to sa ostalim učesnicima. timski rad i sl. demokratsko upravljanje školom. Ovo najbolje ilustruje izjava jednog učesnika koji je napisao: „Način na koji smo zajedno radili put je ka idealnoj školi. učenje o praktičnim metodama rada. komunikaciju. Olena Styslavska (Poljska) i Ted Huddleston(UK). ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 37 . godine opravdala je svoje postojanje. interaktivan pristup. a članovi tima koji su prevodili svojim kolegama sigurno i zamor koji ipak nijesu javno pokazivali. ekspert iz Tunisa koji je određen da prisutvuje Akademiji značajno je doprinio njenom radu. ostvarena sinergija među učesnicima iz različitih zemalja. Treneri na Akademiji biće: Angelos Vallianatos (Grčka). praktični primjeri. iako su mnogi imali jezičke barijere. Učesnici su bili veoma posvećeni tokom rada. školi i lokalnoj sredini. kao i ideje iz Poglavlja o obrazovanju za demokratsko građanstvo i ljudska prava Savjeta Evrope. Ljetnja Akademija Ljudska prava u akciji koja je po prvi put organizovana u Crnoj Gori 2012. profesionalna i interkulturalna razmjena i saradnja. kao ekspert. korišćenje priručnika. Sylhasi Veton (Kosovo). Ove godine. modeli lekcija. aktivni i veoma pozitivni u toku ukupnog rada. EDC/ HR teorija.

Nema kvalitetnog procesa nastave i učenja bez kvalitetnog nastavnika.. učesnici iz Bosne i Hercegovine. dr Dušanka Popović iz Zavoda za školstvo prezentovala je sistem profesional- Centar za stručno obrazovanje Podgorica S iguran sam da neću pogriješiti kada utvrdim sljedeće: Nema kvalitetne škole bez kvalitetnog nastavnika. godine u Podgorici. u ime Univerziteta Crne Gore govorio je prof. i u moru informacija pronađu pravu i odgovarajuću. pokušaće da odgovori novoformirani regionalni Klaster znanja na temu obuke nastavnika. sujetni. te da identifikuju naredne korake u okviru ovog klastera znanja. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 38 . Nažalost. ovaj događaj je bio prvenstveno usredsređen na zajedničko rješavanje postojećih regionalnih problema iz ove oblasti. Sastanku su prisustvovali predstavnici Crne Gore. osnovni cilj ovog sastanka bio je da omogući regionalnim zainteresovanim stranama da predoče trenutno stanje u svojim državama po pitanju obuke nastavnika. predavači. Regionalnim savjetom za saradnju (RCC) i Inicijativom za reformu obrazovanja jugoistočne Evrope (ERI SEE). Prvi sastanak u vezi sa regionalnim Klasterom znanja na temu obuke nastavnika održan je 22. Rumunije i Kosova. ali su iskazali spremnost za dalju saradnju u ovoj oblasti. Nema kvalitetnog obrazovnog sistema bez kvalitetnog nastavnika. Što se tiče crnogorskih predstavnika. veoma često kritikujemo nastavnike.OBUKA NASTAVNIKA U SREDNJIM STRUČNIM ŠKOLAMA Sredinom 2012. koji su prethodno pripremili prezentacije koje prikazuju trenutno stanje u oblasti obuke nastavnika za svaku zemlju pojedinačno. Makedonije. sveznajući. kao i da razmotre i identifikuju izazove na međunarodnom planu. Sastanak je održan u organizaciji Centra za stručno obrazovanje Crne Gore. Kakvo nam je inicijalno obrazovanje nastavnika na nastavničkim fakultetima? Koliko su pripremljeni za posao novi nastavnici? Kako nam funkcioniše sistem pripravničkog staža. Međutim. i nakon konsultacija sa regionalnim partnerima odlučeno je da se akcenat stavi na temu obuke nastavnika. Kao osnovne teme predložene za prvi sastanka određene su: • Domeni i kompetencije akademskih i profesionalnih znanja i vještina • Koncepti i sadržaji modula za integrisanu (opštu i stručnu) obuku nastavnika • Razvoj profesionalizma nastavnika • Liderske sposobnosti kao esencijalni aspekt profesionalizma nastavnika • Orijentisanje obrazovnog procesa ka ishodima učenja – implikacije za nastavnike Imajući u vidu raznovrsnost tema. Stoga. možemo postaviti i pitanje koliko im podrške pružamo da u najturbulentnijim vremenima svoj poziv obavljaju na najbolji mogući način. ili uvođenja novih nastavnika u posao? Kako funkcioniše i kakva je podrška potrebna veoma dobro osmišljenom sistemu profesionalnog razvoja na nivou škole? Na ova. Univerziteta Crne Gore i Centra za obrazovne politike Srbije. savjetnik REGIONALNI KLASTER ZNANJA . i kažemo da su lijeni. Bugarske i Hrvatske nijesu mogli prisustvovati sastanku zbog ranije preuzetih obaveza. Srbije.. a i niz drugih pitanja u vezi sa nastavničkom profesijom. TFBHC je uputila poziv za sakupljanje postojećih uspješnih nacionalnih ili regionalnih projekata i inicijativa čiji su ciljevi u skladu sa četiri strateška cilja identifikovana programom „Obrazovanje i obuka 2020”. Dakle. Na sastanku su govorili predstavnici svih zemalja učesnica. Na osnovu diskusije učesnici su imali priliku da razmatraju moguća zajednička. Centar za stručno obrazovanje iz Crne Gore je izrazio interesovanje da preuzme vođstvo nad ovim klasterom znanja. Čitav sistem se održava na staklenim nogama i lagano urušava ako nastavnici nijesu dorasli svom zadatku. regionalna rješenja. dr Saša Milić na temu Reforma visokoškolskog obrazovanja nastavnika u Crnoj Gori. kao i predstavnici Univerziteta Inzbruk. godine. uz podršku Projekta MNE/011. tradicionalisti. februara 2013. kada je i pitanju srednje stručno obrazovanje. Sakupljen je niz opisa projekata iz čitavog regiona. Albanije. A zadatak je izuzetno težak – podučiti učenike kako da najbolje uče.Rajko Kosović. u saradnji sa Radnom grupom za podsticanje i izgradnju ljudskog kapitala (TFBHC).

Nastavnici su centralne figure tog procesa – ne samo kao osobe koje sprovode zadatke date od strane obrazovnog sistema. inicijalnog obrazovanja i prakse nastavnika Analiza potreba obuke u okviru obuke nastavnika na radnom mjestu u regionu Jugoistočne Evrope Održivi razvoj obrazovanja nastavnika Platforme znanja (knowledge clouds) ‒ razvoj uporedivih regionalnih baza podataka. dok je Jadranka Radunović iz Centra za stručno obrazovanje prezentovala stručno obrazovanje i obrazovanje odraslih – obuka nastavnika.nog razvoja nastavnika u Crnoj Gori. a jednom ili više njih će se ovaj klaster znanja ubuduće detaljnije baviti: • Profesionalizam trenera za nastavnike – u skladu sa zaključcima Evropske radne grupe u vezi sa ovim pitanjem • Centri izvrsnosti – diskusija o strukturnom pozicioniranju obrazovanja nastavnika unutar ili izvan okvira univerziteta • Faza uvođenja u posao – omogućavanje praktičnog iskustva nastavnicima prije stupanja na posao i u fazi uvođenja u posao. već nasušna potreba. aktivnosti ovog klastera znanja bi trebale doprinijeti osnaživanju nastavničke profesije u zemljama Jugoistočne Evrope. Naredna konferencija. . kao i virtuelne biblioteke Razmjena iskustava o kreativnim načinima nastave i učenja ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 39 Zaključci sa konferencije održane u Podgorici proslijeđeni su svim učesnicima. učesnicima se obratio i dr Terens Kliford-Amos iz Velike Britanije. godine. U tom smislu. Takođe. sa akcentom na promišljanjima o iskustvima iz prakse. kao i premošćavanju razlika između obrazovnih politika i prakse. koju je moderirala Jasminka Čekić-Marković iz Centra za obrazovne politike Srbije. Tokom popodnevne sesije. već kao ključni igrači u osiguravanju relevantnog i visokokvalitetnog obrazovanja za sve mlade ljude. koja će se takođe održati u Crnoj Gori i na kojoj će se govoriti o nekoj od predloženih tema. koji se bavi istraživanjem obuke nastavnika na Zapadnom Balkanu za potrebe Evropske komisije. i u toku je usaglašavanje zajedničke teme kojima će se ovaj klaster baviti u budućnosti. Kontinuirano unaprijeđivanje obrazovanja nije mogućnost. identifikovane su sljedeće teme. kao i radu na uspostavljanju zajednica za učenje • Motivacija nastavnika – uvođenje mehanizama sa ciljem povećavanja unutrašnje motivacije nastavnika • Uspostavljanje zajednica za učenje – u skladu sa rezultatima ETF projekta u Crnoj Gori • Podrška i umrežavanje nastavnika – razvoj regionalne liste prioritetnih oblasti u kojima je nastavnicima potrebna podrška i uspostavljanje održivih načina umrežavanja nastavnika • Povećanje kvaliteta obuke nastavnika – što bi moglo biti iskorišćeno iz Comenius programa • Evaluacija uticaja obuke nastavnika – kako • • • • • • procijeniti uticaj obuke nastavnika na dešavanja u učionici i svakodnevnom školskom životu Obrazovanje i stručno usavršavanje nastavnika stručnih predmeta Identifikovanje razlika između teorije. planirana je za septembar 2013.

ogledni časovi. godina. pored velikog broja različitih aktivnosti predstavila je grupni oblik rada koji koristi nastavnica dr Nada Truš. obuke za rad u senzornoj sobi. U Prvoj srednjoj stručnoj školi u Nikšiću. evaluacionom procedurom prvog ciklusa. realizovano je 26. kao i vođenje sekcija i klubova. koordinatorka za profesionalni razvoj u ovoj školi. namijenjeno koordinatorima za profesionalni razvoj iz ovih ustanova. realizovane su značajne aktivnosti: informatičke obuke. Tanja Todorić i Nada Jović koje su predstavljale Srednju stručnu školu iz Pljevalja. Srednju stručnu školu „Ivan Uskoković“ iz Podgorice. obuke za znakovni jezik. kao i izazove koji su postojali tokom implementacije ovog modela u njihovim školama. učestvovalo je oko 60% ukupnog broja nastavnika. One su donijele i zajedničke zaključke u vezi dosadašnjih iskustava i aktivnosti. i narednim koracima za period 2013-2015. Dešavanju se odazvao veliki broj pozvanih PRNŠ koordinatora. pored različitih oblika profesionalnog razvoja u školi. prezentovale su Jelena Avramović. koja je kao najznačajnije realizovane aktivnosti izdvojila razmjenu dobre prakse sa drugim školama. Marija Draganić. u organizaciji Centra za stručno obrazovanje. predstavila je pedagogica Mira Vukčević. Uz sve teškoće zbog tekuće transformacije njihovih ustanova. predavanja. Milanka Okuka iz Poljoprivredne škole Bar. tokom realizacije nastave veterinarske grupe predmeta. aprila 2013. Kako je primjena ovog modela tekla u tri resursna centra (Podgorica i Kotor). Irena Bogićević i Andrijana Klikovac. prezentacije.CSO: ZAVRŠEN PRVI CIKLUS IMPLEMENTACIJE PRNŠ MODELA Jadranka Radunović. godine. savjetnica Centar za stručno obrazovanje Podgorica D ešavanje Razmjena iskustava nakon prvog ciklusa implementacije PRNŠ sistema u srednjim stručnim školama i resursnim centima. radionice sa roditeljima itd. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 40 . posebno su istakle veliku zainteresovanost nastavnika ove Škole za sve organizovane aktivnosti. što doprinosi unapređenju procesa profesionalnog razvoja nastavnika na nivou škole. učesnike je upoznala Jadranka Radunović savjetnica u Centru za stručno obrazovanje. čime je potvrđen značaj razmjene raznovrsnih iskustava. istakla je aktiv predmeta Crnogorski jezik i književnost kao posebno angažovan u ovim aktivnostima. u realizaciji aktivnosti iz PRNŠ plana. PRNŠ koordinatori iz sedam škola/centara predstavili su primjere dobre prakse. Sa rezultatima analize planova za profesionalni razvoj na niovu škole i ličnih planova profesionalnog razvoja iz prethodnog perioda.

neki nastavnici imaju dve-tri adrese. traže da im se ta znanja predstave na zanimljiv način. Promenio se način na koji učenici uče. Rok za popunjavanje upitni- P očetak novog milenijuma doneo je i promenu koncepcije obrazovanja. Prva grupa pitanja je ispitivala navike nastavnika engleskog jezika u vezi sa stručnim usavršavanjem koje je nastavnicima na raspolaganju i za koje oni ostvaruju neophodne sate stručnog usvršavanja 7 (seminari.ISKUSTVA DRUGIH ISTRAŽIVANJE: Visoka škola „Pravne i poslovne akademske studije dr Lazar Vrkatić“. dok su neka pitanja tražila od nastavnika da sami ponude odgovore. Druga grupa pitanja ispitivala je koliko su nastavnici angažovani u nekim drugim aktivnostima profesionalnog razvoja koje mogu samostalno da pokrenu (onlajn obuke. da li primenjuju nova znanja i veštine i sl. Učenici sve više traže znanja koja im nisu lako dostupna. Novi Sad Doc. nastavnici imaju. potrebu da se stručno usavršavaju kako bi na odgovarajući način odgovorili zahtevima sa kojima su suočeni. već je ono postalo sveprisutna aktivnost u učenikovom životu. Upitnik je u elektronskoj formi prosleđen u aprilu 2012. Povećane potrebe za stručnim usavršavanjem dovele su do potrebe da se preispita postojeće usavršavanje kako bi se došlo do saznanja koliko ono odgovara potrebama nastavnika. konferencije. akciono istraživanje. da budu lako primenljiva u svakodnevnom životu. neka su dozvoljava da se izabere više odgovora. neke adrese nisu privatne adrese nastavnika. a time i nezanimljive. koje bi teme voleli da budu više zastupljene. Usled ovako očiglednih i značajnih promena u obrazovanju i učenju. Upitnik se sastojao od šesnaest pitanja podeljenih u tri grupe. dr Tatjana Glušac KOLIKO I KAKO SE USAVRŠAVAJU NASTAVNICI ENGLESKOG JEZIKA dobijenih rezultata ova organizacija mogla da organizuje i ponudi takve oblike stručnog usavršavanja koji bi odgovarali njihovim stvarnim potrebama. kao i na to koliko nastavnici planiraju stručno usavršavanje prema različitim fazama u karijeri nastavnika 8 . opservacije časova. 8 Okvir stalnog stručnog usavršavanja Britanskog saveta. radionice i sl). Kao jedna od vodećih organizacija u Srbiji koja nudi različite aktivnosti za stručno usavršavanje nastavnika engleskog jezika. neki nastavnici više ne rade u školi. 9 Pretpostavlja se da je broj nastavnika koji su dobili imejl sa upitnikom manji od 3000. Britanski savet je prošle godine inicirao istraživanje navikā i potrebā pomenute grupe nastavnika. Ovim pitanjima se želelo doći do saznanja koliko često nastavnici pohađaju aktivnosti stručnog usavršavanja. Učenje se više ne odvija samo u školi. godine na 3000 imejl adresa 9 koje Britanski savet ima u svojoj bazi podataka. Treća grupa pitanja se odnosila na zadovoljstvo nastavnika postojećim stručnim usavršavanjem.). koje teme se najviše obrađuju na seminarima koje pohađaju. Cilj istraživanja bio je da se dođe do saznanja u vezi sa navikama i potrebama tih nastavnika kako bi na osnovu ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 41 7 Nastavnici engleskog jezika u Srbiji imaju zakonsku obavezu da sakupe 120 sati stručnog usavršavanja u toku pet godina pohađajući seminare koje je odobrio Zavod za unapređenje obrazovanja i vaspitanja. verovatno više nego ikada ranije. čitanje stručne literature i sl. pojavila se potreba za drugačijim vrstama znanja i veština od onih koje su predviđene nastavnim planovima i programima. Neka pitanja su zahtevala da se izabere samo jedan od ponuđenih odgovora. pa nastavnici nisu ni dobili imejl sa upitnikom i sl. obradi podatke i napiše izveštaj koji je uključivao i konkretne ideje kako da se postojeće stručno usavršavanje unapredi. . neki nastavnici više ne koriste neke od imejl adresa koje su u bazi podataka. Postojanje različitih sredstava informacionih tehnologija omogućilo je učenicima stalan pristup obilju informacija. Katedra za engleski jezik. nego adrese škola. kao i da im se ponudi sinteza znanja iz različitih oblasti. te sadržaji koji se nude u školskim udžbenicima često predstavljaju informacije koje su učenicima lako dostupne. način na koji se odvija komunikacija između nastavnika i učenika. Autorka ovog rada bila je angažovana da osmisli upitnik. pa nisu smatrali da treba da popune upitnik. Naime.

160 nastavnika pohađa različite aktinovnosti stručnog usavršavanja jednom u tri do četiri meseca. Nakon pohađanja seminara. kako u državnom. metodika nastave stranog jezika (44 nastavnika) i sl. . rad sa mlađim učenicima (51 nastavnik). ono može poslužiti kao izvor informacija o tome šta o stručnom usavršavanju misle oni koji predstavljaju grupu aktivnih nastavnika (onih koji manje-više redovno pohađaju aktivnosti stručnog usavršavanja).ZAVOD ZA ŠKOLSTVO ka bio je 20. ako se uzme u obzir cilj istraživanja (da Britanski savet prilagodi svoje aktivnosti onima koji su barem nekada pohađali aktivnosti ove organizacije). nastavnici imaju priliku da razmenjuju znanje i iskustvo i sl. Osim toga. Dobijeni rezultati se. Teme za koje su nastavnici najviše zainteresovani su: informacione tehnologije (58 nastavnika). Na pitanje koje bi teme voleli da se obrađuju na seminarima. a neretko je i da organizator nastavniku pošalje SMS (54 nastavnika). blogova i sl. Manje važni kriterijumi koje razmatraju jesu da li je aktivnost akreditovana. Ispitani nastavnici imaju jednu do 30 godina radnog iskustva i zaposleni su na svim nivoima obrazovanja. ovo istraživanje može ukazati na potrebu da se pokušaju ispitati i stavovi onih koji se stručno ne usavršavaju. koliko sati stručnog usavršavanja ona nosi i gde se održava. kao i u oba sektora (državnom i privatnom). Prema rezultatima istraživanja. nastavnici su ukupno ponudili 84 teme koje su verovatno proistekle iz uslova u kojima rade i karakteristika učenika kojima predaju. nisu neki od načina na koje se nastavnici često informišu (24 nastavnika). on je podeljen i učesnicima konferencije Udruženja nastavnika engleskog jezika Srbije sredinom maja iste godine. ne mogu generalizovati jer su dobijeni odgovori od nastavnika koji u manjoj ili većoj meri aktivno učestvuju u aktivnostima stručnog usavršavanja i to onima koje su organizovane od strane jedne određene organizacije (Britanskog saveta u Beogradu). Pretraživanje interneta. nastavnici najčešće uzimaju u obzir aspekat nastavne prakse koju mogu da unaprede (239 nastavnika). Ono što najviše utiče na kvalitet jenog seminara jesu sledeći činioci: da je tema interesantna i savremena (216 nastavnika). a čak 187 nastavnika ima na umu novine za koje su saznali kada planiraju časove. onda je jasno da se radi o prigodnom uzorku i da se rezultati mogu upotrebiti za unapređenje aktivnosti te organizacije. 269 nastavnika pokušava da pronađe odgovarajuću priliku da isprobaju novostečena znanja i veštine. informisanje putem fejsbuka. maj 2012. Osim toga. Takođe. godine. da je edukator dobro pripremljen (195 nastavnika) i da je ono što je predstavljeno primenljivo (141 nastavnik). ne može se sa sigurnošću tvrditi u kojoj meri dobijeni rezultati daju realnu sliku stanja. Kada biraju seminar koji bi pohađali. Budući da nije dostupan zvaničan podatak u vezi sa ukupnim brojem nastavnika engleskog jezika u Srbiji 10 . S obzirom na činjenicu da je ovo prvo istraživanje u Srbiji koje ispituje navike i potrebe nastavnika engleskog jezika u vezi sa njihovim stručnim usavršavanjem. Ima i onih koji ih pohađaju jednom mesečno (36 nastavnika). Među nastavnicima postoji i razvijena navika da međusobno razmenjuju informacije o seminarima (71 nastavnik). Najčešće se nastavnici o nekom semina- 42 ru informišu putem pisma ili imejla koji dobiju od organizatora (156 nastavnika). 10 Nezvanični izvori tvrde da postoji između 3000 i 4000 nastavnika engleskog jezika u Srbiji zaposlenih na svim nivoima obrazovanja. Veliki broj nastavnika deli iskustva sa seminara sa kolegama (157). Ukupno 289 nastavnika popunilo je formular. Ovi nastavnici takođe i prate uticaj novoprimenjenih metoda rada na učenike tako što posmatraju svakog učenika ponaosob (169 nastavnika). cenu (112 nastavnika) i činjenicu ko je predavač (104 nastavnika). kao i jednom godišnje (79 nastavnika). Manje važni kriterijumi uključuju sledeće: seminar pruža i praktično iskustvo. tako i u privatnom sektoru. vreme održavanja (119 nastavnika). dok neki prate promene samo na nivou odeljenja (118 nastavnika). dakle.

Na pitanje koliko iskustva imaju u vezi sa opservacijama časova. radionica. nastavnici u Srbiji nisu obavezni da primenjuje novostečena znanja i iskustva. sistema stručnog usavršavanja. Na osnovu dobijenih rezultata jasno se vidi da ispitani nastavnici redovno učestvuju u aktivnostima stručnog usavršavanja. Budući da grupa nastavnika koja je odgovorila na upitnik predstavlja grupu velikih entuzijasta. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 43 . dok je 52 nastavnika to učinilo pre više od godinu dana. Razlozi koje navode da opravdaju svoj izneti stav veoma su različiti i tiču se broja ponuđenih seminara. Osim toga. mesta održavanja. jasno je i to da mnogo ovih nastav- nika učestvuju kako u aktivnostima koje su im ponuđene. 61 nastavnik je veoma zadovoljan. Osim toga. kurs i sl. Polovina nastavnika je zadovoljna sa postojećim stručnim usavršavanjem. I pored toga. a 112 nastavnika ga nikada nisu realizovali. cene seminara. Osim toga. dok 103 nastavnika to nikada nisu učinili ili su posmatrali kolegu pre više od godinu dana. vredelo je sprovesti ovo istraživanje kako bi Britanski savet na još adekvatniji način mogao da zadovolji njihove potrebe. Naime. Međutim. 70 ih je delimično zadovoljno. očigledno je da veliki broj nastavnika samostalno inicira ovak oblik stručnog usavršavanja. Ovim nastavnicima je neophodno pružiti znanja i veštine i u vezi sa tim aktivnostima kako bi uspeli samostalno da pronađu odgovor na neko pitanje ukoliko ga ne dobiju na nekom od seminara koji im se nude ili kako bi uspešno rešili situacije koje su posledica specifičnog konteksta u kome rade. Takođe. nastavnici pohađaju i seminare koji nisu akreditovani i ne donose nikakve sate stručnog usavršavanja. barem jednom u godinu dana rad 181 nastavnika posmatrao je kolega. Ohrabruje podatak da najveći broj nastavnika (189) planira svoje stručno usavršavanje manje ili više redovno. Čitanje stručne literature je najčešće zastupljeni oblik samostalno iniciranog stručnog usavršavanja (204 nastavnika). Oni bi svakako bili drugačiji da su ispitani i nastavnici koji retko ili čak nikada ne pohađaju aktivnost za stručno usavršavanje. rezultati pokazuju i da postoji i veliki broj nastavnika koji ne poznaju neke oblike usavršavanja koje mogu samostalno pokrenuti. Međutim.) u prethodnih godinu dana. doći. dok je skoro isto toliko nastavnika pohađalo takvo stručno usavršavanje pre više od godinu dana ili ga čak nikada nisu pohađali. neophodno je ponuditi im adekvatna znanja i veštine s tim u vezi kako bi njihovo usavršavanje bilo efikasnije i isplativije. te ohrabruje podatak da veliki broj ispitanih nastavnika to ipak čini. Preostale nastavnike kolege nikada nisu posmatrali ili su ih posmatrali pre više od godinu dana. tema i sl. istraživanje je pokazalo i da je 135 nastavnika učestovalo u nekom obliku onlajn stručnog usavršavanja (vebinar. do njih je veoma teško. Skoro polovina nastavnika je u prethodnih godinu dana sprovela akciono istraživanje. ovo istraživanje je pružilo dragocen uvid u navike i potrebe onih nastavnika koji su na vreme shvatili da je neophodno da se prilagode novim uslovima rada i novim potrebama učenika. rezultati pokazuju i da mesto održavanja ne sprečava nastavnike da pohađaju seminar ako on nudi potrebna znanja i iskustva. istraživanje je dovelo do saznanja da je veliki broj nastavnika engleskog jezika zainteresovan za unapređenje sopstvene prakse bez obzira na radno iskustvo. Čak 79 nastavnika ne zna šta znači planiranje stručnog usavršavanja ili šta se podrazumeva pod fazama u razvoju karijere nastavnika. s obzirom da veliki broj nastavnika ne planira svoje usavršavanje ili čak ne zna šta planiranje podrazumeva. ako ne i nemoguće. a sedam nezadovoljno. Takođe. 185 ispitanih nastavnika su barem jednom u poslednjih godinu dana posmatrali čas svog kolege. Ako obrađuju teme koje ih zanimaju. Takođe. S druge strane. Rezultate dobijeni ovim istraživanjem ne treba uopštavati. tako i u onima koje pokreću samostalno.

Rad zajednica učenja temelji se na dvije pretpostavke: prva je da se znanje razvija tijekom svakodnevnog iskustva poučavanja koje se najbolje razumije kroz kritičku refleksiju s drugima koji imaju slična iskustva. 2003. Druga je da će učitelji koji su aktivno uključeni u rad zajednice unaprijediti svoje profesionalno i osobno znanje (Vescio i sur. Ti dodatni oblici stručnog usavršavanja trebaju biti snažno povezani sa svakodnevnom praksom svakog pojedinog učitelja. programska direktorica Pučko otvoreno učilište Korak po korak Zagreb. 2008. Zajednice učenja jedan su od mogućih oblika ZAVOD ZA ŠKOLSTVO stručnog usavršavanja učitelja koji ispunjavaju ove zahtjeve.RAZVOJ ZAJEDNICA UČITELJA KOJI UČE Sanja Brajković. . Posebno je važno da profesionalno usavršavanje poštuje principe učenja odraslih i da uzima u obzir da učitelji rade u školama s drugim učiteljima koji također imaju vlastita iskustva te da dijeljenje iskustava među učiteljima neminovno dovodi do poboljšanja u kvaliteti njihova rada. – davati povratne informacije članovima zajednice o kvaliteti njihova poučavanja i učenja. i emocionalno i profesionalno. Hanushek. Brojna istraživanja potvrđuju kako je ustvari kvaliteta učiteljskog rada. – motivirati druge učitelje na unapređenje kvalitete rada i pomoći im da uživaju u poslu. Hrvatska U 44 protekla dva desetljeća gomilaju se dokazi koji podupiru tvrdnju da su učitelji. 2010. – davati drugim učiteljima u zajednici konkretne ideje kako da unaprijede učenje svojih učenika. glavni nositelji kvalitete odgojno-obrazovnog sustava. kad izuzmemo urođene predispozicije učenika i iskustvo odrastanja. sve je evidentnija potreba za uvođenjem novih oblika stručnog usavršavanja učitelja kako bi se učitelje potaknulo na profesionalni razvoj u skladu sa suvremenim zahtjevima struke. odgovorna za većinu razlika u postignućima učenička (Jolly. u njihovu profesionalnom razvoju. Rad zajednica učenja. 2012. odnosno ono što oni čine. te mu omogućiti da tijekom uvođenja promjena u vlastitu praksu ima podršku kolega i stručnjaka. i to tako što će oni unutar zajednice: – imati mogućnost kritički promišljati o vlastitom poučavanju.. 2012). ima za cilj podržati učitelje i odgajatelje. 2008). prema tome. Rowe. Sahlberg. prema Wiliam 2011. Istovremeno. 2011. Hattie. William.

Tijekom tog razdoblja educirali smo pedesetak voditelja koji su u svojim školama organizirali četrdesetak zajednica učenja. Elementi zajednice učenja Uspjeh razvoja svake zajednice ovisi o stvaranju dobrih temelja za njezin rad: pravilima rada. Smatrali smo da će se zajednice najlakše razviti u okviru već postojećih stručnih aktiva učitelja. vještine. u kontekstu razvoja zajednica. Ona odgovara na pitanja: Što je to što želimo kreirati? Kakva škola želimo postati? Kakvu školu želimo za svoju djecu? Kreiranje vizije u školama se često pretvori u pisanje liste želja poput: Željeli bismo opremiti učionice računalima. a time i učenje svakog djeteta. već i na to da se međusobno cijene. Uzimajući u obzir teorijske spoznaje. U njima je bilo okupljeno oko tri stotine učitelja. U zajednicama se. zajednice učenja nisu: – sastanci učitelja na kojima se raspravlja o organizaciji školskih aktivnosti ili planira izvršenje obveza. To su: suradnja. analiziralo i evaluiralo (Reid.. rasporedu rada koji je zajednički dogovoren. – seminari – iako ponekad zajednica može pozvati vanjskog stručnjaka kako bi im pomogao u rješavanju neke problematike. vizija i refleksija. te procjenama i raspravama o učinkovitosti rada zajednice. Bavimo se onime što je bitno za uspjeh odgojno-obrazovnog sustava. opet uz našu kontinuiranu podršku. pak. definiranim ulogama i odgovornostima članova zajednice. Dakle. U daljnjem članku opisat ćemo koji su osnovni elementi zajednica koje smo razvijali.. ispred svih razreda kreirat ćemo ‘kutak za roditelje’). Imati zajedničku viziju ne znači dogovoriti se oko jedne aktivnosti koju će svi učitelji primijeniti u radu (npr. U skladu s definicijom zajednice McMillan (1976. Kad kažemo suradnja. stoljeća – ISSA-ina definicija kvalitetne pedagoške prakse11 koju je razvila Međunarodna udruga Korak po korak (International Step by Step Asociation). – katarza – članovi zajednice ne bi smjeli provoditi vrijeme žaleći se jedni drugima na školske probleme. Refleksija je proces revidiranja profesionalnog iskustva kako bi ga se opisalo. a koje smo ugradili u strukturu rada zajednica. ali i samih učitelja i cjelokupnog odgojno-obrazovnog sustava Kompetentni učitelji 21. Ona odgovara na pitanja: Gdje smo sada? Koliko smo dobri s obzirom na ono što želimo biti? Što je od primijenjenog imalo učinka na učenike. Učitelji bi odgovarajući na ova pitanja. ne bavimo strukturalnim promjenama u obrazovanju (iako ne umanjujemo i njihovu važnost). osjećaj međusobne ovisnosti. str. Mi smo identificirali tri elementa koja smo smatrali neophodnima za razvoj zajednica učenja. stoljeća – ISSA-ina definicija kvalitetne pedagoške prakse Kako bi se proces pronalska zajedničke vizije ubrzao i kako bi učitelji što prije počeli u svoju praksu uvoditi promjene za unapređenje kvalitete rada. svakog pojedinog djeteta. 9) smatra da suradnja. želimo kreirati zajedničku viziju poučavanja koje želimo za našu djecu.Pri tome. a što nije? Na temelju čega to mogu reći? Što je od onoga što smo pokušali imalo najviše učinka? Koja učenička ponašanja su nam ukazivala da smo bili na dobrom putu? (Caine i Caine. U tom je dokumentu opisana kvalitetna učiteljska praksa usmjerena na dijete ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 45 . kako pokrenuti zajednicu i kakva je struktura sastanaka. osje- ćaj individualne koristi i emocionalne pozitivne povezanosti s ostalim članovima tima. odnosno reflektirajući se na vlastitu praksu. nedoumice i sl. a to je djelovanje učitelja. vremenu koje je članovima na raspolaganju. Bavimo se poučavanjem. obuhvaća osjećaj pripadanja. dijele iskustva. glavna snaga zajednice dolazi iz njezinih članova. znanja. Željeli bismo izgraditi novu dvoranu. umjesto toga trebaju tragati za rješenjima. trebali obuhvatiti i ove tri komponente: metakognitivnu (razmišljanje o vlastitim misaonim procesima. kao okvir za raspravu o zajedničkoj viziji u svim zajednicama ponuđen je dokument Kompetentni učitelji 21. Pučko otvoreno učilišta Korak po korak ima višegodišnje iskustvo u razvoju zajednica učenja odgojnoobrazovnih djelatnika u osnovnim školama u Republici Hrvatskoj. to se ne odnosi samo na to da učitelji rade u ugodnoj atmosferi. 2011). 2010). emocionalnu (promišljanje vlastitih emocionalnih stanja) i ponašajnu (analizu vlastitog ponašanja i posljedica tog ponašanja) (Vizek-Vidović. Krajnji cilj nam je unaprijediti profesionalni razvoj učitelja. naša temeljna ideja bila je iskoristiti već postojeće oblike suradnje među učiteljima u našim školama i pomoći učiteljima u razvoju zajednica učenja u Hrvatskoj. Zajednice učitelja upravo i postoje kako bi školski djelatnici radili na ostvarenju zajedničke vizije škole kakvu žele za svoje učenike. prema McMillan i Chavis 1986. a većina tih zajednica djeluje i danas. Zajednička vizija je puno više – to je mentalna slika o radu škole koja je kvalitetna u svim područjima svoga rada i koja pridonosi učenju i razvoju svih svojih učenika. na primjer uvjerenjima). Iz tog razloga smo educirali uglavnom voditelje stručnih aktiva učitelja unutar škola koji su. u svojim školama okupili učitelje i zajedno s njima razvijali zajednice. 1993). nalaze istraživanja i međunarodnu praksu razvoja zajednica učenja. Vizija je slika našeg razreda i škole u budućnosti.

Obitelj i zajednica. 7. stoljeća 2010. Rezultati istraživanja i iskustva učitelja u svakom od tih područja pretočena su u nekoliko standarda (koje još nazivamo i principima) rada kojih se treba pridržavati u razredu. Pokretanje zajednice učenja Priprema rada zajednice odvija se obično kroz dva do tri sastanka u trajanju od šezdeset do devedeset minuta. u duhu uvažavanja. kako se rad u zajednicama razlikuje od ostalih vrsta stručnog usavršavanja. 5. različitost i demokratske vrijednosti Procjenjivanje i planiranje Strategije poučavanja Okruženje za učenje Profesionalni razvoj 1. kao i djece međusobno.korakpokorak. 2. 2. Zato je zadatak budućeg voditelja ili voditeljice zajednice da sve učitelje i ostale članove Učiteljskog vijeća što detaljnije informira o tome što su zajednice učenja. 5. vrijednosti i iskustava. Izabrano je prioritetno područje za unapređenje kvalitete rada učitelja (prema ISSA-inoj definiciji kvalitetne pedagoške prakse. – Iz iskustava i preporuka naših voditelja zajednica. Strategije poučavanja ili Okruženje za učenje (područje Profesionalni razvoj se ne bira) počinje tako da svaki član zajednice s ostalima dijeli rezultate vlastite samoprocjene. 4. Predstavljena je ISSA-ina definicija kvalitetne pedagoške prakse. uveli u rad zajednica su: (1) svi članovi zajednice rade na unapređenju kvalitete rada u istom području prema ISSA Pedagoškim standardima (Interakcije. Neke od informacija koje se obično daju o zajednicama su: što su zajednice učenja.: Zajednica učenja odgojno-obrazovnih djelatnika (2013.hr/upload/Sadrzaj/issa_definicija. Obitelj i zajednica. Kako bi zajednica doista profunkcionirala kako to učitelji očekuju. oni moraju imati dovoljno informacija o tome što je zajednica učenja. a zatim je kroz indikatore opisano kako primjenu tih standarda kvalitete možemo prepoznati u praksi. 3. Očekivani ishodi tih uvodnih sastanka su: Svi učitelji i članovi Učiteljskog vijeća informirani su o zajednici učenja. Dogovoreno je vrijeme i mjesto sastanaka. i (2) zajednica učenja cijelu godinu radi na unapređenju rada jednog područja prema ISSAinoj definiciji kvalitetne pedagoške prakse.korakpokorak. Kompetentni učitelji 21. članovi zajednice tijekom svakog sastanka planiraju postizanje kvalitete poučavanja opisane u jednom od indikatora kvalitete. 46 Ova područja odabrana su zato što je upravo u njima potrebno osigurati visoku kvalitetu rada kako bi se podržao dječji razvoj i učenje. već bi ih ona trebala donijeti na temelju vlastitih očekivanja. Svaki učitelj ima razvijen svoj prvi individualni plan unapređenja rada13.12.pdf 12 Vidi: http://www. – Dvije preporuke koje smo. – Učitelji tijekom jednog od prvih sastanaka trebaju upoznati sadržaj i strukturu ISSA-ine definicije kvalitetne pedagoške prakse koja će im tijekom čitavog rada koristiti kao polazište za rasprave o kvaliteti rada. U ovih sedam područja promovira se praksa koja se temelji na „humanističkim i sociokonstruktivističkim načelima. S. Učitelji. Izbor prioritetnog područja: Individualizacija.koja se temelji na saznanjima iz istraživanja dječjeg razvoja. Svi članovi zajednice treba potpuno dobrovoljno da odluče da budu njezini članovi i da sudjeluju u njezinu radu. potreban je dogovor kad i gdje će se odvijati sastanci zajednice te koliko će trajati.hr/upload/Sadrzaj/issa_definicija. stoljeća). Inkluzija. Svaki standard sadrži dva do šest indikatora (pokazatelja) u kojima je opisano što učitelji ČINE u svom razredu kako bi zadovoljili određeni standard/princip kvalitete. Poželjno je da je vrijeme sastanka ugrađeno u radno vrijeme kako učitelji zbog sastanaka ne bi trebali ponovno dolaziti u školu. Da bi to mogli. ISSA-ina definicija kvalitete. Dogovorene su norme ponašanja. možemo zaključiti da je idealan broj članova od 5 do 10. teorija učenja i neuroznanosti. Praksa usmjerena na dijete u tom je dokumentu opisana kroz sedam područja rada učitelja: 1. 6. koje će biti obveze učitelja. . jake strane i slabosti i procjenjuje u kojem smjeru se treba razvijati kako bi pridonio ostvarenju zajedničke vizije kvalitetnog poučavanja. Interakcije Obitelj i zajednica Inkluzija. – U individualnom planu profesionalnog razvoja svaki od učitelja identificira svoje kompetencije i potrebe. itd.pdf 13 Napomena: U priručniku Brajković. – Normama ponašanja obično se razgovara na drugom sastanku. kad smo sigurni tko će biti članovi zajednice.“ (Kompetentni učitelji 21. 2010). individualiziranom pristupu i spoznaji da se učenje odvija kroz interakciju i u dijalogu između djece i odraslih. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 11 Dokument je moguće preuzeti na: http://www. Norme ponašanja ne mogu se nametnuti grupi.) detaljno je opisamo kako pokrenuti zajednicu učenja u vašoj školi/vrtići te su opisani primjeri aktivnosti za svaki od elemenata strukture sastanka zajednice. Zatim se razgovara o sličnostima i razlikama te zajedničkom interesu u profesionalnom razvoju. 4. 3. različitosti i demokratske vrijednosti. Praćenje i procjenjivanje. koja su iskustva drugih zajednica i sl. na temelju dosadašnjih iskustava. poticanja i autonomije onoga tko uči. razvojno-primjerenoj praksi.

. ELEMENTI STRUKTURE SASTANKA ZAJEDNICE Zagrijavanje AKTIVNOSTI Vježba za zagrijavanje. • Svaki učitelj piše svoj individualni plan unapređenja kvalitete. 47 Literatura: 1. evaluacija sastanka. (2006. vol. Rowe. The School Administrator.): Learning Along the Way – Professional Development by and for Teachers. B. Ponekad učitelji gledaju na zajednice kao na posljednju inovaciju među mnogima.10-14. zaključci. 12. NewYork:Routledge. (1993. Reid. Fullan. TRAJANJE (5-10 min) Refleksija o provedenim aktivnostima (30-45 min) Razvoj zajedničkog razumijevanja kvaliteta Planiranje sljedećih koraka Zaključivanje sastanka (20-25 min) (5-10 min) (5 min) ZAVOD ZA ŠKOLSTVO Iako u ovom članku zagovaramo profesionalni razvoj učitelja kroz zajednice učenja. osim sudjelovanja u zajednicama. konferencije. na: http://research.): A review of research on the impact of proffesional learning communities on teaching practice and student learning. M. za svaki sastanak zajednice.childrenofthecode.): Team to Teach – A Facilitator Guide to Proffesional Learning Communities. 13. Vizek-Vidović (ur. S. (15 min. Wiliam.) • Svi imaju priliku reći svoje mišljenje i dojmove (5 min. (2011.): Leading Professional Learning. ona se nikada neće imati vremena razviti i postati mjesto na kojem se dublje promišlja o praksi jer je za to potrebno vrijeme. Na: http://www. J.13.htm 4.) • Učitelj/učiteljica ima priliku reći za koje prijedloge misli da će joj pomoći. a to je profesionalni razvoj učitelja. prema Vescio 2008. 24. a njihova kvaliteta rada se s vremenom mijenjala i unapređivala i mijenjat će se sve dok njezini članovi budu za tim imali potrebu. (2010.): Sense of Community: A Definition and Theory. Svaki učitelj. nakon njezina pokretanja. Ponekad postoji opasnost da se učitelji koji su članovi zajednice izoliraju od ostalih oblika stručnog usavršavanja.org/interviews/ hanushek. Brajković. 7. New York: Teachers College Press. Hattie. A. nude svoje ideje za poboljšanje. Zagreb: Pučko otvoreno učilište Korak po korak 2.edu. tekstom. Ako to nije moguće. Sweeney.) (2011. 80-91. 10.. 2004. idejama za poboljšanje i sl. 14. 6.): ‘But we’re doing it already’: Exploring a response to the concept of reflective practice in order to improve its facilitation. P. A.): Embedded formative assessment. zapažanjima. (2012. Vescio. D. Sahlberg.) • Rasprava o jednom indikatoru kvalitete potaknuta člankom. dilemama. D. • Učitelj/učiteljica koji/a izvještava kratko govori o provedenim aktivnostima. Fullan. radionice. USA: NSDC. treba koristiti različite prilike za vlastito stručno usavršavanje te razmjenu ideja. Ken: The Importance of Teacher Quality As A Key Determinant of Students’ Experiences and Outcomes of Schooling (2003. koja je došla i isto tako će nestati. Guskey i Huberman. 2006. prema Sweeney 2003) navode upozorenja i zabrinutost oko širenja sve popularnijih zajednica učenja. (2008. odnosno koja ima svoj početak i kraj.) • Ostali učitelji/učiteljice postavljaju pitanja i traže pojašnjenja. 1995. Razvoj Zajednice učenja nema svoj početak i kraj. Idealno je imati dva sastanka mjesečno u trajanju od dva sata. (2012. Zagreb: IDIZ. 3. Nurse Education Today . iskustava i promišljanja ne samo s učiteljima iz svoje škole nego i iz drugih škola pa i država (predavanja. okrugle stolove i dr. Hanushek.). Brojni autori (npr. Trenutno u Republici Hrvatskoj neke zajednice djeluju već treću godinu.): High Quality Education: Elements and Implications. rješenja za probleme i sl. (10 min. D. Journal of Community Psychology. 11. Važno je da sastanci zajednice imaju strukturu kako bi se izbjeglo da se rasprava raspline i kako bi se ostvario cilj zajednice.). Stenhouse Publishers. M. nužno je održati najmanje jedan sastanak mjesečno. i sur. (2003.au/research_conference_2003/3Experiences and Outcomes of Schooling 9. 8. Teaching and Teacher Education. D. W i Chavis.): Učitelji i njihovi mentori. Bloomington. (2006. G. (5 min. videosnimkom i sl.Struktura sastanaka zajednice učenja Iz iskustava naših zajednica. Zajednica učenja odgojno-obrazovnih djelatnika. • Završne primjedbe.). čitanje časopisa. e-learning.acer. (1986. McMillan.): Visible Learning. E. stvaranje osjećaja zajedništva i jačanje suradnje. 5.): Finnish Lessons. V. Jolly. Ako se tako gleda na zajednicu. moramo reći kako osnivanje zajednica u školama nije jamstvo unapređenja kvalitete rada učitelja. (2013. Solution Tree Press. treba izdvojiti 90 do 120 min. DeFour.

nakon završenog prvog Korak po korak seminara. Nažalost. entuzijazam učiteljica razredne nastave bio je golem. Za početak je najvažnije bilo dobro proučiti standarde i indikatore kvalitete u svakom području učiteljskog rada kako bismo mogle svaka za sebe procijeniti svoju praksu. neka od teoretskih pitanja kojima smo se bavile bila su: što je formativno praćenje. Mi učitelji razmišljamo na način da je višegodišnje iskustvo dovoljno za kvalitetan rad. Tu sam kao voditeljica naišla na prepreku. Da bismo to postigle. . razgovarale o onome što smo primijenile i što nam se činilo dobro. stoljeća – ISSA-ina definicija kvalitetne pedagoške prakse.. u kojem području rada učitelja bi najviše željela poboljšati svoju praksu. Tako se spontano razvilo okupljanje korakovskih učiteljica u našem gradu. OŠ „Bogumil Toni“. a što nije u njezinom razredu. SAMOBOR Budući da su se u zajednicu uključile učiteljice različitih razmišljanja o tome što je kvalitetna praksa. Tijekom prvih nekoliko sastanaka imale smo točno određene ‘korake’ koje smo odradile kako je to opisano u članku. Na prvim sastancima dogovorile smo norme ponašanja unutar Zajednice. Nakon prvih nekoliko sastanaka zajednice. videozapise. Sastajale smo se otprilike jednom mjesečno. odredile smo područje na kojem ćemo raditi. RAZVOJ ZAJEDNICE UČITELJA U OŠ „BOGUMILA TONIJA“. a ideja o obnavljanju sastanka stalno je bila prisutna. Na kraju je svaka od nas napisala. Samobor. na temelju onoga što je vidljivo. Učitelji unutar svake zajednice cijelu godinu rade na unapređenju kvalitete u jednom području. Trebalo je razmišljati i procijeniti područja prakse na kojima smo do tada radile više intuitivno nego promišljajući ih. Podrška koju smo dobivale kroz sastanke stvorila je vezu među nama koja traje i dan-danas. pripremala sam materijale za različite radionice. pokazalo se kako to nije dovoljno pa smo sastanke produžile na 90 minuta. Nakon samoprocjene. Zatim smo svaki indikator na obrascu procijenile u kojoj mjeri je on vidljiv u njezinoj praksi. odredile vrijeme i mjesto kada ćemo se sastajati. ali trebao nam je još neki oblik podrške. Svaki sastanak smo završavale izradom plana. Nakon nekog vremena uspjele smo uspostaviti strukturu sastanaka. što je samokontrola i kako se postiže. koje su razlike između grupnog rada i suradničkog učenja.. trebale smo početi raditi na mijenjanju naše prakse. što je bilo prilično zahtjevno. Nakon dogovora s ravnateljicom odlučila sam izgraditi zajednicu u svojoj školi.PRIMJER IZ PRAKSE: Gabriela Žokalj. razmjenjivale ideje. Na primjer. priručnike. slavile uspjehe i podržavale jedna drugu. a mi smo se zajednički dogovorile da će to u prvoj godini biti Strategije poučavanja. Tada smo se prvi put susrele s indikatorima po kojima smo mogle procijeniti svoju praksu. Da bismo stvorile zajedničku teorijsku podlogu i što bolje razumjele što je kvalitetna nastava te mogle planirati promjene u praksi. radi različitih subjektivnih i objektivnih okolnosti prestale smo organizirati sastanke. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO Prije tri godine saznala sam za projekt Zajednica učitelja koji uče. U prvoj godini u zajednici je bilo petnaest učiteljica iz moje i dvije učiteljice iz obližnje škole. kako je vrijeme prolazilo. U POU Korak po korak prošla sam edukaciju o vođenju zajednice učenja koja mi je bila temelj za pokretanje naših sastanaka. kao i onome što nam se činilo loše. U tome sam odmah prepoznala ideju naših nekadašnjih sastanaka – međusobna podrška u stvaranju kvalitetnije prakse u našim razredima. svaki put u razredu druge učiteljice kako bismo vidjele okruženja koja smo stvarale. Nakon uvodnog seminara nastavile smo pohađati i druge Korak po korak edukacije koje su nam pomagale da mijenjamo praksu prema pristupu usmjerenom na dijete... Svaka od nas dobila je obrasce s nabrojenim indikatorima. Iako smo u početku dogovorile da će se sastanci održavati jednom mjesečno po sat vremena. U tom smo radu obnavljanja i produbljivanja teoretskih znanja iz naše prakse koristile članke. kao okvir za unapređenje našeg rada uzele smo sedam područja rada učitelja ponuđenih u dokumentu Kompetentni učitelji 21. sastanak je trebao imati točno određenu strukturu. međusobno se podržavale i zajednički procjenjivale kvalitetu rada. Hrvatska P 48 rije petnaestak godina. ali nakon povratka u svoje škole nizala su se mnoga pitanja na koje same nismo mogle naći odgovor. ne nadograđujemo teorijska znanja te ostanemo na onima davno stečenim. Na korakovskim seminarima razmjenjivale smo iskustava.

a na temelju nacionalnog plana i programa. imam li stvarnu podršku svih učiteljica. kao i sudjelovanje u zajednici. kvaliteti procesa poučavanja. Ovih dana završavamo treću godinu rada zajednice u mojoj školi. To ne može učiniti nitko osim nas. Drugi problem s kojim sam se susrela kroz vođenje zajednice bila je refleksija na vlastitu ali i tuđu praksu. odnosno objasniti si kako se svaki pojedini indikator vidi u našoj praksi. Vođenje. kako dalje nastaviti. Nakon nekog vremena svima nam je postalo jasno da se promjene u našim razredima događaju samo onda ako ih same planiramo i kao učiteljice provodimo. socijalno. ali na kraju svega pruža veliko osobno zadovoljstvo i zadovoljstvo onih zbog kojih smo tu – naših učenika. U drugoj godini rada bavile smo se područjem Praćenje. Tijekom našeg dosadašnjeg rada u školi. a što manje dobro u našoj učionici. učile ih da se samoprocjenjuju i postavljaju svoje ciljeve učenja. Promjene koje smo uvele u razredima vidjele su se kroz češće formativno praćenje. Uvele smo rubrike. važno je bilo naše umrežavanje i sastajanje svaka dva mjeseca. planirala strategije kojima smo nastajale obuhvatiti više razvojnih područja djeteta (emocionalno. Kao voditeljica zajednice. Tijekom prve godine većina je uvela suradničko učenje. Prolazile smo radionice i aktivnosti koje smo kasnije koristile u radu zajednica. itd. U tom procesu važan je bio osjećaj sigurnosti. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 49 . uz podršku POU Korak po korak. tjelesno). suradnja među učiteljicama je bolja.odnosno dogovorom o promjenama koje je trebalo provesti u svom razredu do sljedećeg sastanka. a ne samo o onome što se uči. Razgovarale smo i promišljale na koji način prevazići prepreke koje su postojale unutar naših zajednica. te podrška koju su dobivale unutar zajednice. potrebno je neko vrijeme kako bi se u zajednici stvorio osjećaj međusobnog povjerenja. I planiranje se moralo promijeniti od onog dosadašnjeg. Iako je većina učiteljica u praksu uvodila promjene koje su planirale na sastanku. istraživačku nastavu. kognitivno. Planirale smo učenje nudeći im izbor aktivnosti prema njihovim interesima i sposobnostima. Kroz naše follow-up sastanke. a najvažnije je da je promišljanje o tome kako i zašto nešto radimo svakodnevno. Razmjenjivale smo ideje i resurse te postavljale nove ciljeve koji će mijenjati praksu i podizati kvalitetu našeg rada. morale smo dobro poznavati već navedenu ISSA-inu definiciju kvalitete. U osnaživanju voditeljica. neke od kolegica to nisu činile. izgrađivala strategije za razvoj vještina rješavanja sukoba i poticala djecu na postavljanje pravila i posljedica njihova kršenja. dijelile smo iskustva u vođenju zajednica. Morale smo razmišljati o indikatorima kvalitetne nastave. pa sam kao voditeljica poticala manje korake kojima su učiteljice ipak uvodile promjene u svoju praksu. Ali pomaci koje je svaka od nas napravila u svojoj praksi bili su mi potvrda da smo na dobrom putu. planiranje i procjenjivanje. zajedno s učenicima postavljale kriterije. puno puta sam se našla u nedoumici jesam li uspjela u onome što sam planirala. nikad nismo bile usmjerene na dublje analiziranje i razumijevanje rada (što je to dobro. liste provjere. Sada je trebalo razmišljati na sasvim nov način. Na kraju smo planirale aktivnosti koje ćemo provoditi u razredu i na taj način mijenjati svoju praksu. U mojoj zajednici taj period trajao je skoro cijelu prvu godinu rada. Da bismo uspjele u tome. U našim školama pod planiranjem se podrazumijeva raspored obrade sadržaja iz udžbenika. zašto je to tako i što treba promijeniti) pa tako ni s planiranjem kojem je polazište refleksija. Mislim da je pomak u kvaliteti prakse vidljiv. zahtijeva neprestanu aktivnu uključenost i razvijanje kvalitetne prakse. Za takvo promišljanje o svom radu i radu drugih.

Predstavnica Crne Gore dr Dušanka Popović predstavila je iskustva Crne Gore u ovoj oblasti tj. raspisao konkurs za izbor programa stručnog usavršavanja nastavnika u školskoj 2013/2014. predstavila je ciljeva seminara. Cambridge University Press-a. tehnologija. umjetnosti. fizička i zdravstvena kultura. U Beogradu 16. diskutovali o svakom indikatoru i razlikama u procjenjivanju. GODINU književnost. Orlandić“). Srbije. Srbija KONFERENCIJE O PROFESIONALNOM RAZVOJU ZAVOD ZA ŠKOLSTVO B 50 ritanski savjet je. zatim kako bi ova oblast trebalo dalje da se razvija i šta može da se unaprijedi. a zatim su individualno bodovani indikatori. a uvodno izlaganje o profesionalnom razvoju nastavnika u UK imala je gđa Žaklin Smit. prirodne nauke. Na konferenciji je analizirano trenutno stanje u Srbiji u toj oblasti. BiH Beograd. dr Tatjana Novović. Na plenarom dijelu tokom kojeg su prezentovani zaključci sa paralelnih sesija. Konferenciju je otvorio Toni O’Brajan. njegova ekslencija Najdžel Kejsi i direktor BC za Zapadni Balkan Toni O’Brajen. Britanskog savjeta. nakon bodovanja. godine. godine organizovao dvije regionalne konferencije o profesionalnom razvoju nastavnika. br. do 14. Hrvatske. 20/04). doc. Programi se odnose na predškolsko vaspitanje i obrazovanje. J. godine. mr Ljiljana Subotić (Zavod za školstvo) i Tatijana Vujović (OŠ „B. društvene nauke i građansko vaspitanje. februara 2013. Programi Podgorica. psihologija i metodika i inkluzivno obrazovanje. dr Biljana Maslovarić. crnogorski sistem profesionalnog razvoja nastavnika.BLIC INFO KATALOG PROGRAMA STRUČNOG USAVRŠAVANJA ZA ŠKOLSKU 2013/14. 26. Aktivnosti su trajale od 11. matematika. Nakon svake opservacije obavljen je intervju sa nastavnicama. stručnog usavršavanja i praćenje i evaluacija profesionalnog razvoja. Cilj konferencije bio je razmjena iskustava zemalja učesnica. planiranje mogućih zajedničkih aktivnosti i podrška zemlji domaćinu u utemeljenju i razvoju platforme za ovu oblast na federalnom nivou. Trećeg dana vršena je provjera realijabilnosti kroz bodovanje. kako bi uspostavili odgovarajuću relijabilnost. Rad je nastavljen u okviru tri paralelne sesije na teme: Pravni okvir. programe obuke i evaluaciju procesa KPR-a. Longmana. doc. mr Marijana Blečić i dr Dušanka Popović. nadasve funkcionalan. Predstavnice Crne Gore bile su: dr Dušanka Popović (Zavod za školstvo). osnovno obrazovanje i vaspitanje i srednje obrazovanje. Opservatori su. pedagogija. Prva je realizovana u Sarajevu. dr Veselin Mićanović. The English Book-a i dr. Učesnici konferencije bili su predstavnici obrazovnih institucija iz regiona (Bosne i Hecegovina. direktorica PCCG-a. koji prepoznat je kao najbolja inicijativa profesionalog razvoja u regionu. Učesnike su pozdravili ambasador Ujedinjenog kraljevstva u BiH. a rad je nastavljen kroz diskusiju o svakom indikatoru posebno i razlikama u procjenjivanju. godine realizovana Druga nacionalna konferencija o kontinuiranom profesionalnom razvoju nastavnika engleskog jezika. instrumente koji će se koristiti tokom opservacija. marta 2013. a učesnici su bili predstavnici Ministarstva prosvete. crnogorski sistem profesionalnog razvoja nastavnika još jednom je istaknut kao dobro utemeljen i. YALS-a. programska direktorica Pučkog otvorenog učilišta Korak po korak i predstavnica . Na konkurs se javilo više autora sa 159 programa iz različitih oblasti. One su prezentovale iskustva Crne Gore u odnosu na pravni okvir. marta 2013. ZUOV-a. Prvog dana Sanja Brajković. Narednih dana radilo se na izgradnji razumijevanja indikatora kod članova tima kroz opservacije nastavnika i njhovih aktivnosti/časova u JPU „Đina Vrbica” i OŠ „Štampar Makarije”. kao i vodič za opservaciju. u prvoj polovini 2013. Crna Gora ZA OBEZBJEĐIVANJE I UNAPREĐIVANJE KVALITETA N VO Pedagoški centar Crne Gore oragnizovao je seminar tokom kojeg se radilo na razvijanju mehanizama i kompetencija sa ciljem obezbjeđenja i unapređenja kvaliteta programa koje podržava međunarodna organizacija Korak po korak (ISSA): Korak po korak za vrtiće i osnovne škole. strani jezik. Prioritetna područja programa stručnog usavršavanja nastavnika su sljedeća: maternji jezik i Sarajevo. godini. ISSA-e. Makedonije. U radu je učestvovao tim u sastavu: doc. Slovenije i Crne Gore). direktor BC za Zapadni Balkan. Komisija za izbor i vrednovanje ponuđenih programa usavršavanja Zavoda za školstvo akreditovala je 158 programa i proslijedila ih Ministarstvu prosvjete na potvrđivanje. Z avod za školstvo je i ove godine u skladu sa Pravilnikom o programu i organizaciji oblika stručnog usavršavanja nastavnika (Službeni list RCG.

Žabljak. Zatim su predstavljeni konkretni rezultati tih aktivnosti za navedeni period u Crnoj Gori i Srbiji. marta 2013. savjetnica za osnovne škole. radionice i sl. grupe za globalno partnerstvo za prevenciju oružanih sukoba (GPPAC). a u radu su učestvovali predstavnici ministarstva prosvjete i zavoda koji se bave obrazovanjem iz obje države. regionalni sekretarijat za Zapadni Balkan. Beograd. Mojkovac.Tara. 26. OŠ „Vukašin Radunović“. organizovale su dva radna sastanka na temu obrazovanja za mir. njihova uloga u Evropi i primjeri dobre prakse na Zapadnom Balkanu. godina. OŠ „Vuk Karadžić“. Srbija ZAVRŠNA REGIONALNA KONFERENCIJA ODRŽIVE ŠKOLE I LOKALNO ODRŽIVO UPRAVLJANJE NA ZAPADNOM BALKANU R egionalni centar za životnu sredinu za Centralnu i Istočnu Evropu (REC). organizovao je trodnevnu konferenciju pod nazivom Održive škole i lokalno održivo upravljanje na Zapadnom Balkanu u Hotelu „Omorika“ na Tari. Teme konferencije bile su održive škole. Narednog dana. koji je rezultovao donošenjem zaključaka vezanih za širenje rezultata regionalnog projekta Obrazovanje za održivi razvoj na Zapadnom Balkanu kojim je bilo obuhvaćeno po pet osnovnih škola iz Crne Gore. Murino. Republike Srbije i Bosne i Hercegovine (sliv rijeke Drine). OŠ „Milić Keljanović“. Branka Kankaraš (Ministarstvo prosvjete). Takođe. OŠ „Radomir Mitrović“. Dragana Radoman (OŠ „Milija Nikčević“) i Magdalena Lazović (OŠ „Marko Miljanov“). marta 2013. međunarodni ekspert. pedagoška i metodička zasnovanost takvih pristupa. Program konferencije je objedinio ekspertizu nekoliko mreža održivih škola i međunarodnih eksperata u oblasti obrazovanja u približavanju školama sliva rijeke Drine ciljeva. Takođe. Međuriječje. kao i predstavnici škola uključenih u projekte. Srbija N NDCCG – AKTIVNOSTI ZA NAREDNI PERIOD VO Nansen dijalog centar Crna Gora i NVO Nansen dijalog centar Srbija. realizovan je sastanak regionalne savjetodavne . godine i odnosio se na analizu prispjelog materijala (tekstovi. U Panel diskusiji o mogućnostima integracije Metodologije za održive škole u nacionalne sisteme obrazovanja na Zapadnom Balkanu. i u okviru njih. Kolašin i OŠ „Aleksa Đilas Bećo“. pripreme za časove. Žabljak. učestvovala je Branka Kankaraš. nastavnike i roditelje. prednosti i mogućnosti primjene principa održivog razvoja u školskoj praksi. Konferenciji su prisustvovali i predstavnici škola koje će koristiti rezultate projekta: OŠ „Vuk Knežević“. godine. kao i u Finskoj i Njemačkoj. predstavljen je okvirni plan GPPAC aktivnosti za Zapadni Balkan za period 2013‒2014. Na temu Budućnost održivih škola u Finskoj govorila je dr Mervi Aineslahti. zakonski okvir za primjenu ovih elemenata. godine. O iskustvima škola u korišcenju metodologije za održive škole na Zapadnog Balkana govorili su predstavnici škola koje su uključene u projekat. rezultati programa Obrazovanje za mir i Dijalog i medijacija. U zbirci će biti predstavljena iskustva nastavnika iz dvije zemlje na implementaciji elemenata obrazovanja za mir kroz postojeće obrazovne programe i u nastavi različitih predmeta. uz podršku Ministarstva inostranih poslova Republike Finske. Sastanci su realizovani u Beogradu. OŠ „Bajo Jojić“. međunarodna ekspertica za obrazovanje. Konjuhe. Bare Kraljske. kao i radionice za učenike. Prvi sastanak redakcije za zbirku realizovan je 25. direktorica NDCS. a ispred Zavoda za školstvo savjetnice Nevena Čabrilo i dr Snežana Grbović. Sastanak su vodile Ivana Gajović. OŠ „Petar Dedović“. OŠ „Dr Radoslav Jagoš Vešović“. Jedan od važnih dijelova konferencije bio je intenzivan rad u grupama. Svoja iskustva u ovom projektu ispred Crne Gore predstavile su: OŠ „Dušan Obradović“. OŠ „Risto Manojlović“. dok je na temu Uloga održivih škola u Evropi – ENSI govorio dr Reiner Mathar. Učesnice uz Crne Gore bile su: dr Dušanka Popović (Zavod za škosltvo). Berane. Andrijevica.). Njegovuđa. direktorica NDCCG i Tatjana Popović. Berane. Berane. ispred Ministarstva prosvjete Crne Gore. OŠ „Međuriječje“. Manastir Morača. OŠ „Mojsije Stevanović“. u okviru kojeg su predstavljeni najvažniji rezultati GPPAC regionalnih aktivnosti realizovanih u periodu april 2012 ‒ mart 2013.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->