PROFESIONALNI RAZVOJ NASTAVNIKA U CRNOJ GORI

broj

ISSN 1800-833X

11 januar-jun 2013 .

godine

/ elektronsko izdanje ISSN 1800-9158 / www.zavodzaskolstvo.gov.me

AKTIVNOSTI KPR-a O PROGRAMIMA OBUKE NOVE IDEJE I AKTIVNOSTI ISKUSTVA IZ ŠKOLA IZ UGLA DIREKTORA MEĐUNARODNI SKUPOVI I SARADNJA SA DRUGIM ORGANIZACIJAMA ISKUSTVA DRUGIH BLIC INFO

Sadržaj
Pofesionalni razvoj nastavnika u Crnoj Gori broj 11 januar - jun 2013. Urednica: Dr Dušanka Popović Redakcija: dr Dušanka Popović mr Ljiljana Subotić dr Snežana Grbović Vidosava Kašćelan Nađa Luteršek mr Nataša Gazivoda Željko Korać Nataša Perić

od 4 do 11str.

od 12 do 16 str.

od 17 do 19 str.

Dizajn i pripreama za štampu: Dragiša Gile Ćalov Grafo Crna Gora Štampa: Grafo Crna Gora ZAVOD ZA ŠKOLSTVO Podgorica Vaka Đurovića b.b. 020 408 931 020 408 913 020 408 938 020 408 930 020 408 941 Tivat Ul. L. Tomanovića 2 032 670 100 Bijelo Polje Obala b.b. 050 432 870 Nikšić Ul. Karađorđeva br. 4 040 212 552 www.zzs.gov.me
od 41 do 49 str. od 50 do 52 str. od 28 do 40 str. od 20 do 23 str. od 24 do 27 str.

Poštovane koleginice i kolege,

U

ovom broju predstavljamo vam, kao i do sada, aktivnosti naše insitutciju na stvaranju mogućnosti za vaš kontinuirani profesionalni razvoj, kao i sve značajne pojedinosti koje su se, u prvoj polovini godine, na tom polju desile. Takođe, vaše aktivnosti koje realizujete na nivou svojih vaspitno-obrazovnih ustanova, kao i iskustva naših kolega iz okruženja. I ove godine nastavili smo da, u skladu sa sredstvima kojima raspolažemo, organizujemo realizaciju programa obuke za nastavnike na svim nivoima obrazovanja koji su u našoj nadležnosti. Pri tome smo vodili računa da obuku ponudimo profesorima svih struka i da odgovorimo na njihove potrebe utvrđene kroz istraživanja i evaluaciju nastavne prakse. Takođe, nastavljamo da pružamo kontinuiranu podršku učešću naših nastavnika u međunarodnim programima obuke, posebno programima Savjeta Evrope. Nova aktivnost jesu forumi za nastavnike koji su se, za sada, pokazali kao veoma zanimljivi i korisni. Komunikaciju s vtićima i školama unaprijedili smo kroz intenzivnije korišćenje mogućnosti koje pruža IC tehnologija. Posebno nam je zadovoljstvo da vam prenesmo iskustva sa međunarodnih događaja na kojima je crnogorski sistem profesionalnog razvoja prepoznat kao moderan i funkcionalan model koji daje mogućnost kontinuiranog razvoja i cjeloživotnog učenja svim nastavnicima. U tom smislu uradili smo, zajedno sa kolegama iz vrtića i škola, određene inovacije sistema predlažući razvojne faze u karijeri nastavnika. Razvojne faze u karijeri nastavnika i kategorije koje ih prate jesu instument za prepoznavanje sopstvene pozicije u profesionalnoj karijeri i uspješno planiranje daljeg napredovanja. U ovom broju imamo posebno zadovoljstvo da vam predstavimo nastavnike - prve nosioce viših zvanja. Naime, dodjeljujući viša zvanja nastavnicima za koje je Komisija utvrdila da ispunjavaju uslove, i ovaj dio sistema stavljen je funkciju.

Nova rubrika u ovom broju jeste Iz ugla direktora. Kako su direktori ključni faktor u obezbjeđivanju uslova za realizaciju aktivnosti profesionalog razvoja u ustanovi, ali i uključivanje nastavnika u ove aktivnosti i van nje – to smo smatrali važnim da nam oni prenesu svoja zapažanja i viđenja ovih aktivnosti u njihovim školama. Nastavljamo saradnju sa paralelnim institucijama u našem sistemu, kao i sa međunarodnim organizacijama, pa vam prenosimo značajne događaje iz ove oblasti. Saradnja sa vama, kao i savjetovanja koja organizujemo pokazuju da, u skladu sa planom profesionalnog razvoja, organizujete različite događaje u vašim vrtićima i školama. Kako su takva iskustva posebno dragocjena, pozivamo vas da ih, putem našeg časopisa, razmjenjujete sa svojim kolegama.

Dr Dušanka Popović, voditeljka Odsjeka za KPR

AKTIVNOSTI KPR-a

AKTIVNOSTI I NAČIN NJIHOVE ORGANIZACIJE (2013)
P
odrška profesionalnog razvoja nastavnika, stručnih saradnika, pomoćnika direktora i direktora zaposlenih u obrazovnom sistemu Crne Gore u nadležnosti je Zavoda za školstvo i tokom 2013. godine odvija se u okviru sljedećih aktivnosti1 : a) Programi obuke Zavoda za školstvo za nastavnike, stručne saradnike, pomoćnike direktora i direktore zaposlene u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama
ZAVOD ZA ŠKOLSTVO

– jedan jednodnevni seminar i jedan dvodnevni seminar iz oblasti inkluzivnog obrazovanja – tri jednodnevna i dva dvodnevna seminara (podrška PRNŠ-u) – sedam jednodnevnih seminara: Razvoj kompetencija nastavnika za rad u opštoj gimnaziji – jedan četvorodnevni seminar: Interaktivna obuka – program za trenere – jedan petodnevni seminar: Program obuke Karijerna orijentacija – dva jednodnevna seminara: Program obuke Vaspitač u osnovnoj školi – dva dvodnevna seminara za nastavnike građanskog vaspitanja – tri dvodnevna seminara za profesore opšteobrazovnih predmeta u srednjim stručnim školama (RWCT) – šest dvodnevnih seminara za realizaciju programa obuke za direktore. Način organizacije seminara i obavještavanja vaspitno-obrazovnih ustanova: 1. Obavještenje o temi seminara, mjestu i vremenu održavanja seminara objavljuje se na sajtu Zavoda za školstvo (zzs.gov.me) najmanje 15 dana prije realizacije seminara. 2. Koordinatori za PRNŠ/V prijavljuju učesnike isključivo mejlom organizatoru seminara. 3. Maksimalan broj učesnika po seminaru je 35. U radu će učestvovati prvih 35 prijavljenih učesnika. 4. Ukoliko bude više prijavljenih učesnika o tome će se voditi evidencija i koristiće se za eventualno organizovanje još jednog seminara ili prvenstvo prijave za neki naredni seminar.

b) Međunarodni programi obuke c) Forumi za nastavnike d) Savjetovanja za koordinatore za PRNŠ/V i članove timova 1. Programi obuke Zavoda za školstvo za nastavnike, stručne saradnike, pomoćnike direktora i direktore zaposlene u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama Plan realizacije programa obuke za 2013. godinu obuhvata akreditovane programe obuke Zavoda za školstvo čiji je izbor izvršio Odsjek za KPR u skladu sa izvještajima Odsjeka za utvrđivanje kvaliteta, anketama za nastavnike, istraživanjima realizovanim u prethodnom periodu (Evaluacija reforme obrazovanja, Položaj učenka/ca u školi) i zahtjevima škola. 1.1. Planirana je realizacija sljedećih programa obuke: – 12 jednodnevnih seminara i jedan dvodnevni seminar za sljedeće ciljne grupe: vaspitači (1), učitelji (1), crnogorski-srpski, bosanski i hrvatski jezik i književnost (3), matematika (1), fizika (1), hemija (1), biologija (1), geografija (1), istorija (1 dvodnevni) i fizičko vaspitanje (1) i stručne saradnike (1)
1 Plan je orijentacioni i, iz objektivnih razloga, može doći do određenih izmjena, o čemu će vrtići i škole biti blagovremeno obaviješteni.

4

1.2. Podrška PRNŠ/V-a u smislu podrške za realizaciju programa obuke u skladu sa potrebama i zahtjevima pojedinih škola za 2013. godinu obuhvata tri jednodnevna i dva dvodnevna seminara. Programi se opredjeljuju isključivo prema vremenu pristizanja zahtjeva škola. Savjetnik Odsjeka za KPR koji je zadužen za ovu aktivnosti vodi evidenciju o iskazanim potrebama škola/vrtića i ukoliko je više škola/vrtića iskazalo istu ili sličnu potrebu organizuje jedan seminar za više škola. Školama/ vrtićima preporučuje se da uspostavljaju saradnju sa drugim školama/vrtićima iz svoje opštine ili susjednih opština sa ciljem racionalnog trošenja sredstava koja su nam na raspolaganju za ovu aktivnost. 2. Međunarodni programi obuke Međunarodni programi obuke obuhvataju programe koje nude međunarodne institucije i organizacije, a koje prati i koordinira Zavod i koji se održavaju u inostranstvu. To se, prije svega, odnosi na Pestaloci program obuke Savjeta Evrope i programe obuke Evropskog centra za moderne jezike iz Graca. 3. Forumi za nastavnike Forumi za nastavnike su jednodnevne aktivnosti profesionalnog razvoja koje se realizuju po sljedećem programu: 1. Uvodno predavanje/radionica na temu foruma (1,5h) 2. Okrugli sto na temu foruma koji vodi uvodničar (1,5h) 3. Primjeri dobre prakse – učesnici prezentuju svojim kolegama pripremljenje primjere uspješnih aktivnosti iz učionice (1,5h) 4. Prezentacija razvojnih faza u karijeri nastavnika (1,5h) Za 2013. godinu planirana je realizacija 14 foruma, a ciljne grupe su: nastavnici predškolskog vaspitanja, nastavnici razredne nastave, nastavnici crnogorskogsrpskog, bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti, nastavnici matematike, nastavnici hemije, nastavnici geografije, nastavnici likovne i muzičke kulture, nastavnici

stranih jezika, nastavnici tehnike i informatike, nastavnici gimnazija i stručni saradnici. Način organizacije foruma i obavještavanje vaspitno-obrazovnih ustanova: obavještenje o temi foruma, mjestu i vremenu održavanja objavljuje se na sajtu Zavoda za školstvo najmanje 20 dana prije održavanja foruma; koordinatori za PRNŠ/V prijavljuju učesnike isključivo mejlom organizato ru foruma; maksimalan broj učesnika po forumu je 40; u radu foruma učestvovaće prvih 40 prijavljenih učesnika; ukoliko bude više prijavljenih učesnika o tome će se voditi evidencija i koristiće se za eventualno organizovanje još jednog foruma ili prvenstvo prijave za neki naredni forum. 4. Savjetovanja za koordinatore za PRNŠ/V i članove timova Sa ciljem unapređenja PRNŠ/V-a i cjelokupnog sistema profesionalnog razvoja nastavnika u Crnoj Gori, te pružanja direktne podrške ovom procesu, nastavljamo sa realizacijom savjetovanja za koordinatore za PRNŠ/V i članove timova. Teme savjeto vanja su inovacije u oblasti profesionalnog razvoja i razmjena iskustava i primjera dobre prakse. Obavještenja o mjestu i vremenu realizacije savjetovanja objavljuju se na sajtu Zavoda za školstvo (zzs. gov.me) najmanje 15 dana prije njegove realizacije. Tokom prve polovine 2013. godine realizovano je osam savjetovanja za vrtiće i osnovne škole. Teme savjetovanja bile su: Evaluacija PRNŠ-a, Aktivnosti Odsjeka za KPR, Razvojne faze u karijeri nastavnika i Primjeri dobre prakse.

ZAVOD ZA ŠKOLSTVO

5

u skladu sa iznosom sredstava opredijeljenim za ovu oblast. pomagala i ostale specifičnosti u ostvarivanju vaspitanja i obrazovanja djece sa smetnjama u tjelesnom razvoju Razvoj kompetencija nastavnika za rad u opštoj gimnaziji ZAVOD ZA ŠKOLSTVO Kooperativno učenje Kultura ljudskih prava Primjena Baterije testova sa metodologijom praćenja fizičkog (tjelesnog) razvoja i fizičkih sposobnosti učenika u Crnoj Gori Nastava jezika i književnosti u drugom i trećem ciklusu osnovne škole Dodatna nastava iz matematike u drugom ciklusu osnovne škole UKUPNO Broj učesnika 28 66 17 33 44 34 44 23 34 30 353 Broj seminara 1 2 1 1 2 1 2 1 1 1 13 6 Tabela 2: Realizovani programi obuke. Tabela 1: Realizovani programi obuke. Bar Techniques for teaching young learners UKUPNO Broj učesnika 36 51 39 126 Broj seminara 2 2 1 5 Tabela 3: Realizovani forumi za nastavnike. Podgorica. broj učesnika i broj seminara (januar−jun 2013) u organizaciji Zvaoda za škosltvo Program obuke Vaspitač u osnovnoj školi Razvoj kritičkog mišljenja (RWCT) Motivacija u nastavi geografije Oprema. Bar JU Srednja poljoprivredna škola. broj učesnika i broj seminara (januar−jun 2013) Predmet i tema foruma Forum za profesore crnogorskog – srpskog. rezulatima eksterne i interne evaluacije škola i međunarodnog PISA projekta. P rogrami su dio obuke planirane za kalendarsku 2013. godinu. pribor. Takođe. JU Resursni centar za djecu i mlade „Podgorica“) Upotreba pitanja u nastavi OŠ „Meksiko“. Tokom navedenog perioda realizovani su i programi obuke koje organizuju i podržavaju druge organizacije u sklopu različitih projekata ili u saradnji sa Zavodom za školstvo. bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti: Pristup djelu Iva Andrića u osnovnoj školi Forum za profesore hemije: Eksperiment u nastavi Forum za profesore matematike: Analiza rezultata ispita iz matematike u gimnazijama i stručnim školama Forum za učitelje: Ekskurzije i izleti u nastavi prirode i društva Forum za profesore matematike: Pisa testiranje – formiranje testova i primjeri zadataka Forum za profesore informatike: Implementacija predmetnog programa – teorijsko-praktični aspekti UKUPNO Broj učesnika 40 21 18 42 18 33 172 Broj seminara 1 1 1 1 1 1 7 . jun“. Izbor programa izvršen je u skladu sa iskazanim potrebama nastavnika. broj učesnika i broj seminara (januar−jun 2013) u organizaciji drugih institucija Program Senzorna integracija djece u preškolskim i školskim ustanovama (JU Centar „1.REALIZACIJA PROGRAMA OBUKE I FORUMA ZA NASTAVNIKE ZA PERIOD JANUAR – JUN 2013.

Ona je predstavila rezultate ispita u prethodnim rokovima. marta 2013. godine. za sada. učesnici su iznosili svoja iskustva i ideje u realizaciji pripovijetki: Aska i vuk. Forum za nastavnike crnogorskog-srpskog. uz pomoć PP prezentacije i zvučnih zapisa). Podgorica (primjena tehnike čitanje sa predviđanjem u interpretaciji pripovijetke Deca). Ljiljana Ivanović. Svi forumi se. bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti iz 28 osnovnih škola iz Rožaja. Bijelog Polja. Sutomora. Forum za profesore matematike iz gimnazija i srednjih stručnih škola održan je 23.. OŠ „Dr Dragiša Ivanović“. U radu je učestvovalo 40 nastavnika crnogorskog-srpskog. podsjetila učesnike na život i djelo Iva Andrića. kao i afirmacija kreativnih praktičara koji.. bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti u osnovnim školama: Pristup djelu Iva Andrića u osnovnoj školi. Uvodničarka foruma bila je dr Tamara Piletić. Primjeri dobre prakse koji se prezentuju tokom treće sesije mogu. Cetinja. godine. u prostorijama Zavoda za školstvo. maj“ u Podgorici.FORUMI-MOGUĆNOST STRUČNOG DIJALOGA I RAZMJENE DOBRE PRAKSE ZAVOD ZA ŠKOLSTVO F orumi za nastavnike jesu oblik profesionalnog razvoja čiji je cilj pokretanje diskusije o određenim stručnim temama. učesnici su analizirali rezultate i dali veoma korisne sugestije kako da se popravi kvalitet nastave matematike u srednjim školama u Crnoj Gori. Knjiga. Nakon uvodnog predavanja ili radionica o temi foruma. Podgorica (motivacija za čitanje i razumijevanje pripovijetke Most na Žepi) i Raza Muhović. Podgorice. prezentuje se ili razmatra tema iz oblasti profesionalnog razvoja nastavnika. Nikšića. Most na Žepi. marta 2013.. a ne moraju biti povezani sa temom foruma. Svoje iskustvo predstavile su: Maja Ivanković. Tema Foruma bila je Analiza rezultata eksternog ispita iz matematike u gimnazijama i srednjim stručnim školama. Uvodnu prezentaciju imala je savjetnica za matematiku u Ispitnom centru Crne Gore Tatjana Vujošević koja koordinira aktivnosti vezane za eksterni maturski i stručni ispit iz matematike. realizuju u Podgorici. otvara se diskusija u okviru okruglog stola o istoj temi. mogu da izlože svoje ideje i promišljanja o određenom pitanju i razmijene ih sa svojim kolegama. održan je 1. Anisa Adrović. Budve. Nakon kratkog uvoda. kroz kreativno osmišljenu prezentaciju. Ona je tokom prve sesije.. dok se tokom druge sesije razgovaralo o djelima ovog nobelovca zastupljenim u programu osnovne škole. zatim se razmjenjuju primjeri dobre prakse. profesorica jezika i književnosti u OŠ „21. 7 . OŠ „25. OŠ „Vuk Karadžić“. tokom radionica. maj“ Rožaje (intrepretacija pjesme Zimsko jutro Vojislava Ilića. OŠ „Donja Lovnica“ (interpretacija pripovijetke Knjiga). Put Alije Đerzeleza. Na kraju. Tokom treće sesije učesnici su predstavili primjere dobre prakse iz svojih učionica. Deca.

Škola u prirodi i dr. godine. Posjeta konjičkom klubu. njihov vaspitno-obrazovni značaj. aprila 2013. U trećem dijelu učesnici su prezentovali primjere dobre prakse iz sljedećih oblasti: Roditelj kao partner i edukator u realizaciji nastavnog procesa. pokazali da razumiju materiju koja je za većinu bila nova. udžbenika. Učesnici su zaključili da se PISA testovima ne provjerava nivo usvojenosti školskog gradiva. održan je 24. mjesto i vrijeme. nadzornik za hemiju u Zavodu za školstvo. Forum za profesore razredne nastave: Ekskurzije i izleti u nastavi prirode i društva. formiranje klastera. težina zadataka. vrste testova. godine i postignućima naših učenika iz sve tri testirane oblasti. kroz prezentaciju. Uvodničar foruma bio je Željko Korać. metrijske karakteristike testa. kroz radionicu. Za forum se prijavilo 25 nastavnika matematike. priručnika i zaključeno da postoji dovoljno prostora za ovakav oblik nastave. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 8 Forum za nastavnike matematike u osnovnim školama: Pisa testiranje – formiranje testova i primjeri zadataka. dajući pri tome komentare. tipovi test zadataka. organizuju i izvode (ciljevi i zadaci. učesnici foruma su za kratko vrijeme. održan je 27. U drugoj sesiji prezentovane su informacije o PISA testiranju. godine. Tokom treće sesije učesnici su predstavili primjere dobre prakse iz svojih učionica koji su se odnosili na nastavne tehnike koje omogućavaju uspješno razumijevanje matematičkih pojmova. održan je 28. osobenosti test zadataka. već koliko su ispitanici osposobljeni da naučeno gradivo primijene u realnim životnim situacijama. Andrijevice. profesorica hemije. Bara. učesnici su se podsjetili na pojam i vrste ekskurzija i izleta. a prisustvovalo je njih 18 iz osnovnih škola iz Podgorice. kompozicija sveski. radne sveske. Iako je oblast obimna i kompleksna. samostalni savjetnik u Zavodu za školstvo. Posjeta stomatologa. U uvodnom dijelu.. profesor razredne nastave. Raduje činjenica da je ovaj oblik nastave široko primijenjen u praksi (mišljenje učesnika). prezentovali formu testa čiji je cilj uvid u postignuća učenika VIII razreda iz matematike na kraju nastavne godine. i Danilovgrada.. sa posebniom osvrtom na rezulte testiranja iz 2006. U drugom dijelu učesnici su prošli kroz sve etape dva modea ekskurzije. kao i nastavne igre koje se koriste da bi učenici na zanimljiv način primijenili stečena znanja. pripreme. Zatim su predstavljeni primjeri zadataka koji su bili zastupljeni na ovim testiranjima. pri čemu su detaljno analizirane njihove karakteristike.dr Tamara Piletić Forum za profesore hemije: Eksperiment u nastavi. kao primjer. Rožaja. marta 2013. Zatim su. Uvodničar foruma bio je Miljan Vujošević. Radovića. Uvodničarka foruma bila je mr Dragica Kovačević. U radu je učestvovao 21 nastavnik iz 21 osnovne škole. Berana. kako se planiraju. Zelenike. tok izvođenja i sređivanje podataka). samostalni savjetnik u Zavodu za školstvo. prijedloge. Napravljen je kratak pregled sadržaja programa. Budve. . Realizovan je i forum za profesore informatike: Implementacija predmetnog programa − teorijsko praktični aspekti. U tom pravcu definisane su pre- poruke: šta treba učiniti da se naš nezavidan položaj na rang listi poboljša. kodiranje zadataka i dr. U radu je učestvovalo 42 nastavnika i profesora razredne nastave iz 38 osnovnih škola. Tokom prve sesije učesnici su dobili informacije o osnovnim karakteristikama testova: definicija testa. aprila 2013. godine. Stari Bar. i 2009. Posjeta ribolovca.

Tokom pet dana rad se odvijao kroz paralalne sesije koje su realizovane u osam termina. Zainteresovanost renomiranih evropskih stručnjaka za naš sistem. imali jedinstvenu priliku da izaberu teme koje ih posebno zanimaju i da svoje iskustvo podijele sa kolegama. ukazuje na njegovu savremenost i usklađenost sa potrebama modernih obrazovnih sistema. On je. održana je 47. potrebama njegovih nastavnika. i. Britanski savjet pozvao je predstavnice Zavoda za školstvo dr Dušanku Popović i mr Ljiljanu Subotić da na konferenciji. Saudijske Arabije. nadasve. Zavod za školstvo/Odsjek za KPR pozvan je da crnogorski sistem profesionalnog razvoja nastavnika predstavi i na konferenciji u Tel Avivu u Izraelu. sa posebnim osvrtom na model profesionalnog razvoja na nivou škole/vrtića (mr Ljiljana Subotić). ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 9 . Prepoznajući kvalitet sistema profesionalnog razvoja nastavnika u Crnoj Gori formiranog u okviru obrazovne reforme koja je u toku. zatim model saradničkog učenja nastavnika engelskog jezika u Uzbekistanu (Natalija Tarikova) i sistem profesionalnog razvoja u nastavnika u Crnoj Gori. jedan od najvećih lingvista današnjice. kao i snimke sopstvenih predavanja. početkom jula 2013.CRNOGORSKI KPR NA SVJETSKOM SKUPU NASTAVNIKA U Liverpulu. godine. Takođe. aprila 2013. Konferenciju je otvorio Dejvid Kristal. Engleska. u 24 sale kongresnog centra. Izlaganje mr Ljiljane Subotić izazvalo je interesovanje kolega iz Španije. analizirajući pri tome stihove čuvene rok grupe Bitlsi. pa su na više sesija analizirane teme iz ove oblasti. Osim na ovoj međunarodnoj konferenciji. Učesnici su. Australije i drugih. duhovito i veoma slikovito govorio o jezičkoj ekonomiji. otvarajući tako nove mogućnosti za profesionlni razvoj nastavnika i njihovo napredovanje u karijeri. Tokom foruma prezentovan je mentorski program za nastavnike engleskog jezika Leap Ahead in English koji se realizuje u Izraelu (Jane Cohen). posebno uvezanost njegovih segmenata i njihovu funkcionalnost. do 12. Važna oblast konferencije bio je profesionalni razvoj nastavnika. to je važan podstrek našoj instituciji da taj sistem kontinuirano razvija i unapređuje. odista. IATEFL konferencija u čijem radu je učestvovalo više od 1200 profesora engleskog jezika i poslenika iz oblasti obrazovanja iz čitavog svijeta. njegovo funkcionisanje i rezultate. tekstove sa internet portala. predstave taj sistem. u okviru foruma o kontinuiranom profesionalnom razvo- ju. od 8. godine.

Ove aktivnosti Zavod/Odsjek uradio je uz podršku Britanskog savjeta. predstavljen je instrument Rukovođenje profesionalnim razvojem u kojem su navedeni pozitivni znaci profesionalnog razvoja nastavnika i ponuđeni načini na koje direktor može da ih podrži. mr Ljiljana Subotić. direktorica BC-ija za Crnu Goru. vrtićima i resurs centrima. juna 2013. kroz radionice i prezentacije. maja 2013.html . samostalna savjetnica u istom Odsjeku i Vanja Madžgalj.zzs. te da planiraju naredne korake na polju profesionalnog razvoja. Tekst se može naći na aresi: http://www. juna 2013. u poglavlju European perspectives (Evropske perspektive).gov. kako stručnu tako i finansijsku. nadzornike i savjetnike u Zavodu za školstvo i koordinatore za profesionalni razvoj u školama. predstave crnogorski sistem profesionalog razvoja nastavnika. kao i drugog. kao i način praćenja njegove realizacije. u dva termina. godine u Zavodu za školstvo. Unaprijeđen je i formular za izradu ličnog plana profesionalnog razvoja. da za publikaciju Britanskog savjeta koja je posvećena kontinuiranom profesionalom razvoju nastavnika engleskog jezika u Indiji. avod za školstvo i Britanski savjet organizovali su prezentacije novih i inoviranih segmenta sistema profesionalnog razvoja nastavnika u Crnoj Gori. dok su ostale prezentacije realizovane 28.me/vijesti/122174/Crnogorski-KPR-u-casopisu-Britanskog-savjeta. Elektronska verzija priručnika može se naći na web adresi: http://www. godine. Lessons from India. kao i načini na koje direktor može pomoći nastavniku kod kojeg ih prepoznaje. a prisustvovalo je ukupno 100 koordinatora iz crnogorskih vrtića i škola. predstavljena je unaprijeđena verzija PRNŠ/V priručnika u kojoj su precizno objašnjeni svi navedeni segmenti. gov. godine u svečanoj sali Gimnazije „Slobodan Škerović“ u Podgorici. Sva tri događaja vodile su dr Dušanka Popović. voditeljka Odsjeka za KPR.. Cilj prezentacije bio je upoznati koordinatore za profesionalni razvoj na nivou vrtića/škole sa novim i inoviranim segmentima sistema profesionalnog razvoja nastavnika.Z PREZENTACIJE NOVIH I INOVIRANIH SEGMENATA SISTEMA KPR-a I PRIRUČNIKA ZA PRNŠ/V pozicioniraju u ličnoj profesionalnoj karijeri. prenesu mogućnosti koje im uvedene inovacije nude. osnovnim i srednjim školma i resurs centrima realizovana je 21. Data je i tabela sa negativnim znacima razvoja. Takođe. Roda Bolita. predstavljen je tekst Continuing Professional Development of Teachers in Monetengro. Naredni korak jeste da oni u svojim kolegama. U publikaciji pod nazivom Continuing Professional Development.zzs. Prezentacija za direktore realizovana je 14. za nekoliko ciljnih grupa: direktore škola. Tokom prezentacije predstavljene su razvoje faze u karijeri nastavnika kroz čije odrednice oni mogu da se ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 10 O CRNOGORSKOM KPR-u U ČASOPISU BRITANSKOG SAVJETA Nakon seminara realizovanom u Noriču u junu 2012.me/naslovna/ profesionalnirazvoj/prns/ Prezentacije za koordinatore realizovane su u dva termina. maja i 21. predstavnice Zavoda za školstvo dobile su ponudu od predavača i direktora Instituta za jezik. Takođe. godine u Zavodu za školstvo. Prezentacija za koordinatore u vrtićima. autorki dr Dušanke Popović i mr Ljiljane Subotić. izmijenjenog i dopunjenog izdanja priručnika za profesionalni razvoj na nivou škole/vrtića. da prepoznaju svoje jake strane i one koje treba unapređivati.

JU OŠ „Savo Pejanović“.POTVRDA ZA RAD I USPJEH . mr Avdo Nurković. na osnovu dostavljene dokumentaciju i skladu sa Pravilnikom. nastavnik istorije i geografije. JU OŠ „Luka Simonović“. septembar“. Podgorica 19. Nikšić 5. Podgorica ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 11 . nastavnica likovnog vaspitanja. Jovanović-Maše“. Budva 4. JPU „Ljubica V. Cetinje 11. OŠ „Jugoslavija“. Budimirka Kandić Dubretić. Nada Šćepanović. Budva 2. nastavnica predškolskog vaspitanja. Zdravko Pejović. Bar 17. maj“. OŠ „Orjenski bataljon“. nastavnik hemije i biologije. mr Zoran Đukić. Komisija za dodjelu viših zvanja Ministarstva prosvjete. OŠ „Orjenski bataljon“. mr Željko Đuričković. Podgorica U zvanje nastavnika-istraživača unaprijeđeni su nastavnici: 18. Vesna Kralj. U zvanje nastavnika-mentora unaprijeđeni su nastavnici: 1. OŠ „Sutjeska“. JPU „Zagorka Ivanović“. Petar Špadijer. i da se u Crnoj Gori formira korpus nastavnog kadra na koji i zvanično. Jovanović-Maše“. Rožaje 13. ali i društvu u cjelini. OŠ „25. Bijela 8. početkom 2013. Mirjana Vučinić. Budva 3. Suzana Dacić. Cetinje 16. OŠ „Lovćenski partizanski odred“. profesorica razredne nastave. vaspitačica-saradnica. Budimirka Peruničić. Jovanović“. OŠ „Jugoslavija“. kao mehanizam motivacije i javnog priznanja nastavnicima za njihov rad i zalaganje. profesorica biologije. Važno je da je ovaj segmet. JPU „Dragan Kovačević“. godine u viša zvanja unaprijeđeno je 19 nastavnika. septembar“. Gimnazija „30. profesorica razredne nastave. Jelena Perunović Samardžić.NASTAVNICIMA DODIJELJENA VIŠA ZVANJA J oš jedan segment sistema profesionalnog razvoja nastavnika zaživio je u praksi. diplomirana biologičarka. dodijelila je zvanja nastavnicima kako slijedi. profesorica razredne nastave. možemo računati. kao i posebne doprinose učenicima i školi u kojoj rade. SSŠ „Ivan Uskoković“. direktor OŠ „Bukovica“. Mirsada Šabotić. Bijela 9. diplomirani mašinski inženjer. Cetinje 10. stavljen u funkciju. Gimnazija „30. Milena Zoranović. OŠ „Lovćenski partizanski odred“. Aleksandra Gavrić. Rožaje 6. Branka Todorović. profesorica književnosti i jezika. Naime. profesorica pedagogije. vaspitačica. Rožaje 7. nastavnica predškolskog vaspitanja. Tanja Garić. u različitim akcijama. Oliver Jakovljević. dr Esko Kalač. Bar U zvanje nastavnika-savjetnika unaprijeđeni su nastavnici: 12. diplomirani filolog. diplomirani vajar. Rožaje U zvanje nastavnika-višeg savjetnika unaprijeđeni su nastavnici: 15. diplomirani biolog. Nikšić 14. profesor biologije. JPU „Ljubica V. JPU „Ljubica V.

Pomoć profesionalnoj sigurnosti urednika bila je i u tome što su oni bili u prilici da se upoznaju sa najkvalitetnijim evropskim udžbenicima. Kako članovi redakcije Zavoda za udžbenike sara- đuju s velikim timom saradnika − autorima. dizajniranju udžbenika. u Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva 11. (Ko prestane da bude učenik. i 15. dizajnerima. lektorima.. nikada nije ni bio učenik. 13. Radionice je pripremila i vodila Nađa Durković. ali i svim zainteresovanim kolegama u Zavodu.. predmetnih programa. februara 2013. recenzentima. fotografima. Inostrani i domaći eksperti pružili su dragocjena znanja o: uredničkim znanjima i vještinama. savjetnica za izdavaštvo Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Whoever ceases to be a student has never been a student. U duhu ovog principa kontinuiteta u profesionalnom razvoju. korektorima. Seminar je bio namijenjen novim članovima redakcije Izdavačkog sektora. marketingu knjige. savjetnica za izdavaštvo. . osobama koje rade tehničku pripremu za štampu. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva – Podgorica od početka reforme obrazovanja veliku pažnju posvetio je upravo obuci urednika i potencijalnih saradnika. ciljevima i strategijama reforme u crnogorskom školstvu. koji se sastojao od devet radionica. procjeni kvaliteta udžbenika. konsultantima. održan je seminar sa temom Osnovne uredničke vještine. Prvog dana teme radionica bile su: Reforma obrazovanja u Crnoj Gori.O PROGRAMIMA OBUKE OSNOVNE UREDNIČKE VJEŠTINE Nađa Durković. Udžbenici za reformu – kratak istorijat. naravno. tako je i neophodna obuka često iz raznorodnih segmenata koji prate nastanak i objavljivanje udžbenika. ilustratorima..) George Iles K ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 12 ontinuirani profesionalni razvoj trebalo bi da bude imperativ za sve zaposlene u obrazovnim institucijama. Decenija rada na udžbenicima za reformu omogućila je urednicima Zavoda za udžbenike odličan uvid u vertikalnu i horizontanu povezanost udžbenika i.

: Lekcije iz Finske.Grupa autora: Naša škola (2009). koja znanja i vještine treba da ima urednik udžbeničke literature i sa kojim profilima stručnjaka urednik sve sarađuje i kakve je sušina i specifičnost te saradnje. – koji su to valjani indikatari za ocjenu kvaliteta udžbenika i kako evaluaciju iskoristi za naredna izdanja iste knjige ili u razvijanju koncepta novih naslova. konkretnijih specifičnosti reforme školstva u Crnoj Gori (šta je to polazište za svakog autora i šta to on stalno treba da ima na umu). Zavod za školstvo. Posljednjeg dana obuke teme radionica bile su: Dizajn udžbenika. Podgorica. moći i slabosti udžbenika kao žanra. Široj stručnoj javnosti posebno bi bile zanimljive sljedeće teme: Karakteristike udžbenika kao žanra. kao jedinog izdavača udžbenika u Crnoj Gori. – šta treba ocjenjivati u jednom udžbeniku. zakonitosti dobrog strukturiranja sadržaja u udžbeniku.Knjiga promjena. Dijana: Udžbenik kao kulturno-potporni sistem. ko su urednici u Zavodu. Zagreb. Filozofski fakultet. ali i planova i djelatnosti jedne moderne izdavačke kuće. etapa u nastanku udžbenika za reformu. U ovom setu radionica polaznici seminara podsjetili su se: osnovnih postulata reforme obrazovanja u Crnoj Gori. 2003. Zoran: Metode učenja/nastave. P. Ministarstvo prosvjete i nauke Republike Crne Gore. . Beograd. Oblikovanje sadržaja u udžbeniku prema zahtjevima kurikuluma. Drugog dana teme radionica bile su: Oblikovanje sadržaja u udžbeniku – zahtjevi kurikuluma i Didaktičko oblikovanje udžbenika i zadaci. – osnovni termini koji se koriste u vezi sa dizajnerskim oblikovanjem knjige. hronologije i dinamike pojedinih etapa reforme. – zamke birokratskog stila. Podgorica. osnovne djelatnosti Zavoda. Evaluacija udžbenika… Za pripremu radionica korišćena je sljedeća literatura: . Tokom trećeg ciklusa radionica bavili smo se sljedećim pitanjima: – značaj dobrog dizajna za upotrebnu vrijednost udžbenika.Sahlberg. Polaznici seminara su se u ovom drugom setu radionica podsjetili: kakva znanja i vještine treba da ima autor.Mjesto udžbeničkog kompleta u savremenoj nastavi – udžbenik kao žanr i Uredničke vještine – uloge i odgovornosti. – karakteristike jezika udžbenika.Osnove za obnovu nastavnih planova i programa (2002). Jezičko oblikovanje udžbenika i Evaluacija udžbenika. zašto neka pitanja i zadaci nijesu dobri i tipova zadataka. 2012 ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 13 . postupka pribavljanja rukopisa za udžbenik. Ministarstvo prosvjete i nauke. Podgorica . neophodne selekcije građe za udžbenički materijal. ali i nastavnicima. 2001. – značaj dobrog jezika udžbenika. modeliteta sadržaja udžbenika. 2009.Lalović. od čega sve zavisi uspjeh udžbenika i kakva je uloga izdavačke kuće u tome. Školska knjiga. . Učesnici seminara aktivno su učestvovali u radionicama i obuku su ocijenili korisnom. pitanja i nalozi u udžbeniku. Jednoglasno je procijenjeno da bi dio sadržaja ove obuke mogao poslužiti i potencijalnim autorima. . Istraživanje: Primjena reformskih rješenja u osnovnim školama i gimnazijama u Crnoj Gori. značaja pitanja i zadataka u udžbeniku. Institut za psihologiju. seriji udžbenika i kompletnoj produkciji. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva – Beograd.Plut. Podgorica. . didaktičkih osnova novih nastavnih planova i programa.

* A SVI JEDNAKI Aleksandra Radoman Kovačević. OŠ „21. Kako ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 14 *Savjet Evrope . kao i podsticanje interesovanja za učenjem. Cilj ove aktivnosti jeste povećanje motivacije za redovno pohađanje nastave u osnovnim školama. od šest do devet godina starosti. Priprema. uključivanja odgovarajućih metoda rada prilagođenih potrebama RE đece predškolskog uzrasta i uključivanja i obrade bitnih tema za zdrav rast i razvoj đece. Škole obuhvaćene ovim programom su: OŠ „Božidar Vuković Podgoričanin“. Uključivanje RE đece u redovan sistem obrazovanja. posebnu pažnju poklanja profesionalnom razvoju nastavnog kadra kroz dvije ključne aktivnosti: 1. Priprema. bile su metode korišćene u radu s ciljnom grupom vaspitača. Bitan segment u realizaciji seminara koji je umnogome odredio i ishode učenja. OŠ „Radomir Mitrović“ iz Berana i OŠ „Drago Milović“ iz Tivta. realizacija i evaluacija modela vođenja slučaja u osam pilot škola u Crnoj Gori sa ciljem smanjenje odbijanja i napuštanja školovanja. zatim OŠ „Mileva Lajović Lalatović“ i OŠ „Olga Golović“ iz Nikšića. Glavni cilj programa jeste povećanje upisa RE populacije u predškolske i osnovnoškolske obrazovne institucije.SVI RAZLIČITI. u dva pilot vrtića: JPU „Đina Vrbica“ u Podgorici i JPU „Dragan Kovačević“. U okviru programa obuke nastavnog kadra za realizaciju pripremnih vrtića za romsku i egipćansku đecu realizovane su dvije osmosatne obuke pod nazivom Uključivanje RE đece u predškolsko obrazovanje. OŠ „Savo Pejanović“. maj“ iz Podgorice. u okviru komponente 2. lokalna obrazovna ekspertkinja za inkluziju Projekat Servisi inkluzivnog obrazovanja P ilot projekat EU – Crna Gora Servisi inkluzivnog obrazovanja. realizacija i evaluacija pripremnih vrtića za romsku i egipćansku đecu predškolske dobi. 2. a realizovan je putem rada na: razumijevanju konteksta i problematika RE populacije i specifičnih problematika u vezi sa pohađanjem predškolskih ustanova. OŠ „Marko Miljanov“. u Nikšiću.

U ovom kontekstu otvorenost. korišćenju „otvorenih” pitanja. Sistem podrške i supervizije. Ovaj sistem podrške dao je vidne rezultate u odnosu na stavove angažovanih lica i pristup u radu sa đecom. stavovi. obezbijeđen je putem dnevnih sastanaka na kojima su se razmjenjivala 3 Vaspitačica tokom evaluacije. iskustva i izazovi u radu. godine. davanju i primanju povratnih informacija. Prvi nivo profesionalnog razvoja koji se odnosi na razvoj vrijednosti i stavova čini najbitniji dio procesa koji kasnije određuje odnos prema đeci. u periodu od 18.specifičnost programa pripremnih vrtića čini koncept socijalne inkluzije koji podrazumijeva primjenu socijalnog obrazovanja i upotrebu neformalnih metoda rada putem različitih interaktivnih pristupa kompatibilnih potrebama romske i egipćanske đece. tako su definisana četiri osnovna područja rada na profesionalnom usavršavanju nastavnika: vrijednosti. tolerancija. finalni broj bio je 161 dijete konstantno uključeno u rad u pripremnim vrtićima. Oni su radili sa 161 đetetom u pet grupa pripremnih vrtića u Podgrici i Nikšiću. čine preduslov daljem procesu usavršavanja koji se odnosi na razvoj prvenstveno socijalnih vještina (komunikacijske vještine s naglaskom na asertivnoj komunikaciji. šest studentkinja s Filozofskog fakulteta. aktivnom slušanju. i sedam RE asistenata. dosljednost. učestvovalo je 22 vaspitača. juna 2012. do 29.) koje se koriste u radu sa đecom predškolske dobi obuhvaćenom socijalnom inkluzijom. kao i povećano intresovanje za upis u školu. moguća rješenja i preporuke za dalje aktivnosti i sl. radu. poslije sam rekla DA dvojim srcem“3 Grafik 1: Ciklus dnevnog rada u pripremnim vrtićima Prilagođavanje sadržaja i/ili pristupa Planiranje aktivnosti 15 Dnevna refleksija na rad i sprovođenje aktivnosti Realizacija aktivnosti . kao i stručnih saradnika u JPU „Đina Vrbica“ i JPU „Dragan Kovačević“. empatiji i sl. Odsjek za predškolsko vaspitanje i obrazovanje. U radu dvije dvodnevne obuke i realizaciji propratnih aktivnosti koje su se sastojale od sprovođenja aktivnosti pripremnih vrtića i evaluacije ovog programa. pravičnost i sl. od planiranih ukupno 30 učesnika. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO Realizacija aktivnosti u pripremnim vrtićima kao jasan rezultat imala je visok nivo motivisanosti đece za pohađanje vrtića. mogućim postignućima ciljne grupe i sl. Promjene i postignuća koja se odnose na profesionalce angažovane u pripremnim vrtićima pokazali su se i tokom finalne evaluacije kada se. između ostalog moglo čuti: „Prije vrtića rekla sam DA svojim ustima. kao i na praksu vršnjačke podrške. Naime. vještine i znanja koja treba sticati i razvijati u daljem radu. kao i motivisanost. U svom radu imali su podršku zaposlenih u Projektu Servisi inkluzivnog obrazovanja. na prvom mjestu RE asistenata i stručnjaka. Pozitivne promjene desile su se i kod njihovih roditelja. Dokaz za pomenuto je neočekivano velik broj đece učesnika pripremnih vrtića.

Korisne preporuke nalaze se u publikacijama Priručnik za realizaciju pripremnih vrtića i Plan i program pripremnih vrtića. nadamo se. odabir i formiranje timova koji vode slučaj đece u riziku od odbijanja ili napuštanja nastave. Cilj ovog programa čini prevencija i smanjenje odustajanja od redovnog pohađanja nastave tokom prvih godina školovanja putem: kvalitativnog obezbjeđivanja mehanizama za uključivanje i ostanak RE đece u redovnom osnovnoškolskom sistemu. institucijama socijalne zaštite i sl. Rezultati se odnose na unapređenje okruženja za učenje i praćenje nastave za RE đecu. diskusiju i refleksiju na stavove i predrasude. Posebno ističemo obuku za kolege u školi koje su realizovali nastavnici koji su pohađali obuku. mapiranje zajednice. principa vođenja slučaja. povezivanje i umrežavanje sa resursima u zajednici na direktnom radu u vođenju slučaja i sl. i Interkulturalna učionica/škola (V modul). coaching-a ili praktičnih kraćih obuka. Pozitivna disciplina (VI modul). obuka za nastavnike razredne nastave iz osam pilot škola. kojih je bilo ukupno tri. zatim kroz praktičnu primjenu prilagođenih sadržaja uz korišćenje interaktivnih metoda. u okviru PRNŠ aktivnosti. Propratne ZAVOD ZA ŠKOLSTVO aktivnosti u vidu obuka za kolege urađene su u četiri škole. radilo se i na samoprocjeni postignuća. Interaktivne metode rada u multikulturalnom kontekstu (IV modul). Grafik 2: Koncept rada Moduli i teme koje obuhvataju Vođenje slučaja (I. Projekat je stvorio mehanizme za dalji rad i usavršavanje nastavnog kadra kroz stvaranje mreže vršnjačke podrške i jasnih preporuka za dalju implementaciju istih i sličnih programa u radu sa đecom. organizovanje osam događaja za roditelje sa interaktivnim djelovima programa. II i III modul) odnosi se na tri faze i nivoa rada: Vođenje slučaja u učionici. a obuka je trajala 48 sati. saradnje sa zajednicom. Ukupan broj učesnika po modulu bio je 36. u školi i u zajednici. vježbe davanja i primanja povratne informacije i primjeni ove tehnike u radu sa đecom i kolegama. stvaranja podsticajnog okruženja i povećanja učešća đece. programa za primjenu samoprocjene i vršnjačke procjene. kreiranja mehanizama praćenja uključivanja RE đece u osnovnoškolski sistem. Propratne aktivnosti facilitirane su i realizovane putem tzv. Takođe. kao i brojnim radnim materijalima nastalim u okviru rada na vođenju slučaja koji će takođe biti objedinjeni u priručnik. mehanizama saradnje i komunikacije u školi. civilnim sektorom. saradnje s roditeljima. nakon svakog modula. odvijale su se kroz vježbe. kao i smanjenja pasivnog i aktivnog odbijanja učešća u nastavi. sa naglaskom na procesnom radu sa đecom kroz definisanja pravila grupe. kao i aktivnosti na profesionalnom razvoju nastavnika ostvaruju vidljive rezultate u konkretnoj primjeni u praksi. Osim trenutne primjenjivosti u direktnoj praksi.Sljedeća aktivnost realizovana u okviru komponente 2 Projekta usmjerena na profesionalni razvoj nastavnika odnosi se na obuke organizovane u okviru programa Uključivanje RE đece u osnovnoškolsko obrazovanje. da će realizovane aktivnosti unaprijediti kvalitet obrazovne inkluzivne prakse u Crnoj Gori. realizovana je s ciljem upoznavanja faza razvoja grupe. individualne podrške RE đeci za uključivanje i ostanak u redovnom osnovnoškolskom sistemu. uz podršku stručnih saradnika i voditelja Projekta. stručni saradnici i praktičari. Učesnici ovih modula su direktori iz osam pilot škola ili predstavnici uprave škole. Projekat Servisi inkluzivnog obrazovanja. obuka za razredne starješine iz osam pilot škola. a u toku je realizacije ostalih obuka. 16 . Na samom kraju. obuka za nastavnike predmetne nastave iz osam pilot škola.

te razmatramo efikasnost primijenjenih rješenja i planiramo naredne korake. modernizuje i usaglašava sa trenutnim potrebama nastavnika i najnovijim trendovima u ovoj oblasti obrazovanja. odlučili smo da. kao i predstavnici škola i vrtića.NOVE IDEJE I AKTIVNOSTI Dr Dušanka Popović RAZVOJNE FAZE U KARIJERI NASTAVNIKA Analizrajući sve raspoložive resurse konstatovali smo da bi „alatka“ kojom nastavnik procjenjuje svoj trenutni status u profesiji. posebno kada je profesionalni razvoj nastavnika u pitanju. i konkretnija i primjenljivija. samim tim. pri čemu smo koristili sopstvena iskustva. pa. taj okvir prilagodimo svim nastavnicima u Crnoj Gori. te na osnovu čega procjenjuje svoje potrebe i korake za dalje napredovanje. te da je uklopljiv u sistem koji već posjedujemo. uz prethodnu procjenu da Okvir odista prati sve savremene trendove u obrazovanju. kao i primjere najbolje evropske prakse i prakse razvijenih zemalja svijeta. Naravno. trebalo da bude što sadržajnija. Zavod za školstvo/ Odsjek za KPR nastoji da postavljeni sistem unapređuje. U njegovom osmišljavanju učestvovali su predstavnici centralnih institucija obrazovnog sistema. putem analiza i istraživanja pratimo nivo ostvarenosti planiranog. Takođe. Sistem smo oblikovali u skladu sa potrebama nastavnika u Crnoj Gori. Procenjujući da su eksperti Britanskog savjeta u dokumentu Okvir za kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika engleskog jezika osmislili takve instrumente. Zavod za školstvo istem profesionalnog razvoja nastavika u Crnoj Gori formiran je u okviru obrazovne reforme koja je u toku. U skladu sa principom kontinuiranog razvoja koji jeste uslov svakog napredovanja. Još jedan razlog da se detaljnije pozabavimo ovom oblašću jeste uvođenje u sistem modela licenciranja i voditeljka Odsjeka za KPR. S ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 17 . uz njihov pristanak.

član tima za samoevaluaciju vaspitno-obrazovne ustanove. i pružena određena pomoć u procjeni oblasti koje bi se mogle unaprijediti (vidi Prilog 7. ispunjava uslove za zvanje nastavnik mentor. stiče vještine i znanja i primjenjuje ih u praksi. karakteristike koje u toj fazi nastavnik može imati. 2013). Pripravnik i nastavnik nakon položenog stručnog ispita u prvoj godini samostalnog rada. Nastavnik koji aktivno prati dešavanja u struci. član je tima za akciona istraživanja u školi/predškolskoj ustanovi. član je istraživačkog tima na niovu obrazovnog sistema. Nastavnik koji je primjer ostalim kolegama. Tabela 1: Prikaz razvojnih faza u karijeri nastavnika i kratak profil nastavnika u određenoj fazi RAZVOJNE FAZE U KARIJERI NASTAVNIKA Razvojna faza Nastavnik bez odgovarajuće stručne spreme Nastavnik početnik Nastavnik u razvoju Kratak profil Nestručno zastupljena nastava: studenti apsolventi i nastavnici bez odgovarajuće kvalifikacije. „želim“ ili „ne želim“ da se profesionalno razvijam. stiče uslove za viša zvanja (savjetnik. priručnik za škole/vrtiće. već to postaje imperativ profesije i uslov za ostanak na poslu koji se obavlja. Takođe. Aleksandra Vešović Ivanović. Model licenciranja i relicenciranja nastavnika i rukovodilaca u obrazovanju podrazumijeva da se profesionalna znanja i vještine obnavljaju i podnose dokazi o tome na period od pet godina – što zahtijeva pecizan i pouzdan proces samoprocjene i promišljanja o ličnom razvoju i unapređivanju. 5 Članice radne grupe bile su: dr Dušanka Popović. Nastavnik koji svojim znanjima i vještinama doprinosi razvoju i unapređenju obrazovnog sistema. Podgorica. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 18 1 2 3 4 Kompetentan nastavnik 5 Uzoran nastavnik 6 Nastavnik ekspert 4 Model licenciranja i relicenciranja nastavnika predstavljen je u PRNCG br. Razvojne faze u profesionalnoj karijeri nastavnika osnova su za sopstveno pozicioniranje u profesionaloj karijeri i vodič za sveobuhvatni pristup profesionalnom razvoju. razvojna polazišta i potrebe koje karaketrišu fazu. 15. 30. Ljiljana Adžić i Dragana Janković. mr Vesna Stojanović. ima važnu ulogu u stučnim udruženjima i mrežama.1. Jadranka Radunović. u Profesionalni razvoj na nivou škole/vrtića. viši savjetnik i istraživač u nastavi). Zavod za školstvo. str. Nastavnik koji je položio stručni ispit sa više od dvije godine radnog iskustva koji unapređuje svoja znanja i vještine u odnosu na nastavu i učenje/vaspitnoobrazovni rad. . ne ostavlja se prostor za opredeljenje da „volim“ ili „ne volim“. Procjenjujući mogućnosti i potrebe našeg obrazovnog sistema..relicenciranja nastavnika 4 za čiju primjenu je neophodno uraditi standarde za nastavnike. navedeni su pozitivni znaci razvoja koje nastavnik kod sebe može prepoznati. 7. realizator akcionih istraživanja u svom odjeljenju/vaspitnoj grupi. radna grupa 5 opredijelila se za šest razvojnih faza: Razvojna faza 1: nastavnik bez odogovarajuće stručne spreme Razvojna faza 2: nastavnik početnik Razvojna faza 3: nastavnik u razvoju Razvojna faza 4: kompetentan nastavnik Razvojna faza 5: uzoran nastavnik Razvojna faza 6: nastavnik ekspert Uz svaku fazu dat je kratak profil (opis) nastavnika koji pripada toj fazi. 2011. mentor nastavniku pripravniku. član tima za PRNŠ/V. Vesna Dimitrijević. zatim prijedlozi kako se može ostvariti napredak i kako se mogu planirati naredni koraci. mr Ljiljana Subotić. Osim toga. str.

– poznavanje struke. Planiranje 6. . Standardi koji se pripremaju u okviru modela licenciranja i relicenciranja nastavnika postavljeni su u odnosu na aspekte vaspitno-obrazovnog rada koji slijede. oni su kompatibilni sa prethodno pomenutim stanadardima i usmjereni ka istom cilju. Sredina i uslovi za učenje 3. Učenici i proces učenja 2. pomoći nastavnicima da prepoznaju svoju trenutnu poziciju u profesionalnoj karijeri.2. što najčešće podrazumijeva apsolvente iz struke ili izvođenje nastave jednog predmeta od strane nastavnika druge struke. Ukoliko je drugačije. Standardi jasno opisuju šta se očekuje od nastavnika nosioca određenog zvanja i promovišu tri glavna aspekta profesionalnog razvoja: profesionalna svojstva i vrijednosti. 2008). trebalo je precizirati postignuća kojima nastavnik. nastavnik u razvoju (faza 3) i kompetentan nastavnik (faza 4). profesionalno znanje i razumijevanje i profesionalne vještine. pak. smatramo da u sistemu svi nastavnici. u našem sistemu nema previše. Poznavanje struke i predmetnog programa 4. što je i logično. Takođe. – profesionalni razvoj. to znači da se oni nijesu profesionalno razvijali i napredovali. treba da dostignu nivo razvojne faze 4. u određenoj fazi svoje profesionalne karijere. – organizacija i realizacija nastave i učenja/ vaspitno-obrazovnog rada. bez razlike. Profesionalni razvoj 8. tj. iz nekoliko razloga: nastavnika bez odogovarajuće stručne spreme. Standardi su urađeni u odnosu na tri razvojne faze: nastavnik početnik (faza 2). – procjenjivanje i ocjenjivanje učenika/ procenjivanje razvojnog napretka djece. podrška učenicima/ djeci. Tako su osmišljeni standardi nastavne prakse/vaspitno-obrazovnog rada6 (prilog 7. opisuju profesionalni put nastavnika koji prati stalno napredovanje bez obzira da li je on zainteresovan da postane nosilac višeg zvanja ili ne. posljednjim dvijema fazama (faze 5 i 6) pripadaju nastavnici dovoljno kompetentni da procjenjuju svoju praksu i postavljaju ciljeve svog daljeg razvoja. isto) koji pokazuju šta nastavnik treba da bude u mogućnosti da primijeni u praksi na kraju određene razvojne faze. Poznavanje metodike predmeta 5.Kako bi nastavnik lakše odredio svoje potrebe i planirao aktivnosti profesionalnog razvoja kroz koje će na njih odgovoriti. Liderstvo i saradnja Prve standarde Zavod za školstvo uradio je u odnosu na viša zvanja nastavnika (Naša škola – standardni za nastavnička zvanja. Ne sumnjamo da će instrument koji smo pripremili. te da će uspješnije i svrsishodnije planirati svoj profesionalni razvoj i napredovanje. čime se gubi potrebna kompetentnost. stremi. 1. Zavod za školstvo. To je put kojim svi nastavnici treba da prođu tokom profesionalne karijere kako bi očuvali svoju kompetentost. da tokom svoje profesionalne karijere postanu kompetentni nastavnici. Kao takvi. uz one koji već postoje. Razvojne faze. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 19 6 Vaspitno-obrazovni rad odnosi se na process koji se odvija u vrtiću. Standardi su postavljeni u odnosu na sljedeće aspekte obrazovno-vaspitnog rada: – planiranje i pripremanje nastave i učenja/ vaspitno-obrazovnog rada. Procjenjivanje i ocjenjivanje 7.

Ako smo nekada i pomislili da se to dešava samo nama. Pisanje je proces i mora imati faze. na prve korake. potrebu da nešto napišu i kažu? Odgovore na ova. Šta se desilo sa čitanjem danas kada po knjigu ne morate nigdje ići. ali znamo da naši učenici sve teže pišu.. P ZAVOD ZA ŠKOLSTVO itanje stvaranja usmenih i pisanih tekstova u XXI vijeku je. ne znamo. Jedno je sigurno – rezultati su proporcionalni vremenu utrošenom za planiranje. na par „klikova”. da ne kažem i riješe. . Zar se ne podrazumijeva da sve lakše pišemo i govorimo? Je li to problem danas kada sa svakog mjesta možemo i napisati i reći šta želimo i kome god hoćemo? Mi koji se ovim pitanjima bavimo znamo da jeste i tražimo uzrok. Kako to mi. a ono se formuliše jednom riječju – čitanje. u vidu Projekta Kako učenicima pomoći da stvaraju usmene i pisane. Mi smo je dobili od Zavoda za školstvo. ili sa istim timom koji je realizovao Projekat Kako učenicima pomoći da stvaraju. Kada i koliko prostora odvojiti za ovu oblast. kada je sve tu.. Da li je problem u 160 karaktera SMS-a. što. I USMENO I PISANO profesor crnogorskog-srpskog. Istina.. kada je sve prevedeno i objašnjeno? Na ova pitanja nemamo odgovor. zapravo. ali i izvan njega – pokrenuti aktivnostima i idejama sagovornika. a i govore. zašto smo imali utisak da se neke stvari podrazumijevaju i da dolaze spontano? Naročito je zanimljino to što smo još bili u postupcima s kraja prošlog vijeka. kako je predstaviti i objasniti kao veoma važnu kariku u lancu opšteg obrazovanja. pripremu i realizaciju. bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti OŠ „Blažo Jokov Orlandić”. ili u foto konverzaciji na Facebook-u. ali mnoga druga pitanja.. nekada to bude izvan proporcije i očekivanog – ali rijetko. Bar Radoje Stanišić. kada je iza nas zaokružena priča o stvaranju usmenih i pisanih. razmišljamo samo o momentu vremena. složićete se. umjetničke i neumjetničke tekstove. umjetničkih i neumjetničkih tekstova. sada smo sigurni da problem postoji i . Danas.. zna da potraje. da su ljudi riješeni da ga umanje. čime možemo pokrenuti dječju inventivnost. Kako smo to previdjeli. prilično neočekivano i naizgled suvišno. a glasi proces i ima veze sa postupnošću. 20 U takvoj atmosferi svaka je pomoć dobrodošla – naročito ako dolazi sa pravog mjesta i od kompetentnih ljudi.. ali ozbiljnu analizu očekujemo od. za većinu nas. Da stvar bude čudnija svako od nas zna odgovor i ime obješnjenje. što su stari metodičari govorili iz nas – jer smo očekivali čudo. da je nevjerovatno da uopšte govorimo o pisanju i govorenju. možemo pomoći. baš rijetko.ISKUSTVA IZ ŠKOLA POVODOM PROJEKTA KAKO UČENICMA POMOĆI DA STVARAJU. pronalazili smo na radionicama i tokom druženja u okviru Projekta. Jedan termin „lebdi” iznad svih nas i vraća nas na sam početak.

Berane U OŠ „Radomir Mitrović“ u Beranama od 2008. nastavnici unapređuju cjelokupan vaspitno-obrazovni proces. godine. OD KOLEGA I UČENIKA Milutin Šćekić. naši nastavnici bili su u prilici da se u većem broju uključe u obuku. pedagog OŠ „Radomir Mitrović“. kao i kvalitet znanja učenika. Razrješavajući konflikte i tražeći najprihvatljivije rješenje za sukobljene strane. a to je da su se konflikti bilo koje vrste u Školi. Takvi rezultati potvrđuju opravdanost organizovanja različitih vrsta edukacija. stvaralački nastavnik vidi samog sebe kao učenika. učeći sa učenicima i od njih. Anica Paunović. a jedna od aktivnosti kroz koju smo nastojali da realizujemo ovaj cilj jeste Program zaštite učenika od nasilja. Dubravka Keković i koordinator tima Milutin Šćekić. vjerskim i nacionalnim različitostima). uspješno se realizuju aktivnosti predviđene planom profesionalnog razvoja na nivou škole. Oni su tolerantniji prema različitostima u odjeljenju (različitim sposobnostima. Program nastavnicima omogućava da mnogo bolje razumiju potrebe učenika i uspostave uspješniju komunikaciju sa njima. Nastavnik uči u tokom svoje nastave. Na kraju. naše dvogodišnje iskustvo u radu na ovom Programu i rezultati evaluacije upućuju nas da vjerujemo u smisao ovakvog rada u školi. S druge strane. procjenjivanje i ocjenjivanje u nastavi. prihvaćeniji. potrebama i interesima. U okviru plana PRNŠ-a jedan od prioriteta odnosio se na stvaranje sigurne sredine za učenje. u kojoj učenici znatno jednostavnije izražavaju svoje mišljenje i osjećanja. učenici su u prilici da ovladaju prijeko potrebnim socijalnim vještinama i uspostavljanjem kompromisa. „Iznad svega ostalog. Za uspješnu realizaciju zaslužan je tim za PRNŠ koji čine: Jovan Mališić. Mira Lutovac. Dijana Sekulić.“ (Alan Mojl). ličnom aktivnošću razmjenjuju iskustva. a samim tim i produktivniji. Evaluacija pokazuje još jedan značajan podatak. tokom izvođenja Programa. Projekat je uradio tim za PRNŠ. Aktivnim učešćem tokom obuke i primjenom naučenog prilikom planiranja i realizacije procesa nastave/učenja. Učenici koji su učestvovali u programu daleko su spremniji da uspostavljaju kooperativne odnose i afirmativnu komunikaciju. Zavod za školstvo je. od svojih kolega i iz literature. direktor. saznaju i kritički prihvate neku ideju ili inovaciju. Tačnije. a realizuje ga uz pomoć odjeljenjskih starješina i nastavnika građanskog vaspitanja. kao i proces učenja učenika. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 21 . kroz koje bogate i unapređuju svoj rad. nastavnici su osmislili niz raznovrsnih inovativnih nastavnih časova. Jadranka Čukić. zlostavljanje i zanemarivanje u školi. pa se kroz PRNŠ pripremaju i realizuju i takve aktivnosti. pedagog. a motivisanost i angažovanost od strane učenika doživljavaju kao značajno potkrepljenje i podsticaj u radu. Posebno važnom smatramo razmjenu iskustava u primjeni inovativnih metoda i tehnika rada. Dušica Šćekić. što je najbolji način da vide. Povezujući naučeno sa svojim iskustvom. i profesori: Miloje Luković. znanja i vještina kojima raspolažu. Kroz različite aktivnosti nastojimo da sve nastavnike koji pripadaju određenom stručnom aktivu ili razrednom vijeću mobilišemo i uključimo u aktivnu razmjenu ideja.. mentorstvo i dr. u okviru redovne obuke nastavnika. Zahvaljujući tome. Program je uticao na razvijanje atmosfere koja omogućava spontanu i slobodnu komunikaciju u učionici. značajno smanjili. Nastavnici neposredno. u školi i van nje.. Senka Živković. život i rad učenika. Opšti cilj programa zaštite učenika od nasilja jeste unapređenje kvaliteta života učenika primjenom mjera prevencije za stvaranje bezbjedne sredine za nji- hov život i rad i mjere intervencije u situacijama kada se javlja nasilje. u našoj Školi realizovao više regionalnih seminara na teme: interaktivne metode u nastavi. učeći iz provjeravanja ideja u praksi .PRNŠ: UČITI IZ ISKUSTVA. te razvoj tolerantnog odnosa prema osobama sa drugačijim mišljenjima. Podizanje ove tolerantnosti na veći nivo kao i učenje kooperativne komunikacije vjerovatno su značajni razlozi zbog kojih su i učenici slabijeg uspjeha tokom rada u radionicama daleko otvoreniji.

Žaklina Smolović. U uvodnom dijelu radionice rađen je test aktivnog slušanja jer je aktivno slušanje usko povezano sa kvalitetnom komunikacijom. Slavica Mrdak. jer se njime obezbjeđuje intenzivna saradnja i međusobna povezanost nastavnog osoblja. K valitetnije obavljanje posla. Jelena Ristić. koordinatorka. Olivera Marković. Timski rad posebno je važan za dobro funkcionisanje PRNŠ modela. od profesionalnih kompetencija koje nastavnik posjeduje. Radionicu su vodile Olivera Marković i Slavica Mrdak. samoevaluacije škole i na osnovu ekstreno-interne provjere znanja učenika. profesorica ra- ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 22 . Uspješnost realizacije obrazovanja učenika u velikoj mjeri zavisi od znanja. profesorica engleskog jezika. Ključni cilj profesionalnog razvoja u našoj Školi jeste kontinuirano unapređivanje kvaliteta nastave. unapređenje nastave i stvaranje kompetentnog nastavnika u obrazovno-vaspitnom sistemu ostvaruje se putem profesionalnog razvoja zaposlenih. Tanja Bulatović. I u tradicionalnim i savremenim modelima profesionalnog razvoja nastavnika. Uslijedila je prezentacija o komunikacijskim vještinama. Timski rad je način preko koga se ostvaruju mnogi oblici učenja i razvijaju djelotvorni pristupi koji se grade na bogatstvu i raznovrsnosti znanja. profesorica razredne nastave. Tim za profesionalni razvoj na nivou škole čine: Nevenka Bošković. a cilj je bi da se osnaže članova kolektiva za bolju i uspješniju komunikaciju. profesorica istorije i geografije. direktor škole. nakon čega su rađene dvije vježbe o nenasilnoj komunika- Olivera Marković. profesorica razredne nastave. Sa zadovoljstvom možemo konstatovati da su u našoj Školi do sada realizovane sve aktivnosti predviđene dvogodišnjim planom profesionalnog razvoja. pedagogica. umjenja. sposobnosti i vještina nastavnika tj. Jedna od realizovanih aktivnosti je i radionica Jačanje komunikacijskih vještina. Važna komponenta profesionalnog razvoja jeste stručno usavršavanje nastavnika. profesorica razredne nastave. prihvaćeno je da nastavnici treba da razvijaju svoje sposobnosti i usvajaju nova znanja i vještine neophodne za postizanje profesionalnih zadataka na kompetentan način. Timski rad je interaktivni proces koji omogućava da ljudi različtog stepena stručnosti proizvedu kreativna rješenja za zajednički definisane probleme. Alenka Moračanin. Marija Jeremić.TIMSKI RAD – SIGURAN USPJEH pedagogica OŠ „Aleksa Bećo Đilas“. Plan za PRNŠ u našoj školi urađen je na osnovu iskazanih potreba nastavnika. Ravna Rijeka zredne nastave.

Bilo je prijedloga da se organizuju kvizovi znanja u saradnji sa drugim školama. Takođe. Takođe. svaka moderna organizacija od svog zaposlenog zahtijeva kompetentnost. Radionicu je osmislila i realizovala direktorica Škole Nevenka Bošković. realizovana je i radionica Liderstvo. Anketa je pokazala da jedan broj nastavnika još uvijek pripada tipu autokratskog vođe. Cilj je bio da se nastavnici osnaže. Seminar je održan u OŠ „Pavle Žižić“ u Njegnjevu. ohrabriti ih da pokušaju da mijanjaju dosadašnje stavove. na seminaru. primijene organizacione vrijednosti. Zaključujemo da je proces PRNŠ-a dugotrajan i zahtjevan. kao mogući izazov za bolje učenike. Osim navedenog. i pored mnogo poteškoća – uglavnom materijalnih. kao trener u okviru Pestaloci programa Savjeta Evrope. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 23 . realizujemo sve predviđene aktivnosti za period od dvije godine. u martu 2013. Ona je. godine za nastavnike naše Škole i nastavnike JU OŠ „Pavle Žižić“ u organizaciji Zavoda za školstvo. Smatramo da nastavnici treba da osavremene dodatnu nastavu putem korišćenja savremenih nastavnih sredstava. organizovati aktivnosti profesionalnog razvoja nastavnika. Potom su nastavnici popunili anketu za samoprocjenu u odnosu na prepoznavanje tipa lidera kojem. značaju kooperativnog učenja u nastavi. Nastavnici su. i od tipa kojem pripada. spremnost da se donesu teške odluke. u okviru svog posla u učionici. Nakon prezentacije o liderstvu otvorena je rasprava u kojoj je učestvovao veći broj nastavnika. Smatramo da će ova radionica o liderstvu podstaći kolege na promjene. profesorica njemačkog jezika iz OŠ „Boško Strugar“ iz Ulcinja. u čemu su učestvo- vali svi nastavnici. individualnu odgovornost. Planirane ativnosti bolje bi se i kvalitetnije realizovale da smo u boljoj materijalnoj poziciji. eventulanu promociju učeničkih postignuća i sl. Nastavnik je lider u učionici. Najviše zabrinjava nezainteresovanost učenika za pohađanje dodatne nastave. on je pravi lider. U svom poslu svi smo lideri i svi organizujemo svoj rad i donosimo važne odluke. ustanovljeno je da većina nastavnika ima urađene planove za dopunsku i dodatnu nastavu. realizovan je program obuke Kooperativno učenje u nastavi. itd. Ako podstiče učenike. Svi članovi su aktivno učestvovali u realizaciji planiranih aktivnosti. kao podrška PRNŠ-u. pripadaju. U našoj Školi će se i dalje. za razliku od onih nastavnika koji se ponašaju autoritarno. razlici između takvog učenja i grupnog rada kakvog ga mi do sada poznajemo. prezentovane su karakteristike komunikacije koja nam prija i koja nam ne prija. na nivou na kojem smo. dopunske nastave i slobodnih aktivnosti po razredima. Takođe. Liderstvo je zapravo način ponašanja. samodisciplinu. često zavisi atmosfera u učionici. ohrabruje ih. Mi smo uspjeli da. u kontinuitetu i. tj naređivački. vođenja seminara i uslova za rad od strane učenika ocijenjen je najboljom ocjenom. učenici mu vjeruju i slijede ga. da ima mnogo toga što se može uraditi i promijeniti.ciji (rad u paru). U okviru PRNŠ aktivnosti uradili smo i analizu rada dodatne i dopunske nastave i slobodnih aktivnosti Cilj analize bio je unapređivanje rada dopunske i dodatne nastave i prevazilaženje eventualnih problema i poteškoća. uspješno komuniciranje. jer je želja nastavnika ovog kolektiva za stalnim usavršavanjem velika. u stvari. koji podrazumijeva strogu disciplinu. Izvršena je detaljna analiza održanih časova dodatne. zatim. praćenjem savremenih zbivanja iz oblasti iz koje organizuju ovu vrstu nastave. motivišu i doprinesu efikasnosti i uspjehu učenika i škole u kojoj rade. nadamo se uz bolje materijalne mogućnosti. bez demokratičnosti. Naime. Analizom je ustanovljeno da se dodatna i dopunska nastava u našoj Školi redovno održava. a ne formalni autoritet. imala obavezu da osmisli i realizuje ovakav program obuke. proširili svoje znanje o kooperativnom učenju. Kvalitet sadržaja. inicijative. Seminar je vodila Mladenka Perić.

u beranskoj gimnaziji nekoliko poslednjih godina na sveobuhvatan način analiziramo različite aspekte kontinuiranog unapređivanja kompetencija nastavnika. Kroz takav nastavni proces ogleda se primjena unaprijeđenih vještina Mr Sreten Lutovac. Važan je bio odgovoran odnos prema administrativnim zahtjevima koji su u to vrijeme bili značajno istaknuti: uredno vođenje pedagoške dokumentacije. Još uvijek je bilo aktuelno razmišljanje da su nastavnici na studijama dovoljno edukovani i obučeni. uz aktivno učešće svih drugih aktera koji prate proces reforme.IZ UGLA DIREKTORA OD IDEJE DO AKCIJE to izdvojiti. kroz pohađanje nekoliko modula koji su tretirali oblasti od krucijalne važnosti za unapređivanje njihovih vještina i kompetencija. nove navike u oblasti rada u učionici. što je podrazumijevalo da svoj posao mogu da rade na skoro isti način do poslednjeg dana radnog vijeka. dnevnih priprema itd. Nastavnici su u značajnoj mjeri počeli da primjenjuju nove nastavne metode. koji je omogućio nastavnicima. a učenici sve više da budu aktivni učesnici nastavnog procesa. a koje su. naravno. sa ciljem da razumiju i prihvate aktuelne promjene u obrazovnom procesu. Možda će prava potvrda prethodno navedenog biti i sljedeći podatak: amfiteatar Gimnazije koji je ranije bio korišćen samo za školske svečanosti nekoliko puta godišnje. što bolje razumiju i realizuju. koji su dolazeći iz osnovne škole donosili neke drugačije. moramo i 24 . nastavne sadržaje i metode njihovog prezentovanja učenicima. da svoju novu ulogu u odnosu na reformisane nastavne programe. jer je „odgovor“ svih nadležnih institucija bio jedinstven – da reformisana gimnazija može da bude naša realnost samo uz kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika. pretvoren je u multimedijalnu salu koja pruža brojne mogućnosti za drugačiji pristup nastavnom procesu. Značajnu ulogu su odigrali i učenici. rezultat ranijih reformskih koraka tih ustanova. kod značajnog broja nastavnika nije postojala jako izražena želja za stručnim usavršavanjem. tako je dolazilo do promjene u načinu razmišljanja u odnosu na navedenu problematiku. Značajnu podršku našim prvim koracima na ovom polju pružao je Zavod za školstvo. u načinu ostvarivanja ciljeva u nastavi putem aktivnosti koje prate njihovu realizaciju. godišnjih i mjesečnih planova. Uvjereni smo da će na taj način mnogo bolje i efikasnije da ih implementiraju u svom svakodnevnom radu. Berane K ZAVOD ZA ŠKOLSTVO ako je profesionalni razvoj jedan od ključnih zahtjeva koje pred nastavnike postavlja savremeni obrazovni sistem u našoj zemlji. pretpostavljamo. direktor Gimnazija „Panto Mališić“. Kako je prolazilo vrijeme. U tom periodu.

kao i aktivno učešće učenika u procesu učenja. koja je do skoro bila rijetko posjećen amfiteatar. otvara mogućnosti ne samo za izdvajanje već i za kvalitetno unapređivanje svih nedovoljno razvijenih ili nedovoljno potenciranih vještina i kompetencija nastavnika. Čak je i naša pauza poznatija kao „veliki odmor“ izmijenila svoja ranija obilježja i postala značajan prostor za svakodnevnu razmjenu profesionalnih dilema nastavnika. o razvoju i napredovanju svojih učenika. Naravno. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 25 . Naravno. odnosno na unapređenje cjelokupnog sistema školstva. smatrali smo da bi bilo dobro da se često sprovodi samoevaluacija u različitim područjima kako bismo utvrdili prioritete za unapređivanje kompetencija i vještina nastavnika. u kojem su učestvovali učenici (reprezentativni primjerak) i nastavnici. kao i da realizuju i evaluiraju ostvareno. uz isticanje preporuka iz savremene pedagoške prakse. osim prethodno navedene. Nakon analize dobijenih rezultata izrađene su brošure za nastavnike i učenike čiji je ključni cilj bio da ukažu na trenutno stanje. bila i da podstakne proces samoevaluacije pojedinca. uočeni su novi prostori za istraživanje i nove šanse za ulaganje sa ciljem strukturiranja što kvalitetnijeg nastavnog procesa. sada je neophodno danima unaprijed planirati termin za nastavu zbog velikog broja zahtjeva nastavnika. a samim tim i ostvariti dobre efekte u nastavi. odnosno kako bi oni prepoznali područja sopstvenih snaga i slabosti. kreativniji način. Cilj nam je da sveobuhvatno pređemo put od ideje do akcije čiji bi se efekti ogledali u onome što je ključni elemenat u čitavoj priči – kvalitetan nastavni proces i dobra postignuća učenika. Za ovu multimedijalnu salu. sa akcentom na segmentima koje je moguće unaprijediti. ali i vrlo specifičan proces. Pozitivni efekti navedenih aktivnosti utvrđeni su kod svih aktera obrazovno-vaspitnog procesa tako što je nakon narednog ocjenjivačkog perioda ponovo realizovano istraživanje iz navedene oblasti. ali ujedno produktivniji način planiraju i pripremaju nastavu. danas više nego ranije. Tako smo krajem drugog klasifikacionog perioda sproveli istraživanje koje se odnosilo na oblast ocjenjivanja i procjenjivanja. kako unutar ustanove tako i između škola razlikuju znanja. a koji otvara puteve za unapređivanje profesionalnih sposobnosti i vještina nastavnika. Ujedno. u ovom dijelu postoji značajan prostor za dodatna ulaganja u narednom periodu. Sve prednosti timskog rada same su nametnule potrebu kod nastavnika da na drugačiji. vještine i sposobnosti koje je neophodno da pojedinci razvijaju i unapređuju. jer smo uvjereni da je nastavnik danas. o rezultatima i refleksijama sopstvenog rada. Kako je profesionalni razvoj svakog nastavnika vrlo kompleksan. Brošura za nastavnike bila je tako koncipirana da je njena uloga. kada oni razgovaraju o svojim iskustvima iz prakse. Uvjereni smo da obrazovno-vaspitni proces. Dakle. što znači da profesionalni razvoj nastavnika mora biti prioritetno područje. mnogo više nego u prethodnim godinama. izdvojili smo samo jedan segment kojim se bavimo u školskom životu. ali je veoma važna činjenica da je horizontalno učenje postalo segment našeg profesionalnog života. jer se. svi pozitivni rezultati profesionalnog razvoja nastavnika svoju primjenu nalaze i u klasičnom učioničkom prostoru u situacijama kada se nastavnim sadržajima prilazi na jedan drugačiji. Takođe.i kompetencija nastavnika. spreman da analizirajući svoje kompetencije. jer će se njegovi efekti neposredno odraziti na postignuća učenika. radi na njihovom unapređivanju. značajno je povećano prisustvo timskog rada na svim nivoima. i kada su uključene nastavne metode koje su adekvatno prilagođene sadržajima i ciljevima.

Ispitni centar Crne Gore i NVO sektor. Planiranje i opisno ocjenjivanje. Upravo to je put koji smo slijedili kao jedan od prioriteta ka našem cilju − što uspješnijoj implementaciji reforme. Kooperativno učenje. Navodim samo neke od obuka koje su nastavnici pohađali: Aktivno učenje/nastava. Samo kompetentan kadar sposoban je da odgovori svim izazovima profesije i pruži maksimum svojih profesionalnih potencijala. P ZAVOD ZA ŠKOLSTVO rofesionalni razvoj nastavnika važan je za obezbjeđivanje kvalitetne nastave.Jasmina Vukašević. uopšte. Zavod za školstvo. ne mogu biti kvalitetno implementirana bez stručnog kadra koji je spreman na permanentno usavršavanje. Kreativno rješavanje problema u učionici. u kojima je zaživjela reforma obrazovanja. svjesni da će to zadovoljiti njihove stvarne profesionalne potrebe i omogućiti im kvalitetno rješavanje mnogih izazova koje promjene donose.. Ambijent u učionici i odgovarajuća organizacija rada. ističem da proces nastave realizuje 54 nastavnika. a da je čak 90% nastavnog kadra uspješno usavršavalo svoje profesionalne kapacitete. 26 . Podgorica PROFESIONALNI RAZVOJ – SIGURNA RIZNICA NASTAVNIČKIH KOMPETENCIJA U pripremi za implementaciju reforme skoro svi nastavnici pohađali su neku od ponuđenih obuka kako bi što uspješnije pristupili planiranju i realizaciji nastavnog procesa. Suština profesionalnog razvoja ne ogleda se samo u učešću nastavnika u određenim aktivnostima. Primjena metoda aktivne nastave. razmijeni svoja iskustva i saznanja sa kolegama i shvati da je ključ uspjeha u timskom radu. Korak po korak za osnovne škole.. već i u primjeni naučenog u radu sa učenicima i kolegama. demokratija i mirno rješavanje konflikata. i. Bez obzira koliko su reformska rješenja obrazovno-vaspitnog procesa kvalitetna. direktorica OŠ „Vuk Karadžić“. Naša Škola pripada grupi A škola u kojima su prvi put primijenjena reformska rješenja tj. uspješne saradnje sa roditeljima i lokalnom sredinom. Neki aspekti savremene nastave. Kao ilustraciju navedenog. Ljudska prava. a samim tim i uspješnom društvu. života škole kao zajednice gdje svi činioci imaju jasne ciljeve i viziju sopstvenog razvoja i razvoja škole kao cjeline. Kako bi se izgradio snažan kolektiv. Nastavnik koji podstiče cjelovito i uspješno učenje doprinosi kvalitetnijem obrazovanju. Upoznavanje sa novim nastavnim programima. učestvujući na seminarima koje su organizovali Ministarstvo prosvjete i nauke. svaki pojedinac treba da dā lični doprinos. Inkluzivno obrazovanje. Nastavnici su se redovno odazivali pozivima za učešće u različitim aktivnostima profesionalnog razvoja.

naša znanja bi zastarjela i samim tim učenicima nezanimljiva i neupotrebljiva. izdvojiću dva zato što vjerno oslikavaju prednosti prenošenja naučenog u školi. što nudi kontiunuiran rad i evolutivni napredak u poboljšanju pismenosti kod učenika. Odsjek za kontinuirani profesionalni razvoj Zavoda za školstvo. Iako smo i prije toga organizovali mnoge aktivnosti profesionalnog razvoja. donošenja odluka i realizacije zajedničkih aktivnosti uz maksimalno ispoljavanje svoje kreativnosti i uz samosvijest o nužnosti edukacije. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 27 . okruglih stolova i foruma. uz koordinaciju tima za profesionalni razvoj. Prednost ovog Projekta jeste obuhvaćenost svih ciklusa osnovne škole. Kroz konstruktivne razgovore sa kolegama. zahvaljujući vi- šemjesečnoj obuci. nastavnici imaju obavezu da kroz različite vidove saradnje u školi (sastanke aktiva. Seminari u okviru Projekta ponudili su nastavnicima veoma funkcionalna rješenja u oblasti osposobljavanja učenika za uspješno usmeno i pisano izražavanje. ogledne i ugledne časove. njihovo planiranje na nivou organizacije i na ličnom planu doprinosi usmjerenijoj i intenzivnijoj realizaciji navedenog. prezentacije i dr. Nastavnici u učionici. pruža intenzivnu stručnu podršku školama. zaživio u Školi kroz niz aktivnosti. radionice. te kroz prezentacije na sjednicama Nastavničkog vijeća.Organizovanjem niza seminara. Nastavnici posjeduju dokumentaciju i dokaze o svom profesionalnom razvoju (profesionalani portfolio. Da nije tako. U saradnji sa kolegama pronalaze načine i modele za efikasniju primjenu naučenog u učionici. Ovaj broj nije zanemarljiv s obzirom na to da škola ima ukupno 54 nastavnika. U toku ove nastavne godine 21 obuku različite forme pohađalo je 37 nastavnika naše Škole. To je jedan od uslova za dobijanje uvjerenja o pohađanoj obuci. u skladu sa uzrastom. To je značajan pokazatelj savjesnog odnosa prema radu i stručnom napredovanju. Od projekata koje u našoj Školi realizujemo od prethodne školske godine. došlo se do jasnog saznanja o problemima koje učenici imaju prilikom stvaranja umjetničkih i neumjetničkih tekstova.) predstave iskustva i saznanja sa seminara. Naime. Projekat o profesionalnoj orijentaciji je. ističem obavezu prenošenja iskustava sa seminara kolegama u školi. Realizovano je šest kreativnih radionica sa učenicima IX razreda. konkretan rad sa učenicima. umjetničke i neumjetničke tekstove podstakao je nastavnike na promišljanje o najboljim načinima unapređivanja pismenosti učenika. Umješno koristeći svoje potencijale i vrijedno ih dopunjujući i nadograđujući. organizovano profesionalno informisanje i savjetovanje učenika. kao i realizacijom projekata. uspjeli smo da u Školi stvorimo dobru osnovu za razvoj profesionalnih kompetencija. Nastavnici imaju mogućnost izbora. Projekat Kako pomoći učenicima da uspješno stvaraju usmene i pisane. u vremenu stalnih promjena i inovacija. primjenjuju predložen metodski postupak Put stvaraoca. Uvođenjem PRNŠ modela sve aktivnosti profesionalnog razvoja u školi odvijaju se sistematski i organizovano. kakvo je vrijeme u kojem živimo. kao i istraživanje šta učenici misle o tome koliko im je profesionalno usmjeravanje bitno za izbor budućeg zanimanja. Kao posebno značajnu. Realizovana je i prezentacija iskustava kolegama iz drugih škola u okviru obuke koju su organizovali Ministarstvo prosvjete i GIZ. LPPR) koji im pomažu da prepoznaju svoje potrebe i da planiraju aktivnosti putem kojih će uspješno realizovati postavljene ciljeve.

intenzivno sarađuju sa Savjetom Evrope prateći aktivnosti u okviru Pestaloci programa i programa Evropskog centra za moderne jezike iz Graca. Odsjek za KPR i Odsjek za međunarodnu saradnju. Kalendari svih aktivnosti Pestaloci programa i Evropskog centra za moderne jezike za 2013. Trening za trenere pohađala je i Dragana Radoman. uz podršku kiparskog Ministarstva prosvjete. Kako su treneri važna karika u prenošenju znanja u svakom obrazovnom sistemu. a koje su bile dio njene obaveze u odnosu na obuku koju je pohađala. profesorica engleskog jezika koja izvodi nastavu u dvije nikšićke škole: u OŠ „Radoje Čizmović“ i OŠ „Milija Nikčević“. Planovi časova i radionica sada su dostupni na sajtu Savjeta Evrope – Pestalozzi program za obrazovanje i jezike. postavljene su na sajt Pestaloci programa.at odnosno www.coe. godinu nalaze se na sajtu Zavoda za školstvo.int/t/dg4/education/pestalozzi/ home/default_en. Obuka za trenere Pestaloci programa Ključna znanja. Radionice koje je ona pripremila i realizovala sa svojim kolegama. Velika Britanija i Rasa Askinyte Degesiene. to i Pestaloci program nastoji da obuči tim trenera koji će znanja stečena na obukama prenositi kolegama u svojim zemljama.coe. Litvanija. Arthur Ivatts.MEÐUNARODNI SKUPOVI I SARADNJA SA DRUGIM ORGANIZACIJAMA SEMINARI SE – STALNI PODSTICAJ ZA PROFESIONALNI RAZVOJ avod za školstvo. vještine i stavovi za sve nastavnike započeta je 2010. (http://www. Pet faza serije modula je koordinirao tim: Patricia Garouste. a drugi modul (modul B) u Larnaki na Kipru. Prvi modul (modul A) održan je u Strazburu u Evropskom centru za mlade Savjeta Evrope. prilagoditi i razvijati. Francuska.int/pestalozzi). ecml. a mogu se pronaći i na sajtovima pomenutih programa obuke (www. Koordinaciju metodološkog pristupa vodila je Pascale Mompoint-Gaillard u saradnji sa Sekretarijatom Savjeta Evrope.asp) U resursima za nastavnike (Training resources). tj. u onlajn zbirci Pestalozzi Core Knowledge. godine. Zainteresovani nastavnici i treneri mogu ih isprobati. Skills and Attitudes for all Teachers 2010/11 P-CORE) možete naći i trening plan Rješavanjem konflikata do međusobnog razumijevanja (From Conflict Resolution to Mutual Z ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 28 .

Kipar Grac. godine. Modul B Ljetnja škola Pestaloci IME I PREZIME UČESNIKA MJESTO VRIJEME Nataša Perić.coe. mart 2013. Austrija Grac. i 8. 22.int/t/dg4/education/pestalozzi/ home/training_units/PCORE_EN. Nikšić Ardita Kovačević. od 15. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO Snježana Bošković OŠ „Olga Golović“. Nikšić Emina Salihović OŠ „Boško Buha“. jula 2013. Letonija Antalija. oktobar 2012. . juna do 7. od 30. U tabeli koja slijedi predstavljeno je učešće nastavnika i predstavnika obrazovnih institucija iz Crne Gore na seminarima Savjeta Evrope u periodu od juna 2012. maja 2013. jun 2012. do juna 2013. uključujući i njihovo dalje razvijanje na temelju modela iz onlajn zbirke. do 23.Understanding). i 31. Pljevlja Grac. nastavnice Dragane Radoman. Austrija Riga. Austrija 31. od 26. maj i 1. Trening je realizovan za nastavnike OŠ „Radoje Čizmović“. Podgorica Strazbur. NAZIV SEMINARA Evropski centar za moderne jezike Mreža nacionalnih koordinatora u projektu: Višejezično i interkulturalno obrazovanje – deskriptori i nastavni materijali Upotreba medija za učeše u demokratskom društvu. i 15. do 28. Modul Au projektu: Višejezično i interkulturalno obrazovanje – deskriptori i nastavni materijali Šta to znači razmišljati istorijski? Razvoj vještina za upotrebu online resursa u nastavi Evropski centar za moderne jezike Mreža nacionalnih koordinatora u projektu: Višejezično i interkulturalno obrazovanje – deskriptori i nastavni materijali 2. kao i za koordinatore PRNŠ-a u Nikšiću. Francuska Nikozija. do 26. Turska Bad Vildbad.asp) Program Pestaloci bio bi zahvalan za povratnu informaciju o korisnosti raspoloživih resursa.dio Različitost u učenju službenog jezika Jezički deskriptori i bolji uspjeh migranata i manjina u osnovnom obrazovanju Različita djeca – jednake mogućnosti Upotreba medija za učeše u demokratskom društvu. 29 Nataša Perić. septembra 2012. Grac. 30. februar 2013. septembra 2012. Ulcinj Snježana Bošković OŠ „Olga Golović“. Nemačka 14. Zavod za školstvo Grac. Nikšić Džoana Perkaj Zavod za školstvo Svetlana Đurnić OŠ „Pavle Rovinski“. Austrija od 24. do 29. aprila 2013. Zavod za školstvo Aleksandra Vešović Ivanović Zavod za školstvo Snježana Bošković OŠ „Olga Golović“. (http://www. do 17. novembra 2012. OŠ „Maršal Tito“. 7. Austrija od 21.

komesar za dječja prava. Šta znači razmišljati istorijski? Promocija istorijskog razumijevanja u radu sa učenicima različitih sposobnosti i porijekla i uspostavljanje kanala komunikacije sa širom zajednicom (Promoting historical understanding in classrooms of mixed abilities and diverse backgrounds and developing channels of communication with the wider community) – dr Richard John Harris. u organizaciji Savjeta Evrope i Vlade Kipra. Istorije države. KIPAR ŠTO ZNAČI RAZMIŠLJATI ISTORIJSKI? Džoana Perkaj. odnosno. Crna Gora se predstavila prezentacijom Istorijsko razumijevanje kroz proces nastave i učenja u crnogorskim školama (Historical Understanding within Teaching and Learning Process in Montenegrin Schools).cy/ pi/files/epimorfosi/synedria/history_pestalozzi_2012/. u periodu od 25. kao i koncept otvorenog dijela kurikuluma (15 – 20%) koji afirmiše sadržaj vezan za specifičnosti istorije lokalne sredine. godine u Nikoziji realizovan je projekat pod nazivom Što znači razmišljati istorijski? (What does it mean to think historically?). Bili smo u obavezi da se predstavimo kratkim prezentacijama na zadatu temu i odgovorimo na sljedeća pitanja: koji su opšti ciljevi nacionalnog kurikuluma nastave istorije. Iskoristila sam priliku da svojom prezentacijom obuhvatim i naš koncept Istorije područja umjesto u svijetu uobičajenih Istorije nacije. Učestvovalo je 15 profesora istorije iz 15 evropskih zemalja i različitih obrazovnih institucija. koji su za ovaj seminar aplicirali tokom mjeseca juna. Tokom seminara realizovane su sljedeće prezentacije i radionice: Dječja prava i rad na nastavi istorije na Kipru: inicijative lokalne zajednice koje uključuju učenike različitog porijekla (Children’s rights and the work on history education in Cyprus: community based initiatives for students of diverse backgrounds) – Leda Koursoumba. nadzornica Zavod za školstvo U okviru Pestaloci programa.NIKOZIJA. Prezentacije se mogu naći na Internetu (www.pi. Univerzitet ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 30 . da li kurikulum promoviše istorijsko razumijevanje u odjeljenjima u kojima su zastupljene različitosti. septembra 2012. do 28. kao i na koji način obrazovna institucija iz koje dolazimo promoviše istorijsko razumijevanje u učionici.ac.

Kiparski pedagoški institut. Sve aktivnosti koje su se odvijale van hotela Classic gdje smo bili smješteni. Inače. Univerzitet Kipra. boravio u Lefkari. prisustvovali smo času istorije odjeljenja jedne osnovne škole. između ostalog. godine Kipar je punopravan član EU. jermenskog. Kipar. Od 2004. libanskog. ali i manjkavosti obrazovnih sistema zemalja iz kojih dolazimo. Univerzitet Kipra. Univerzitet Kipra. a kasnije. ima i snažno italijansko istorijsko i kulturno nasljeđe koje datira iz razvijenog i kasnog Srednjeg vijeka. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 31 . Nastava istorije za učenike različitog porijekla (Τeaching and learning history to students of diverse backgrounds) – dr Eleni Theodorou. U muzeju Leventis. jasnije sagledavanje prednosti. Nastava istorije i odnosi među grupama: primjer Kipra (History teaching and intergroup relations: the case of Cyprus) – dr Charis Psaltis. Mjesto je čuveno u svijetu po izradi čipki. U turističkom mjestu Lefkara posjetili smo obrazovni centar (osnovna i srednja škola) gdje smo prisustvovali časovima. Nastajanje savremene istorije Kipra – Promovisanje istorijskog razumijevanja u odjeljenjima različitih sposobnosti i uspostavljanje kanala komunikacije sa širom zajednicom kroz objektiv pionira kiparskog fotonovinarstva (Modern History of Cyprus in the making – Promoting historical understanding in classrooms of mixed abilities and developing channels of communication with the wider community through the lens of the pioneers of Cypriot Photojournalism) – Christos Argyrou. dr Chare Makriiyani sa Pedagoškog instituta u Nikoziji. i simulaciji događaja iz srednjevekovne istorije Kipra. Evropski univerzitet. Učešće u ovom Pestaloci programu obuke bilo je obogaćujuće i nezaboravno. godine. ima 952. Kiparski pedagoški institut. u Ridingu. U Nikoziji smo obišli liniju ratnog sukoba iz 1974. pored grčkog. Izrada „velikih slika“ istorije (Developing „big pictures“ of the past) – Loukas Perikleous. turskog. Malo je poznato da Kipar. Kiparski pedagoški institut.Nijesmo imali vremena za odmor i „prazan hod“. (Promoting effectiveness for all students in mixed ability history classrooms through differentiated Instruction) – dr Stavroula Valiande. Naš radni dan počinjao je u 8h i trajao je 12 sati. Green line. Muzički susreti: nastava istorije i istraživanje različitosti kroz muziku. bile su istraživačkog karaktera i u funkciji glavne teme. ova zemlja uzbudljive istorije. ali i po svom slavnom stanovniku Leonardu Da Vinčiju koji je svojevremeno. Poboljšanje uspjeha svih učenika u odjeljenjima različitih sposobnosti primjenom diferencirane nastave. pod budnim okom koordinatorke projekta. (Musical encounters: teaching history and exploring diversity through music) – dr Antonia Forari. U neformalnom dijelu posjete učenici su u holu škole izveli kratak program sa tradicionalnim kiparskim igrama. Posjetili smo neolitski lokalitet Chirokitia gde smo imali priliku da vidimo kako se država brine o svom istorijskom nasljeđu. predstavnik Savjeta Evrope. u atrijumu Muzeja. Razmjena iskustava sa kolegama iz Evrope omogućila je. Kurikulum i različitost u odjeljenju: izazovi za nastavu istorije i „Pogled na našu istoriju” kao primjer za njihovo rješavanje (Curriculum theory and diverse classrooms: challenges for history education and ‘A Look at our past’ as an example of taking them up) – dr Stavroula Philippou. kao i Centar za pomirenje.100 stanovnika.

razni kursevi itd. Mojim planom biće angažovani Đački parlament i Dnevni Centar za djecu sa smetnjama u Ulcinju. Poruka koju sam sa ovog seminara donijela. razne aktivnosti za očuvanje okoline. kao i podrška državama koje su članice Savjeta Evrope u procesu od obrazovne politike do obrazovne prakse. hearts – rukama. Pošto djece svake godine ima sve manje. škole „se takmiče“ da dobiju što više učenika. Amerike itd. na ovom seminaru govorilo se o tome kako da formiramo školu u kojoj će svako dijete osjećati da joj pripada. Letonija. koja za te aktivnosti odvaja značajan dio budžeta (oko 60%). u skladu sa pomenutim vrijednostima. Takođe. Sa zadovoljstvom očekujem i drugi dio ovog seminara. flore i faune. učestvuju u raznim projektima na nivou lokalne zajednice. u skladu sa strategijom Evropske Unije za prava djeteta „da se formira jedna Evropa za i sa djecom“. a za one koje imaju djecu sa sa po- ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 32 sebnim obrazovnim potrebama. Veliku podršku školama pruža opština (Odsjek za škole). Ulcinj U okviru Pestaloci programa Savjeta Evrope u periodu od 22. Nastavno osoblje odlično radi sa djecom. godine u Rigi.). koja je održana na Tehničkom fakultetu (prošle godine su slavili 150 godina postojanja) tokom koje smo imali priliku da pratimo radove stručnjaka iz Engleske. budžet je šest puta veći. psiholog OŠ „Maršal Tito“. Po povratku u svoje zemlje. djeca sa posebnim obrazovnim potrebama nalaze se u posebnom odjeljenju. Nastavnici su otvoreni za sve vrste saradnje sa zajednicom i njihov cilj jeste da škola bude što više uključena u zajednicu. Na ovom seminaru koji je samo prvi dio (drugi dio će se održati u Minsku. poštovanje ljudskih prava i vladavina prava u obrazovnoj praksi. realizovan je program obuke Različita djeca – jednake mogućnosti. U fokusu ovih seminara nalazi se inkluzivno obrazovanje – barijere u praksi i primjeri dobre prakse. Na seminaru su predstavljeni ciljevi Pestaloci programa koji se odnose na prihvatanje i afirmaciju Savjeta Evrope i njegovih vrijednosti: demokratija. poštovanja ljudskih prava. kao i stvaranja školske zajednice u kojoj će svako dijete osjećati dobrodošlo. hands. učestvuju i u vannastavnim i drugim aktivnostima. Veliki dio ovih poslova nastavno osoblje radi volonterski. države i šire. glasi: Raditi sa 3 H (head. U drugoj školi ova djeca uključena su u redovna odjeljenja. U jednoj osnovnoj školi u okrugu Gulbene. aprila 2013. pa tokom godine organizuju raznovrsne aktivnosti (teatar gdje nastavnici glume za djecu. do 26. svaki učesnik/učesnica uradiće akcioni plan kojim ćemo uticati na primjenu pomenutih vrijednosti: demokratije.RAZLIČITA DJECA – JEDNAKE MOGUĆNOSTI Ardita Kovačević. gdje ćemo svakog drugog petka organizovati dan druženja. Organizatori seminara omogućili su nam da učestvujemo na konfereniciji Škola budućnosti počinje danas (Tomorrow’s School Starts Today). Tokom boravka imali smo mogućnost da posjetimo dvije škole u kojima su djeca sa posebnim obrazovnim potrebama uključena u nastavne i vannastavne aktivnosti. glavom i srcem)! . kampovi. Škole dobijaju budžet za svakog učenika. Bijelorusija) učestvovalo je 20 nastavnika iz različitih zemalja.

nadzornica Zavod za školstvo U Evropskom centru za moderne jezike Savjeta Evrope u Gracu 14. Crna Gora je od 2008. godine. odnosno izbjegavanje podjela na „važnije“ i „manje važne jezike“. Na radionici je bilo riječi o razvoju projekta MALEDIVE. godine. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO Vizija ECML-a jeste promocija inkluzivnog pristupa u nastavi službenog jezika u smislu pomoći u razvijanju plurilingvalnih i inerkulturalnih kompetencija i obrazovanja nastavnika. bave promocijom plurilingvizma u obrazovanju: CLIL (www. ovom prilikom predstavljeni su i ostali projekti koji se. doprinosi i jedan od osnovnih opštih ciljeva Predmetnog programa za crnogorski jezik i književnost: razvijanje tolerantnog odnosa prema drugim jezicima i narodima i njihovo uvažavanje. od ukupno pet modula Projekta.GRAC.at/clilandliteracy). konkretno u nastavi crnogorskog–srpskog. dakle.at/plurcur) i CARAP (www. Promociji plurilingvizma u našem obrazovnom sistemu. Ono što bi trebalo da bude jedno od osnovnih polazišta nastave svih predmeta. uključen u rad ECML-a. Upravo je razvoj poštovanja prema drugim jezicima i njihovim govornicima i izbjegavanje „dominacije“ jednog jezika nad drugim. at/carap). o plurilingvizmu u obrazovanju nastavnika i podsticanju jezičke različitosti u nastavi službenih jezika.ecml. Takođe. na različitom nivou uspješnosti i u različitim funkcijama. godine održana je radionica Različitost u učenju službenog jezika u okviru MALEDIVE projekta (Majority language diversity: www. Stalna ili što je moguće češća korelacija i interakcija u nastavni svih jezika koje učenici izučavaju ili govore. i ukupno utiče na sticanje i razvoj svih komunikativnih sposobnosti. odabir književnih djela i tekstova koji se odnose na različite kulturne i lingvističke kontekste može biti način za razvoj multikulturalnog i plurilngvističkog iskustva.ecml. jeste podsticanje radoznalosti i što je moguće veća motivacija učenika za plurilngvističke kompentencije – steći i primjenjivati različite kompetencije. pored službenog jezika.at/maledive) koji se realizuje od 2012. zajedno sa još 31 evropskom državom. To je i osnovna tema prvog. Nastavu jezika. i 15. Kako ovoj temi Savjet Evrope poklanja veliku pažnju. bosanskog jezika i književnosti.ecml. osnovni preduslov za sticanje plurilingvističke tolerancije kod učenika. Multijezički pristup učenju maternjeg/službenog jezika podrazumijeva i tijesnu saradnju između nastavnika svih jezika u školi. EVROPSKI CENTAR ZA MODERNE JEZIKE PLURILINGVISTIČKI PRISTUP ZA RAZUMIJEVANJE I TOLERANCIJU Aleksandra Vešović Ivanović. od velike je pomoći učenicima u pravilnom shvatanju i razvijanju plurilingvističkog pristupa. istražujući sličnosti i razlike i shvatajući dobrobit koju imaju od procesa učenja – napredak u učenju jednog jezika pomaže i u savladavanju drugih jezika. pa tako i nastave jezika. To se može postići raznovrsnim metodama i oblicima rada. na različite načine. februara 2013. a izloženost učenika različitosti u pogledu jezika doprinosi razvoju tolerancije i uzajamnog poštovanja. treba izvoditi tako da učenici postanu svjesni uzajamne veze između svih jezika koje izučavaju. u različitim jezicima. AUSTRIJA. PLURCUR (www. stalnim inovacijama u nastavi i odabirom učenicima bliskih i zanimljivih tema i tekstova. 33 .ecml.

Ova publikacija nudi smjernice za postavljanje i upotpunjavanje nacionalnih kvalifikacionih okvira (NOK). posvećenost ljudskim pravima i socijalnoj pravdi koju nastavnici treba da imaju kako bi njihovi učenici bili pripremljeni za život u dvadeset prvom vijeku. u organizaciji Centra za obrazovne politike iz Beograda. Ovom prilikom predstavljena je publikacija Nastavnička profesija za 21. Makedonije i Srbije: nastavnike. dr Saša Milić. Cilj konferencije bio je promovisanje okvira nastavničkih kompetencija. OŠ „ Branko Božović“. aprila 2013. Makedonije. Olivera Nikolić. a koja je nastala kao rezultat saradnje stručnjaka u oblasti obrazovanja iz Bosne i Hercegovine. Ministarstvo prosvjete. Nataša Tomović. vrijednosti. OŠ „Pavle Rovinski“. Podgorica. vijeka u svom radu treba da uvažava i polazi od mogućnosti. Pedagoški centar Crne Gore. koji je razvijen sa ciljem jačanja profesionalne uloge nastavnika u zemljama Zapadnog Balkana u primjeni inkluzivne i kvalitetne nastave. OŠ „Mileva Lajović“. JPU „Đina Vrbica“ i Boško Golubović. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 34 . Konferencija je okupila predstavnike svih relevantnih aktera u obrazovnom procesu iz Bosne i Hercegovine. Katarina Vučinić. 2. predstavnike ministarstava i zavoda. Ivana Vukčević. potreba. U radu je učestvovalo 67 učesnika. JPU „Đina Vrbica“. kvalitetno i relevantno obrazovanje – ATEPIE. U samostalna savjetnica Zavod za školstvo. interesovanja i drugih karakteristika svakog djeteta. Hrvatske. godine održana je završna konferencija projekta Unapređenje nastavničke profesije za inkluzivno. prestavnike roditelja. Rena Rakčević. vijek (Teaching Profession for the 21st Century) čiji je dio regionalni Okvir nastavničkih kompetencija. Istaknuto je da nastavnici predstavljaju najjači unutarškolski faktor u sprovođenju kvalitetnog obrazovanja. mr Sanja Čalović. nevladinih organizacija i donatora. Nataša Gazivoda. Podgorica Sarajevu. Delegaciju iz Crne Gore činili su: prof. uz podršku međunarodnih eksperata u ovoj oblasti i projektnog tima COPa. VIJEK mr Nataša Gazivoda. kvalitete. direktore i stručne saradnike škola. Čedo Čolović. fakultetske profesore.SARAJEVO. Nikšić. BOSNA I HERCEGOVINA NASTAVNIČKA PROFESIJA ZA 21. Zavod za školstvo. Nikšić. Crne Gore. mr Marijana Blečić. OŠ „Ilija Kišić“. pod nazivom Nastavnička profesija za 21. Filozofski fakultet. Andrej Barek. OŠ „ Pavle Rovinski“. Crne Gore i Srbije. koji objedinjuju znanje. te da nastavnik 21. vijek. Filozofski fakultet.

Profesionalne (nastavničke) kompetencije predstavljaju integrisanu i dinamičnu kombinaciju znanja. Okvir definiše šest područja nastavničkih kompetencija: 1.ecml. 2. 4. održana radionica Jezički deskriptori i bolji uspjeh migranata i manjina u osnovnom obrazovanju (http://www. 35 . a deskriptori za matematiku i istoriju će to. Istovremeno. doprinijeti razvijanju standarda za različite faze u razvoju karijere nastavnika. koji će migranatima i pripadnicima manjina omogućiti lakše izučavanje ova dva predmeta na jeziku nastave. Svako ima pravo da koristi sopstveni jezik ili jezički varijetet.Predstavljeni Okvir nastavničkih kompetencija zasnovan je na socijalno-konstruktivističkoj teoriji dječijeg razvoja. i 8. već dinamičke kategorije. AUSTRIJA ZAVOD ZA ŠKOLSTVO RAZVOJ JEZIČKIH KOMPETENCIJA ZA BOLJI USPJEH U Gracu je 7. a ne na sadržaj i činjenična znanja. profesorica istorije u OŠ „Olga Golović“ u Nikšiću. marta 2013. a uključeni su nastavnici matematike. Mnoge zemlje imaju izraženu situaciju višejezičnosti i svaka na svoj način teži ka što ujednačenijim i svima dostupnim procesima sticanja i mjerenja jezičkih vještina. kako bi postigli što bolji uspjeh. Nastavničke kompetencije nijesu „statični ciljevi“. U okviru jezičke politike Savjet Evrope garantuje lingvističke i kulturne različitosti svih građana. specifičnim uslovima u kojima rade i dr. poslužiti kao osnova za istraživanje i evaluaciju stanja u ovoj oblasti. Jedna od centralnih vrijednosti obrazovanja jeste pravo svakog pojedinca na kvalitetno obrazovanje. doprinijeti razvoju visokoškolskih kurikuluma utemeljenih na ishodima (kompetencijama). Ciljna grupa su učenici uzrasta od 11/12 i 15/16 godina. vještina i vrijednosti koje nam omogućavaju da efikasno djelujemo u različitim profesionalnim kontekstima i situacijama. Projekat je usmjeren na razvoj jezičkih kompetencija potrebnih za školovanje migranata i manjina. odnosno pedagoškom modelu razvojno primjerenog pristupa usmjerenog na učenika. korišćeni su preliminarni deskriptori za matematiku i istoriju. Okvir nastavničkih kompetencija može: doprinijeti razvoju strategija za unapređenje sistema profesionalnog razvoja nastavnika. porodica i zajednica Profesionalni razvoj i odgovornost Razvoj škole i unapređenje obrazov nog sistema Na Konferenciji se govorilo o mogućnostima primjene Okvira. i omogućiti. 3. definišu ishode inicijalnog obrazovanja i određuju smjer kontinuiranog profesionalnog razvoja. Učenik i učenje Okruženje za učenje Nastava i ocjenjivanje Škola. GRAC. Značaj deskriptora ogleda se u tome što se oni mogu koristiti u oblikovanju planova i programa jer usmjeravaju pažnju na vještine. 6. Tokom radionice. njihovim stilovima podučavanja. ocjenjivanje i napredovanje nastavnika. Može. takođe. u Evropskom centru za moderne jezike Savjeta Evrope (ECML). godine. pravo da se unapređuje posredstvom jezika nastave. one treba da budu dovoljno univerzalne i fleksibilne kako bismo uvažili sve različitosti među nastavnicima. Radionici su prisustvovala 34 predstavnika zemalja članica Evropskog centra. istorije i građanskog vaspitanja.at/languagedescriptors). kao i planiranju profesionalnog razvoja. Predstavnica Crne Gore bila je Snježana Bošković. bar donekle. poslužiti kao osnova za razvoj i unapređenje podzakonskih akata kojima se reguliše profesionalni razvoj. 5. koje prate promjene u obrazovnom sistemu i daju okvir za razvoj nastavničke profesije.

godine. Budući da je jedan od ciljeva Akademije da svaki tim uradi akcioni plan koji će primijeniti u svojoj školi/ sredini. nastavnika građanskog vaspitanja/obrazovanja. Vergelend centom iz Norveške i Zavodom za školstvo. nevladinog sektora i roditelja za primjenu i unapređenje ljudskih i dječjih prava u svakodnevnom životu i školskoj praksi. Na- ZAVOD ZA ŠKOLSTVO . nastavnik građanskog vaspitanja/obrazovanja i jedan predstavnik iz nevladine organizacije koja se bavi obrazovanjem u sredini u kojoj škola postoji ili predstavnik roditelja. Albanija. Srbija. u ime Savjeta Evrope Olaf Olafsdottir. Iz svake zemlje tim čine tri člana: direktor škole ili pomoćnik direktora. Makedonija.LJETNJA AKADEMIJA LJUDSKA PRAVA U AKCIJI ZA ZEMLJE JUGOISTOČNE EVROPE Vidosava Kašćelan. Ministarstva prosvjete i Zavoda za škostvo. 20. Srbija. septembra 2012. koordinatorka Ljetnje akademije Zavod za školstvo Lj 36 etnja akademija Ljudska prava u akciji nastala je na inicijativu mreže koordinatora za građansko obrazovanje i ljudska prava za Jugoistočnu Evropu sa ciljem jačanja kapaciteta škola. Takođe. koja već okuplja veliki broj članova i preko koje se nastavnici i ostali upoznaju sa iskustvima i rezultatima na polju građanskog obrazovanja/vaspitanja iz drugih zemalja. Turska i Kosovo. Turska. Takođe. Hrvatska. Slovenija. ovako formirani timovi omogućavaju zajednički rad na većoj promociji ciljeva EDC/HR u svojoj školi i lokalnoj sredini. Grčka. direktor Zavoda za školstvo. Bugarska. Učesnici su bili predstavnici iz zemalja regiona: Slovenija. makar jedan član tima treba tečno da govori engleski. Ted Huddleston (UK). Makedonija. Ugovor o saradnji između sve tri strane usvojen je na sjednici Vlade Crne Gore. godine. do 28. Rumunija. Akademija se oranizuje u saradnji sa Savjetom Evrope. radi bolje diseminacije ciljeva i postignuća Akademije kao i razmjene iskustava formirana je online platforma „Share&Conect“. Treneri na Akademiji bili su: Rada Dudić Radić (Srbija). Ove godine Akademija se realizuje u periodu od 21. Crna Gora. juna 2012. Pascale Mompoint-Gaillard (Francuska). Bosna i Hercegovina. a potpisali su ga: u ime Vlade Crne Gore Pavle Goranović. Zavod za školstvo određen je da bude neposredni nosilac aktivnosti. Prva ljetnja akademija Ljudska prava u akciji podržana je od strane Vlade Crne Gore. budući da je radni jezik na Akademiji engleski. Crna Gora. Grčka. godine na Cetinju. juna 2013. Tako je utvrđen put dugoročnijoj saradnji između sve tri strane u narednom periodu. u Hotelu „Grand“. U radu Akademije učestvuje 12 timova iz deset zemalja: Bugarska. Rumunija. direktor Direktorata Savjeta Evrope za obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava i Ana Perona-Fjeldstad izvršna direktorica Vergalend centra iz Norveške. Kosovo. samostalna savjetnica. Prva ljetnja akademija Ljudska prava u akciji održana je u periodu od 20. takođe na Cetinju. Olena Styslavska (Poljska). do 29. Hrvatska.

Došli smo iz različitih sredina.mjera organizatora je da stranim gostima. Ljetnja Akademija Ljudska prava u akciji koja je po prvi put organizovana u Crnoj Gori 2012. a članovi tima koji su prevodili svojim kolegama sigurno i zamor koji ipak nijesu javno pokazivali. korišćenje priručnika. EDC/ HR teorija. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 37 . demokratsko upravljanje školom. učesnicima Akademije pokaže i dio kulturno-istorijskog nasljeđa Crne Gore koje je dobrim dijelom smješteno u našoj prijestonici. Učesnici su posebno istakli značaj cjelovitog pristupa u školi. školi i lokalnoj sredini. ali i otvorio mogućnost da se ovaj program širi i na zemlje MENA regiona. Ove godine. osmišljavali kako ostale nastavnike i učenike motivisati za više po štovanje i promociju osnovnih građanskih vrijedno sti. razmjena ideja i iskustava sa trenerima i učesnicima. Organizovanje ljetnje akademija Ljudska prava u akciji značajno je za nastavnu praksu u našoj zemlji kada je u pitanju građansko vaspitanje i obrazovanje. aktivnosti učenja i podučavanja. interaktivan pristup. ali imamo iste ideale“. kao i odlične prezentacije svojih zemalja na zatvaranju Akademije. planiranje nastave. Treneri na Akademiji biće: Angelos Vallianatos (Grčka). njenom ugledu i primjeru zemlje u kojoj se puno radi na poštovanju ljudskih prava i sloboda i izgradnji demokratskog i građanskog društva. praktični primjeri. Takođe. kao ekspert. Učesnici prošlogodišnje Akademije posebno su istakli sljedeće aspekte trenininga kao izuzetno korisne: rad na akcionom planu. Ovo najbolje ilustruje izjava jednog učesnika koji je napisao: „Način na koji smo zajedno radili put je ka idealnoj školi. kao i činjenicu da je Crna Gora puno uradila na polju obrazovanja za demokratsko građanstvo i ljudska prava i da smo po tome prepoznatljivi u regionu i institucijama Savjeta Evrope. Sylhasi Veton (Kosovo). Olena Styslavska (Poljska) i Ted Huddleston(UK). uradili nacrte Akcionih planova za svoje škole. godine opravdala je svoje postojanje. podrške i uzajamnog poštovanja u učionici. metode rada. Program treba da pomogne stvaranju klime povjerenja. komunikaciju. na Akademiji će učestvovati predstavnik Andore. ali i za ukupni put Crne Gore ka Evropskoj uniji. Većina timova demonstrirala je značajno znanje i iskustvo u primjeni EDC/HR principa i ciljeva i podijelila to sa ostalim učesnicima. profesionalna i interkulturalna razmjena i saradnja. modeli lekcija. ostvarena sinergija među učesnicima iz različitih zemalja. Programi rada ljetnje Akademije bazirani su na priručnicima Savjeta Evrope (Demokratsko vođenje škole. učenje o praktičnim metodama rada. kreiranje klime povjerenja u školi uključujući aktivno slušanje i davanje konstruktivne povratne informacije. Očekujemo ove godine još bolje rezultate rada Akademije budući da već imamo značajno iskustvo u njenoj organizaciji i vođenju. timski rad i sl. Iskustvo i evaluacija rada prve Akademije po kazalo je da su učesnici bili veoma motivisani. kao i ideje iz Poglavlja o obrazovanju za demokratsko građanstvo i ljudska prava Savjeta Evrope. Takođe. Pripremali su školske prezentacije. ekspert iz Tunisa koji je određen da prisutvuje Akademiji značajno je doprinio njenom radu. aktivni i veoma pozitivni u toku ukupnog rada. cilj programa jeste da se afirmiše pristup uvođenja ove materije kroz kompletan kurikulum i tako promviše ideja EDC/ HR. iako su mnogi imali jezičke barijere. Učesnici su bili veoma posvećeni tokom rada. Kako svi nastavnici mogu podržati građansko vaspitanje i obrazovanje u školi i Saradnja škole i lokalne sredine).

Na sastanku su govorili predstavnici svih zemalja učesnica. Što se tiče crnogorskih predstavnika. Regionalnim savjetom za saradnju (RCC) i Inicijativom za reformu obrazovanja jugoistočne Evrope (ERI SEE). Srbije. kao i da razmotre i identifikuju izazove na međunarodnom planu. kao i predstavnici Univerziteta Inzbruk.. sujetni. i kažemo da su lijeni. ili uvođenja novih nastavnika u posao? Kako funkcioniše i kakva je podrška potrebna veoma dobro osmišljenom sistemu profesionalnog razvoja na nivou škole? Na ova. savjetnik REGIONALNI KLASTER ZNANJA . Kao osnovne teme predložene za prvi sastanka određene su: • Domeni i kompetencije akademskih i profesionalnih znanja i vještina • Koncepti i sadržaji modula za integrisanu (opštu i stručnu) obuku nastavnika • Razvoj profesionalizma nastavnika • Liderske sposobnosti kao esencijalni aspekt profesionalizma nastavnika • Orijentisanje obrazovnog procesa ka ishodima učenja – implikacije za nastavnike Imajući u vidu raznovrsnost tema. učesnici iz Bosne i Hercegovine. Nema kvalitetnog procesa nastave i učenja bez kvalitetnog nastavnika. predavači. Stoga.Rajko Kosović. i u moru informacija pronađu pravu i odgovarajuću.. Rumunije i Kosova. pokušaće da odgovori novoformirani regionalni Klaster znanja na temu obuke nastavnika. regionalna rješenja. Albanije. Čitav sistem se održava na staklenim nogama i lagano urušava ako nastavnici nijesu dorasli svom zadatku. Nema kvalitetnog obrazovnog sistema bez kvalitetnog nastavnika. dr Dušanka Popović iz Zavoda za školstvo prezentovala je sistem profesional- Centar za stručno obrazovanje Podgorica S iguran sam da neću pogriješiti kada utvrdim sljedeće: Nema kvalitetne škole bez kvalitetnog nastavnika. Kakvo nam je inicijalno obrazovanje nastavnika na nastavničkim fakultetima? Koliko su pripremljeni za posao novi nastavnici? Kako nam funkcioniše sistem pripravničkog staža. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 38 . ali su iskazali spremnost za dalju saradnju u ovoj oblasti. Nažalost. Makedonije. i nakon konsultacija sa regionalnim partnerima odlučeno je da se akcenat stavi na temu obuke nastavnika. Međutim. februara 2013. A zadatak je izuzetno težak – podučiti učenike kako da najbolje uče. veoma često kritikujemo nastavnike. sveznajući. Na osnovu diskusije učesnici su imali priliku da razmatraju moguća zajednička. godine u Podgorici. u saradnji sa Radnom grupom za podsticanje i izgradnju ljudskog kapitala (TFBHC). možemo postaviti i pitanje koliko im podrške pružamo da u najturbulentnijim vremenima svoj poziv obavljaju na najbolji mogući način. Sakupljen je niz opisa projekata iz čitavog regiona. Sastanku su prisustvovali predstavnici Crne Gore. godine.OBUKA NASTAVNIKA U SREDNJIM STRUČNIM ŠKOLAMA Sredinom 2012. te da identifikuju naredne korake u okviru ovog klastera znanja. Univerziteta Crne Gore i Centra za obrazovne politike Srbije. kada je i pitanju srednje stručno obrazovanje. TFBHC je uputila poziv za sakupljanje postojećih uspješnih nacionalnih ili regionalnih projekata i inicijativa čiji su ciljevi u skladu sa četiri strateška cilja identifikovana programom „Obrazovanje i obuka 2020”. ovaj događaj je bio prvenstveno usredsređen na zajedničko rješavanje postojećih regionalnih problema iz ove oblasti. Sastanak je održan u organizaciji Centra za stručno obrazovanje Crne Gore. uz podršku Projekta MNE/011. tradicionalisti. dr Saša Milić na temu Reforma visokoškolskog obrazovanja nastavnika u Crnoj Gori. koji su prethodno pripremili prezentacije koje prikazuju trenutno stanje u oblasti obuke nastavnika za svaku zemlju pojedinačno. a i niz drugih pitanja u vezi sa nastavničkom profesijom. u ime Univerziteta Crne Gore govorio je prof. Dakle. Bugarske i Hrvatske nijesu mogli prisustvovati sastanku zbog ranije preuzetih obaveza. Centar za stručno obrazovanje iz Crne Gore je izrazio interesovanje da preuzme vođstvo nad ovim klasterom znanja. osnovni cilj ovog sastanka bio je da omogući regionalnim zainteresovanim stranama da predoče trenutno stanje u svojim državama po pitanju obuke nastavnika. Prvi sastanak u vezi sa regionalnim Klasterom znanja na temu obuke nastavnika održan je 22.

Kontinuirano unaprijeđivanje obrazovanja nije mogućnost. Nastavnici su centralne figure tog procesa – ne samo kao osobe koje sprovode zadatke date od strane obrazovnog sistema. kao i radu na uspostavljanju zajednica za učenje • Motivacija nastavnika – uvođenje mehanizama sa ciljem povećavanja unutrašnje motivacije nastavnika • Uspostavljanje zajednica za učenje – u skladu sa rezultatima ETF projekta u Crnoj Gori • Podrška i umrežavanje nastavnika – razvoj regionalne liste prioritetnih oblasti u kojima je nastavnicima potrebna podrška i uspostavljanje održivih načina umrežavanja nastavnika • Povećanje kvaliteta obuke nastavnika – što bi moglo biti iskorišćeno iz Comenius programa • Evaluacija uticaja obuke nastavnika – kako • • • • • • procijeniti uticaj obuke nastavnika na dešavanja u učionici i svakodnevnom školskom životu Obrazovanje i stručno usavršavanje nastavnika stručnih predmeta Identifikovanje razlika između teorije. aktivnosti ovog klastera znanja bi trebale doprinijeti osnaživanju nastavničke profesije u zemljama Jugoistočne Evrope. koju je moderirala Jasminka Čekić-Marković iz Centra za obrazovne politike Srbije. Takođe. već kao ključni igrači u osiguravanju relevantnog i visokokvalitetnog obrazovanja za sve mlade ljude. koja će se takođe održati u Crnoj Gori i na kojoj će se govoriti o nekoj od predloženih tema. dok je Jadranka Radunović iz Centra za stručno obrazovanje prezentovala stručno obrazovanje i obrazovanje odraslih – obuka nastavnika. godine. kao i virtuelne biblioteke Razmjena iskustava o kreativnim načinima nastave i učenja ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 39 Zaključci sa konferencije održane u Podgorici proslijeđeni su svim učesnicima. već nasušna potreba. Naredna konferencija. U tom smislu. .nog razvoja nastavnika u Crnoj Gori. identifikovane su sljedeće teme. koji se bavi istraživanjem obuke nastavnika na Zapadnom Balkanu za potrebe Evropske komisije. planirana je za septembar 2013. sa akcentom na promišljanjima o iskustvima iz prakse. učesnicima se obratio i dr Terens Kliford-Amos iz Velike Britanije. a jednom ili više njih će se ovaj klaster znanja ubuduće detaljnije baviti: • Profesionalizam trenera za nastavnike – u skladu sa zaključcima Evropske radne grupe u vezi sa ovim pitanjem • Centri izvrsnosti – diskusija o strukturnom pozicioniranju obrazovanja nastavnika unutar ili izvan okvira univerziteta • Faza uvođenja u posao – omogućavanje praktičnog iskustva nastavnicima prije stupanja na posao i u fazi uvođenja u posao. kao i premošćavanju razlika između obrazovnih politika i prakse. Tokom popodnevne sesije. i u toku je usaglašavanje zajedničke teme kojima će se ovaj klaster baviti u budućnosti. inicijalnog obrazovanja i prakse nastavnika Analiza potreba obuke u okviru obuke nastavnika na radnom mjestu u regionu Jugoistočne Evrope Održivi razvoj obrazovanja nastavnika Platforme znanja (knowledge clouds) ‒ razvoj uporedivih regionalnih baza podataka.

aprila 2013. evaluacionom procedurom prvog ciklusa. obuke za znakovni jezik. koja je kao najznačajnije realizovane aktivnosti izdvojila razmjenu dobre prakse sa drugim školama. godina. kao i vođenje sekcija i klubova. i narednim koracima za period 2013-2015. tokom realizacije nastave veterinarske grupe predmeta. predavanja. učestvovalo je oko 60% ukupnog broja nastavnika.CSO: ZAVRŠEN PRVI CIKLUS IMPLEMENTACIJE PRNŠ MODELA Jadranka Radunović. čime je potvrđen značaj razmjene raznovrsnih iskustava. Uz sve teškoće zbog tekuće transformacije njihovih ustanova. pored različitih oblika profesionalnog razvoja u školi. prezentovale su Jelena Avramović. radionice sa roditeljima itd. Tanja Todorić i Nada Jović koje su predstavljale Srednju stručnu školu iz Pljevalja. istakla je aktiv predmeta Crnogorski jezik i književnost kao posebno angažovan u ovim aktivnostima. Kako je primjena ovog modela tekla u tri resursna centra (Podgorica i Kotor). Dešavanju se odazvao veliki broj pozvanih PRNŠ koordinatora. u organizaciji Centra za stručno obrazovanje. PRNŠ koordinatori iz sedam škola/centara predstavili su primjere dobre prakse. učesnike je upoznala Jadranka Radunović savjetnica u Centru za stručno obrazovanje. godine. obuke za rad u senzornoj sobi. namijenjeno koordinatorima za profesionalni razvoj iz ovih ustanova. Milanka Okuka iz Poljoprivredne škole Bar. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 40 . U Prvoj srednjoj stručnoj školi u Nikšiću. koordinatorka za profesionalni razvoj u ovoj školi. Marija Draganić. što doprinosi unapređenju procesa profesionalnog razvoja nastavnika na nivou škole. ogledni časovi. prezentacije. savjetnica Centar za stručno obrazovanje Podgorica D ešavanje Razmjena iskustava nakon prvog ciklusa implementacije PRNŠ sistema u srednjim stručnim školama i resursnim centima. predstavila je pedagogica Mira Vukčević. One su donijele i zajedničke zaključke u vezi dosadašnjih iskustava i aktivnosti. Irena Bogićević i Andrijana Klikovac. Srednju stručnu školu „Ivan Uskoković“ iz Podgorice. posebno su istakle veliku zainteresovanost nastavnika ove Škole za sve organizovane aktivnosti. realizovano je 26. pored velikog broja različitih aktivnosti predstavila je grupni oblik rada koji koristi nastavnica dr Nada Truš. realizovane su značajne aktivnosti: informatičke obuke. Sa rezultatima analize planova za profesionalni razvoj na niovu škole i ličnih planova profesionalnog razvoja iz prethodnog perioda. u realizaciji aktivnosti iz PRNŠ plana. kao i izazove koji su postojali tokom implementacije ovog modela u njihovim školama.

čitanje stručne literature i sl. Postojanje različitih sredstava informacionih tehnologija omogućilo je učenicima stalan pristup obilju informacija. Kao jedna od vodećih organizacija u Srbiji koja nudi različite aktivnosti za stručno usavršavanje nastavnika engleskog jezika. 8 Okvir stalnog stručnog usavršavanja Britanskog saveta. godine na 3000 imejl adresa 9 koje Britanski savet ima u svojoj bazi podataka.). dok su neka pitanja tražila od nastavnika da sami ponude odgovore. Upitnik se sastojao od šesnaest pitanja podeljenih u tri grupe. koje teme se najviše obrađuju na seminarima koje pohađaju. neka su dozvoljava da se izabere više odgovora. neki nastavnici imaju dve-tri adrese. kao i na to koliko nastavnici planiraju stručno usavršavanje prema različitim fazama u karijeri nastavnika 8 . dr Tatjana Glušac KOLIKO I KAKO SE USAVRŠAVAJU NASTAVNICI ENGLESKOG JEZIKA dobijenih rezultata ova organizacija mogla da organizuje i ponudi takve oblike stručnog usavršavanja koji bi odgovarali njihovim stvarnim potrebama. Upitnik je u elektronskoj formi prosleđen u aprilu 2012. traže da im se ta znanja predstave na zanimljiv način. Autorka ovog rada bila je angažovana da osmisli upitnik. Povećane potrebe za stručnim usavršavanjem dovele su do potrebe da se preispita postojeće usavršavanje kako bi se došlo do saznanja koliko ono odgovara potrebama nastavnika. te sadržaji koji se nude u školskim udžbenicima često predstavljaju informacije koje su učenicima lako dostupne. Promenio se način na koji učenici uče. već je ono postalo sveprisutna aktivnost u učenikovom životu. pa nisu smatrali da treba da popune upitnik. da budu lako primenljiva u svakodnevnom životu. Cilj istraživanja bio je da se dođe do saznanja u vezi sa navikama i potrebama tih nastavnika kako bi na osnovu ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 41 7 Nastavnici engleskog jezika u Srbiji imaju zakonsku obavezu da sakupe 120 sati stručnog usavršavanja u toku pet godina pohađajući seminare koje je odobrio Zavod za unapređenje obrazovanja i vaspitanja. Treća grupa pitanja se odnosila na zadovoljstvo nastavnika postojećim stručnim usavršavanjem. radionice i sl). pojavila se potreba za drugačijim vrstama znanja i veština od onih koje su predviđene nastavnim planovima i programima. Prva grupa pitanja je ispitivala navike nastavnika engleskog jezika u vezi sa stručnim usavršavanjem koje je nastavnicima na raspolaganju i za koje oni ostvaruju neophodne sate stručnog usvršavanja 7 (seminari. nastavnici imaju. obradi podatke i napiše izveštaj koji je uključivao i konkretne ideje kako da se postojeće stručno usavršavanje unapredi. . potrebu da se stručno usavršavaju kako bi na odgovarajući način odgovorili zahtevima sa kojima su suočeni. Neka pitanja su zahtevala da se izabere samo jedan od ponuđenih odgovora. pa nastavnici nisu ni dobili imejl sa upitnikom i sl. Naime. da li primenjuju nova znanja i veštine i sl. neki nastavnici više ne koriste neke od imejl adresa koje su u bazi podataka. Učenje se više ne odvija samo u školi. neki nastavnici više ne rade u školi. Rok za popunjavanje upitni- P očetak novog milenijuma doneo je i promenu koncepcije obrazovanja. 9 Pretpostavlja se da je broj nastavnika koji su dobili imejl sa upitnikom manji od 3000. konferencije. Novi Sad Doc. Druga grupa pitanja ispitivala je koliko su nastavnici angažovani u nekim drugim aktivnostima profesionalnog razvoja koje mogu samostalno da pokrenu (onlajn obuke. opservacije časova. neke adrese nisu privatne adrese nastavnika. a time i nezanimljive.ISKUSTVA DRUGIH ISTRAŽIVANJE: Visoka škola „Pravne i poslovne akademske studije dr Lazar Vrkatić“. kao i da im se ponudi sinteza znanja iz različitih oblasti. verovatno više nego ikada ranije. način na koji se odvija komunikacija između nastavnika i učenika. Usled ovako očiglednih i značajnih promena u obrazovanju i učenju. nego adrese škola. Katedra za engleski jezik. akciono istraživanje. Ovim pitanjima se želelo doći do saznanja koliko često nastavnici pohađaju aktivnosti stručnog usavršavanja. Britanski savet je prošle godine inicirao istraživanje navikā i potrebā pomenute grupe nastavnika. Učenici sve više traže znanja koja im nisu lako dostupna. koje bi teme voleli da budu više zastupljene.

godine. ne može se sa sigurnošću tvrditi u kojoj meri dobijeni rezultati daju realnu sliku stanja. metodika nastave stranog jezika (44 nastavnika) i sl. Ovi nastavnici takođe i prate uticaj novoprimenjenih metoda rada na učenike tako što posmatraju svakog učenika ponaosob (169 nastavnika). dok neki prate promene samo na nivou odeljenja (118 nastavnika). Na pitanje koje bi teme voleli da se obrađuju na seminarima. Budući da nije dostupan zvaničan podatak u vezi sa ukupnim brojem nastavnika engleskog jezika u Srbiji 10 . a čak 187 nastavnika ima na umu novine za koje su saznali kada planiraju časove. informisanje putem fejsbuka. nisu neki od načina na koje se nastavnici često informišu (24 nastavnika). rad sa mlađim učenicima (51 nastavnik). 10 Nezvanični izvori tvrde da postoji između 3000 i 4000 nastavnika engleskog jezika u Srbiji zaposlenih na svim nivoima obrazovanja. a neretko je i da organizator nastavniku pošalje SMS (54 nastavnika). kao i jednom godišnje (79 nastavnika). Prema rezultatima istraživanja. nastavnici imaju priliku da razmenjuju znanje i iskustvo i sl. Manje važni kriterijumi uključuju sledeće: seminar pruža i praktično iskustvo. . onda je jasno da se radi o prigodnom uzorku i da se rezultati mogu upotrebiti za unapređenje aktivnosti te organizacije. blogova i sl. ovo istraživanje može ukazati na potrebu da se pokušaju ispitati i stavovi onih koji se stručno ne usavršavaju. Najčešće se nastavnici o nekom semina- 42 ru informišu putem pisma ili imejla koji dobiju od organizatora (156 nastavnika). nastavnici su ukupno ponudili 84 teme koje su verovatno proistekle iz uslova u kojima rade i karakteristika učenika kojima predaju. on je podeljen i učesnicima konferencije Udruženja nastavnika engleskog jezika Srbije sredinom maja iste godine. Nakon pohađanja seminara. kako u državnom. Manje važni kriterijumi koje razmatraju jesu da li je aktivnost akreditovana. Ispitani nastavnici imaju jednu do 30 godina radnog iskustva i zaposleni su na svim nivoima obrazovanja. Među nastavnicima postoji i razvijena navika da međusobno razmenjuju informacije o seminarima (71 nastavnik). maj 2012. Dobijeni rezultati se. 160 nastavnika pohađa različite aktinovnosti stručnog usavršavanja jednom u tri do četiri meseca. Veliki broj nastavnika deli iskustva sa seminara sa kolegama (157). Ono što najviše utiče na kvalitet jenog seminara jesu sledeći činioci: da je tema interesantna i savremena (216 nastavnika). 269 nastavnika pokušava da pronađe odgovarajuću priliku da isprobaju novostečena znanja i veštine. Osim toga. S obzirom na činjenicu da je ovo prvo istraživanje u Srbiji koje ispituje navike i potrebe nastavnika engleskog jezika u vezi sa njihovim stručnim usavršavanjem. dakle. vreme održavanja (119 nastavnika). tako i u privatnom sektoru. Ukupno 289 nastavnika popunilo je formular. da je edukator dobro pripremljen (195 nastavnika) i da je ono što je predstavljeno primenljivo (141 nastavnik). Teme za koje su nastavnici najviše zainteresovani su: informacione tehnologije (58 nastavnika). Ima i onih koji ih pohađaju jednom mesečno (36 nastavnika). Takođe. nastavnici najčešće uzimaju u obzir aspekat nastavne prakse koju mogu da unaprede (239 nastavnika). Pretraživanje interneta. ne mogu generalizovati jer su dobijeni odgovori od nastavnika koji u manjoj ili većoj meri aktivno učestvuju u aktivnostima stručnog usavršavanja i to onima koje su organizovane od strane jedne određene organizacije (Britanskog saveta u Beogradu). cenu (112 nastavnika) i činjenicu ko je predavač (104 nastavnika). kao i u oba sektora (državnom i privatnom). ako se uzme u obzir cilj istraživanja (da Britanski savet prilagodi svoje aktivnosti onima koji su barem nekada pohađali aktivnosti ove organizacije).ZAVOD ZA ŠKOLSTVO ka bio je 20. Osim toga. koliko sati stručnog usavršavanja ona nosi i gde se održava. Kada biraju seminar koji bi pohađali. ono može poslužiti kao izvor informacija o tome šta o stručnom usavršavanju misle oni koji predstavljaju grupu aktivnih nastavnika (onih koji manje-više redovno pohađaju aktivnosti stručnog usavršavanja).

te ohrabruje podatak da veliki broj ispitanih nastavnika to ipak čini. očigledno je da veliki broj nastavnika samostalno inicira ovak oblik stručnog usavršavanja. tema i sl. 70 ih je delimično zadovoljno. istraživanje je dovelo do saznanja da je veliki broj nastavnika engleskog jezika zainteresovan za unapređenje sopstvene prakse bez obzira na radno iskustvo.) u prethodnih godinu dana. Čitanje stručne literature je najčešće zastupljeni oblik samostalno iniciranog stručnog usavršavanja (204 nastavnika). I pored toga. Na osnovu dobijenih rezultata jasno se vidi da ispitani nastavnici redovno učestvuju u aktivnostima stručnog usavršavanja. kurs i sl. ovo istraživanje je pružilo dragocen uvid u navike i potrebe onih nastavnika koji su na vreme shvatili da je neophodno da se prilagode novim uslovima rada i novim potrebama učenika. Osim toga. a sedam nezadovoljno. doći. Takođe. Preostale nastavnike kolege nikada nisu posmatrali ili su ih posmatrali pre više od godinu dana. Budući da grupa nastavnika koja je odgovorila na upitnik predstavlja grupu velikih entuzijasta. Ohrabruje podatak da najveći broj nastavnika (189) planira svoje stručno usavršavanje manje ili više redovno. radionica. jasno je i to da mnogo ovih nastav- nika učestvuju kako u aktivnostima koje su im ponuđene. Međutim. mesta održavanja. Razlozi koje navode da opravdaju svoj izneti stav veoma su različiti i tiču se broja ponuđenih seminara. rezultati pokazuju i da mesto održavanja ne sprečava nastavnike da pohađaju seminar ako on nudi potrebna znanja i iskustva. Međutim. dok je skoro isto toliko nastavnika pohađalo takvo stručno usavršavanje pre više od godinu dana ili ga čak nikada nisu pohađali. tako i u onima koje pokreću samostalno. 185 ispitanih nastavnika su barem jednom u poslednjih godinu dana posmatrali čas svog kolege. nastavnici pohađaju i seminare koji nisu akreditovani i ne donose nikakve sate stručnog usavršavanja. s obzirom da veliki broj nastavnika ne planira svoje usavršavanje ili čak ne zna šta planiranje podrazumeva. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 43 . Takođe. Oni bi svakako bili drugačiji da su ispitani i nastavnici koji retko ili čak nikada ne pohađaju aktivnost za stručno usavršavanje. ako ne i nemoguće. Polovina nastavnika je zadovoljna sa postojećim stručnim usavršavanjem. a 112 nastavnika ga nikada nisu realizovali. rezultati pokazuju i da postoji i veliki broj nastavnika koji ne poznaju neke oblike usavršavanja koje mogu samostalno pokrenuti. 61 nastavnik je veoma zadovoljan. Osim toga.Na pitanje koliko iskustva imaju u vezi sa opservacijama časova. neophodno je ponuditi im adekvatna znanja i veštine s tim u vezi kako bi njihovo usavršavanje bilo efikasnije i isplativije. do njih je veoma teško. sistema stručnog usavršavanja. cene seminara. nastavnici u Srbiji nisu obavezni da primenjuje novostečena znanja i iskustva. dok je 52 nastavnika to učinilo pre više od godinu dana. Čak 79 nastavnika ne zna šta znači planiranje stručnog usavršavanja ili šta se podrazumeva pod fazama u razvoju karijere nastavnika. Rezultate dobijeni ovim istraživanjem ne treba uopštavati. istraživanje je pokazalo i da je 135 nastavnika učestovalo u nekom obliku onlajn stručnog usavršavanja (vebinar. Osim toga. Naime. barem jednom u godinu dana rad 181 nastavnika posmatrao je kolega. vredelo je sprovesti ovo istraživanje kako bi Britanski savet na još adekvatniji način mogao da zadovolji njihove potrebe. Skoro polovina nastavnika je u prethodnih godinu dana sprovela akciono istraživanje. Takođe. Ako obrađuju teme koje ih zanimaju. dok 103 nastavnika to nikada nisu učinili ili su posmatrali kolegu pre više od godinu dana. S druge strane. Ovim nastavnicima je neophodno pružiti znanja i veštine i u vezi sa tim aktivnostima kako bi uspeli samostalno da pronađu odgovor na neko pitanje ukoliko ga ne dobiju na nekom od seminara koji im se nude ili kako bi uspešno rešili situacije koje su posledica specifičnog konteksta u kome rade.

Rad zajednica učenja temelji se na dvije pretpostavke: prva je da se znanje razvija tijekom svakodnevnog iskustva poučavanja koje se najbolje razumije kroz kritičku refleksiju s drugima koji imaju slična iskustva.RAZVOJ ZAJEDNICA UČITELJA KOJI UČE Sanja Brajković. Sahlberg. programska direktorica Pučko otvoreno učilište Korak po korak Zagreb.. 2003. Zajednice učenja jedan su od mogućih oblika ZAVOD ZA ŠKOLSTVO stručnog usavršavanja učitelja koji ispunjavaju ove zahtjeve. William. Hattie. sve je evidentnija potreba za uvođenjem novih oblika stručnog usavršavanja učitelja kako bi se učitelje potaknulo na profesionalni razvoj u skladu sa suvremenim zahtjevima struke. kad izuzmemo urođene predispozicije učenika i iskustvo odrastanja. Brojna istraživanja potvrđuju kako je ustvari kvaliteta učiteljskog rada. ima za cilj podržati učitelje i odgajatelje. 2008). Druga je da će učitelji koji su aktivno uključeni u rad zajednice unaprijediti svoje profesionalno i osobno znanje (Vescio i sur. prema Wiliam 2011. 2010. te mu omogućiti da tijekom uvođenja promjena u vlastitu praksu ima podršku kolega i stručnjaka. . i emocionalno i profesionalno. – davati povratne informacije članovima zajednice o kvaliteti njihova poučavanja i učenja. 2011. Hrvatska U 44 protekla dva desetljeća gomilaju se dokazi koji podupiru tvrdnju da su učitelji. – davati drugim učiteljima u zajednici konkretne ideje kako da unaprijede učenje svojih učenika. i to tako što će oni unutar zajednice: – imati mogućnost kritički promišljati o vlastitom poučavanju. odgovorna za većinu razlika u postignućima učenička (Jolly. odnosno ono što oni čine. 2012. Posebno je važno da profesionalno usavršavanje poštuje principe učenja odraslih i da uzima u obzir da učitelji rade u školama s drugim učiteljima koji također imaju vlastita iskustva te da dijeljenje iskustava među učiteljima neminovno dovodi do poboljšanja u kvaliteti njihova rada. Ti dodatni oblici stručnog usavršavanja trebaju biti snažno povezani sa svakodnevnom praksom svakog pojedinog učitelja. glavni nositelji kvalitete odgojno-obrazovnog sustava. Istovremeno. prema tome. u njihovu profesionalnom razvoju. Rowe. Hanushek. 2008. Rad zajednica učenja. 2012). – motivirati druge učitelje na unapređenje kvalitete rada i pomoći im da uživaju u poslu.

U zajednicama se. stoljeća – ISSA-ina definicija kvalitetne pedagoške prakse Kako bi se proces pronalska zajedničke vizije ubrzao i kako bi učitelji što prije počeli u svoju praksu uvoditi promjene za unapređenje kvalitete rada. glavna snaga zajednice dolazi iz njezinih članova. a time i učenje svakog djeteta. Dakle. Mi smo identificirali tri elementa koja smo smatrali neophodnima za razvoj zajednica učenja. te procjenama i raspravama o učinkovitosti rada zajednice. rasporedu rada koji je zajednički dogovoren. 1993). Krajnji cilj nam je unaprijediti profesionalni razvoj učitelja. a koje smo ugradili u strukturu rada zajednica. Uzimajući u obzir teorijske spoznaje. U daljnjem članku opisat ćemo koji su osnovni elementi zajednica koje smo razvijali. definiranim ulogama i odgovornostima članova zajednice. pak. Ona odgovara na pitanja: Gdje smo sada? Koliko smo dobri s obzirom na ono što želimo biti? Što je od primijenjenog imalo učinka na učenike. Bavimo se poučavanjem. naša temeljna ideja bila je iskoristiti već postojeće oblike suradnje među učiteljima u našim školama i pomoći učiteljima u razvoju zajednica učenja u Hrvatskoj. a što nije? Na temelju čega to mogu reći? Što je od onoga što smo pokušali imalo najviše učinka? Koja učenička ponašanja su nam ukazivala da smo bili na dobrom putu? (Caine i Caine. Bavimo se onime što je bitno za uspjeh odgojno-obrazovnog sustava. Željeli bismo izgraditi novu dvoranu. U njima je bilo okupljeno oko tri stotine učitelja. kao okvir za raspravu o zajedničkoj viziji u svim zajednicama ponuđen je dokument Kompetentni učitelji 21. Učitelji bi odgovarajući na ova pitanja. osjećaj međusobne ovisnosti. 2010). Ona odgovara na pitanja: Što je to što želimo kreirati? Kakva škola želimo postati? Kakvu školu želimo za svoju djecu? Kreiranje vizije u školama se često pretvori u pisanje liste želja poput: Željeli bismo opremiti učionice računalima. vizija i refleksija. to se ne odnosi samo na to da učitelji rade u ugodnoj atmosferi. vještine. Refleksija je proces revidiranja profesionalnog iskustva kako bi ga se opisalo. odnosno reflektirajući se na vlastitu praksu. ispred svih razreda kreirat ćemo ‘kutak za roditelje’). Pučko otvoreno učilišta Korak po korak ima višegodišnje iskustvo u razvoju zajednica učenja odgojnoobrazovnih djelatnika u osnovnim školama u Republici Hrvatskoj. Zajednička vizija je puno više – to je mentalna slika o radu škole koja je kvalitetna u svim područjima svoga rada i koja pridonosi učenju i razvoju svih svojih učenika. str. nalaze istraživanja i međunarodnu praksu razvoja zajednica učenja. u svojim školama okupili učitelje i zajedno s njima razvijali zajednice.. Elementi zajednice učenja Uspjeh razvoja svake zajednice ovisi o stvaranju dobrih temelja za njezin rad: pravilima rada.. U skladu s definicijom zajednice McMillan (1976. Imati zajedničku viziju ne znači dogovoriti se oko jedne aktivnosti koju će svi učitelji primijeniti u radu (npr. na primjer uvjerenjima). trebali obuhvatiti i ove tri komponente: metakognitivnu (razmišljanje o vlastitim misaonim procesima. – katarza – članovi zajednice ne bi smjeli provoditi vrijeme žaleći se jedni drugima na školske probleme.Pri tome. kako pokrenuti zajednicu i kakva je struktura sastanaka. 9) smatra da suradnja. opet uz našu kontinuiranu podršku. 2011). vremenu koje je članovima na raspolaganju. analiziralo i evaluiralo (Reid. zajednice učenja nisu: – sastanci učitelja na kojima se raspravlja o organizaciji školskih aktivnosti ili planira izvršenje obveza. znanja. već i na to da se međusobno cijene. Vizija je slika našeg razreda i škole u budućnosti. umjesto toga trebaju tragati za rješenjima. a to je djelovanje učitelja. prema McMillan i Chavis 1986. svakog pojedinog djeteta. To su: suradnja. Kad kažemo suradnja. – seminari – iako ponekad zajednica može pozvati vanjskog stručnjaka kako bi im pomogao u rješavanju neke problematike. nedoumice i sl. obuhvaća osjećaj pripadanja. ali i samih učitelja i cjelokupnog odgojno-obrazovnog sustava Kompetentni učitelji 21. dijele iskustva. Tijekom tog razdoblja educirali smo pedesetak voditelja koji su u svojim školama organizirali četrdesetak zajednica učenja. Zajednice učitelja upravo i postoje kako bi školski djelatnici radili na ostvarenju zajedničke vizije škole kakvu žele za svoje učenike. osje- ćaj individualne koristi i emocionalne pozitivne povezanosti s ostalim članovima tima. Iz tog razloga smo educirali uglavnom voditelje stručnih aktiva učitelja unutar škola koji su. želimo kreirati zajedničku viziju poučavanja koje želimo za našu djecu. ne bavimo strukturalnim promjenama u obrazovanju (iako ne umanjujemo i njihovu važnost). u kontekstu razvoja zajednica. stoljeća – ISSA-ina definicija kvalitetne pedagoške prakse11 koju je razvila Međunarodna udruga Korak po korak (International Step by Step Asociation). U tom je dokumentu opisana kvalitetna učiteljska praksa usmjerena na dijete ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 45 . emocionalnu (promišljanje vlastitih emocionalnih stanja) i ponašajnu (analizu vlastitog ponašanja i posljedica tog ponašanja) (Vizek-Vidović. Smatrali smo da će se zajednice najlakše razviti u okviru već postojećih stručnih aktiva učitelja. a većina tih zajednica djeluje i danas.

Rezultati istraživanja i iskustva učitelja u svakom od tih područja pretočena su u nekoliko standarda (koje još nazivamo i principima) rada kojih se treba pridržavati u razredu. razvojno-primjerenoj praksi. Predstavljena je ISSA-ina definicija kvalitetne pedagoške prakse. Izbor prioritetnog područja: Individualizacija. Pokretanje zajednice učenja Priprema rada zajednice odvija se obično kroz dva do tri sastanka u trajanju od šezdeset do devedeset minuta. 3. – Iz iskustava i preporuka naših voditelja zajednica.hr/upload/Sadrzaj/issa_definicija. Praksa usmjerena na dijete u tom je dokumentu opisana kroz sedam područja rada učitelja: 1. Zato je zadatak budućeg voditelja ili voditeljice zajednice da sve učitelje i ostale članove Učiteljskog vijeća što detaljnije informira o tome što su zajednice učenja. Interakcije Obitelj i zajednica Inkluzija. – Učitelji tijekom jednog od prvih sastanaka trebaju upoznati sadržaj i strukturu ISSA-ine definicije kvalitetne pedagoške prakse koja će im tijekom čitavog rada koristiti kao polazište za rasprave o kvaliteti rada. Izabrano je prioritetno područje za unapređenje kvalitete rada učitelja (prema ISSA-inoj definiciji kvalitetne pedagoške prakse. 7. Neke od informacija koje se obično daju o zajednicama su: što su zajednice učenja. . kako se rad u zajednicama razlikuje od ostalih vrsta stručnog usavršavanja. Norme ponašanja ne mogu se nametnuti grupi. 5. 2. Praćenje i procjenjivanje. stoljeća 2010. 5. kad smo sigurni tko će biti članovi zajednice. možemo zaključiti da je idealan broj članova od 5 do 10. jake strane i slabosti i procjenjuje u kojem smjeru se treba razvijati kako bi pridonio ostvarenju zajedničke vizije kvalitetnog poučavanja. Obitelj i zajednica. uveli u rad zajednica su: (1) svi članovi zajednice rade na unapređenju kvalitete rada u istom području prema ISSA Pedagoškim standardima (Interakcije. kao i djece međusobno. 4. 4. u duhu uvažavanja. Dogovoreno je vrijeme i mjesto sastanaka. a zatim je kroz indikatore opisano kako primjenu tih standarda kvalitete možemo prepoznati u praksi. – U individualnom planu profesionalnog razvoja svaki od učitelja identificira svoje kompetencije i potrebe. Inkluzija. U ovih sedam područja promovira se praksa koja se temelji na „humanističkim i sociokonstruktivističkim načelima. na temelju dosadašnjih iskustava. koje će biti obveze učitelja. Obitelj i zajednica. Svaki standard sadrži dva do šest indikatora (pokazatelja) u kojima je opisano što učitelji ČINE u svom razredu kako bi zadovoljili određeni standard/princip kvalitete. itd. Kako bi zajednica doista profunkcionirala kako to učitelji očekuju.: Zajednica učenja odgojno-obrazovnih djelatnika (2013. potreban je dogovor kad i gdje će se odvijati sastanci zajednice te koliko će trajati. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 11 Dokument je moguće preuzeti na: http://www. – Normama ponašanja obično se razgovara na drugom sastanku. Očekivani ishodi tih uvodnih sastanka su: Svi učitelji i članovi Učiteljskog vijeća informirani su o zajednici učenja. individualiziranom pristupu i spoznaji da se učenje odvija kroz interakciju i u dijalogu između djece i odraslih.“ (Kompetentni učitelji 21. vrijednosti i iskustava. S. oni moraju imati dovoljno informacija o tome što je zajednica učenja.pdf 13 Napomena: U priručniku Brajković. Učitelji.) detaljno je opisamo kako pokrenuti zajednicu učenja u vašoj školi/vrtići te su opisani primjeri aktivnosti za svaki od elemenata strukture sastanka zajednice. već bi ih ona trebala donijeti na temelju vlastitih očekivanja. Zatim se razgovara o sličnostima i razlikama te zajedničkom interesu u profesionalnom razvoju. različitost i demokratske vrijednosti Procjenjivanje i planiranje Strategije poučavanja Okruženje za učenje Profesionalni razvoj 1. Poželjno je da je vrijeme sastanka ugrađeno u radno vrijeme kako učitelji zbog sastanaka ne bi trebali ponovno dolaziti u školu. ISSA-ina definicija kvalitete. i (2) zajednica učenja cijelu godinu radi na unapređenju rada jednog područja prema ISSAinoj definiciji kvalitetne pedagoške prakse.korakpokorak. Svi članovi zajednice treba potpuno dobrovoljno da odluče da budu njezini članovi i da sudjeluju u njezinu radu. 46 Ova područja odabrana su zato što je upravo u njima potrebno osigurati visoku kvalitetu rada kako bi se podržao dječji razvoj i učenje. Svaki učitelj ima razvijen svoj prvi individualni plan unapređenja rada13.korakpokorak. članovi zajednice tijekom svakog sastanka planiraju postizanje kvalitete poučavanja opisane u jednom od indikatora kvalitete.pdf 12 Vidi: http://www. Dogovorene su norme ponašanja.12. Da bi to mogli. – Dvije preporuke koje smo. 6. poticanja i autonomije onoga tko uči. 2010). 3. koja su iskustva drugih zajednica i sl. različitosti i demokratske vrijednosti. Kompetentni učitelji 21. stoljeća). Strategije poučavanja ili Okruženje za učenje (područje Profesionalni razvoj se ne bira) počinje tako da svaki član zajednice s ostalima dijeli rezultate vlastite samoprocjene.koja se temelji na saznanjima iz istraživanja dječjeg razvoja. teorija učenja i neuroznanosti.hr/upload/Sadrzaj/issa_definicija. 2.

Važno je da sastanci zajednice imaju strukturu kako bi se izbjeglo da se rasprava raspline i kako bi se ostvario cilj zajednice. vol. 13. nakon njezina pokretanja.htm 4. (5 min. Ponekad učitelji gledaju na zajednice kao na posljednju inovaciju među mnogima. (10 min. Trenutno u Republici Hrvatskoj neke zajednice djeluju već treću godinu. Guskey i Huberman.): A review of research on the impact of proffesional learning communities on teaching practice and student learning. A. S.. Svaki učitelj. koja je došla i isto tako će nestati.) (2011.): Team to Teach – A Facilitator Guide to Proffesional Learning Communities. nude svoje ideje za poboljšanje. a to je profesionalni razvoj učitelja.): Sense of Community: A Definition and Theory. evaluacija sastanka.childrenofthecode. (2006. Journal of Community Psychology.): Finnish Lessons. 80-91. 2004. Jolly. Vescio. P. Zagreb: IDIZ. za svaki sastanak zajednice. (2011. 10. 7. V. J. (2008. Na: http://www. Ako se tako gleda na zajednicu. USA: NSDC. 24. odnosno koja ima svoj početak i kraj. D. (15 min.) • Rasprava o jednom indikatoru kvalitete potaknuta člankom. konferencije. Ako to nije moguće. treba izdvojiti 90 do 120 min. The School Administrator. prema Sweeney 2003) navode upozorenja i zabrinutost oko širenja sve popularnijih zajednica učenja. M.): Embedded formative assessment. Bloomington. 2006. videosnimkom i sl.): High Quality Education: Elements and Implications. Zagreb: Pučko otvoreno učilište Korak po korak 2. Hattie. 8. e-learning. Brajković.acer. Wiliam. 14. zapažanjima. osim sudjelovanja u zajednicama. idejama za poboljšanje i sl. moramo reći kako osnivanje zajednica u školama nije jamstvo unapređenja kvalitete rada učitelja. E. DeFour. B. Brojni autori (npr. Fullan. i sur. (2010. Vizek-Vidović (ur. 6. tekstom. a njihova kvaliteta rada se s vremenom mijenjala i unapređivala i mijenjat će se sve dok njezini članovi budu za tim imali potrebu. A. M.): Leading Professional Learning. D. Hanushek. nužno je održati najmanje jedan sastanak mjesečno. stvaranje osjećaja zajedništva i jačanje suradnje. D. prema Vescio 2008. (2012. zaključci. ona se nikada neće imati vremena razviti i postati mjesto na kojem se dublje promišlja o praksi jer je za to potrebno vrijeme.org/interviews/ hanushek. čitanje časopisa. Stenhouse Publishers. Zajednica učenja odgojno-obrazovnih djelatnika. Reid.10-14.) • Svi imaju priliku reći svoje mišljenje i dojmove (5 min.Struktura sastanaka zajednice učenja Iz iskustava naših zajednica. (1986. Sweeney.). ELEMENTI STRUKTURE SASTANKA ZAJEDNICE Zagrijavanje AKTIVNOSTI Vježba za zagrijavanje. Razvoj Zajednice učenja nema svoj početak i kraj. dilemama. • Završne primjedbe. iskustava i promišljanja ne samo s učiteljima iz svoje škole nego i iz drugih škola pa i država (predavanja. Nurse Education Today . (1993. Teaching and Teacher Education. 5. treba koristiti različite prilike za vlastito stručno usavršavanje te razmjenu ideja. (2013. 47 Literatura: 1. New York: Teachers College Press. Sahlberg. (2003. 12. TRAJANJE (5-10 min) Refleksija o provedenim aktivnostima (30-45 min) Razvoj zajedničkog razumijevanja kvaliteta Planiranje sljedećih koraka Zaključivanje sastanka (20-25 min) (5-10 min) (5 min) ZAVOD ZA ŠKOLSTVO Iako u ovom članku zagovaramo profesionalni razvoj učitelja kroz zajednice učenja.au/research_conference_2003/3Experiences and Outcomes of Schooling 9. (2012.): Learning Along the Way – Professional Development by and for Teachers.): Visible Learning. 1995. 11. Fullan. Solution Tree Press.): ‘But we’re doing it already’: Exploring a response to the concept of reflective practice in order to improve its facilitation.) • Učitelj/učiteljica ima priliku reći za koje prijedloge misli da će joj pomoći.). 3. • Učitelj/učiteljica koji/a izvještava kratko govori o provedenim aktivnostima.): Učitelji i njihovi mentori. D. Ken: The Importance of Teacher Quality As A Key Determinant of Students’ Experiences and Outcomes of Schooling (2003. Rowe.edu. radionice. Ponekad postoji opasnost da se učitelji koji su članovi zajednice izoliraju od ostalih oblika stručnog usavršavanja. G.13. McMillan. W i Chavis. Idealno je imati dva sastanka mjesečno u trajanju od dva sata. rješenja za probleme i sl. okrugle stolove i dr. na: http://research. . NewYork:Routledge. (2006.) • Ostali učitelji/učiteljice postavljaju pitanja i traže pojašnjenja. • Svaki učitelj piše svoj individualni plan unapređenja kvalitete.).

ali trebao nam je još neki oblik podrške. Tako se spontano razvilo okupljanje korakovskih učiteljica u našem gradu. kao i onome što nam se činilo loše. u kojem području rada učitelja bi najviše željela poboljšati svoju praksu.. razgovarale o onome što smo primijenile i što nam se činilo dobro. Svaka od nas dobila je obrasce s nabrojenim indikatorima. Zatim smo svaki indikator na obrascu procijenile u kojoj mjeri je on vidljiv u njezinoj praksi. što je bilo prilično zahtjevno. ali nakon povratka u svoje škole nizala su se mnoga pitanja na koje same nismo mogle naći odgovor. razmjenjivale ideje. nakon završenog prvog Korak po korak seminara. Na primjer. koje su razlike između grupnog rada i suradničkog učenja. videozapise.. Iako smo u početku dogovorile da će se sastanci održavati jednom mjesečno po sat vremena. Nažalost. U tom smo radu obnavljanja i produbljivanja teoretskih znanja iz naše prakse koristile članke. Podrška koju smo dobivale kroz sastanke stvorila je vezu među nama koja traje i dan-danas. a ideja o obnavljanju sastanka stalno je bila prisutna.. radi različitih subjektivnih i objektivnih okolnosti prestale smo organizirati sastanke. Da bismo stvorile zajedničku teorijsku podlogu i što bolje razumjele što je kvalitetna nastava te mogle planirati promjene u praksi. slavile uspjehe i podržavale jedna drugu. Nakon samoprocjene. Tu sam kao voditeljica naišla na prepreku. OŠ „Bogumil Toni“. na temelju onoga što je vidljivo. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO Prije tri godine saznala sam za projekt Zajednica učitelja koji uče. odredile smo područje na kojem ćemo raditi. Da bismo to postigle. pokazalo se kako to nije dovoljno pa smo sastanke produžile na 90 minuta. Nakon prvih nekoliko sastanaka zajednice.PRIMJER IZ PRAKSE: Gabriela Žokalj. Sastajale smo se otprilike jednom mjesečno. svaki put u razredu druge učiteljice kako bismo vidjele okruženja koja smo stvarale. Hrvatska P 48 rije petnaestak godina. kako je vrijeme prolazilo. Nakon uvodnog seminara nastavile smo pohađati i druge Korak po korak edukacije koje su nam pomagale da mijenjamo praksu prema pristupu usmjerenom na dijete. pripremala sam materijale za različite radionice. kao okvir za unapređenje našeg rada uzele smo sedam područja rada učitelja ponuđenih u dokumentu Kompetentni učitelji 21. Za početak je najvažnije bilo dobro proučiti standarde i indikatore kvalitete u svakom području učiteljskog rada kako bismo mogle svaka za sebe procijeniti svoju praksu. SAMOBOR Budući da su se u zajednicu uključile učiteljice različitih razmišljanja o tome što je kvalitetna praksa. U tome sam odmah prepoznala ideju naših nekadašnjih sastanaka – međusobna podrška u stvaranju kvalitetnije prakse u našim razredima. . neka od teoretskih pitanja kojima smo se bavile bila su: što je formativno praćenje. stoljeća – ISSA-ina definicija kvalitetne pedagoške prakse. U POU Korak po korak prošla sam edukaciju o vođenju zajednice učenja koja mi je bila temelj za pokretanje naših sastanaka. odredile vrijeme i mjesto kada ćemo se sastajati. Nakon dogovora s ravnateljicom odlučila sam izgraditi zajednicu u svojoj školi. RAZVOJ ZAJEDNICE UČITELJA U OŠ „BOGUMILA TONIJA“. Na korakovskim seminarima razmjenjivale smo iskustava. ne nadograđujemo teorijska znanja te ostanemo na onima davno stečenim. Svaki sastanak smo završavale izradom plana.. Tada smo se prvi put susrele s indikatorima po kojima smo mogle procijeniti svoju praksu. a što nije u njezinom razredu. priručnike. Samobor. Na kraju je svaka od nas napisala. U prvoj godini u zajednici je bilo petnaest učiteljica iz moje i dvije učiteljice iz obližnje škole. međusobno se podržavale i zajednički procjenjivale kvalitetu rada. Učitelji unutar svake zajednice cijelu godinu rade na unapređenju kvalitete u jednom području. Nakon nekog vremena uspjele smo uspostaviti strukturu sastanaka. sastanak je trebao imati točno određenu strukturu. što je samokontrola i kako se postiže. Na prvim sastancima dogovorile smo norme ponašanja unutar Zajednice. trebale smo početi raditi na mijenjanju naše prakse. Mi učitelji razmišljamo na način da je višegodišnje iskustvo dovoljno za kvalitetan rad. entuzijazam učiteljica razredne nastave bio je golem. a mi smo se zajednički dogovorile da će to u prvoj godini biti Strategije poučavanja. Trebalo je razmišljati i procijeniti područja prakse na kojima smo do tada radile više intuitivno nego promišljajući ih. Tijekom prvih nekoliko sastanaka imale smo točno određene ‘korake’ koje smo odradile kako je to opisano u članku.

Drugi problem s kojim sam se susrela kroz vođenje zajednice bila je refleksija na vlastitu ali i tuđu praksu. ali na kraju svega pruža veliko osobno zadovoljstvo i zadovoljstvo onih zbog kojih smo tu – naših učenika. Razgovarale smo i promišljale na koji način prevazići prepreke koje su postojale unutar naših zajednica. tjelesno). U osnaživanju voditeljica. pa sam kao voditeljica poticala manje korake kojima su učiteljice ipak uvodile promjene u svoju praksu. zašto je to tako i što treba promijeniti) pa tako ni s planiranjem kojem je polazište refleksija. Ali pomaci koje je svaka od nas napravila u svojoj praksi bili su mi potvrda da smo na dobrom putu. suradnja među učiteljicama je bolja. planirala strategije kojima smo nastajale obuhvatiti više razvojnih područja djeteta (emocionalno. kako dalje nastaviti. Uvele smo rubrike. imam li stvarnu podršku svih učiteljica. potrebno je neko vrijeme kako bi se u zajednici stvorio osjećaj međusobnog povjerenja. dijelile smo iskustva u vođenju zajednica. U tom procesu važan je bio osjećaj sigurnosti. Mislim da je pomak u kvaliteti prakse vidljiv. neke od kolegica to nisu činile. To ne može učiniti nitko osim nas. te podrška koju su dobivale unutar zajednice. socijalno. istraživačku nastavu. važno je bilo naše umrežavanje i sastajanje svaka dva mjeseca. Planirale smo učenje nudeći im izbor aktivnosti prema njihovim interesima i sposobnostima. zajedno s učenicima postavljale kriterije. Prolazile smo radionice i aktivnosti koje smo kasnije koristile u radu zajednica. a što manje dobro u našoj učionici. kao i sudjelovanje u zajednici. planiranje i procjenjivanje. kognitivno. itd. U drugoj godini rada bavile smo se područjem Praćenje. Tijekom našeg dosadašnjeg rada u školi. U mojoj zajednici taj period trajao je skoro cijelu prvu godinu rada. Kao voditeljica zajednice. uz podršku POU Korak po korak. Na kraju smo planirale aktivnosti koje ćemo provoditi u razredu i na taj način mijenjati svoju praksu. puno puta sam se našla u nedoumici jesam li uspjela u onome što sam planirala. Iako je većina učiteljica u praksu uvodila promjene koje su planirale na sastanku. Nakon nekog vremena svima nam je postalo jasno da se promjene u našim razredima događaju samo onda ako ih same planiramo i kao učiteljice provodimo. Sada je trebalo razmišljati na sasvim nov način. a najvažnije je da je promišljanje o tome kako i zašto nešto radimo svakodnevno. Da bismo uspjele u tome. Za takvo promišljanje o svom radu i radu drugih. učile ih da se samoprocjenjuju i postavljaju svoje ciljeve učenja. I planiranje se moralo promijeniti od onog dosadašnjeg. nikad nismo bile usmjerene na dublje analiziranje i razumijevanje rada (što je to dobro. Promjene koje smo uvele u razredima vidjele su se kroz češće formativno praćenje. morale smo dobro poznavati već navedenu ISSA-inu definiciju kvalitete. Ovih dana završavamo treću godinu rada zajednice u mojoj školi. a na temelju nacionalnog plana i programa. Morale smo razmišljati o indikatorima kvalitetne nastave. Razmjenjivale smo ideje i resurse te postavljale nove ciljeve koji će mijenjati praksu i podizati kvalitetu našeg rada. kvaliteti procesa poučavanja. liste provjere. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 49 . Vođenje. odnosno objasniti si kako se svaki pojedini indikator vidi u našoj praksi. U našim školama pod planiranjem se podrazumijeva raspored obrade sadržaja iz udžbenika.odnosno dogovorom o promjenama koje je trebalo provesti u svom razredu do sljedećeg sastanka. izgrađivala strategije za razvoj vještina rješavanja sukoba i poticala djecu na postavljanje pravila i posljedica njihova kršenja. Tijekom prve godine većina je uvela suradničko učenje. Kroz naše follow-up sastanke. a ne samo o onome što se uči. zahtijeva neprestanu aktivnu uključenost i razvijanje kvalitetne prakse.

Orlandić“). godine. osnovno obrazovanje i vaspitanje i srednje obrazovanje. U Beogradu 16. februara 2013. Predstavnice Crne Gore bile su: dr Dušanka Popović (Zavod za školstvo). One su prezentovale iskustva Crne Gore u odnosu na pravni okvir. godine. u prvoj polovini 2013. zatim kako bi ova oblast trebalo dalje da se razvija i šta može da se unaprijedi. Longmana. Trećeg dana vršena je provjera realijabilnosti kroz bodovanje. Opservatori su. Britanskog savjeta. a uvodno izlaganje o profesionalnom razvoju nastavnika u UK imala je gđa Žaklin Smit. doc. br. nadasve funkcionalan. J. marta 2013. mr Marijana Blečić i dr Dušanka Popović. Crna Gora ZA OBEZBJEĐIVANJE I UNAPREĐIVANJE KVALITETA N VO Pedagoški centar Crne Gore oragnizovao je seminar tokom kojeg se radilo na razvijanju mehanizama i kompetencija sa ciljem obezbjeđenja i unapređenja kvaliteta programa koje podržava međunarodna organizacija Korak po korak (ISSA): Korak po korak za vrtiće i osnovne škole. tehnologija. Narednih dana radilo se na izgradnji razumijevanja indikatora kod članova tima kroz opservacije nastavnika i njhovih aktivnosti/časova u JPU „Đina Vrbica” i OŠ „Štampar Makarije”. Nakon svake opservacije obavljen je intervju sa nastavnicama. direktor BC za Zapadni Balkan. dr Biljana Maslovarić. ZUOV-a. crnogorski sistem profesionalnog razvoja nastavnika. koji prepoznat je kao najbolja inicijativa profesionalog razvoja u regionu. Programi se odnose na predškolsko vaspitanje i obrazovanje. Na konkurs se javilo više autora sa 159 programa iz različitih oblasti. GODINU književnost. marta 2013. The English Book-a i dr. planiranje mogućih zajedničkih aktivnosti i podrška zemlji domaćinu u utemeljenju i razvoju platforme za ovu oblast na federalnom nivou. Cilj konferencije bio je razmjena iskustava zemalja učesnica. nakon bodovanja. matematika. diskutovali o svakom indikatoru i razlikama u procjenjivanju. društvene nauke i građansko vaspitanje. Predstavnica Crne Gore dr Dušanka Popović predstavila je iskustva Crne Gore u ovoj oblasti tj. Hrvatske. Prvog dana Sanja Brajković. Z avod za školstvo je i ove godine u skladu sa Pravilnikom o programu i organizaciji oblika stručnog usavršavanja nastavnika (Službeni list RCG. Srbija KONFERENCIJE O PROFESIONALNOM RAZVOJU ZAVOD ZA ŠKOLSTVO B 50 ritanski savjet je. Cambridge University Press-a. ISSA-e. godine organizovao dvije regionalne konferencije o profesionalnom razvoju nastavnika. crnogorski sistem profesionalnog razvoja nastavnika još jednom je istaknut kao dobro utemeljen i. Učesnici konferencije bili su predstavnici obrazovnih institucija iz regiona (Bosne i Hecegovina. psihologija i metodika i inkluzivno obrazovanje. 20/04). a zatim su individualno bodovani indikatori. fizička i zdravstvena kultura. YALS-a. Prva je realizovana u Sarajevu. pedagogija. predstavila je ciljeva seminara. Komisija za izbor i vrednovanje ponuđenih programa usavršavanja Zavoda za školstvo akreditovala je 158 programa i proslijedila ih Ministarstvu prosvjete na potvrđivanje. dr Tatjana Novović. doc. njegova ekslencija Najdžel Kejsi i direktor BC za Zapadni Balkan Toni O’Brajen. Prioritetna područja programa stručnog usavršavanja nastavnika su sljedeća: maternji jezik i Sarajevo. programe obuke i evaluaciju procesa KPR-a. Slovenije i Crne Gore). Rad je nastavljen u okviru tri paralelne sesije na teme: Pravni okvir. instrumente koji će se koristiti tokom opservacija. a rad je nastavljen kroz diskusiju o svakom indikatoru posebno i razlikama u procjenjivanju. programska direktorica Pučkog otvorenog učilišta Korak po korak i predstavnica . godine realizovana Druga nacionalna konferencija o kontinuiranom profesionalnom razvoju nastavnika engleskog jezika. Učesnike su pozdravili ambasador Ujedinjenog kraljevstva u BiH. kako bi uspostavili odgovarajuću relijabilnost. prirodne nauke. do 14.BLIC INFO KATALOG PROGRAMA STRUČNOG USAVRŠAVANJA ZA ŠKOLSKU 2013/14. raspisao konkurs za izbor programa stručnog usavršavanja nastavnika u školskoj 2013/2014. stručnog usavršavanja i praćenje i evaluacija profesionalnog razvoja. umjetnosti. direktorica PCCG-a. Makedonije. strani jezik. mr Ljiljana Subotić (Zavod za školstvo) i Tatijana Vujović (OŠ „B. 26. a učesnici su bili predstavnici Ministarstva prosvete. Aktivnosti su trajale od 11. Na plenarom dijelu tokom kojeg su prezentovani zaključci sa paralelnih sesija. Konferenciju je otvorio Toni O’Brajan. Na konferenciji je analizirano trenutno stanje u Srbiji u toj oblasti. kao i vodič za opservaciju. godini. BiH Beograd. U radu je učestvovao tim u sastavu: doc. Programi Podgorica. dr Veselin Mićanović. Srbije.

u okviru kojeg su predstavljeni najvažniji rezultati GPPAC regionalnih aktivnosti realizovanih u periodu april 2012 ‒ mart 2013. Kolašin i OŠ „Aleksa Đilas Bećo“. ispred Ministarstva prosvjete Crne Gore. Murino. međunarodni ekspert. prednosti i mogućnosti primjene principa održivog razvoja u školskoj praksi. rezultati programa Obrazovanje za mir i Dijalog i medijacija. godine i odnosio se na analizu prispjelog materijala (tekstovi. Berane. organizovao je trodnevnu konferenciju pod nazivom Održive škole i lokalno održivo upravljanje na Zapadnom Balkanu u Hotelu „Omorika“ na Tari. Međuriječje.Tara. savjetnica za osnovne škole. Bare Kraljske. Takođe. marta 2013. U zbirci će biti predstavljena iskustva nastavnika iz dvije zemlje na implementaciji elemenata obrazovanja za mir kroz postojeće obrazovne programe i u nastavi različitih predmeta. Učesnice uz Crne Gore bile su: dr Dušanka Popović (Zavod za škosltvo). a ispred Zavoda za školstvo savjetnice Nevena Čabrilo i dr Snežana Grbović. Dragana Radoman (OŠ „Milija Nikčević“) i Magdalena Lazović (OŠ „Marko Miljanov“). Na temu Budućnost održivih škola u Finskoj govorila je dr Mervi Aineslahti. uz podršku Ministarstva inostranih poslova Republike Finske.). OŠ „Vuk Karadžić“. Mojkovac. OŠ „Petar Dedović“. Berane. Žabljak. marta 2013. nastavnike i roditelje. učestvovala je Branka Kankaraš. a u radu su učestvovali predstavnici ministarstva prosvjete i zavoda koji se bave obrazovanjem iz obje države. Konjuhe. Zatim su predstavljeni konkretni rezultati tih aktivnosti za navedeni period u Crnoj Gori i Srbiji. Prvi sastanak redakcije za zbirku realizovan je 25. OŠ „Mojsije Stevanović“. kao i predstavnici škola uključenih u projekte. Srbija ZAVRŠNA REGIONALNA KONFERENCIJA ODRŽIVE ŠKOLE I LOKALNO ODRŽIVO UPRAVLJANJE NA ZAPADNOM BALKANU R egionalni centar za životnu sredinu za Centralnu i Istočnu Evropu (REC). Narednog dana. kao i u Finskoj i Njemačkoj. međunarodna ekspertica za obrazovanje. Njegovuđa. OŠ „Bajo Jojić“. U Panel diskusiji o mogućnostima integracije Metodologije za održive škole u nacionalne sisteme obrazovanja na Zapadnom Balkanu. organizovale su dva radna sastanka na temu obrazovanja za mir. Takođe. direktorica NDCCG i Tatjana Popović. OŠ „Radomir Mitrović“. Sastanak su vodile Ivana Gajović. pedagoška i metodička zasnovanost takvih pristupa. Andrijevica. pripreme za časove. radionice i sl. godine. godina. kao i radionice za učenike. direktorica NDCS. OŠ „Međuriječje“. OŠ „Vukašin Radunović“. regionalni sekretarijat za Zapadni Balkan. OŠ „Risto Manojlović“. Branka Kankaraš (Ministarstvo prosvjete). Program konferencije je objedinio ekspertizu nekoliko mreža održivih škola i međunarodnih eksperata u oblasti obrazovanja u približavanju školama sliva rijeke Drine ciljeva. predstavljen je okvirni plan GPPAC aktivnosti za Zapadni Balkan za period 2013‒2014. Manastir Morača. Srbija N NDCCG – AKTIVNOSTI ZA NAREDNI PERIOD VO Nansen dijalog centar Crna Gora i NVO Nansen dijalog centar Srbija. koji je rezultovao donošenjem zaključaka vezanih za širenje rezultata regionalnog projekta Obrazovanje za održivi razvoj na Zapadnom Balkanu kojim je bilo obuhvaćeno po pet osnovnih škola iz Crne Gore. njihova uloga u Evropi i primjeri dobre prakse na Zapadnom Balkanu. 26. Republike Srbije i Bosne i Hercegovine (sliv rijeke Drine). godine. zakonski okvir za primjenu ovih elemenata. realizovan je sastanak regionalne savjetodavne . Berane. grupe za globalno partnerstvo za prevenciju oružanih sukoba (GPPAC). OŠ „Dr Radoslav Jagoš Vešović“. Žabljak. dok je na temu Uloga održivih škola u Evropi – ENSI govorio dr Reiner Mathar. O iskustvima škola u korišcenju metodologije za održive škole na Zapadnog Balkana govorili su predstavnici škola koje su uključene u projekat. OŠ „Milić Keljanović“. Jedan od važnih dijelova konferencije bio je intenzivan rad u grupama. i u okviru njih. Teme konferencije bile su održive škole. Beograd. Konferenciji su prisustvovali i predstavnici škola koje će koristiti rezultate projekta: OŠ „Vuk Knežević“. Sastanci su realizovani u Beogradu. Svoja iskustva u ovom projektu ispred Crne Gore predstavile su: OŠ „Dušan Obradović“.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful