PROFESIONALNI RAZVOJ NASTAVNIKA U CRNOJ GORI

broj

ISSN 1800-833X

11 januar-jun 2013 .

godine

/ elektronsko izdanje ISSN 1800-9158 / www.zavodzaskolstvo.gov.me

AKTIVNOSTI KPR-a O PROGRAMIMA OBUKE NOVE IDEJE I AKTIVNOSTI ISKUSTVA IZ KOLA IZ UGLA DIREKTORA MEUNARODNI SKUPOVI I SARADNJA SA DRUGIM ORGANIZACIJAMA ISKUSTVA DRUGIH BLIC INFO

Sadraj
Pofesionalni razvoj nastavnika u Crnoj Gori broj 11 januar - jun 2013. Urednica: Dr Duanka Popovi Redakcija: dr Duanka Popovi mr Ljiljana Suboti dr Sneana Grbovi Vidosava Kaelan Naa Luterek mr Nataa Gazivoda eljko Kora Nataa Peri

od 4 do 11str.

od 12 do 16 str.

od 17 do 19 str.

Dizajn i pripreama za tampu: Dragia Gile alov Grafo Crna Gora tampa: Grafo Crna Gora ZAVOD ZA KOLSTVO Podgorica Vaka urovia b.b. 020 408 931 020 408 913 020 408 938 020 408 930 020 408 941 Tivat Ul. L. Tomanovia 2 032 670 100 Bijelo Polje Obala b.b. 050 432 870 Niki Ul. Karaoreva br. 4 040 212 552 www.zzs.gov.me
od 41 do 49 str. od 50 do 52 str. od 28 do 40 str. od 20 do 23 str. od 24 do 27 str.

Potovane koleginice i kolege,

ovom broju predstavljamo vam, kao i do sada, aktivnosti nae insitutciju na stvaranju mogunosti za va kontinuirani profesionalni razvoj, kao i sve znaajne pojedinosti koje su se, u prvoj polovini godine, na tom polju desile. Takoe, vae aktivnosti koje realizujete na nivou svojih vaspitno-obrazovnih ustanova, kao i iskustva naih kolega iz okruenja. I ove godine nastavili smo da, u skladu sa sredstvima kojima raspolaemo, organizujemo realizaciju programa obuke za nastavnike na svim nivoima obrazovanja koji su u naoj nadlenosti. Pri tome smo vodili rauna da obuku ponudimo profesorima svih struka i da odgovorimo na njihove potrebe utvrene kroz istraivanja i evaluaciju nastavne prakse. Takoe, nastavljamo da pruamo kontinuiranu podrku ueu naih nastavnika u meunarodnim programima obuke, posebno programima Savjeta Evrope. Nova aktivnost jesu forumi za nastavnike koji su se, za sada, pokazali kao veoma zanimljivi i korisni. Komunikaciju s vtiima i kolama unaprijedili smo kroz intenzivnije korienje mogunosti koje prua IC tehnologija. Posebno nam je zadovoljstvo da vam prenesmo iskustva sa meunarodnih dogaaja na kojima je crnogorski sistem profesionalnog razvoja prepoznat kao moderan i funkcionalan model koji daje mogunost kontinuiranog razvoja i cjeloivotnog uenja svim nastavnicima. U tom smislu uradili smo, zajedno sa kolegama iz vrtia i kola, odreene inovacije sistema predlaui razvojne faze u karijeri nastavnika. Razvojne faze u karijeri nastavnika i kategorije koje ih prate jesu instument za prepoznavanje sopstvene pozicije u profesionalnoj karijeri i uspjeno planiranje daljeg napredovanja. U ovom broju imamo posebno zadovoljstvo da vam predstavimo nastavnike - prve nosioce viih zvanja. Naime, dodjeljujui via zvanja nastavnicima za koje je Komisija utvrdila da ispunjavaju uslove, i ovaj dio sistema stavljen je funkciju.

Nova rubrika u ovom broju jeste Iz ugla direktora. Kako su direktori kljuni faktor u obezbjeivanju uslova za realizaciju aktivnosti profesionalog razvoja u ustanovi, ali i ukljuivanje nastavnika u ove aktivnosti i van nje to smo smatrali vanim da nam oni prenesu svoja zapaanja i vienja ovih aktivnosti u njihovim kolama. Nastavljamo saradnju sa paralelnim institucijama u naem sistemu, kao i sa meunarodnim organizacijama, pa vam prenosimo znaajne dogaaje iz ove oblasti. Saradnja sa vama, kao i savjetovanja koja organizujemo pokazuju da, u skladu sa planom profesionalnog razvoja, organizujete razliite dogaaje u vaim vrtiima i kolama. Kako su takva iskustva posebno dragocjena, pozivamo vas da ih, putem naeg asopisa, razmjenjujete sa svojim kolegama.

Dr Duanka Popovi, voditeljka Odsjeka za KPR

AKTIVNOSTI KPR-a

AKTIVNOSTI I NAIN NJIHOVE ORGANIZACIJE (2013)

P
odrka profesionalnog razvoja nastavnika, strunih saradnika, pomonika direktora i direktora zaposlenih u obrazovnom sistemu Crne Gore u nadlenosti je Zavoda za kolstvo i tokom 2013. godine odvija se u okviru sljedeih aktivnosti1 : a) Programi obuke Zavoda za kolstvo za nastavnike, strune saradnike, pomonike direktora i direktore zaposlene u predkolskim ustanovama, osnovnim i srednjim kolama
ZAVOD ZA KOLSTVO

jedan jednodnevni seminar i jedan dvodnevni seminar iz oblasti inkluzivnog obrazovanja tri jednodnevna i dva dvodnevna seminara (podrka PRN-u) sedam jednodnevnih seminara: Razvoj kompetencija nastavnika za rad u optoj gimnaziji jedan etvorodnevni seminar: Interaktivna obuka program za trenere jedan petodnevni seminar: Program obuke Karijerna orijentacija dva jednodnevna seminara: Program obuke Vaspita u osnovnoj koli dva dvodnevna seminara za nastavnike graanskog vaspitanja tri dvodnevna seminara za profesore opteobrazovnih predmeta u srednjim strunim kolama (RWCT) est dvodnevnih seminara za realizaciju programa obuke za direktore. Nain organizacije seminara i obavjetavanja vaspitno-obrazovnih ustanova: 1. Obavjetenje o temi seminara, mjestu i vremenu odravanja seminara objavljuje se na sajtu Zavoda za kolstvo (zzs.gov.me) najmanje 15 dana prije realizacije seminara. 2. Koordinatori za PRN/V prijavljuju uesnike iskljuivo mejlom organizatoru seminara. 3. Maksimalan broj uesnika po seminaru je 35. U radu e uestvovati prvih 35 prijavljenih uesnika. 4. Ukoliko bude vie prijavljenih uesnika o tome e se voditi evidencija i koristie se za eventualno organizovanje jo jednog seminara ili prvenstvo prijave za neki naredni seminar.

b) Meunarodni programi obuke c) Forumi za nastavnike d) Savjetovanja za koordinatore za PRN/V i lanove timova 1. Programi obuke Zavoda za kolstvo za nastavnike, strune saradnike, pomonike direktora i direktore zaposlene u predkolskim ustanovama, osnovnim i srednjim kolama Plan realizacije programa obuke za 2013. godinu obuhvata akreditovane programe obuke Zavoda za kolstvo iji je izbor izvrio Odsjek za KPR u skladu sa izvjetajima Odsjeka za utvrivanje kvaliteta, anketama za nastavnike, istraivanjima realizovanim u prethodnom periodu (Evaluacija reforme obrazovanja, Poloaj uenka/ca u koli) i zahtjevima kola. 1.1. Planirana je realizacija sljedeih programa obuke: 12 jednodnevnih seminara i jedan dvodnevni seminar za sljedee ciljne grupe: vaspitai (1), uitelji (1), crnogorski-srpski, bosanski i hrvatski jezik i knjievnost (3), matematika (1), fizika (1), hemija (1), biologija (1), geografija (1), istorija (1 dvodnevni) i fiziko vaspitanje (1) i strune saradnike (1)
1 Plan je orijentacioni i, iz objektivnih razloga, moe doi do odreenih izmjena, o emu e vrtii i kole biti blagovremeno obavijeteni.

1.2. Podrka PRN/V-a u smislu podrke za realizaciju programa obuke u skladu sa potrebama i zahtjevima pojedinih kola za 2013. godinu obuhvata tri jednodnevna i dva dvodnevna seminara. Programi se opredjeljuju iskljuivo prema vremenu pristizanja zahtjeva kola. Savjetnik Odsjeka za KPR koji je zaduen za ovu aktivnosti vodi evidenciju o iskazanim potrebama kola/vrtia i ukoliko je vie kola/vrtia iskazalo istu ili slinu potrebu organizuje jedan seminar za vie kola. kolama/ vrtiima preporuuje se da uspostavljaju saradnju sa drugim kolama/vrtiima iz svoje optine ili susjednih optina sa ciljem racionalnog troenja sredstava koja su nam na raspolaganju za ovu aktivnost. 2. Meunarodni programi obuke Meunarodni programi obuke obuhvataju programe koje nude meunarodne institucije i organizacije, a koje prati i koordinira Zavod i koji se odravaju u inostranstvu. To se, prije svega, odnosi na Pestaloci program obuke Savjeta Evrope i programe obuke Evropskog centra za moderne jezike iz Graca. 3. Forumi za nastavnike Forumi za nastavnike su jednodnevne aktivnosti profesionalnog razvoja koje se realizuju po sljedeem programu: 1. Uvodno predavanje/radionica na temu foruma (1,5h) 2. Okrugli sto na temu foruma koji vodi uvodniar (1,5h) 3. Primjeri dobre prakse uesnici prezentuju svojim kolegama pripremljenje primjere uspjenih aktivnosti iz uionice (1,5h) 4. Prezentacija razvojnih faza u karijeri nastavnika (1,5h) Za 2013. godinu planirana je realizacija 14 foruma, a ciljne grupe su: nastavnici predkolskog vaspitanja, nastavnici razredne nastave, nastavnici crnogorskogsrpskog, bosanskog i hrvatskog jezika i knjievnosti, nastavnici matematike, nastavnici hemije, nastavnici geografije, nastavnici likovne i muzike kulture, nastavnici

stranih jezika, nastavnici tehnike i informatike, nastavnici gimnazija i struni saradnici. Nain organizacije foruma i obavjetavanje vaspitno-obrazovnih ustanova: obavjetenje o temi foruma, mjestu i vremenu odravanja objavljuje se na sajtu Zavoda za kolstvo najmanje 20 dana prije odravanja foruma; koordinatori za PRN/V prijavljuju uesnike iskljuivo mejlom organizato ru foruma; maksimalan broj uesnika po forumu je 40; u radu foruma uestvovae prvih 40 prijavljenih uesnika; ukoliko bude vie prijavljenih uesnika o tome e se voditi evidencija i koristie se za eventualno organizovanje jo jednog foruma ili prvenstvo prijave za neki naredni forum. 4. Savjetovanja za koordinatore za PRN/V i lanove timova Sa ciljem unapreenja PRN/V-a i cjelokupnog sistema profesionalnog razvoja nastavnika u Crnoj Gori, te pruanja direktne podrke ovom procesu, nastavljamo sa realizacijom savjetovanja za koordinatore za PRN/V i lanove timova. Teme savjeto vanja su inovacije u oblasti profesionalnog razvoja i razmjena iskustava i primjera dobre prakse. Obavjetenja o mjestu i vremenu realizacije savjetovanja objavljuju se na sajtu Zavoda za kolstvo (zzs. gov.me) najmanje 15 dana prije njegove realizacije. Tokom prve polovine 2013. godine realizovano je osam savjetovanja za vrtie i osnovne kole. Teme savjetovanja bile su: Evaluacija PRN-a, Aktivnosti Odsjeka za KPR, Razvojne faze u karijeri nastavnika i Primjeri dobre prakse.

ZAVOD ZA KOLSTVO

REALIZACIJA PROGRAMA OBUKE I FORUMA ZA NASTAVNIKE ZA PERIOD JANUAR JUN 2013.

rogrami su dio obuke planirane za kalendarsku 2013. godinu. Izbor programa izvren je u skladu sa iskazanim potrebama nastavnika, rezulatima eksterne i interne evaluacije kola i meunarodnog PISA projekta. Takoe, u skladu

sa iznosom sredstava opredijeljenim za ovu oblast. Tokom navedenog perioda realizovani su i programi obuke koje organizuju i podravaju druge organizacije u sklopu razliitih projekata ili u saradnji sa Zavodom za kolstvo.

Tabela 1: Realizovani programi obuke, broj uesnika i broj seminara (januarjun 2013) u organizaciji Zvaoda za kosltvo
Program obuke Vaspita u osnovnoj koli Razvoj kritikog miljenja (RWCT) Motivacija u nastavi geografije Oprema, pribor, pomagala i ostale specifinosti u ostvarivanju vaspitanja i obrazovanja djece sa smetnjama u tjelesnom razvoju Razvoj kompetencija nastavnika za rad u optoj gimnaziji ZAVOD ZA KOLSTVO Kooperativno uenje Kultura ljudskih prava Primjena Baterije testova sa metodologijom praenja fizikog (tjelesnog) razvoja i fizikih sposobnosti uenika u Crnoj Gori Nastava jezika i knjievnosti u drugom i treem ciklusu osnovne kole Dodatna nastava iz matematike u drugom ciklusu osnovne kole UKUPNO Broj uesnika 28 66 17 33 44 34 44 23 34 30 353 Broj seminara 1 2 1 1 2 1 2 1 1 1 13

Tabela 2: Realizovani programi obuke, broj uesnika i broj seminara (januarjun 2013) u organizaciji drugih institucija
Program Senzorna integracija djece u prekolskim i kolskim ustanovama (JU Centar 1. jun, Podgorica, JU Resursni centar za djecu i mlade Podgorica) Upotreba pitanja u nastavi O Meksiko, Bar JU Srednja poljoprivredna kola, Bar Techniques for teaching young learners UKUPNO Broj uesnika 36 51 39 126 Broj seminara 2 2 1 5

Tabela 3: Realizovani forumi za nastavnike, broj uesnika i broj seminara (januarjun 2013)
Predmet i tema foruma Forum za profesore crnogorskog srpskog, bosanskog i hrvatskog jezika i knjievnosti: Pristup djelu Iva Andria u osnovnoj koli Forum za profesore hemije: Eksperiment u nastavi Forum za profesore matematike: Analiza rezultata ispita iz matematike u gimnazijama i strunim kolama Forum za uitelje: Ekskurzije i izleti u nastavi prirode i drutva Forum za profesore matematike: Pisa testiranje formiranje testova i primjeri zadataka Forum za profesore informatike: Implementacija predmetnog programa teorijsko-praktini aspekti UKUPNO Broj uesnika 40 21 18 42 18 33 172 Broj seminara 1 1 1 1 1 1 7

FORUMI-MOGUNOST STRUNOG DIJALOGA I RAZMJENE DOBRE PRAKSE

ZAVOD ZA KOLSTVO

orumi za nastavnike jesu oblik profesionalnog razvoja iji je cilj pokretanje diskusije o odreenim strunim temama, kao i afirmacija kreativnih praktiara koji, tokom radionica, mogu da izloe svoje ideje i promiljanja o odreenom pitanju i razmijene ih sa svojim kolegama. Nakon uvodnog predavanja ili radionica o temi foruma, otvara se diskusija u okviru okruglog stola o istoj temi, zatim se razmjenjuju primjeri dobre prakse. Primjeri dobre prakse koji se prezentuju tokom tree sesije mogu, a ne moraju biti povezani sa temom foruma. Na kraju, prezentuje se ili razmatra tema iz oblasti profesionalnog razvoja nastavnika. Svi forumi se, za sada, realizuju u Podgorici, u prostorijama Zavoda za kolstvo. Forum za nastavnike crnogorskog-srpskog, bosanskog i hrvatskog jezika i knjievnosti u osnovnim kolama: Pristup djelu Iva Andria u osnovnoj koli, odran je 1. marta 2013. godine. Uvodniarka foruma bila je dr Tamara Pileti, profesorica jezika i knjievnosti u O 21. maj u Podgorici. Ona je tokom prve sesije, kroz kreativno osmiljenu prezentaciju, podsjetila uesnike na ivot i djelo Iva Andria, dok se tokom druge sesije razgovaralo o djelima ovog nobelovca zastupljenim u programu osnovne kole. Nakon kratkog uvoda, uesnici su iznosili svoja iskustva i ideje u realizaciji pripovijetki: Aska i vuk, Most na epi, Knjiga, Deca, Put Alije erzeleza...

Tokom tree sesije uesnici su predstavili primjere dobre prakse iz svojih uionica. Svoje iskustvo predstavile su: Maja Ivankovi, O Dr Dragia Ivanovi, Podgorica (primjena tehnike itanje sa predvianjem u interpretaciji pripovijetke Deca); Anisa Adrovi, O 25. maj Roaje (intrepretacija pjesme Zimsko jutro Vojislava Ilia, uz pomo PP prezentacije i zvunih zapisa); Ljiljana Ivanovi, O Vuk Karadi, Podgorica (motivacija za itanje i razumijevanje pripovijetke Most na epi) i Raza Muhovi, O Donja Lovnica (interpretacija pripovijetke Knjiga). U radu je uestvovalo 40 nastavnika crnogorskog-srpskog, bosanskog i hrvatskog jezika i knjievnosti iz 28 osnovnih kola iz Roaja, Bijelog Polja, Podgorice, Nikia, Cetinja, Budve, Sutomora... Forum za profesore matematike iz gimnazija i srednjih strunih kola odran je 23. marta 2013. godine. Tema Foruma bila je Analiza rezultata eksternog ispita iz matematike u gimnazijama i srednjim strunim kolama. Uvodnu prezentaciju imala je savjetnica za matematiku u Ispitnom centru Crne Gore Tatjana Vujoevi koja koordinira aktivnosti vezane za eksterni maturski i struni ispit iz matematike. Ona je predstavila rezultate ispita u prethodnim rokovima, uesnici su analizirali rezultate i dali veoma korisne sugestije kako da se popravi kvalitet nastave matematike u srednjim kolama u Crnoj Gori.

dr Tamara Pileti

Forum za profesore hemije: Eksperiment u nastavi, odran je 28. marta 2013. godine. Uvodniarka foruma bila je mr Dragica Kovaevi, profesorica hemije, nadzornik za hemiju u Zavodu za kolstvo. U radu je uestvovao 21 nastavnik iz 21 osnovne kole.
ZAVOD ZA KOLSTVO

Forum za nastavnike matematike u osnovnim kolama: Pisa testiranje formiranje testova i primjeri zadataka, odran je 24. aprila 2013. godine. Uvodniar foruma bio je Miljan Vujoevi, samostalni savjetnik u Zavodu za kolstvo. Za forum se prijavilo 25 nastavnika matematike, a prisustvovalo je njih 18 iz osnovnih kola iz Podgorice, Andrijevice, Berana, Bara, Radovia, Zelenike, Budve, Roaja, i Danilovgrada. Tokom prve sesije uesnici su dobili informacije o osnovnim karakteristikama testova: definicija testa, vrste testova, metrijske karakteristike testa, osobenosti test zadataka, tipovi test zadataka, teina zadataka, formiranje klastera, kompozicija sveski, kodiranje zadataka i dr. Zatim su, kao primjer, kroz radionicu, prezentovali formu testa iji je cilj uvid u postignua uenika VIII razreda iz matematike na kraju nastavne godine. Iako je oblast obimna i kompleksna, uesnici foruma su za kratko vrijeme, pokazali da razumiju materiju koja je za veinu bila nova. U drugoj sesiji prezentovane su informacije o PISA testiranju, sa posebniom osvrtom na rezulte testiranja iz 2006. i 2009. godine i postignuima naih uenika iz sve tri testirane oblasti. Zatim su predstavljeni primjeri zadataka koji su bili zastupljeni na ovim testiranjima, pri emu su detaljno analizirane njihove karakteristike. Uesnici su zakljuili da se PISA testovima ne provjerava nivo usvojenosti kolskog gradiva, ve koliko su ispitanici osposobljeni da naueno gradivo primijene u realnim ivotnim situacijama. U tom pravcu definisane su pre-

poruke: ta treba uiniti da se na nezavidan poloaj na rang listi pobolja. Tokom tree sesije uesnici su predstavili primjere dobre prakse iz svojih uionica koji su se odnosili na nastavne tehnike koje omoguavaju uspjeno razumijevanje matematikih pojmova, kao i nastavne igre koje se koriste da bi uenici na zanimljiv nain primijenili steena znanja. Forum za profesore razredne nastave: Ekskurzije i izleti u nastavi prirode i drutva, odran je 27. aprila 2013. godine. Uvodniar foruma bio je eljko Kora, profesor razredne nastave, samostalni savjetnik u Zavodu za kolstvo. U uvodnom dijelu, kroz prezentaciju, uesnici su se podsjetili na pojam i vrste ekskurzija i izleta, njihov vaspitno-obrazovni znaaj, kako se planiraju, organizuju i izvode (ciljevi i zadaci, mjesto i vrijeme, pripreme, tok izvoenja i sreivanje podataka). U drugom dijelu uesnici su proli kroz sve etape dva modea ekskurzije, dajui pri tome komentare, prijedloge... Napravljen je kratak pregled sadraja programa, udbenika, radne sveske, prirunika i zakljueno da postoji dovoljno prostora za ovakav oblik nastave. Raduje injenica da je ovaj oblik nastave iroko primijenjen u praksi (miljenje uesnika). U treem dijelu uesnici su prezentovali primjere dobre prakse iz sljedeih oblasti: Roditelj kao partner i edukator u realizaciji nastavnog procesa, Posjeta konjikom klubu, Posjeta ribolovca, Posjeta stomatologa, Stari Bar, kola u prirodi i dr. U radu je uestvovalo 42 nastavnika i profesora razredne nastave iz 38 osnovnih kola. Realizovan je i forum za profesore informatike: Implementacija predmetnog programa teorijsko praktini aspekti.

CRNOGORSKI KPR NA SVJETSKOM SKUPU NASTAVNIKA

Liverpulu, Engleska, od 8. do 12. aprila 2013. godine, odrana je 47. IATEFL konferencija u ijem radu je uestvovalo vie od 1200 profesora engleskog jezika i poslenika iz oblasti obrazovanja iz itavog svijeta. Konferenciju je otvorio Dejvid Kristal, jedan od najveih lingvista dananjice. On je, duhovito i veoma slikovito govorio o jezikoj ekonomiji, analizirajui pri tome stihove uvene rok grupe Bitlsi, tekstove sa internet portala, kao i snimke sopstvenih predavanja. Tokom pet dana rad se odvijao kroz paralalne sesije koje su realizovane u osam termina, u 24 sale kongresnog centra. Uesnici su, odista, imali jedinstvenu priliku da izaberu teme koje ih posebno zanimaju i da svoje iskustvo podijele sa kolegama. Vana oblast konferencije bio je profesionalni razvoj nastavnika, pa su na vie sesija analizirane teme iz ove oblasti. Prepoznajui kvalitet sistema profesionalnog razvoja nastavnika u Crnoj Gori formiranog u okviru obrazovne reforme koja je u toku, posebno uvezanost njegovih segmenata i njihovu funkcionalnost, Britanski savjet pozvao je predstavnice Zavoda za kolstvo dr Duanku Popovi i mr Ljiljanu Suboti da na konferenciji, u okviru foruma o kontinuiranom profesionalnom razvo-

ju, predstave taj sistem. Tokom foruma prezentovan je mentorski program za nastavnike engleskog jezika Leap Ahead in English koji se realizuje u Izraelu (Jane Cohen), zatim model saradnikog uenja nastavnika engelskog jezika u Uzbekistanu (Natalija Tarikova) i sistem profesionalnog razvoja u nastavnika u Crnoj Gori, sa posebnim osvrtom na model profesionalnog razvoja na nivou kole/vrtia (mr Ljiljana Suboti). Izlaganje mr Ljiljane Suboti izazvalo je interesovanje kolega iz panije, Saudijske Arabije, Australije i drugih. Osim na ovoj meunarodnoj konferenciji, Zavod za kolstvo/Odsjek za KPR pozvan je da crnogorski sistem profesionalnog razvoja nastavnika predstavi i na konferenciji u Tel Avivu u Izraelu, poetkom jula 2013. godine. Zainteresovanost renomiranih evropskih strunjaka za na sistem, njegovo funkcionisanje i rezultate, ukazuje na njegovu savremenost i usklaenost sa potrebama modernih obrazovnih sistema, i, nadasve, potrebama njegovih nastavnika. Takoe, to je vaan podstrek naoj instituciji da taj sistem kontinuirano razvija i unapreuje, otvarajui tako nove mogunosti za profesionlni razvoj nastavnika i njihovo napredovanje u karijeri.

ZAVOD ZA KOLSTVO

PREZENTACIJE NOVIH I INOVIRANIH SEGMENATA SISTEMA KPR-a I PRIRUNIKA ZA PRN/V

pozicioniraju u linoj profesionalnoj karijeri, da prepoznaju svoje jake strane i one koje treba unapreivati, te da planiraju naredne korake na polju profesionalnog razvoja. Takoe, predstavljen je instrument Rukovoenje profesionalnim razvojem u kojem su navedeni pozitivni znaci profesionalnog razvoja nastavnika i ponueni naini na koje direktor moe da ih podri. Data je i tabela sa negativnim znacima razvoja, kao i naini na koje direktor moe pomoi nastavniku kod kojeg ih prepoznaje. Unaprijeen je i formular za izradu linog plana profesionalnog razvoja, kao i nain praenja njegove realizacije. Takoe, predstavljena je unaprijeena verzija PRN/V prirunika u kojoj su precizno objanjeni svi navedeni segmenti. Ove aktivnosti Zavod/Odsjek uradio je uz podrku Britanskog savjeta, kako strunu tako i finansijsku. Elektronska verzija prirunika moe se nai na web adresi: http://www.zzs.gov.me/naslovna/ profesionalnirazvoj/prns/ Prezentacije za koordinatore realizovane su u dva termina, a prisustvovalo je ukupno 100 koordinatora iz crnogorskih vrtia i kola. Sva tri dogaaja vodile su dr Duanka Popovi, voditeljka Odsjeka za KPR, mr Ljiljana Suboti, samostalna savjetnica u istom Odsjeku i Vanja Madgalj, direktorica BC-ija za Crnu Goru,.

avod za kolstvo i Britanski savjet organizovali su prezentacije novih i inoviranih segmenta sistema profesionalnog razvoja nastavnika u Crnoj Gori, kao i drugog, izmijenjenog i dopunjenog izdanja prirunika za profesionalni razvoj na nivou kole/vrtia, za nekoliko ciljnih grupa: direktore kola, nadzornike i savjetnike u Zavodu za kolstvo i koordinatore za profesionalni razvoj u kolama, vrtiima i resurs centrima. Prezentacija za direktore realizovana je 14. maja 2013. godine u sveanoj sali Gimnazije Slobodan kerovi u Podgorici, dok su ostale prezentacije realizovane 28. maja i 21. juna 2013. godine u Zavodu za kolstvo. Prezentacija za koordinatore u vrtiima, osnovnim i srednjim kolma i resurs centrima realizovana je 21. juna 2013. godine u Zavodu za kolstvo, u dva termina. Cilj prezentacije bio je upoznati koordinatore za profesionalni razvoj na nivou vrtia/kole sa novim i inoviranim segmentima sistema profesionalnog razvoja nastavnika. Naredni korak jeste da oni u svojim kolegama, kroz radionice i prezentacije, prenesu mogunosti koje im uvedene inovacije nude. Tokom prezentacije predstavljene su razvoje faze u karijeri nastavnika kroz ije odrednice oni mogu da se

ZAVOD ZA KOLSTVO

10

O CRNOGORSKOM KPR-u U ASOPISU BRITANSKOG SAVJETA

Nakon seminara realizovanom u Noriu u junu 2012. godine, predstavnice Zavoda za kolstvo dobile su ponudu od predavaa i direktora Instituta za jezik, Roda Bolita, da za publikaciju Britanskog savjeta koja je posveena kontinuiranom profesionalom razvoju nastavnika engleskog jezika u Indiji, predstave crnogorski sistem profesionalog razvoja nastavnika. U publikaciji pod nazivom Continuing Professional Development, Lessons from India, u poglavlju European perspectives (Evropske perspektive), predstavljen je tekst Continuing Professional Development of Teachers in Monetengro, autorki dr Duanke Popovi i mr Ljiljane Suboti. Tekst se moe nai na aresi: http://www.zzs. gov.me/vijesti/122174/Crnogorski-KPR-u-casopisu-Britanskog-savjeta.html

POTVRDA ZA RAD I USPJEH - NASTAVNICIMA DODIJELJENA VIA ZVANJA

o jedan segment sistema profesionalnog razvoja nastavnika zaivio je u praksi. Naime, poetkom 2013. godine u via zvanja unaprijeeno je 19 nastavnika. Vano je da je ovaj segmet, kao mehanizam motivacije i javnog priznanja nastavnicima za njihov rad i zalaganje, kao i posebne doprinose uenicima i koli u kojoj rade, ali i drutvu u cjelini, stavljen u funkciju, i da se u Crnoj Gori formira korpus nastavnog kadra na koji i zvanino, u razliitim akcijama, moemo raunati. Komisija za dodjelu viih zvanja Ministarstva prosvjete, na osnovu dostavljene dokumentaciju i skladu sa Pravilnikom, dodijelila je zvanja nastavnicima kako slijedi. U zvanje nastavnika-mentora unaprijeeni su nastavnici: 1. Aleksandra Gavri, nastavnica predkolskog vaspitanja, JPU Ljubica V. Jovanovi-Mae, Budva 2. Tanja Gari, nastavnica predkolskog vaspitanja, JPU Ljubica V. Jovanovi-Mae, Budva 3. Vesna Kralj, vaspitaica-saradnica, JPU Ljubica V. Jovanovi, Budva 4. Nada epanovi, vaspitaica, JPU Dragan Kovaevi, Niki 5. Suzana Daci, profesorica biologije, Gimnazija 30. septembar, Roaje 6. dr Esko Kala, diplomirani biolog, direktor O Bukovica, Roaje 7. Branka Todorovi, profesorica razredne nastave, O Orjenski bataljon, Bijela 8. Oliver Jakovljevi, nastavnik hemije i biologije, O Orjenski bataljon, Bijela

9. Petar padijer, profesor biologije, O Lovenski partizanski odred, Cetinje 10. Zdravko Pejovi, nastavnik istorije i geografije, O Lovenski partizanski odred, Cetinje 11. Milena Zoranovi, profesorica razredne nastave, O Jugoslavija, Bar U zvanje nastavnika-savjetnika unaprijeeni su nastavnici: 12. Mirsada aboti, profesorica knjievnosti i jezika, Gimnazija 30. septembar, Roaje 13. Budimirka Kandi Dubreti, nastavnica likovnog vaspitanja, JU O Luka Simonovi, Niki 14. mr Avdo Nurkovi, diplomirani filolog, O 25. maj, Roaje U zvanje nastavnika-vieg savjetnika unaprijeeni su nastavnici: 15. Jelena Perunovi Samardi, profesorica pedagogije, JPU Zagorka Ivanovi, Cetinje 16. Mirjana Vuini, diplomirana biologiarka, O Jugoslavija, Bar 17. mr Zoran uki, diplomirani mainski inenjer, SS Ivan Uskokovi, Podgorica U zvanje nastavnika-istraivaa unaprijeeni su nastavnici: 18. Budimirka Perunii, profesorica razredne nastave, JU O Savo Pejanovi, Podgorica 19. mr eljko urikovi, diplomirani vajar, O Sutjeska, Podgorica

ZAVOD ZA KOLSTVO

11

O PROGRAMIMA OBUKE

OSNOVNE UREDNIKE VJETINE

Naa Durkovi,
savjetnica za izdavatvo Zavod za udbenike i nastavna sredstva

Whoever ceases to be a student has never been a student. (Ko prestane da bude uenik, nikada nije ni bio uenik.)

George Iles

K
ZAVOD ZA KOLSTVO

12

ontinuirani profesionalni razvoj trebalo bi da bude imperativ za sve zaposlene u obrazovnim institucijama. Zavod za udbenike i nastavna sredstva Podgorica od poetka reforme obrazovanja veliku panju posvetio je upravo obuci urednika i potencijalnih saradnika. Inostrani i domai eksperti pruili su dragocjena znanja o: urednikim znanjima i vjetinama; ciljevima i strategijama reforme u crnogorskom kolstvu; dizajniranju udbenika; marketingu knjige; procjeni kvaliteta udbenika. Pomo profesionalnoj sigurnosti urednika bila je i u tome to su oni bili u prilici da se upoznaju sa najkvalitetnijim evropskim udbenicima. Decenija rada na udbenicima za reformu omoguila je urednicima Zavoda za udbenike odlian uvid u vertikalnu i horizontanu povezanost udbenika i, naravno, predmetnih programa. Kako lanovi redakcije Zavoda za udbenike sara-

uju s velikim timom saradnika autorima, konsultantima, recenzentima, dizajnerima, ilustratorima, fotografima, lektorima, korektorima, osobama koje rade tehniku pripremu za tampu..., tako je i neophodna obuka esto iz raznorodnih segmenata koji prate nastanak i objavljivanje udbenika. U duhu ovog principa kontinuiteta u profesionalnom razvoju, u Zavodu za udbenike i nastavna sredstva 11, 13. i 15. februara 2013. odran je seminar sa temom Osnovne urednike vjetine, koji se sastojao od devet radionica. Seminar je bio namijenjen novim lanovima redakcije Izdavakog sektora, ali i svim zainteresovanim kolegama u Zavodu. Radionice je pripremila i vodila Naa Durkovi, savjetnica za izdavatvo. Prvog dana teme radionica bile su: Reforma obrazovanja u Crnoj Gori, Udbenici za reformu kratak istorijat,

Mjesto udbenikog kompleta u savremenoj nastavi udbenik kao anr i Urednike vjetine uloge i odgovornosti. U ovom setu radionica polaznici seminara podsjetili su se: osnovnih postulata reforme obrazovanja u Crnoj Gori, hronologije i dinamike pojedinih etapa reforme, etapa u nastanku udbenika za reformu, osnovne djelatnosti Zavoda, kao jedinog izdavaa udbenika u Crnoj Gori, ali i planova i djelatnosti jedne moderne izdavake kue, moi i slabosti udbenika kao anra, od ega sve zavisi uspjeh udbenika i kakva je uloga izdavake kue u tome, postupka pribavljanja rukopisa za udbenik, ko su urednici u Zavodu, koja znanja i vjetine treba da ima urednik udbenike literature i sa kojim profilima strunjaka urednik sve sarauje i kakve je suina i specifinost te saradnje. Drugog dana teme radionica bile su: Oblikovanje sadraja u udbeniku zahtjevi kurikuluma i Didaktiko oblikovanje udbenika i zadaci, pitanja i nalozi u udbeniku. Polaznici seminara su se u ovom drugom setu radionica podsjetili: kakva znanja i vjetine treba da ima autor, konkretnijih specifinosti reforme kolstva u Crnoj Gori (ta je to polazite za svakog autora i ta to on stalno treba da ima na umu), modeliteta sadraja udbenika, didaktikih osnova novih nastavnih planova i programa, neophodne selekcije grae za udbeniki materijal, zakonitosti dobrog strukturiranja sadraja u udbeniku, znaaja pitanja i zadataka u udbeniku, zato neka pitanja i zadaci nijesu dobri i tipova zadataka.

Posljednjeg dana obuke teme radionica bile su: Dizajn udbenika, Jeziko oblikovanje udbenika i Evaluacija udbenika. Tokom treeg ciklusa radionica bavili smo se sljedeim pitanjima: znaaj dobrog dizajna za upotrebnu vrijednost udbenika, osnovni termini koji se koriste u vezi sa dizajnerskim oblikovanjem knjige, znaaj dobrog jezika udbenika, karakteristike jezika udbenika, zamke birokratskog stila, ta treba ocjenjivati u jednom udbeniku, seriji udbenika i kompletnoj produkciji, koji su to valjani indikatari za ocjenu kvaliteta udbenika i kako evaluaciju iskoristi za naredna izdanja iste knjige ili u razvijanju koncepta novih naslova. Uesnici seminara aktivno su uestvovali u radionicama i obuku su ocijenili korisnom. Jednoglasno je procijenjeno da bi dio sadraja ove obuke mogao posluiti i potencijalnim autorima, ali i nastavnicima. iroj strunoj javnosti posebno bi bile zanimljive sljedee teme: Karakteristike udbenika kao anra, Oblikovanje sadraja u udbeniku prema zahtjevima kurikuluma, Evaluacija udbenika
Za pripremu radionica koriena je sljedea literatura: - Grupa autora: Naa kola (2009), Istraivanje: Primjena reformskih rjeenja u osnovnim kolama i gimnazijama u Crnoj Gori, Zavod za kolstvo, Podgorica - Knjiga promjena, Ministarstvo prosvjete i nauke, Podgorica, 2001. - Lalovi, Zoran: Metode uenja/nastave, Podgorica, 2009. - Osnove za obnovu nastavnih planova i programa (2002), Ministarstvo prosvjete i nauke Republike Crne Gore, Podgorica. - Plut, Dijana: Udbenik kao kulturno-potporni sistem, Zavod za udbenike i nastavna sredstva Beograd, Institut za psihologiju, Filozofski fakultet, Beograd, 2003. - Sahlberg, P.: Lekcije iz Finske, kolska knjiga, Zagreb, 2012

ZAVOD ZA KOLSTVO

13

SVI RAZLIITI, * A SVI JEDNAKI

Aleksandra Radoman Kovaevi,
lokalna obrazovna ekspertkinja za inkluziju Projekat Servisi inkluzivnog obrazovanja

ilot projekat EU Crna Gora Servisi inkluzivnog obrazovanja, u okviru komponente 2, Ukljuivanje RE ece u redovan sistem obrazovanja, posebnu panju poklanja profesionalnom razvoju nastavnog kadra kroz dvije kljune aktivnosti: 1. Priprema, realizacija i evaluacija pripremnih vrtia za romsku i egipansku ecu predkolske dobi, od est do devet godina starosti, u dva pilot vrtia: JPU ina Vrbica u Podgorici i JPU Dragan Kovaevi, u Nikiu. Cilj ove aktivnosti jeste poveanje motivacije za redovno pohaanje nastave u osnovnim kolama, kao i podsticanje interesovanja za uenjem. 2. Priprema, realizacija i evaluacija modela voenja sluaja u osam pilot kola u Crnoj Gori sa ciljem smanjenje odbijanja i naputanja kolovanja. kole obuhvaene ovim programom su: O Boidar Vukovi Podgorianin, O Marko

Miljanov, O Savo Pejanovi, O 21. maj iz Podgorice, zatim O Mileva Lajovi Lalatovi i O Olga Golovi iz Nikia, O Radomir Mitrovi iz Berana i O Drago Milovi iz Tivta. U okviru programa obuke nastavnog kadra za realizaciju pripremnih vrtia za romsku i egipansku ecu realizovane su dvije osmosatne obuke pod nazivom Ukljuivanje RE ece u predkolsko obrazovanje. Glavni cilj programa jeste poveanje upisa RE populacije u predkolske i osnovnokolske obrazovne institucije, a realizovan je putem rada na: razumijevanju konteksta i problematika RE populacije i specifinih problematika u vezi sa pohaanjem predkolskih ustanova, ukljuivanja odgovarajuih metoda rada prilagoenih potrebama RE ece predkolskog uzrasta i ukljuivanja i obrade bitnih tema za zdrav rast i razvoj ece. Bitan segment u realizaciji seminara koji je umnogome odredio i ishode uenja, bile su metode koriene u radu s ciljnom grupom vaspitaa. Kako

ZAVOD ZA KOLSTVO

14

*Savjet Evrope

specifinost programa pripremnih vrtia ini koncept socijalne inkluzije koji podrazumijeva primjenu socijalnog obrazovanja i upotrebu neformalnih metoda rada putem razliitih interaktivnih pristupa kompatibilnih potrebama romske i egipanske ece, tako su definisana etiri osnovna podruja rada na profesionalnom usavravanju nastavnika: vrijednosti, stavovi, vjetine i znanja koja treba sticati i razvijati u daljem radu. Prvi nivo profesionalnog razvoja koji se odnosi na razvoj vrijednosti i stavova ini najbitniji dio procesa koji kasnije odreuje odnos prema eci, radu, moguim postignuima ciljne grupe i sl. U ovom kontekstu otvorenost, kao i motivisanost, tolerancija, dosljednost, pravinost i sl. ine preduslov daljem procesu usavravanja koji se odnosi na razvoj prvenstveno socijalnih vjetina (komunikacijske vjetine s naglaskom na asertivnoj komunikaciji, aktivnom sluanju, davanju i primanju povratnih informacija, korienju otvorenih pitanja, empatiji i sl.) koje se koriste u radu sa ecom predkolske dobi obuhvaenom socijalnom inkluzijom. U radu dvije dvodnevne obuke i realizaciji propratnih aktivnosti koje su se sastojale od sprovoenja aktivnosti pripremnih vrtia i evaluacije ovog programa, uestvovalo je 22 vaspitaa, est studentkinja s Filozofskog fakulteta, Odsjek za predkolsko vaspitanje i obrazovanje, i sedam RE asistenata. Oni su radili sa 161 etetom u pet grupa pripremnih vrtia u Podgrici i Nikiu, u periodu od 18. do 29. juna 2012. godine. U svom radu imali su podrku zaposlenih u Projektu Servisi inkluzivnog obrazovanja, na prvom mjestu RE asistenata i strunjaka, kao i strunih saradnika u JPU ina Vrbica i JPU Dragan Kovaevi. Sistem podrke i supervizije, obezbijeen je putem dnevnih sastanaka na kojima su se razmjenjivala
3 Vaspitaica tokom evaluacije.

iskustva i izazovi u radu, mogua rjeenja i preporuke za dalje aktivnosti i sl. Ovaj sistem podrke dao je vidne rezultate u odnosu na stavove angaovanih lica i pristup u radu sa ecom, kao i na praksu vrnjake podrke.
ZAVOD ZA KOLSTVO

Realizacija aktivnosti u pripremnim vrtiima kao jasan rezultat imala je visok nivo motivisanosti ece za pohaanje vrtia, kao i poveano intresovanje za upis u kolu. Dokaz za pomenuto je neoekivano velik broj ece uesnika pripremnih vrtia. Naime, od planiranih ukupno 30 uesnika, finalni broj bio je 161 dijete konstantno ukljueno u rad u pripremnim vrtiima. Pozitivne promjene desile su se i kod njihovih roditelja. Promjene i postignua koja se odnose na profesionalce angaovane u pripremnim vrtiima pokazali su se i tokom finalne evaluacije kada se, izmeu ostalog moglo uti: Prije vrtia rekla sam DA svojim ustima, poslije sam rekla DA dvojim srcem3 Grafik 1: Ciklus dnevnog rada u pripremnim vrtiima
Prilagoavanje sadraja i/ili pristupa Planiranje aktivnosti

15

Dnevna refleksija na rad i sprovoenje aktivnosti

Realizacija aktivnosti

Sljedea aktivnost realizovana u okviru komponente 2 Projekta usmjerena na profesionalni razvoj nastavnika odnosi se na obuke organizovane u okviru programa Ukljuivanje RE ece u osnovnokolsko obrazovanje. Cilj ovog programa ini prevencija i smanjenje odustajanja od redovnog pohaanja nastave tokom prvih godina kolovanja putem: kvalitativnog obezbjeivanja mehanizama za ukljuivanje i ostanak RE ece u redovnom osnovnokolskom sistemu, programa za primjenu samoprocjene i vrnjake procjene, kreiranja mehanizama praenja ukljuivanja RE ece u osnovnokolski sistem, principa voenja sluaja, individualne podrke RE eci za ukljuivanje i ostanak u redovnom osnovnokolskom sistemu, mehanizama saradnje i komunikacije u koli, saradnje s roditeljima, saradnje sa zajednicom, civilnim sektorom, institucijama socijalne zatite i sl.

Grafik 2: Koncept rada

Moduli i teme koje obuhvataju

Voenje sluaja (I, II i III modul) odnosi se na tri faze i nivoa rada: Voenje sluaja u uionici, u koli i u zajednici. Uesnici ovih modula su direktori iz osam pilot kola ili predstavnici uprave kole, struni saradnici i praktiari. Ukupan broj uesnika po modulu bio je 36, a obuka je trajala 48 sati. Propratne aktivnosti facilitirane su i realizovane putem tzv. coaching-a ili praktinih kraih obuka, kojih je bilo ukupno tri, nakon svakog modula. Rezultati se odnose na unapreenje okruenja za uenje i praenje nastave za RE ecu, organizovanje osam dogaaja za roditelje sa interaktivnim djelovima programa, odabir i formiranje timova koji vode sluaj ece u riziku od odbijanja ili naputanja nastave, mapiranje zajednice, povezivanje i umreavanje sa resursima u zajednici na direktnom radu u voenju sluaja i sl. Interaktivne metode rada u multikulturalnom kontekstu (IV modul), obuka za nastavnike razredne nastave iz osam pilot kola, i Interkulturalna uionica/kola (V modul), obuka za nastavnike predmetne nastave iz osam pilot kola, odvijale su se kroz vjebe, diskusiju i refleksiju na stavove i predrasude, zatim kroz praktinu primjenu prilagoenih sadraja uz korienje interaktivnih metoda, vjebe davanja i primanja povratne informacije i primjeni ove tehnike u radu sa ecom i kolegama. Takoe, radilo se i na samoprocjeni postignua. Posebno istiemo obuku za kolege u koli koje su realizovali nastavnici koji su pohaali obuku, uz podrku strunih saradnika i voditelja Projekta. Propratne
ZAVOD ZA KOLSTVO

aktivnosti u vidu obuka za kolege uraene su u etiri kole, u okviru PRN aktivnosti, a u toku je realizacije ostalih obuka. Pozitivna disciplina (VI modul), obuka za razredne starjeine iz osam pilot kola, realizovana je s ciljem upoznavanja faza razvoja grupe, sa naglaskom na procesnom radu sa ecom kroz definisanja pravila grupe, stvaranja podsticajnog okruenja i poveanja uea ece, kao i smanjenja pasivnog i aktivnog odbijanja uea u nastavi. Projekat Servisi inkluzivnog obrazovanja, kao i aktivnosti na profesionalnom razvoju nastavnika ostvaruju vidljive rezultate u konkretnoj primjeni u praksi. Osim trenutne primjenjivosti u direktnoj praksi, Projekat je stvorio mehanizme za dalji rad i usavravanje nastavnog kadra kroz stvaranje mree vrnjake podrke i jasnih preporuka za dalju implementaciju istih i slinih programa u radu sa ecom. Korisne preporuke nalaze se u publikacijama Prirunik za realizaciju pripremnih vrtia i Plan i program pripremnih vrtia, kao i brojnim radnim materijalima nastalim u okviru rada na voenju sluaja koji e takoe biti objedinjeni u prirunik. Na samom kraju, nadamo se, da e realizovane aktivnosti unaprijediti kvalitet obrazovne inkluzivne prakse u Crnoj Gori.

16

NOVE IDEJE I AKTIVNOSTI

Dr Duanka Popovi

RAZVOJNE FAZE U KARIJERI NASTAVNIKA

Analizrajui sve raspoloive resurse konstatovali smo da bi alatka kojom nastavnik procjenjuje svoj trenutni status u profesiji, te na osnovu ega procjenjuje svoje potrebe i korake za dalje napredovanje, trebalo da bude to sadrajnija, pa, samim tim, i konkretnija i primjenljivija. Procenjujui da su eksperti Britanskog savjeta u dokumentu Okvir za kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika engleskog jezika osmislili takve instrumente, odluili smo da, uz njihov pristanak, taj okvir prilagodimo svim nastavnicima u Crnoj Gori. Naravno, uz prethodnu procjenu da Okvir odista prati sve savremene trendove u obrazovanju, posebno kada je profesionalni razvoj nastavnika u pitanju, te da je uklopljiv u sistem koji ve posjedujemo. Jo jedan razlog da se detaljnije pozabavimo ovom oblau jeste uvoenje u sistem modela licenciranja i

voditeljka Odsjeka za KPR, Zavod za kolstvo

istem profesionalnog razvoja nastavika u Crnoj Gori formiran je u okviru obrazovne reforme koja je u toku. U njegovom osmiljavanju uestvovali su predstavnici centralnih institucija obrazovnog sistema, kao i predstavnici kola i vrtia. Sistem smo oblikovali u skladu sa potrebama nastavnika u Crnoj Gori, pri emu smo koristili sopstvena iskustva, kao i primjere najbolje evropske prakse i prakse razvijenih zemalja svijeta. U skladu sa principom kontinuiranog razvoja koji jeste uslov svakog napredovanja, Zavod za kolstvo/ Odsjek za KPR nastoji da postavljeni sistem unapreuje, modernizuje i usaglaava sa trenutnim potrebama nastavnika i najnovijim trendovima u ovoj oblasti obrazovanja. Takoe, putem analiza i istraivanja pratimo nivo ostvarenosti planiranog, te razmatramo efikasnost primijenjenih rjeenja i planiramo naredne korake.

ZAVOD ZA KOLSTVO

17

relicenciranja nastavnika 4 za iju primjenu je neophodno uraditi standarde za nastavnike. Model licenciranja i relicenciranja nastavnika i rukovodilaca u obrazovanju podrazumijeva da se profesionalna znanja i vjetine obnavljaju i podnose dokazi o tome na period od pet godina to zahtijeva pecizan i pouzdan proces samoprocjene i promiljanja o linom razvoju i unapreivanju. Osim toga, ne ostavlja se prostor za opredeljenje da volim ili ne volim, elim ili ne elim da se profesionalno razvijam, ve to postaje imperativ profesije i uslov za ostanak na poslu koji se obavlja. Razvojne faze u profesionalnoj karijeri nastavnika osnova su za sopstveno pozicioniranje u profesionaloj karijeri i vodi za sveobuhvatni pristup profesionalnom razvoju. Procjenjujui mogunosti i potrebe naeg obrazovnog sistema, radna grupa 5 opredijelila se za est razvojnih faza:

Razvojna faza 1: nastavnik bez odogovarajue strune spreme Razvojna faza 2: nastavnik poetnik Razvojna faza 3: nastavnik u razvoju Razvojna faza 4: kompetentan nastavnik Razvojna faza 5: uzoran nastavnik Razvojna faza 6: nastavnik ekspert Uz svaku fazu dat je kratak profil (opis) nastavnika koji pripada toj fazi, karakteristike koje u toj fazi nastavnik moe imati, razvojna polazita i potrebe koje karaketriu fazu, zatim prijedlozi kako se moe ostvariti napredak i kako se mogu planirati naredni koraci. Takoe, navedeni su pozitivni znaci razvoja koje nastavnik kod sebe moe prepoznati, i pruena odreena pomo u procjeni oblasti koje bi se mogle unaprijediti (vidi Prilog 7.1. u Profesionalni razvoj na nivou kole/vrtia, prirunik za kole/vrtie, str. 30, 2013).

Tabela 1: Prikaz razvojnih faza u karijeri nastavnika i kratak profil nastavnika u odreenoj fazi RAZVOJNE FAZE U KARIJERI NASTAVNIKA Razvojna faza Nastavnik bez odgovarajue strune spreme Nastavnik poetnik Nastavnik u razvoju Kratak profil Nestruno zastupljena nastava: studenti apsolventi i nastavnici bez odgovarajue kvalifikacije. Pripravnik i nastavnik nakon poloenog strunog ispita u prvoj godini samostalnog rada. Nastavnik koji je poloio struni ispit sa vie od dvije godine radnog iskustva koji unapreuje svoja znanja i vjetine u odnosu na nastavu i uenje/vaspitnoobrazovni rad. Nastavnik koji aktivno prati deavanja u struci, stie vjetine i znanja i primjenjuje ih u praksi; mentor nastavniku pripravniku; lan tima za PRN/V, lan tima za samoevaluaciju vaspitno-obrazovne ustanove; realizator akcionih istraivanja u svom odjeljenju/vaspitnoj grupi. Nastavnik koji je primjer ostalim kolegama, ispunjava uslove za zvanje nastavnik mentor, ima vanu ulogu u stunim udruenjima i mreama, lan je tima za akciona istraivanja u koli/predkolskoj ustanovi. Nastavnik koji svojim znanjima i vjetinama doprinosi razvoju i unapreenju obrazovnog sistema, stie uslove za via zvanja (savjetnik, vii savjetnik i istraiva u nastavi), lan je istraivakog tima na niovu obrazovnog sistema.

ZAVOD ZA KOLSTVO

18

Kompetentan nastavnik

Uzoran nastavnik

Nastavnik ekspert

4 Model licenciranja i relicenciranja nastavnika predstavljen je u PRNCG br. 7, Zavod za kolstvo, Podgorica, 2011, str. 15.. 5 lanice radne grupe bile su: dr Duanka Popovi, mr Ljiljana Suboti, Aleksandra Veovi Ivanovi, mr Vesna Stojanovi, Jadranka Radunovi, Vesna Dimitrijevi, Ljiljana Adi i Dragana Jankovi.

Kako bi nastavnik lake odredio svoje potrebe i planirao aktivnosti profesionalnog razvoja kroz koje e na njih odgovoriti, trebalo je precizirati postignua kojima nastavnik, u odreenoj fazi svoje profesionalne karijere, stremi. Tako su osmiljeni standardi nastavne prakse/vaspitno-obrazovnog rada6 (prilog 7.2, isto) koji pokazuju ta nastavnik treba da bude u mogunosti da primijeni u praksi na kraju odreene razvojne faze. Standardi su postavljeni u odnosu na sljedee aspekte obrazovno-vaspitnog rada: planiranje i pripremanje nastave i uenja/ vaspitno-obrazovnog rada, podrka uenicima/ djeci, organizacija i realizacija nastave i uenja/ vaspitno-obrazovnog rada, procjenjivanje i ocjenjivanje uenika/ procenjivanje razvojnog napretka djece, poznavanje struke, profesionalni razvoj. Standardi su uraeni u odnosu na tri razvojne faze: nastavnik poetnik (faza 2), nastavnik u razvoju (faza 3) i kompetentan nastavnik (faza 4), iz nekoliko razloga: nastavnika bez odogovarajue strune spreme, to najee podrazumijeva apsolvente iz struke ili izvoenje nastave jednog predmeta od strane nastavnika druge struke, u naem sistemu nema previe; posljednjim dvijema fazama (faze 5 i 6) pripadaju nastavnici dovoljno kompetentni da procjenjuju svoju praksu i postavljaju ciljeve svog daljeg razvoja. Takoe, smatramo da u sistemu svi nastavnici, bez razlike, treba da dostignu nivo razvojne faze 4, tj. da tokom svoje profesionalne karijere postanu kompetentni nastavnici. Ukoliko je drugaije, to znai da se oni nijesu profesionalno razvijali i napredovali, ime se gubi potrebna kompetentnost.

Standardi koji se pripremaju u okviru modela licenciranja i relicenciranja nastavnika postavljeni su u odnosu na aspekte vaspitno-obrazovnog rada koji slijede. Kao takvi, oni su kompatibilni sa prethodno pomenutim stanadardima i usmjereni ka istom cilju, to je i logino. 1. Uenici i proces uenja 2. Sredina i uslovi za uenje 3. Poznavanje struke i predmetnog programa 4. Poznavanje metodike predmeta 5. Planiranje 6. Procjenjivanje i ocjenjivanje 7. Profesionalni razvoj 8. Liderstvo i saradnja Prve standarde Zavod za kolstvo uradio je u odnosu na via zvanja nastavnika (Naa kola standardni za nastavnika zvanja, Zavod za kolstvo, 2008). Standardi jasno opisuju ta se oekuje od nastavnika nosioca odreenog zvanja i promoviu tri glavna aspekta profesionalnog razvoja: profesionalna svojstva i vrijednosti, profesionalno znanje i razumijevanje i profesionalne vjetine. Razvojne faze, pak, opisuju profesionalni put nastavnika koji prati stalno napredovanje bez obzira da li je on zainteresovan da postane nosilac vieg zvanja ili ne. To je put kojim svi nastavnici treba da prou tokom profesionalne karijere kako bi ouvali svoju kompetentost. Ne sumnjamo da e instrument koji smo pripremili, uz one koji ve postoje, pomoi nastavnicima da prepoznaju svoju trenutnu poziciju u profesionalnoj karijeri, te da e uspjenije i svrsishodnije planirati svoj profesionalni razvoj i napredovanje.

ZAVOD ZA KOLSTVO

19

6 Vaspitno-obrazovni rad odnosi se na process koji se odvija u vrtiu.

ISKUSTVA IZ KOLA
POVODOM PROJEKTA KAKO UENICMA POMOI DA STVARAJU...
da su ljudi rijeeni da ga umanje, da ne kaem i rijee. Da stvar bude udnija svako od nas zna odgovor i ime objenjenje, a ono se formulie jednom rijeju itanje. ta se desilo sa itanjem danas kada po knjigu ne morate nigdje ii, kada je sve tu, na par klikova, kada je sve prevedeno i objanjeno? Na ova pitanja nemamo odgovor, ali ozbiljnu analizu oekujemo od, ili sa istim timom koji je realizovao Projekat Kako uenicima pomoi da stvaraju... . Kako to mi, zapravo, moemo pomoi, ime moemo pokrenuti djeju inventivnost, potrebu da neto napiu i kau? Odgovore na ova, ali mnoga druga pitanja, pronalazili smo na radionicama i tokom druenja u okviru Projekta, ali i izvan njega pokrenuti aktivnostima i idejama sagovornika. Jedan termin lebdi iznad svih nas i vraa nas na sam poetak, na prve korake, a glasi proces i ima veze sa postupnou. Pisanje je proces i mora imati faze. Kako smo to previdjeli, zato smo imali utisak da se neke stvari podrazumijevaju i da dolaze spontano? Naroito je zanimljino to to smo jo bili u postupcima s kraja prolog vijeka, to su stari metodiari govorili iz nas jer smo oekivali udo. Danas, kada je iza nas zaokruena pria o stvaranju usmenih i pisanih, umjetnikih i neumjetnikih tekstova, razmiljamo samo o momentu vremena. Kada i koliko prostora odvojiti za ovu oblast, kako je predstaviti i objasniti kao veoma vanu kariku u lancu opteg obrazovanja... Jedno je sigurno rezultati su proporcionalni vremenu utroenom za planiranje, pripremu i realizaciju, to, sloiete se, zna da potraje. Istina, nekada to bude izvan proporcije i oekivanog ali rijetko, ba rijetko.

I USMENO I PISANO
profesor crnogorskog-srpskog, bosanskog i hrvatskog jezika i knjievnosti O Blao Jokov Orlandi, Bar

Radoje Stanii,

P
ZAVOD ZA KOLSTVO

itanje stvaranja usmenih i pisanih tekstova u XXI vijeku je, za veinu nas, prilino neoekivano i naizgled suvino. Zar se ne podrazumijeva da sve lake piemo i govorimo? Je li to problem danas kada sa svakog mjesta moemo i napisati i rei ta elimo i kome god hoemo? Mi koji se ovim pitanjima bavimo znamo da jeste i traimo uzrok. Da li je problem u 160 karaktera SMS-a, ili u foto konverzaciji na Facebook-u, ne znamo, ali znamo da nai uenici sve tee piu, a i govore.

20

U takvoj atmosferi svaka je pomo dobrodola naroito ako dolazi sa pravog mjesta i od kompetentnih ljudi. Mi smo je dobili od Zavoda za kolstvo, u vidu Projekta Kako uenicima pomoi da stvaraju usmene i pisane, umjetnike i neumjetnike tekstove. Ako smo nekada i pomislili da se to deava samo nama, da je nevjerovatno da uopte govorimo o pisanju i govorenju, sada smo sigurni da problem postoji i

PRN: UITI IZ ISKUSTVA, OD KOLEGA I UENIKA

Milutin eki,
pedagog O Radomir Mitrovi, Berane

O Radomir Mitrovi u Beranama od 2008. godine, uspjeno se realizuju aktivnosti predviene planom profesionalnog razvoja na nivou kole. Za uspjenu realizaciju zasluan je tim za PRN koji ine: Jovan Malii, direktor, i profesori: Miloje Lukovi, Mira Lutovac, Jadranka uki, Duica eki, Anica Paunovi, Senka ivkovi, Dijana Sekuli, Dubravka Kekovi i koordinator tima Milutin eki, pedagog. Zavod za kolstvo je, u okviru redovne obuke nastavnika, u naoj koli realizovao vie regionalnih seminara na teme: interaktivne metode u nastavi, procjenjivanje i ocjenjivanje u nastavi, mentorstvo i dr. Zahvaljujui tome, nai nastavnici bili su u prilici da se u veem broju ukljue u obuku. Aktivnim ueem tokom obuke i primjenom nauenog prilikom planiranja i realizacije procesa nastave/uenja, nastavnici unapreuju cjelokupan vaspitno-obrazovni proces, kao i kvalitet znanja uenika. Takvi rezultati potvruju opravdanost organizovanja razliitih vrsta edukacija, u koli i van nje. Povezujui naueno sa svojim iskustvom, nastavnici su osmislili niz raznovrsnih inovativnih nastavnih asova, kroz koje bogate i unapreuju svoj rad, kao i proces uenja uenika. Posebno vanom smatramo razmjenu iskustava u primjeni inovativnih metoda i tehnika rada, pa se kroz PRN pripremaju i realizuju i takve aktivnosti. Nastavnici neposredno, linom aktivnou razmjenjuju iskustva, to je najbolji nain da vide, saznaju i kritiki prihvate neku ideju ili inovaciju. Kroz razliite aktivnosti nastojimo da sve nastavnike koji pripadaju odreenom strunom aktivu ili razrednom vijeu mobiliemo i ukljuimo u aktivnu razmjenu ideja, znanja i vjetina kojima raspolau. U okviru plana PRN-a jedan od prioriteta odnosio se na stvaranje sigurne sredine za uenje, ivot i rad uenika, a jedna od aktivnosti kroz koju smo nastojali da realizujemo ovaj cilj jeste Program zatite uenika od nasilja. Opti cilj programa zatite uenika od nasilja jeste unapreenje kvaliteta ivota uenika primjenom mjera prevencije za stvaranje bezbjedne sredine za nji-

hov ivot i rad i mjere intervencije u situacijama kada se javlja nasilje, zlostavljanje i zanemarivanje u koli. Projekat je uradio tim za PRN, a realizuje ga uz pomo odjeljenjskih starjeina i nastavnika graanskog vaspitanja. Razrjeavajui konflikte i traei najprihvatljivije rjeenje za sukobljene strane, uenici su u prilici da ovladaju prijeko potrebnim socijalnim vjetinama i uspostavljanjem kompromisa, te razvoj tolerantnog odnosa prema osobama sa drugaijim miljenjima, potrebama i interesima. Na kraju, nae dvogodinje iskustvo u radu na ovom Programu i rezultati evaluacije upuuju nas da vjerujemo u smisao ovakvog rada u koli. Tanije, Program je uticao na razvijanje atmosfere koja omoguava spontanu i slobodnu komunikaciju u uionici, u kojoj uenici znatno jednostavnije izraavaju svoje miljenje i osjeanja. Uenici koji su uestvovali u programu daleko su spremniji da uspostavljaju kooperativne odnose i afirmativnu komunikaciju. Oni su tolerantniji prema razliitostima u odjeljenju (razliitim sposobnostima, vjerskim i nacionalnim razliitostima). Podizanje ove tolerantnosti na vei nivo kao i uenje kooperativne komunikacije vjerovatno su znaajni razlozi zbog kojih su i uenici slabijeg uspjeha tokom rada u radionicama daleko otvoreniji, prihvaeniji, a samim tim i produktivniji. Evaluacija pokazuje jo jedan znaajan podatak, a to je da su se konflikti bilo koje vrste u koli, tokom izvoenja Programa, znaajno smanjili. S druge strane, Program nastavnicima omoguava da mnogo bolje razumiju potrebe uenika i uspostave uspjeniju komunikaciju sa njima, a motivisanost i angaovanost od strane uenika doivljavaju kao znaajno potkrepljenje i podsticaj u radu. Nastavnik ui u tokom svoje nastave, od svojih kolega i iz literature. Iznad svega ostalog, stvaralaki nastavnik vidi samog sebe kao uenika, uei sa uenicima i od njih, uei iz provjeravanja ideja u praksi ... (Alan Mojl).

ZAVOD ZA KOLSTVO

21

TIMSKI RAD SIGURAN USPJEH

pedagogica O Aleksa Beo ilas, Ravna Rijeka

zredne nastave, Marija Jeremi, profesorica razredne nastave, Alenka Moraanin, profesorica razredne nastave, Slavica Mrdak, profesorica istorije i geografije, aklina Smolovi, profesorica engleskog jezika. Timski rad posebno je vaan za dobro funkcionisanje PRN modela, jer se njime obezbjeuje intenzivna saradnja i meusobna povezanost nastavnog osoblja. Timski rad je interaktivni proces koji omoguava da ljudi razlitog stepena strunosti proizvedu kreativna rjeenja za zajedniki definisane probleme. Timski rad je nain preko koga se ostvaruju mnogi oblici uenja i razvijaju djelotvorni pristupi koji se grade na bogatstvu i raznovrsnosti znanja. Plan za PRN u naoj koli uraen je na osnovu iskazanih potreba nastavnika, samoevaluacije kole i na osnovu ekstreno-interne provjere znanja uenika. Kljuni cilj profesionalnog razvoja u naoj koli jeste kontinuirano unapreivanje kvaliteta nastave. Sa zadovoljstvom moemo konstatovati da su u naoj koli do sada realizovane sve aktivnosti predviene dvogodinjim planom profesionalnog razvoja. Jedna od realizovanih aktivnosti je i radionica Jaanje komunikacijskih vjetina. Radionicu su vodile Olivera Markovi i Slavica Mrdak, a cilj je bi da se osnae lanova kolektiva za bolju i uspjeniju komunikaciju. U uvodnom dijelu radionice raen je test aktivnog sluanja jer je aktivno sluanje usko povezano sa kvalitetnom komunikacijom. Uslijedila je prezentacija o komunikacijskim vjetinama, nakon ega su raene dvije vjebe o nenasilnoj komunika-

Olivera Markovi,

valitetnije obavljanje posla, unapreenje nastave i stvaranje kompetentnog nastavnika u obrazovno-vaspitnom sistemu ostvaruje se putem profesionalnog razvoja zaposlenih. Vana komponenta profesionalnog razvoja jeste struno usavravanje nastavnika. I u tradicionalnim i savremenim modelima profesionalnog razvoja nastavnika, prihvaeno je da nastavnici treba da razvijaju svoje sposobnosti i usvajaju nova znanja i vjetine neophodne za postizanje profesionalnih zadataka na kompetentan nain. Uspjenost realizacije obrazovanja uenika u velikoj mjeri zavisi od znanja, umjenja, sposobnosti i vjetina nastavnika tj. od profesionalnih kompetencija koje nastavnik posjeduje. Tim za profesionalni razvoj na nivou kole ine: Nevenka Bokovi, direktor kole, Olivera Markovi, pedagogica, koordinatorka, Jelena Risti, profesorica razredne nastave, Tanja Bulatovi, profesorica ra-

ZAVOD ZA KOLSTVO

22

ciji (rad u paru). Takoe, prezentovane su karakteristike komunikacije koja nam prija i koja nam ne prija. Svi lanovi su aktivno uestvovali u realizaciji planiranih aktivnosti. Osim navedenog, realizovana je i radionica Liderstvo. Radionicu je osmislila i realizovala direktorica kole Nevenka Bokovi. Cilj je bio da se nastavnici osnae, motiviu i doprinesu efikasnosti i uspjehu uenika i kole u kojoj rade. Naime, svaka moderna organizacija od svog zaposlenog zahtijeva kompetentnost, samodisciplinu, individualnu odgovornost, spremnost da se donesu teke odluke, primijene organizacione vrijednosti, inicijative, uspjeno komuniciranje, itd. U svom poslu svi smo lideri i svi organizujemo svoj rad i donosimo vane odluke, na nivou na kojem smo. Nastavnik je lider u uionici, i od tipa kojem pripada, u stvari, esto zavisi atmosfera u uionici. Ako podstie uenike, ohrabruje ih, uenici mu vjeruju i slijede ga, on je pravi lider, za razliku od onih nastavnika koji se ponaaju autoritarno, tj nareivaki. Liderstvo je zapravo nain ponaanja, a ne formalni autoritet. Nakon prezentacije o liderstvu otvorena je rasprava u kojoj je uestvovao vei broj nastavnika. Potom su nastavnici popunili anketu za samoprocjenu u odnosu na prepoznavanje tipa lidera kojem, u okviru svog posla u uionici, pripadaju. Anketa je pokazala da jedan broj nastavnika jo uvijek pripada tipu autokratskog voe, koji podrazumijeva strogu disciplinu, bez demokratinosti. Smatramo da e ova radionica o liderstvu podstai kolege na promjene, ohrabriti ih da pokuaju da mijanjaju dosadanje stavove. U okviru PRN aktivnosti uradili smo i analizu rada dodatne i dopunske nastave i slobodnih aktivnosti Cilj analize bio je unapreivanje rada dopunske i dodatne nastave i prevazilaenje eventualnih problema i potekoa. Izvrena je detaljna analiza odranih asova dodatne, dopunske nastave i slobodnih aktivnosti po razredima, u emu su uestvo-

vali svi nastavnici. Analizom je ustanovljeno da se dodatna i dopunska nastava u naoj koli redovno odrava. Takoe, ustanovljeno je da veina nastavnika ima uraene planove za dopunsku i dodatnu nastavu. Najvie zabrinjava nezainteresovanost uenika za pohaanje dodatne nastave. Smatramo da nastavnici treba da osavremene dodatnu nastavu putem korienja savremenih nastavnih sredstava, zatim, praenjem savremenih zbivanja iz oblasti iz koje organizuju ovu vrstu nastave, eventulanu promociju uenikih postignua i sl. Bilo je prijedloga da se organizuju kvizovi znanja u saradnji sa drugim kolama, kao mogui izazov za bolje uenike. Takoe, u martu 2013. godine za nastavnike nae kole i nastavnike JU O Pavle ii u organizaciji Zavoda za kolstvo, kao podrka PRN-u, realizovan je program obuke Kooperativno uenje u nastavi. Seminar je odran u O Pavle ii u Njegnjevu. Nastavnici su, na seminaru, proirili svoje znanje o kooperativnom uenju, znaaju kooperativnog uenja u nastavi, razlici izmeu takvog uenja i grupnog rada kakvog ga mi do sada poznajemo. Seminar je vodila Mladenka Peri, profesorica njemakog jezika iz O Boko Strugar iz Ulcinja. Ona je, kao trener u okviru Pestaloci programa Savjeta Evrope, imala obavezu da osmisli i realizuje ovakav program obuke. Kvalitet sadraja, voenja seminara i uslova za rad od strane uenika ocijenjen je najboljom ocjenom. Zakljuujemo da je proces PRN-a dugotrajan i zahtjevan, da ima mnogo toga to se moe uraditi i promijeniti. Mi smo uspjeli da, i pored mnogo potekoa uglavnom materijalnih, realizujemo sve predviene aktivnosti za period od dvije godine. Planirane ativnosti bolje bi se i kvalitetnije realizovale da smo u boljoj materijalnoj poziciji, jer je elja nastavnika ovog kolektiva za stalnim usavravanjem velika. U naoj koli e se i dalje, u kontinuitetu i, nadamo se uz bolje materijalne mogunosti, organizovati aktivnosti profesionalnog razvoja nastavnika.

ZAVOD ZA KOLSTVO

23

IZ UGLA DIREKTORA
OD IDEJE DO AKCIJE
to izdvojiti, kod znaajnog broja nastavnika nije postojala jako izraena elja za strunim usavravanjem. Jo uvijek je bilo aktuelno razmiljanje da su nastavnici na studijama dovoljno edukovani i obueni, to je podrazumijevalo da svoj posao mogu da rade na skoro isti nain do poslednjeg dana radnog vijeka. Vaan je bio odgovoran odnos prema administrativnim zahtjevima koji su u to vrijeme bili znaajno istaknuti: uredno voenje pedagoke dokumentacije, godinjih i mjesenih planova, dnevnih priprema itd. Kako je prolazilo vrijeme, tako je dolazilo do promjene u nainu razmiljanja u odnosu na navedenu problematiku, jer je odgovor svih nadlenih institucija bio jedinstven da reformisana gimnazija moe da bude naa realnost samo uz kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika, naravno, uz aktivno uee svih drugih aktera koji prate proces reforme. Znaajnu ulogu su odigrali i uenici, koji su dolazei iz osnovne kole donosili neke drugaije, nove navike u oblasti rada u uionici, u nainu ostvarivanja ciljeva u nastavi putem aktivnosti koje prate njihovu realizaciju, a koje su, pretpostavljamo, rezultat ranijih reformskih koraka tih ustanova. Nastavnici su u znaajnoj mjeri poeli da primjenjuju nove nastavne metode, a uenici sve vie da budu aktivni uesnici nastavnog procesa. Moda e prava potvrda prethodno navedenog biti i sljedei podatak: amfiteatar Gimnazije koji je ranije bio korien samo za kolske sveanosti nekoliko puta godinje, pretvoren je u multimedijalnu salu koja prua brojne mogunosti za drugaiji pristup nastavnom procesu. Kroz takav nastavni proces ogleda se primjena unaprijeenih vjetina

Mr Sreten Lutovac,

direktor Gimnazija Panto Malii, Berane

K
ZAVOD ZA KOLSTVO

ako je profesionalni razvoj jedan od kljunih zahtjeva koje pred nastavnike postavlja savremeni obrazovni sistem u naoj zemlji, u beranskoj gimnaziji nekoliko poslednjih godina na sveobuhvatan nain analiziramo razliite aspekte kontinuiranog unapreivanja kompetencija nastavnika, sa ciljem da razumiju i prihvate aktuelne promjene u obrazovnom procesu. Uvjereni smo da e na taj nain mnogo bolje i efikasnije da ih implementiraju u svom svakodnevnom radu. Znaajnu podrku naim prvim koracima na ovom polju pruao je Zavod za kolstvo, koji je omoguio nastavnicima, kroz pohaanje nekoliko modula koji su tretirali oblasti od krucijalne vanosti za unapreivanje njihovih vjetina i kompetencija, da svoju novu ulogu u odnosu na reformisane nastavne programe, nastavne sadraje i metode njihovog prezentovanja uenicima, to bolje razumiju i realizuju. U tom periodu, moramo i

24

i kompetencija nastavnika, kao i aktivno uee uenika u procesu uenja. Za ovu multimedijalnu salu, koja je do skoro bila rijetko posjeen amfiteatar, sada je neophodno danima unaprijed planirati termin za nastavu zbog velikog broja zahtjeva nastavnika. Naravno, svi pozitivni rezultati profesionalnog razvoja nastavnika svoju primjenu nalaze i u klasinom uionikom prostoru u situacijama kada se nastavnim sadrajima prilazi na jedan drugaiji, kreativniji nain, i kada su ukljuene nastavne metode koje su adekvatno prilagoene sadrajima i ciljevima. Takoe, znaajno je poveano prisustvo timskog rada na svim nivoima. Sve prednosti timskog rada same su nametnule potrebu kod nastavnika da na drugaiji, ali ujedno produktivniji nain planiraju i pripremaju nastavu, kao i da realizuju i evaluiraju ostvareno. Naravno, u ovom dijelu postoji znaajan prostor za dodatna ulaganja u narednom periodu, ali je veoma vana injenica da je horizontalno uenje postalo segment naeg profesionalnog ivota. ak je i naa pauza poznatija kao veliki odmor izmijenila svoja ranija obiljeja i postala znaajan prostor za svakodnevnu razmjenu profesionalnih dilema nastavnika, kada oni razgovaraju o svojim iskustvima iz prakse, o rezultatima i refleksijama sopstvenog rada, o razvoju i napredovanju svojih uenika. Kako je profesionalni razvoj svakog nastavnika vrlo kompleksan, ali i vrlo specifian proces, jer se, kako unutar ustanove tako i izmeu kola razlikuju znanja, vjetine i sposobnosti koje je neophodno da pojedinci razvijaju i unapreuju, smatrali smo da bi bilo dobro da se esto sprovodi samoevaluacija u razliitim podrujima kako bismo utvrdili prioritete za unapreivanje kompetencija i vjetina nastavnika, odnosno kako bi oni prepoznali podruja sopstvenih snaga i slabosti. Cilj nam je da

sveobuhvatno preemo put od ideje do akcije iji bi se efekti ogledali u onome to je kljuni elemenat u itavoj prii kvalitetan nastavni proces i dobra postignua uenika. Tako smo krajem drugog klasifikacionog perioda sproveli istraivanje koje se odnosilo na oblast ocjenjivanja i procjenjivanja, u kojem su uestvovali uenici (reprezentativni primjerak) i nastavnici. Nakon analize dobijenih rezultata izraene su broure za nastavnike i uenike iji je kljuni cilj bio da ukau na trenutno stanje, sa akcentom na segmentima koje je mogue unaprijediti, a samim tim i ostvariti dobre efekte u nastavi. Broura za nastavnike bila je tako koncipirana da je njena uloga, osim prethodno navedene, uz isticanje preporuka iz savremene pedagoke prakse, bila i da podstakne proces samoevaluacije pojedinca, jer smo uvjereni da je nastavnik danas, mnogo vie nego u prethodnim godinama, spreman da analizirajui svoje kompetencije, radi na njihovom unapreivanju. Pozitivni efekti navedenih aktivnosti utvreni su kod svih aktera obrazovno-vaspitnog procesa tako to je nakon narednog ocjenjivakog perioda ponovo realizovano istraivanje iz navedene oblasti. Ujedno, uoeni su novi prostori za istraivanje i nove anse za ulaganje sa ciljem strukturiranja to kvalitetnijeg nastavnog procesa. Dakle, izdvojili smo samo jedan segment kojim se bavimo u kolskom ivotu, a koji otvara puteve za unapreivanje profesionalnih sposobnosti i vjetina nastavnika. Uvjereni smo da obrazovno-vaspitni proces, danas vie nego ranije, otvara mogunosti ne samo za izdvajanje ve i za kvalitetno unapreivanje svih nedovoljno razvijenih ili nedovoljno potenciranih vjetina i kompetencija nastavnika, to znai da profesionalni razvoj nastavnika mora biti prioritetno podruje, jer e se njegovi efekti neposredno odraziti na postignua uenika, odnosno na unapreenje cjelokupnog sistema kolstva.

ZAVOD ZA KOLSTVO

25

Jasmina Vukaevi,
direktorica O Vuk Karadi, Podgorica

PROFESIONALNI RAZVOJ SIGURNA RIZNICA NASTAVNIKIH KOMPETENCIJA

U pripremi za implementaciju reforme skoro svi nastavnici pohaali su neku od ponuenih obuka kako bi to uspjenije pristupili planiranju i realizaciji nastavnog procesa. Nastavnici su se redovno odazivali pozivima za uee u razliitim aktivnostima profesionalnog razvoja, svjesni da e to zadovoljiti njihove stvarne profesionalne potrebe i omoguiti im kvalitetno rjeavanje mnogih izazova koje promjene donose. Navodim samo neke od obuka koje su nastavnici pohaali: Aktivno uenje/nastava, Primjena metoda aktivne nastave, Upoznavanje sa novim nastavnim programima, Korak po korak za osnovne kole, Planiranje i opisno ocjenjivanje, Ambijent u uionici i odgovarajua organizacija rada, Kooperativno uenje, Inkluzivno obrazovanje, Kreativno rjeavanje problema u uionici, Ljudska prava, demokratija i mirno rjeavanje konflikata, Neki aspekti savremene nastave... Kao ilustraciju navedenog, istiem da proces nastave realizuje 54 nastavnika, a da je ak 90% nastavnog kadra uspjeno usavravalo svoje profesionalne kapacitete, uestvujui na seminarima koje su organizovali Ministarstvo prosvjete i nauke, Zavod za kolstvo, Ispitni centar Crne Gore i NVO sektor.

ZAVOD ZA KOLSTVO

rofesionalni razvoj nastavnika vaan je za obezbjeivanje kvalitetne nastave, uspjene saradnje sa roditeljima i lokalnom sredinom, i, uopte, ivota kole kao zajednice gdje svi inioci imaju jasne ciljeve i viziju sopstvenog razvoja i razvoja kole kao cjeline. Sutina profesionalnog razvoja ne ogleda se samo u ueu nastavnika u odreenim aktivnostima, ve i u primjeni nauenog u radu sa uenicima i kolegama. Kako bi se izgradio snaan kolektiv, svaki pojedinac treba da d lini doprinos, razmijeni svoja iskustva i saznanja sa kolegama i shvati da je klju uspjeha u timskom radu. Nastavnik koji podstie cjelovito i uspjeno uenje doprinosi kvalitetnijem obrazovanju, a samim tim i uspjenom drutvu. Naa kola pripada grupi A kola u kojima su prvi put primijenjena reformska rjeenja tj. u kojima je zaivjela reforma obrazovanja. Bez obzira koliko su reformska rjeenja obrazovno-vaspitnog procesa kvalitetna, ne mogu biti kvalitetno implementirana bez strunog kadra koji je spreman na permanentno usavravanje. Samo kompetentan kadar sposoban je da odgovori svim izazovima profesije i prui maksimum svojih profesionalnih potencijala. Upravo to je put koji smo slijedili kao jedan od prioriteta ka naem cilju to uspjenijoj implementaciji reforme.

26

Organizovanjem niza seminara, okruglih stolova i foruma, kao i realizacijom projekata, Odsjek za kontinuirani profesionalni razvoj Zavoda za kolstvo, prua intenzivnu strunu podrku kolama. Uvoenjem PRN modela sve aktivnosti profesionalnog razvoja u koli odvijaju se sistematski i organizovano, uz koordinaciju tima za profesionalni razvoj. Iako smo i prije toga organizovali mnoge aktivnosti profesionalnog razvoja, njihovo planiranje na nivou organizacije i na linom planu doprinosi usmjerenijoj i intenzivnijoj realizaciji navedenog. Nastavnici posjeduju dokumentaciju i dokaze o svom profesionalnom razvoju (profesionalani portfolio, LPPR) koji im pomau da prepoznaju svoje potrebe i da planiraju aktivnosti putem kojih e uspjeno realizovati postavljene ciljeve. Kao posebno znaajnu, istiem obavezu prenoenja iskustava sa seminara kolegama u koli. To je jedan od uslova za dobijanje uvjerenja o pohaanoj obuci. Naime, nastavnici imaju obavezu da kroz razliite vidove saradnje u koli (sastanke aktiva, radionice, ogledne i ugledne asove, prezentacije i dr.) predstave iskustva i saznanja sa seminara. U saradnji sa kolegama pronalaze naine i modele za efikasniju primjenu nauenog u uionici. U toku ove nastavne godine 21 obuku razliite forme pohaalo je 37 nastavnika nae kole. Ovaj broj nije zanemarljiv s obzirom na to da kola ima ukupno 54 nastavnika. To je znaajan pokazatelj savjesnog odnosa prema radu i strunom napredovanju. Od projekata koje u naoj koli realizujemo od prethodne kolske godine, izdvojiu dva zato to vjerno oslikavaju prednosti prenoenja nauenog u koli. Projekat o profesionalnoj orijentaciji je, zahvaljujui vi-

emjesenoj obuci, zaivio u koli kroz niz aktivnosti. Realizovano je est kreativnih radionica sa uenicima IX razreda, organizovano profesionalno informisanje i savjetovanje uenika, kao i istraivanje ta uenici misle o tome koliko im je profesionalno usmjeravanje bitno za izbor budueg zanimanja. Realizovana je i prezentacija iskustava kolegama iz drugih kola u okviru obuke koju su organizovali Ministarstvo prosvjete i GIZ. Projekat Kako pomoi uenicima da uspjeno stvaraju usmene i pisane, umjetnike i neumjetnike tekstove podstakao je nastavnike na promiljanje o najboljim nainima unapreivanja pismenosti uenika. Kroz konstruktivne razgovore sa kolegama, konkretan rad sa uenicima, te kroz prezentacije na sjednicama Nastavnikog vijea, dolo se do jasnog saznanja o problemima koje uenici imaju prilikom stvaranja umjetnikih i neumjetnikih tekstova. Seminari u okviru Projekta ponudili su nastavnicima veoma funkcionalna rjeenja u oblasti osposobljavanja uenika za uspjeno usmeno i pisano izraavanje. Nastavnici u uionici, u skladu sa uzrastom, primjenjuju predloen metodski postupak Put stvaraoca. Prednost ovog Projekta jeste obuhvaenost svih ciklusa osnovne kole, to nudi kontiunuiran rad i evolutivni napredak u poboljanju pismenosti kod uenika. Umjeno koristei svoje potencijale i vrijedno ih dopunjujui i nadograujui, uspjeli smo da u koli stvorimo dobru osnovu za razvoj profesionalnih kompetencija. Nastavnici imaju mogunost izbora, donoenja odluka i realizacije zajednikih aktivnosti uz maksimalno ispoljavanje svoje kreativnosti i uz samosvijest o nunosti edukacije. Da nije tako, u vremenu stalnih promjena i inovacija, kakvo je vrijeme u kojem ivimo, naa znanja bi zastarjela i samim tim uenicima nezanimljiva i neupotrebljiva.

ZAVOD ZA KOLSTVO

27

MEUNARODNI SKUPOVI I SARADNJA SA DRUGIM ORGANIZACIJAMA

SEMINARI SE STALNI PODSTICAJ ZA PROFESIONALNI RAZVOJ

avod za kolstvo, tj. Odsjek za KPR i Odsjek za meunarodnu saradnju, intenzivno sarauju sa Savjetom Evrope pratei aktivnosti u okviru Pestaloci programa i programa Evropskog centra za moderne jezike iz Graca. Kalendari svih aktivnosti Pestaloci programa i Evropskog centra za moderne jezike za 2013. godinu nalaze se na sajtu Zavoda za kolstvo, a mogu se pronai i na sajtovima pomenutih programa obuke (www. ecml.at odnosno www.coe.int/pestalozzi). Obuka za trenere Pestaloci programa Kljuna znanja, vjetine i stavovi za sve nastavnike zapoeta je 2010. godine. Prvi modul (modul A) odran je u Strazburu u Evropskom centru za mlade Savjeta Evrope, a drugi modul (modul B) u Larnaki na Kipru, uz podrku kiparskog Ministarstva prosvjete. Pet faza serije modula je koordinirao tim: Patricia Garouste, Francuska, Arthur Ivatts, Velika Britanija i Rasa Askinyte Degesiene, Litvanija. Koordinaciju metodolokog pristupa vodila je Pascale Mompoint-Gaillard u saradnji sa Sekretarijatom Savjeta Evrope. Kako su treneri vana karika u prenoenju znanja u svakom obrazovnom sistemu, to i Pestaloci program nastoji da obui tim trenera koji e znanja steena na obukama prenositi kolegama u svojim zemljama. Trening za trenere pohaala je i Dragana Radoman, profesorica engleskog jezika koja izvodi nastavu u dvije nikike kole: u O Radoje izmovi i O Milija Nikevi. Radionice koje je ona pripremila i realizovala sa svojim kolegama, a koje su bile dio njene obaveze u odnosu na obuku koju je pohaala, postavljene su na sajt Pestaloci programa. Planovi asova i radionica sada su dostupni na sajtu Savjeta Evrope Pestalozzi program za obrazovanje i jezike. Zainteresovani nastavnici i treneri mogu ih isprobati, prilagoditi i razvijati. (http://www.coe.int/t/dg4/education/pestalozzi/ home/default_en.asp) U resursima za nastavnike (Training resources), u onlajn zbirci Pestalozzi Core Knowledge, Skills and Attitudes for all Teachers 2010/11 P-CORE) moete nai i trening plan Rjeavanjem konflikata do meusobnog razumijevanja (From Conflict Resolution to Mutual

ZAVOD ZA KOLSTVO

28

Understanding), nastavnice Dragane Radoman. Trening je realizovan za nastavnike O Radoje izmovi, kao i za koordinatore PRN-a u Nikiu. (http://www.coe.int/t/dg4/education/pestalozzi/ home/training_units/PCORE_EN.asp) Program Pestaloci bio bi zahvalan za povratnu informaciju o korisnosti raspoloivih resursa, ukljuujui i njihovo dalje razvijanje na temelju modela iz onlajn zbirke. U tabeli koja slijedi predstavljeno je uee nastavnika i predstavnika obrazovnih institucija iz Crne Gore na seminarima Savjeta Evrope u periodu od juna 2012. do juna 2013. godine. NAZIV SEMINARA Evropski centar za moderne jezike Mrea nacionalnih koordinatora u projektu: Viejezino i interkulturalno obrazovanje deskriptori i nastavni materijali Upotreba medija za uee u demokratskom drutvu, Modul Au projektu: Viejezino i interkulturalno obrazovanje deskriptori i nastavni materijali ta to znai razmiljati istorijski? Razvoj vjetina za upotrebu online resursa u nastavi Evropski centar za moderne jezike Mrea nacionalnih koordinatora u projektu: Viejezino i interkulturalno obrazovanje deskriptori i nastavni materijali 2.dio Razliitost u uenju slubenog jezika Jeziki deskriptori i bolji uspjeh migranata i manjina u osnovnom obrazovanju Razliita djeca jednake mogunosti Upotreba medija za uee u demokratskom drutvu, Modul B Ljetnja kola Pestaloci IME I PREZIME UESNIKA MJESTO VRIJEME

Nataa Peri, Zavod za kolstvo

Grac, Austrija

31. maj i 1. jun 2012.

ZAVOD ZA KOLSTVO

Snjeana Bokovi O Olga Golovi, Niki Doana Perkaj Zavod za kolstvo Svetlana urni O Pavle Rovinski, Podgorica

Strazbur, Francuska Nikozija, Kipar Grac, Austrija

od 24. do 29. septembra 2012. od 26. do 28. septembra 2012. 30. i 31. oktobar 2012.

29

Nataa Peri, Zavod za kolstvo Aleksandra Veovi Ivanovi Zavod za kolstvo Snjeana Bokovi O Olga Golovi, Niki Ardita Kovaevi, O Maral Tito, Ulcinj Snjeana Bokovi O Olga Golovi, Niki Emina Salihovi O Boko Buha, Pljevlja

Grac, Austrija

od 21. do 23. novembra 2012.

Grac, Austrija Grac, Austrija Riga, Letonija Antalija, Turska Bad Vildbad, Nemaka

14. i 15. februar 2013. 7. i 8. mart 2013. 22. do 26. aprila 2013. od 15. do 17. maja 2013. od 30. juna do 7. jula 2013.

NIKOZIJA, KIPAR

TO ZNAI RAZMILJATI ISTORIJSKI?

Doana Perkaj,
nadzornica Zavod za kolstvo

okviru Pestaloci programa, u organizaciji Savjeta Evrope i Vlade Kipra, u periodu od 25. do 28. septembra 2012. godine u Nikoziji realizovan je projekat pod nazivom to znai razmiljati istorijski? (What does it mean to think historically?). Uestvovalo je 15 profesora istorije iz 15 evropskih zemalja i razliitih obrazovnih institucija, koji su za ovaj seminar aplicirali tokom mjeseca juna. Bili smo u obavezi da se predstavimo kratkim prezentacijama na zadatu temu i odgovorimo na sljedea pitanja: koji su opti ciljevi nacionalnog kurikuluma nastave istorije, da li kurikulum promovie istorijsko razumijevanje u odjeljenjima u kojima su zastupljene razliitosti, kao i na koji nain obrazovna institucija iz koje dolazimo promovie istorijsko razumijevanje u uionici. Crna Gora se predstavila prezentacijom Istorijsko razumijevanje kroz proces nastave i uenja u crnogorskim kolama (Historical Understanding within Teaching and Learning Process in Montenegrin Schools). Iskoristila sam priliku da svojom prezentacijom obuhvatim i

na koncept Istorije podruja umjesto u svijetu uobiajenih Istorije nacije, odnosno, Istorije drave, kao i koncept otvorenog dijela kurikuluma (15 20%) koji afirmie sadraj vezan za specifinosti istorije lokalne sredine. Prezentacije se mogu nai na Internetu (www.pi.ac.cy/ pi/files/epimorfosi/synedria/history_pestalozzi_2012/. Tokom seminara realizovane su sljedee prezentacije i radionice: Djeja prava i rad na nastavi istorije na Kipru: inicijative lokalne zajednice koje ukljuuju uenike razliitog porijekla (Childrens rights and the work on history education in Cyprus: community based initiatives for students of diverse backgrounds) Leda Koursoumba, komesar za djeja prava, ta znai razmiljati istorijski? Promocija istorijskog razumijevanja u radu sa uenicima razliitih sposobnosti i porijekla i uspostavljanje kanala komunikacije sa irom zajednicom (Promoting historical understanding in classrooms of mixed abilities and diverse backgrounds and developing channels of communication with the wider community) dr Richard John Harris, Univerzitet

ZAVOD ZA KOLSTVO

30

Nijesmo imali vremena za odmor i prazan hod. Na radni dan poinjao je u 8h i trajao je 12 sati, pod budnim okom koordinatorke projekta, dr Chare Makriiyani sa Pedagokog instituta u Nikoziji. Sve aktivnosti koje su se odvijale van hotela Classic gdje smo bili smjeteni, bile su istraivakog karaktera i u funkciji glavne teme. Posjetili smo neolitski lokalitet Chirokitia gde smo imali priliku da vidimo kako se drava brine o svom istorijskom nasljeu. U turistikom mjestu Lefkara posjetili smo obrazovni centar (osnovna i srednja kola) gdje smo prisustvovali asovima. U neformalnom dijelu posjete uenici su u holu kole izveli kratak program sa tradicionalnim kiparskim igrama. Mjesto je uveno u svijetu po izradi ipki, ali i po svom slavnom stanovniku Leonardu Da Viniju koji je svojevremeno, boravio u Lefkari. U Nikoziji smo obili liniju ratnog sukoba iz 1974. godine, Green line, kao i Centar za pomirenje. U muzeju Leventis, prisustvovali smo asu istorije odjeljenja jedne osnovne kole, a kasnije, u atrijumu Muzeja, i simulaciji dogaaja iz srednjevekovne istorije Kipra. u Ridingu, predstavnik Savjeta Evrope, Nastava istorije i odnosi meu grupama: primjer Kipra (History teaching and intergroup relations: the case of Cyprus) dr Charis Psaltis, Univerzitet Kipra, Nastava istorije za uenike razliitog porijekla (eaching and learning history to students of diverse backgrounds) dr Eleni Theodorou, Evropski univerzitet, Kipar, Kurikulum i razliitost u odjeljenju: izazovi za nastavu istorije i Pogled na nau istoriju kao primjer za njihovo rjeavanje (Curriculum theory and diverse classrooms: challenges for history education and A Look at our past as an example of taking them up) dr Stavroula Philippou, Univerzitet Kipra, Izrada velikih slika istorije (Developing big pictures of the past) Loukas Perikleous, Univerzitet Kipra, Nastajanje savremene istorije Kipra Promovisanje istorijskog razumijevanja u odjeljenjima razliitih sposobnosti i uspostavljanje kanala komunikacije sa irom zajednicom kroz objektiv pionira kiparskog fotonovinarstva (Modern History of Cyprus in the making Promoting historical understanding in classrooms of mixed abilities and developing channels of communication with the wider community through the lens of the pioneers of Cypriot Photojournalism) Christos Argyrou, Kiparski pedagoki institut, Poboljanje uspjeha svih uenika u odjeljenjima razliitih sposobnosti primjenom diferencirane nastave, (Promoting effectiveness for all students in mixed ability history classrooms through differentiated Instruction) dr Stavroula Valiande, Kiparski pedagoki institut, Muziki susreti: nastava istorije i istraivanje razliitosti kroz muziku, (Musical encounters: teaching history and exploring diversity through music) dr Antonia Forari, Kiparski pedagoki institut. Inae, ova zemlja uzbudljive istorije, ima 952.100 stanovnika. Malo je poznato da Kipar, pored grkog, jermenskog, libanskog, turskog, ima i snano italijansko istorijsko i kulturno nasljee koje datira iz razvijenog i kasnog Srednjeg vijeka. Od 2004. godine Kipar je punopravan lan EU. Uee u ovom Pestaloci programu obuke bilo je obogaujue i nezaboravno. Razmjena iskustava sa kolegama iz Evrope omoguila je, izmeu ostalog, jasnije sagledavanje prednosti, ali i manjkavosti obrazovnih sistema zemalja iz kojih dolazimo.

ZAVOD ZA KOLSTVO

31

RAZLIITA DJECA JEDNAKE MOGUNOSTI

Ardita Kovaevi,
psiholog O Maral Tito, Ulcinj

okviru Pestaloci programa Savjeta Evrope u periodu od 22. do 26. aprila 2013. godine u Rigi, Letonija, realizovan je program obuke Razliita djeca jednake mogunosti. Na ovom seminaru koji je samo prvi dio (drugi dio e se odrati u Minsku, Bijelorusija) uestvovalo je 20 nastavnika iz razliitih zemalja. Na seminaru su predstavljeni ciljevi Pestaloci programa koji se odnose na prihvatanje i afirmaciju Savjeta Evrope i njegovih vrijednosti: demokratija, potovanje ljudskih prava i vladavina prava u obrazovnoj praksi, kao i podrka dravama koje su lanice Savjeta Evrope u procesu od obrazovne politike do obrazovne prakse, u skladu sa pomenutim vrijednostima. Takoe, u skladu sa strategijom Evropske Unije za prava djeteta da se formira jedna Evropa za i sa djecom, na ovom seminaru govorilo se o tome kako da formiramo kolu u kojoj e svako dijete osjeati da joj pripada. U fokusu ovih seminara nalazi se inkluzivno obrazovanje barijere u praksi i primjeri dobre prakse. Tokom boravka imali smo mogunost da posjetimo dvije kole u kojima su djeca sa posebnim obrazovnim potrebama ukljuena u nastavne i vannastavne aktivnosti. U jednoj osnovnoj koli u okrugu Gulbene, djeca sa posebnim obrazovnim potrebama nalaze se u posebnom odjeljenju. U drugoj koli ova djeca ukljuena su u redovna odjeljenja, uestvuju i u vannastavnim i drugim aktivnostima. Nastavno osoblje odlino radi sa djecom, uestvuju u raznim projektima na nivou lokalne zajednice, drave i ire. Nastavnici su otvoreni za sve vrste saradnje sa zajednicom i njihov cilj jeste da kola bude to vie ukljuena u zajednicu. Veliku podrku kolama prua optina (Odsjek za kole), koja za te aktivnosti odvaja znaajan dio budeta (oko 60%). kole dobijaju budet za svakog uenika, a za one koje imaju djecu sa sa po-

ZAVOD ZA KOLSTVO

32

sebnim obrazovnim potrebama, budet je est puta vei. Poto djece svake godine ima sve manje, kole se takmie da dobiju to vie uenika, pa tokom godine organizuju raznovrsne aktivnosti (teatar gdje nastavnici glume za djecu, razne aktivnosti za ouvanje okoline, flore i faune, kampovi, razni kursevi itd.). Veliki dio ovih poslova nastavno osoblje radi volonterski. Organizatori seminara omoguili su nam da uestvujemo na konfereniciji kola budunosti poinje danas (Tomorrows School Starts Today), koja je odrana na Tehnikom fakultetu (prole godine su slavili 150 godina postojanja) tokom koje smo imali priliku da pratimo radove strunjaka iz Engleske, Amerike itd. Po povratku u svoje zemlje, svaki uesnik/uesnica uradie akcioni plan kojim emo uticati na primjenu pomenutih vrijednosti: demokratije, potovanja ljudskih prava, kao i stvaranja kolske zajednice u kojoj e svako dijete osjeati dobrodolo. Mojim planom bie angaovani aki parlament i Dnevni Centar za djecu sa smetnjama u Ulcinju, gdje emo svakog drugog petka organizovati dan druenja. Sa zadovoljstvom oekujem i drugi dio ovog seminara. Poruka koju sam sa ovog seminara donijela, glasi: Raditi sa 3 H (head, hands, hearts rukama, glavom i srcem)!

GRAC, AUSTRIJA, EVROPSKI CENTAR ZA MODERNE JEZIKE

PLURILINGVISTIKI PRISTUP ZA RAZUMIJEVANJE I TOLERANCIJU

Aleksandra Veovi Ivanovi,
nadzornica Zavod za kolstvo

Evropskom centru za moderne jezike Savjeta Evrope u Gracu 14. i 15. februara 2013. godine odrana je radionica Razliitost u uenju slubenog jezika u okviru MALEDIVE projekta (Majority language diversity: www.ecml.at/maledive) koji se realizuje od 2012. godine. Crna Gora je od 2008. godine, zajedno sa jo 31 evropskom dravom, ukljuen u rad ECML-a.

ZAVOD ZA KOLSTVO

Vizija ECML-a jeste promocija inkluzivnog pristupa u nastavi slubenog jezika u smislu pomoi u razvijanju plurilingvalnih i inerkulturalnih kompetencija i obrazovanja nastavnika. Na radionici je bilo rijei o razvoju projekta MALEDIVE, o plurilingvizmu u obrazovanju nastavnika i podsticanju jezike razliitosti u nastavi slubenih jezika. To je i osnovna tema prvog, od ukupno pet modula Projekta. Kako ovoj temi Savjet Evrope poklanja veliku panju, ovom prilikom predstavljeni su i ostali projekti koji se, na razliite naine, bave promocijom plurilingvizma u obrazovanju: CLIL (www.ecml.at/clilandliteracy), PLURCUR (www.ecml.at/plurcur) i CARAP (www.ecml. at/carap). Promociji plurilingvizma u naem obrazovnom sistemu, konkretno u nastavi crnogorskogsrpskog, bosanskog jezika i knjievnosti, doprinosi i jedan od osnovnih optih ciljeva Predmetnog programa za crnogorski jezik i knjievnost: razvijanje tolerantnog odnosa prema drugim jezicima i narodima i njihovo uvaavanje. Upravo je razvoj potovanja prema drugim jezicima i njihovim govornicima i izbjegavanje dominacije jednog jezika nad drugim, odnosno izbjegavanje podjela na vanije i manje vane jezike, osnovni preduslov za sticanje plurilingvistike tolerancije kod uenika. Stalna ili to je mogue ea korelacija i interakcija u nastavni svih jezika koje uenici izuavaju ili govore,

pored slubenog jezika, od velike je pomoi uenicima u pravilnom shvatanju i razvijanju plurilingvistikog pristupa. Nastavu jezika, dakle, treba izvoditi tako da uenici postanu svjesni uzajamne veze izmeu svih jezika koje izuavaju, istraujui slinosti i razlike i shvatajui dobrobit koju imaju od procesa uenja napredak u uenju jednog jezika pomae i u savladavanju drugih jezika, i ukupno utie na sticanje i razvoj svih komunikativnih sposobnosti. Ono to bi trebalo da bude jedno od osnovnih polazita nastave svih predmeta, pa tako i nastave jezika, jeste podsticanje radoznalosti i to je mogue vea motivacija uenika za plurilngvistike kompentencije stei i primjenjivati razliite kompetencije, u razliitim jezicima, na razliitom nivou uspjenosti i u razliitim funkcijama. To se moe postii raznovrsnim metodama i oblicima rada, stalnim inovacijama u nastavi i odabirom uenicima bliskih i zanimljivih tema i tekstova. Takoe, odabir knjievnih djela i tekstova koji se odnose na razliite kulturne i lingvistike kontekste moe biti nain za razvoj multikulturalnog i plurilngvistikog iskustva. Multijeziki pristup uenju maternjeg/slubenog jezika podrazumijeva i tijesnu saradnju izmeu nastavnika svih jezika u koli, a izloenost uenika razliitosti u pogledu jezika doprinosi razvoju tolerancije i uzajamnog potovanja.

33

SARAJEVO, BOSNA I HERCEGOVINA

NASTAVNIKA PROFESIJA ZA 21. VIJEK

mr Nataa Gazivoda,

samostalna savjetnica Zavod za kolstvo, Podgorica

Sarajevu, u organizaciji Centra za obrazovne politike iz Beograda, 2. aprila 2013. godine odrana je zavrna konferencija projekta Unapreenje nastavnike profesije za inkluzivno, kvalitetno i relevantno obrazovanje ATEPIE, pod nazivom Nastavnika profesija za 21. vijek. Konferencija je okupila predstavnike svih relevantnih aktera u obrazovnom procesu iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije i Srbije: nastavnike, direktore i strune saradnike kola, prestavnike roditelja, fakultetske profesore, predstavnike ministarstava i zavoda, nevladinih organizacija i donatora. U radu je uestvovalo 67 uesnika. Delegaciju iz Crne Gore inili su: prof. dr Saa Mili, Filozofski fakultet, Niki, mr Sanja alovi, Filozofski fakultet, Niki, mr Marijana Blei, Pedagoki centar Crne Gore, Olivera Nikoli, Ministarstvo prosvjete, Nataa Gazivoda, Zavod za kolstvo, edo olovi, O Pavle Rovinski, Rena Rakevi, O Pavle Rovinski, Ivana Vukevi, O Branko Boovi, Katarina Vuini, O Mileva Lajovi, Andrej Barek, O Ilija Kii, Nataa Tomovi, JPU ina Vrbica i Boko Golubovi, JPU ina Vrbica, Podgorica.

Cilj konferencije bio je promovisanje okvira nastavnikih kompetencija, koji je razvijen sa ciljem jaanja profesionalne uloge nastavnika u zemljama Zapadnog Balkana u primjeni inkluzivne i kvalitetne nastave. Istaknuto je da nastavnici predstavljaju najjai unutarkolski faktor u sprovoenju kvalitetnog obrazovanja, te da nastavnik 21. vijeka u svom radu treba da uvaava i polazi od mogunosti, potreba, interesovanja i drugih karakteristika svakog djeteta. Ovom prilikom predstavljena je publikacija Nastavnika profesija za 21. vijek(Teaching Profession for the 21st Century) iji je dio regionalni Okvir nastavnikih kompetencija, a koja je nastala kao rezultat saradnje strunjaka u oblasti obrazovanja iz Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore i Srbije, uz podrku meunarodnih eksperata u ovoj oblasti i projektnog tima COPa. Ova publikacija nudi smjernice za postavljanje i upotpunjavanje nacionalnih kvalifikacionih okvira (NOK), koji objedinjuju znanje, kvalitete, vrijednosti, posveenost ljudskim pravima i socijalnoj pravdi koju nastavnici treba da imaju kako bi njihovi uenici bili pripremljeni za ivot u dvadeset prvom vijeku.

ZAVOD ZA KOLSTVO

34

Predstavljeni Okvir nastavnikih kompetencija zasnovan je na socijalno-konstruktivistikoj teoriji djeijeg razvoja, odnosno pedagokom modelu razvojno primjerenog pristupa usmjerenog na uenika. Profesionalne (nastavnike) kompetencije predstavljaju integrisanu i dinaminu kombinaciju znanja, vjetina i vrijednosti koje nam omoguavaju da efikasno djelujemo u razliitim profesionalnim kontekstima i situacijama. Nastavnike kompetencije nijesu statini ciljevi, ve dinamike kategorije, koje prate promjene u obrazovnom sistemu i daju okvir za razvoj nastavnike profesije, definiu ishode inicijalnog obrazovanja i odreuju smjer kontinuiranog profesionalnog razvoja. Istovremeno, one treba da budu dovoljno univerzalne i fleksibilne kako bismo uvaili sve razliitosti meu nastavnicima, njihovim stilovima poduavanja, specifinim uslovima u kojima rade i dr. Okvir definie est podruja nastavnikih kompetencija:

1. 2. 3. 4. 5. 6.

Uenik i uenje Okruenje za uenje Nastava i ocjenjivanje kola, porodica i zajednica Profesionalni razvoj i odgovornost Razvoj kole i unapreenje obrazov nog sistema

Na Konferenciji se govorilo o mogunostima primjene Okvira. Okvir nastavnikih kompetencija moe: doprinijeti razvoju strategija za unapreenje sistema profesionalnog razvoja nastavnika, posluiti kao osnova za razvoj i unapreenje podzakonskih akata kojima se regulie profesionalni razvoj, ocjenjivanje i napredovanje nastavnika, doprinijeti razvoju visokokolskih kurikuluma utemeljenih na ishodima (kompetencijama), doprinijeti razvijanju standarda za razliite faze u razvoju karijere nastavnika, kao i planiranju profesionalnog razvoja. Moe, takoe, posluiti kao osnova za istraivanje i evaluaciju stanja u ovoj oblasti.

GRAC, AUSTRIJA

ZAVOD ZA KOLSTVO

RAZVOJ JEZIKIH KOMPETENCIJA ZA BOLJI USPJEH

U
Gracu je 7. i 8. marta 2013. godine, u Evropskom centru za moderne jezike Savjeta Evrope (ECML), odrana radionica Jeziki deskriptori i bolji uspjeh migranata i manjina u osnovnom obrazovanju (http://www.ecml.at/languagedescriptors). Projekat je usmjeren na razvoj jezikih kompetencija potrebnih za kolovanje migranata i manjina, kako bi postigli to bolji uspjeh. Ciljna grupa su uenici uzrasta od 11/12 i 15/16 godina, a ukljueni su nastavnici matematike, istorije i graanskog vaspitanja. Radionici su prisustvovala 34 predstavnika zemalja lanica Evropskog centra. Predstavnica Crne Gore bila je Snjeana Bokovi, profesorica istorije u O Olga Golovi u Nikiu. Mnoge zemlje imaju izraenu situaciju viejezinosti i svaka na svoj nain tei ka to ujednaenijim i svima dostupnim procesima sticanja i mjerenja jezikih vjetina. U okviru jezike politike Savjet Evrope garantuje lingvistike i kulturne razliitosti svih graana. Svako ima pravo da koristi sopstveni jezik ili jeziki varijetet, pravo da se unapreuje posredstvom jezika nastave. Znaaj deskriptora ogleda se u tome to se oni mogu koristiti u oblikovanju planova i programa jer usmjeravaju panju na vjetine, a ne na sadraj i injenina znanja. Tokom radionice, korieni su preliminarni deskriptori za matematiku i istoriju, koji e migranatima i pripadnicima manjina omoguiti lake izuavanje ova dva predmeta na jeziku nastave. Jedna od centralnih vrijednosti obrazovanja jeste pravo svakog pojedinca na kvalitetno obrazovanje, a deskriptori za matematiku i istoriju e to, bar donekle, i omoguiti.

35

LJETNJA AKADEMIJA

LJUDSKA PRAVA U AKCIJI ZA ZEMLJE JUGOISTONE EVROPE

Vidosava Kaelan,
samostalna savjetnica, koordinatorka Ljetnje akademije Zavod za kolstvo

Lj

36

etnja akademija Ljudska prava u akciji nastala je na inicijativu mree koordinatora za graansko obrazovanje i ljudska prava za Jugoistonu Evropu sa ciljem jaanja kapaciteta kola, nastavnika graanskog vaspitanja/obrazovanja, nevladinog sektora i roditelja za primjenu i unapreenje ljudskih i djejih prava u svakodnevnom ivotu i kolskoj praksi. Akademija se oranizuje u saradnji sa Savjetom Evrope, Vergelend centom iz Norveke i Zavodom za kolstvo. Prva ljetnja akademija Ljudska prava u akciji podrana je od strane Vlade Crne Gore, Ministarstva prosvjete i Zavoda za kostvo. Ugovor o saradnji izmeu sve tri strane usvojen je na sjednici Vlade Crne Gore, 20. septembra 2012. godine, a potpisali su ga: u ime Vlade Crne Gore Pavle Goranovi, direktor Zavoda za kolstvo, u ime Savjeta Evrope Olaf Olafsdottir, direktor Direktorata Savjeta Evrope za obrazovanje za demokratsko graanstvo i ljudska prava i Ana Perona-Fjeldstad izvrna direktorica Vergalend centra iz Norveke. Tako je utvren put dugoronijoj saradnji izmeu sve tri strane u narednom periodu. Zavod za kolstvo odreen je da bude neposredni nosilac aktivnosti. U radu Akademije uestvuje 12 timova iz deset zemalja: Bugarska, Grka, Hrvatska, Crna Gora, Rumunija, Srbija, Slovenija, Makedonija, Turska i Kosovo. Iz svake zemlje tim ine tri lana: direktor kole ili pomonik direktora, nastavnik graanskog vaspitanja/obrazovanja i jedan predstavnik iz nevladine organizacije koja se bavi obrazovanjem u sredini u kojoj kola postoji ili predstavnik roditelja. Takoe, makar jedan lan tima treba teno da govori engleski, budui da je radni jezik na Akademiji engleski. Budui da je jedan od ciljeva Akademije da svaki tim uradi akcioni plan koji e primijeniti u svojoj koli/ sredini, ovako formirani timovi omoguavaju zajedniki rad na veoj promociji ciljeva EDC/HR u svojoj koli i lokalnoj sredini. Takoe, radi bolje diseminacije ciljeva i postignua Akademije kao i razmjene iskustava formirana je online platforma Share&Conect, koja ve okuplja veliki broj lanova i preko koje se nastavnici i ostali upoznaju sa iskustvima i rezultatima na polju graanskog obrazovanja/vaspitanja iz drugih zemalja. Prva ljetnja akademija Ljudska prava u akciji odrana je u periodu od 20. do 28. juna 2012. godine na Cetinju, u Hotelu Grand. Uesnici su bili predstavnici iz zemalja regiona: Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo, Makedonija, Crna Gora, Rumunija, Grka, Bugarska, Turska, Albanija. Treneri na Akademiji bili su: Rada Dudi Radi (Srbija), Olena Styslavska (Poljska), Ted Huddleston (UK), Pascale Mompoint-Gaillard (Francuska). Ove godine Akademija se realizuje u periodu od 21. do 29. juna 2013. godine, takoe na Cetinju. Na-

ZAVOD ZA KOLSTVO

mjera organizatora je da stranim gostima, uesnicima Akademije pokae i dio kulturno-istorijskog nasljea Crne Gore koje je dobrim dijelom smjeteno u naoj prijestonici. Treneri na Akademiji bie: Angelos Vallianatos (Grka), Sylhasi Veton (Kosovo), Olena Styslavska (Poljska) i Ted Huddleston(UK). Programi rada ljetnje Akademije bazirani su na prirunicima Savjeta Evrope (Demokratsko voenje kole, Kako svi nastavnici mogu podrati graansko vaspitanje i obrazovanje u koli i Saradnja kole i lokalne sredine). Takoe, cilj programa jeste da se afirmie pristup uvoenja ove materije kroz kompletan kurikulum i tako promvie ideja EDC/ HR, kao i ideje iz Poglavlja o obrazovanju za demokratsko graanstvo i ljudska prava Savjeta Evrope. Program treba da pomogne stvaranju klime povjerenja, podrke i uzajamnog potovanja u uionici, koli i lokalnoj sredini. Iskustvo i evaluacija rada prve Akademije po kazalo je da su uesnici bili veoma motivisani, aktivni i veoma pozitivni u toku ukupnog rada. Pripremali su kolske prezentacije, osmiljavali kako ostale nastavnike i uenike motivisati za vie po tovanje i promociju osnovnih graanskih vrijedno sti, uradili nacrte Akcionih planova za svoje kole, kao i odline prezentacije svojih zemalja na zatvaranju Akademije. Uesnici su bili veoma posveeni tokom rada, iako su mnogi imali jezike barijere, a lanovi tima koji su prevodili svojim kolegama sigurno i zamor koji ipak nijesu javno pokazivali. Veina timova demonstrirala je znaajno znanje i iskustvo u primjeni EDC/HR principa i ciljeva i podijelila to sa ostalim uesnicima. Takoe, ekspert iz Tunisa koji je odreen da prisutvuje Akademiji znaajno je doprinio njenom radu, ali i otvorio mogunost da se ovaj program iri i na zemlje MENA

regiona. Ove godine, kao ekspert, na Akademiji e uestvovati predstavnik Andore. Uesnici prologodinje Akademije posebno su istakli sljedee aspekte trenininga kao izuzetno korisne: rad na akcionom planu, metode rada, modeli lekcija, praktini primjeri, interaktivan pristup, EDC/ HR teorija, ostvarena sinergija meu uesnicima iz razliitih zemalja, razmjena ideja i iskustava sa trenerima i uesnicima, timski rad i sl. Uesnici su posebno istakli znaaj cjelovitog pristupa u koli, komunikaciju, demokratsko upravljanje kolom, aktivnosti uenja i poduavanja, kreiranje klime povjerenja u koli ukljuujui aktivno sluanje i davanje konstruktivne povratne informacije, uenje o praktinim metodama rada, planiranje nastave, korienje prirunika, profesionalna i interkulturalna razmjena i saradnja. Ovo najbolje ilustruje izjava jednog uesnika koji je napisao: Nain na koji smo zajedno radili put je ka idealnoj koli. Doli smo iz razliitih sredina, ali imamo iste ideale. Ljetnja Akademija Ljudska prava u akciji koja je po prvi put organizovana u Crnoj Gori 2012. godine opravdala je svoje postojanje. Oekujemo ove godine jo bolje rezultate rada Akademije budui da ve imamo znaajno iskustvo u njenoj organizaciji i voenju, kao i injenicu da je Crna Gora puno uradila na polju obrazovanja za demokratsko graanstvo i ljudska prava i da smo po tome prepoznatljivi u regionu i institucijama Savjeta Evrope. Organizovanje ljetnje akademija Ljudska prava u akciji znaajno je za nastavnu praksu u naoj zemlji kada je u pitanju graansko vaspitanje i obrazovanje, ali i za ukupni put Crne Gore ka Evropskoj uniji, njenom ugledu i primjeru zemlje u kojoj se puno radi na potovanju ljudskih prava i sloboda i izgradnji demokratskog i graanskog drutva.
ZAVOD ZA KOLSTVO

37

Rajko Kosovi, savjetnik

REGIONALNI KLASTER ZNANJA - OBUKA NASTAVNIKA U SREDNJIM STRUNIM KOLAMA

Sredinom 2012. godine, TFBHC je uputila poziv za sakupljanje postojeih uspjenih nacionalnih ili regionalnih projekata i inicijativa iji su ciljevi u skladu sa etiri strateka cilja identifikovana programom Obrazovanje i obuka 2020. Sakupljen je niz opisa projekata iz itavog regiona, i nakon konsultacija sa regionalnim partnerima odlueno je da se akcenat stavi na temu obuke nastavnika. Centar za struno obrazovanje iz Crne Gore je izrazio interesovanje da preuzme vostvo nad ovim klasterom znanja. Kao osnovne teme predloene za prvi sastanka odreene su: Domeni i kompetencije akademskih i profesionalnih znanja i vjetina Koncepti i sadraji modula za integrisanu (optu i strunu) obuku nastavnika Razvoj profesionalizma nastavnika Liderske sposobnosti kao esencijalni aspekt profesionalizma nastavnika Orijentisanje obrazovnog procesa ka ishodima uenja implikacije za nastavnike Imajui u vidu raznovrsnost tema, osnovni cilj ovog sastanka bio je da omogui regionalnim zainteresovanim stranama da predoe trenutno stanje u svojim dravama po pitanju obuke nastavnika, kao i da razmotre i identifikuju izazove na meunarodnom planu. Na osnovu diskusije uesnici su imali priliku da razmatraju mogua zajednika, regionalna rjeenja, te da identifikuju naredne korake u okviru ovog klastera znanja. Dakle, ovaj dogaaj je bio prvenstveno usredsreen na zajedniko rjeavanje postojeih regionalnih problema iz ove oblasti. Na sastanku su govorili predstavnici svih zemalja uesnica, koji su prethodno pripremili prezentacije koje prikazuju trenutno stanje u oblasti obuke nastavnika za svaku zemlju pojedinano. to se tie crnogorskih predstavnika, u ime Univerziteta Crne Gore govorio je prof. dr Saa Mili na temu Reforma visokokolskog obrazovanja nastavnika u Crnoj Gori, dr Duanka Popovi iz Zavoda za kolstvo prezentovala je sistem profesional-

Centar za struno obrazovanje Podgorica

iguran sam da neu pogrijeiti kada utvrdim sljedee: Nema kvalitetne kole bez kvalitetnog nastavnika. Nema kvalitetnog obrazovnog sistema bez kvalitetnog nastavnika. Nema kvalitetnog procesa nastave i uenja bez kvalitetnog nastavnika. itav sistem se odrava na staklenim nogama i lagano uruava ako nastavnici nijesu dorasli svom zadatku. A zadatak je izuzetno teak poduiti uenike kako da najbolje ue, i u moru informacija pronau pravu i odgovarajuu. Stoga, veoma esto kritikujemo nastavnike, i kaemo da su lijeni, sujetni, tradicionalisti, predavai, sveznajui... Meutim, moemo postaviti i pitanje koliko im podrke pruamo da u najturbulentnijim vremenima svoj poziv obavljaju na najbolji mogui nain. Kakvo nam je inicijalno obrazovanje nastavnika na nastavnikim fakultetima? Koliko su pripremljeni za posao novi nastavnici? Kako nam funkcionie sistem pripravnikog staa, ili uvoenja novih nastavnika u posao? Kako funkcionie i kakva je podrka potrebna veoma dobro osmiljenom sistemu profesionalnog razvoja na nivou kole? Na ova, a i niz drugih pitanja u vezi sa nastavnikom profesijom, kada je i pitanju srednje struno obrazovanje, pokuae da odgovori novoformirani regionalni Klaster znanja na temu obuke nastavnika. Prvi sastanak u vezi sa regionalnim Klasterom znanja na temu obuke nastavnika odran je 22. februara 2013. godine u Podgorici. Sastanak je odran u organizaciji Centra za struno obrazovanje Crne Gore, u saradnji sa Radnom grupom za podsticanje i izgradnju ljudskog kapitala (TFBHC), Regionalnim savjetom za saradnju (RCC) i Inicijativom za reformu obrazovanja jugoistone Evrope (ERI SEE), uz podrku Projekta MNE/011. Sastanku su prisustvovali predstavnici Crne Gore, Srbije, Makedonije, Albanije, Rumunije i Kosova, kao i predstavnici Univerziteta Inzbruk, Univerziteta Crne Gore i Centra za obrazovne politike Srbije. Naalost, uesnici iz Bosne i Hercegovine, Bugarske i Hrvatske nijesu mogli prisustvovati sastanku zbog ranije preuzetih obaveza, ali su iskazali spremnost za dalju saradnju u ovoj oblasti.

ZAVOD ZA KOLSTVO

38

nog razvoja nastavnika u Crnoj Gori, dok je Jadranka Radunovi iz Centra za struno obrazovanje prezentovala struno obrazovanje i obrazovanje odraslih obuka nastavnika. Takoe, uesnicima se obratio i dr Terens Kliford-Amos iz Velike Britanije, koji se bavi istraivanjem obuke nastavnika na Zapadnom Balkanu za potrebe Evropske komisije. Tokom popodnevne sesije, koju je moderirala Jasminka eki-Markovi iz Centra za obrazovne politike Srbije, identifikovane su sljedee teme, a jednom ili vie njih e se ovaj klaster znanja ubudue detaljnije baviti: Profesionalizam trenera za nastavnike u skladu sa zakljucima Evropske radne grupe u vezi sa ovim pitanjem Centri izvrsnosti diskusija o strukturnom pozicioniranju obrazovanja nastavnika unutar ili izvan okvira univerziteta Faza uvoenja u posao omoguavanje praktinog iskustva nastavnicima prije stupanja na posao i u fazi uvoenja u posao, sa akcentom na promiljanjima o iskustvima iz prakse, kao i radu na uspostavljanju zajednica za uenje Motivacija nastavnika uvoenje mehanizama sa ciljem poveavanja unutranje motivacije nastavnika Uspostavljanje zajednica za uenje u skladu sa rezultatima ETF projekta u Crnoj Gori Podrka i umreavanje nastavnika razvoj regionalne liste prioritetnih oblasti u kojima je nastavnicima potrebna podrka i uspostavljanje odrivih naina umreavanja nastavnika Poveanje kvaliteta obuke nastavnika to bi moglo biti iskorieno iz Comenius programa Evaluacija uticaja obuke nastavnika kako

procijeniti uticaj obuke nastavnika na deavanja u uionici i svakodnevnom kolskom ivotu Obrazovanje i struno usavravanje nastavnika strunih predmeta Identifikovanje razlika izmeu teorije, inicijalnog obrazovanja i prakse nastavnika Analiza potreba obuke u okviru obuke nastavnika na radnom mjestu u regionu Jugoistone Evrope Odrivi razvoj obrazovanja nastavnika Platforme znanja (knowledge clouds) razvoj uporedivih regionalnih baza podataka, kao i virtuelne biblioteke Razmjena iskustava o kreativnim nainima nastave i uenja

ZAVOD ZA KOLSTVO

39

Zakljuci sa konferencije odrane u Podgorici proslijeeni su svim uesnicima, i u toku je usaglaavanje zajednike teme kojima e se ovaj klaster baviti u budunosti. Naredna konferencija, koja e se takoe odrati u Crnoj Gori i na kojoj e se govoriti o nekoj od predloenih tema, planirana je za septembar 2013. godine. Kontinuirano unaprijeivanje obrazovanja nije mogunost, ve nasuna potreba. Nastavnici su centralne figure tog procesa ne samo kao osobe koje sprovode zadatke date od strane obrazovnog sistema, ve kao kljuni igrai u osiguravanju relevantnog i visokokvalitetnog obrazovanja za sve mlade ljude. U tom smislu, aktivnosti ovog klastera znanja bi trebale doprinijeti osnaivanju nastavnike profesije u zemljama Jugoistone Evrope, kao i premoavanju razlika izmeu obrazovnih politika i prakse.

CSO: ZAVREN PRVI CIKLUS IMPLEMENTACIJE PRN MODELA

Jadranka Radunovi, savjetnica
Centar za struno obrazovanje Podgorica

eavanje Razmjena iskustava nakon prvog ciklusa implementacije PRN sistema u srednjim strunim kolama i resursnim centima, namijenjeno koordinatorima za profesionalni razvoj iz ovih ustanova, realizovano je 26. aprila 2013. godine, u organizaciji Centra za struno obrazovanje. PRN koordinatori iz sedam kola/centara predstavili su primjere dobre prakse, kao i izazove koji su postojali tokom implementacije ovog modela u njihovim kolama. Milanka Okuka iz Poljoprivredne kole Bar, pored velikog broja razliitih aktivnosti predstavila je grupni oblik rada koji koristi nastavnica dr Nada Tru, tokom realizacije nastave veterinarske grupe predmeta. U Prvoj srednjoj strunoj koli u Nikiu, u realizaciji aktivnosti iz PRN plana, uestvovalo je oko 60% ukupnog broja nastavnika. Marija Dragani, koordinatorka za profesionalni razvoj u ovoj koli, istakla je aktiv predmeta Crnogorski jezik i knjievnost kao posebno angaovan u ovim aktivnostima. Srednju strunu kolu Ivan Uskokovi iz Podgorice, predstavila je pedagogica Mira Vukevi, koja je kao najznaajnije realizovane aktivnosti izdvojila razmjenu dobre prakse sa drugim kolama, kao i voenje sekcija i klubova. Tanja Todori i Nada Jovi koje su predstavljale Srednju strunu kolu iz Pljevalja, pored razliitih

oblika profesionalnog razvoja u koli, posebno su istakle veliku zainteresovanost nastavnika ove kole za sve organizovane aktivnosti. Kako je primjena ovog modela tekla u tri resursna centra (Podgorica i Kotor), prezentovale su Jelena Avramovi, Irena Bogievi i Andrijana Klikovac. Uz sve tekoe zbog tekue transformacije njihovih ustanova, realizovane su znaajne aktivnosti: informatike obuke, ogledni asovi, predavanja, prezentacije, obuke za rad u senzornoj sobi, obuke za znakovni jezik, radionice sa roditeljima itd. One su donijele i zajednike zakljuke u vezi dosadanjih iskustava i aktivnosti. Sa rezultatima analize planova za profesionalni razvoj na niovu kole i linih planova profesionalnog razvoja iz prethodnog perioda, evaluacionom procedurom prvog ciklusa, i narednim koracima za period 2013-2015. godina, uesnike je upoznala Jadranka Radunovi savjetnica u Centru za struno obrazovanje. Deavanju se odazvao veliki broj pozvanih PRN koordinatora, ime je potvren znaaj razmjene raznovrsnih iskustava, to doprinosi unapreenju procesa profesionalnog razvoja nastavnika na nivou kole.

ZAVOD ZA KOLSTVO

40

ISKUSTVA DRUGIH
ISTRAIVANJE:

Visoka kola Pravne i poslovne akademske studije dr Lazar Vrkati, Katedra za engleski jezik, Novi Sad

Doc. dr Tatjana Gluac

KOLIKO I KAKO SE USAVRAVAJU NASTAVNICI ENGLESKOG JEZIKA

dobijenih rezultata ova organizacija mogla da organizuje i ponudi takve oblike strunog usavravanja koji bi odgovarali njihovim stvarnim potrebama. Autorka ovog rada bila je angaovana da osmisli upitnik, obradi podatke i napie izvetaj koji je ukljuivao i konkretne ideje kako da se postojee struno usavravanje unapredi. Upitnik se sastojao od esnaest pitanja podeljenih u tri grupe. Prva grupa pitanja je ispitivala navike nastavnika engleskog jezika u vezi sa strunim usavravanjem koje je nastavnicima na raspolaganju i za koje oni ostvaruju neophodne sate strunog usvravanja 7 (seminari, konferencije, radionice i sl). Ovim pitanjima se elelo doi do saznanja koliko esto nastavnici pohaaju aktivnosti strunog usavravanja, koje teme se najvie obrauju na seminarima koje pohaaju, koje bi teme voleli da budu vie zastupljene, da li primenjuju nova znanja i vetine i sl. Druga grupa pitanja ispitivala je koliko su nastavnici angaovani u nekim drugim aktivnostima profesionalnog razvoja koje mogu samostalno da pokrenu (onlajn obuke, opservacije asova, akciono istraivanje, itanje strune literature i sl.). Trea grupa pitanja se odnosila na zadovoljstvo nastavnika postojeim strunim usavravanjem, kao i na to koliko nastavnici planiraju struno usavravanje prema razliitim fazama u karijeri nastavnika 8 . Neka pitanja su zahtevala da se izabere samo jedan od ponuenih odgovora, neka su dozvoljava da se izabere vie odgovora, dok su neka pitanja traila od nastavnika da sami ponude odgovore. Upitnik je u elektronskoj formi prosleen u aprilu 2012. godine na 3000 imejl adresa 9 koje Britanski savet ima u svojoj bazi podataka. Rok za popunjavanje upitni-

oetak novog milenijuma doneo je i promenu koncepcije obrazovanja. Promenio se nain na koji uenici ue, nain na koji se odvija komunikacija izmeu nastavnika i uenika, pojavila se potreba za drugaijim vrstama znanja i vetina od onih koje su predviene nastavnim planovima i programima. Uenje se vie ne odvija samo u koli, ve je ono postalo sveprisutna aktivnost u uenikovom ivotu. Postojanje razliitih sredstava informacionih tehnologija omoguilo je uenicima stalan pristup obilju informacija, te sadraji koji se nude u kolskim udbenicima esto predstavljaju informacije koje su uenicima lako dostupne, a time i nezanimljive. Uenici sve vie trae znanja koja im nisu lako dostupna, trae da im se ta znanja predstave na zanimljiv nain, da budu lako primenljiva u svakodnevnom ivotu, kao i da im se ponudi sinteza znanja iz razliitih oblasti. Usled ovako oiglednih i znaajnih promena u obrazovanju i uenju, nastavnici imaju, verovatno vie nego ikada ranije, potrebu da se struno usavravaju kako bi na odgovarajui nain odgovorili zahtevima sa kojima su suoeni. Poveane potrebe za strunim usavravanjem dovele su do potrebe da se preispita postojee usavravanje kako bi se dolo do saznanja koliko ono odgovara potrebama nastavnika. Kao jedna od vodeih organizacija u Srbiji koja nudi razliite aktivnosti za struno usavravanje nastavnika engleskog jezika, Britanski savet je prole godine inicirao istraivanje navik i potreb pomenute grupe nastavnika. Cilj istraivanja bio je da se doe do saznanja u vezi sa navikama i potrebama tih nastavnika kako bi na osnovu

ZAVOD ZA KOLSTVO

41

7 Nastavnici engleskog jezika u Srbiji imaju zakonsku obavezu da sakupe 120 sati strunog usavravanja u toku pet godina pohaajui seminare koje je odobrio Zavod za unapreenje obrazovanja i vaspitanja. 8 Okvir stalnog strunog usavravanja Britanskog saveta. 9 Pretpostavlja se da je broj nastavnika koji su dobili imejl sa upitnikom manji od 3000. Naime, neki nastavnici vie ne koriste neke od imejl adresa koje su u bazi podataka, neki nastavnici imaju dve-tri adrese, neki nastavnici vie ne rade u koli, pa nisu smatrali da treba da popune upitnik, neke adrese nisu privatne adrese nastavnika, nego adrese kola, pa nastavnici nisu ni dobili imejl sa upitnikom i sl.

ZAVOD ZA KOLSTVO

ka bio je 20. maj 2012. godine. Osim toga, on je podeljen i uesnicima konferencije Udruenja nastavnika engleskog jezika Srbije sredinom maja iste godine. Ukupno 289 nastavnika popunilo je formular. Ispitani nastavnici imaju jednu do 30 godina radnog iskustva i zaposleni su na svim nivoima obrazovanja, kao i u oba sektora (dravnom i privatnom). Budui da nije dostupan zvanian podatak u vezi sa ukupnim brojem nastavnika engleskog jezika u Srbiji 10 , ne moe se sa sigurnou tvrditi u kojoj meri dobijeni rezultati daju realnu sliku stanja. Takoe, ako se uzme u obzir cilj istraivanja (da Britanski savet prilagodi svoje aktivnosti onima koji su barem nekada pohaali aktivnosti ove organizacije), onda je jasno da se radi o prigodnom uzorku i da se rezultati mogu upotrebiti za unapreenje aktivnosti te organizacije. S obzirom na injenicu da je ovo prvo istraivanje u Srbiji koje ispituje navike i potrebe nastavnika engleskog jezika u vezi sa njihovim strunim usavravanjem, ono moe posluiti kao izvor informacija o tome ta o strunom usavravanju misle oni koji predstavljaju grupu aktivnih nastavnika (onih koji manje-vie redovno pohaaju aktivnosti strunog usavravanja). Osim toga, ovo istraivanje moe ukazati na potrebu da se pokuaju ispitati i stavovi onih koji se struno ne usavravaju. Dobijeni rezultati se, dakle, ne mogu generalizovati jer su dobijeni odgovori od nastavnika koji u manjoj ili veoj meri aktivno uestvuju u aktivnostima strunog usavravanja i to onima koje su organizovane od strane jedne odreene organizacije (Britanskog saveta u Beogradu). Prema rezultatima istraivanja, 160 nastavnika pohaa razliite aktinovnosti strunog usavravanja jednom u tri do etiri meseca. Ima i onih koji ih pohaaju jednom meseno (36 nastavnika), kao i jednom godinje (79 nastavnika). Najee se nastavnici o nekom semina-

42

ru informiu putem pisma ili imejla koji dobiju od organizatora (156 nastavnika). Meu nastavnicima postoji i razvijena navika da meusobno razmenjuju informacije o seminarima (71 nastavnik), a neretko je i da organizator nastavniku poalje SMS (54 nastavnika). Pretraivanje interneta, informisanje putem fejsbuka, blogova i sl. nisu neki od naina na koje se nastavnici esto informiu (24 nastavnika). Kada biraju seminar koji bi pohaali, nastavnici najee uzimaju u obzir aspekat nastavne prakse koju mogu da unaprede (239 nastavnika), vreme odravanja (119 nastavnika), cenu (112 nastavnika) i injenicu ko je predava (104 nastavnika). Manje vani kriterijumi koje razmatraju jesu da li je aktivnost akreditovana, koliko sati strunog usavravanja ona nosi i gde se odrava. Ono to najvie utie na kvalitet jenog seminara jesu sledei inioci: da je tema interesantna i savremena (216 nastavnika), da je edukator dobro pripremljen (195 nastavnika) i da je ono to je predstavljeno primenljivo (141 nastavnik). Manje vani kriterijumi ukljuuju sledee: seminar prua i praktino iskustvo, nastavnici imaju priliku da razmenjuju znanje i iskustvo i sl. Teme za koje su nastavnici najvie zainteresovani su: informacione tehnologije (58 nastavnika), rad sa mlaim uenicima (51 nastavnik), metodika nastave stranog jezika (44 nastavnika) i sl. Na pitanje koje bi teme voleli da se obrauju na seminarima, nastavnici su ukupno ponudili 84 teme koje su verovatno proistekle iz uslova u kojima rade i karakteristika uenika kojima predaju. Nakon pohaanja seminara, 269 nastavnika pokuava da pronae odgovarajuu priliku da isprobaju novosteena znanja i vetine. Veliki broj nastavnika deli iskustva sa seminara sa kolegama (157), a ak 187 nastavnika ima na umu novine za koje su saznali kada planiraju asove. Ovi nastavnici takoe i prate uticaj novoprimenjenih metoda rada na uenike tako to posmatraju svakog uenika ponaosob (169 nastavnika), dok neki prate promene samo na nivou odeljenja (118 nastavnika).

10 Nezvanini izvori tvrde da postoji izmeu 3000 i 4000 nastavnika engleskog jezika u Srbiji zaposlenih na svim nivoima obrazovanja, kako u dravnom, tako i u privatnom sektoru.

Na pitanje koliko iskustva imaju u vezi sa opservacijama asova, oigledno je da veliki broj nastavnika samostalno inicira ovak oblik strunog usavravanja. Naime, barem jednom u godinu dana rad 181 nastavnika posmatrao je kolega. Preostale nastavnike kolege nikada nisu posmatrali ili su ih posmatrali pre vie od godinu dana. S druge strane, 185 ispitanih nastavnika su barem jednom u poslednjih godinu dana posmatrali as svog kolege, dok 103 nastavnika to nikada nisu uinili ili su posmatrali kolegu pre vie od godinu dana. itanje strune literature je najee zastupljeni oblik samostalno iniciranog strunog usavravanja (204 nastavnika). Osim toga, istraivanje je pokazalo i da je 135 nastavnika uestovalo u nekom obliku onlajn strunog usavravanja (vebinar, radionica, kurs i sl.) u prethodnih godinu dana, dok je skoro isto toliko nastavnika pohaalo takvo struno usavravanje pre vie od godinu dana ili ga ak nikada nisu pohaali. Skoro polovina nastavnika je u prethodnih godinu dana sprovela akciono istraivanje, dok je 52 nastavnika to uinilo pre vie od godinu dana, a 112 nastavnika ga nikada nisu realizovali. Polovina nastavnika je zadovoljna sa postojeim strunim usavravanjem, 61 nastavnik je veoma zadovoljan, 70 ih je delimino zadovoljno, a sedam nezadovoljno. Razlozi koje navode da opravdaju svoj izneti stav veoma su razliiti i tiu se broja ponuenih seminara, sistema strunog usavravanja, cene seminara, mesta odravanja, tema i sl. Ohrabruje podatak da najvei broj nastavnika (189) planira svoje struno usavravanje manje ili vie redovno. ak 79 nastavnika ne zna ta znai planiranje strunog usavravanja ili ta se podrazumeva pod fazama u razvoju karijere nastavnika. Na osnovu dobijenih rezultata jasno se vidi da ispitani nastavnici redovno uestvuju u aktivnostima strunog usavravanja. Takoe, jasno je i to da mnogo ovih nastav-

nika uestvuju kako u aktivnostima koje su im ponuene, tako i u onima koje pokreu samostalno. Meutim, rezultati pokazuju i da postoji i veliki broj nastavnika koji ne poznaju neke oblike usavravanja koje mogu samostalno pokrenuti. Ovim nastavnicima je neophodno pruiti znanja i vetine i u vezi sa tim aktivnostima kako bi uspeli samostalno da pronau odgovor na neko pitanje ukoliko ga ne dobiju na nekom od seminara koji im se nude ili kako bi uspeno reili situacije koje su posledica specifinog konteksta u kome rade. Osim toga, s obzirom da veliki broj nastavnika ne planira svoje usavravanje ili ak ne zna ta planiranje podrazumeva, neophodno je ponuditi im adekvatna znanja i vetine s tim u vezi kako bi njihovo usavravanje bilo efikasnije i isplativije. Takoe, istraivanje je dovelo do saznanja da je veliki broj nastavnika engleskog jezika zainteresovan za unapreenje sopstvene prakse bez obzira na radno iskustvo. Ako obrauju teme koje ih zanimaju, nastavnici pohaaju i seminare koji nisu akreditovani i ne donose nikakve sate strunog usavravanja. Takoe, rezultati pokazuju i da mesto odravanja ne spreava nastavnike da pohaaju seminar ako on nudi potrebna znanja i iskustva. Osim toga, nastavnici u Srbiji nisu obavezni da primenjuje novosteena znanja i iskustva, te ohrabruje podatak da veliki broj ispitanih nastavnika to ipak ini. Rezultate dobijeni ovim istraivanjem ne treba uoptavati. Oni bi svakako bili drugaiji da su ispitani i nastavnici koji retko ili ak nikada ne pohaaju aktivnost za struno usavravanje. Meutim, do njih je veoma teko, ako ne i nemogue, doi. I pored toga, ovo istraivanje je pruilo dragocen uvid u navike i potrebe onih nastavnika koji su na vreme shvatili da je neophodno da se prilagode novim uslovima rada i novim potrebama uenika. Budui da grupa nastavnika koja je odgovorila na upitnik predstavlja grupu velikih entuzijasta, vredelo je sprovesti ovo istraivanje kako bi Britanski savet na jo adekvatniji nain mogao da zadovolji njihove potrebe.

ZAVOD ZA KOLSTVO

43

RAZVOJ ZAJEDNICA UITELJA KOJI UE

Sanja Brajkovi, programska direktorica Puko otvoreno uilite Korak po korak Zagreb, Hrvatska

44

protekla dva desetljea gomilaju se dokazi koji podupiru tvrdnju da su uitelji, odnosno ono to oni ine, glavni nositelji kvalitete odgojno-obrazovnog sustava. Brojna istraivanja potvruju kako je ustvari kvaliteta uiteljskog rada, kad izuzmemo uroene predispozicije uenika i iskustvo odrastanja, odgovorna za veinu razlika u postignuima uenika (Jolly, 2008, Rowe, 2003, Hanushek, 2010. prema Wiliam 2011, Sahlberg, 2012, William, 2011, Hattie, 2012). Istovremeno, sve je evidentnija potreba za uvoenjem novih oblika strunog usavravanja uitelja kako bi se uitelje potaknulo na profesionalni razvoj u skladu sa suvremenim zahtjevima struke. Ti dodatni oblici strunog usavravanja trebaju biti snano povezani sa svakodnevnom praksom svakog pojedinog uitelja, te mu omoguiti da tijekom uvoenja promjena u vlastitu praksu ima podrku kolega i strunjaka. Posebno je vano da profesionalno usavravanje potuje principe uenja odraslih i da uzima u obzir da uitelji rade u kolama s drugim uiteljima koji takoer imaju vlastita iskustva te da dijeljenje iskustava meu uiteljima neminovno dovodi do poboljanja u kvaliteti njihova rada. Zajednice uenja jedan su od moguih oblika

ZAVOD ZA KOLSTVO

strunog usavravanja uitelja koji ispunjavaju ove zahtjeve. Rad zajednica uenja temelji se na dvije pretpostavke: prva je da se znanje razvija tijekom svakodnevnog iskustva pouavanja koje se najbolje razumije kroz kritiku refleksiju s drugima koji imaju slina iskustva. Druga je da e uitelji koji su aktivno ukljueni u rad zajednice unaprijediti svoje profesionalno i osobno znanje (Vescio i sur., 2008). Rad zajednica uenja, prema tome, ima za cilj podrati uitelje i odgajatelje, i emocionalno i profesionalno, u njihovu profesionalnom razvoju, i to tako to e oni unutar zajednice: imati mogunost kritiki promiljati o vlastitom pouavanju; davati povratne informacije lanovima zajednice o kvaliteti njihova pouavanja i uenja; davati drugim uiteljima u zajednici konkretne ideje kako da unaprijede uenje svojih uenika; motivirati druge uitelje na unapreenje kvalitete rada i pomoi im da uivaju u poslu.

Pri tome, zajednice uenja nisu: sastanci uitelja na kojima se raspravlja o organizaciji kolskih aktivnosti ili planira izvrenje obveza; seminari iako ponekad zajednica moe pozvati vanjskog strunjaka kako bi im pomogao u rjeavanju neke problematike, glavna snaga zajednice dolazi iz njezinih lanova; katarza lanovi zajednice ne bi smjeli provoditi vrijeme alei se jedni drugima na kolske probleme; umjesto toga trebaju tragati za rjeenjima. Puko otvoreno uilita Korak po korak ima viegodinje iskustvo u razvoju zajednica uenja odgojnoobrazovnih djelatnika u osnovnim kolama u Republici Hrvatskoj. Tijekom tog razdoblja educirali smo pedesetak voditelja koji su u svojim kolama organizirali etrdesetak zajednica uenja. U njima je bilo okupljeno oko tri stotine uitelja, a veina tih zajednica djeluje i danas. Uzimajui u obzir teorijske spoznaje, nalaze istraivanja i meunarodnu praksu razvoja zajednica uenja, naa temeljna ideja bila je iskoristiti ve postojee oblike suradnje meu uiteljima u naim kolama i pomoi uiteljima u razvoju zajednica uenja u Hrvatskoj. Krajnji cilj nam je unaprijediti profesionalni razvoj uitelja, a time i uenje svakog djeteta. Smatrali smo da e se zajednice najlake razviti u okviru ve postojeih strunih aktiva uitelja. Iz tog razloga smo educirali uglavnom voditelje strunih aktiva uitelja unutar kola koji su, opet uz nau kontinuiranu podrku, u svojim kolama okupili uitelje i zajedno s njima razvijali zajednice. U daljnjem lanku opisat emo koji su osnovni elementi zajednica koje smo razvijali, kako pokrenuti zajednicu i kakva je struktura sastanaka. Elementi zajednice uenja Uspjeh razvoja svake zajednice ovisi o stvaranju dobrih temelja za njezin rad: pravilima rada, rasporedu rada koji je zajedniki dogovoren, vremenu koje je lanovima na raspolaganju, definiranim ulogama i odgovornostima lanova zajednice, te procjenama i raspravama o uinkovitosti rada zajednice. Mi smo identificirali tri elementa koja smo smatrali neophodnima za razvoj zajednica uenja, a koje smo ugradili u strukturu rada zajednica. To su: suradnja, vizija i refleksija. Kad kaemo suradnja, to se ne odnosi samo na to da uitelji rade u ugodnoj atmosferi, ve i na to da se meusobno cijene, dijele iskustva, znanja, vjetine, nedoumice i sl. U skladu s definicijom zajednice McMillan (1976, prema McMillan i Chavis 1986, str. 9) smatra da suradnja, u kontekstu razvoja zajednica, obuhvaa osjeaj pripadanja, osjeaj meusobne ovisnosti, osje-

aj individualne koristi i emocionalne pozitivne povezanosti s ostalim lanovima tima. Refleksija je proces revidiranja profesionalnog iskustva kako bi ga se opisalo, analiziralo i evaluiralo (Reid, 1993). Ona odgovara na pitanja: Gdje smo sada? Koliko smo dobri s obzirom na ono to elimo biti? to je od primijenjenog imalo uinka na uenike, a to nije? Na temelju ega to mogu rei? to je od onoga to smo pokuali imalo najvie uinka? Koja uenika ponaanja su nam ukazivala da smo bili na dobrom putu? (Caine i Caine, 2010). Uitelji bi odgovarajui na ova pitanja, odnosno reflektirajui se na vlastitu praksu, trebali obuhvatiti i ove tri komponente: metakognitivnu (razmiljanje o vlastitim misaonim procesima, na primjer uvjerenjima), emocionalnu (promiljanje vlastitih emocionalnih stanja) i ponaajnu (analizu vlastitog ponaanja i posljedica tog ponaanja) (Vizek-Vidovi, 2011). Vizija je slika naeg razreda i kole u budunosti. Ona odgovara na pitanja: to je to to elimo kreirati? Kakva kola elimo postati? Kakvu kolu elimo za svoju djecu? Kreiranje vizije u kolama se esto pretvori u pisanje liste elja poput: eljeli bismo opremiti uionice raunalima. eljeli bismo izgraditi novu dvoranu... Zajednice uitelja upravo i postoje kako bi kolski djelatnici radili na ostvarenju zajednike vizije kole kakvu ele za svoje uenike. U zajednicama se, pak, ne bavimo strukturalnim promjenama u obrazovanju (iako ne umanjujemo i njihovu vanost). Bavimo se onime to je bitno za uspjeh odgojno-obrazovnog sustava, a to je djelovanje uitelja. Bavimo se pouavanjem. Dakle, elimo kreirati zajedniku viziju pouavanja koje elimo za nau djecu. Imati zajedniku viziju ne znai dogovoriti se oko jedne aktivnosti koju e svi uitelji primijeniti u radu (npr. ispred svih razreda kreirat emo kutak za roditelje). Zajednika vizija je puno vie to je mentalna slika o radu kole koja je kvalitetna u svim podrujima svoga rada i koja pridonosi uenju i razvoju svih svojih uenika, svakog pojedinog djeteta, ali i samih uitelja i cjelokupnog odgojno-obrazovnog sustava Kompetentni uitelji 21. stoljea ISSA-ina definicija kvalitetne pedagoke prakse Kako bi se proces pronalska zajednike vizije ubrzao i kako bi uitelji to prije poeli u svoju praksu uvoditi promjene za unapreenje kvalitete rada, kao okvir za raspravu o zajednikoj viziji u svim zajednicama ponuen je dokument Kompetentni uitelji 21. stoljea ISSA-ina definicija kvalitetne pedagoke prakse11 koju je razvila Meunarodna udruga Korak po korak (International Step by Step Asociation). U tom je dokumentu opisana kvalitetna uiteljska praksa usmjerena na dijete

ZAVOD ZA KOLSTVO

45

koja se temelji na saznanjima iz istraivanja djejeg razvoja, teorija uenja i neuroznanosti. Praksa usmjerena na dijete u tom je dokumentu opisana kroz sedam podruja rada uitelja: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Interakcije Obitelj i zajednica Inkluzija, razliitost i demokratske vrijednosti Procjenjivanje i planiranje Strategije pouavanja Okruenje za uenje Profesionalni razvoj

1. Dogovoreno je vrijeme i mjesto sastanaka. Iz iskustava i preporuka naih voditelja zajednica, moemo zakljuiti da je idealan broj lanova od 5 do 10. Kako bi zajednica doista profunkcionirala kako to uitelji oekuju, potreban je dogovor kad i gdje e se odvijati sastanci zajednice te koliko e trajati. Poeljno je da je vrijeme sastanka ugraeno u radno vrijeme kako uitelji zbog sastanaka ne bi trebali ponovno dolaziti u kolu. 2. Dogovorene su norme ponaanja. Normama ponaanja obino se razgovara na drugom sastanku, kad smo sigurni tko e biti lanovi zajednice. Norme ponaanja ne mogu se nametnuti grupi, ve bi ih ona trebala donijeti na temelju vlastitih oekivanja, vrijednosti i iskustava. 3. Predstavljena je ISSA-ina definicija kvalitetne pedagoke prakse. Uitelji tijekom jednog od prvih sastanaka trebaju upoznati sadraj i strukturu ISSA-ine definicije kvalitetne pedagoke prakse koja e im tijekom itavog rada koristiti kao polazite za rasprave o kvaliteti rada. 4. Izabrano je prioritetno podruje za unapreenje kvalitete rada uitelja (prema ISSA-inoj definiciji kvalitetne pedagoke prakse, Kompetentni uitelji 21. stoljea). Dvije preporuke koje smo, na temelju dosadanjih iskustava, uveli u rad zajednica su: (1) svi lanovi zajednice rade na unapreenju kvalitete rada u istom podruju prema ISSA Pedagokim standardima (Interakcije, Obitelj i zajednica, itd.12, i (2) zajednica uenja cijelu godinu radi na unapreenju rada jednog podruja prema ISSAinoj definiciji kvalitetne pedagoke prakse. Izbor prioritetnog podruja: Individualizacija, Obitelj i zajednica, Inkluzija, razliitosti i demokratske vrijednosti, Praenje i procjenjivanje, Strategije pouavanja ili Okruenje za uenje (podruje Profesionalni razvoj se ne bira) poinje tako da svaki lan zajednice s ostalima dijeli rezultate vlastite samoprocjene. Zatim se razgovara o slinostima i razlikama te zajednikom interesu u profesionalnom razvoju. 5. Svaki uitelj ima razvijen svoj prvi individualni plan unapreenja rada13. U individualnom planu profesionalnog razvoja svaki od uitelja identificira svoje kompetencije i potrebe, jake strane i slabosti i procjenjuje u kojem smjeru se treba razvijati kako bi pridonio ostvarenju zajednike vizije kvalitetnog pouavanja.

46

Ova podruja odabrana su zato to je upravo u njima potrebno osigurati visoku kvalitetu rada kako bi se podrao djeji razvoj i uenje. U ovih sedam podruja promovira se praksa koja se temelji na humanistikim i sociokonstruktivistikim naelima, razvojno-primjerenoj praksi, individualiziranom pristupu i spoznaji da se uenje odvija kroz interakciju i u dijalogu izmeu djece i odraslih, kao i djece meusobno, u duhu uvaavanja, poticanja i autonomije onoga tko ui. (Kompetentni uitelji 21. stoljea 2010, ISSA-ina definicija kvalitete, 2010). Rezultati istraivanja i iskustva uitelja u svakom od tih podruja pretoena su u nekoliko standarda (koje jo nazivamo i principima) rada kojih se treba pridravati u razredu, a zatim je kroz indikatore opisano kako primjenu tih standarda kvalitete moemo prepoznati u praksi. Svaki standard sadri dva do est indikatora (pokazatelja) u kojima je opisano to uitelji INE u svom razredu kako bi zadovoljili odreeni standard/princip kvalitete. Uitelji, lanovi zajednice tijekom svakog sastanka planiraju postizanje kvalitete pouavanja opisane u jednom od indikatora kvalitete. Pokretanje zajednice uenja Priprema rada zajednice odvija se obino kroz dva do tri sastanka u trajanju od ezdeset do devedeset minuta. Oekivani ishodi tih uvodnih sastanka su: Svi uitelji i lanovi Uiteljskog vijea informirani su o zajednici uenja. Svi lanovi zajednice treba potpuno dobrovoljno da odlue da budu njezini lanovi i da sudjeluju u njezinu radu. Da bi to mogli, oni moraju imati dovoljno informacija o tome to je zajednica uenja. Zato je zadatak budueg voditelja ili voditeljice zajednice da sve uitelje i ostale lanove Uiteljskog vijea to detaljnije informira o tome to su zajednice uenja. Neke od informacija koje se obino daju o zajednicama su: to su zajednice uenja, kako se rad u zajednicama razlikuje od ostalih vrsta strunog usavravanja, koje e biti obveze uitelja, koja su iskustva drugih zajednica i sl.

ZAVOD ZA KOLSTVO

11 Dokument je mogue preuzeti na: http://www.korakpokorak.hr/upload/Sadrzaj/issa_definicija.pdf 12 Vidi: http://www.korakpokorak.hr/upload/Sadrzaj/issa_definicija.pdf 13 Napomena: U priruniku Brajkovi, S.: Zajednica uenja odgojno-obrazovnih djelatnika (2013.) detaljno je opisamo kako pokrenuti zajednicu uenja u vaoj koli/vrtii te su opisani primjeri aktivnosti za svaki od elemenata strukture sastanka zajednice.

Struktura sastanaka zajednice uenja Iz iskustava naih zajednica, za svaki sastanak zajednice, nakon njezina pokretanja, treba izdvojiti 90 do 120 min. Idealno je imati dva sastanka mjeseno u trajanju od dva sata. Ako to nije mogue, nuno je odrati najmanje jedan sastanak mjeseno. Vano je da sastanci zajednice imaju strukturu kako bi se izbjeglo da se rasprava raspline i kako bi se ostvario cilj zajednice, a to je profesionalni razvoj uitelja.
ELEMENTI STRUKTURE SASTANKA ZAJEDNICE Zagrijavanje AKTIVNOSTI Vjeba za zagrijavanje, stvaranje osjeaja zajednitva i jaanje suradnje. Uitelj/uiteljica koji/a izvjetava kratko govori o provedenim aktivnostima, zapaanjima, dilemama, idejama za poboljanje i sl. (10 min.) Ostali uitelji/uiteljice postavljaju pitanja i trae pojanjenja, nude svoje ideje za poboljanje, rjeenja za probleme i sl. (15 min.) Uitelj/uiteljica ima priliku rei za koje prijedloge misli da e joj pomoi. (5 min.) Svi imaju priliku rei svoje miljenje i dojmove (5 min.) Rasprava o jednom indikatoru kvalitete potaknuta lankom, tekstom, videosnimkom i sl. Svaki uitelj pie svoj individualni plan unapreenja kvalitete. Zavrne primjedbe, zakljuci, evaluacija sastanka. TRAJANJE (5-10 min)

Refleksija o provedenim aktivnostima

(30-45 min)

Razvoj zajednikog razumijevanja kvaliteta Planiranje sljedeih koraka Zakljuivanje sastanka

(20-25 min) (5-10 min) (5 min) ZAVOD ZA KOLSTVO

Iako u ovom lanku zagovaramo profesionalni razvoj uitelja kroz zajednice uenja, moramo rei kako osnivanje zajednica u kolama nije jamstvo unapreenja kvalitete rada uitelja. Brojni autori (npr. Fullan, 2006; DeFour, 2004, prema Vescio 2008; Guskey i Huberman, 1995, prema Sweeney 2003) navode upozorenja i zabrinutost oko irenja sve popularnijih zajednica uenja. Ponekad postoji opasnost da se uitelji koji su lanovi zajednice izoliraju od ostalih oblika strunog usavravanja. Svaki uitelj, osim sudjelovanja u zajednicama, treba koristiti razliite prilike za vlastito struno usavravanje te razmjenu ideja, iskustava i promiljanja ne samo s uiteljima iz svoje kole nego i iz drugih kola pa

i drava (predavanja, radionice, konferencije, e-learning, itanje asopisa, okrugle stolove i dr.). Ponekad uitelji gledaju na zajednice kao na posljednju inovaciju meu mnogima, koja je dola i isto tako e nestati, odnosno koja ima svoj poetak i kraj. Ako se tako gleda na zajednicu, ona se nikada nee imati vremena razviti i postati mjesto na kojem se dublje promilja o praksi jer je za to potrebno vrijeme. Razvoj Zajednice uenja nema svoj poetak i kraj. Trenutno u Republici Hrvatskoj neke zajednice djeluju ve treu godinu, a njihova kvaliteta rada se s vremenom mijenjala i unapreivala i mijenjat e se sve dok njezini lanovi budu za tim imali potrebu.

47

Literatura: 1. Brajkovi, S. (2013.). Zajednica uenja odgojno-obrazovnih djelatnika. Zagreb: Puko otvoreno uilite Korak po korak 2. Fullan, M. (2006.): Leading Professional Learning. The School Administrator.10-14. 3. Hanushek, E., A. (2010.): High Quality Education: Elements and Implications. Na: http://www.childrenofthecode.org/interviews/ hanushek.htm 4. Hattie, J. (2012.): Visible Learning. NewYork:Routledge. 5. Jolly, A. (2008.): Team to Teach A Facilitator Guide to Proffesional Learning Communities. USA: NSDC. 6. McMillan, D. W i Chavis, D. M. G. (1986.): Sense of Community: A Definition and Theory. Journal of Community Psychology, vol. 14. 7. Reid, B. (1993.): But were doing it already: Exploring a response to the concept of reflective practice in order to improve its facilitation. Nurse Education Today .13. 8. Rowe, Ken: The Importance of Teacher Quality As A Key Determinant of Students Experiences and Outcomes of Schooling (2003.), na: http://research.acer.edu.au/research_conference_2003/3Experiences and Outcomes of Schooling 9. Sahlberg. P. (2012.): Finnish Lessons. New York: Teachers College Press. 10. Sweeney, D. (2003.): Learning Along the Way Professional Development by and for Teachers. Stenhouse Publishers. 11. Vescio, V. i sur. (2006.): A review of research on the impact of proffesional learning communities on teaching practice and student learning. Teaching and Teacher Education. 24, 80-91. 12. Vizek-Vidovi (ur.) (2011.): Uitelji i njihovi mentori. Zagreb: IDIZ. 13. Wiliam, D. (2011.): Embedded formative assessment. Bloomington. Solution Tree Press.

PRIMJER IZ PRAKSE:

Gabriela okalj,

RAZVOJ ZAJEDNICE UITELJA U O BOGUMILA TONIJA, SAMOBOR

Budui da su se u zajednicu ukljuile uiteljice razliitih razmiljanja o tome to je kvalitetna praksa, kao okvir za unapreenje naeg rada uzele smo sedam podruja rada uitelja ponuenih u dokumentu Kompetentni uitelji 21. stoljea ISSA-ina definicija kvalitetne pedagoke prakse. Za poetak je najvanije bilo dobro prouiti standarde i indikatore kvalitete u svakom podruju uiteljskog rada kako bismo mogle svaka za sebe procijeniti svoju praksu. Tada smo se prvi put susrele s indikatorima po kojima smo mogle procijeniti svoju praksu, to je bilo prilino zahtjevno. Trebalo je razmiljati i procijeniti podruja prakse na kojima smo do tada radile vie intuitivno nego promiljajui ih. Svaka od nas dobila je obrasce s nabrojenim indikatorima. Zatim smo svaki indikator na obrascu procijenile u kojoj mjeri je on vidljiv u njezinoj praksi. Na kraju je svaka od nas napisala, na temelju onoga to je vidljivo, a to nije u njezinom razredu, u kojem podruju rada uitelja bi najvie eljela poboljati svoju praksu. Nakon samoprocjene, odredile smo podruje na kojem emo raditi. Uitelji unutar svake zajednice cijelu godinu rade na unapreenju kvalitete u jednom podruju, a mi smo se zajedniki dogovorile da e to u prvoj godini biti Strategije pouavanja. Nakon prvih nekoliko sastanaka zajednice, trebale smo poeti raditi na mijenjanju nae prakse. Da bismo to postigle, sastanak je trebao imati tono odreenu strukturu. Tu sam kao voditeljica naila na prepreku. Mi uitelji razmiljamo na nain da je viegodinje iskustvo dovoljno za kvalitetan rad, ne nadograujemo teorijska znanja te ostanemo na onima davno steenim. Da bismo stvorile zajedniku teorijsku podlogu i to bolje razumjele to je kvalitetna nastava te mogle planirati promjene u praksi, pripremala sam materijale za razliite radionice. Na primjer, neka od teoretskih pitanja kojima smo se bavile bila su: to je formativno praenje, to je samokontrola i kako se postie, koje su razlike izmeu grupnog rada i suradnikog uenja... U tom smo radu obnavljanja i produbljivanja teoretskih znanja iz nae prakse koristile lanke, videozapise, prirunike... Nakon nekog vremena uspjele smo uspostaviti strukturu sastanaka. Svaki sastanak smo zavravale izradom plana,

O Bogumil Toni, Samobor, Hrvatska

48

rije petnaestak godina, nakon zavrenog prvog Korak po korak seminara, entuzijazam uiteljica razredne nastave bio je golem. Nakon uvodnog seminara nastavile smo pohaati i druge Korak po korak edukacije koje su nam pomagale da mijenjamo praksu prema pristupu usmjerenom na dijete, ali trebao nam je jo neki oblik podrke. Na korakovskim seminarima razmjenjivale smo iskustava, meusobno se podravale i zajedniki procjenjivale kvalitetu rada, ali nakon povratka u svoje kole nizala su se mnoga pitanja na koje same nismo mogle nai odgovor. Tako se spontano razvilo okupljanje korakovskih uiteljica u naem gradu. Sastajale smo se otprilike jednom mjeseno, svaki put u razredu druge uiteljice kako bismo vidjele okruenja koja smo stvarale, razmjenjivale ideje, razgovarale o onome to smo primijenile i to nam se inilo dobro, kao i onome to nam se inilo loe, slavile uspjehe i podravale jedna drugu. Podrka koju smo dobivale kroz sastanke stvorila je vezu meu nama koja traje i dan-danas, a ideja o obnavljanju sastanka stalno je bila prisutna. Naalost, kako je vrijeme prolazilo, radi razliitih subjektivnih i objektivnih okolnosti prestale smo organizirati sastanke.

ZAVOD ZA KOLSTVO

Prije tri godine saznala sam za projekt Zajednica uitelja koji ue. U tome sam odmah prepoznala ideju naih nekadanjih sastanaka meusobna podrka u stvaranju kvalitetnije prakse u naim razredima. Nakon dogovora s ravnateljicom odluila sam izgraditi zajednicu u svojoj koli. U POU Korak po korak prola sam edukaciju o voenju zajednice uenja koja mi je bila temelj za pokretanje naih sastanaka. U prvoj godini u zajednici je bilo petnaest uiteljica iz moje i dvije uiteljice iz oblinje kole. Tijekom prvih nekoliko sastanaka imale smo tono odreene korake koje smo odradile kako je to opisano u lanku. Na prvim sastancima dogovorile smo norme ponaanja unutar Zajednice, odredile vrijeme i mjesto kada emo se sastajati. Iako smo u poetku dogovorile da e se sastanci odravati jednom mjeseno po sat vremena, pokazalo se kako to nije dovoljno pa smo sastanke produile na 90 minuta.

odnosno dogovorom o promjenama koje je trebalo provesti u svom razredu do sljedeeg sastanka. Iako je veina uiteljica u praksu uvodila promjene koje su planirale na sastanku, neke od kolegica to nisu inile. Nakon nekog vremena svima nam je postalo jasno da se promjene u naim razredima dogaaju samo onda ako ih same planiramo i kao uiteljice provodimo. To ne moe uiniti nitko osim nas, pa sam kao voditeljica poticala manje korake kojima su uiteljice ipak uvodile promjene u svoju praksu. U tom procesu vaan je bio osjeaj sigurnosti, te podrka koju su dobivale unutar zajednice. Drugi problem s kojim sam se susrela kroz voenje zajednice bila je refleksija na vlastitu ali i tuu praksu. Tijekom naeg dosadanjeg rada u koli, nikad nismo bile usmjerene na dublje analiziranje i razumijevanje rada (to je to dobro, a to manje dobro u naoj uionici, zato je to tako i to treba promijeniti) pa tako ni s planiranjem kojem je polazite refleksija. Za takvo promiljanje o svom radu i radu drugih, potrebno je neko vrijeme kako bi se u zajednici stvorio osjeaj meusobnog povjerenja. U mojoj zajednici taj period trajao je skoro cijelu prvu godinu rada. I planiranje se moralo promijeniti od onog dosadanjeg. U naim kolama pod planiranjem se podrazumijeva raspored obrade sadraja iz udbenika, a na temelju nacionalnog plana i programa. Sada je trebalo razmiljati na sasvim nov nain. Morale smo razmiljati o indikatorima kvalitetne nastave, kvaliteti procesa pouavanja, a ne samo o onome to se ui. Na kraju smo planirale aktivnosti koje emo provoditi u razredu i na taj nain mijenjati svoju praksu. Da bismo uspjele u tome, morale smo dobro poznavati ve navedenu ISSA-inu definiciju kvalitete, odnosno objasniti si kako se svaki pojedini indikator vidi u naoj praksi. Kao voditeljica zajednice, puno puta sam se nala u nedoumici jesam li uspjela u onome to sam planirala, kako dalje nastaviti, imam li stvarnu podrku svih uiteljica. Ali pomaci koje je svaka od nas napravila u svojoj praksi bili su mi potvrda da smo na dobrom putu. Tijekom prve godine veina je uvela suradniko uenje,

istraivaku nastavu, planirala strategije kojima smo nastajale obuhvatiti vie razvojnih podruja djeteta (emocionalno, kognitivno, socijalno, tjelesno), izgraivala strategije za razvoj vjetina rjeavanja sukoba i poticala djecu na postavljanje pravila i posljedica njihova krenja, itd. U drugoj godini rada bavile smo se podrujem Praenje, planiranje i procjenjivanje. Promjene koje smo uvele u razredima vidjele su se kroz ee formativno praenje. Uvele smo rubrike, liste provjere, zajedno s uenicima postavljale kriterije, uile ih da se samoprocjenjuju i postavljaju svoje ciljeve uenja. Planirale smo uenje nudei im izbor aktivnosti prema njihovim interesima i sposobnostima. U osnaivanju voditeljica, vano je bilo nae umreavanje i sastajanje svaka dva mjeseca. Kroz nae follow-up sastanke, uz podrku POU Korak po korak, dijelile smo iskustva u voenju zajednica. Razgovarale smo i promiljale na koji nain prevazii prepreke koje su postojale unutar naih zajednica. Prolazile smo radionice i aktivnosti koje smo kasnije koristile u radu zajednica. Razmjenjivale smo ideje i resurse te postavljale nove ciljeve koji e mijenjati praksu i podizati kvalitetu naeg rada. Ovih dana zavravamo treu godinu rada zajednice u mojoj koli. Mislim da je pomak u kvaliteti prakse vidljiv, suradnja meu uiteljicama je bolja, a najvanije je da je promiljanje o tome kako i zato neto radimo svakodnevno. Voenje, kao i sudjelovanje u zajednici, zahtijeva neprestanu aktivnu ukljuenost i razvijanje kvalitetne prakse, ali na kraju svega prua veliko osobno zadovoljstvo i zadovoljstvo onih zbog kojih smo tu naih uenika.

ZAVOD ZA KOLSTVO

49

BLIC INFO
KATALOG PROGRAMA STRUNOG USAVRAVANJA ZA KOLSKU 2013/14. GODINU
knjievnost, strani jezik, matematika, prirodne nauke, tehnologija, drutvene nauke i graansko vaspitanje, umjetnosti, fizika i zdravstvena kultura, pedagogija, psihologija i metodika i inkluzivno obrazovanje. Na konkurs se javilo vie autora sa 159 programa iz razliitih oblasti. Komisija za izbor i vrednovanje ponuenih programa usavravanja Zavoda za kolstvo akreditovala je 158 programa i proslijedila ih Ministarstvu prosvjete na potvrivanje. strunog usavravanja i praenje i evaluacija profesionalnog razvoja. Predstavnice Crne Gore bile su: dr Duanka Popovi (Zavod za kolstvo), mr Ljiljana Suboti (Zavod za kolstvo) i Tatijana Vujovi (O B. J. Orlandi). One su prezentovale iskustva Crne Gore u odnosu na pravni okvir, programe obuke i evaluaciju procesa KPR-a. Na plenarom dijelu tokom kojeg su prezentovani zakljuci sa paralelnih sesija, crnogorski sistem profesionalnog razvoja nastavnika jo jednom je istaknut kao dobro utemeljen i, nadasve funkcionalan. U Beogradu 16. marta 2013. godine realizovana Druga nacionalna konferencija o kontinuiranom profesionalnom razvoju nastavnika engleskog jezika. Konferenciju je otvorio Toni OBrajan, direktor BC za Zapadni Balkan, a uesnici su bili predstavnici Ministarstva prosvete, ZUOV-a, Britanskog savjeta, Longmana, YALS-a, Cambridge University Press-a, The English Book-a i dr. Na konferenciji je analizirano trenutno stanje u Srbiji u toj oblasti, zatim kako bi ova oblast trebalo dalje da se razvija i ta moe da se unaprijedi. Predstavnica Crne Gore dr Duanka Popovi predstavila je iskustva Crne Gore u ovoj oblasti tj. crnogorski sistem profesionalnog razvoja nastavnika, koji prepoznat je kao najbolja inicijativa profesionalog razvoja u regionu. ISSA-e, predstavila je ciljeva seminara, instrumente koji e se koristiti tokom opservacija, kao i vodi za opservaciju. Narednih dana radilo se na izgradnji razumijevanja indikatora kod lanova tima kroz opservacije nastavnika i njhovih aktivnosti/asova u JPU ina Vrbica i O tampar Makarije. Nakon svake opservacije obavljen je intervju sa nastavnicama, a zatim su individualno bodovani indikatori. Opservatori su, nakon bodovanja, diskutovali o svakom indikatoru i razlikama u procjenjivanju, kako bi uspostavili odgovarajuu relijabilnost. Treeg dana vrena je provjera realijabilnosti kroz bodovanje, a rad je nastavljen kroz diskusiju o svakom indikatoru posebno i razlikama u procjenjivanju. U radu je uestvovao tim u sastavu: doc. dr Biljana Maslovari, direktorica PCCG-a, doc. dr Tatjana Novovi, doc. dr Veselin Mianovi, mr Marijana Blei i dr Duanka Popovi.

avod za kolstvo je i ove godine u skladu sa Pravilnikom o programu i organizaciji oblika strunog usavravanja nastavnika (Slubeni list RCG, br. 20/04), raspisao konkurs za izbor programa strunog usavravanja nastavnika u kolskoj 2013/2014. godini. Programi se odnose na predkolsko vaspitanje i obrazovanje, osnovno obrazovanje i vaspitanje i srednje obrazovanje. Prioritetna podruja programa strunog usavravanja nastavnika su sljedea: maternji jezik i

Sarajevo, BiH Beograd, Srbija

KONFERENCIJE O PROFESIONALNOM RAZVOJU

ZAVOD ZA KOLSTVO

50

ritanski savjet je, u prvoj polovini 2013. godine organizovao dvije regionalne konferencije o profesionalnom razvoju nastavnika. Prva je realizovana u Sarajevu, 26. februara 2013. godine. Uesnici konferencije bili su predstavnici obrazovnih institucija iz regiona (Bosne i Hecegovina, Srbije, Hrvatske, Makedonije, Slovenije i Crne Gore). Cilj konferencije bio je razmjena iskustava zemalja uesnica, planiranje moguih zajednikih aktivnosti i podrka zemlji domainu u utemeljenju i razvoju platforme za ovu oblast na federalnom nivou. Uesnike su pozdravili ambasador Ujedinjenog kraljevstva u BiH, njegova ekslencija Najdel Kejsi i direktor BC za Zapadni Balkan Toni OBrajen, a uvodno izlaganje o profesionalnom razvoju nastavnika u UK imala je ga aklin Smit. Rad je nastavljen u okviru tri paralelne sesije na teme: Pravni okvir, Programi

Podgorica, Crna Gora

ZA OBEZBJEIVANJE I UNAPREIVANJE KVALITETA

VO Pedagoki centar Crne Gore oragnizovao je seminar tokom kojeg se radilo na razvijanju mehanizama i kompetencija sa ciljem obezbjeenja i unapreenja kvaliteta programa koje podrava meunarodna organizacija Korak po korak (ISSA): Korak po korak za vrtie i osnovne kole. Aktivnosti su trajale od 11. do 14. marta 2013. godine. Prvog dana Sanja Brajkovi, programska direktorica Pukog otvorenog uilita Korak po korak i predstavnica

Tara, Srbija

ZAVRNA REGIONALNA KONFERENCIJA ODRIVE KOLE I LOKALNO ODRIVO UPRAVLJANJE NA ZAPADNOM BALKANU

egionalni centar za ivotnu sredinu za Centralnu i Istonu Evropu (REC), uz podrku Ministarstva inostranih poslova Republike Finske, organizovao je trodnevnu konferenciju pod nazivom Odrive kole i lokalno odrivo upravljanje na Zapadnom Balkanu u Hotelu Omorika na Tari. Teme konferencije bile su odrive kole, njihova uloga u Evropi i primjeri dobre prakse na Zapadnom Balkanu, kao i u Finskoj i Njemakoj. Jedan od vanih dijelova konferencije bio je intenzivan rad u grupama, koji je rezultovao donoenjem zakljuaka vezanih za irenje rezultata regionalnog projekta Obrazovanje za odrivi razvoj na Zapadnom Balkanu kojim je bilo obuhvaeno po pet osnovnih kola iz Crne Gore, Republike Srbije i Bosne i Hercegovine (sliv rijeke Drine). Program konferencije je objedinio ekspertizu nekoliko mrea odrivih kola i meunarodnih eksperata u oblasti obrazovanja u pribliavanju kolama sliva rijeke Drine ciljeva, prednosti i mogunosti primjene principa odrivog razvoja u kolskoj praksi. Na temu Budunost odrivih kola u Finskoj govorila je dr Mervi Aineslahti, meunarodna ekspertica za obrazovanje, dok je na temu Uloga odrivih kola u Evropi ENSI govorio dr Reiner Mathar, meunarodni ekspert. O iskustvima kola u koricenju metodologije za odrive kole na Zapadnog Balkana govorili su

predstavnici kola koje su ukljuene u projekat. Svoja iskustva u ovom projektu ispred Crne Gore predstavile su: O Duan Obradovi, abljak, O Radomir Mitrovi, Berane, O Bajo Joji, Andrijevica, O Risto Manojlovi, Kolain i O Aleksa ilas Beo, Mojkovac. Konferenciji su prisustvovali i predstavnici kola koje e koristiti rezultate projekta: O Vuk Kneevi, Njegovua, abljak, O Dr Radoslav Jago Veovi, Bare Kraljske, O Mojsije Stevanovi, Manastir Moraa, O Meurijeje, Meurijeje, O Vuk Karadi, Berane, O Vukain Radunovi, Berane, O Mili Keljanovi, Konjuhe, O Petar Dedovi, Murino. U Panel diskusiji o mogunostima integracije Metodologije za odrive kole u nacionalne sisteme obrazovanja na Zapadnom Balkanu, ispred Ministarstva prosvjete Crne Gore, uestvovala je Branka Kankara, savjetnica za osnovne kole, a ispred Zavoda za kolstvo savjetnice Nevena abrilo i dr Sneana Grbovi. grupe za globalno partnerstvo za prevenciju oruanih sukoba (GPPAC), regionalni sekretarijat za Zapadni Balkan, u okviru kojeg su predstavljeni najvaniji rezultati GPPAC regionalnih aktivnosti realizovanih u periodu april 2012 mart 2013. godine. Zatim su predstavljeni konkretni rezultati tih aktivnosti za navedeni period u Crnoj Gori i Srbiji. Takoe, predstavljen je okvirni plan GPPAC aktivnosti za Zapadni Balkan za period 20132014. godina, i u okviru njih, rezultati programa Obrazovanje za mir i Dijalog i medijacija. Sastanak su vodile Ivana Gajovi, direktorica NDCCG i Tatjana Popovi, direktorica NDCS. Sastanci su realizovani u Beogradu, a u radu su uestvovali predstavnici ministarstva prosvjete i zavoda koji se bave obrazovanjem iz obje drave, kao i predstavnici kola ukljuenih u projekte. Uesnice uz Crne Gore bile su: dr Duanka Popovi (Zavod za kosltvo), Branka Kankara (Ministarstvo prosvjete), Dragana Radoman (O Milija Nikevi) i Magdalena Lazovi (O Marko Miljanov).

Beograd, Srbija

NDCCG AKTIVNOSTI ZA NAREDNI PERIOD

VO Nansen dijalog centar Crna Gora i NVO Nansen dijalog centar Srbija, organizovale su dva radna sastanka na temu obrazovanja za mir. Prvi sastanak redakcije za zbirku realizovan je 25. marta 2013. godine i odnosio se na analizu prispjelog materijala (tekstovi, pripreme za asove, radionice i sl.). U zbirci e biti predstavljena iskustva nastavnika iz dvije zemlje na implementaciji elemenata obrazovanja za mir kroz postojee obrazovne programe i u nastavi razliitih predmeta. Takoe, zakonski okvir za primjenu ovih elemenata, pedagoka i metodika zasnovanost takvih pristupa, kao i radionice za uenike, nastavnike i roditelje. Narednog dana, 26. marta 2013. godine, realizovan je sastanak regionalne savjetodavne