PROFESIONALNI RAZVOJ NASTAVNIKA U CRNOJ GORI

broj

ISSN 1800-833X

11 januar-jun 2013 .

godine

/ elektronsko izdanje ISSN 1800-9158 / www.zavodzaskolstvo.gov.me

AKTIVNOSTI KPR-a O PROGRAMIMA OBUKE NOVE IDEJE I AKTIVNOSTI ISKUSTVA IZ ŠKOLA IZ UGLA DIREKTORA MEĐUNARODNI SKUPOVI I SARADNJA SA DRUGIM ORGANIZACIJAMA ISKUSTVA DRUGIH BLIC INFO

Sadržaj
Pofesionalni razvoj nastavnika u Crnoj Gori broj 11 januar - jun 2013. Urednica: Dr Dušanka Popović Redakcija: dr Dušanka Popović mr Ljiljana Subotić dr Snežana Grbović Vidosava Kašćelan Nađa Luteršek mr Nataša Gazivoda Željko Korać Nataša Perić

od 4 do 11str.

od 12 do 16 str.

od 17 do 19 str.

Dizajn i pripreama za štampu: Dragiša Gile Ćalov Grafo Crna Gora Štampa: Grafo Crna Gora ZAVOD ZA ŠKOLSTVO Podgorica Vaka Đurovića b.b. 020 408 931 020 408 913 020 408 938 020 408 930 020 408 941 Tivat Ul. L. Tomanovića 2 032 670 100 Bijelo Polje Obala b.b. 050 432 870 Nikšić Ul. Karađorđeva br. 4 040 212 552 www.zzs.gov.me
od 41 do 49 str. od 50 do 52 str. od 28 do 40 str. od 20 do 23 str. od 24 do 27 str.

Poštovane koleginice i kolege,

U

ovom broju predstavljamo vam, kao i do sada, aktivnosti naše insitutciju na stvaranju mogućnosti za vaš kontinuirani profesionalni razvoj, kao i sve značajne pojedinosti koje su se, u prvoj polovini godine, na tom polju desile. Takođe, vaše aktivnosti koje realizujete na nivou svojih vaspitno-obrazovnih ustanova, kao i iskustva naših kolega iz okruženja. I ove godine nastavili smo da, u skladu sa sredstvima kojima raspolažemo, organizujemo realizaciju programa obuke za nastavnike na svim nivoima obrazovanja koji su u našoj nadležnosti. Pri tome smo vodili računa da obuku ponudimo profesorima svih struka i da odgovorimo na njihove potrebe utvrđene kroz istraživanja i evaluaciju nastavne prakse. Takođe, nastavljamo da pružamo kontinuiranu podršku učešću naših nastavnika u međunarodnim programima obuke, posebno programima Savjeta Evrope. Nova aktivnost jesu forumi za nastavnike koji su se, za sada, pokazali kao veoma zanimljivi i korisni. Komunikaciju s vtićima i školama unaprijedili smo kroz intenzivnije korišćenje mogućnosti koje pruža IC tehnologija. Posebno nam je zadovoljstvo da vam prenesmo iskustva sa međunarodnih događaja na kojima je crnogorski sistem profesionalnog razvoja prepoznat kao moderan i funkcionalan model koji daje mogućnost kontinuiranog razvoja i cjeloživotnog učenja svim nastavnicima. U tom smislu uradili smo, zajedno sa kolegama iz vrtića i škola, određene inovacije sistema predlažući razvojne faze u karijeri nastavnika. Razvojne faze u karijeri nastavnika i kategorije koje ih prate jesu instument za prepoznavanje sopstvene pozicije u profesionalnoj karijeri i uspješno planiranje daljeg napredovanja. U ovom broju imamo posebno zadovoljstvo da vam predstavimo nastavnike - prve nosioce viših zvanja. Naime, dodjeljujući viša zvanja nastavnicima za koje je Komisija utvrdila da ispunjavaju uslove, i ovaj dio sistema stavljen je funkciju.

Nova rubrika u ovom broju jeste Iz ugla direktora. Kako su direktori ključni faktor u obezbjeđivanju uslova za realizaciju aktivnosti profesionalog razvoja u ustanovi, ali i uključivanje nastavnika u ove aktivnosti i van nje – to smo smatrali važnim da nam oni prenesu svoja zapažanja i viđenja ovih aktivnosti u njihovim školama. Nastavljamo saradnju sa paralelnim institucijama u našem sistemu, kao i sa međunarodnim organizacijama, pa vam prenosimo značajne događaje iz ove oblasti. Saradnja sa vama, kao i savjetovanja koja organizujemo pokazuju da, u skladu sa planom profesionalnog razvoja, organizujete različite događaje u vašim vrtićima i školama. Kako su takva iskustva posebno dragocjena, pozivamo vas da ih, putem našeg časopisa, razmjenjujete sa svojim kolegama.

Dr Dušanka Popović, voditeljka Odsjeka za KPR

AKTIVNOSTI KPR-a

AKTIVNOSTI I NAČIN NJIHOVE ORGANIZACIJE (2013)
P
odrška profesionalnog razvoja nastavnika, stručnih saradnika, pomoćnika direktora i direktora zaposlenih u obrazovnom sistemu Crne Gore u nadležnosti je Zavoda za školstvo i tokom 2013. godine odvija se u okviru sljedećih aktivnosti1 : a) Programi obuke Zavoda za školstvo za nastavnike, stručne saradnike, pomoćnike direktora i direktore zaposlene u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama
ZAVOD ZA ŠKOLSTVO

– jedan jednodnevni seminar i jedan dvodnevni seminar iz oblasti inkluzivnog obrazovanja – tri jednodnevna i dva dvodnevna seminara (podrška PRNŠ-u) – sedam jednodnevnih seminara: Razvoj kompetencija nastavnika za rad u opštoj gimnaziji – jedan četvorodnevni seminar: Interaktivna obuka – program za trenere – jedan petodnevni seminar: Program obuke Karijerna orijentacija – dva jednodnevna seminara: Program obuke Vaspitač u osnovnoj školi – dva dvodnevna seminara za nastavnike građanskog vaspitanja – tri dvodnevna seminara za profesore opšteobrazovnih predmeta u srednjim stručnim školama (RWCT) – šest dvodnevnih seminara za realizaciju programa obuke za direktore. Način organizacije seminara i obavještavanja vaspitno-obrazovnih ustanova: 1. Obavještenje o temi seminara, mjestu i vremenu održavanja seminara objavljuje se na sajtu Zavoda za školstvo (zzs.gov.me) najmanje 15 dana prije realizacije seminara. 2. Koordinatori za PRNŠ/V prijavljuju učesnike isključivo mejlom organizatoru seminara. 3. Maksimalan broj učesnika po seminaru je 35. U radu će učestvovati prvih 35 prijavljenih učesnika. 4. Ukoliko bude više prijavljenih učesnika o tome će se voditi evidencija i koristiće se za eventualno organizovanje još jednog seminara ili prvenstvo prijave za neki naredni seminar.

b) Međunarodni programi obuke c) Forumi za nastavnike d) Savjetovanja za koordinatore za PRNŠ/V i članove timova 1. Programi obuke Zavoda za školstvo za nastavnike, stručne saradnike, pomoćnike direktora i direktore zaposlene u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama Plan realizacije programa obuke za 2013. godinu obuhvata akreditovane programe obuke Zavoda za školstvo čiji je izbor izvršio Odsjek za KPR u skladu sa izvještajima Odsjeka za utvrđivanje kvaliteta, anketama za nastavnike, istraživanjima realizovanim u prethodnom periodu (Evaluacija reforme obrazovanja, Položaj učenka/ca u školi) i zahtjevima škola. 1.1. Planirana je realizacija sljedećih programa obuke: – 12 jednodnevnih seminara i jedan dvodnevni seminar za sljedeće ciljne grupe: vaspitači (1), učitelji (1), crnogorski-srpski, bosanski i hrvatski jezik i književnost (3), matematika (1), fizika (1), hemija (1), biologija (1), geografija (1), istorija (1 dvodnevni) i fizičko vaspitanje (1) i stručne saradnike (1)
1 Plan je orijentacioni i, iz objektivnih razloga, može doći do određenih izmjena, o čemu će vrtići i škole biti blagovremeno obaviješteni.

4

1.2. Podrška PRNŠ/V-a u smislu podrške za realizaciju programa obuke u skladu sa potrebama i zahtjevima pojedinih škola za 2013. godinu obuhvata tri jednodnevna i dva dvodnevna seminara. Programi se opredjeljuju isključivo prema vremenu pristizanja zahtjeva škola. Savjetnik Odsjeka za KPR koji je zadužen za ovu aktivnosti vodi evidenciju o iskazanim potrebama škola/vrtića i ukoliko je više škola/vrtića iskazalo istu ili sličnu potrebu organizuje jedan seminar za više škola. Školama/ vrtićima preporučuje se da uspostavljaju saradnju sa drugim školama/vrtićima iz svoje opštine ili susjednih opština sa ciljem racionalnog trošenja sredstava koja su nam na raspolaganju za ovu aktivnost. 2. Međunarodni programi obuke Međunarodni programi obuke obuhvataju programe koje nude međunarodne institucije i organizacije, a koje prati i koordinira Zavod i koji se održavaju u inostranstvu. To se, prije svega, odnosi na Pestaloci program obuke Savjeta Evrope i programe obuke Evropskog centra za moderne jezike iz Graca. 3. Forumi za nastavnike Forumi za nastavnike su jednodnevne aktivnosti profesionalnog razvoja koje se realizuju po sljedećem programu: 1. Uvodno predavanje/radionica na temu foruma (1,5h) 2. Okrugli sto na temu foruma koji vodi uvodničar (1,5h) 3. Primjeri dobre prakse – učesnici prezentuju svojim kolegama pripremljenje primjere uspješnih aktivnosti iz učionice (1,5h) 4. Prezentacija razvojnih faza u karijeri nastavnika (1,5h) Za 2013. godinu planirana je realizacija 14 foruma, a ciljne grupe su: nastavnici predškolskog vaspitanja, nastavnici razredne nastave, nastavnici crnogorskogsrpskog, bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti, nastavnici matematike, nastavnici hemije, nastavnici geografije, nastavnici likovne i muzičke kulture, nastavnici

stranih jezika, nastavnici tehnike i informatike, nastavnici gimnazija i stručni saradnici. Način organizacije foruma i obavještavanje vaspitno-obrazovnih ustanova: obavještenje o temi foruma, mjestu i vremenu održavanja objavljuje se na sajtu Zavoda za školstvo najmanje 20 dana prije održavanja foruma; koordinatori za PRNŠ/V prijavljuju učesnike isključivo mejlom organizato ru foruma; maksimalan broj učesnika po forumu je 40; u radu foruma učestvovaće prvih 40 prijavljenih učesnika; ukoliko bude više prijavljenih učesnika o tome će se voditi evidencija i koristiće se za eventualno organizovanje još jednog foruma ili prvenstvo prijave za neki naredni forum. 4. Savjetovanja za koordinatore za PRNŠ/V i članove timova Sa ciljem unapređenja PRNŠ/V-a i cjelokupnog sistema profesionalnog razvoja nastavnika u Crnoj Gori, te pružanja direktne podrške ovom procesu, nastavljamo sa realizacijom savjetovanja za koordinatore za PRNŠ/V i članove timova. Teme savjeto vanja su inovacije u oblasti profesionalnog razvoja i razmjena iskustava i primjera dobre prakse. Obavještenja o mjestu i vremenu realizacije savjetovanja objavljuju se na sajtu Zavoda za školstvo (zzs. gov.me) najmanje 15 dana prije njegove realizacije. Tokom prve polovine 2013. godine realizovano je osam savjetovanja za vrtiće i osnovne škole. Teme savjetovanja bile su: Evaluacija PRNŠ-a, Aktivnosti Odsjeka za KPR, Razvojne faze u karijeri nastavnika i Primjeri dobre prakse.

ZAVOD ZA ŠKOLSTVO

5

Bar Techniques for teaching young learners UKUPNO Broj učesnika 36 51 39 126 Broj seminara 2 2 1 5 Tabela 3: Realizovani forumi za nastavnike. Tabela 1: Realizovani programi obuke. godinu. Izbor programa izvršen je u skladu sa iskazanim potrebama nastavnika. Podgorica. u skladu sa iznosom sredstava opredijeljenim za ovu oblast. broj učesnika i broj seminara (januar−jun 2013) u organizaciji drugih institucija Program Senzorna integracija djece u preškolskim i školskim ustanovama (JU Centar „1. P rogrami su dio obuke planirane za kalendarsku 2013. rezulatima eksterne i interne evaluacije škola i međunarodnog PISA projekta.REALIZACIJA PROGRAMA OBUKE I FORUMA ZA NASTAVNIKE ZA PERIOD JANUAR – JUN 2013. jun“. broj učesnika i broj seminara (januar−jun 2013) Predmet i tema foruma Forum za profesore crnogorskog – srpskog. Bar JU Srednja poljoprivredna škola. Tokom navedenog perioda realizovani su i programi obuke koje organizuju i podržavaju druge organizacije u sklopu različitih projekata ili u saradnji sa Zavodom za školstvo. Takođe. JU Resursni centar za djecu i mlade „Podgorica“) Upotreba pitanja u nastavi OŠ „Meksiko“. bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti: Pristup djelu Iva Andrića u osnovnoj školi Forum za profesore hemije: Eksperiment u nastavi Forum za profesore matematike: Analiza rezultata ispita iz matematike u gimnazijama i stručnim školama Forum za učitelje: Ekskurzije i izleti u nastavi prirode i društva Forum za profesore matematike: Pisa testiranje – formiranje testova i primjeri zadataka Forum za profesore informatike: Implementacija predmetnog programa – teorijsko-praktični aspekti UKUPNO Broj učesnika 40 21 18 42 18 33 172 Broj seminara 1 1 1 1 1 1 7 . broj učesnika i broj seminara (januar−jun 2013) u organizaciji Zvaoda za škosltvo Program obuke Vaspitač u osnovnoj školi Razvoj kritičkog mišljenja (RWCT) Motivacija u nastavi geografije Oprema. pomagala i ostale specifičnosti u ostvarivanju vaspitanja i obrazovanja djece sa smetnjama u tjelesnom razvoju Razvoj kompetencija nastavnika za rad u opštoj gimnaziji ZAVOD ZA ŠKOLSTVO Kooperativno učenje Kultura ljudskih prava Primjena Baterije testova sa metodologijom praćenja fizičkog (tjelesnog) razvoja i fizičkih sposobnosti učenika u Crnoj Gori Nastava jezika i književnosti u drugom i trećem ciklusu osnovne škole Dodatna nastava iz matematike u drugom ciklusu osnovne škole UKUPNO Broj učesnika 28 66 17 33 44 34 44 23 34 30 353 Broj seminara 1 2 1 1 2 1 2 1 1 1 13 6 Tabela 2: Realizovani programi obuke. pribor.

mogu da izlože svoje ideje i promišljanja o određenom pitanju i razmijene ih sa svojim kolegama. OŠ „Donja Lovnica“ (interpretacija pripovijetke Knjiga). Nikšića. godine. Podgorica (motivacija za čitanje i razumijevanje pripovijetke Most na Žepi) i Raza Muhović. Primjeri dobre prakse koji se prezentuju tokom treće sesije mogu. zatim se razmjenjuju primjeri dobre prakse. marta 2013. Knjiga. tokom radionica. Podgorice. Na kraju. profesorica jezika i književnosti u OŠ „21. kao i afirmacija kreativnih praktičara koji. uz pomoć PP prezentacije i zvučnih zapisa). Anisa Adrović. OŠ „25.. Bijelog Polja. otvara se diskusija u okviru okruglog stola o istoj temi. Put Alije Đerzeleza. Podgorica (primjena tehnike čitanje sa predviđanjem u interpretaciji pripovijetke Deca). Svi forumi se. U radu je učestvovalo 40 nastavnika crnogorskog-srpskog. a ne moraju biti povezani sa temom foruma. OŠ „Vuk Karadžić“. Cetinja. dok se tokom druge sesije razgovaralo o djelima ovog nobelovca zastupljenim u programu osnovne škole. godine. Deca. podsjetila učesnike na život i djelo Iva Andrića. bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti u osnovnim školama: Pristup djelu Iva Andrića u osnovnoj školi. Ljiljana Ivanović. bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti iz 28 osnovnih škola iz Rožaja. Uvodničarka foruma bila je dr Tamara Piletić. Tema Foruma bila je Analiza rezultata eksternog ispita iz matematike u gimnazijama i srednjim stručnim školama. u prostorijama Zavoda za školstvo. maj“ Rožaje (intrepretacija pjesme Zimsko jutro Vojislava Ilića. Forum za nastavnike crnogorskog-srpskog. marta 2013.. Forum za profesore matematike iz gimnazija i srednjih stručnih škola održan je 23. za sada. maj“ u Podgorici. Nakon uvodnog predavanja ili radionica o temi foruma.. Ona je tokom prve sesije. 7 . kroz kreativno osmišljenu prezentaciju. realizuju u Podgorici. Uvodnu prezentaciju imala je savjetnica za matematiku u Ispitnom centru Crne Gore Tatjana Vujošević koja koordinira aktivnosti vezane za eksterni maturski i stručni ispit iz matematike. Tokom treće sesije učesnici su predstavili primjere dobre prakse iz svojih učionica.. Most na Žepi. Svoje iskustvo predstavile su: Maja Ivanković. Budve. Nakon kratkog uvoda. prezentuje se ili razmatra tema iz oblasti profesionalnog razvoja nastavnika. Sutomora. učesnici su analizirali rezultate i dali veoma korisne sugestije kako da se popravi kvalitet nastave matematike u srednjim školama u Crnoj Gori.FORUMI-MOGUĆNOST STRUČNOG DIJALOGA I RAZMJENE DOBRE PRAKSE ZAVOD ZA ŠKOLSTVO F orumi za nastavnike jesu oblik profesionalnog razvoja čiji je cilj pokretanje diskusije o određenim stručnim temama. OŠ „Dr Dragiša Ivanović“. učesnici su iznosili svoja iskustva i ideje u realizaciji pripovijetki: Aska i vuk. Ona je predstavila rezultate ispita u prethodnim rokovima. održan je 1.

pokazali da razumiju materiju koja je za većinu bila nova. radne sveske. kao primjer. kako se planiraju. pri čemu su detaljno analizirane njihove karakteristike. Forum za profesore razredne nastave: Ekskurzije i izleti u nastavi prirode i društva. Iako je oblast obimna i kompleksna. godine. tok izvođenja i sređivanje podataka). Uvodničar foruma bio je Miljan Vujošević. Škola u prirodi i dr. i 2009. godine. njihov vaspitno-obrazovni značaj. godine. U radu je učestvovalo 42 nastavnika i profesora razredne nastave iz 38 osnovnih škola. metrijske karakteristike testa. mjesto i vrijeme. Uvodničar foruma bio je Željko Korać. prijedloge. sa posebniom osvrtom na rezulte testiranja iz 2006. Tokom prve sesije učesnici su dobili informacije o osnovnim karakteristikama testova: definicija testa. profesorica hemije. Realizovan je i forum za profesore informatike: Implementacija predmetnog programa − teorijsko praktični aspekti. aprila 2013. održan je 28. kroz radionicu. već koliko su ispitanici osposobljeni da naučeno gradivo primijene u realnim životnim situacijama. kodiranje zadataka i dr. Radovića. Berana.. Uvodničarka foruma bila je mr Dragica Kovačević. Zatim su predstavljeni primjeri zadataka koji su bili zastupljeni na ovim testiranjima. U trećem dijelu učesnici su prezentovali primjere dobre prakse iz sljedećih oblasti: Roditelj kao partner i edukator u realizaciji nastavnog procesa.dr Tamara Piletić Forum za profesore hemije: Eksperiment u nastavi. Posjeta konjičkom klubu. i Danilovgrada. Posjeta stomatologa. . organizuju i izvode (ciljevi i zadaci. Stari Bar. formiranje klastera. U drugoj sesiji prezentovane su informacije o PISA testiranju. a prisustvovalo je njih 18 iz osnovnih škola iz Podgorice. Za forum se prijavilo 25 nastavnika matematike. profesor razredne nastave. kroz prezentaciju. održan je 27. Raduje činjenica da je ovaj oblik nastave široko primijenjen u praksi (mišljenje učesnika). marta 2013. održan je 24. pripreme. aprila 2013. kao i nastavne igre koje se koriste da bi učenici na zanimljiv način primijenili stečena znanja. prezentovali formu testa čiji je cilj uvid u postignuća učenika VIII razreda iz matematike na kraju nastavne godine. vrste testova. kompozicija sveski. Zatim su. U uvodnom dijelu. U tom pravcu definisane su pre- poruke: šta treba učiniti da se naš nezavidan položaj na rang listi poboljša. Andrijevice. udžbenika. Rožaja. Posjeta ribolovca. osobenosti test zadataka. priručnika i zaključeno da postoji dovoljno prostora za ovakav oblik nastave. Tokom treće sesije učesnici su predstavili primjere dobre prakse iz svojih učionica koji su se odnosili na nastavne tehnike koje omogućavaju uspješno razumijevanje matematičkih pojmova. učesnici su se podsjetili na pojam i vrste ekskurzija i izleta. Bara. U drugom dijelu učesnici su prošli kroz sve etape dva modea ekskurzije. Učesnici su zaključili da se PISA testovima ne provjerava nivo usvojenosti školskog gradiva. nadzornik za hemiju u Zavodu za školstvo. godine i postignućima naših učenika iz sve tri testirane oblasti. U radu je učestvovao 21 nastavnik iz 21 osnovne škole. dajući pri tome komentare. učesnici foruma su za kratko vrijeme. Zelenike. težina zadataka. Budve. tipovi test zadataka. samostalni savjetnik u Zavodu za školstvo. Napravljen je kratak pregled sadržaja programa.. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 8 Forum za nastavnike matematike u osnovnim školama: Pisa testiranje – formiranje testova i primjeri zadataka. samostalni savjetnik u Zavodu za školstvo.

CRNOGORSKI KPR NA SVJETSKOM SKUPU NASTAVNIKA U Liverpulu. to je važan podstrek našoj instituciji da taj sistem kontinuirano razvija i unapređuje. i. imali jedinstvenu priliku da izaberu teme koje ih posebno zanimaju i da svoje iskustvo podijele sa kolegama. kao i snimke sopstvenih predavanja. Učesnici su. duhovito i veoma slikovito govorio o jezičkoj ekonomiji. Tokom foruma prezentovan je mentorski program za nastavnike engleskog jezika Leap Ahead in English koji se realizuje u Izraelu (Jane Cohen). tekstove sa internet portala. Važna oblast konferencije bio je profesionalni razvoj nastavnika. Konferenciju je otvorio Dejvid Kristal. sa posebnim osvrtom na model profesionalnog razvoja na nivou škole/vrtića (mr Ljiljana Subotić). aprila 2013. Osim na ovoj međunarodnoj konferenciji. On je. održana je 47. odista. godine. Izlaganje mr Ljiljane Subotić izazvalo je interesovanje kolega iz Španije. Zainteresovanost renomiranih evropskih stručnjaka za naš sistem. jedan od najvećih lingvista današnjice. predstave taj sistem. od 8. otvarajući tako nove mogućnosti za profesionlni razvoj nastavnika i njihovo napredovanje u karijeri. nadasve. Engleska. do 12. zatim model saradničkog učenja nastavnika engelskog jezika u Uzbekistanu (Natalija Tarikova) i sistem profesionalnog razvoja u nastavnika u Crnoj Gori. posebno uvezanost njegovih segmenata i njihovu funkcionalnost. Britanski savjet pozvao je predstavnice Zavoda za školstvo dr Dušanku Popović i mr Ljiljanu Subotić da na konferenciji. Saudijske Arabije. Prepoznajući kvalitet sistema profesionalnog razvoja nastavnika u Crnoj Gori formiranog u okviru obrazovne reforme koja je u toku. godine. Zavod za školstvo/Odsjek za KPR pozvan je da crnogorski sistem profesionalnog razvoja nastavnika predstavi i na konferenciji u Tel Avivu u Izraelu. potrebama njegovih nastavnika. njegovo funkcionisanje i rezultate. Takođe. analizirajući pri tome stihove čuvene rok grupe Bitlsi. ukazuje na njegovu savremenost i usklađenost sa potrebama modernih obrazovnih sistema. Australije i drugih. u okviru foruma o kontinuiranom profesionalnom razvo- ju. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 9 . IATEFL konferencija u čijem radu je učestvovalo više od 1200 profesora engleskog jezika i poslenika iz oblasti obrazovanja iz čitavog svijeta. u 24 sale kongresnog centra. početkom jula 2013. pa su na više sesija analizirane teme iz ove oblasti. Tokom pet dana rad se odvijao kroz paralalne sesije koje su realizovane u osam termina.

te da planiraju naredne korake na polju profesionalnog razvoja. juna 2013. predstavljen je instrument Rukovođenje profesionalnim razvojem u kojem su navedeni pozitivni znaci profesionalnog razvoja nastavnika i ponuđeni načini na koje direktor može da ih podrži. gov. za nekoliko ciljnih grupa: direktore škola. dok su ostale prezentacije realizovane 28. U publikaciji pod nazivom Continuing Professional Development. da za publikaciju Britanskog savjeta koja je posvećena kontinuiranom profesionalom razvoju nastavnika engleskog jezika u Indiji. Roda Bolita. Tekst se može naći na aresi: http://www. Elektronska verzija priručnika može se naći na web adresi: http://www. maja i 21. kao i drugog. predstavnice Zavoda za školstvo dobile su ponudu od predavača i direktora Instituta za jezik.gov. godine u Zavodu za školstvo. godine u svečanoj sali Gimnazije „Slobodan Škerović“ u Podgorici. autorki dr Dušanke Popović i mr Ljiljane Subotić. Prezentacija za koordinatore u vrtićima. u dva termina. vrtićima i resurs centrima. a prisustvovalo je ukupno 100 koordinatora iz crnogorskih vrtića i škola. prenesu mogućnosti koje im uvedene inovacije nude. avod za školstvo i Britanski savjet organizovali su prezentacije novih i inoviranih segmenta sistema profesionalnog razvoja nastavnika u Crnoj Gori. mr Ljiljana Subotić. kako stručnu tako i finansijsku. Takođe. Naredni korak jeste da oni u svojim kolegama. godine u Zavodu za školstvo. Tokom prezentacije predstavljene su razvoje faze u karijeri nastavnika kroz čije odrednice oni mogu da se ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 10 O CRNOGORSKOM KPR-u U ČASOPISU BRITANSKOG SAVJETA Nakon seminara realizovanom u Noriču u junu 2012. nadzornike i savjetnike u Zavodu za školstvo i koordinatore za profesionalni razvoj u školama. osnovnim i srednjim školma i resurs centrima realizovana je 21. Data je i tabela sa negativnim znacima razvoja. u poglavlju European perspectives (Evropske perspektive). godine. Cilj prezentacije bio je upoznati koordinatore za profesionalni razvoj na nivou vrtića/škole sa novim i inoviranim segmentima sistema profesionalnog razvoja nastavnika.html . da prepoznaju svoje jake strane i one koje treba unapređivati.me/naslovna/ profesionalnirazvoj/prns/ Prezentacije za koordinatore realizovane su u dva termina. Lessons from India.. Unaprijeđen je i formular za izradu ličnog plana profesionalnog razvoja. voditeljka Odsjeka za KPR. samostalna savjetnica u istom Odsjeku i Vanja Madžgalj. juna 2013. Ove aktivnosti Zavod/Odsjek uradio je uz podršku Britanskog savjeta.zzs. predstavljen je tekst Continuing Professional Development of Teachers in Monetengro. maja 2013. kao i način praćenja njegove realizacije.Z PREZENTACIJE NOVIH I INOVIRANIH SEGMENATA SISTEMA KPR-a I PRIRUČNIKA ZA PRNŠ/V pozicioniraju u ličnoj profesionalnoj karijeri. predstavljena je unaprijeđena verzija PRNŠ/V priručnika u kojoj su precizno objašnjeni svi navedeni segmenti. Sva tri događaja vodile su dr Dušanka Popović. direktorica BC-ija za Crnu Goru. Takođe. kroz radionice i prezentacije.me/vijesti/122174/Crnogorski-KPR-u-casopisu-Britanskog-savjeta. Prezentacija za direktore realizovana je 14.zzs. kao i načini na koje direktor može pomoći nastavniku kod kojeg ih prepoznaje. predstave crnogorski sistem profesionalog razvoja nastavnika. izmijenjenog i dopunjenog izdanja priručnika za profesionalni razvoj na nivou škole/vrtića.

Nada Šćepanović. dr Esko Kalač. na osnovu dostavljene dokumentaciju i skladu sa Pravilnikom. ali i društvu u cjelini. Branka Todorović. mr Željko Đuričković. JPU „Dragan Kovačević“. Budva 4. profesorica biologije. Jovanović-Maše“. Zdravko Pejović. Gimnazija „30. u različitim akcijama. Aleksandra Gavrić. U zvanje nastavnika-mentora unaprijeđeni su nastavnici: 1. Podgorica 19. Bijela 9. Rožaje 6. Rožaje U zvanje nastavnika-višeg savjetnika unaprijeđeni su nastavnici: 15.POTVRDA ZA RAD I USPJEH . Budva 3. Milena Zoranović. septembar“. nastavnik istorije i geografije. možemo računati. septembar“. OŠ „Jugoslavija“. mr Avdo Nurković. godine u viša zvanja unaprijeđeno je 19 nastavnika. Gimnazija „30. Podgorica U zvanje nastavnika-istraživača unaprijeđeni su nastavnici: 18. maj“. OŠ „Orjenski bataljon“. Tanja Garić. Podgorica ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 11 . nastavnica predškolskog vaspitanja. vaspitačica-saradnica. Jovanović-Maše“. profesorica razredne nastave. OŠ „Jugoslavija“. diplomirani vajar. Bar U zvanje nastavnika-savjetnika unaprijeđeni su nastavnici: 12. stavljen u funkciju. profesorica razredne nastave. Rožaje 7. Važno je da je ovaj segmet. OŠ „Sutjeska“. JPU „Ljubica V. Cetinje 11. Cetinje 10. profesorica pedagogije. diplomirani mašinski inženjer.NASTAVNICIMA DODIJELJENA VIŠA ZVANJA J oš jedan segment sistema profesionalnog razvoja nastavnika zaživio je u praksi. Budimirka Kandić Dubretić. Bar 17. nastavnica likovnog vaspitanja. profesorica književnosti i jezika. direktor OŠ „Bukovica“. Rožaje 13. Cetinje 16. Petar Špadijer. Mirjana Vučinić. Komisija za dodjelu viših zvanja Ministarstva prosvjete. Budva 2. Oliver Jakovljević. profesorica razredne nastave. Jovanović“. Vesna Kralj. početkom 2013. Mirsada Šabotić. JU OŠ „Savo Pejanović“. mr Zoran Đukić. JPU „Ljubica V. Bijela 8. OŠ „Orjenski bataljon“. OŠ „Lovćenski partizanski odred“. diplomirani filolog. profesor biologije. JPU „Zagorka Ivanović“. Nikšić 5. vaspitačica. JU OŠ „Luka Simonović“. nastavnica predškolskog vaspitanja. diplomirani biolog. Budimirka Peruničić. JPU „Ljubica V. i da se u Crnoj Gori formira korpus nastavnog kadra na koji i zvanično. nastavnik hemije i biologije. Naime. Nikšić 14. Jelena Perunović Samardžić. OŠ „25. SSŠ „Ivan Uskoković“. kao i posebne doprinose učenicima i školi u kojoj rade. diplomirana biologičarka. Suzana Dacić. OŠ „Lovćenski partizanski odred“. kao mehanizam motivacije i javnog priznanja nastavnicima za njihov rad i zalaganje. dodijelila je zvanja nastavnicima kako slijedi.

Radionice je pripremila i vodila Nađa Durković. održan je seminar sa temom Osnovne uredničke vještine. savjetnica za izdavaštvo Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Whoever ceases to be a student has never been a student. korektorima.) George Iles K ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 12 ontinuirani profesionalni razvoj trebalo bi da bude imperativ za sve zaposlene u obrazovnim institucijama. ilustratorima. fotografima. Prvog dana teme radionica bile su: Reforma obrazovanja u Crnoj Gori. recenzentima. naravno.. lektorima. Udžbenici za reformu – kratak istorijat. februara 2013. tako je i neophodna obuka često iz raznorodnih segmenata koji prate nastanak i objavljivanje udžbenika.. Kako članovi redakcije Zavoda za udžbenike sara- đuju s velikim timom saradnika − autorima. ciljevima i strategijama reforme u crnogorskom školstvu. dizajnerima. savjetnica za izdavaštvo. predmetnih programa. 13. marketingu knjige. U duhu ovog principa kontinuiteta u profesionalnom razvoju. Seminar je bio namijenjen novim članovima redakcije Izdavačkog sektora. konsultantima. ali i svim zainteresovanim kolegama u Zavodu. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva – Podgorica od početka reforme obrazovanja veliku pažnju posvetio je upravo obuci urednika i potencijalnih saradnika. procjeni kvaliteta udžbenika. Decenija rada na udžbenicima za reformu omogućila je urednicima Zavoda za udžbenike odličan uvid u vertikalnu i horizontanu povezanost udžbenika i. koji se sastojao od devet radionica. nikada nije ni bio učenik. i 15. Inostrani i domaći eksperti pružili su dragocjena znanja o: uredničkim znanjima i vještinama. (Ko prestane da bude učenik. u Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva 11. Pomoć profesionalnoj sigurnosti urednika bila je i u tome što su oni bili u prilici da se upoznaju sa najkvalitetnijim evropskim udžbenicima. .. osobama koje rade tehničku pripremu za štampu.O PROGRAMIMA OBUKE OSNOVNE UREDNIČKE VJEŠTINE Nađa Durković. dizajniranju udžbenika.

Lalović. osnovne djelatnosti Zavoda. Tokom trećeg ciklusa radionica bavili smo se sljedećim pitanjima: – značaj dobrog dizajna za upotrebnu vrijednost udžbenika. Polaznici seminara su se u ovom drugom setu radionica podsjetili: kakva znanja i vještine treba da ima autor. konkretnijih specifičnosti reforme školstva u Crnoj Gori (šta je to polazište za svakog autora i šta to on stalno treba da ima na umu). Podgorica. hronologije i dinamike pojedinih etapa reforme. ko su urednici u Zavodu. – karakteristike jezika udžbenika. – šta treba ocjenjivati u jednom udžbeniku. Ministarstvo prosvjete i nauke Republike Crne Gore. Jezičko oblikovanje udžbenika i Evaluacija udžbenika. neophodne selekcije građe za udžbenički materijal. modeliteta sadržaja udžbenika. ali i planova i djelatnosti jedne moderne izdavačke kuće. Drugog dana teme radionica bile su: Oblikovanje sadržaja u udžbeniku – zahtjevi kurikuluma i Didaktičko oblikovanje udžbenika i zadaci. kao jedinog izdavača udžbenika u Crnoj Gori. Zavod za školstvo. Zagreb. Beograd.Osnove za obnovu nastavnih planova i programa (2002). – koji su to valjani indikatari za ocjenu kvaliteta udžbenika i kako evaluaciju iskoristi za naredna izdanja iste knjige ili u razvijanju koncepta novih naslova. Učesnici seminara aktivno su učestvovali u radionicama i obuku su ocijenili korisnom.Sahlberg. . koja znanja i vještine treba da ima urednik udžbeničke literature i sa kojim profilima stručnjaka urednik sve sarađuje i kakve je sušina i specifičnost te saradnje. Ministarstvo prosvjete i nauke. Filozofski fakultet. U ovom setu radionica polaznici seminara podsjetili su se: osnovnih postulata reforme obrazovanja u Crnoj Gori. – zamke birokratskog stila.Plut. 2009. – značaj dobrog jezika udžbenika. Jednoglasno je procijenjeno da bi dio sadržaja ove obuke mogao poslužiti i potencijalnim autorima. – osnovni termini koji se koriste u vezi sa dizajnerskim oblikovanjem knjige. Dijana: Udžbenik kao kulturno-potporni sistem. Podgorica . P. Široj stručnoj javnosti posebno bi bile zanimljive sljedeće teme: Karakteristike udžbenika kao žanra. 2012 ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 13 . Posljednjeg dana obuke teme radionica bile su: Dizajn udžbenika. Oblikovanje sadržaja u udžbeniku prema zahtjevima kurikuluma. zašto neka pitanja i zadaci nijesu dobri i tipova zadataka. Podgorica. pitanja i nalozi u udžbeniku. etapa u nastanku udžbenika za reformu. Zoran: Metode učenja/nastave. seriji udžbenika i kompletnoj produkciji. 2001. od čega sve zavisi uspjeh udžbenika i kakva je uloga izdavačke kuće u tome. . postupka pribavljanja rukopisa za udžbenik. . Školska knjiga. moći i slabosti udžbenika kao žanra.Knjiga promjena. Evaluacija udžbenika… Za pripremu radionica korišćena je sljedeća literatura: . ali i nastavnicima. zakonitosti dobrog strukturiranja sadržaja u udžbeniku. 2003.: Lekcije iz Finske. .Mjesto udžbeničkog kompleta u savremenoj nastavi – udžbenik kao žanr i Uredničke vještine – uloge i odgovornosti. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva – Beograd. Istraživanje: Primjena reformskih rješenja u osnovnim školama i gimnazijama u Crnoj Gori. didaktičkih osnova novih nastavnih planova i programa. Podgorica.Grupa autora: Naša škola (2009). Institut za psihologiju. značaja pitanja i zadataka u udžbeniku.

kao i podsticanje interesovanja za učenjem. u okviru komponente 2. u dva pilot vrtića: JPU „Đina Vrbica“ u Podgorici i JPU „Dragan Kovačević“. Priprema. bile su metode korišćene u radu s ciljnom grupom vaspitača. maj“ iz Podgorice. od šest do devet godina starosti. U okviru programa obuke nastavnog kadra za realizaciju pripremnih vrtića za romsku i egipćansku đecu realizovane su dvije osmosatne obuke pod nazivom Uključivanje RE đece u predškolsko obrazovanje. OŠ „Savo Pejanović“. a realizovan je putem rada na: razumijevanju konteksta i problematika RE populacije i specifičnih problematika u vezi sa pohađanjem predškolskih ustanova. OŠ „21. realizacija i evaluacija pripremnih vrtića za romsku i egipćansku đecu predškolske dobi. Škole obuhvaćene ovim programom su: OŠ „Božidar Vuković Podgoričanin“. * A SVI JEDNAKI Aleksandra Radoman Kovačević. Glavni cilj programa jeste povećanje upisa RE populacije u predškolske i osnovnoškolske obrazovne institucije. u Nikšiću. lokalna obrazovna ekspertkinja za inkluziju Projekat Servisi inkluzivnog obrazovanja P ilot projekat EU – Crna Gora Servisi inkluzivnog obrazovanja. 2. Cilj ove aktivnosti jeste povećanje motivacije za redovno pohađanje nastave u osnovnim školama. OŠ „Marko Miljanov“. realizacija i evaluacija modela vođenja slučaja u osam pilot škola u Crnoj Gori sa ciljem smanjenje odbijanja i napuštanja školovanja. Kako ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 14 *Savjet Evrope . Priprema. OŠ „Radomir Mitrović“ iz Berana i OŠ „Drago Milović“ iz Tivta. posebnu pažnju poklanja profesionalnom razvoju nastavnog kadra kroz dvije ključne aktivnosti: 1. Uključivanje RE đece u redovan sistem obrazovanja.SVI RAZLIČITI. Bitan segment u realizaciji seminara koji je umnogome odredio i ishode učenja. zatim OŠ „Mileva Lajović Lalatović“ i OŠ „Olga Golović“ iz Nikšića. uključivanja odgovarajućih metoda rada prilagođenih potrebama RE đece predškolskog uzrasta i uključivanja i obrade bitnih tema za zdrav rast i razvoj đece.

obezbijeđen je putem dnevnih sastanaka na kojima su se razmjenjivala 3 Vaspitačica tokom evaluacije. između ostalog moglo čuti: „Prije vrtića rekla sam DA svojim ustima. U ovom kontekstu otvorenost. tolerancija.) koje se koriste u radu sa đecom predškolske dobi obuhvaćenom socijalnom inkluzijom.specifičnost programa pripremnih vrtića čini koncept socijalne inkluzije koji podrazumijeva primjenu socijalnog obrazovanja i upotrebu neformalnih metoda rada putem različitih interaktivnih pristupa kompatibilnih potrebama romske i egipćanske đece. pravičnost i sl. radu. kao i stručnih saradnika u JPU „Đina Vrbica“ i JPU „Dragan Kovačević“. Odsjek za predškolsko vaspitanje i obrazovanje. U svom radu imali su podršku zaposlenih u Projektu Servisi inkluzivnog obrazovanja. kao i povećano intresovanje za upis u školu. U radu dvije dvodnevne obuke i realizaciji propratnih aktivnosti koje su se sastojale od sprovođenja aktivnosti pripremnih vrtića i evaluacije ovog programa. godine. Promjene i postignuća koja se odnose na profesionalce angažovane u pripremnim vrtićima pokazali su se i tokom finalne evaluacije kada se. u periodu od 18. vještine i znanja koja treba sticati i razvijati u daljem radu. empatiji i sl. finalni broj bio je 161 dijete konstantno uključeno u rad u pripremnim vrtićima. kao i na praksu vršnjačke podrške. davanju i primanju povratnih informacija. učestvovalo je 22 vaspitača. aktivnom slušanju. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO Realizacija aktivnosti u pripremnim vrtićima kao jasan rezultat imala je visok nivo motivisanosti đece za pohađanje vrtića. kao i motivisanost. od planiranih ukupno 30 učesnika. Ovaj sistem podrške dao je vidne rezultate u odnosu na stavove angažovanih lica i pristup u radu sa đecom. šest studentkinja s Filozofskog fakulteta. iskustva i izazovi u radu. Sistem podrške i supervizije. moguća rješenja i preporuke za dalje aktivnosti i sl. korišćenju „otvorenih” pitanja. tako su definisana četiri osnovna područja rada na profesionalnom usavršavanju nastavnika: vrijednosti. na prvom mjestu RE asistenata i stručnjaka. Naime. i sedam RE asistenata. čine preduslov daljem procesu usavršavanja koji se odnosi na razvoj prvenstveno socijalnih vještina (komunikacijske vještine s naglaskom na asertivnoj komunikaciji. Prvi nivo profesionalnog razvoja koji se odnosi na razvoj vrijednosti i stavova čini najbitniji dio procesa koji kasnije određuje odnos prema đeci. juna 2012. Dokaz za pomenuto je neočekivano velik broj đece učesnika pripremnih vrtića. do 29. stavovi. Oni su radili sa 161 đetetom u pet grupa pripremnih vrtića u Podgrici i Nikšiću. dosljednost. Pozitivne promjene desile su se i kod njihovih roditelja. mogućim postignućima ciljne grupe i sl. poslije sam rekla DA dvojim srcem“3 Grafik 1: Ciklus dnevnog rada u pripremnim vrtićima Prilagođavanje sadržaja i/ili pristupa Planiranje aktivnosti 15 Dnevna refleksija na rad i sprovođenje aktivnosti Realizacija aktivnosti .

institucijama socijalne zaštite i sl. obuka za razredne starješine iz osam pilot škola. a obuka je trajala 48 sati. coaching-a ili praktičnih kraćih obuka. sa naglaskom na procesnom radu sa đecom kroz definisanja pravila grupe. mehanizama saradnje i komunikacije u školi. nakon svakog modula. u okviru PRNŠ aktivnosti. stvaranja podsticajnog okruženja i povećanja učešća đece. programa za primjenu samoprocjene i vršnjačke procjene. odvijale su se kroz vježbe. zatim kroz praktičnu primjenu prilagođenih sadržaja uz korišćenje interaktivnih metoda. povezivanje i umrežavanje sa resursima u zajednici na direktnom radu u vođenju slučaja i sl. saradnje s roditeljima. obuka za nastavnike razredne nastave iz osam pilot škola. Propratne aktivnosti facilitirane su i realizovane putem tzv. kao i brojnim radnim materijalima nastalim u okviru rada na vođenju slučaja koji će takođe biti objedinjeni u priručnik. kao i smanjenja pasivnog i aktivnog odbijanja učešća u nastavi. Na samom kraju. Projekat Servisi inkluzivnog obrazovanja. i Interkulturalna učionica/škola (V modul). u školi i u zajednici. Pozitivna disciplina (VI modul). Takođe. Osim trenutne primjenjivosti u direktnoj praksi. stručni saradnici i praktičari. individualne podrške RE đeci za uključivanje i ostanak u redovnom osnovnoškolskom sistemu. kao i aktivnosti na profesionalnom razvoju nastavnika ostvaruju vidljive rezultate u konkretnoj primjeni u praksi. 16 . principa vođenja slučaja. uz podršku stručnih saradnika i voditelja Projekta. odabir i formiranje timova koji vode slučaj đece u riziku od odbijanja ili napuštanja nastave. vježbe davanja i primanja povratne informacije i primjeni ove tehnike u radu sa đecom i kolegama. Posebno ističemo obuku za kolege u školi koje su realizovali nastavnici koji su pohađali obuku. Cilj ovog programa čini prevencija i smanjenje odustajanja od redovnog pohađanja nastave tokom prvih godina školovanja putem: kvalitativnog obezbjeđivanja mehanizama za uključivanje i ostanak RE đece u redovnom osnovnoškolskom sistemu. kojih je bilo ukupno tri. Projekat je stvorio mehanizme za dalji rad i usavršavanje nastavnog kadra kroz stvaranje mreže vršnjačke podrške i jasnih preporuka za dalju implementaciju istih i sličnih programa u radu sa đecom. Grafik 2: Koncept rada Moduli i teme koje obuhvataju Vođenje slučaja (I. II i III modul) odnosi se na tri faze i nivoa rada: Vođenje slučaja u učionici. saradnje sa zajednicom. civilnim sektorom.Sljedeća aktivnost realizovana u okviru komponente 2 Projekta usmjerena na profesionalni razvoj nastavnika odnosi se na obuke organizovane u okviru programa Uključivanje RE đece u osnovnoškolsko obrazovanje. realizovana je s ciljem upoznavanja faza razvoja grupe. Ukupan broj učesnika po modulu bio je 36. Korisne preporuke nalaze se u publikacijama Priručnik za realizaciju pripremnih vrtića i Plan i program pripremnih vrtića. diskusiju i refleksiju na stavove i predrasude. kreiranja mehanizama praćenja uključivanja RE đece u osnovnoškolski sistem. da će realizovane aktivnosti unaprijediti kvalitet obrazovne inkluzivne prakse u Crnoj Gori. obuka za nastavnike predmetne nastave iz osam pilot škola. radilo se i na samoprocjeni postignuća. Interaktivne metode rada u multikulturalnom kontekstu (IV modul). a u toku je realizacije ostalih obuka. nadamo se. Učesnici ovih modula su direktori iz osam pilot škola ili predstavnici uprave škole. mapiranje zajednice. Rezultati se odnose na unapređenje okruženja za učenje i praćenje nastave za RE đecu. organizovanje osam događaja za roditelje sa interaktivnim djelovima programa. Propratne ZAVOD ZA ŠKOLSTVO aktivnosti u vidu obuka za kolege urađene su u četiri škole.

Zavod za školstvo/ Odsjek za KPR nastoji da postavljeni sistem unapređuje. kao i primjere najbolje evropske prakse i prakse razvijenih zemalja svijeta. taj okvir prilagodimo svim nastavnicima u Crnoj Gori. Takođe.NOVE IDEJE I AKTIVNOSTI Dr Dušanka Popović RAZVOJNE FAZE U KARIJERI NASTAVNIKA Analizrajući sve raspoložive resurse konstatovali smo da bi „alatka“ kojom nastavnik procjenjuje svoj trenutni status u profesiji. modernizuje i usaglašava sa trenutnim potrebama nastavnika i najnovijim trendovima u ovoj oblasti obrazovanja. uz prethodnu procjenu da Okvir odista prati sve savremene trendove u obrazovanju. posebno kada je profesionalni razvoj nastavnika u pitanju. putem analiza i istraživanja pratimo nivo ostvarenosti planiranog. Zavod za školstvo istem profesionalnog razvoja nastavika u Crnoj Gori formiran je u okviru obrazovne reforme koja je u toku. pa. U skladu sa principom kontinuiranog razvoja koji jeste uslov svakog napredovanja. pri čemu smo koristili sopstvena iskustva. samim tim. uz njihov pristanak. Još jedan razlog da se detaljnije pozabavimo ovom oblašću jeste uvođenje u sistem modela licenciranja i voditeljka Odsjeka za KPR. te na osnovu čega procjenjuje svoje potrebe i korake za dalje napredovanje. S ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 17 . te razmatramo efikasnost primijenjenih rješenja i planiramo naredne korake. Sistem smo oblikovali u skladu sa potrebama nastavnika u Crnoj Gori. odlučili smo da. i konkretnija i primjenljivija. Naravno. Procenjujući da su eksperti Britanskog savjeta u dokumentu Okvir za kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika engleskog jezika osmislili takve instrumente. U njegovom osmišljavanju učestvovali su predstavnici centralnih institucija obrazovnog sistema. kao i predstavnici škola i vrtića. trebalo da bude što sadržajnija. te da je uklopljiv u sistem koji već posjedujemo.

relicenciranja nastavnika 4 za čiju primjenu je neophodno uraditi standarde za nastavnike. „želim“ ili „ne želim“ da se profesionalno razvijam. str. . radna grupa 5 opredijelila se za šest razvojnih faza: Razvojna faza 1: nastavnik bez odogovarajuće stručne spreme Razvojna faza 2: nastavnik početnik Razvojna faza 3: nastavnik u razvoju Razvojna faza 4: kompetentan nastavnik Razvojna faza 5: uzoran nastavnik Razvojna faza 6: nastavnik ekspert Uz svaku fazu dat je kratak profil (opis) nastavnika koji pripada toj fazi. Pripravnik i nastavnik nakon položenog stručnog ispita u prvoj godini samostalnog rada. karakteristike koje u toj fazi nastavnik može imati. 2011. član tima za samoevaluaciju vaspitno-obrazovne ustanove. Razvojne faze u profesionalnoj karijeri nastavnika osnova su za sopstveno pozicioniranje u profesionaloj karijeri i vodič za sveobuhvatni pristup profesionalnom razvoju. član je istraživačkog tima na niovu obrazovnog sistema. ispunjava uslove za zvanje nastavnik mentor. Takođe. Zavod za školstvo.. mr Ljiljana Subotić. stiče vještine i znanja i primjenjuje ih u praksi. Aleksandra Vešović Ivanović. Osim toga. Nastavnik koji je primjer ostalim kolegama. 2013). 7. već to postaje imperativ profesije i uslov za ostanak na poslu koji se obavlja. Podgorica. Jadranka Radunović. u Profesionalni razvoj na nivou škole/vrtića. Vesna Dimitrijević. član tima za PRNŠ/V. Model licenciranja i relicenciranja nastavnika i rukovodilaca u obrazovanju podrazumijeva da se profesionalna znanja i vještine obnavljaju i podnose dokazi o tome na period od pet godina – što zahtijeva pecizan i pouzdan proces samoprocjene i promišljanja o ličnom razvoju i unapređivanju.1. navedeni su pozitivni znaci razvoja koje nastavnik kod sebe može prepoznati. Ljiljana Adžić i Dragana Janković. 30. član je tima za akciona istraživanja u školi/predškolskoj ustanovi. str. Tabela 1: Prikaz razvojnih faza u karijeri nastavnika i kratak profil nastavnika u određenoj fazi RAZVOJNE FAZE U KARIJERI NASTAVNIKA Razvojna faza Nastavnik bez odgovarajuće stručne spreme Nastavnik početnik Nastavnik u razvoju Kratak profil Nestručno zastupljena nastava: studenti apsolventi i nastavnici bez odgovarajuće kvalifikacije. Procjenjujući mogućnosti i potrebe našeg obrazovnog sistema. 5 Članice radne grupe bile su: dr Dušanka Popović. priručnik za škole/vrtiće. i pružena određena pomoć u procjeni oblasti koje bi se mogle unaprijediti (vidi Prilog 7. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 18 1 2 3 4 Kompetentan nastavnik 5 Uzoran nastavnik 6 Nastavnik ekspert 4 Model licenciranja i relicenciranja nastavnika predstavljen je u PRNCG br. 15. mentor nastavniku pripravniku. Nastavnik koji je položio stručni ispit sa više od dvije godine radnog iskustva koji unapređuje svoja znanja i vještine u odnosu na nastavu i učenje/vaspitnoobrazovni rad. viši savjetnik i istraživač u nastavi). Nastavnik koji svojim znanjima i vještinama doprinosi razvoju i unapređenju obrazovnog sistema. stiče uslove za viša zvanja (savjetnik. razvojna polazišta i potrebe koje karaketrišu fazu. zatim prijedlozi kako se može ostvariti napredak i kako se mogu planirati naredni koraci. Nastavnik koji aktivno prati dešavanja u struci. ima važnu ulogu u stučnim udruženjima i mrežama. ne ostavlja se prostor za opredeljenje da „volim“ ili „ne volim“. mr Vesna Stojanović. realizator akcionih istraživanja u svom odjeljenju/vaspitnoj grupi.

u određenoj fazi svoje profesionalne karijere. to znači da se oni nijesu profesionalno razvijali i napredovali. – profesionalni razvoj. posljednjim dvijema fazama (faze 5 i 6) pripadaju nastavnici dovoljno kompetentni da procjenjuju svoju praksu i postavljaju ciljeve svog daljeg razvoja. Poznavanje metodike predmeta 5. tj. – procjenjivanje i ocjenjivanje učenika/ procenjivanje razvojnog napretka djece. Poznavanje struke i predmetnog programa 4. To je put kojim svi nastavnici treba da prođu tokom profesionalne karijere kako bi očuvali svoju kompetentost. u našem sistemu nema previše. podrška učenicima/ djeci. trebalo je precizirati postignuća kojima nastavnik. Ukoliko je drugačije. – poznavanje struke. 1. nastavnik u razvoju (faza 3) i kompetentan nastavnik (faza 4). pomoći nastavnicima da prepoznaju svoju trenutnu poziciju u profesionalnoj karijeri. čime se gubi potrebna kompetentnost. Ne sumnjamo da će instrument koji smo pripremili. treba da dostignu nivo razvojne faze 4. oni su kompatibilni sa prethodno pomenutim stanadardima i usmjereni ka istom cilju. Profesionalni razvoj 8. Takođe. Planiranje 6. Učenici i proces učenja 2. Sredina i uslovi za učenje 3.2. stremi. Liderstvo i saradnja Prve standarde Zavod za školstvo uradio je u odnosu na viša zvanja nastavnika (Naša škola – standardni za nastavnička zvanja. Kao takvi. što je i logično. uz one koji već postoje.Kako bi nastavnik lakše odredio svoje potrebe i planirao aktivnosti profesionalnog razvoja kroz koje će na njih odgovoriti. opisuju profesionalni put nastavnika koji prati stalno napredovanje bez obzira da li je on zainteresovan da postane nosilac višeg zvanja ili ne. iz nekoliko razloga: nastavnika bez odogovarajuće stručne spreme. bez razlike. Zavod za školstvo. isto) koji pokazuju šta nastavnik treba da bude u mogućnosti da primijeni u praksi na kraju određene razvojne faze. Standardi koji se pripremaju u okviru modela licenciranja i relicenciranja nastavnika postavljeni su u odnosu na aspekte vaspitno-obrazovnog rada koji slijede. profesionalno znanje i razumijevanje i profesionalne vještine. smatramo da u sistemu svi nastavnici. Procjenjivanje i ocjenjivanje 7. Standardi su postavljeni u odnosu na sljedeće aspekte obrazovno-vaspitnog rada: – planiranje i pripremanje nastave i učenja/ vaspitno-obrazovnog rada. Standardi su urađeni u odnosu na tri razvojne faze: nastavnik početnik (faza 2). Tako su osmišljeni standardi nastavne prakse/vaspitno-obrazovnog rada6 (prilog 7. te da će uspješnije i svrsishodnije planirati svoj profesionalni razvoj i napredovanje. 2008). Razvojne faze. . što najčešće podrazumijeva apsolvente iz struke ili izvođenje nastave jednog predmeta od strane nastavnika druge struke. – organizacija i realizacija nastave i učenja/ vaspitno-obrazovnog rada. pak. Standardi jasno opisuju šta se očekuje od nastavnika nosioca određenog zvanja i promovišu tri glavna aspekta profesionalnog razvoja: profesionalna svojstva i vrijednosti. da tokom svoje profesionalne karijere postanu kompetentni nastavnici. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 19 6 Vaspitno-obrazovni rad odnosi se na process koji se odvija u vrtiću.

što. Jedan termin „lebdi” iznad svih nas i vraća nas na sam početak. Mi smo je dobili od Zavoda za školstvo. P ZAVOD ZA ŠKOLSTVO itanje stvaranja usmenih i pisanih tekstova u XXI vijeku je. a ono se formuliše jednom riječju – čitanje. možemo pomoći. Šta se desilo sa čitanjem danas kada po knjigu ne morate nigdje ići. ali znamo da naši učenici sve teže pišu. Jedno je sigurno – rezultati su proporcionalni vremenu utrošenom za planiranje. Kako to mi. da su ljudi riješeni da ga umanje. zašto smo imali utisak da se neke stvari podrazumijevaju i da dolaze spontano? Naročito je zanimljino to što smo još bili u postupcima s kraja prošlog vijeka. Kada i koliko prostora odvojiti za ovu oblast. Bar Radoje Stanišić. da je nevjerovatno da uopšte govorimo o pisanju i govorenju. čime možemo pokrenuti dječju inventivnost. razmišljamo samo o momentu vremena. bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti OŠ „Blažo Jokov Orlandić”. . sada smo sigurni da problem postoji i .. pronalazili smo na radionicama i tokom druženja u okviru Projekta. 20 U takvoj atmosferi svaka je pomoć dobrodošla – naročito ako dolazi sa pravog mjesta i od kompetentnih ljudi. Zar se ne podrazumijeva da sve lakše pišemo i govorimo? Je li to problem danas kada sa svakog mjesta možemo i napisati i reći šta želimo i kome god hoćemo? Mi koji se ovim pitanjima bavimo znamo da jeste i tražimo uzrok. a i govore. Da li je problem u 160 karaktera SMS-a. prilično neočekivano i naizgled suvišno. I USMENO I PISANO profesor crnogorskog-srpskog. zapravo. kada je sve prevedeno i objašnjeno? Na ova pitanja nemamo odgovor. pripremu i realizaciju. potrebu da nešto napišu i kažu? Odgovore na ova. Istina. ali ozbiljnu analizu očekujemo od.. baš rijetko. ali i izvan njega – pokrenuti aktivnostima i idejama sagovornika. na par „klikova”.. ili sa istim timom koji je realizovao Projekat Kako učenicima pomoći da stvaraju. da ne kažem i riješe. nekada to bude izvan proporcije i očekivanog – ali rijetko. umjetničke i neumjetničke tekstove. umjetničkih i neumjetničkih tekstova.. Kako smo to previdjeli. Pisanje je proces i mora imati faze. zna da potraje. ali mnoga druga pitanja. složićete se. Da stvar bude čudnija svako od nas zna odgovor i ime obješnjenje. a glasi proces i ima veze sa postupnošću. u vidu Projekta Kako učenicima pomoći da stvaraju usmene i pisane. Ako smo nekada i pomislili da se to dešava samo nama. za većinu nas. što su stari metodičari govorili iz nas – jer smo očekivali čudo. kada je iza nas zaokružena priča o stvaranju usmenih i pisanih. kako je predstaviti i objasniti kao veoma važnu kariku u lancu opšteg obrazovanja. kada je sve tu.. Danas.. ne znamo.ISKUSTVA IZ ŠKOLA POVODOM PROJEKTA KAKO UČENICMA POMOĆI DA STVARAJU. ili u foto konverzaciji na Facebook-u. na prve korake.

nastavnici su osmislili niz raznovrsnih inovativnih nastavnih časova. potrebama i interesima. Berane U OŠ „Radomir Mitrović“ u Beranama od 2008. značajno smanjili. tokom izvođenja Programa. kroz koje bogate i unapređuju svoj rad. učeći sa učenicima i od njih. nastavnici unapređuju cjelokupan vaspitno-obrazovni proces. Takvi rezultati potvrđuju opravdanost organizovanja različitih vrsta edukacija. Nastavnici neposredno. u našoj Školi realizovao više regionalnih seminara na teme: interaktivne metode u nastavi. Povezujući naučeno sa svojim iskustvom. OD KOLEGA I UČENIKA Milutin Šćekić. od svojih kolega i iz literature. što je najbolji način da vide.PRNŠ: UČITI IZ ISKUSTVA. a to je da su se konflikti bilo koje vrste u Školi. učenici su u prilici da ovladaju prijeko potrebnim socijalnim vještinama i uspostavljanjem kompromisa. Podizanje ove tolerantnosti na veći nivo kao i učenje kooperativne komunikacije vjerovatno su značajni razlozi zbog kojih su i učenici slabijeg uspjeha tokom rada u radionicama daleko otvoreniji. prihvaćeniji. Oni su tolerantniji prema različitostima u odjeljenju (različitim sposobnostima. Posebno važnom smatramo razmjenu iskustava u primjeni inovativnih metoda i tehnika rada. Program je uticao na razvijanje atmosfere koja omogućava spontanu i slobodnu komunikaciju u učionici. uspješno se realizuju aktivnosti predviđene planom profesionalnog razvoja na nivou škole. naše dvogodišnje iskustvo u radu na ovom Programu i rezultati evaluacije upućuju nas da vjerujemo u smisao ovakvog rada u školi. Anica Paunović. „Iznad svega ostalog. pedagog OŠ „Radomir Mitrović“. kao i kvalitet znanja učenika. Zahvaljujući tome. u školi i van nje. ličnom aktivnošću razmjenjuju iskustva. Zavod za školstvo je. u okviru redovne obuke nastavnika.“ (Alan Mojl). Dušica Šćekić. Kroz različite aktivnosti nastojimo da sve nastavnike koji pripadaju određenom stručnom aktivu ili razrednom vijeću mobilišemo i uključimo u aktivnu razmjenu ideja. stvaralački nastavnik vidi samog sebe kao učenika. U okviru plana PRNŠ-a jedan od prioriteta odnosio se na stvaranje sigurne sredine za učenje. Učenici koji su učestvovali u programu daleko su spremniji da uspostavljaju kooperativne odnose i afirmativnu komunikaciju.. naši nastavnici bili su u prilici da se u većem broju uključe u obuku. direktor.. a realizuje ga uz pomoć odjeljenjskih starješina i nastavnika građanskog vaspitanja. a samim tim i produktivniji. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 21 . Opšti cilj programa zaštite učenika od nasilja jeste unapređenje kvaliteta života učenika primjenom mjera prevencije za stvaranje bezbjedne sredine za nji- hov život i rad i mjere intervencije u situacijama kada se javlja nasilje. procjenjivanje i ocjenjivanje u nastavi. Dubravka Keković i koordinator tima Milutin Šćekić. mentorstvo i dr. Program nastavnicima omogućava da mnogo bolje razumiju potrebe učenika i uspostave uspješniju komunikaciju sa njima. zlostavljanje i zanemarivanje u školi. Dijana Sekulić. u kojoj učenici znatno jednostavnije izražavaju svoje mišljenje i osjećanja. a jedna od aktivnosti kroz koju smo nastojali da realizujemo ovaj cilj jeste Program zaštite učenika od nasilja. Jadranka Čukić. godine. Razrješavajući konflikte i tražeći najprihvatljivije rješenje za sukobljene strane. pa se kroz PRNŠ pripremaju i realizuju i takve aktivnosti. Za uspješnu realizaciju zaslužan je tim za PRNŠ koji čine: Jovan Mališić. Nastavnik uči u tokom svoje nastave. Aktivnim učešćem tokom obuke i primjenom naučenog prilikom planiranja i realizacije procesa nastave/učenja. Mira Lutovac. Tačnije. a motivisanost i angažovanost od strane učenika doživljavaju kao značajno potkrepljenje i podsticaj u radu. kao i proces učenja učenika. Senka Živković. te razvoj tolerantnog odnosa prema osobama sa drugačijim mišljenjima. pedagog. Na kraju. Projekat je uradio tim za PRNŠ. život i rad učenika. učeći iz provjeravanja ideja u praksi . vjerskim i nacionalnim različitostima). saznaju i kritički prihvate neku ideju ili inovaciju. i profesori: Miloje Luković. znanja i vještina kojima raspolažu. S druge strane. Evaluacija pokazuje još jedan značajan podatak.

Timski rad je interaktivni proces koji omogućava da ljudi različtog stepena stručnosti proizvedu kreativna rješenja za zajednički definisane probleme. Plan za PRNŠ u našoj školi urađen je na osnovu iskazanih potreba nastavnika. nakon čega su rađene dvije vježbe o nenasilnoj komunika- Olivera Marković. direktor škole.TIMSKI RAD – SIGURAN USPJEH pedagogica OŠ „Aleksa Bećo Đilas“. I u tradicionalnim i savremenim modelima profesionalnog razvoja nastavnika. Alenka Moračanin. Tanja Bulatović. unapređenje nastave i stvaranje kompetentnog nastavnika u obrazovno-vaspitnom sistemu ostvaruje se putem profesionalnog razvoja zaposlenih. Radionicu su vodile Olivera Marković i Slavica Mrdak. Timski rad posebno je važan za dobro funkcionisanje PRNŠ modela. profesorica razredne nastave. sposobnosti i vještina nastavnika tj. Jelena Ristić. Jedna od realizovanih aktivnosti je i radionica Jačanje komunikacijskih vještina. Uspješnost realizacije obrazovanja učenika u velikoj mjeri zavisi od znanja. samoevaluacije škole i na osnovu ekstreno-interne provjere znanja učenika. Slavica Mrdak. Uslijedila je prezentacija o komunikacijskim vještinama. profesorica istorije i geografije. profesorica ra- ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 22 . Timski rad je način preko koga se ostvaruju mnogi oblici učenja i razvijaju djelotvorni pristupi koji se grade na bogatstvu i raznovrsnosti znanja. Žaklina Smolović. prihvaćeno je da nastavnici treba da razvijaju svoje sposobnosti i usvajaju nova znanja i vještine neophodne za postizanje profesionalnih zadataka na kompetentan način. profesorica razredne nastave. U uvodnom dijelu radionice rađen je test aktivnog slušanja jer je aktivno slušanje usko povezano sa kvalitetnom komunikacijom. pedagogica. a cilj je bi da se osnaže članova kolektiva za bolju i uspješniju komunikaciju. profesorica razredne nastave. Sa zadovoljstvom možemo konstatovati da su u našoj Školi do sada realizovane sve aktivnosti predviđene dvogodišnjim planom profesionalnog razvoja. K valitetnije obavljanje posla. Tim za profesionalni razvoj na nivou škole čine: Nevenka Bošković. jer se njime obezbjeđuje intenzivna saradnja i međusobna povezanost nastavnog osoblja. umjenja. Ključni cilj profesionalnog razvoja u našoj Školi jeste kontinuirano unapređivanje kvaliteta nastave. Marija Jeremić. koordinatorka. Olivera Marković. od profesionalnih kompetencija koje nastavnik posjeduje. Važna komponenta profesionalnog razvoja jeste stručno usavršavanje nastavnika. Ravna Rijeka zredne nastave. profesorica engleskog jezika.

Ona je. učenici mu vjeruju i slijede ga. Mi smo uspjeli da. proširili svoje znanje o kooperativnom učenju. eventulanu promociju učeničkih postignuća i sl. da ima mnogo toga što se može uraditi i promijeniti. na nivou na kojem smo. svaka moderna organizacija od svog zaposlenog zahtijeva kompetentnost. realizovana je i radionica Liderstvo. individualnu odgovornost. Nastavnik je lider u učionici.ciji (rad u paru). Smatramo da će ova radionica o liderstvu podstaći kolege na promjene. značaju kooperativnog učenja u nastavi. U okviru PRNŠ aktivnosti uradili smo i analizu rada dodatne i dopunske nastave i slobodnih aktivnosti Cilj analize bio je unapređivanje rada dopunske i dodatne nastave i prevazilaženje eventualnih problema i poteškoća. Naime. bez demokratičnosti. spremnost da se donesu teške odluke. u okviru svog posla u učionici. ustanovljeno je da većina nastavnika ima urađene planove za dopunsku i dodatnu nastavu. Potom su nastavnici popunili anketu za samoprocjenu u odnosu na prepoznavanje tipa lidera kojem. kao trener u okviru Pestaloci programa Savjeta Evrope. Bilo je prijedloga da se organizuju kvizovi znanja u saradnji sa drugim školama. Takođe. razlici između takvog učenja i grupnog rada kakvog ga mi do sada poznajemo. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 23 . tj naređivački. Analizom je ustanovljeno da se dodatna i dopunska nastava u našoj Školi redovno održava. U svom poslu svi smo lideri i svi organizujemo svoj rad i donosimo važne odluke. kao podrška PRNŠ-u. Takođe. realizujemo sve predviđene aktivnosti za period od dvije godine. kao mogući izazov za bolje učenike. Nakon prezentacije o liderstvu otvorena je rasprava u kojoj je učestvovao veći broj nastavnika. zatim. dopunske nastave i slobodnih aktivnosti po razredima. često zavisi atmosfera u učionici. U našoj Školi će se i dalje. Seminar je vodila Mladenka Perić. organizovati aktivnosti profesionalnog razvoja nastavnika. itd. Anketa je pokazala da jedan broj nastavnika još uvijek pripada tipu autokratskog vođe. Radionicu je osmislila i realizovala direktorica Škole Nevenka Bošković. Planirane ativnosti bolje bi se i kvalitetnije realizovale da smo u boljoj materijalnoj poziciji. i od tipa kojem pripada. samodisciplinu. ohrabriti ih da pokušaju da mijanjaju dosadašnje stavove. Seminar je održan u OŠ „Pavle Žižić“ u Njegnjevu. u stvari. ohrabruje ih. imala obavezu da osmisli i realizuje ovakav program obuke. u martu 2013. Izvršena je detaljna analiza održanih časova dodatne. koji podrazumijeva strogu disciplinu. uspješno komuniciranje. Takođe. Najviše zabrinjava nezainteresovanost učenika za pohađanje dodatne nastave. u kontinuitetu i. Liderstvo je zapravo način ponašanja. Cilj je bio da se nastavnici osnaže. primijene organizacione vrijednosti. on je pravi lider. Svi članovi su aktivno učestvovali u realizaciji planiranih aktivnosti. za razliku od onih nastavnika koji se ponašaju autoritarno. godine za nastavnike naše Škole i nastavnike JU OŠ „Pavle Žižić“ u organizaciji Zavoda za školstvo. inicijative. i pored mnogo poteškoća – uglavnom materijalnih. u čemu su učestvo- vali svi nastavnici. prezentovane su karakteristike komunikacije koja nam prija i koja nam ne prija. Osim navedenog. Nastavnici su. Zaključujemo da je proces PRNŠ-a dugotrajan i zahtjevan. Kvalitet sadržaja. jer je želja nastavnika ovog kolektiva za stalnim usavršavanjem velika. a ne formalni autoritet. nadamo se uz bolje materijalne mogućnosti. na seminaru. vođenja seminara i uslova za rad od strane učenika ocijenjen je najboljom ocjenom. Smatramo da nastavnici treba da osavremene dodatnu nastavu putem korišćenja savremenih nastavnih sredstava. realizovan je program obuke Kooperativno učenje u nastavi. motivišu i doprinesu efikasnosti i uspjehu učenika i škole u kojoj rade. profesorica njemačkog jezika iz OŠ „Boško Strugar“ iz Ulcinja. Ako podstiče učenike. pripadaju. praćenjem savremenih zbivanja iz oblasti iz koje organizuju ovu vrstu nastave.

a koje su. U tom periodu. Nastavnici su u značajnoj mjeri počeli da primjenjuju nove nastavne metode. u načinu ostvarivanja ciljeva u nastavi putem aktivnosti koje prate njihovu realizaciju. koji su dolazeći iz osnovne škole donosili neke drugačije. direktor Gimnazija „Panto Mališić“. Kroz takav nastavni proces ogleda se primjena unaprijeđenih vještina Mr Sreten Lutovac. nastavne sadržaje i metode njihovog prezentovanja učenicima. Kako je prolazilo vrijeme. koji je omogućio nastavnicima. u beranskoj gimnaziji nekoliko poslednjih godina na sveobuhvatan način analiziramo različite aspekte kontinuiranog unapređivanja kompetencija nastavnika. uz aktivno učešće svih drugih aktera koji prate proces reforme. da svoju novu ulogu u odnosu na reformisane nastavne programe. pretpostavljamo. Uvjereni smo da će na taj način mnogo bolje i efikasnije da ih implementiraju u svom svakodnevnom radu. godišnjih i mjesečnih planova. Značajnu ulogu su odigrali i učenici. nove navike u oblasti rada u učionici. tako je dolazilo do promjene u načinu razmišljanja u odnosu na navedenu problematiku. Važan je bio odgovoran odnos prema administrativnim zahtjevima koji su u to vrijeme bili značajno istaknuti: uredno vođenje pedagoške dokumentacije. Možda će prava potvrda prethodno navedenog biti i sljedeći podatak: amfiteatar Gimnazije koji je ranije bio korišćen samo za školske svečanosti nekoliko puta godišnje. Značajnu podršku našim prvim koracima na ovom polju pružao je Zavod za školstvo. što bolje razumiju i realizuju. moramo i 24 . dnevnih priprema itd. Berane K ZAVOD ZA ŠKOLSTVO ako je profesionalni razvoj jedan od ključnih zahtjeva koje pred nastavnike postavlja savremeni obrazovni sistem u našoj zemlji. sa ciljem da razumiju i prihvate aktuelne promjene u obrazovnom procesu. rezultat ranijih reformskih koraka tih ustanova. Još uvijek je bilo aktuelno razmišljanje da su nastavnici na studijama dovoljno edukovani i obučeni. jer je „odgovor“ svih nadležnih institucija bio jedinstven – da reformisana gimnazija može da bude naša realnost samo uz kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika. pretvoren je u multimedijalnu salu koja pruža brojne mogućnosti za drugačiji pristup nastavnom procesu. naravno. a učenici sve više da budu aktivni učesnici nastavnog procesa. kod značajnog broja nastavnika nije postojala jako izražena želja za stručnim usavršavanjem.IZ UGLA DIREKTORA OD IDEJE DO AKCIJE to izdvojiti. što je podrazumijevalo da svoj posao mogu da rade na skoro isti način do poslednjeg dana radnog vijeka. kroz pohađanje nekoliko modula koji su tretirali oblasti od krucijalne važnosti za unapređivanje njihovih vještina i kompetencija.

ali i vrlo specifičan proces. Sve prednosti timskog rada same su nametnule potrebu kod nastavnika da na drugačiji. ali ujedno produktivniji način planiraju i pripremaju nastavu. odnosno kako bi oni prepoznali područja sopstvenih snaga i slabosti. Dakle. Naravno. jer se. koja je do skoro bila rijetko posjećen amfiteatar. bila i da podstakne proces samoevaluacije pojedinca. smatrali smo da bi bilo dobro da se često sprovodi samoevaluacija u različitim područjima kako bismo utvrdili prioritete za unapređivanje kompetencija i vještina nastavnika. o rezultatima i refleksijama sopstvenog rada. Nakon analize dobijenih rezultata izrađene su brošure za nastavnike i učenike čiji je ključni cilj bio da ukažu na trenutno stanje. u kojem su učestvovali učenici (reprezentativni primjerak) i nastavnici. Čak je i naša pauza poznatija kao „veliki odmor“ izmijenila svoja ranija obilježja i postala značajan prostor za svakodnevnu razmjenu profesionalnih dilema nastavnika. uočeni su novi prostori za istraživanje i nove šanse za ulaganje sa ciljem strukturiranja što kvalitetnijeg nastavnog procesa. jer će se njegovi efekti neposredno odraziti na postignuća učenika. kreativniji način. osim prethodno navedene. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 25 . Uvjereni smo da obrazovno-vaspitni proces. kao i da realizuju i evaluiraju ostvareno. odnosno na unapređenje cjelokupnog sistema školstva. svi pozitivni rezultati profesionalnog razvoja nastavnika svoju primjenu nalaze i u klasičnom učioničkom prostoru u situacijama kada se nastavnim sadržajima prilazi na jedan drugačiji. Naravno. kao i aktivno učešće učenika u procesu učenja. Takođe. radi na njihovom unapređivanju. a samim tim i ostvariti dobre efekte u nastavi. u ovom dijelu postoji značajan prostor za dodatna ulaganja u narednom periodu. izdvojili smo samo jedan segment kojim se bavimo u školskom životu. i kada su uključene nastavne metode koje su adekvatno prilagođene sadržajima i ciljevima.i kompetencija nastavnika. vještine i sposobnosti koje je neophodno da pojedinci razvijaju i unapređuju. uz isticanje preporuka iz savremene pedagoške prakse. što znači da profesionalni razvoj nastavnika mora biti prioritetno područje. spreman da analizirajući svoje kompetencije. kada oni razgovaraju o svojim iskustvima iz prakse. Ujedno. Pozitivni efekti navedenih aktivnosti utvrđeni su kod svih aktera obrazovno-vaspitnog procesa tako što je nakon narednog ocjenjivačkog perioda ponovo realizovano istraživanje iz navedene oblasti. Cilj nam je da sveobuhvatno pređemo put od ideje do akcije čiji bi se efekti ogledali u onome što je ključni elemenat u čitavoj priči – kvalitetan nastavni proces i dobra postignuća učenika. Brošura za nastavnike bila je tako koncipirana da je njena uloga. Za ovu multimedijalnu salu. kako unutar ustanove tako i između škola razlikuju znanja. sa akcentom na segmentima koje je moguće unaprijediti. sada je neophodno danima unaprijed planirati termin za nastavu zbog velikog broja zahtjeva nastavnika. ali je veoma važna činjenica da je horizontalno učenje postalo segment našeg profesionalnog života. Tako smo krajem drugog klasifikacionog perioda sproveli istraživanje koje se odnosilo na oblast ocjenjivanja i procjenjivanja. Kako je profesionalni razvoj svakog nastavnika vrlo kompleksan. značajno je povećano prisustvo timskog rada na svim nivoima. o razvoju i napredovanju svojih učenika. jer smo uvjereni da je nastavnik danas. danas više nego ranije. mnogo više nego u prethodnim godinama. a koji otvara puteve za unapređivanje profesionalnih sposobnosti i vještina nastavnika. otvara mogućnosti ne samo za izdvajanje već i za kvalitetno unapređivanje svih nedovoljno razvijenih ili nedovoljno potenciranih vještina i kompetencija nastavnika.

P ZAVOD ZA ŠKOLSTVO rofesionalni razvoj nastavnika važan je za obezbjeđivanje kvalitetne nastave. Kako bi se izgradio snažan kolektiv. života škole kao zajednice gdje svi činioci imaju jasne ciljeve i viziju sopstvenog razvoja i razvoja škole kao cjeline. 26 . ne mogu biti kvalitetno implementirana bez stručnog kadra koji je spreman na permanentno usavršavanje. ističem da proces nastave realizuje 54 nastavnika. svaki pojedinac treba da dā lični doprinos. Samo kompetentan kadar sposoban je da odgovori svim izazovima profesije i pruži maksimum svojih profesionalnih potencijala. učestvujući na seminarima koje su organizovali Ministarstvo prosvjete i nauke. Kao ilustraciju navedenog. a samim tim i uspješnom društvu. uopšte. Kooperativno učenje. Neki aspekti savremene nastave. Nastavnici su se redovno odazivali pozivima za učešće u različitim aktivnostima profesionalnog razvoja.. Planiranje i opisno ocjenjivanje. Ispitni centar Crne Gore i NVO sektor. u kojima je zaživjela reforma obrazovanja. Podgorica PROFESIONALNI RAZVOJ – SIGURNA RIZNICA NASTAVNIČKIH KOMPETENCIJA U pripremi za implementaciju reforme skoro svi nastavnici pohađali su neku od ponuđenih obuka kako bi što uspješnije pristupili planiranju i realizaciji nastavnog procesa. a da je čak 90% nastavnog kadra uspješno usavršavalo svoje profesionalne kapacitete. Zavod za školstvo. svjesni da će to zadovoljiti njihove stvarne profesionalne potrebe i omogućiti im kvalitetno rješavanje mnogih izazova koje promjene donose.. Bez obzira koliko su reformska rješenja obrazovno-vaspitnog procesa kvalitetna. Ljudska prava. Upoznavanje sa novim nastavnim programima. Korak po korak za osnovne škole. Ambijent u učionici i odgovarajuća organizacija rada. Suština profesionalnog razvoja ne ogleda se samo u učešću nastavnika u određenim aktivnostima. Kreativno rješavanje problema u učionici. i. Primjena metoda aktivne nastave. razmijeni svoja iskustva i saznanja sa kolegama i shvati da je ključ uspjeha u timskom radu. Naša Škola pripada grupi A škola u kojima su prvi put primijenjena reformska rješenja tj. Navodim samo neke od obuka koje su nastavnici pohađali: Aktivno učenje/nastava. Inkluzivno obrazovanje. uspješne saradnje sa roditeljima i lokalnom sredinom. već i u primjeni naučenog u radu sa učenicima i kolegama. Upravo to je put koji smo slijedili kao jedan od prioriteta ka našem cilju − što uspješnijoj implementaciji reforme.Jasmina Vukašević. demokratija i mirno rješavanje konflikata. direktorica OŠ „Vuk Karadžić“. Nastavnik koji podstiče cjelovito i uspješno učenje doprinosi kvalitetnijem obrazovanju.

izdvojiću dva zato što vjerno oslikavaju prednosti prenošenja naučenog u školi. Iako smo i prije toga organizovali mnoge aktivnosti profesionalnog razvoja. Prednost ovog Projekta jeste obuhvaćenost svih ciklusa osnovne škole. Uvođenjem PRNŠ modela sve aktivnosti profesionalnog razvoja u školi odvijaju se sistematski i organizovano. Umješno koristeći svoje potencijale i vrijedno ih dopunjujući i nadograđujući. radionice. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 27 . Nastavnici u učionici. došlo se do jasnog saznanja o problemima koje učenici imaju prilikom stvaranja umjetničkih i neumjetničkih tekstova. uspjeli smo da u Školi stvorimo dobru osnovu za razvoj profesionalnih kompetencija. uz koordinaciju tima za profesionalni razvoj. Seminari u okviru Projekta ponudili su nastavnicima veoma funkcionalna rješenja u oblasti osposobljavanja učenika za uspješno usmeno i pisano izražavanje. Projekat o profesionalnoj orijentaciji je. Ovaj broj nije zanemarljiv s obzirom na to da škola ima ukupno 54 nastavnika. prezentacije i dr. Od projekata koje u našoj Školi realizujemo od prethodne školske godine. umjetničke i neumjetničke tekstove podstakao je nastavnike na promišljanje o najboljim načinima unapređivanja pismenosti učenika.) predstave iskustva i saznanja sa seminara. U toku ove nastavne godine 21 obuku različite forme pohađalo je 37 nastavnika naše Škole. zahvaljujući vi- šemjesečnoj obuci. naša znanja bi zastarjela i samim tim učenicima nezanimljiva i neupotrebljiva. Kao posebno značajnu. To je značajan pokazatelj savjesnog odnosa prema radu i stručnom napredovanju.Organizovanjem niza seminara. kao i istraživanje šta učenici misle o tome koliko im je profesionalno usmjeravanje bitno za izbor budućeg zanimanja. U saradnji sa kolegama pronalaze načine i modele za efikasniju primjenu naučenog u učionici. Projekat Kako pomoći učenicima da uspješno stvaraju usmene i pisane. kao i realizacijom projekata. LPPR) koji im pomažu da prepoznaju svoje potrebe i da planiraju aktivnosti putem kojih će uspješno realizovati postavljene ciljeve. ogledne i ugledne časove. Naime. Kroz konstruktivne razgovore sa kolegama. ističem obavezu prenošenja iskustava sa seminara kolegama u školi. Nastavnici imaju mogućnost izbora. pruža intenzivnu stručnu podršku školama. u vremenu stalnih promjena i inovacija. Realizovana je i prezentacija iskustava kolegama iz drugih škola u okviru obuke koju su organizovali Ministarstvo prosvjete i GIZ. zaživio u Školi kroz niz aktivnosti. Realizovano je šest kreativnih radionica sa učenicima IX razreda. te kroz prezentacije na sjednicama Nastavničkog vijeća. kakvo je vrijeme u kojem živimo. organizovano profesionalno informisanje i savjetovanje učenika. To je jedan od uslova za dobijanje uvjerenja o pohađanoj obuci. što nudi kontiunuiran rad i evolutivni napredak u poboljšanju pismenosti kod učenika. Da nije tako. konkretan rad sa učenicima. Nastavnici posjeduju dokumentaciju i dokaze o svom profesionalnom razvoju (profesionalani portfolio. okruglih stolova i foruma. njihovo planiranje na nivou organizacije i na ličnom planu doprinosi usmjerenijoj i intenzivnijoj realizaciji navedenog. donošenja odluka i realizacije zajedničkih aktivnosti uz maksimalno ispoljavanje svoje kreativnosti i uz samosvijest o nužnosti edukacije. primjenjuju predložen metodski postupak Put stvaraoca. nastavnici imaju obavezu da kroz različite vidove saradnje u školi (sastanke aktiva. u skladu sa uzrastom. Odsjek za kontinuirani profesionalni razvoj Zavoda za školstvo.

vještine i stavovi za sve nastavnike započeta je 2010. u onlajn zbirci Pestalozzi Core Knowledge. a drugi modul (modul B) u Larnaki na Kipru. Obuka za trenere Pestaloci programa Ključna znanja. (http://www. Radionice koje je ona pripremila i realizovala sa svojim kolegama. godine. Francuska. a mogu se pronaći i na sajtovima pomenutih programa obuke (www. ecml. Zainteresovani nastavnici i treneri mogu ih isprobati.asp) U resursima za nastavnike (Training resources).coe. uz podršku kiparskog Ministarstva prosvjete. Velika Britanija i Rasa Askinyte Degesiene.at odnosno www. prilagoditi i razvijati. Trening za trenere pohađala je i Dragana Radoman. Litvanija. Arthur Ivatts. profesorica engleskog jezika koja izvodi nastavu u dvije nikšićke škole: u OŠ „Radoje Čizmović“ i OŠ „Milija Nikčević“. to i Pestaloci program nastoji da obuči tim trenera koji će znanja stečena na obukama prenositi kolegama u svojim zemljama. Koordinaciju metodološkog pristupa vodila je Pascale Mompoint-Gaillard u saradnji sa Sekretarijatom Savjeta Evrope. Prvi modul (modul A) održan je u Strazburu u Evropskom centru za mlade Savjeta Evrope. a koje su bile dio njene obaveze u odnosu na obuku koju je pohađala.int/pestalozzi). Planovi časova i radionica sada su dostupni na sajtu Savjeta Evrope – Pestalozzi program za obrazovanje i jezike. postavljene su na sajt Pestaloci programa.coe. tj. godinu nalaze se na sajtu Zavoda za školstvo. Skills and Attitudes for all Teachers 2010/11 P-CORE) možete naći i trening plan Rješavanjem konflikata do međusobnog razumijevanja (From Conflict Resolution to Mutual Z ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 28 . Odsjek za KPR i Odsjek za međunarodnu saradnju.MEÐUNARODNI SKUPOVI I SARADNJA SA DRUGIM ORGANIZACIJAMA SEMINARI SE – STALNI PODSTICAJ ZA PROFESIONALNI RAZVOJ avod za školstvo. intenzivno sarađuju sa Savjetom Evrope prateći aktivnosti u okviru Pestaloci programa i programa Evropskog centra za moderne jezike iz Graca. Kako su treneri važna karika u prenošenju znanja u svakom obrazovnom sistemu. Pet faza serije modula je koordinirao tim: Patricia Garouste. Kalendari svih aktivnosti Pestaloci programa i Evropskog centra za moderne jezike za 2013.int/t/dg4/education/pestalozzi/ home/default_en.

Letonija Antalija. od 26. kao i za koordinatore PRNŠ-a u Nikšiću. do 28. . do 26. NAZIV SEMINARA Evropski centar za moderne jezike Mreža nacionalnih koordinatora u projektu: Višejezično i interkulturalno obrazovanje – deskriptori i nastavni materijali Upotreba medija za učeše u demokratskom društvu. Grac. Podgorica Strazbur. Austrija 31. Trening je realizovan za nastavnike OŠ „Radoje Čizmović“.Understanding). i 31. od 30. aprila 2013. 7. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO Snježana Bošković OŠ „Olga Golović“. uključujući i njihovo dalje razvijanje na temelju modela iz onlajn zbirke. do 29. do 23.dio Različitost u učenju službenog jezika Jezički deskriptori i bolji uspjeh migranata i manjina u osnovnom obrazovanju Različita djeca – jednake mogućnosti Upotreba medija za učeše u demokratskom društvu. Zavod za školstvo Grac. Modul B Ljetnja škola Pestaloci IME I PREZIME UČESNIKA MJESTO VRIJEME Nataša Perić. Kipar Grac. jula 2013. Nemačka 14. Modul Au projektu: Višejezično i interkulturalno obrazovanje – deskriptori i nastavni materijali Šta to znači razmišljati istorijski? Razvoj vještina za upotrebu online resursa u nastavi Evropski centar za moderne jezike Mreža nacionalnih koordinatora u projektu: Višejezično i interkulturalno obrazovanje – deskriptori i nastavni materijali 2. do 17. Austrija od 24. 29 Nataša Perić. Nikšić Ardita Kovačević. nastavnice Dragane Radoman. maja 2013.asp) Program Pestaloci bio bi zahvalan za povratnu informaciju o korisnosti raspoloživih resursa. mart 2013. juna do 7. godine. novembra 2012. Francuska Nikozija. i 15. od 15. Zavod za školstvo Aleksandra Vešović Ivanović Zavod za školstvo Snježana Bošković OŠ „Olga Golović“. maj i 1. septembra 2012. do juna 2013. septembra 2012. i 8. Austrija od 21.coe. oktobar 2012. jun 2012. februar 2013. Ulcinj Snježana Bošković OŠ „Olga Golović“. U tabeli koja slijedi predstavljeno je učešće nastavnika i predstavnika obrazovnih institucija iz Crne Gore na seminarima Savjeta Evrope u periodu od juna 2012. Austrija Grac. 30.int/t/dg4/education/pestalozzi/ home/training_units/PCORE_EN. Turska Bad Vildbad. Nikšić Emina Salihović OŠ „Boško Buha“. (http://www. Austrija Riga. Pljevlja Grac. OŠ „Maršal Tito“. 22. Nikšić Džoana Perkaj Zavod za školstvo Svetlana Đurnić OŠ „Pavle Rovinski“.

Šta znači razmišljati istorijski? Promocija istorijskog razumijevanja u radu sa učenicima različitih sposobnosti i porijekla i uspostavljanje kanala komunikacije sa širom zajednicom (Promoting historical understanding in classrooms of mixed abilities and diverse backgrounds and developing channels of communication with the wider community) – dr Richard John Harris. u organizaciji Savjeta Evrope i Vlade Kipra. komesar za dječja prava. KIPAR ŠTO ZNAČI RAZMIŠLJATI ISTORIJSKI? Džoana Perkaj. kao i na koji način obrazovna institucija iz koje dolazimo promoviše istorijsko razumijevanje u učionici. godine u Nikoziji realizovan je projekat pod nazivom Što znači razmišljati istorijski? (What does it mean to think historically?). Prezentacije se mogu naći na Internetu (www. nadzornica Zavod za školstvo U okviru Pestaloci programa. da li kurikulum promoviše istorijsko razumijevanje u odjeljenjima u kojima su zastupljene različitosti. Istorije države. Učestvovalo je 15 profesora istorije iz 15 evropskih zemalja i različitih obrazovnih institucija. Univerzitet ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 30 . u periodu od 25. Crna Gora se predstavila prezentacijom Istorijsko razumijevanje kroz proces nastave i učenja u crnogorskim školama (Historical Understanding within Teaching and Learning Process in Montenegrin Schools). odnosno.cy/ pi/files/epimorfosi/synedria/history_pestalozzi_2012/. kao i koncept otvorenog dijela kurikuluma (15 – 20%) koji afirmiše sadržaj vezan za specifičnosti istorije lokalne sredine.pi.ac. Iskoristila sam priliku da svojom prezentacijom obuhvatim i naš koncept Istorije područja umjesto u svijetu uobičajenih Istorije nacije. Tokom seminara realizovane su sljedeće prezentacije i radionice: Dječja prava i rad na nastavi istorije na Kipru: inicijative lokalne zajednice koje uključuju učenike različitog porijekla (Children’s rights and the work on history education in Cyprus: community based initiatives for students of diverse backgrounds) – Leda Koursoumba. do 28.NIKOZIJA. septembra 2012. Bili smo u obavezi da se predstavimo kratkim prezentacijama na zadatu temu i odgovorimo na sljedeća pitanja: koji su opšti ciljevi nacionalnog kurikuluma nastave istorije. koji su za ovaj seminar aplicirali tokom mjeseca juna.

i simulaciji događaja iz srednjevekovne istorije Kipra. prisustvovali smo času istorije odjeljenja jedne osnovne škole. (Musical encounters: teaching history and exploring diversity through music) – dr Antonia Forari. Nastajanje savremene istorije Kipra – Promovisanje istorijskog razumijevanja u odjeljenjima različitih sposobnosti i uspostavljanje kanala komunikacije sa širom zajednicom kroz objektiv pionira kiparskog fotonovinarstva (Modern History of Cyprus in the making – Promoting historical understanding in classrooms of mixed abilities and developing channels of communication with the wider community through the lens of the pioneers of Cypriot Photojournalism) – Christos Argyrou. a kasnije. pod budnim okom koordinatorke projekta. Muzički susreti: nastava istorije i istraživanje različitosti kroz muziku. U turističkom mjestu Lefkara posjetili smo obrazovni centar (osnovna i srednja škola) gdje smo prisustvovali časovima. u atrijumu Muzeja. Inače. Učešće u ovom Pestaloci programu obuke bilo je obogaćujuće i nezaboravno. pored grčkog. Kiparski pedagoški institut. ali i manjkavosti obrazovnih sistema zemalja iz kojih dolazimo. u Ridingu. Univerzitet Kipra. Evropski univerzitet. godine. Malo je poznato da Kipar.100 stanovnika. libanskog. kao i Centar za pomirenje. Razmjena iskustava sa kolegama iz Evrope omogućila je. U muzeju Leventis. Mjesto je čuveno u svijetu po izradi čipki. Sve aktivnosti koje su se odvijale van hotela Classic gdje smo bili smješteni. godine Kipar je punopravan član EU. predstavnik Savjeta Evrope. boravio u Lefkari. ali i po svom slavnom stanovniku Leonardu Da Vinčiju koji je svojevremeno. jermenskog. U Nikoziji smo obišli liniju ratnog sukoba iz 1974. Naš radni dan počinjao je u 8h i trajao je 12 sati. bile su istraživačkog karaktera i u funkciji glavne teme. ova zemlja uzbudljive istorije. Od 2004. Nastava istorije i odnosi među grupama: primjer Kipra (History teaching and intergroup relations: the case of Cyprus) – dr Charis Psaltis. Univerzitet Kipra. Izrada „velikih slika“ istorije (Developing „big pictures“ of the past) – Loukas Perikleous. turskog. ima i snažno italijansko istorijsko i kulturno nasljeđe koje datira iz razvijenog i kasnog Srednjeg vijeka. dr Chare Makriiyani sa Pedagoškog instituta u Nikoziji. (Promoting effectiveness for all students in mixed ability history classrooms through differentiated Instruction) – dr Stavroula Valiande. Kiparski pedagoški institut. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 31 . U neformalnom dijelu posjete učenici su u holu škole izveli kratak program sa tradicionalnim kiparskim igrama. jasnije sagledavanje prednosti. Kurikulum i različitost u odjeljenju: izazovi za nastavu istorije i „Pogled na našu istoriju” kao primjer za njihovo rješavanje (Curriculum theory and diverse classrooms: challenges for history education and ‘A Look at our past’ as an example of taking them up) – dr Stavroula Philippou. Green line. Nastava istorije za učenike različitog porijekla (Τeaching and learning history to students of diverse backgrounds) – dr Eleni Theodorou. ima 952. Kiparski pedagoški institut. između ostalog. Poboljšanje uspjeha svih učenika u odjeljenjima različitih sposobnosti primjenom diferencirane nastave.Nijesmo imali vremena za odmor i „prazan hod“. Posjetili smo neolitski lokalitet Chirokitia gde smo imali priliku da vidimo kako se država brine o svom istorijskom nasljeđu. Kipar. Univerzitet Kipra.

Mojim planom biće angažovani Đački parlament i Dnevni Centar za djecu sa smetnjama u Ulcinju. Sa zadovoljstvom očekujem i drugi dio ovog seminara. hearts – rukama. Letonija. Pošto djece svake godine ima sve manje.). u skladu sa strategijom Evropske Unije za prava djeteta „da se formira jedna Evropa za i sa djecom“. Po povratku u svoje zemlje. glasi: Raditi sa 3 H (head. svaki učesnik/učesnica uradiće akcioni plan kojim ćemo uticati na primjenu pomenutih vrijednosti: demokratije. Na ovom seminaru koji je samo prvi dio (drugi dio će se održati u Minsku. hands. Ulcinj U okviru Pestaloci programa Savjeta Evrope u periodu od 22. učestvuju u raznim projektima na nivou lokalne zajednice. Amerike itd. U jednoj osnovnoj školi u okrugu Gulbene. Veliki dio ovih poslova nastavno osoblje radi volonterski. kampovi. do 26. flore i faune. razni kursevi itd. Bijelorusija) učestvovalo je 20 nastavnika iz različitih zemalja. u skladu sa pomenutim vrijednostima. aprila 2013. Tokom boravka imali smo mogućnost da posjetimo dvije škole u kojima su djeca sa posebnim obrazovnim potrebama uključena u nastavne i vannastavne aktivnosti. poštovanja ljudskih prava. Nastavno osoblje odlično radi sa djecom. kao i podrška državama koje su članice Savjeta Evrope u procesu od obrazovne politike do obrazovne prakse. Veliku podršku školama pruža opština (Odsjek za škole). gdje ćemo svakog drugog petka organizovati dan druženja. Poruka koju sam sa ovog seminara donijela.RAZLIČITA DJECA – JEDNAKE MOGUĆNOSTI Ardita Kovačević. koja je održana na Tehničkom fakultetu (prošle godine su slavili 150 godina postojanja) tokom koje smo imali priliku da pratimo radove stručnjaka iz Engleske. države i šire. psiholog OŠ „Maršal Tito“. glavom i srcem)! . Na seminaru su predstavljeni ciljevi Pestaloci programa koji se odnose na prihvatanje i afirmaciju Savjeta Evrope i njegovih vrijednosti: demokratija. razne aktivnosti za očuvanje okoline. a za one koje imaju djecu sa sa po- ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 32 sebnim obrazovnim potrebama. budžet je šest puta veći. godine u Rigi. Takođe. realizovan je program obuke Različita djeca – jednake mogućnosti. Nastavnici su otvoreni za sve vrste saradnje sa zajednicom i njihov cilj jeste da škola bude što više uključena u zajednicu. poštovanje ljudskih prava i vladavina prava u obrazovnoj praksi. škole „se takmiče“ da dobiju što više učenika. Organizatori seminara omogućili su nam da učestvujemo na konfereniciji Škola budućnosti počinje danas (Tomorrow’s School Starts Today). pa tokom godine organizuju raznovrsne aktivnosti (teatar gdje nastavnici glume za djecu. kao i stvaranja školske zajednice u kojoj će svako dijete osjećati dobrodošlo. djeca sa posebnim obrazovnim potrebama nalaze se u posebnom odjeljenju. U drugoj školi ova djeca uključena su u redovna odjeljenja. Škole dobijaju budžet za svakog učenika. na ovom seminaru govorilo se o tome kako da formiramo školu u kojoj će svako dijete osjećati da joj pripada. U fokusu ovih seminara nalazi se inkluzivno obrazovanje – barijere u praksi i primjeri dobre prakse. učestvuju i u vannastavnim i drugim aktivnostima. koja za te aktivnosti odvaja značajan dio budžeta (oko 60%).

pa tako i nastave jezika. i ukupno utiče na sticanje i razvoj svih komunikativnih sposobnosti. bave promocijom plurilingvizma u obrazovanju: CLIL (www. jeste podsticanje radoznalosti i što je moguće veća motivacija učenika za plurilngvističke kompentencije – steći i primjenjivati različite kompetencije. Stalna ili što je moguće češća korelacija i interakcija u nastavni svih jezika koje učenici izučavaju ili govore. od velike je pomoći učenicima u pravilnom shvatanju i razvijanju plurilingvističkog pristupa. Multijezički pristup učenju maternjeg/službenog jezika podrazumijeva i tijesnu saradnju između nastavnika svih jezika u školi. pored službenog jezika. Promociji plurilingvizma u našem obrazovnom sistemu. o plurilingvizmu u obrazovanju nastavnika i podsticanju jezičke različitosti u nastavi službenih jezika. Kako ovoj temi Savjet Evrope poklanja veliku pažnju. Takođe. istražujući sličnosti i razlike i shvatajući dobrobit koju imaju od procesa učenja – napredak u učenju jednog jezika pomaže i u savladavanju drugih jezika. PLURCUR (www. stalnim inovacijama u nastavi i odabirom učenicima bliskih i zanimljivih tema i tekstova. 33 . Crna Gora je od 2008. od ukupno pet modula Projekta. Na radionici je bilo riječi o razvoju projekta MALEDIVE.ecml. bosanskog jezika i književnosti. konkretno u nastavi crnogorskog–srpskog. odabir književnih djela i tekstova koji se odnose na različite kulturne i lingvističke kontekste može biti način za razvoj multikulturalnog i plurilngvističkog iskustva. AUSTRIJA. doprinosi i jedan od osnovnih opštih ciljeva Predmetnog programa za crnogorski jezik i književnost: razvijanje tolerantnog odnosa prema drugim jezicima i narodima i njihovo uvažavanje. Upravo je razvoj poštovanja prema drugim jezicima i njihovim govornicima i izbjegavanje „dominacije“ jednog jezika nad drugim.at/maledive) koji se realizuje od 2012. dakle. osnovni preduslov za sticanje plurilingvističke tolerancije kod učenika. ovom prilikom predstavljeni su i ostali projekti koji se. EVROPSKI CENTAR ZA MODERNE JEZIKE PLURILINGVISTIČKI PRISTUP ZA RAZUMIJEVANJE I TOLERANCIJU Aleksandra Vešović Ivanović.ecml.ecml. godine. na različite načine. i 15. na različitom nivou uspješnosti i u različitim funkcijama. zajedno sa još 31 evropskom državom.GRAC.ecml. godine. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO Vizija ECML-a jeste promocija inkluzivnog pristupa u nastavi službenog jezika u smislu pomoći u razvijanju plurilingvalnih i inerkulturalnih kompetencija i obrazovanja nastavnika. a izloženost učenika različitosti u pogledu jezika doprinosi razvoju tolerancije i uzajamnog poštovanja. Nastavu jezika. Ono što bi trebalo da bude jedno od osnovnih polazišta nastave svih predmeta. godine održana je radionica Različitost u učenju službenog jezika u okviru MALEDIVE projekta (Majority language diversity: www. To je i osnovna tema prvog. treba izvoditi tako da učenici postanu svjesni uzajamne veze između svih jezika koje izučavaju. odnosno izbjegavanje podjela na „važnije“ i „manje važne jezike“.at/clilandliteracy). februara 2013. To se može postići raznovrsnim metodama i oblicima rada. nadzornica Zavod za školstvo U Evropskom centru za moderne jezike Savjeta Evrope u Gracu 14. at/carap). uključen u rad ECML-a. u različitim jezicima.at/plurcur) i CARAP (www.

vijeka u svom radu treba da uvažava i polazi od mogućnosti. vijek. vrijednosti. mr Sanja Čalović. a koja je nastala kao rezultat saradnje stručnjaka u oblasti obrazovanja iz Bosne i Hercegovine. predstavnike ministarstava i zavoda. Andrej Barek. Hrvatske. uz podršku međunarodnih eksperata u ovoj oblasti i projektnog tima COPa. nevladinih organizacija i donatora. U samostalna savjetnica Zavod za školstvo. Čedo Čolović. Pedagoški centar Crne Gore. OŠ „ Pavle Rovinski“. VIJEK mr Nataša Gazivoda. Zavod za školstvo. vijek (Teaching Profession for the 21st Century) čiji je dio regionalni Okvir nastavničkih kompetencija. mr Marijana Blečić. fakultetske profesore. U radu je učestvovalo 67 učesnika. OŠ „Mileva Lajović“. OŠ „ Branko Božović“. Ministarstvo prosvjete. potreba. Podgorica Sarajevu. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 34 . Podgorica. prestavnike roditelja. BOSNA I HERCEGOVINA NASTAVNIČKA PROFESIJA ZA 21. interesovanja i drugih karakteristika svakog djeteta. Olivera Nikolić. Makedonije. pod nazivom Nastavnička profesija za 21. Katarina Vučinić.SARAJEVO. Nataša Gazivoda. Crne Gore. koji objedinjuju znanje. posvećenost ljudskim pravima i socijalnoj pravdi koju nastavnici treba da imaju kako bi njihovi učenici bili pripremljeni za život u dvadeset prvom vijeku. Crne Gore i Srbije. OŠ „Ilija Kišić“. 2. Makedonije i Srbije: nastavnike. Nikšić. Filozofski fakultet. koji je razvijen sa ciljem jačanja profesionalne uloge nastavnika u zemljama Zapadnog Balkana u primjeni inkluzivne i kvalitetne nastave. godine održana je završna konferencija projekta Unapređenje nastavničke profesije za inkluzivno. Ivana Vukčević. aprila 2013. Ovom prilikom predstavljena je publikacija Nastavnička profesija za 21. te da nastavnik 21. kvalitete. Nataša Tomović. dr Saša Milić. Filozofski fakultet. Konferencija je okupila predstavnike svih relevantnih aktera u obrazovnom procesu iz Bosne i Hercegovine. Ova publikacija nudi smjernice za postavljanje i upotpunjavanje nacionalnih kvalifikacionih okvira (NOK). Nikšić. Istaknuto je da nastavnici predstavljaju najjači unutarškolski faktor u sprovođenju kvalitetnog obrazovanja. Rena Rakčević. u organizaciji Centra za obrazovne politike iz Beograda. kvalitetno i relevantno obrazovanje – ATEPIE. direktore i stručne saradnike škola. Cilj konferencije bio je promovisanje okvira nastavničkih kompetencija. JPU „Đina Vrbica“. OŠ „Pavle Rovinski“. Delegaciju iz Crne Gore činili su: prof. JPU „Đina Vrbica“ i Boško Golubović.

doprinijeti razvoju visokoškolskih kurikuluma utemeljenih na ishodima (kompetencijama). i 8. a deskriptori za matematiku i istoriju će to. njihovim stilovima podučavanja. poslužiti kao osnova za razvoj i unapređenje podzakonskih akata kojima se reguliše profesionalni razvoj. u Evropskom centru za moderne jezike Savjeta Evrope (ECML). već dinamičke kategorije. 3. vještina i vrijednosti koje nam omogućavaju da efikasno djelujemo u različitim profesionalnim kontekstima i situacijama. Istovremeno. U okviru jezičke politike Savjet Evrope garantuje lingvističke i kulturne različitosti svih građana. Radionici su prisustvovala 34 predstavnika zemalja članica Evropskog centra. doprinijeti razvijanju standarda za različite faze u razvoju karijere nastavnika. marta 2013. 35 . i omogućiti. Okvir definiše šest područja nastavničkih kompetencija: 1. 2. koje prate promjene u obrazovnom sistemu i daju okvir za razvoj nastavničke profesije. AUSTRIJA ZAVOD ZA ŠKOLSTVO RAZVOJ JEZIČKIH KOMPETENCIJA ZA BOLJI USPJEH U Gracu je 7. Jedna od centralnih vrijednosti obrazovanja jeste pravo svakog pojedinca na kvalitetno obrazovanje. 6. takođe. profesorica istorije u OŠ „Olga Golović“ u Nikšiću. održana radionica Jezički deskriptori i bolji uspjeh migranata i manjina u osnovnom obrazovanju (http://www. one treba da budu dovoljno univerzalne i fleksibilne kako bismo uvažili sve različitosti među nastavnicima. 4. Tokom radionice. GRAC. istorije i građanskog vaspitanja. Ciljna grupa su učenici uzrasta od 11/12 i 15/16 godina.at/languagedescriptors). Projekat je usmjeren na razvoj jezičkih kompetencija potrebnih za školovanje migranata i manjina. korišćeni su preliminarni deskriptori za matematiku i istoriju. Učenik i učenje Okruženje za učenje Nastava i ocjenjivanje Škola. bar donekle. Značaj deskriptora ogleda se u tome što se oni mogu koristiti u oblikovanju planova i programa jer usmjeravaju pažnju na vještine. Predstavnica Crne Gore bila je Snježana Bošković. a ne na sadržaj i činjenična znanja. godine. kao i planiranju profesionalnog razvoja. pravo da se unapređuje posredstvom jezika nastave. Može. porodica i zajednica Profesionalni razvoj i odgovornost Razvoj škole i unapređenje obrazov nog sistema Na Konferenciji se govorilo o mogućnostima primjene Okvira. definišu ishode inicijalnog obrazovanja i određuju smjer kontinuiranog profesionalnog razvoja. specifičnim uslovima u kojima rade i dr. koji će migranatima i pripadnicima manjina omogućiti lakše izučavanje ova dva predmeta na jeziku nastave. odnosno pedagoškom modelu razvojno primjerenog pristupa usmjerenog na učenika. Nastavničke kompetencije nijesu „statični ciljevi“. ocjenjivanje i napredovanje nastavnika. Svako ima pravo da koristi sopstveni jezik ili jezički varijetet.ecml. 5. a uključeni su nastavnici matematike. Mnoge zemlje imaju izraženu situaciju višejezičnosti i svaka na svoj način teži ka što ujednačenijim i svima dostupnim procesima sticanja i mjerenja jezičkih vještina. kako bi postigli što bolji uspjeh. Profesionalne (nastavničke) kompetencije predstavljaju integrisanu i dinamičnu kombinaciju znanja.Predstavljeni Okvir nastavničkih kompetencija zasnovan je na socijalno-konstruktivističkoj teoriji dječijeg razvoja. Okvir nastavničkih kompetencija može: doprinijeti razvoju strategija za unapređenje sistema profesionalnog razvoja nastavnika. poslužiti kao osnova za istraživanje i evaluaciju stanja u ovoj oblasti.

budući da je radni jezik na Akademiji engleski. Srbija. u ime Savjeta Evrope Olaf Olafsdottir. nastavnik građanskog vaspitanja/obrazovanja i jedan predstavnik iz nevladine organizacije koja se bavi obrazovanjem u sredini u kojoj škola postoji ili predstavnik roditelja. Olena Styslavska (Poljska). Vergelend centom iz Norveške i Zavodom za školstvo. Ted Huddleston (UK). Na- ZAVOD ZA ŠKOLSTVO . Takođe. Ministarstva prosvjete i Zavoda za škostvo. direktor Zavoda za školstvo. samostalna savjetnica. Grčka. Pascale Mompoint-Gaillard (Francuska). Turska. koordinatorka Ljetnje akademije Zavod za školstvo Lj 36 etnja akademija Ljudska prava u akciji nastala je na inicijativu mreže koordinatora za građansko obrazovanje i ljudska prava za Jugoistočnu Evropu sa ciljem jačanja kapaciteta škola. Turska i Kosovo. takođe na Cetinju. Zavod za školstvo određen je da bude neposredni nosilac aktivnosti. Ove godine Akademija se realizuje u periodu od 21. Albanija. Makedonija. Crna Gora. do 28. juna 2012. U radu Akademije učestvuje 12 timova iz deset zemalja: Bugarska. Tako je utvrđen put dugoročnijoj saradnji između sve tri strane u narednom periodu. Makedonija. Prva ljetnja akademija Ljudska prava u akciji održana je u periodu od 20. Učesnici su bili predstavnici iz zemalja regiona: Slovenija. Prva ljetnja akademija Ljudska prava u akciji podržana je od strane Vlade Crne Gore. Hrvatska. godine. koja već okuplja veliki broj članova i preko koje se nastavnici i ostali upoznaju sa iskustvima i rezultatima na polju građanskog obrazovanja/vaspitanja iz drugih zemalja. Srbija. Treneri na Akademiji bili su: Rada Dudić Radić (Srbija). ovako formirani timovi omogućavaju zajednički rad na većoj promociji ciljeva EDC/HR u svojoj školi i lokalnoj sredini. Bosna i Hercegovina. Ugovor o saradnji između sve tri strane usvojen je na sjednici Vlade Crne Gore. nevladinog sektora i roditelja za primjenu i unapređenje ljudskih i dječjih prava u svakodnevnom životu i školskoj praksi. septembra 2012. Hrvatska. Rumunija. Bugarska. a potpisali su ga: u ime Vlade Crne Gore Pavle Goranović. Crna Gora. juna 2013. do 29. direktor Direktorata Savjeta Evrope za obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava i Ana Perona-Fjeldstad izvršna direktorica Vergalend centra iz Norveške. nastavnika građanskog vaspitanja/obrazovanja. radi bolje diseminacije ciljeva i postignuća Akademije kao i razmjene iskustava formirana je online platforma „Share&Conect“. makar jedan član tima treba tečno da govori engleski. Grčka. Akademija se oranizuje u saradnji sa Savjetom Evrope. Kosovo. 20. Takođe. Budući da je jedan od ciljeva Akademije da svaki tim uradi akcioni plan koji će primijeniti u svojoj školi/ sredini.LJETNJA AKADEMIJA LJUDSKA PRAVA U AKCIJI ZA ZEMLJE JUGOISTOČNE EVROPE Vidosava Kašćelan. Iz svake zemlje tim čine tri člana: direktor škole ili pomoćnik direktora. godine na Cetinju. godine. Rumunija. Slovenija. u Hotelu „Grand“.

učenje o praktičnim metodama rada. ekspert iz Tunisa koji je određen da prisutvuje Akademiji značajno je doprinio njenom radu. na Akademiji će učestvovati predstavnik Andore. a članovi tima koji su prevodili svojim kolegama sigurno i zamor koji ipak nijesu javno pokazivali. iako su mnogi imali jezičke barijere. Učesnici su bili veoma posvećeni tokom rada. profesionalna i interkulturalna razmjena i saradnja. aktivni i veoma pozitivni u toku ukupnog rada. Očekujemo ove godine još bolje rezultate rada Akademije budući da već imamo značajno iskustvo u njenoj organizaciji i vođenju. cilj programa jeste da se afirmiše pristup uvođenja ove materije kroz kompletan kurikulum i tako promviše ideja EDC/ HR. planiranje nastave. Treneri na Akademiji biće: Angelos Vallianatos (Grčka). učesnicima Akademije pokaže i dio kulturno-istorijskog nasljeđa Crne Gore koje je dobrim dijelom smješteno u našoj prijestonici. školi i lokalnoj sredini. Sylhasi Veton (Kosovo). Programi rada ljetnje Akademije bazirani su na priručnicima Savjeta Evrope (Demokratsko vođenje škole. godine opravdala je svoje postojanje. Pripremali su školske prezentacije. interaktivan pristup. osmišljavali kako ostale nastavnike i učenike motivisati za više po štovanje i promociju osnovnih građanskih vrijedno sti. razmjena ideja i iskustava sa trenerima i učesnicima. demokratsko upravljanje školom. njenom ugledu i primjeru zemlje u kojoj se puno radi na poštovanju ljudskih prava i sloboda i izgradnji demokratskog i građanskog društva. ostvarena sinergija među učesnicima iz različitih zemalja. kao i činjenicu da je Crna Gora puno uradila na polju obrazovanja za demokratsko građanstvo i ljudska prava i da smo po tome prepoznatljivi u regionu i institucijama Savjeta Evrope. Takođe. kao ekspert. Učesnici prošlogodišnje Akademije posebno su istakli sljedeće aspekte trenininga kao izuzetno korisne: rad na akcionom planu. timski rad i sl. Kako svi nastavnici mogu podržati građansko vaspitanje i obrazovanje u školi i Saradnja škole i lokalne sredine). ali i otvorio mogućnost da se ovaj program širi i na zemlje MENA regiona. EDC/ HR teorija.mjera organizatora je da stranim gostima. kao i odlične prezentacije svojih zemalja na zatvaranju Akademije. Ove godine. metode rada. podrške i uzajamnog poštovanja u učionici. Učesnici su posebno istakli značaj cjelovitog pristupa u školi. uradili nacrte Akcionih planova za svoje škole. ali i za ukupni put Crne Gore ka Evropskoj uniji. kreiranje klime povjerenja u školi uključujući aktivno slušanje i davanje konstruktivne povratne informacije. kao i ideje iz Poglavlja o obrazovanju za demokratsko građanstvo i ljudska prava Savjeta Evrope. Program treba da pomogne stvaranju klime povjerenja. praktični primjeri. korišćenje priručnika. ali imamo iste ideale“. modeli lekcija. Organizovanje ljetnje akademija Ljudska prava u akciji značajno je za nastavnu praksu u našoj zemlji kada je u pitanju građansko vaspitanje i obrazovanje. aktivnosti učenja i podučavanja. Olena Styslavska (Poljska) i Ted Huddleston(UK). Ovo najbolje ilustruje izjava jednog učesnika koji je napisao: „Način na koji smo zajedno radili put je ka idealnoj školi. Takođe. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 37 . Iskustvo i evaluacija rada prve Akademije po kazalo je da su učesnici bili veoma motivisani. Većina timova demonstrirala je značajno znanje i iskustvo u primjeni EDC/HR principa i ciljeva i podijelila to sa ostalim učesnicima. Ljetnja Akademija Ljudska prava u akciji koja je po prvi put organizovana u Crnoj Gori 2012. Došli smo iz različitih sredina. komunikaciju.

dr Saša Milić na temu Reforma visokoškolskog obrazovanja nastavnika u Crnoj Gori. Regionalnim savjetom za saradnju (RCC) i Inicijativom za reformu obrazovanja jugoistočne Evrope (ERI SEE). Bugarske i Hrvatske nijesu mogli prisustvovati sastanku zbog ranije preuzetih obaveza. kada je i pitanju srednje stručno obrazovanje. Stoga. predavači. veoma često kritikujemo nastavnike. Što se tiče crnogorskih predstavnika. Kakvo nam je inicijalno obrazovanje nastavnika na nastavničkim fakultetima? Koliko su pripremljeni za posao novi nastavnici? Kako nam funkcioniše sistem pripravničkog staža. Sastanku su prisustvovali predstavnici Crne Gore. Nema kvalitetnog procesa nastave i učenja bez kvalitetnog nastavnika. sveznajući. ili uvođenja novih nastavnika u posao? Kako funkcioniše i kakva je podrška potrebna veoma dobro osmišljenom sistemu profesionalnog razvoja na nivou škole? Na ova. te da identifikuju naredne korake u okviru ovog klastera znanja. pokušaće da odgovori novoformirani regionalni Klaster znanja na temu obuke nastavnika. dr Dušanka Popović iz Zavoda za školstvo prezentovala je sistem profesional- Centar za stručno obrazovanje Podgorica S iguran sam da neću pogriješiti kada utvrdim sljedeće: Nema kvalitetne škole bez kvalitetnog nastavnika. sujetni. Makedonije. uz podršku Projekta MNE/011. i kažemo da su lijeni. kao i predstavnici Univerziteta Inzbruk. osnovni cilj ovog sastanka bio je da omogući regionalnim zainteresovanim stranama da predoče trenutno stanje u svojim državama po pitanju obuke nastavnika. A zadatak je izuzetno težak – podučiti učenike kako da najbolje uče. Kao osnovne teme predložene za prvi sastanka određene su: • Domeni i kompetencije akademskih i profesionalnih znanja i vještina • Koncepti i sadržaji modula za integrisanu (opštu i stručnu) obuku nastavnika • Razvoj profesionalizma nastavnika • Liderske sposobnosti kao esencijalni aspekt profesionalizma nastavnika • Orijentisanje obrazovnog procesa ka ishodima učenja – implikacije za nastavnike Imajući u vidu raznovrsnost tema. Srbije. Univerziteta Crne Gore i Centra za obrazovne politike Srbije. savjetnik REGIONALNI KLASTER ZNANJA . možemo postaviti i pitanje koliko im podrške pružamo da u najturbulentnijim vremenima svoj poziv obavljaju na najbolji mogući način. ovaj događaj je bio prvenstveno usredsređen na zajedničko rješavanje postojećih regionalnih problema iz ove oblasti.Rajko Kosović. Centar za stručno obrazovanje iz Crne Gore je izrazio interesovanje da preuzme vođstvo nad ovim klasterom znanja. Prvi sastanak u vezi sa regionalnim Klasterom znanja na temu obuke nastavnika održan je 22. u saradnji sa Radnom grupom za podsticanje i izgradnju ljudskog kapitala (TFBHC). TFBHC je uputila poziv za sakupljanje postojećih uspješnih nacionalnih ili regionalnih projekata i inicijativa čiji su ciljevi u skladu sa četiri strateška cilja identifikovana programom „Obrazovanje i obuka 2020”. Čitav sistem se održava na staklenim nogama i lagano urušava ako nastavnici nijesu dorasli svom zadatku. učesnici iz Bosne i Hercegovine. u ime Univerziteta Crne Gore govorio je prof. ali su iskazali spremnost za dalju saradnju u ovoj oblasti. Međutim. februara 2013. regionalna rješenja. Rumunije i Kosova. Sakupljen je niz opisa projekata iz čitavog regiona. i u moru informacija pronađu pravu i odgovarajuću. Sastanak je održan u organizaciji Centra za stručno obrazovanje Crne Gore. Na sastanku su govorili predstavnici svih zemalja učesnica. kao i da razmotre i identifikuju izazove na međunarodnom planu. koji su prethodno pripremili prezentacije koje prikazuju trenutno stanje u oblasti obuke nastavnika za svaku zemlju pojedinačno. Na osnovu diskusije učesnici su imali priliku da razmatraju moguća zajednička.. a i niz drugih pitanja u vezi sa nastavničkom profesijom. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 38 . godine u Podgorici. Albanije.OBUKA NASTAVNIKA U SREDNJIM STRUČNIM ŠKOLAMA Sredinom 2012. i nakon konsultacija sa regionalnim partnerima odlučeno je da se akcenat stavi na temu obuke nastavnika.. Dakle. godine. Nema kvalitetnog obrazovnog sistema bez kvalitetnog nastavnika. Nažalost. tradicionalisti.

koja će se takođe održati u Crnoj Gori i na kojoj će se govoriti o nekoj od predloženih tema. i u toku je usaglašavanje zajedničke teme kojima će se ovaj klaster baviti u budućnosti. kao i radu na uspostavljanju zajednica za učenje • Motivacija nastavnika – uvođenje mehanizama sa ciljem povećavanja unutrašnje motivacije nastavnika • Uspostavljanje zajednica za učenje – u skladu sa rezultatima ETF projekta u Crnoj Gori • Podrška i umrežavanje nastavnika – razvoj regionalne liste prioritetnih oblasti u kojima je nastavnicima potrebna podrška i uspostavljanje održivih načina umrežavanja nastavnika • Povećanje kvaliteta obuke nastavnika – što bi moglo biti iskorišćeno iz Comenius programa • Evaluacija uticaja obuke nastavnika – kako • • • • • • procijeniti uticaj obuke nastavnika na dešavanja u učionici i svakodnevnom školskom životu Obrazovanje i stručno usavršavanje nastavnika stručnih predmeta Identifikovanje razlika između teorije. identifikovane su sljedeće teme. godine. već kao ključni igrači u osiguravanju relevantnog i visokokvalitetnog obrazovanja za sve mlade ljude. dok je Jadranka Radunović iz Centra za stručno obrazovanje prezentovala stručno obrazovanje i obrazovanje odraslih – obuka nastavnika. a jednom ili više njih će se ovaj klaster znanja ubuduće detaljnije baviti: • Profesionalizam trenera za nastavnike – u skladu sa zaključcima Evropske radne grupe u vezi sa ovim pitanjem • Centri izvrsnosti – diskusija o strukturnom pozicioniranju obrazovanja nastavnika unutar ili izvan okvira univerziteta • Faza uvođenja u posao – omogućavanje praktičnog iskustva nastavnicima prije stupanja na posao i u fazi uvođenja u posao. Takođe. aktivnosti ovog klastera znanja bi trebale doprinijeti osnaživanju nastavničke profesije u zemljama Jugoistočne Evrope. . koju je moderirala Jasminka Čekić-Marković iz Centra za obrazovne politike Srbije. U tom smislu. planirana je za septembar 2013. Tokom popodnevne sesije. Naredna konferencija. koji se bavi istraživanjem obuke nastavnika na Zapadnom Balkanu za potrebe Evropske komisije. kao i virtuelne biblioteke Razmjena iskustava o kreativnim načinima nastave i učenja ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 39 Zaključci sa konferencije održane u Podgorici proslijeđeni su svim učesnicima. već nasušna potreba. učesnicima se obratio i dr Terens Kliford-Amos iz Velike Britanije. kao i premošćavanju razlika između obrazovnih politika i prakse. inicijalnog obrazovanja i prakse nastavnika Analiza potreba obuke u okviru obuke nastavnika na radnom mjestu u regionu Jugoistočne Evrope Održivi razvoj obrazovanja nastavnika Platforme znanja (knowledge clouds) ‒ razvoj uporedivih regionalnih baza podataka. Kontinuirano unaprijeđivanje obrazovanja nije mogućnost.nog razvoja nastavnika u Crnoj Gori. sa akcentom na promišljanjima o iskustvima iz prakse. Nastavnici su centralne figure tog procesa – ne samo kao osobe koje sprovode zadatke date od strane obrazovnog sistema.

i narednim koracima za period 2013-2015. u realizaciji aktivnosti iz PRNŠ plana. evaluacionom procedurom prvog ciklusa. Tanja Todorić i Nada Jović koje su predstavljale Srednju stručnu školu iz Pljevalja. Irena Bogićević i Andrijana Klikovac. U Prvoj srednjoj stručnoj školi u Nikšiću. Marija Draganić. savjetnica Centar za stručno obrazovanje Podgorica D ešavanje Razmjena iskustava nakon prvog ciklusa implementacije PRNŠ sistema u srednjim stručnim školama i resursnim centima. radionice sa roditeljima itd. Srednju stručnu školu „Ivan Uskoković“ iz Podgorice. tokom realizacije nastave veterinarske grupe predmeta. pored velikog broja različitih aktivnosti predstavila je grupni oblik rada koji koristi nastavnica dr Nada Truš. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 40 . realizovano je 26. One su donijele i zajedničke zaključke u vezi dosadašnjih iskustava i aktivnosti. godine. Milanka Okuka iz Poljoprivredne škole Bar. obuke za znakovni jezik. pored različitih oblika profesionalnog razvoja u školi. učestvovalo je oko 60% ukupnog broja nastavnika. prezentovale su Jelena Avramović. godina. posebno su istakle veliku zainteresovanost nastavnika ove Škole za sve organizovane aktivnosti.CSO: ZAVRŠEN PRVI CIKLUS IMPLEMENTACIJE PRNŠ MODELA Jadranka Radunović. Uz sve teškoće zbog tekuće transformacije njihovih ustanova. aprila 2013. što doprinosi unapređenju procesa profesionalnog razvoja nastavnika na nivou škole. obuke za rad u senzornoj sobi. kao i vođenje sekcija i klubova. istakla je aktiv predmeta Crnogorski jezik i književnost kao posebno angažovan u ovim aktivnostima. ogledni časovi. prezentacije. Dešavanju se odazvao veliki broj pozvanih PRNŠ koordinatora. namijenjeno koordinatorima za profesionalni razvoj iz ovih ustanova. u organizaciji Centra za stručno obrazovanje. PRNŠ koordinatori iz sedam škola/centara predstavili su primjere dobre prakse. koordinatorka za profesionalni razvoj u ovoj školi. predavanja. realizovane su značajne aktivnosti: informatičke obuke. Sa rezultatima analize planova za profesionalni razvoj na niovu škole i ličnih planova profesionalnog razvoja iz prethodnog perioda. Kako je primjena ovog modela tekla u tri resursna centra (Podgorica i Kotor). učesnike je upoznala Jadranka Radunović savjetnica u Centru za stručno obrazovanje. čime je potvrđen značaj razmjene raznovrsnih iskustava. predstavila je pedagogica Mira Vukčević. koja je kao najznačajnije realizovane aktivnosti izdvojila razmjenu dobre prakse sa drugim školama. kao i izazove koji su postojali tokom implementacije ovog modela u njihovim školama.

Autorka ovog rada bila je angažovana da osmisli upitnik. traže da im se ta znanja predstave na zanimljiv način. te sadržaji koji se nude u školskim udžbenicima često predstavljaju informacije koje su učenicima lako dostupne.). način na koji se odvija komunikacija između nastavnika i učenika. . 9 Pretpostavlja se da je broj nastavnika koji su dobili imejl sa upitnikom manji od 3000. Upitnik je u elektronskoj formi prosleđen u aprilu 2012. Učenje se više ne odvija samo u školi. kao i da im se ponudi sinteza znanja iz različitih oblasti. da budu lako primenljiva u svakodnevnom životu. Novi Sad Doc. Ovim pitanjima se želelo doći do saznanja koliko često nastavnici pohađaju aktivnosti stručnog usavršavanja. već je ono postalo sveprisutna aktivnost u učenikovom životu. dok su neka pitanja tražila od nastavnika da sami ponude odgovore.ISKUSTVA DRUGIH ISTRAŽIVANJE: Visoka škola „Pravne i poslovne akademske studije dr Lazar Vrkatić“. verovatno više nego ikada ranije. konferencije. Promenio se način na koji učenici uče. neki nastavnici više ne koriste neke od imejl adresa koje su u bazi podataka. Povećane potrebe za stručnim usavršavanjem dovele su do potrebe da se preispita postojeće usavršavanje kako bi se došlo do saznanja koliko ono odgovara potrebama nastavnika. Postojanje različitih sredstava informacionih tehnologija omogućilo je učenicima stalan pristup obilju informacija. Naime. koje teme se najviše obrađuju na seminarima koje pohađaju. Neka pitanja su zahtevala da se izabere samo jedan od ponuđenih odgovora. Učenici sve više traže znanja koja im nisu lako dostupna. godine na 3000 imejl adresa 9 koje Britanski savet ima u svojoj bazi podataka. Upitnik se sastojao od šesnaest pitanja podeljenih u tri grupe. pa nisu smatrali da treba da popune upitnik. Prva grupa pitanja je ispitivala navike nastavnika engleskog jezika u vezi sa stručnim usavršavanjem koje je nastavnicima na raspolaganju i za koje oni ostvaruju neophodne sate stručnog usvršavanja 7 (seminari. akciono istraživanje. a time i nezanimljive. da li primenjuju nova znanja i veštine i sl. opservacije časova. Cilj istraživanja bio je da se dođe do saznanja u vezi sa navikama i potrebama tih nastavnika kako bi na osnovu ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 41 7 Nastavnici engleskog jezika u Srbiji imaju zakonsku obavezu da sakupe 120 sati stručnog usavršavanja u toku pet godina pohađajući seminare koje je odobrio Zavod za unapređenje obrazovanja i vaspitanja. Treća grupa pitanja se odnosila na zadovoljstvo nastavnika postojećim stručnim usavršavanjem. neki nastavnici imaju dve-tri adrese. Usled ovako očiglednih i značajnih promena u obrazovanju i učenju. kao i na to koliko nastavnici planiraju stručno usavršavanje prema različitim fazama u karijeri nastavnika 8 . 8 Okvir stalnog stručnog usavršavanja Britanskog saveta. obradi podatke i napiše izveštaj koji je uključivao i konkretne ideje kako da se postojeće stručno usavršavanje unapredi. dr Tatjana Glušac KOLIKO I KAKO SE USAVRŠAVAJU NASTAVNICI ENGLESKOG JEZIKA dobijenih rezultata ova organizacija mogla da organizuje i ponudi takve oblike stručnog usavršavanja koji bi odgovarali njihovim stvarnim potrebama. pa nastavnici nisu ni dobili imejl sa upitnikom i sl. Druga grupa pitanja ispitivala je koliko su nastavnici angažovani u nekim drugim aktivnostima profesionalnog razvoja koje mogu samostalno da pokrenu (onlajn obuke. čitanje stručne literature i sl. Britanski savet je prošle godine inicirao istraživanje navikā i potrebā pomenute grupe nastavnika. Katedra za engleski jezik. Rok za popunjavanje upitni- P očetak novog milenijuma doneo je i promenu koncepcije obrazovanja. pojavila se potreba za drugačijim vrstama znanja i veština od onih koje su predviđene nastavnim planovima i programima. koje bi teme voleli da budu više zastupljene. neka su dozvoljava da se izabere više odgovora. nego adrese škola. neki nastavnici više ne rade u školi. potrebu da se stručno usavršavaju kako bi na odgovarajući način odgovorili zahtevima sa kojima su suočeni. nastavnici imaju. radionice i sl). neke adrese nisu privatne adrese nastavnika. Kao jedna od vodećih organizacija u Srbiji koja nudi različite aktivnosti za stručno usavršavanje nastavnika engleskog jezika.

Nakon pohađanja seminara. ono može poslužiti kao izvor informacija o tome šta o stručnom usavršavanju misle oni koji predstavljaju grupu aktivnih nastavnika (onih koji manje-više redovno pohađaju aktivnosti stručnog usavršavanja). Ukupno 289 nastavnika popunilo je formular. Ovi nastavnici takođe i prate uticaj novoprimenjenih metoda rada na učenike tako što posmatraju svakog učenika ponaosob (169 nastavnika). ne može se sa sigurnošću tvrditi u kojoj meri dobijeni rezultati daju realnu sliku stanja. vreme održavanja (119 nastavnika). maj 2012. on je podeljen i učesnicima konferencije Udruženja nastavnika engleskog jezika Srbije sredinom maja iste godine. nastavnici su ukupno ponudili 84 teme koje su verovatno proistekle iz uslova u kojima rade i karakteristika učenika kojima predaju. Na pitanje koje bi teme voleli da se obrađuju na seminarima. nisu neki od načina na koje se nastavnici često informišu (24 nastavnika). Pretraživanje interneta. da je edukator dobro pripremljen (195 nastavnika) i da je ono što je predstavljeno primenljivo (141 nastavnik). a čak 187 nastavnika ima na umu novine za koje su saznali kada planiraju časove. Ono što najviše utiče na kvalitet jenog seminara jesu sledeći činioci: da je tema interesantna i savremena (216 nastavnika). 269 nastavnika pokušava da pronađe odgovarajuću priliku da isprobaju novostečena znanja i veštine. Osim toga. Ispitani nastavnici imaju jednu do 30 godina radnog iskustva i zaposleni su na svim nivoima obrazovanja. Osim toga. Prema rezultatima istraživanja. godine. Manje važni kriterijumi uključuju sledeće: seminar pruža i praktično iskustvo. cenu (112 nastavnika) i činjenicu ko je predavač (104 nastavnika). Veliki broj nastavnika deli iskustva sa seminara sa kolegama (157). 10 Nezvanični izvori tvrde da postoji između 3000 i 4000 nastavnika engleskog jezika u Srbiji zaposlenih na svim nivoima obrazovanja. ovo istraživanje može ukazati na potrebu da se pokušaju ispitati i stavovi onih koji se stručno ne usavršavaju. Kada biraju seminar koji bi pohađali. Najčešće se nastavnici o nekom semina- 42 ru informišu putem pisma ili imejla koji dobiju od organizatora (156 nastavnika). ako se uzme u obzir cilj istraživanja (da Britanski savet prilagodi svoje aktivnosti onima koji su barem nekada pohađali aktivnosti ove organizacije). koliko sati stručnog usavršavanja ona nosi i gde se održava. rad sa mlađim učenicima (51 nastavnik).ZAVOD ZA ŠKOLSTVO ka bio je 20. blogova i sl. dok neki prate promene samo na nivou odeljenja (118 nastavnika). kako u državnom. informisanje putem fejsbuka. nastavnici imaju priliku da razmenjuju znanje i iskustvo i sl. Ima i onih koji ih pohađaju jednom mesečno (36 nastavnika). tako i u privatnom sektoru. Teme za koje su nastavnici najviše zainteresovani su: informacione tehnologije (58 nastavnika). a neretko je i da organizator nastavniku pošalje SMS (54 nastavnika). metodika nastave stranog jezika (44 nastavnika) i sl. . ne mogu generalizovati jer su dobijeni odgovori od nastavnika koji u manjoj ili većoj meri aktivno učestvuju u aktivnostima stručnog usavršavanja i to onima koje su organizovane od strane jedne određene organizacije (Britanskog saveta u Beogradu). onda je jasno da se radi o prigodnom uzorku i da se rezultati mogu upotrebiti za unapređenje aktivnosti te organizacije. S obzirom na činjenicu da je ovo prvo istraživanje u Srbiji koje ispituje navike i potrebe nastavnika engleskog jezika u vezi sa njihovim stručnim usavršavanjem. dakle. Manje važni kriterijumi koje razmatraju jesu da li je aktivnost akreditovana. 160 nastavnika pohađa različite aktinovnosti stručnog usavršavanja jednom u tri do četiri meseca. Takođe. kao i u oba sektora (državnom i privatnom). Budući da nije dostupan zvaničan podatak u vezi sa ukupnim brojem nastavnika engleskog jezika u Srbiji 10 . kao i jednom godišnje (79 nastavnika). Dobijeni rezultati se. Među nastavnicima postoji i razvijena navika da međusobno razmenjuju informacije o seminarima (71 nastavnik). nastavnici najčešće uzimaju u obzir aspekat nastavne prakse koju mogu da unaprede (239 nastavnika).

sistema stručnog usavršavanja. te ohrabruje podatak da veliki broj ispitanih nastavnika to ipak čini. istraživanje je dovelo do saznanja da je veliki broj nastavnika engleskog jezika zainteresovan za unapređenje sopstvene prakse bez obzira na radno iskustvo.Na pitanje koliko iskustva imaju u vezi sa opservacijama časova. Takođe. radionica. I pored toga. tema i sl. Međutim. a 112 nastavnika ga nikada nisu realizovali. vredelo je sprovesti ovo istraživanje kako bi Britanski savet na još adekvatniji način mogao da zadovolji njihove potrebe. Ako obrađuju teme koje ih zanimaju. Ohrabruje podatak da najveći broj nastavnika (189) planira svoje stručno usavršavanje manje ili više redovno. tako i u onima koje pokreću samostalno. Na osnovu dobijenih rezultata jasno se vidi da ispitani nastavnici redovno učestvuju u aktivnostima stručnog usavršavanja. Naime. rezultati pokazuju i da postoji i veliki broj nastavnika koji ne poznaju neke oblike usavršavanja koje mogu samostalno pokrenuti. Međutim. s obzirom da veliki broj nastavnika ne planira svoje usavršavanje ili čak ne zna šta planiranje podrazumeva. barem jednom u godinu dana rad 181 nastavnika posmatrao je kolega. dok je skoro isto toliko nastavnika pohađalo takvo stručno usavršavanje pre više od godinu dana ili ga čak nikada nisu pohađali. rezultati pokazuju i da mesto održavanja ne sprečava nastavnike da pohađaju seminar ako on nudi potrebna znanja i iskustva. očigledno je da veliki broj nastavnika samostalno inicira ovak oblik stručnog usavršavanja. jasno je i to da mnogo ovih nastav- nika učestvuju kako u aktivnostima koje su im ponuđene. Takođe. 61 nastavnik je veoma zadovoljan. Takođe. neophodno je ponuditi im adekvatna znanja i veštine s tim u vezi kako bi njihovo usavršavanje bilo efikasnije i isplativije. Osim toga. ako ne i nemoguće. Polovina nastavnika je zadovoljna sa postojećim stručnim usavršavanjem. Osim toga. Čitanje stručne literature je najčešće zastupljeni oblik samostalno iniciranog stručnog usavršavanja (204 nastavnika). Skoro polovina nastavnika je u prethodnih godinu dana sprovela akciono istraživanje. cene seminara. S druge strane. doći. 70 ih je delimično zadovoljno. Razlozi koje navode da opravdaju svoj izneti stav veoma su različiti i tiču se broja ponuđenih seminara. 185 ispitanih nastavnika su barem jednom u poslednjih godinu dana posmatrali čas svog kolege. nastavnici u Srbiji nisu obavezni da primenjuje novostečena znanja i iskustva. Čak 79 nastavnika ne zna šta znači planiranje stručnog usavršavanja ili šta se podrazumeva pod fazama u razvoju karijere nastavnika. istraživanje je pokazalo i da je 135 nastavnika učestovalo u nekom obliku onlajn stručnog usavršavanja (vebinar. do njih je veoma teško. Oni bi svakako bili drugačiji da su ispitani i nastavnici koji retko ili čak nikada ne pohađaju aktivnost za stručno usavršavanje. a sedam nezadovoljno. dok je 52 nastavnika to učinilo pre više od godinu dana.) u prethodnih godinu dana. nastavnici pohađaju i seminare koji nisu akreditovani i ne donose nikakve sate stručnog usavršavanja. kurs i sl. ovo istraživanje je pružilo dragocen uvid u navike i potrebe onih nastavnika koji su na vreme shvatili da je neophodno da se prilagode novim uslovima rada i novim potrebama učenika. mesta održavanja. Ovim nastavnicima je neophodno pružiti znanja i veštine i u vezi sa tim aktivnostima kako bi uspeli samostalno da pronađu odgovor na neko pitanje ukoliko ga ne dobiju na nekom od seminara koji im se nude ili kako bi uspešno rešili situacije koje su posledica specifičnog konteksta u kome rade. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 43 . Rezultate dobijeni ovim istraživanjem ne treba uopštavati. Osim toga. Preostale nastavnike kolege nikada nisu posmatrali ili su ih posmatrali pre više od godinu dana. Budući da grupa nastavnika koja je odgovorila na upitnik predstavlja grupu velikih entuzijasta. dok 103 nastavnika to nikada nisu učinili ili su posmatrali kolegu pre više od godinu dana.

prema tome. programska direktorica Pučko otvoreno učilište Korak po korak Zagreb. Istovremeno. u njihovu profesionalnom razvoju. te mu omogućiti da tijekom uvođenja promjena u vlastitu praksu ima podršku kolega i stručnjaka. – davati povratne informacije članovima zajednice o kvaliteti njihova poučavanja i učenja. Druga je da će učitelji koji su aktivno uključeni u rad zajednice unaprijediti svoje profesionalno i osobno znanje (Vescio i sur. kad izuzmemo urođene predispozicije učenika i iskustvo odrastanja. 2011. glavni nositelji kvalitete odgojno-obrazovnog sustava. Rad zajednica učenja temelji se na dvije pretpostavke: prva je da se znanje razvija tijekom svakodnevnog iskustva poučavanja koje se najbolje razumije kroz kritičku refleksiju s drugima koji imaju slična iskustva. 2008. Zajednice učenja jedan su od mogućih oblika ZAVOD ZA ŠKOLSTVO stručnog usavršavanja učitelja koji ispunjavaju ove zahtjeve. Hanushek. prema Wiliam 2011. odgovorna za većinu razlika u postignućima učenička (Jolly. Rad zajednica učenja. Posebno je važno da profesionalno usavršavanje poštuje principe učenja odraslih i da uzima u obzir da učitelji rade u školama s drugim učiteljima koji također imaju vlastita iskustva te da dijeljenje iskustava među učiteljima neminovno dovodi do poboljšanja u kvaliteti njihova rada. sve je evidentnija potreba za uvođenjem novih oblika stručnog usavršavanja učitelja kako bi se učitelje potaknulo na profesionalni razvoj u skladu sa suvremenim zahtjevima struke. Rowe. Sahlberg. 2012. William. 2003. i to tako što će oni unutar zajednice: – imati mogućnost kritički promišljati o vlastitom poučavanju.RAZVOJ ZAJEDNICA UČITELJA KOJI UČE Sanja Brajković. Brojna istraživanja potvrđuju kako je ustvari kvaliteta učiteljskog rada. 2008). – motivirati druge učitelje na unapređenje kvalitete rada i pomoći im da uživaju u poslu. – davati drugim učiteljima u zajednici konkretne ideje kako da unaprijede učenje svojih učenika. 2010. Hrvatska U 44 protekla dva desetljeća gomilaju se dokazi koji podupiru tvrdnju da su učitelji. Hattie. . i emocionalno i profesionalno. 2012). ima za cilj podržati učitelje i odgajatelje.. odnosno ono što oni čine. Ti dodatni oblici stručnog usavršavanja trebaju biti snažno povezani sa svakodnevnom praksom svakog pojedinog učitelja.

9) smatra da suradnja. Tijekom tog razdoblja educirali smo pedesetak voditelja koji su u svojim školama organizirali četrdesetak zajednica učenja. ali i samih učitelja i cjelokupnog odgojno-obrazovnog sustava Kompetentni učitelji 21. na primjer uvjerenjima). osjećaj međusobne ovisnosti. glavna snaga zajednice dolazi iz njezinih članova. nalaze istraživanja i međunarodnu praksu razvoja zajednica učenja. Bavimo se onime što je bitno za uspjeh odgojno-obrazovnog sustava. odnosno reflektirajući se na vlastitu praksu. Pučko otvoreno učilišta Korak po korak ima višegodišnje iskustvo u razvoju zajednica učenja odgojnoobrazovnih djelatnika u osnovnim školama u Republici Hrvatskoj. trebali obuhvatiti i ove tri komponente: metakognitivnu (razmišljanje o vlastitim misaonim procesima. Uzimajući u obzir teorijske spoznaje. u kontekstu razvoja zajednica. vizija i refleksija. Krajnji cilj nam je unaprijediti profesionalni razvoj učitelja. Ona odgovara na pitanja: Gdje smo sada? Koliko smo dobri s obzirom na ono što želimo biti? Što je od primijenjenog imalo učinka na učenike. analiziralo i evaluiralo (Reid. svakog pojedinog djeteta. stoljeća – ISSA-ina definicija kvalitetne pedagoške prakse Kako bi se proces pronalska zajedničke vizije ubrzao i kako bi učitelji što prije počeli u svoju praksu uvoditi promjene za unapređenje kvalitete rada. prema McMillan i Chavis 1986. Iz tog razloga smo educirali uglavnom voditelje stručnih aktiva učitelja unutar škola koji su. a to je djelovanje učitelja. U tom je dokumentu opisana kvalitetna učiteljska praksa usmjerena na dijete ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 45 . U daljnjem članku opisat ćemo koji su osnovni elementi zajednica koje smo razvijali. želimo kreirati zajedničku viziju poučavanja koje želimo za našu djecu. naša temeljna ideja bila je iskoristiti već postojeće oblike suradnje među učiteljima u našim školama i pomoći učiteljima u razvoju zajednica učenja u Hrvatskoj. – seminari – iako ponekad zajednica može pozvati vanjskog stručnjaka kako bi im pomogao u rješavanju neke problematike. zajednice učenja nisu: – sastanci učitelja na kojima se raspravlja o organizaciji školskih aktivnosti ili planira izvršenje obveza. Željeli bismo izgraditi novu dvoranu. kao okvir za raspravu o zajedničkoj viziji u svim zajednicama ponuđen je dokument Kompetentni učitelji 21. emocionalnu (promišljanje vlastitih emocionalnih stanja) i ponašajnu (analizu vlastitog ponašanja i posljedica tog ponašanja) (Vizek-Vidović. vremenu koje je članovima na raspolaganju. umjesto toga trebaju tragati za rješenjima. definiranim ulogama i odgovornostima članova zajednice. Smatrali smo da će se zajednice najlakše razviti u okviru već postojećih stručnih aktiva učitelja. Refleksija je proces revidiranja profesionalnog iskustva kako bi ga se opisalo. Bavimo se poučavanjem. U skladu s definicijom zajednice McMillan (1976. 1993). obuhvaća osjećaj pripadanja. Učitelji bi odgovarajući na ova pitanja. dijele iskustva. U njima je bilo okupljeno oko tri stotine učitelja. to se ne odnosi samo na to da učitelji rade u ugodnoj atmosferi. a time i učenje svakog djeteta. Zajednice učitelja upravo i postoje kako bi školski djelatnici radili na ostvarenju zajedničke vizije škole kakvu žele za svoje učenike. – katarza – članovi zajednice ne bi smjeli provoditi vrijeme žaleći se jedni drugima na školske probleme. 2010). Mi smo identificirali tri elementa koja smo smatrali neophodnima za razvoj zajednica učenja. To su: suradnja... str. a koje smo ugradili u strukturu rada zajednica. 2011). U zajednicama se. osje- ćaj individualne koristi i emocionalne pozitivne povezanosti s ostalim članovima tima. Ona odgovara na pitanja: Što je to što želimo kreirati? Kakva škola želimo postati? Kakvu školu želimo za svoju djecu? Kreiranje vizije u školama se često pretvori u pisanje liste želja poput: Željeli bismo opremiti učionice računalima. Dakle. Imati zajedničku viziju ne znači dogovoriti se oko jedne aktivnosti koju će svi učitelji primijeniti u radu (npr. znanja. Vizija je slika našeg razreda i škole u budućnosti. ne bavimo strukturalnim promjenama u obrazovanju (iako ne umanjujemo i njihovu važnost).Pri tome. stoljeća – ISSA-ina definicija kvalitetne pedagoške prakse11 koju je razvila Međunarodna udruga Korak po korak (International Step by Step Asociation). a što nije? Na temelju čega to mogu reći? Što je od onoga što smo pokušali imalo najviše učinka? Koja učenička ponašanja su nam ukazivala da smo bili na dobrom putu? (Caine i Caine. Kad kažemo suradnja. kako pokrenuti zajednicu i kakva je struktura sastanaka. vještine. rasporedu rada koji je zajednički dogovoren. Zajednička vizija je puno više – to je mentalna slika o radu škole koja je kvalitetna u svim područjima svoga rada i koja pridonosi učenju i razvoju svih svojih učenika. već i na to da se međusobno cijene. opet uz našu kontinuiranu podršku. te procjenama i raspravama o učinkovitosti rada zajednice. u svojim školama okupili učitelje i zajedno s njima razvijali zajednice. a većina tih zajednica djeluje i danas. nedoumice i sl. ispred svih razreda kreirat ćemo ‘kutak za roditelje’). pak. Elementi zajednice učenja Uspjeh razvoja svake zajednice ovisi o stvaranju dobrih temelja za njezin rad: pravilima rada.

različitost i demokratske vrijednosti Procjenjivanje i planiranje Strategije poučavanja Okruženje za učenje Profesionalni razvoj 1. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 11 Dokument je moguće preuzeti na: http://www. u duhu uvažavanja. vrijednosti i iskustava. Interakcije Obitelj i zajednica Inkluzija. Očekivani ishodi tih uvodnih sastanka su: Svi učitelji i članovi Učiteljskog vijeća informirani su o zajednici učenja. 5. kao i djece međusobno. oni moraju imati dovoljno informacija o tome što je zajednica učenja. Kompetentni učitelji 21. razvojno-primjerenoj praksi. Pokretanje zajednice učenja Priprema rada zajednice odvija se obično kroz dva do tri sastanka u trajanju od šezdeset do devedeset minuta. stoljeća 2010. . Kako bi zajednica doista profunkcionirala kako to učitelji očekuju.koja se temelji na saznanjima iz istraživanja dječjeg razvoja. Obitelj i zajednica. Zato je zadatak budućeg voditelja ili voditeljice zajednice da sve učitelje i ostale članove Učiteljskog vijeća što detaljnije informira o tome što su zajednice učenja. U ovih sedam područja promovira se praksa koja se temelji na „humanističkim i sociokonstruktivističkim načelima.pdf 13 Napomena: U priručniku Brajković. 4. Neke od informacija koje se obično daju o zajednicama su: što su zajednice učenja. itd. a zatim je kroz indikatore opisano kako primjenu tih standarda kvalitete možemo prepoznati u praksi. kad smo sigurni tko će biti članovi zajednice. – Učitelji tijekom jednog od prvih sastanaka trebaju upoznati sadržaj i strukturu ISSA-ine definicije kvalitetne pedagoške prakse koja će im tijekom čitavog rada koristiti kao polazište za rasprave o kvaliteti rada. Zatim se razgovara o sličnostima i razlikama te zajedničkom interesu u profesionalnom razvoju.korakpokorak.“ (Kompetentni učitelji 21. 2. i (2) zajednica učenja cijelu godinu radi na unapređenju rada jednog područja prema ISSAinoj definiciji kvalitetne pedagoške prakse.korakpokorak. Učitelji. 3.: Zajednica učenja odgojno-obrazovnih djelatnika (2013.) detaljno je opisamo kako pokrenuti zajednicu učenja u vašoj školi/vrtići te su opisani primjeri aktivnosti za svaki od elemenata strukture sastanka zajednice. Praćenje i procjenjivanje. 4. Praksa usmjerena na dijete u tom je dokumentu opisana kroz sedam područja rada učitelja: 1. – U individualnom planu profesionalnog razvoja svaki od učitelja identificira svoje kompetencije i potrebe. – Normama ponašanja obično se razgovara na drugom sastanku.hr/upload/Sadrzaj/issa_definicija. Svaki standard sadrži dva do šest indikatora (pokazatelja) u kojima je opisano što učitelji ČINE u svom razredu kako bi zadovoljili određeni standard/princip kvalitete. 7. uveli u rad zajednica su: (1) svi članovi zajednice rade na unapređenju kvalitete rada u istom području prema ISSA Pedagoškim standardima (Interakcije. – Dvije preporuke koje smo. Da bi to mogli.hr/upload/Sadrzaj/issa_definicija. potreban je dogovor kad i gdje će se odvijati sastanci zajednice te koliko će trajati. kako se rad u zajednicama razlikuje od ostalih vrsta stručnog usavršavanja. – Iz iskustava i preporuka naših voditelja zajednica. Svaki učitelj ima razvijen svoj prvi individualni plan unapređenja rada13. 6. koje će biti obveze učitelja. različitosti i demokratske vrijednosti. jake strane i slabosti i procjenjuje u kojem smjeru se treba razvijati kako bi pridonio ostvarenju zajedničke vizije kvalitetnog poučavanja. Obitelj i zajednica.pdf 12 Vidi: http://www. možemo zaključiti da je idealan broj članova od 5 do 10. Izabrano je prioritetno područje za unapređenje kvalitete rada učitelja (prema ISSA-inoj definiciji kvalitetne pedagoške prakse.12. Svi članovi zajednice treba potpuno dobrovoljno da odluče da budu njezini članovi i da sudjeluju u njezinu radu. Dogovorene su norme ponašanja. Inkluzija. 2. 2010). Norme ponašanja ne mogu se nametnuti grupi. individualiziranom pristupu i spoznaji da se učenje odvija kroz interakciju i u dijalogu između djece i odraslih. S. koja su iskustva drugih zajednica i sl. teorija učenja i neuroznanosti. poticanja i autonomije onoga tko uči. 46 Ova područja odabrana su zato što je upravo u njima potrebno osigurati visoku kvalitetu rada kako bi se podržao dječji razvoj i učenje. 5. članovi zajednice tijekom svakog sastanka planiraju postizanje kvalitete poučavanja opisane u jednom od indikatora kvalitete. Dogovoreno je vrijeme i mjesto sastanaka. ISSA-ina definicija kvalitete. Izbor prioritetnog područja: Individualizacija. stoljeća). Strategije poučavanja ili Okruženje za učenje (područje Profesionalni razvoj se ne bira) počinje tako da svaki član zajednice s ostalima dijeli rezultate vlastite samoprocjene. Poželjno je da je vrijeme sastanka ugrađeno u radno vrijeme kako učitelji zbog sastanaka ne bi trebali ponovno dolaziti u školu. Rezultati istraživanja i iskustva učitelja u svakom od tih područja pretočena su u nekoliko standarda (koje još nazivamo i principima) rada kojih se treba pridržavati u razredu. već bi ih ona trebala donijeti na temelju vlastitih očekivanja. na temelju dosadašnjih iskustava. Predstavljena je ISSA-ina definicija kvalitetne pedagoške prakse. 3.

Ako to nije moguće. Solution Tree Press. V. čitanje časopisa.). 5.childrenofthecode. (2013. 12.) (2011. nužno je održati najmanje jedan sastanak mjesečno. nakon njezina pokretanja. D. E. idejama za poboljšanje i sl. Brojni autori (npr. Rowe. ELEMENTI STRUKTURE SASTANKA ZAJEDNICE Zagrijavanje AKTIVNOSTI Vježba za zagrijavanje. D. USA: NSDC. 1995.org/interviews/ hanushek. Ponekad postoji opasnost da se učitelji koji su članovi zajednice izoliraju od ostalih oblika stručnog usavršavanja. Nurse Education Today . (2008.htm 4. 14.): Visible Learning. Ken: The Importance of Teacher Quality As A Key Determinant of Students’ Experiences and Outcomes of Schooling (2003. Fullan. i sur. Bloomington. radionice. Idealno je imati dva sastanka mjesečno u trajanju od dva sata. prema Vescio 2008.). D. A.) • Rasprava o jednom indikatoru kvalitete potaknuta člankom. P.): Učitelji i njihovi mentori. tekstom. • Svaki učitelj piše svoj individualni plan unapređenja kvalitete. zapažanjima.): A review of research on the impact of proffesional learning communities on teaching practice and student learning. nude svoje ideje za poboljšanje. 11. D. rješenja za probleme i sl. New York: Teachers College Press. Journal of Community Psychology. J. Fullan.. treba koristiti različite prilike za vlastito stručno usavršavanje te razmjenu ideja.): ‘But we’re doing it already’: Exploring a response to the concept of reflective practice in order to improve its facilitation. treba izdvojiti 90 do 120 min. 2006. M. Vescio.acer. (10 min. iskustava i promišljanja ne samo s učiteljima iz svoje škole nego i iz drugih škola pa i država (predavanja.): Learning Along the Way – Professional Development by and for Teachers.). dilemama. na: http://research. vol.edu. Vizek-Vidović (ur. NewYork:Routledge. (2012. stvaranje osjećaja zajedništva i jačanje suradnje. (15 min. prema Sweeney 2003) navode upozorenja i zabrinutost oko širenja sve popularnijih zajednica učenja. (2011. Zajednica učenja odgojno-obrazovnih djelatnika. 2004. Jolly. evaluacija sastanka. Reid. e-learning. (5 min. Teaching and Teacher Education. (2003. moramo reći kako osnivanje zajednica u školama nije jamstvo unapređenja kvalitete rada učitelja. 80-91.10-14.): Finnish Lessons. W i Chavis. Ako se tako gleda na zajednicu. Ponekad učitelji gledaju na zajednice kao na posljednju inovaciju među mnogima. Guskey i Huberman. zaključci.au/research_conference_2003/3Experiences and Outcomes of Schooling 9. (2012. Važno je da sastanci zajednice imaju strukturu kako bi se izbjeglo da se rasprava raspline i kako bi se ostvario cilj zajednice. Wiliam. 8. Brajković. Hattie. 6. a to je profesionalni razvoj učitelja. TRAJANJE (5-10 min) Refleksija o provedenim aktivnostima (30-45 min) Razvoj zajedničkog razumijevanja kvaliteta Planiranje sljedećih koraka Zaključivanje sastanka (20-25 min) (5-10 min) (5 min) ZAVOD ZA ŠKOLSTVO Iako u ovom članku zagovaramo profesionalni razvoj učitelja kroz zajednice učenja. konferencije. videosnimkom i sl. Zagreb: IDIZ. 24. Razvoj Zajednice učenja nema svoj početak i kraj. M. Svaki učitelj. DeFour. (1986. S. (2010. B. koja je došla i isto tako će nestati. • Učitelj/učiteljica koji/a izvještava kratko govori o provedenim aktivnostima. okrugle stolove i dr. • Završne primjedbe. A. Sweeney.) • Učitelj/učiteljica ima priliku reći za koje prijedloge misli da će joj pomoći. G.): Embedded formative assessment. a njihova kvaliteta rada se s vremenom mijenjala i unapređivala i mijenjat će se sve dok njezini članovi budu za tim imali potrebu. Na: http://www. odnosno koja ima svoj početak i kraj. 13. 7.): Sense of Community: A Definition and Theory. (2006.13. (2006.) • Svi imaju priliku reći svoje mišljenje i dojmove (5 min. McMillan. Zagreb: Pučko otvoreno učilište Korak po korak 2.): Leading Professional Learning.): Team to Teach – A Facilitator Guide to Proffesional Learning Communities.): High Quality Education: Elements and Implications. (1993. . The School Administrator. 3. osim sudjelovanja u zajednicama. Hanushek. Sahlberg. ona se nikada neće imati vremena razviti i postati mjesto na kojem se dublje promišlja o praksi jer je za to potrebno vrijeme. za svaki sastanak zajednice. 10.Struktura sastanaka zajednice učenja Iz iskustava naših zajednica. Stenhouse Publishers. Trenutno u Republici Hrvatskoj neke zajednice djeluju već treću godinu. 47 Literatura: 1.) • Ostali učitelji/učiteljice postavljaju pitanja i traže pojašnjenja.

kao okvir za unapređenje našeg rada uzele smo sedam područja rada učitelja ponuđenih u dokumentu Kompetentni učitelji 21. a što nije u njezinom razredu. u kojem području rada učitelja bi najviše željela poboljšati svoju praksu. Na primjer. odredile vrijeme i mjesto kada ćemo se sastajati. nakon završenog prvog Korak po korak seminara. trebale smo početi raditi na mijenjanju naše prakse. U POU Korak po korak prošla sam edukaciju o vođenju zajednice učenja koja mi je bila temelj za pokretanje naših sastanaka. RAZVOJ ZAJEDNICE UČITELJA U OŠ „BOGUMILA TONIJA“. Nakon prvih nekoliko sastanaka zajednice. Zatim smo svaki indikator na obrascu procijenile u kojoj mjeri je on vidljiv u njezinoj praksi.PRIMJER IZ PRAKSE: Gabriela Žokalj.. svaki put u razredu druge učiteljice kako bismo vidjele okruženja koja smo stvarale.. a ideja o obnavljanju sastanka stalno je bila prisutna. Nažalost. Nakon dogovora s ravnateljicom odlučila sam izgraditi zajednicu u svojoj školi. što je bilo prilično zahtjevno.. Učitelji unutar svake zajednice cijelu godinu rade na unapređenju kvalitete u jednom području. U prvoj godini u zajednici je bilo petnaest učiteljica iz moje i dvije učiteljice iz obližnje škole. Tijekom prvih nekoliko sastanaka imale smo točno određene ‘korake’ koje smo odradile kako je to opisano u članku. OŠ „Bogumil Toni“. Mi učitelji razmišljamo na način da je višegodišnje iskustvo dovoljno za kvalitetan rad. stoljeća – ISSA-ina definicija kvalitetne pedagoške prakse. Na prvim sastancima dogovorile smo norme ponašanja unutar Zajednice. U tome sam odmah prepoznala ideju naših nekadašnjih sastanaka – međusobna podrška u stvaranju kvalitetnije prakse u našim razredima. Za početak je najvažnije bilo dobro proučiti standarde i indikatore kvalitete u svakom području učiteljskog rada kako bismo mogle svaka za sebe procijeniti svoju praksu. entuzijazam učiteljica razredne nastave bio je golem. radi različitih subjektivnih i objektivnih okolnosti prestale smo organizirati sastanke. kako je vrijeme prolazilo. Na korakovskim seminarima razmjenjivale smo iskustava. Na kraju je svaka od nas napisala. Tu sam kao voditeljica naišla na prepreku. Nakon nekog vremena uspjele smo uspostaviti strukturu sastanaka. pokazalo se kako to nije dovoljno pa smo sastanke produžile na 90 minuta. koje su razlike između grupnog rada i suradničkog učenja. Da bismo to postigle. međusobno se podržavale i zajednički procjenjivale kvalitetu rada. Nakon samoprocjene. SAMOBOR Budući da su se u zajednicu uključile učiteljice različitih razmišljanja o tome što je kvalitetna praksa. priručnike.. pripremala sam materijale za različite radionice. ne nadograđujemo teorijska znanja te ostanemo na onima davno stečenim. Svaki sastanak smo završavale izradom plana. na temelju onoga što je vidljivo. videozapise. Samobor. razmjenjivale ideje. slavile uspjehe i podržavale jedna drugu. ali nakon povratka u svoje škole nizala su se mnoga pitanja na koje same nismo mogle naći odgovor. Tako se spontano razvilo okupljanje korakovskih učiteljica u našem gradu. Sastajale smo se otprilike jednom mjesečno. Tada smo se prvi put susrele s indikatorima po kojima smo mogle procijeniti svoju praksu. Hrvatska P 48 rije petnaestak godina. Trebalo je razmišljati i procijeniti područja prakse na kojima smo do tada radile više intuitivno nego promišljajući ih. razgovarale o onome što smo primijenile i što nam se činilo dobro. kao i onome što nam se činilo loše. Da bismo stvorile zajedničku teorijsku podlogu i što bolje razumjele što je kvalitetna nastava te mogle planirati promjene u praksi. . što je samokontrola i kako se postiže. ali trebao nam je još neki oblik podrške. Podrška koju smo dobivale kroz sastanke stvorila je vezu među nama koja traje i dan-danas. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO Prije tri godine saznala sam za projekt Zajednica učitelja koji uče. sastanak je trebao imati točno određenu strukturu. U tom smo radu obnavljanja i produbljivanja teoretskih znanja iz naše prakse koristile članke. a mi smo se zajednički dogovorile da će to u prvoj godini biti Strategije poučavanja. Nakon uvodnog seminara nastavile smo pohađati i druge Korak po korak edukacije koje su nam pomagale da mijenjamo praksu prema pristupu usmjerenom na dijete. Iako smo u početku dogovorile da će se sastanci održavati jednom mjesečno po sat vremena. Svaka od nas dobila je obrasce s nabrojenim indikatorima. odredile smo područje na kojem ćemo raditi. neka od teoretskih pitanja kojima smo se bavile bila su: što je formativno praćenje.

liste provjere. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 49 . izgrađivala strategije za razvoj vještina rješavanja sukoba i poticala djecu na postavljanje pravila i posljedica njihova kršenja. U tom procesu važan je bio osjećaj sigurnosti. morale smo dobro poznavati već navedenu ISSA-inu definiciju kvalitete. imam li stvarnu podršku svih učiteljica. kognitivno. Vođenje. U našim školama pod planiranjem se podrazumijeva raspored obrade sadržaja iz udžbenika. U mojoj zajednici taj period trajao je skoro cijelu prvu godinu rada. Ovih dana završavamo treću godinu rada zajednice u mojoj školi. odnosno objasniti si kako se svaki pojedini indikator vidi u našoj praksi. Da bismo uspjele u tome. a najvažnije je da je promišljanje o tome kako i zašto nešto radimo svakodnevno. Na kraju smo planirale aktivnosti koje ćemo provoditi u razredu i na taj način mijenjati svoju praksu. uz podršku POU Korak po korak. I planiranje se moralo promijeniti od onog dosadašnjeg. zahtijeva neprestanu aktivnu uključenost i razvijanje kvalitetne prakse. Planirale smo učenje nudeći im izbor aktivnosti prema njihovim interesima i sposobnostima. kvaliteti procesa poučavanja. dijelile smo iskustva u vođenju zajednica. Drugi problem s kojim sam se susrela kroz vođenje zajednice bila je refleksija na vlastitu ali i tuđu praksu.odnosno dogovorom o promjenama koje je trebalo provesti u svom razredu do sljedećeg sastanka. kao i sudjelovanje u zajednici. važno je bilo naše umrežavanje i sastajanje svaka dva mjeseca. istraživačku nastavu. Morale smo razmišljati o indikatorima kvalitetne nastave. Ali pomaci koje je svaka od nas napravila u svojoj praksi bili su mi potvrda da smo na dobrom putu. Promjene koje smo uvele u razredima vidjele su se kroz češće formativno praćenje. potrebno je neko vrijeme kako bi se u zajednici stvorio osjećaj međusobnog povjerenja. itd. Mislim da je pomak u kvaliteti prakse vidljiv. Iako je većina učiteljica u praksu uvodila promjene koje su planirale na sastanku. Nakon nekog vremena svima nam je postalo jasno da se promjene u našim razredima događaju samo onda ako ih same planiramo i kao učiteljice provodimo. Sada je trebalo razmišljati na sasvim nov način. te podrška koju su dobivale unutar zajednice. a što manje dobro u našoj učionici. zajedno s učenicima postavljale kriterije. pa sam kao voditeljica poticala manje korake kojima su učiteljice ipak uvodile promjene u svoju praksu. zašto je to tako i što treba promijeniti) pa tako ni s planiranjem kojem je polazište refleksija. Uvele smo rubrike. ali na kraju svega pruža veliko osobno zadovoljstvo i zadovoljstvo onih zbog kojih smo tu – naših učenika. a na temelju nacionalnog plana i programa. kako dalje nastaviti. suradnja među učiteljicama je bolja. nikad nismo bile usmjerene na dublje analiziranje i razumijevanje rada (što je to dobro. Kroz naše follow-up sastanke. Razgovarale smo i promišljale na koji način prevazići prepreke koje su postojale unutar naših zajednica. neke od kolegica to nisu činile. puno puta sam se našla u nedoumici jesam li uspjela u onome što sam planirala. tjelesno). Za takvo promišljanje o svom radu i radu drugih. a ne samo o onome što se uči. planiranje i procjenjivanje. Razmjenjivale smo ideje i resurse te postavljale nove ciljeve koji će mijenjati praksu i podizati kvalitetu našeg rada. Prolazile smo radionice i aktivnosti koje smo kasnije koristile u radu zajednica. To ne može učiniti nitko osim nas. Kao voditeljica zajednice. Tijekom prve godine većina je uvela suradničko učenje. planirala strategije kojima smo nastajale obuhvatiti više razvojnih područja djeteta (emocionalno. socijalno. Tijekom našeg dosadašnjeg rada u školi. učile ih da se samoprocjenjuju i postavljaju svoje ciljeve učenja. U osnaživanju voditeljica. U drugoj godini rada bavile smo se područjem Praćenje.

One su prezentovale iskustva Crne Gore u odnosu na pravni okvir. Prvog dana Sanja Brajković. koji prepoznat je kao najbolja inicijativa profesionalog razvoja u regionu. Narednih dana radilo se na izgradnji razumijevanja indikatora kod članova tima kroz opservacije nastavnika i njhovih aktivnosti/časova u JPU „Đina Vrbica” i OŠ „Štampar Makarije”. Na plenarom dijelu tokom kojeg su prezentovani zaključci sa paralelnih sesija. U Beogradu 16. prirodne nauke. psihologija i metodika i inkluzivno obrazovanje. crnogorski sistem profesionalnog razvoja nastavnika. 20/04). marta 2013. kako bi uspostavili odgovarajuću relijabilnost. marta 2013. ISSA-e. direktorica PCCG-a. Cambridge University Press-a. programska direktorica Pučkog otvorenog učilišta Korak po korak i predstavnica . pedagogija. Hrvatske. Longmana. godine organizovao dvije regionalne konferencije o profesionalnom razvoju nastavnika. tehnologija. Programi Podgorica. dr Biljana Maslovarić. Komisija za izbor i vrednovanje ponuđenih programa usavršavanja Zavoda za školstvo akreditovala je 158 programa i proslijedila ih Ministarstvu prosvjete na potvrđivanje. crnogorski sistem profesionalnog razvoja nastavnika još jednom je istaknut kao dobro utemeljen i. u prvoj polovini 2013. mr Ljiljana Subotić (Zavod za školstvo) i Tatijana Vujović (OŠ „B.BLIC INFO KATALOG PROGRAMA STRUČNOG USAVRŠAVANJA ZA ŠKOLSKU 2013/14. njegova ekslencija Najdžel Kejsi i direktor BC za Zapadni Balkan Toni O’Brajen. strani jezik. nakon bodovanja. godine realizovana Druga nacionalna konferencija o kontinuiranom profesionalnom razvoju nastavnika engleskog jezika. nadasve funkcionalan. U radu je učestvovao tim u sastavu: doc. Orlandić“). osnovno obrazovanje i vaspitanje i srednje obrazovanje. Programi se odnose na predškolsko vaspitanje i obrazovanje. dr Veselin Mićanović. planiranje mogućih zajedničkih aktivnosti i podrška zemlji domaćinu u utemeljenju i razvoju platforme za ovu oblast na federalnom nivou. godini. br. Konferenciju je otvorio Toni O’Brajan. predstavila je ciljeva seminara. Učesnici konferencije bili su predstavnici obrazovnih institucija iz regiona (Bosne i Hecegovina. Trećeg dana vršena je provjera realijabilnosti kroz bodovanje. Na konferenciji je analizirano trenutno stanje u Srbiji u toj oblasti. godine. Prva je realizovana u Sarajevu. GODINU književnost. YALS-a. BiH Beograd. Z avod za školstvo je i ove godine u skladu sa Pravilnikom o programu i organizaciji oblika stručnog usavršavanja nastavnika (Službeni list RCG. doc. umjetnosti. Predstavnice Crne Gore bile su: dr Dušanka Popović (Zavod za školstvo). 26. raspisao konkurs za izbor programa stručnog usavršavanja nastavnika u školskoj 2013/2014. dr Tatjana Novović. direktor BC za Zapadni Balkan. kao i vodič za opservaciju. matematika. doc. Srbija KONFERENCIJE O PROFESIONALNOM RAZVOJU ZAVOD ZA ŠKOLSTVO B 50 ritanski savjet je. Nakon svake opservacije obavljen je intervju sa nastavnicama. a zatim su individualno bodovani indikatori. Slovenije i Crne Gore). februara 2013. do 14. Predstavnica Crne Gore dr Dušanka Popović predstavila je iskustva Crne Gore u ovoj oblasti tj. instrumente koji će se koristiti tokom opservacija. programe obuke i evaluaciju procesa KPR-a. Makedonije. Srbije. mr Marijana Blečić i dr Dušanka Popović. Rad je nastavljen u okviru tri paralelne sesije na teme: Pravni okvir. Britanskog savjeta. Crna Gora ZA OBEZBJEĐIVANJE I UNAPREĐIVANJE KVALITETA N VO Pedagoški centar Crne Gore oragnizovao je seminar tokom kojeg se radilo na razvijanju mehanizama i kompetencija sa ciljem obezbjeđenja i unapređenja kvaliteta programa koje podržava međunarodna organizacija Korak po korak (ISSA): Korak po korak za vrtiće i osnovne škole. Opservatori su. Učesnike su pozdravili ambasador Ujedinjenog kraljevstva u BiH. zatim kako bi ova oblast trebalo dalje da se razvija i šta može da se unaprijedi. Na konkurs se javilo više autora sa 159 programa iz različitih oblasti. godine. diskutovali o svakom indikatoru i razlikama u procjenjivanju. Prioritetna područja programa stručnog usavršavanja nastavnika su sljedeća: maternji jezik i Sarajevo. društvene nauke i građansko vaspitanje. a uvodno izlaganje o profesionalnom razvoju nastavnika u UK imala je gđa Žaklin Smit. stručnog usavršavanja i praćenje i evaluacija profesionalnog razvoja. fizička i zdravstvena kultura. J. Cilj konferencije bio je razmjena iskustava zemalja učesnica. a učesnici su bili predstavnici Ministarstva prosvete. ZUOV-a. Aktivnosti su trajale od 11. a rad je nastavljen kroz diskusiju o svakom indikatoru posebno i razlikama u procjenjivanju. The English Book-a i dr.

organizovale su dva radna sastanka na temu obrazovanja za mir. OŠ „Vukašin Radunović“. Kolašin i OŠ „Aleksa Đilas Bećo“. njihova uloga u Evropi i primjeri dobre prakse na Zapadnom Balkanu. Žabljak. savjetnica za osnovne škole. Zatim su predstavljeni konkretni rezultati tih aktivnosti za navedeni period u Crnoj Gori i Srbiji. marta 2013. uz podršku Ministarstva inostranih poslova Republike Finske. U Panel diskusiji o mogućnostima integracije Metodologije za održive škole u nacionalne sisteme obrazovanja na Zapadnom Balkanu. OŠ „Vuk Karadžić“. međunarodni ekspert. Takođe. Narednog dana. Srbija ZAVRŠNA REGIONALNA KONFERENCIJA ODRŽIVE ŠKOLE I LOKALNO ODRŽIVO UPRAVLJANJE NA ZAPADNOM BALKANU R egionalni centar za životnu sredinu za Centralnu i Istočnu Evropu (REC).Tara. Berane. dok je na temu Uloga održivih škola u Evropi – ENSI govorio dr Reiner Mathar. Berane. Dragana Radoman (OŠ „Milija Nikčević“) i Magdalena Lazović (OŠ „Marko Miljanov“). učestvovala je Branka Kankaraš. OŠ „Milić Keljanović“. OŠ „Mojsije Stevanović“. Međuriječje. pedagoška i metodička zasnovanost takvih pristupa. Prvi sastanak redakcije za zbirku realizovan je 25. direktorica NDCS. organizovao je trodnevnu konferenciju pod nazivom Održive škole i lokalno održivo upravljanje na Zapadnom Balkanu u Hotelu „Omorika“ na Tari. Beograd. grupe za globalno partnerstvo za prevenciju oružanih sukoba (GPPAC). Bare Kraljske.). Učesnice uz Crne Gore bile su: dr Dušanka Popović (Zavod za škosltvo). Jedan od važnih dijelova konferencije bio je intenzivan rad u grupama. Srbija N NDCCG – AKTIVNOSTI ZA NAREDNI PERIOD VO Nansen dijalog centar Crna Gora i NVO Nansen dijalog centar Srbija. Sastanci su realizovani u Beogradu. kao i predstavnici škola uključenih u projekte. Konjuhe. direktorica NDCCG i Tatjana Popović. Na temu Budućnost održivih škola u Finskoj govorila je dr Mervi Aineslahti. realizovan je sastanak regionalne savjetodavne . godine. a ispred Zavoda za školstvo savjetnice Nevena Čabrilo i dr Snežana Grbović. Branka Kankaraš (Ministarstvo prosvjete). Svoja iskustva u ovom projektu ispred Crne Gore predstavile su: OŠ „Dušan Obradović“. a u radu su učestvovali predstavnici ministarstva prosvjete i zavoda koji se bave obrazovanjem iz obje države. Teme konferencije bile su održive škole. Program konferencije je objedinio ekspertizu nekoliko mreža održivih škola i međunarodnih eksperata u oblasti obrazovanja u približavanju školama sliva rijeke Drine ciljeva. kao i u Finskoj i Njemačkoj. ispred Ministarstva prosvjete Crne Gore. radionice i sl. U zbirci će biti predstavljena iskustva nastavnika iz dvije zemlje na implementaciji elemenata obrazovanja za mir kroz postojeće obrazovne programe i u nastavi različitih predmeta. predstavljen je okvirni plan GPPAC aktivnosti za Zapadni Balkan za period 2013‒2014. međunarodna ekspertica za obrazovanje. zakonski okvir za primjenu ovih elemenata. prednosti i mogućnosti primjene principa održivog razvoja u školskoj praksi. godine. Njegovuđa. nastavnike i roditelje. 26. OŠ „Risto Manojlović“. pripreme za časove. Konferenciji su prisustvovali i predstavnici škola koje će koristiti rezultate projekta: OŠ „Vuk Knežević“. Žabljak. regionalni sekretarijat za Zapadni Balkan. rezultati programa Obrazovanje za mir i Dijalog i medijacija. marta 2013. Republike Srbije i Bosne i Hercegovine (sliv rijeke Drine). godine i odnosio se na analizu prispjelog materijala (tekstovi. Manastir Morača. OŠ „Međuriječje“. Berane. Sastanak su vodile Ivana Gajović. O iskustvima škola u korišcenju metodologije za održive škole na Zapadnog Balkana govorili su predstavnici škola koje su uključene u projekat. godina. OŠ „Radomir Mitrović“. OŠ „Dr Radoslav Jagoš Vešović“. koji je rezultovao donošenjem zaključaka vezanih za širenje rezultata regionalnog projekta Obrazovanje za održivi razvoj na Zapadnom Balkanu kojim je bilo obuhvaćeno po pet osnovnih škola iz Crne Gore. Mojkovac. OŠ „Petar Dedović“. u okviru kojeg su predstavljeni najvažniji rezultati GPPAC regionalnih aktivnosti realizovanih u periodu april 2012 ‒ mart 2013. OŠ „Bajo Jojić“. kao i radionice za učenike. i u okviru njih. Murino. Takođe. Andrijevica.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful