PROFESIONALNI RAZVOJ NASTAVNIKA U CRNOJ GORI

broj

ISSN 1800-833X

11 januar-jun 2013 .

godine

/ elektronsko izdanje ISSN 1800-9158 / www.zavodzaskolstvo.gov.me

AKTIVNOSTI KPR-a O PROGRAMIMA OBUKE NOVE IDEJE I AKTIVNOSTI ISKUSTVA IZ ŠKOLA IZ UGLA DIREKTORA MEĐUNARODNI SKUPOVI I SARADNJA SA DRUGIM ORGANIZACIJAMA ISKUSTVA DRUGIH BLIC INFO

Sadržaj
Pofesionalni razvoj nastavnika u Crnoj Gori broj 11 januar - jun 2013. Urednica: Dr Dušanka Popović Redakcija: dr Dušanka Popović mr Ljiljana Subotić dr Snežana Grbović Vidosava Kašćelan Nađa Luteršek mr Nataša Gazivoda Željko Korać Nataša Perić

od 4 do 11str.

od 12 do 16 str.

od 17 do 19 str.

Dizajn i pripreama za štampu: Dragiša Gile Ćalov Grafo Crna Gora Štampa: Grafo Crna Gora ZAVOD ZA ŠKOLSTVO Podgorica Vaka Đurovića b.b. 020 408 931 020 408 913 020 408 938 020 408 930 020 408 941 Tivat Ul. L. Tomanovića 2 032 670 100 Bijelo Polje Obala b.b. 050 432 870 Nikšić Ul. Karađorđeva br. 4 040 212 552 www.zzs.gov.me
od 41 do 49 str. od 50 do 52 str. od 28 do 40 str. od 20 do 23 str. od 24 do 27 str.

Poštovane koleginice i kolege,

U

ovom broju predstavljamo vam, kao i do sada, aktivnosti naše insitutciju na stvaranju mogućnosti za vaš kontinuirani profesionalni razvoj, kao i sve značajne pojedinosti koje su se, u prvoj polovini godine, na tom polju desile. Takođe, vaše aktivnosti koje realizujete na nivou svojih vaspitno-obrazovnih ustanova, kao i iskustva naših kolega iz okruženja. I ove godine nastavili smo da, u skladu sa sredstvima kojima raspolažemo, organizujemo realizaciju programa obuke za nastavnike na svim nivoima obrazovanja koji su u našoj nadležnosti. Pri tome smo vodili računa da obuku ponudimo profesorima svih struka i da odgovorimo na njihove potrebe utvrđene kroz istraživanja i evaluaciju nastavne prakse. Takođe, nastavljamo da pružamo kontinuiranu podršku učešću naših nastavnika u međunarodnim programima obuke, posebno programima Savjeta Evrope. Nova aktivnost jesu forumi za nastavnike koji su se, za sada, pokazali kao veoma zanimljivi i korisni. Komunikaciju s vtićima i školama unaprijedili smo kroz intenzivnije korišćenje mogućnosti koje pruža IC tehnologija. Posebno nam je zadovoljstvo da vam prenesmo iskustva sa međunarodnih događaja na kojima je crnogorski sistem profesionalnog razvoja prepoznat kao moderan i funkcionalan model koji daje mogućnost kontinuiranog razvoja i cjeloživotnog učenja svim nastavnicima. U tom smislu uradili smo, zajedno sa kolegama iz vrtića i škola, određene inovacije sistema predlažući razvojne faze u karijeri nastavnika. Razvojne faze u karijeri nastavnika i kategorije koje ih prate jesu instument za prepoznavanje sopstvene pozicije u profesionalnoj karijeri i uspješno planiranje daljeg napredovanja. U ovom broju imamo posebno zadovoljstvo da vam predstavimo nastavnike - prve nosioce viših zvanja. Naime, dodjeljujući viša zvanja nastavnicima za koje je Komisija utvrdila da ispunjavaju uslove, i ovaj dio sistema stavljen je funkciju.

Nova rubrika u ovom broju jeste Iz ugla direktora. Kako su direktori ključni faktor u obezbjeđivanju uslova za realizaciju aktivnosti profesionalog razvoja u ustanovi, ali i uključivanje nastavnika u ove aktivnosti i van nje – to smo smatrali važnim da nam oni prenesu svoja zapažanja i viđenja ovih aktivnosti u njihovim školama. Nastavljamo saradnju sa paralelnim institucijama u našem sistemu, kao i sa međunarodnim organizacijama, pa vam prenosimo značajne događaje iz ove oblasti. Saradnja sa vama, kao i savjetovanja koja organizujemo pokazuju da, u skladu sa planom profesionalnog razvoja, organizujete različite događaje u vašim vrtićima i školama. Kako su takva iskustva posebno dragocjena, pozivamo vas da ih, putem našeg časopisa, razmjenjujete sa svojim kolegama.

Dr Dušanka Popović, voditeljka Odsjeka za KPR

AKTIVNOSTI KPR-a

AKTIVNOSTI I NAČIN NJIHOVE ORGANIZACIJE (2013)
P
odrška profesionalnog razvoja nastavnika, stručnih saradnika, pomoćnika direktora i direktora zaposlenih u obrazovnom sistemu Crne Gore u nadležnosti je Zavoda za školstvo i tokom 2013. godine odvija se u okviru sljedećih aktivnosti1 : a) Programi obuke Zavoda za školstvo za nastavnike, stručne saradnike, pomoćnike direktora i direktore zaposlene u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama
ZAVOD ZA ŠKOLSTVO

– jedan jednodnevni seminar i jedan dvodnevni seminar iz oblasti inkluzivnog obrazovanja – tri jednodnevna i dva dvodnevna seminara (podrška PRNŠ-u) – sedam jednodnevnih seminara: Razvoj kompetencija nastavnika za rad u opštoj gimnaziji – jedan četvorodnevni seminar: Interaktivna obuka – program za trenere – jedan petodnevni seminar: Program obuke Karijerna orijentacija – dva jednodnevna seminara: Program obuke Vaspitač u osnovnoj školi – dva dvodnevna seminara za nastavnike građanskog vaspitanja – tri dvodnevna seminara za profesore opšteobrazovnih predmeta u srednjim stručnim školama (RWCT) – šest dvodnevnih seminara za realizaciju programa obuke za direktore. Način organizacije seminara i obavještavanja vaspitno-obrazovnih ustanova: 1. Obavještenje o temi seminara, mjestu i vremenu održavanja seminara objavljuje se na sajtu Zavoda za školstvo (zzs.gov.me) najmanje 15 dana prije realizacije seminara. 2. Koordinatori za PRNŠ/V prijavljuju učesnike isključivo mejlom organizatoru seminara. 3. Maksimalan broj učesnika po seminaru je 35. U radu će učestvovati prvih 35 prijavljenih učesnika. 4. Ukoliko bude više prijavljenih učesnika o tome će se voditi evidencija i koristiće se za eventualno organizovanje još jednog seminara ili prvenstvo prijave za neki naredni seminar.

b) Međunarodni programi obuke c) Forumi za nastavnike d) Savjetovanja za koordinatore za PRNŠ/V i članove timova 1. Programi obuke Zavoda za školstvo za nastavnike, stručne saradnike, pomoćnike direktora i direktore zaposlene u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama Plan realizacije programa obuke za 2013. godinu obuhvata akreditovane programe obuke Zavoda za školstvo čiji je izbor izvršio Odsjek za KPR u skladu sa izvještajima Odsjeka za utvrđivanje kvaliteta, anketama za nastavnike, istraživanjima realizovanim u prethodnom periodu (Evaluacija reforme obrazovanja, Položaj učenka/ca u školi) i zahtjevima škola. 1.1. Planirana je realizacija sljedećih programa obuke: – 12 jednodnevnih seminara i jedan dvodnevni seminar za sljedeće ciljne grupe: vaspitači (1), učitelji (1), crnogorski-srpski, bosanski i hrvatski jezik i književnost (3), matematika (1), fizika (1), hemija (1), biologija (1), geografija (1), istorija (1 dvodnevni) i fizičko vaspitanje (1) i stručne saradnike (1)
1 Plan je orijentacioni i, iz objektivnih razloga, može doći do određenih izmjena, o čemu će vrtići i škole biti blagovremeno obaviješteni.

4

1.2. Podrška PRNŠ/V-a u smislu podrške za realizaciju programa obuke u skladu sa potrebama i zahtjevima pojedinih škola za 2013. godinu obuhvata tri jednodnevna i dva dvodnevna seminara. Programi se opredjeljuju isključivo prema vremenu pristizanja zahtjeva škola. Savjetnik Odsjeka za KPR koji je zadužen za ovu aktivnosti vodi evidenciju o iskazanim potrebama škola/vrtića i ukoliko je više škola/vrtića iskazalo istu ili sličnu potrebu organizuje jedan seminar za više škola. Školama/ vrtićima preporučuje se da uspostavljaju saradnju sa drugim školama/vrtićima iz svoje opštine ili susjednih opština sa ciljem racionalnog trošenja sredstava koja su nam na raspolaganju za ovu aktivnost. 2. Međunarodni programi obuke Međunarodni programi obuke obuhvataju programe koje nude međunarodne institucije i organizacije, a koje prati i koordinira Zavod i koji se održavaju u inostranstvu. To se, prije svega, odnosi na Pestaloci program obuke Savjeta Evrope i programe obuke Evropskog centra za moderne jezike iz Graca. 3. Forumi za nastavnike Forumi za nastavnike su jednodnevne aktivnosti profesionalnog razvoja koje se realizuju po sljedećem programu: 1. Uvodno predavanje/radionica na temu foruma (1,5h) 2. Okrugli sto na temu foruma koji vodi uvodničar (1,5h) 3. Primjeri dobre prakse – učesnici prezentuju svojim kolegama pripremljenje primjere uspješnih aktivnosti iz učionice (1,5h) 4. Prezentacija razvojnih faza u karijeri nastavnika (1,5h) Za 2013. godinu planirana je realizacija 14 foruma, a ciljne grupe su: nastavnici predškolskog vaspitanja, nastavnici razredne nastave, nastavnici crnogorskogsrpskog, bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti, nastavnici matematike, nastavnici hemije, nastavnici geografije, nastavnici likovne i muzičke kulture, nastavnici

stranih jezika, nastavnici tehnike i informatike, nastavnici gimnazija i stručni saradnici. Način organizacije foruma i obavještavanje vaspitno-obrazovnih ustanova: obavještenje o temi foruma, mjestu i vremenu održavanja objavljuje se na sajtu Zavoda za školstvo najmanje 20 dana prije održavanja foruma; koordinatori za PRNŠ/V prijavljuju učesnike isključivo mejlom organizato ru foruma; maksimalan broj učesnika po forumu je 40; u radu foruma učestvovaće prvih 40 prijavljenih učesnika; ukoliko bude više prijavljenih učesnika o tome će se voditi evidencija i koristiće se za eventualno organizovanje još jednog foruma ili prvenstvo prijave za neki naredni forum. 4. Savjetovanja za koordinatore za PRNŠ/V i članove timova Sa ciljem unapređenja PRNŠ/V-a i cjelokupnog sistema profesionalnog razvoja nastavnika u Crnoj Gori, te pružanja direktne podrške ovom procesu, nastavljamo sa realizacijom savjetovanja za koordinatore za PRNŠ/V i članove timova. Teme savjeto vanja su inovacije u oblasti profesionalnog razvoja i razmjena iskustava i primjera dobre prakse. Obavještenja o mjestu i vremenu realizacije savjetovanja objavljuju se na sajtu Zavoda za školstvo (zzs. gov.me) najmanje 15 dana prije njegove realizacije. Tokom prve polovine 2013. godine realizovano je osam savjetovanja za vrtiće i osnovne škole. Teme savjetovanja bile su: Evaluacija PRNŠ-a, Aktivnosti Odsjeka za KPR, Razvojne faze u karijeri nastavnika i Primjeri dobre prakse.

ZAVOD ZA ŠKOLSTVO

5

Podgorica.REALIZACIJA PROGRAMA OBUKE I FORUMA ZA NASTAVNIKE ZA PERIOD JANUAR – JUN 2013. pomagala i ostale specifičnosti u ostvarivanju vaspitanja i obrazovanja djece sa smetnjama u tjelesnom razvoju Razvoj kompetencija nastavnika za rad u opštoj gimnaziji ZAVOD ZA ŠKOLSTVO Kooperativno učenje Kultura ljudskih prava Primjena Baterije testova sa metodologijom praćenja fizičkog (tjelesnog) razvoja i fizičkih sposobnosti učenika u Crnoj Gori Nastava jezika i književnosti u drugom i trećem ciklusu osnovne škole Dodatna nastava iz matematike u drugom ciklusu osnovne škole UKUPNO Broj učesnika 28 66 17 33 44 34 44 23 34 30 353 Broj seminara 1 2 1 1 2 1 2 1 1 1 13 6 Tabela 2: Realizovani programi obuke. rezulatima eksterne i interne evaluacije škola i međunarodnog PISA projekta. bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti: Pristup djelu Iva Andrića u osnovnoj školi Forum za profesore hemije: Eksperiment u nastavi Forum za profesore matematike: Analiza rezultata ispita iz matematike u gimnazijama i stručnim školama Forum za učitelje: Ekskurzije i izleti u nastavi prirode i društva Forum za profesore matematike: Pisa testiranje – formiranje testova i primjeri zadataka Forum za profesore informatike: Implementacija predmetnog programa – teorijsko-praktični aspekti UKUPNO Broj učesnika 40 21 18 42 18 33 172 Broj seminara 1 1 1 1 1 1 7 . u skladu sa iznosom sredstava opredijeljenim za ovu oblast. Bar JU Srednja poljoprivredna škola. JU Resursni centar za djecu i mlade „Podgorica“) Upotreba pitanja u nastavi OŠ „Meksiko“. P rogrami su dio obuke planirane za kalendarsku 2013. broj učesnika i broj seminara (januar−jun 2013) u organizaciji drugih institucija Program Senzorna integracija djece u preškolskim i školskim ustanovama (JU Centar „1. pribor. broj učesnika i broj seminara (januar−jun 2013) Predmet i tema foruma Forum za profesore crnogorskog – srpskog. Izbor programa izvršen je u skladu sa iskazanim potrebama nastavnika. Bar Techniques for teaching young learners UKUPNO Broj učesnika 36 51 39 126 Broj seminara 2 2 1 5 Tabela 3: Realizovani forumi za nastavnike. godinu. broj učesnika i broj seminara (januar−jun 2013) u organizaciji Zvaoda za škosltvo Program obuke Vaspitač u osnovnoj školi Razvoj kritičkog mišljenja (RWCT) Motivacija u nastavi geografije Oprema. Takođe. Tokom navedenog perioda realizovani su i programi obuke koje organizuju i podržavaju druge organizacije u sklopu različitih projekata ili u saradnji sa Zavodom za školstvo. jun“. Tabela 1: Realizovani programi obuke.

Svi forumi se. a ne moraju biti povezani sa temom foruma. realizuju u Podgorici. kao i afirmacija kreativnih praktičara koji. Svoje iskustvo predstavile su: Maja Ivanković. Nakon uvodnog predavanja ili radionica o temi foruma. Most na Žepi. prezentuje se ili razmatra tema iz oblasti profesionalnog razvoja nastavnika. marta 2013. Uvodničarka foruma bila je dr Tamara Piletić. Podgorice. mogu da izlože svoje ideje i promišljanja o određenom pitanju i razmijene ih sa svojim kolegama. Podgorica (primjena tehnike čitanje sa predviđanjem u interpretaciji pripovijetke Deca). Ljiljana Ivanović. maj“ Rožaje (intrepretacija pjesme Zimsko jutro Vojislava Ilića. održan je 1. profesorica jezika i književnosti u OŠ „21. OŠ „Donja Lovnica“ (interpretacija pripovijetke Knjiga). Forum za profesore matematike iz gimnazija i srednjih stručnih škola održan je 23. Podgorica (motivacija za čitanje i razumijevanje pripovijetke Most na Žepi) i Raza Muhović. uz pomoć PP prezentacije i zvučnih zapisa). Ona je predstavila rezultate ispita u prethodnim rokovima. bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti iz 28 osnovnih škola iz Rožaja. podsjetila učesnike na život i djelo Iva Andrića. za sada. Sutomora.FORUMI-MOGUĆNOST STRUČNOG DIJALOGA I RAZMJENE DOBRE PRAKSE ZAVOD ZA ŠKOLSTVO F orumi za nastavnike jesu oblik profesionalnog razvoja čiji je cilj pokretanje diskusije o određenim stručnim temama. godine. Put Alije Đerzeleza. marta 2013. Cetinja. učesnici su analizirali rezultate i dali veoma korisne sugestije kako da se popravi kvalitet nastave matematike u srednjim školama u Crnoj Gori. Tokom treće sesije učesnici su predstavili primjere dobre prakse iz svojih učionica. Ona je tokom prve sesije. u prostorijama Zavoda za školstvo. 7 . Nikšića. otvara se diskusija u okviru okruglog stola o istoj temi.. U radu je učestvovalo 40 nastavnika crnogorskog-srpskog... bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti u osnovnim školama: Pristup djelu Iva Andrića u osnovnoj školi. dok se tokom druge sesije razgovaralo o djelima ovog nobelovca zastupljenim u programu osnovne škole. godine. Primjeri dobre prakse koji se prezentuju tokom treće sesije mogu. Forum za nastavnike crnogorskog-srpskog. Na kraju. Knjiga. Deca. kroz kreativno osmišljenu prezentaciju. OŠ „Dr Dragiša Ivanović“. zatim se razmjenjuju primjeri dobre prakse.. Nakon kratkog uvoda. Budve. Tema Foruma bila je Analiza rezultata eksternog ispita iz matematike u gimnazijama i srednjim stručnim školama. Anisa Adrović. Uvodnu prezentaciju imala je savjetnica za matematiku u Ispitnom centru Crne Gore Tatjana Vujošević koja koordinira aktivnosti vezane za eksterni maturski i stručni ispit iz matematike. Bijelog Polja. tokom radionica. OŠ „25. OŠ „Vuk Karadžić“. učesnici su iznosili svoja iskustva i ideje u realizaciji pripovijetki: Aska i vuk. maj“ u Podgorici.

U drugom dijelu učesnici su prošli kroz sve etape dva modea ekskurzije. težina zadataka. U uvodnom dijelu. samostalni savjetnik u Zavodu za školstvo. Zatim su. aprila 2013. udžbenika. Za forum se prijavilo 25 nastavnika matematike. marta 2013. Radovića. godine. aprila 2013. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 8 Forum za nastavnike matematike u osnovnim školama: Pisa testiranje – formiranje testova i primjeri zadataka. održan je 24. dajući pri tome komentare. profesor razredne nastave. Posjeta ribolovca. radne sveske. tok izvođenja i sređivanje podataka). Škola u prirodi i dr. Uvodničarka foruma bila je mr Dragica Kovačević. godine. Zelenike. kodiranje zadataka i dr. osobenosti test zadataka. formiranje klastera. učesnici foruma su za kratko vrijeme. održan je 27. održan je 28. Iako je oblast obimna i kompleksna. kako se planiraju. pripreme. Tokom treće sesije učesnici su predstavili primjere dobre prakse iz svojih učionica koji su se odnosili na nastavne tehnike koje omogućavaju uspješno razumijevanje matematičkih pojmova. Napravljen je kratak pregled sadržaja programa. Berana. godine. nadzornik za hemiju u Zavodu za školstvo. Budve. U radu je učestvovalo 42 nastavnika i profesora razredne nastave iz 38 osnovnih škola. učesnici su se podsjetili na pojam i vrste ekskurzija i izleta. prijedloge. Realizovan je i forum za profesore informatike: Implementacija predmetnog programa − teorijsko praktični aspekti. kroz radionicu. a prisustvovalo je njih 18 iz osnovnih škola iz Podgorice. mjesto i vrijeme. kao i nastavne igre koje se koriste da bi učenici na zanimljiv način primijenili stečena znanja. i 2009. Raduje činjenica da je ovaj oblik nastave široko primijenjen u praksi (mišljenje učesnika). U tom pravcu definisane su pre- poruke: šta treba učiniti da se naš nezavidan položaj na rang listi poboljša. i Danilovgrada. Učesnici su zaključili da se PISA testovima ne provjerava nivo usvojenosti školskog gradiva. kroz prezentaciju. prezentovali formu testa čiji je cilj uvid u postignuća učenika VIII razreda iz matematike na kraju nastavne godine. metrijske karakteristike testa. pri čemu su detaljno analizirane njihove karakteristike. U radu je učestvovao 21 nastavnik iz 21 osnovne škole. U drugoj sesiji prezentovane su informacije o PISA testiranju.. . tipovi test zadataka. U trećem dijelu učesnici su prezentovali primjere dobre prakse iz sljedećih oblasti: Roditelj kao partner i edukator u realizaciji nastavnog procesa.. Uvodničar foruma bio je Miljan Vujošević. kompozicija sveski. Zatim su predstavljeni primjeri zadataka koji su bili zastupljeni na ovim testiranjima. godine i postignućima naših učenika iz sve tri testirane oblasti. kao primjer. priručnika i zaključeno da postoji dovoljno prostora za ovakav oblik nastave. Rožaja. samostalni savjetnik u Zavodu za školstvo. Stari Bar.dr Tamara Piletić Forum za profesore hemije: Eksperiment u nastavi. Tokom prve sesije učesnici su dobili informacije o osnovnim karakteristikama testova: definicija testa. Forum za profesore razredne nastave: Ekskurzije i izleti u nastavi prirode i društva. njihov vaspitno-obrazovni značaj. Andrijevice. organizuju i izvode (ciljevi i zadaci. Posjeta stomatologa. sa posebniom osvrtom na rezulte testiranja iz 2006. Uvodničar foruma bio je Željko Korać. već koliko su ispitanici osposobljeni da naučeno gradivo primijene u realnim životnim situacijama. vrste testova. Posjeta konjičkom klubu. pokazali da razumiju materiju koja je za većinu bila nova. profesorica hemije. Bara.

ukazuje na njegovu savremenost i usklađenost sa potrebama modernih obrazovnih sistema. kao i snimke sopstvenih predavanja. Saudijske Arabije. Britanski savjet pozvao je predstavnice Zavoda za školstvo dr Dušanku Popović i mr Ljiljanu Subotić da na konferenciji. IATEFL konferencija u čijem radu je učestvovalo više od 1200 profesora engleskog jezika i poslenika iz oblasti obrazovanja iz čitavog svijeta. Engleska. od 8. Izlaganje mr Ljiljane Subotić izazvalo je interesovanje kolega iz Španije. do 12. u 24 sale kongresnog centra. u okviru foruma o kontinuiranom profesionalnom razvo- ju. sa posebnim osvrtom na model profesionalnog razvoja na nivou škole/vrtića (mr Ljiljana Subotić).CRNOGORSKI KPR NA SVJETSKOM SKUPU NASTAVNIKA U Liverpulu. jedan od najvećih lingvista današnjice. aprila 2013. i. otvarajući tako nove mogućnosti za profesionlni razvoj nastavnika i njihovo napredovanje u karijeri. početkom jula 2013. Učesnici su. to je važan podstrek našoj instituciji da taj sistem kontinuirano razvija i unapređuje. Zavod za školstvo/Odsjek za KPR pozvan je da crnogorski sistem profesionalnog razvoja nastavnika predstavi i na konferenciji u Tel Avivu u Izraelu. godine. zatim model saradničkog učenja nastavnika engelskog jezika u Uzbekistanu (Natalija Tarikova) i sistem profesionalnog razvoja u nastavnika u Crnoj Gori. On je. Prepoznajući kvalitet sistema profesionalnog razvoja nastavnika u Crnoj Gori formiranog u okviru obrazovne reforme koja je u toku. Konferenciju je otvorio Dejvid Kristal. nadasve. Tokom foruma prezentovan je mentorski program za nastavnike engleskog jezika Leap Ahead in English koji se realizuje u Izraelu (Jane Cohen). Australije i drugih. imali jedinstvenu priliku da izaberu teme koje ih posebno zanimaju i da svoje iskustvo podijele sa kolegama. analizirajući pri tome stihove čuvene rok grupe Bitlsi. godine. pa su na više sesija analizirane teme iz ove oblasti. Zainteresovanost renomiranih evropskih stručnjaka za naš sistem. odista. potrebama njegovih nastavnika. njegovo funkcionisanje i rezultate. posebno uvezanost njegovih segmenata i njihovu funkcionalnost. Tokom pet dana rad se odvijao kroz paralalne sesije koje su realizovane u osam termina. Takođe. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 9 . održana je 47. predstave taj sistem. duhovito i veoma slikovito govorio o jezičkoj ekonomiji. tekstove sa internet portala. Osim na ovoj međunarodnoj konferenciji. Važna oblast konferencije bio je profesionalni razvoj nastavnika.

juna 2013. kao i način praćenja njegove realizacije. maja i 21. Tekst se može naći na aresi: http://www. u dva termina. da za publikaciju Britanskog savjeta koja je posvećena kontinuiranom profesionalom razvoju nastavnika engleskog jezika u Indiji. nadzornike i savjetnike u Zavodu za školstvo i koordinatore za profesionalni razvoj u školama.gov. predstavljen je instrument Rukovođenje profesionalnim razvojem u kojem su navedeni pozitivni znaci profesionalnog razvoja nastavnika i ponuđeni načini na koje direktor može da ih podrži. direktorica BC-ija za Crnu Goru.me/vijesti/122174/Crnogorski-KPR-u-casopisu-Britanskog-savjeta. Tokom prezentacije predstavljene su razvoje faze u karijeri nastavnika kroz čije odrednice oni mogu da se ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 10 O CRNOGORSKOM KPR-u U ČASOPISU BRITANSKOG SAVJETA Nakon seminara realizovanom u Noriču u junu 2012.html . Prezentacija za direktore realizovana je 14. Cilj prezentacije bio je upoznati koordinatore za profesionalni razvoj na nivou vrtića/škole sa novim i inoviranim segmentima sistema profesionalnog razvoja nastavnika.zzs. za nekoliko ciljnih grupa: direktore škola. Unaprijeđen je i formular za izradu ličnog plana profesionalnog razvoja. Ove aktivnosti Zavod/Odsjek uradio je uz podršku Britanskog savjeta.me/naslovna/ profesionalnirazvoj/prns/ Prezentacije za koordinatore realizovane su u dva termina. kao i načini na koje direktor može pomoći nastavniku kod kojeg ih prepoznaje.zzs. Data je i tabela sa negativnim znacima razvoja. vrtićima i resurs centrima. U publikaciji pod nazivom Continuing Professional Development. osnovnim i srednjim školma i resurs centrima realizovana je 21. Takođe. mr Ljiljana Subotić. u poglavlju European perspectives (Evropske perspektive). predstavljena je unaprijeđena verzija PRNŠ/V priručnika u kojoj su precizno objašnjeni svi navedeni segmenti. godine u Zavodu za školstvo. predstavnice Zavoda za školstvo dobile su ponudu od predavača i direktora Instituta za jezik. Prezentacija za koordinatore u vrtićima. kako stručnu tako i finansijsku. Sva tri događaja vodile su dr Dušanka Popović. a prisustvovalo je ukupno 100 koordinatora iz crnogorskih vrtića i škola. prenesu mogućnosti koje im uvedene inovacije nude. autorki dr Dušanke Popović i mr Ljiljane Subotić.Z PREZENTACIJE NOVIH I INOVIRANIH SEGMENATA SISTEMA KPR-a I PRIRUČNIKA ZA PRNŠ/V pozicioniraju u ličnoj profesionalnoj karijeri. godine u Zavodu za školstvo. te da planiraju naredne korake na polju profesionalnog razvoja. izmijenjenog i dopunjenog izdanja priručnika za profesionalni razvoj na nivou škole/vrtića. dok su ostale prezentacije realizovane 28. kroz radionice i prezentacije. Elektronska verzija priručnika može se naći na web adresi: http://www. da prepoznaju svoje jake strane i one koje treba unapređivati. voditeljka Odsjeka za KPR. predstavljen je tekst Continuing Professional Development of Teachers in Monetengro. kao i drugog. predstave crnogorski sistem profesionalog razvoja nastavnika. juna 2013. Roda Bolita. gov. Takođe. maja 2013. samostalna savjetnica u istom Odsjeku i Vanja Madžgalj.. godine u svečanoj sali Gimnazije „Slobodan Škerović“ u Podgorici. avod za školstvo i Britanski savjet organizovali su prezentacije novih i inoviranih segmenta sistema profesionalnog razvoja nastavnika u Crnoj Gori. godine. Naredni korak jeste da oni u svojim kolegama. Lessons from India.

JPU „Ljubica V. profesorica razredne nastave. Bijela 8. mr Zoran Đukić. Budimirka Peruničić. diplomirani vajar. mr Željko Đuričković. JPU „Dragan Kovačević“. OŠ „Lovćenski partizanski odred“. Komisija za dodjelu viših zvanja Ministarstva prosvjete. OŠ „Jugoslavija“. vaspitačica-saradnica. OŠ „Orjenski bataljon“. Suzana Dacić. Cetinje 11. Rožaje 13. Mirsada Šabotić. Gimnazija „30. diplomirani filolog. Naime. Petar Špadijer. Važno je da je ovaj segmet. profesorica razredne nastave. nastavnica predškolskog vaspitanja. početkom 2013. godine u viša zvanja unaprijeđeno je 19 nastavnika. diplomirana biologičarka. Branka Todorović. Bar U zvanje nastavnika-savjetnika unaprijeđeni su nastavnici: 12. septembar“. JU OŠ „Savo Pejanović“. profesorica pedagogije. Bar 17. septembar“. Milena Zoranović. Nikšić 5. Nada Šćepanović. direktor OŠ „Bukovica“. Rožaje 6. Jovanović-Maše“. nastavnica likovnog vaspitanja. ali i društvu u cjelini. Rožaje U zvanje nastavnika-višeg savjetnika unaprijeđeni su nastavnici: 15. diplomirani mašinski inženjer. Mirjana Vučinić. Rožaje 7. možemo računati. maj“. nastavnik hemije i biologije. OŠ „Sutjeska“. stavljen u funkciju. dodijelila je zvanja nastavnicima kako slijedi. Budimirka Kandić Dubretić. Podgorica 19. profesor biologije. kao mehanizam motivacije i javnog priznanja nastavnicima za njihov rad i zalaganje. Bijela 9. SSŠ „Ivan Uskoković“. mr Avdo Nurković. i da se u Crnoj Gori formira korpus nastavnog kadra na koji i zvanično. Podgorica U zvanje nastavnika-istraživača unaprijeđeni su nastavnici: 18. dr Esko Kalač. profesorica razredne nastave. JPU „Ljubica V. Budva 4. profesorica književnosti i jezika. Jovanović“. JPU „Ljubica V. JU OŠ „Luka Simonović“. Cetinje 10.NASTAVNICIMA DODIJELJENA VIŠA ZVANJA J oš jedan segment sistema profesionalnog razvoja nastavnika zaživio je u praksi. diplomirani biolog. profesorica biologije. nastavnica predškolskog vaspitanja. Budva 2. JPU „Zagorka Ivanović“. Tanja Garić. OŠ „Lovćenski partizanski odred“. na osnovu dostavljene dokumentaciju i skladu sa Pravilnikom. Oliver Jakovljević. Jovanović-Maše“. Vesna Kralj. nastavnik istorije i geografije. U zvanje nastavnika-mentora unaprijeđeni su nastavnici: 1. vaspitačica. Gimnazija „30. OŠ „Jugoslavija“. Cetinje 16.POTVRDA ZA RAD I USPJEH . Aleksandra Gavrić. Nikšić 14. OŠ „Orjenski bataljon“. kao i posebne doprinose učenicima i školi u kojoj rade. Budva 3. Jelena Perunović Samardžić. Podgorica ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 11 . OŠ „25. Zdravko Pejović. u različitim akcijama.

. lektorima.. savjetnica za izdavaštvo Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Whoever ceases to be a student has never been a student. Inostrani i domaći eksperti pružili su dragocjena znanja o: uredničkim znanjima i vještinama.. nikada nije ni bio učenik. u Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva 11. naravno. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva – Podgorica od početka reforme obrazovanja veliku pažnju posvetio je upravo obuci urednika i potencijalnih saradnika. tako je i neophodna obuka često iz raznorodnih segmenata koji prate nastanak i objavljivanje udžbenika.O PROGRAMIMA OBUKE OSNOVNE UREDNIČKE VJEŠTINE Nađa Durković. Seminar je bio namijenjen novim članovima redakcije Izdavačkog sektora. Prvog dana teme radionica bile su: Reforma obrazovanja u Crnoj Gori. Radionice je pripremila i vodila Nađa Durković. 13. (Ko prestane da bude učenik. dizajnerima. ciljevima i strategijama reforme u crnogorskom školstvu. procjeni kvaliteta udžbenika. ali i svim zainteresovanim kolegama u Zavodu. konsultantima. februara 2013. fotografima. . i 15. predmetnih programa. dizajniranju udžbenika.) George Iles K ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 12 ontinuirani profesionalni razvoj trebalo bi da bude imperativ za sve zaposlene u obrazovnim institucijama. osobama koje rade tehničku pripremu za štampu. ilustratorima. Kako članovi redakcije Zavoda za udžbenike sara- đuju s velikim timom saradnika − autorima. marketingu knjige. održan je seminar sa temom Osnovne uredničke vještine. U duhu ovog principa kontinuiteta u profesionalnom razvoju. korektorima. Decenija rada na udžbenicima za reformu omogućila je urednicima Zavoda za udžbenike odličan uvid u vertikalnu i horizontanu povezanost udžbenika i. savjetnica za izdavaštvo. recenzentima. Pomoć profesionalnoj sigurnosti urednika bila je i u tome što su oni bili u prilici da se upoznaju sa najkvalitetnijim evropskim udžbenicima. koji se sastojao od devet radionica. Udžbenici za reformu – kratak istorijat.

Institut za psihologiju. P.Sahlberg. Školska knjiga. ali i nastavnicima. 2012 ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 13 . Podgorica. Istraživanje: Primjena reformskih rješenja u osnovnim školama i gimnazijama u Crnoj Gori. modeliteta sadržaja udžbenika.: Lekcije iz Finske. Učesnici seminara aktivno su učestvovali u radionicama i obuku su ocijenili korisnom. Beograd. Oblikovanje sadržaja u udžbeniku prema zahtjevima kurikuluma.Lalović. Podgorica . Posljednjeg dana obuke teme radionica bile su: Dizajn udžbenika. Ministarstvo prosvjete i nauke Republike Crne Gore. neophodne selekcije građe za udžbenički materijal. etapa u nastanku udžbenika za reformu. značaja pitanja i zadataka u udžbeniku. U ovom setu radionica polaznici seminara podsjetili su se: osnovnih postulata reforme obrazovanja u Crnoj Gori. ali i planova i djelatnosti jedne moderne izdavačke kuće.Mjesto udžbeničkog kompleta u savremenoj nastavi – udžbenik kao žanr i Uredničke vještine – uloge i odgovornosti. – zamke birokratskog stila.Plut. Jednoglasno je procijenjeno da bi dio sadržaja ove obuke mogao poslužiti i potencijalnim autorima. Filozofski fakultet. Podgorica. kao jedinog izdavača udžbenika u Crnoj Gori. Dijana: Udžbenik kao kulturno-potporni sistem. konkretnijih specifičnosti reforme školstva u Crnoj Gori (šta je to polazište za svakog autora i šta to on stalno treba da ima na umu). – šta treba ocjenjivati u jednom udžbeniku. Zoran: Metode učenja/nastave. ko su urednici u Zavodu. – značaj dobrog jezika udžbenika. . – karakteristike jezika udžbenika. 2009.Knjiga promjena. Evaluacija udžbenika… Za pripremu radionica korišćena je sljedeća literatura: . didaktičkih osnova novih nastavnih planova i programa. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva – Beograd. moći i slabosti udžbenika kao žanra. – koji su to valjani indikatari za ocjenu kvaliteta udžbenika i kako evaluaciju iskoristi za naredna izdanja iste knjige ili u razvijanju koncepta novih naslova. zašto neka pitanja i zadaci nijesu dobri i tipova zadataka. Ministarstvo prosvjete i nauke. – osnovni termini koji se koriste u vezi sa dizajnerskim oblikovanjem knjige. postupka pribavljanja rukopisa za udžbenik. Polaznici seminara su se u ovom drugom setu radionica podsjetili: kakva znanja i vještine treba da ima autor. od čega sve zavisi uspjeh udžbenika i kakva je uloga izdavačke kuće u tome. hronologije i dinamike pojedinih etapa reforme. . koja znanja i vještine treba da ima urednik udžbeničke literature i sa kojim profilima stručnjaka urednik sve sarađuje i kakve je sušina i specifičnost te saradnje. osnovne djelatnosti Zavoda. 2003. Široj stručnoj javnosti posebno bi bile zanimljive sljedeće teme: Karakteristike udžbenika kao žanra.Osnove za obnovu nastavnih planova i programa (2002). . Jezičko oblikovanje udžbenika i Evaluacija udžbenika. pitanja i nalozi u udžbeniku. seriji udžbenika i kompletnoj produkciji. Tokom trećeg ciklusa radionica bavili smo se sljedećim pitanjima: – značaj dobrog dizajna za upotrebnu vrijednost udžbenika. zakonitosti dobrog strukturiranja sadržaja u udžbeniku. Zagreb. Zavod za školstvo. 2001. . Drugog dana teme radionica bile su: Oblikovanje sadržaja u udžbeniku – zahtjevi kurikuluma i Didaktičko oblikovanje udžbenika i zadaci. Podgorica.Grupa autora: Naša škola (2009).

* A SVI JEDNAKI Aleksandra Radoman Kovačević. bile su metode korišćene u radu s ciljnom grupom vaspitača. kao i podsticanje interesovanja za učenjem. OŠ „Radomir Mitrović“ iz Berana i OŠ „Drago Milović“ iz Tivta. maj“ iz Podgorice. lokalna obrazovna ekspertkinja za inkluziju Projekat Servisi inkluzivnog obrazovanja P ilot projekat EU – Crna Gora Servisi inkluzivnog obrazovanja. u okviru komponente 2. OŠ „Savo Pejanović“. OŠ „Marko Miljanov“. Priprema. zatim OŠ „Mileva Lajović Lalatović“ i OŠ „Olga Golović“ iz Nikšića. Uključivanje RE đece u redovan sistem obrazovanja. Kako ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 14 *Savjet Evrope . posebnu pažnju poklanja profesionalnom razvoju nastavnog kadra kroz dvije ključne aktivnosti: 1. U okviru programa obuke nastavnog kadra za realizaciju pripremnih vrtića za romsku i egipćansku đecu realizovane su dvije osmosatne obuke pod nazivom Uključivanje RE đece u predškolsko obrazovanje. Bitan segment u realizaciji seminara koji je umnogome odredio i ishode učenja. Škole obuhvaćene ovim programom su: OŠ „Božidar Vuković Podgoričanin“. 2. Glavni cilj programa jeste povećanje upisa RE populacije u predškolske i osnovnoškolske obrazovne institucije. realizacija i evaluacija pripremnih vrtića za romsku i egipćansku đecu predškolske dobi.SVI RAZLIČITI. OŠ „21. uključivanja odgovarajućih metoda rada prilagođenih potrebama RE đece predškolskog uzrasta i uključivanja i obrade bitnih tema za zdrav rast i razvoj đece. u dva pilot vrtića: JPU „Đina Vrbica“ u Podgorici i JPU „Dragan Kovačević“. Cilj ove aktivnosti jeste povećanje motivacije za redovno pohađanje nastave u osnovnim školama. od šest do devet godina starosti. realizacija i evaluacija modela vođenja slučaja u osam pilot škola u Crnoj Gori sa ciljem smanjenje odbijanja i napuštanja školovanja. u Nikšiću. a realizovan je putem rada na: razumijevanju konteksta i problematika RE populacije i specifičnih problematika u vezi sa pohađanjem predškolskih ustanova. Priprema.

ZAVOD ZA ŠKOLSTVO Realizacija aktivnosti u pripremnim vrtićima kao jasan rezultat imala je visok nivo motivisanosti đece za pohađanje vrtića. Promjene i postignuća koja se odnose na profesionalce angažovane u pripremnim vrtićima pokazali su se i tokom finalne evaluacije kada se. Dokaz za pomenuto je neočekivano velik broj đece učesnika pripremnih vrtića. moguća rješenja i preporuke za dalje aktivnosti i sl. na prvom mjestu RE asistenata i stručnjaka. stavovi. u periodu od 18. juna 2012. između ostalog moglo čuti: „Prije vrtića rekla sam DA svojim ustima. kao i motivisanost. aktivnom slušanju. radu. Sistem podrške i supervizije. poslije sam rekla DA dvojim srcem“3 Grafik 1: Ciklus dnevnog rada u pripremnim vrtićima Prilagođavanje sadržaja i/ili pristupa Planiranje aktivnosti 15 Dnevna refleksija na rad i sprovođenje aktivnosti Realizacija aktivnosti . pravičnost i sl. iskustva i izazovi u radu. U ovom kontekstu otvorenost. Ovaj sistem podrške dao je vidne rezultate u odnosu na stavove angažovanih lica i pristup u radu sa đecom. šest studentkinja s Filozofskog fakulteta.specifičnost programa pripremnih vrtića čini koncept socijalne inkluzije koji podrazumijeva primjenu socijalnog obrazovanja i upotrebu neformalnih metoda rada putem različitih interaktivnih pristupa kompatibilnih potrebama romske i egipćanske đece. tolerancija. Oni su radili sa 161 đetetom u pet grupa pripremnih vrtića u Podgrici i Nikšiću. finalni broj bio je 161 dijete konstantno uključeno u rad u pripremnim vrtićima. Pozitivne promjene desile su se i kod njihovih roditelja. kao i povećano intresovanje za upis u školu. mogućim postignućima ciljne grupe i sl. Prvi nivo profesionalnog razvoja koji se odnosi na razvoj vrijednosti i stavova čini najbitniji dio procesa koji kasnije određuje odnos prema đeci. Odsjek za predškolsko vaspitanje i obrazovanje. čine preduslov daljem procesu usavršavanja koji se odnosi na razvoj prvenstveno socijalnih vještina (komunikacijske vještine s naglaskom na asertivnoj komunikaciji. dosljednost.) koje se koriste u radu sa đecom predškolske dobi obuhvaćenom socijalnom inkluzijom. Naime. od planiranih ukupno 30 učesnika. empatiji i sl. davanju i primanju povratnih informacija. kao i na praksu vršnjačke podrške. U radu dvije dvodnevne obuke i realizaciji propratnih aktivnosti koje su se sastojale od sprovođenja aktivnosti pripremnih vrtića i evaluacije ovog programa. godine. vještine i znanja koja treba sticati i razvijati u daljem radu. tako su definisana četiri osnovna područja rada na profesionalnom usavršavanju nastavnika: vrijednosti. do 29. korišćenju „otvorenih” pitanja. učestvovalo je 22 vaspitača. kao i stručnih saradnika u JPU „Đina Vrbica“ i JPU „Dragan Kovačević“. U svom radu imali su podršku zaposlenih u Projektu Servisi inkluzivnog obrazovanja. i sedam RE asistenata. obezbijeđen je putem dnevnih sastanaka na kojima su se razmjenjivala 3 Vaspitačica tokom evaluacije.

kreiranja mehanizama praćenja uključivanja RE đece u osnovnoškolski sistem. organizovanje osam događaja za roditelje sa interaktivnim djelovima programa. Rezultati se odnose na unapređenje okruženja za učenje i praćenje nastave za RE đecu. Grafik 2: Koncept rada Moduli i teme koje obuhvataju Vođenje slučaja (I. Projekat je stvorio mehanizme za dalji rad i usavršavanje nastavnog kadra kroz stvaranje mreže vršnjačke podrške i jasnih preporuka za dalju implementaciju istih i sličnih programa u radu sa đecom. u školi i u zajednici. Učesnici ovih modula su direktori iz osam pilot škola ili predstavnici uprave škole. i Interkulturalna učionica/škola (V modul). uz podršku stručnih saradnika i voditelja Projekta. diskusiju i refleksiju na stavove i predrasude. Pozitivna disciplina (VI modul). Projekat Servisi inkluzivnog obrazovanja. a u toku je realizacije ostalih obuka. obuka za razredne starješine iz osam pilot škola. principa vođenja slučaja. u okviru PRNŠ aktivnosti. sa naglaskom na procesnom radu sa đecom kroz definisanja pravila grupe. kao i smanjenja pasivnog i aktivnog odbijanja učešća u nastavi. programa za primjenu samoprocjene i vršnjačke procjene. coaching-a ili praktičnih kraćih obuka. radilo se i na samoprocjeni postignuća. kao i brojnim radnim materijalima nastalim u okviru rada na vođenju slučaja koji će takođe biti objedinjeni u priručnik. mapiranje zajednice. II i III modul) odnosi se na tri faze i nivoa rada: Vođenje slučaja u učionici. stvaranja podsticajnog okruženja i povećanja učešća đece. individualne podrške RE đeci za uključivanje i ostanak u redovnom osnovnoškolskom sistemu. Ukupan broj učesnika po modulu bio je 36. Propratne aktivnosti facilitirane su i realizovane putem tzv. Na samom kraju. povezivanje i umrežavanje sa resursima u zajednici na direktnom radu u vođenju slučaja i sl. da će realizovane aktivnosti unaprijediti kvalitet obrazovne inkluzivne prakse u Crnoj Gori. odabir i formiranje timova koji vode slučaj đece u riziku od odbijanja ili napuštanja nastave. Cilj ovog programa čini prevencija i smanjenje odustajanja od redovnog pohađanja nastave tokom prvih godina školovanja putem: kvalitativnog obezbjeđivanja mehanizama za uključivanje i ostanak RE đece u redovnom osnovnoškolskom sistemu. Posebno ističemo obuku za kolege u školi koje su realizovali nastavnici koji su pohađali obuku. Propratne ZAVOD ZA ŠKOLSTVO aktivnosti u vidu obuka za kolege urađene su u četiri škole. institucijama socijalne zaštite i sl. obuka za nastavnike razredne nastave iz osam pilot škola. civilnim sektorom. Takođe. Korisne preporuke nalaze se u publikacijama Priručnik za realizaciju pripremnih vrtića i Plan i program pripremnih vrtića. a obuka je trajala 48 sati. nakon svakog modula. zatim kroz praktičnu primjenu prilagođenih sadržaja uz korišćenje interaktivnih metoda. mehanizama saradnje i komunikacije u školi. obuka za nastavnike predmetne nastave iz osam pilot škola. kao i aktivnosti na profesionalnom razvoju nastavnika ostvaruju vidljive rezultate u konkretnoj primjeni u praksi. saradnje sa zajednicom. 16 . realizovana je s ciljem upoznavanja faza razvoja grupe. stručni saradnici i praktičari. saradnje s roditeljima.Sljedeća aktivnost realizovana u okviru komponente 2 Projekta usmjerena na profesionalni razvoj nastavnika odnosi se na obuke organizovane u okviru programa Uključivanje RE đece u osnovnoškolsko obrazovanje. Interaktivne metode rada u multikulturalnom kontekstu (IV modul). vježbe davanja i primanja povratne informacije i primjeni ove tehnike u radu sa đecom i kolegama. Osim trenutne primjenjivosti u direktnoj praksi. nadamo se. odvijale su se kroz vježbe. kojih je bilo ukupno tri.

pa. trebalo da bude što sadržajnija. odlučili smo da. Naravno. i konkretnija i primjenljivija. posebno kada je profesionalni razvoj nastavnika u pitanju. U skladu sa principom kontinuiranog razvoja koji jeste uslov svakog napredovanja. modernizuje i usaglašava sa trenutnim potrebama nastavnika i najnovijim trendovima u ovoj oblasti obrazovanja. Zavod za školstvo istem profesionalnog razvoja nastavika u Crnoj Gori formiran je u okviru obrazovne reforme koja je u toku. Takođe. Zavod za školstvo/ Odsjek za KPR nastoji da postavljeni sistem unapređuje. uz prethodnu procjenu da Okvir odista prati sve savremene trendove u obrazovanju. kao i predstavnici škola i vrtića. pri čemu smo koristili sopstvena iskustva. te da je uklopljiv u sistem koji već posjedujemo. Procenjujući da su eksperti Britanskog savjeta u dokumentu Okvir za kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika engleskog jezika osmislili takve instrumente. uz njihov pristanak. te razmatramo efikasnost primijenjenih rješenja i planiramo naredne korake. te na osnovu čega procjenjuje svoje potrebe i korake za dalje napredovanje. taj okvir prilagodimo svim nastavnicima u Crnoj Gori. samim tim. Još jedan razlog da se detaljnije pozabavimo ovom oblašću jeste uvođenje u sistem modela licenciranja i voditeljka Odsjeka za KPR. putem analiza i istraživanja pratimo nivo ostvarenosti planiranog. S ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 17 . kao i primjere najbolje evropske prakse i prakse razvijenih zemalja svijeta. U njegovom osmišljavanju učestvovali su predstavnici centralnih institucija obrazovnog sistema. Sistem smo oblikovali u skladu sa potrebama nastavnika u Crnoj Gori.NOVE IDEJE I AKTIVNOSTI Dr Dušanka Popović RAZVOJNE FAZE U KARIJERI NASTAVNIKA Analizrajući sve raspoložive resurse konstatovali smo da bi „alatka“ kojom nastavnik procjenjuje svoj trenutni status u profesiji.

Osim toga. razvojna polazišta i potrebe koje karaketrišu fazu.relicenciranja nastavnika 4 za čiju primjenu je neophodno uraditi standarde za nastavnike.. Model licenciranja i relicenciranja nastavnika i rukovodilaca u obrazovanju podrazumijeva da se profesionalna znanja i vještine obnavljaju i podnose dokazi o tome na period od pet godina – što zahtijeva pecizan i pouzdan proces samoprocjene i promišljanja o ličnom razvoju i unapređivanju. Nastavnik koji svojim znanjima i vještinama doprinosi razvoju i unapređenju obrazovnog sistema. Zavod za školstvo. Takođe. Aleksandra Vešović Ivanović. 30. Razvojne faze u profesionalnoj karijeri nastavnika osnova su za sopstveno pozicioniranje u profesionaloj karijeri i vodič za sveobuhvatni pristup profesionalnom razvoju. zatim prijedlozi kako se može ostvariti napredak i kako se mogu planirati naredni koraci. i pružena određena pomoć u procjeni oblasti koje bi se mogle unaprijediti (vidi Prilog 7. Pripravnik i nastavnik nakon položenog stručnog ispita u prvoj godini samostalnog rada. Nastavnik koji aktivno prati dešavanja u struci. ima važnu ulogu u stučnim udruženjima i mrežama. . priručnik za škole/vrtiće. član je istraživačkog tima na niovu obrazovnog sistema. stiče uslove za viša zvanja (savjetnik. Podgorica. član tima za samoevaluaciju vaspitno-obrazovne ustanove. mr Ljiljana Subotić. već to postaje imperativ profesije i uslov za ostanak na poslu koji se obavlja. Jadranka Radunović. viši savjetnik i istraživač u nastavi). 5 Članice radne grupe bile su: dr Dušanka Popović. 15. Nastavnik koji je primjer ostalim kolegama. 2011. Tabela 1: Prikaz razvojnih faza u karijeri nastavnika i kratak profil nastavnika u određenoj fazi RAZVOJNE FAZE U KARIJERI NASTAVNIKA Razvojna faza Nastavnik bez odgovarajuće stručne spreme Nastavnik početnik Nastavnik u razvoju Kratak profil Nestručno zastupljena nastava: studenti apsolventi i nastavnici bez odgovarajuće kvalifikacije. str. ne ostavlja se prostor za opredeljenje da „volim“ ili „ne volim“. radna grupa 5 opredijelila se za šest razvojnih faza: Razvojna faza 1: nastavnik bez odogovarajuće stručne spreme Razvojna faza 2: nastavnik početnik Razvojna faza 3: nastavnik u razvoju Razvojna faza 4: kompetentan nastavnik Razvojna faza 5: uzoran nastavnik Razvojna faza 6: nastavnik ekspert Uz svaku fazu dat je kratak profil (opis) nastavnika koji pripada toj fazi. Nastavnik koji je položio stručni ispit sa više od dvije godine radnog iskustva koji unapređuje svoja znanja i vještine u odnosu na nastavu i učenje/vaspitnoobrazovni rad. Vesna Dimitrijević. str. 7. realizator akcionih istraživanja u svom odjeljenju/vaspitnoj grupi. član tima za PRNŠ/V. 2013). stiče vještine i znanja i primjenjuje ih u praksi. član je tima za akciona istraživanja u školi/predškolskoj ustanovi. „želim“ ili „ne želim“ da se profesionalno razvijam. mr Vesna Stojanović. u Profesionalni razvoj na nivou škole/vrtića. karakteristike koje u toj fazi nastavnik može imati.1. mentor nastavniku pripravniku. Ljiljana Adžić i Dragana Janković. ispunjava uslove za zvanje nastavnik mentor. navedeni su pozitivni znaci razvoja koje nastavnik kod sebe može prepoznati. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 18 1 2 3 4 Kompetentan nastavnik 5 Uzoran nastavnik 6 Nastavnik ekspert 4 Model licenciranja i relicenciranja nastavnika predstavljen je u PRNCG br. Procjenjujući mogućnosti i potrebe našeg obrazovnog sistema.

podrška učenicima/ djeci. nastavnik u razvoju (faza 3) i kompetentan nastavnik (faza 4). Takođe. isto) koji pokazuju šta nastavnik treba da bude u mogućnosti da primijeni u praksi na kraju određene razvojne faze. Procjenjivanje i ocjenjivanje 7. – procjenjivanje i ocjenjivanje učenika/ procenjivanje razvojnog napretka djece. Zavod za školstvo. Tako su osmišljeni standardi nastavne prakse/vaspitno-obrazovnog rada6 (prilog 7. oni su kompatibilni sa prethodno pomenutim stanadardima i usmjereni ka istom cilju. treba da dostignu nivo razvojne faze 4. Planiranje 6. Poznavanje struke i predmetnog programa 4. da tokom svoje profesionalne karijere postanu kompetentni nastavnici. uz one koji već postoje. Standardi su postavljeni u odnosu na sljedeće aspekte obrazovno-vaspitnog rada: – planiranje i pripremanje nastave i učenja/ vaspitno-obrazovnog rada. trebalo je precizirati postignuća kojima nastavnik. Liderstvo i saradnja Prve standarde Zavod za školstvo uradio je u odnosu na viša zvanja nastavnika (Naša škola – standardni za nastavnička zvanja. Ukoliko je drugačije. Standardi koji se pripremaju u okviru modela licenciranja i relicenciranja nastavnika postavljeni su u odnosu na aspekte vaspitno-obrazovnog rada koji slijede. stremi. pomoći nastavnicima da prepoznaju svoju trenutnu poziciju u profesionalnoj karijeri. Razvojne faze. profesionalno znanje i razumijevanje i profesionalne vještine. – organizacija i realizacija nastave i učenja/ vaspitno-obrazovnog rada. bez razlike. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 19 6 Vaspitno-obrazovni rad odnosi se na process koji se odvija u vrtiću. 2008).Kako bi nastavnik lakše odredio svoje potrebe i planirao aktivnosti profesionalnog razvoja kroz koje će na njih odgovoriti. Učenici i proces učenja 2. Ne sumnjamo da će instrument koji smo pripremili. Standardi jasno opisuju šta se očekuje od nastavnika nosioca određenog zvanja i promovišu tri glavna aspekta profesionalnog razvoja: profesionalna svojstva i vrijednosti. To je put kojim svi nastavnici treba da prođu tokom profesionalne karijere kako bi očuvali svoju kompetentost. – poznavanje struke.2. što je i logično. u našem sistemu nema previše. 1. posljednjim dvijema fazama (faze 5 i 6) pripadaju nastavnici dovoljno kompetentni da procjenjuju svoju praksu i postavljaju ciljeve svog daljeg razvoja. čime se gubi potrebna kompetentnost. u određenoj fazi svoje profesionalne karijere. Profesionalni razvoj 8. Poznavanje metodike predmeta 5. iz nekoliko razloga: nastavnika bez odogovarajuće stručne spreme. što najčešće podrazumijeva apsolvente iz struke ili izvođenje nastave jednog predmeta od strane nastavnika druge struke. Standardi su urađeni u odnosu na tri razvojne faze: nastavnik početnik (faza 2). pak. Kao takvi. to znači da se oni nijesu profesionalno razvijali i napredovali. te da će uspješnije i svrsishodnije planirati svoj profesionalni razvoj i napredovanje. opisuju profesionalni put nastavnika koji prati stalno napredovanje bez obzira da li je on zainteresovan da postane nosilac višeg zvanja ili ne. tj. . smatramo da u sistemu svi nastavnici. Sredina i uslovi za učenje 3. – profesionalni razvoj.

Kada i koliko prostora odvojiti za ovu oblast. umjetničke i neumjetničke tekstove. ili sa istim timom koji je realizovao Projekat Kako učenicima pomoći da stvaraju. ali ozbiljnu analizu očekujemo od. zašto smo imali utisak da se neke stvari podrazumijevaju i da dolaze spontano? Naročito je zanimljino to što smo još bili u postupcima s kraja prošlog vijeka. u vidu Projekta Kako učenicima pomoći da stvaraju usmene i pisane. umjetničkih i neumjetničkih tekstova. a i govore. da ne kažem i riješe. I USMENO I PISANO profesor crnogorskog-srpskog. što. bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti OŠ „Blažo Jokov Orlandić”. pripremu i realizaciju. Kako smo to previdjeli.. Danas. za većinu nas. Šta se desilo sa čitanjem danas kada po knjigu ne morate nigdje ići. ali mnoga druga pitanja. zapravo. Bar Radoje Stanišić. što su stari metodičari govorili iz nas – jer smo očekivali čudo. ali znamo da naši učenici sve teže pišu. Jedan termin „lebdi” iznad svih nas i vraća nas na sam početak. kada je iza nas zaokružena priča o stvaranju usmenih i pisanih. da su ljudi riješeni da ga umanje. Istina. 20 U takvoj atmosferi svaka je pomoć dobrodošla – naročito ako dolazi sa pravog mjesta i od kompetentnih ljudi. baš rijetko.. ili u foto konverzaciji na Facebook-u. Da stvar bude čudnija svako od nas zna odgovor i ime obješnjenje. zna da potraje. ali i izvan njega – pokrenuti aktivnostima i idejama sagovornika.ISKUSTVA IZ ŠKOLA POVODOM PROJEKTA KAKO UČENICMA POMOĆI DA STVARAJU. Da li je problem u 160 karaktera SMS-a. na prve korake. kada je sve tu. P ZAVOD ZA ŠKOLSTVO itanje stvaranja usmenih i pisanih tekstova u XXI vijeku je. Mi smo je dobili od Zavoda za školstvo.. potrebu da nešto napišu i kažu? Odgovore na ova. kada je sve prevedeno i objašnjeno? Na ova pitanja nemamo odgovor. ne znamo.. Zar se ne podrazumijeva da sve lakše pišemo i govorimo? Je li to problem danas kada sa svakog mjesta možemo i napisati i reći šta želimo i kome god hoćemo? Mi koji se ovim pitanjima bavimo znamo da jeste i tražimo uzrok.. da je nevjerovatno da uopšte govorimo o pisanju i govorenju. nekada to bude izvan proporcije i očekivanog – ali rijetko. na par „klikova”. čime možemo pokrenuti dječju inventivnost. kako je predstaviti i objasniti kao veoma važnu kariku u lancu opšteg obrazovanja. Kako to mi. razmišljamo samo o momentu vremena. složićete se. Ako smo nekada i pomislili da se to dešava samo nama. Pisanje je proces i mora imati faze. možemo pomoći. pronalazili smo na radionicama i tokom druženja u okviru Projekta. Jedno je sigurno – rezultati su proporcionalni vremenu utrošenom za planiranje. prilično neočekivano i naizgled suvišno. a ono se formuliše jednom riječju – čitanje. . sada smo sigurni da problem postoji i . a glasi proces i ima veze sa postupnošću..

Dubravka Keković i koordinator tima Milutin Šćekić. pedagog OŠ „Radomir Mitrović“. Senka Živković. u kojoj učenici znatno jednostavnije izražavaju svoje mišljenje i osjećanja. u školi i van nje. od svojih kolega i iz literature. kroz koje bogate i unapređuju svoj rad. Razrješavajući konflikte i tražeći najprihvatljivije rješenje za sukobljene strane. nastavnici su osmislili niz raznovrsnih inovativnih nastavnih časova. Za uspješnu realizaciju zaslužan je tim za PRNŠ koji čine: Jovan Mališić. učenici su u prilici da ovladaju prijeko potrebnim socijalnim vještinama i uspostavljanjem kompromisa.“ (Alan Mojl). stvaralački nastavnik vidi samog sebe kao učenika. Povezujući naučeno sa svojim iskustvom. Kroz različite aktivnosti nastojimo da sve nastavnike koji pripadaju određenom stručnom aktivu ili razrednom vijeću mobilišemo i uključimo u aktivnu razmjenu ideja. tokom izvođenja Programa. prihvaćeniji. a motivisanost i angažovanost od strane učenika doživljavaju kao značajno potkrepljenje i podsticaj u radu. učeći iz provjeravanja ideja u praksi . OD KOLEGA I UČENIKA Milutin Šćekić. Program nastavnicima omogućava da mnogo bolje razumiju potrebe učenika i uspostave uspješniju komunikaciju sa njima. naše dvogodišnje iskustvo u radu na ovom Programu i rezultati evaluacije upućuju nas da vjerujemo u smisao ovakvog rada u školi. potrebama i interesima. a samim tim i produktivniji. pa se kroz PRNŠ pripremaju i realizuju i takve aktivnosti. Berane U OŠ „Radomir Mitrović“ u Beranama od 2008. direktor. Nastavnik uči u tokom svoje nastave. a jedna od aktivnosti kroz koju smo nastojali da realizujemo ovaj cilj jeste Program zaštite učenika od nasilja. Dušica Šćekić. godine. uspješno se realizuju aktivnosti predviđene planom profesionalnog razvoja na nivou škole. Oni su tolerantniji prema različitostima u odjeljenju (različitim sposobnostima. što je najbolji način da vide. Nastavnici neposredno. Zahvaljujući tome. naši nastavnici bili su u prilici da se u većem broju uključe u obuku.. u okviru redovne obuke nastavnika. Zavod za školstvo je. Takvi rezultati potvrđuju opravdanost organizovanja različitih vrsta edukacija. Aktivnim učešćem tokom obuke i primjenom naučenog prilikom planiranja i realizacije procesa nastave/učenja. Učenici koji su učestvovali u programu daleko su spremniji da uspostavljaju kooperativne odnose i afirmativnu komunikaciju. znanja i vještina kojima raspolažu. Evaluacija pokazuje još jedan značajan podatak. u našoj Školi realizovao više regionalnih seminara na teme: interaktivne metode u nastavi. Dijana Sekulić.. Jadranka Čukić. Tačnije. pedagog. Podizanje ove tolerantnosti na veći nivo kao i učenje kooperativne komunikacije vjerovatno su značajni razlozi zbog kojih su i učenici slabijeg uspjeha tokom rada u radionicama daleko otvoreniji. kao i kvalitet znanja učenika. S druge strane. mentorstvo i dr. život i rad učenika.PRNŠ: UČITI IZ ISKUSTVA. vjerskim i nacionalnim različitostima). Anica Paunović. saznaju i kritički prihvate neku ideju ili inovaciju. nastavnici unapređuju cjelokupan vaspitno-obrazovni proces. i profesori: Miloje Luković. Opšti cilj programa zaštite učenika od nasilja jeste unapređenje kvaliteta života učenika primjenom mjera prevencije za stvaranje bezbjedne sredine za nji- hov život i rad i mjere intervencije u situacijama kada se javlja nasilje. Mira Lutovac. „Iznad svega ostalog. a to je da su se konflikti bilo koje vrste u Školi. ličnom aktivnošću razmjenjuju iskustva. zlostavljanje i zanemarivanje u školi. kao i proces učenja učenika. procjenjivanje i ocjenjivanje u nastavi. Projekat je uradio tim za PRNŠ. U okviru plana PRNŠ-a jedan od prioriteta odnosio se na stvaranje sigurne sredine za učenje. a realizuje ga uz pomoć odjeljenjskih starješina i nastavnika građanskog vaspitanja. Na kraju. Program je uticao na razvijanje atmosfere koja omogućava spontanu i slobodnu komunikaciju u učionici. Posebno važnom smatramo razmjenu iskustava u primjeni inovativnih metoda i tehnika rada. te razvoj tolerantnog odnosa prema osobama sa drugačijim mišljenjima. značajno smanjili. učeći sa učenicima i od njih. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 21 .

I u tradicionalnim i savremenim modelima profesionalnog razvoja nastavnika. profesorica razredne nastave. direktor škole. Uslijedila je prezentacija o komunikacijskim vještinama. Radionicu su vodile Olivera Marković i Slavica Mrdak. profesorica razredne nastave. Tanja Bulatović. Sa zadovoljstvom možemo konstatovati da su u našoj Školi do sada realizovane sve aktivnosti predviđene dvogodišnjim planom profesionalnog razvoja. Timski rad je način preko koga se ostvaruju mnogi oblici učenja i razvijaju djelotvorni pristupi koji se grade na bogatstvu i raznovrsnosti znanja. sposobnosti i vještina nastavnika tj. Olivera Marković. Timski rad posebno je važan za dobro funkcionisanje PRNŠ modela. nakon čega su rađene dvije vježbe o nenasilnoj komunika- Olivera Marković. K valitetnije obavljanje posla. Alenka Moračanin. Jelena Ristić. pedagogica. Ključni cilj profesionalnog razvoja u našoj Školi jeste kontinuirano unapređivanje kvaliteta nastave. Ravna Rijeka zredne nastave. profesorica istorije i geografije. Žaklina Smolović.TIMSKI RAD – SIGURAN USPJEH pedagogica OŠ „Aleksa Bećo Đilas“. Timski rad je interaktivni proces koji omogućava da ljudi različtog stepena stručnosti proizvedu kreativna rješenja za zajednički definisane probleme. profesorica razredne nastave. Tim za profesionalni razvoj na nivou škole čine: Nevenka Bošković. koordinatorka. prihvaćeno je da nastavnici treba da razvijaju svoje sposobnosti i usvajaju nova znanja i vještine neophodne za postizanje profesionalnih zadataka na kompetentan način. samoevaluacije škole i na osnovu ekstreno-interne provjere znanja učenika. Jedna od realizovanih aktivnosti je i radionica Jačanje komunikacijskih vještina. a cilj je bi da se osnaže članova kolektiva za bolju i uspješniju komunikaciju. U uvodnom dijelu radionice rađen je test aktivnog slušanja jer je aktivno slušanje usko povezano sa kvalitetnom komunikacijom. Uspješnost realizacije obrazovanja učenika u velikoj mjeri zavisi od znanja. jer se njime obezbjeđuje intenzivna saradnja i međusobna povezanost nastavnog osoblja. profesorica engleskog jezika. umjenja. unapređenje nastave i stvaranje kompetentnog nastavnika u obrazovno-vaspitnom sistemu ostvaruje se putem profesionalnog razvoja zaposlenih. Marija Jeremić. Slavica Mrdak. Plan za PRNŠ u našoj školi urađen je na osnovu iskazanih potreba nastavnika. Važna komponenta profesionalnog razvoja jeste stručno usavršavanje nastavnika. profesorica ra- ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 22 . od profesionalnih kompetencija koje nastavnik posjeduje.

on je pravi lider. svaka moderna organizacija od svog zaposlenog zahtijeva kompetentnost. individualnu odgovornost. zatim. uspješno komuniciranje. pripadaju. značaju kooperativnog učenja u nastavi. Anketa je pokazala da jedan broj nastavnika još uvijek pripada tipu autokratskog vođe. eventulanu promociju učeničkih postignuća i sl. često zavisi atmosfera u učionici. samodisciplinu. u martu 2013. razlici između takvog učenja i grupnog rada kakvog ga mi do sada poznajemo. u kontinuitetu i. Svi članovi su aktivno učestvovali u realizaciji planiranih aktivnosti. U okviru PRNŠ aktivnosti uradili smo i analizu rada dodatne i dopunske nastave i slobodnih aktivnosti Cilj analize bio je unapređivanje rada dopunske i dodatne nastave i prevazilaženje eventualnih problema i poteškoća. praćenjem savremenih zbivanja iz oblasti iz koje organizuju ovu vrstu nastave. učenici mu vjeruju i slijede ga. ohrabriti ih da pokušaju da mijanjaju dosadašnje stavove. itd. imala obavezu da osmisli i realizuje ovakav program obuke. bez demokratičnosti. Ona je. Zaključujemo da je proces PRNŠ-a dugotrajan i zahtjevan. na nivou na kojem smo. Najviše zabrinjava nezainteresovanost učenika za pohađanje dodatne nastave. realizovan je program obuke Kooperativno učenje u nastavi. profesorica njemačkog jezika iz OŠ „Boško Strugar“ iz Ulcinja. a ne formalni autoritet.ciji (rad u paru). Nastavnik je lider u učionici. u stvari. Takođe. Bilo je prijedloga da se organizuju kvizovi znanja u saradnji sa drugim školama. Takođe. Planirane ativnosti bolje bi se i kvalitetnije realizovale da smo u boljoj materijalnoj poziciji. motivišu i doprinesu efikasnosti i uspjehu učenika i škole u kojoj rade. inicijative. Ako podstiče učenike. u čemu su učestvo- vali svi nastavnici. i pored mnogo poteškoća – uglavnom materijalnih. da ima mnogo toga što se može uraditi i promijeniti. U svom poslu svi smo lideri i svi organizujemo svoj rad i donosimo važne odluke. kao trener u okviru Pestaloci programa Savjeta Evrope. godine za nastavnike naše Škole i nastavnike JU OŠ „Pavle Žižić“ u organizaciji Zavoda za školstvo. Liderstvo je zapravo način ponašanja. Naime. koji podrazumijeva strogu disciplinu. Radionicu je osmislila i realizovala direktorica Škole Nevenka Bošković. vođenja seminara i uslova za rad od strane učenika ocijenjen je najboljom ocjenom. U našoj Školi će se i dalje. Seminar je vodila Mladenka Perić. ustanovljeno je da većina nastavnika ima urađene planove za dopunsku i dodatnu nastavu. Takođe. primijene organizacione vrijednosti. kao mogući izazov za bolje učenike. Cilj je bio da se nastavnici osnaže. Seminar je održan u OŠ „Pavle Žižić“ u Njegnjevu. organizovati aktivnosti profesionalnog razvoja nastavnika. prezentovane su karakteristike komunikacije koja nam prija i koja nam ne prija. Kvalitet sadržaja. Mi smo uspjeli da. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 23 . i od tipa kojem pripada. dopunske nastave i slobodnih aktivnosti po razredima. Analizom je ustanovljeno da se dodatna i dopunska nastava u našoj Školi redovno održava. u okviru svog posla u učionici. kao podrška PRNŠ-u. Osim navedenog. Smatramo da će ova radionica o liderstvu podstaći kolege na promjene. Nastavnici su. realizujemo sve predviđene aktivnosti za period od dvije godine. Nakon prezentacije o liderstvu otvorena je rasprava u kojoj je učestvovao veći broj nastavnika. nadamo se uz bolje materijalne mogućnosti. Potom su nastavnici popunili anketu za samoprocjenu u odnosu na prepoznavanje tipa lidera kojem. tj naređivački. ohrabruje ih. za razliku od onih nastavnika koji se ponašaju autoritarno. realizovana je i radionica Liderstvo. Izvršena je detaljna analiza održanih časova dodatne. spremnost da se donesu teške odluke. proširili svoje znanje o kooperativnom učenju. jer je želja nastavnika ovog kolektiva za stalnim usavršavanjem velika. na seminaru. Smatramo da nastavnici treba da osavremene dodatnu nastavu putem korišćenja savremenih nastavnih sredstava.

a koje su. direktor Gimnazija „Panto Mališić“. Nastavnici su u značajnoj mjeri počeli da primjenjuju nove nastavne metode. Značajnu ulogu su odigrali i učenici. Berane K ZAVOD ZA ŠKOLSTVO ako je profesionalni razvoj jedan od ključnih zahtjeva koje pred nastavnike postavlja savremeni obrazovni sistem u našoj zemlji. što bolje razumiju i realizuju. nove navike u oblasti rada u učionici. rezultat ranijih reformskih koraka tih ustanova. što je podrazumijevalo da svoj posao mogu da rade na skoro isti način do poslednjeg dana radnog vijeka.IZ UGLA DIREKTORA OD IDEJE DO AKCIJE to izdvojiti. naravno. pretpostavljamo. da svoju novu ulogu u odnosu na reformisane nastavne programe. u beranskoj gimnaziji nekoliko poslednjih godina na sveobuhvatan način analiziramo različite aspekte kontinuiranog unapređivanja kompetencija nastavnika. moramo i 24 . tako je dolazilo do promjene u načinu razmišljanja u odnosu na navedenu problematiku. Važan je bio odgovoran odnos prema administrativnim zahtjevima koji su u to vrijeme bili značajno istaknuti: uredno vođenje pedagoške dokumentacije. pretvoren je u multimedijalnu salu koja pruža brojne mogućnosti za drugačiji pristup nastavnom procesu. Uvjereni smo da će na taj način mnogo bolje i efikasnije da ih implementiraju u svom svakodnevnom radu. koji su dolazeći iz osnovne škole donosili neke drugačije. jer je „odgovor“ svih nadležnih institucija bio jedinstven – da reformisana gimnazija može da bude naša realnost samo uz kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika. uz aktivno učešće svih drugih aktera koji prate proces reforme. nastavne sadržaje i metode njihovog prezentovanja učenicima. godišnjih i mjesečnih planova. Značajnu podršku našim prvim koracima na ovom polju pružao je Zavod za školstvo. dnevnih priprema itd. kod značajnog broja nastavnika nije postojala jako izražena želja za stručnim usavršavanjem. a učenici sve više da budu aktivni učesnici nastavnog procesa. Kroz takav nastavni proces ogleda se primjena unaprijeđenih vještina Mr Sreten Lutovac. U tom periodu. kroz pohađanje nekoliko modula koji su tretirali oblasti od krucijalne važnosti za unapređivanje njihovih vještina i kompetencija. koji je omogućio nastavnicima. sa ciljem da razumiju i prihvate aktuelne promjene u obrazovnom procesu. u načinu ostvarivanja ciljeva u nastavi putem aktivnosti koje prate njihovu realizaciju. Kako je prolazilo vrijeme. Još uvijek je bilo aktuelno razmišljanje da su nastavnici na studijama dovoljno edukovani i obučeni. Možda će prava potvrda prethodno navedenog biti i sljedeći podatak: amfiteatar Gimnazije koji je ranije bio korišćen samo za školske svečanosti nekoliko puta godišnje.

i kompetencija nastavnika. kao i da realizuju i evaluiraju ostvareno. značajno je povećano prisustvo timskog rada na svim nivoima. Pozitivni efekti navedenih aktivnosti utvrđeni su kod svih aktera obrazovno-vaspitnog procesa tako što je nakon narednog ocjenjivačkog perioda ponovo realizovano istraživanje iz navedene oblasti. o rezultatima i refleksijama sopstvenog rada. uočeni su novi prostori za istraživanje i nove šanse za ulaganje sa ciljem strukturiranja što kvalitetnijeg nastavnog procesa. a koji otvara puteve za unapređivanje profesionalnih sposobnosti i vještina nastavnika. osim prethodno navedene. o razvoju i napredovanju svojih učenika. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 25 . u ovom dijelu postoji značajan prostor za dodatna ulaganja u narednom periodu. otvara mogućnosti ne samo za izdvajanje već i za kvalitetno unapređivanje svih nedovoljno razvijenih ili nedovoljno potenciranih vještina i kompetencija nastavnika. jer smo uvjereni da je nastavnik danas. ali i vrlo specifičan proces. vještine i sposobnosti koje je neophodno da pojedinci razvijaju i unapređuju. sada je neophodno danima unaprijed planirati termin za nastavu zbog velikog broja zahtjeva nastavnika. svi pozitivni rezultati profesionalnog razvoja nastavnika svoju primjenu nalaze i u klasičnom učioničkom prostoru u situacijama kada se nastavnim sadržajima prilazi na jedan drugačiji. smatrali smo da bi bilo dobro da se često sprovodi samoevaluacija u različitim područjima kako bismo utvrdili prioritete za unapređivanje kompetencija i vještina nastavnika. radi na njihovom unapređivanju. Dakle. Sve prednosti timskog rada same su nametnule potrebu kod nastavnika da na drugačiji. uz isticanje preporuka iz savremene pedagoške prakse. Kako je profesionalni razvoj svakog nastavnika vrlo kompleksan. Uvjereni smo da obrazovno-vaspitni proces. Naravno. mnogo više nego u prethodnim godinama. a samim tim i ostvariti dobre efekte u nastavi. Ujedno. sa akcentom na segmentima koje je moguće unaprijediti. kada oni razgovaraju o svojim iskustvima iz prakse. Takođe. danas više nego ranije. i kada su uključene nastavne metode koje su adekvatno prilagođene sadržajima i ciljevima. Brošura za nastavnike bila je tako koncipirana da je njena uloga. odnosno kako bi oni prepoznali područja sopstvenih snaga i slabosti. što znači da profesionalni razvoj nastavnika mora biti prioritetno područje. bila i da podstakne proces samoevaluacije pojedinca. jer će se njegovi efekti neposredno odraziti na postignuća učenika. Nakon analize dobijenih rezultata izrađene su brošure za nastavnike i učenike čiji je ključni cilj bio da ukažu na trenutno stanje. Cilj nam je da sveobuhvatno pređemo put od ideje do akcije čiji bi se efekti ogledali u onome što je ključni elemenat u čitavoj priči – kvalitetan nastavni proces i dobra postignuća učenika. izdvojili smo samo jedan segment kojim se bavimo u školskom životu. kreativniji način. Čak je i naša pauza poznatija kao „veliki odmor“ izmijenila svoja ranija obilježja i postala značajan prostor za svakodnevnu razmjenu profesionalnih dilema nastavnika. Tako smo krajem drugog klasifikacionog perioda sproveli istraživanje koje se odnosilo na oblast ocjenjivanja i procjenjivanja. koja je do skoro bila rijetko posjećen amfiteatar. Naravno. ali je veoma važna činjenica da je horizontalno učenje postalo segment našeg profesionalnog života. kako unutar ustanove tako i između škola razlikuju znanja. odnosno na unapređenje cjelokupnog sistema školstva. jer se. u kojem su učestvovali učenici (reprezentativni primjerak) i nastavnici. ali ujedno produktivniji način planiraju i pripremaju nastavu. kao i aktivno učešće učenika u procesu učenja. spreman da analizirajući svoje kompetencije. Za ovu multimedijalnu salu.

Kreativno rješavanje problema u učionici. Nastavnik koji podstiče cjelovito i uspješno učenje doprinosi kvalitetnijem obrazovanju. Upoznavanje sa novim nastavnim programima. Kako bi se izgradio snažan kolektiv. svaki pojedinac treba da dā lični doprinos. Primjena metoda aktivne nastave. i. Naša Škola pripada grupi A škola u kojima su prvi put primijenjena reformska rješenja tj. Ispitni centar Crne Gore i NVO sektor. Kooperativno učenje. Suština profesionalnog razvoja ne ogleda se samo u učešću nastavnika u određenim aktivnostima. života škole kao zajednice gdje svi činioci imaju jasne ciljeve i viziju sopstvenog razvoja i razvoja škole kao cjeline. 26 . Neki aspekti savremene nastave. Zavod za školstvo. a da je čak 90% nastavnog kadra uspješno usavršavalo svoje profesionalne kapacitete. svjesni da će to zadovoljiti njihove stvarne profesionalne potrebe i omogućiti im kvalitetno rješavanje mnogih izazova koje promjene donose. P ZAVOD ZA ŠKOLSTVO rofesionalni razvoj nastavnika važan je za obezbjeđivanje kvalitetne nastave. u kojima je zaživjela reforma obrazovanja. demokratija i mirno rješavanje konflikata. Nastavnici su se redovno odazivali pozivima za učešće u različitim aktivnostima profesionalnog razvoja. razmijeni svoja iskustva i saznanja sa kolegama i shvati da je ključ uspjeha u timskom radu.. Inkluzivno obrazovanje.. direktorica OŠ „Vuk Karadžić“. uopšte. Kao ilustraciju navedenog. Samo kompetentan kadar sposoban je da odgovori svim izazovima profesije i pruži maksimum svojih profesionalnih potencijala. Ljudska prava. Navodim samo neke od obuka koje su nastavnici pohađali: Aktivno učenje/nastava. uspješne saradnje sa roditeljima i lokalnom sredinom. Podgorica PROFESIONALNI RAZVOJ – SIGURNA RIZNICA NASTAVNIČKIH KOMPETENCIJA U pripremi za implementaciju reforme skoro svi nastavnici pohađali su neku od ponuđenih obuka kako bi što uspješnije pristupili planiranju i realizaciji nastavnog procesa. Ambijent u učionici i odgovarajuća organizacija rada. Bez obzira koliko su reformska rješenja obrazovno-vaspitnog procesa kvalitetna. Upravo to je put koji smo slijedili kao jedan od prioriteta ka našem cilju − što uspješnijoj implementaciji reforme. ističem da proces nastave realizuje 54 nastavnika.Jasmina Vukašević. Korak po korak za osnovne škole. a samim tim i uspješnom društvu. Planiranje i opisno ocjenjivanje. učestvujući na seminarima koje su organizovali Ministarstvo prosvjete i nauke. ne mogu biti kvalitetno implementirana bez stručnog kadra koji je spreman na permanentno usavršavanje. već i u primjeni naučenog u radu sa učenicima i kolegama.

što nudi kontiunuiran rad i evolutivni napredak u poboljšanju pismenosti kod učenika. pruža intenzivnu stručnu podršku školama. Kao posebno značajnu. Iako smo i prije toga organizovali mnoge aktivnosti profesionalnog razvoja. Nastavnici posjeduju dokumentaciju i dokaze o svom profesionalnom razvoju (profesionalani portfolio. uz koordinaciju tima za profesionalni razvoj. primjenjuju predložen metodski postupak Put stvaraoca. Kroz konstruktivne razgovore sa kolegama. To je značajan pokazatelj savjesnog odnosa prema radu i stručnom napredovanju. Seminari u okviru Projekta ponudili su nastavnicima veoma funkcionalna rješenja u oblasti osposobljavanja učenika za uspješno usmeno i pisano izražavanje. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 27 . zahvaljujući vi- šemjesečnoj obuci. Projekat o profesionalnoj orijentaciji je. Ovaj broj nije zanemarljiv s obzirom na to da škola ima ukupno 54 nastavnika. konkretan rad sa učenicima. Umješno koristeći svoje potencijale i vrijedno ih dopunjujući i nadograđujući. Realizovana je i prezentacija iskustava kolegama iz drugih škola u okviru obuke koju su organizovali Ministarstvo prosvjete i GIZ. u vremenu stalnih promjena i inovacija. Uvođenjem PRNŠ modela sve aktivnosti profesionalnog razvoja u školi odvijaju se sistematski i organizovano. došlo se do jasnog saznanja o problemima koje učenici imaju prilikom stvaranja umjetničkih i neumjetničkih tekstova. LPPR) koji im pomažu da prepoznaju svoje potrebe i da planiraju aktivnosti putem kojih će uspješno realizovati postavljene ciljeve. Odsjek za kontinuirani profesionalni razvoj Zavoda za školstvo. Nastavnici imaju mogućnost izbora. kakvo je vrijeme u kojem živimo. te kroz prezentacije na sjednicama Nastavničkog vijeća. radionice. Naime. izdvojiću dva zato što vjerno oslikavaju prednosti prenošenja naučenog u školi. zaživio u Školi kroz niz aktivnosti. organizovano profesionalno informisanje i savjetovanje učenika. Realizovano je šest kreativnih radionica sa učenicima IX razreda. Od projekata koje u našoj Školi realizujemo od prethodne školske godine. donošenja odluka i realizacije zajedničkih aktivnosti uz maksimalno ispoljavanje svoje kreativnosti i uz samosvijest o nužnosti edukacije.Organizovanjem niza seminara. umjetničke i neumjetničke tekstove podstakao je nastavnike na promišljanje o najboljim načinima unapređivanja pismenosti učenika. kao i realizacijom projekata. naša znanja bi zastarjela i samim tim učenicima nezanimljiva i neupotrebljiva. Projekat Kako pomoći učenicima da uspješno stvaraju usmene i pisane. u skladu sa uzrastom. Prednost ovog Projekta jeste obuhvaćenost svih ciklusa osnovne škole.) predstave iskustva i saznanja sa seminara. okruglih stolova i foruma. ističem obavezu prenošenja iskustava sa seminara kolegama u školi. ogledne i ugledne časove. prezentacije i dr. U toku ove nastavne godine 21 obuku različite forme pohađalo je 37 nastavnika naše Škole. uspjeli smo da u Školi stvorimo dobru osnovu za razvoj profesionalnih kompetencija. To je jedan od uslova za dobijanje uvjerenja o pohađanoj obuci. U saradnji sa kolegama pronalaze načine i modele za efikasniju primjenu naučenog u učionici. Da nije tako. nastavnici imaju obavezu da kroz različite vidove saradnje u školi (sastanke aktiva. Nastavnici u učionici. njihovo planiranje na nivou organizacije i na ličnom planu doprinosi usmjerenijoj i intenzivnijoj realizaciji navedenog. kao i istraživanje šta učenici misle o tome koliko im je profesionalno usmjeravanje bitno za izbor budućeg zanimanja.

a koje su bile dio njene obaveze u odnosu na obuku koju je pohađala.coe. Kako su treneri važna karika u prenošenju znanja u svakom obrazovnom sistemu. (http://www. prilagoditi i razvijati. Prvi modul (modul A) održan je u Strazburu u Evropskom centru za mlade Savjeta Evrope. Odsjek za KPR i Odsjek za međunarodnu saradnju. Pet faza serije modula je koordinirao tim: Patricia Garouste. Trening za trenere pohađala je i Dragana Radoman.int/pestalozzi).coe. vještine i stavovi za sve nastavnike započeta je 2010. uz podršku kiparskog Ministarstva prosvjete.at odnosno www. a mogu se pronaći i na sajtovima pomenutih programa obuke (www. Zainteresovani nastavnici i treneri mogu ih isprobati.asp) U resursima za nastavnike (Training resources). Kalendari svih aktivnosti Pestaloci programa i Evropskog centra za moderne jezike za 2013. Arthur Ivatts. Litvanija. Planovi časova i radionica sada su dostupni na sajtu Savjeta Evrope – Pestalozzi program za obrazovanje i jezike. intenzivno sarađuju sa Savjetom Evrope prateći aktivnosti u okviru Pestaloci programa i programa Evropskog centra za moderne jezike iz Graca. Skills and Attitudes for all Teachers 2010/11 P-CORE) možete naći i trening plan Rješavanjem konflikata do međusobnog razumijevanja (From Conflict Resolution to Mutual Z ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 28 . Obuka za trenere Pestaloci programa Ključna znanja. godinu nalaze se na sajtu Zavoda za školstvo. Radionice koje je ona pripremila i realizovala sa svojim kolegama. u onlajn zbirci Pestalozzi Core Knowledge. godine. profesorica engleskog jezika koja izvodi nastavu u dvije nikšićke škole: u OŠ „Radoje Čizmović“ i OŠ „Milija Nikčević“. Velika Britanija i Rasa Askinyte Degesiene. tj.MEÐUNARODNI SKUPOVI I SARADNJA SA DRUGIM ORGANIZACIJAMA SEMINARI SE – STALNI PODSTICAJ ZA PROFESIONALNI RAZVOJ avod za školstvo. Francuska. Koordinaciju metodološkog pristupa vodila je Pascale Mompoint-Gaillard u saradnji sa Sekretarijatom Savjeta Evrope. a drugi modul (modul B) u Larnaki na Kipru.int/t/dg4/education/pestalozzi/ home/default_en. ecml. to i Pestaloci program nastoji da obuči tim trenera koji će znanja stečena na obukama prenositi kolegama u svojim zemljama. postavljene su na sajt Pestaloci programa.

oktobar 2012. od 30.asp) Program Pestaloci bio bi zahvalan za povratnu informaciju o korisnosti raspoloživih resursa. Letonija Antalija. Austrija 31. 30.coe. jun 2012. i 31. 29 Nataša Perić. novembra 2012. Austrija Riga. Zavod za školstvo Grac. do 28. Francuska Nikozija. Nikšić Emina Salihović OŠ „Boško Buha“. septembra 2012. Austrija od 21. nastavnice Dragane Radoman. . od 26. Nikšić Džoana Perkaj Zavod za školstvo Svetlana Đurnić OŠ „Pavle Rovinski“. Modul B Ljetnja škola Pestaloci IME I PREZIME UČESNIKA MJESTO VRIJEME Nataša Perić. do 17. od 15. do 23. Kipar Grac. juna do 7. Podgorica Strazbur. Nikšić Ardita Kovačević. NAZIV SEMINARA Evropski centar za moderne jezike Mreža nacionalnih koordinatora u projektu: Višejezično i interkulturalno obrazovanje – deskriptori i nastavni materijali Upotreba medija za učeše u demokratskom društvu.int/t/dg4/education/pestalozzi/ home/training_units/PCORE_EN. i 15. maj i 1. maja 2013. Nemačka 14. uključujući i njihovo dalje razvijanje na temelju modela iz onlajn zbirke. septembra 2012. Austrija od 24. Trening je realizovan za nastavnike OŠ „Radoje Čizmović“. Pljevlja Grac. mart 2013. OŠ „Maršal Tito“. godine. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO Snježana Bošković OŠ „Olga Golović“. Austrija Grac. kao i za koordinatore PRNŠ-a u Nikšiću. aprila 2013. jula 2013.Understanding). Modul Au projektu: Višejezično i interkulturalno obrazovanje – deskriptori i nastavni materijali Šta to znači razmišljati istorijski? Razvoj vještina za upotrebu online resursa u nastavi Evropski centar za moderne jezike Mreža nacionalnih koordinatora u projektu: Višejezično i interkulturalno obrazovanje – deskriptori i nastavni materijali 2. Zavod za školstvo Aleksandra Vešović Ivanović Zavod za školstvo Snježana Bošković OŠ „Olga Golović“. do 26. U tabeli koja slijedi predstavljeno je učešće nastavnika i predstavnika obrazovnih institucija iz Crne Gore na seminarima Savjeta Evrope u periodu od juna 2012. (http://www. 22. 7. Turska Bad Vildbad. i 8. do juna 2013. Grac. do 29.dio Različitost u učenju službenog jezika Jezički deskriptori i bolji uspjeh migranata i manjina u osnovnom obrazovanju Različita djeca – jednake mogućnosti Upotreba medija za učeše u demokratskom društvu. februar 2013. Ulcinj Snježana Bošković OŠ „Olga Golović“.

Učestvovalo je 15 profesora istorije iz 15 evropskih zemalja i različitih obrazovnih institucija. u periodu od 25. kao i na koji način obrazovna institucija iz koje dolazimo promoviše istorijsko razumijevanje u učionici. koji su za ovaj seminar aplicirali tokom mjeseca juna. Šta znači razmišljati istorijski? Promocija istorijskog razumijevanja u radu sa učenicima različitih sposobnosti i porijekla i uspostavljanje kanala komunikacije sa širom zajednicom (Promoting historical understanding in classrooms of mixed abilities and diverse backgrounds and developing channels of communication with the wider community) – dr Richard John Harris. Crna Gora se predstavila prezentacijom Istorijsko razumijevanje kroz proces nastave i učenja u crnogorskim školama (Historical Understanding within Teaching and Learning Process in Montenegrin Schools). septembra 2012. Tokom seminara realizovane su sljedeće prezentacije i radionice: Dječja prava i rad na nastavi istorije na Kipru: inicijative lokalne zajednice koje uključuju učenike različitog porijekla (Children’s rights and the work on history education in Cyprus: community based initiatives for students of diverse backgrounds) – Leda Koursoumba. da li kurikulum promoviše istorijsko razumijevanje u odjeljenjima u kojima su zastupljene različitosti. u organizaciji Savjeta Evrope i Vlade Kipra. Prezentacije se mogu naći na Internetu (www. do 28. godine u Nikoziji realizovan je projekat pod nazivom Što znači razmišljati istorijski? (What does it mean to think historically?). nadzornica Zavod za školstvo U okviru Pestaloci programa. odnosno. Istorije države.pi. Univerzitet ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 30 . Bili smo u obavezi da se predstavimo kratkim prezentacijama na zadatu temu i odgovorimo na sljedeća pitanja: koji su opšti ciljevi nacionalnog kurikuluma nastave istorije. komesar za dječja prava. Iskoristila sam priliku da svojom prezentacijom obuhvatim i naš koncept Istorije područja umjesto u svijetu uobičajenih Istorije nacije. KIPAR ŠTO ZNAČI RAZMIŠLJATI ISTORIJSKI? Džoana Perkaj. kao i koncept otvorenog dijela kurikuluma (15 – 20%) koji afirmiše sadržaj vezan za specifičnosti istorije lokalne sredine.cy/ pi/files/epimorfosi/synedria/history_pestalozzi_2012/.ac.NIKOZIJA.

bile su istraživačkog karaktera i u funkciji glavne teme. Od 2004.100 stanovnika. Malo je poznato da Kipar. Kipar. u Ridingu. (Musical encounters: teaching history and exploring diversity through music) – dr Antonia Forari. prisustvovali smo času istorije odjeljenja jedne osnovne škole. U Nikoziji smo obišli liniju ratnog sukoba iz 1974. U neformalnom dijelu posjete učenici su u holu škole izveli kratak program sa tradicionalnim kiparskim igrama. U muzeju Leventis. turskog. i simulaciji događaja iz srednjevekovne istorije Kipra. kao i Centar za pomirenje. Nastava istorije i odnosi među grupama: primjer Kipra (History teaching and intergroup relations: the case of Cyprus) – dr Charis Psaltis. boravio u Lefkari. Sve aktivnosti koje su se odvijale van hotela Classic gdje smo bili smješteni. pod budnim okom koordinatorke projekta. Green line. a kasnije. ima 952. pored grčkog. Mjesto je čuveno u svijetu po izradi čipki. Izrada „velikih slika“ istorije (Developing „big pictures“ of the past) – Loukas Perikleous. godine Kipar je punopravan član EU. godine. Nastava istorije za učenike različitog porijekla (Τeaching and learning history to students of diverse backgrounds) – dr Eleni Theodorou.Nijesmo imali vremena za odmor i „prazan hod“. Univerzitet Kipra. Kiparski pedagoški institut. U turističkom mjestu Lefkara posjetili smo obrazovni centar (osnovna i srednja škola) gdje smo prisustvovali časovima. Evropski univerzitet. Nastajanje savremene istorije Kipra – Promovisanje istorijskog razumijevanja u odjeljenjima različitih sposobnosti i uspostavljanje kanala komunikacije sa širom zajednicom kroz objektiv pionira kiparskog fotonovinarstva (Modern History of Cyprus in the making – Promoting historical understanding in classrooms of mixed abilities and developing channels of communication with the wider community through the lens of the pioneers of Cypriot Photojournalism) – Christos Argyrou. ali i manjkavosti obrazovnih sistema zemalja iz kojih dolazimo. Kiparski pedagoški institut. jasnije sagledavanje prednosti. ova zemlja uzbudljive istorije. ima i snažno italijansko istorijsko i kulturno nasljeđe koje datira iz razvijenog i kasnog Srednjeg vijeka. Učešće u ovom Pestaloci programu obuke bilo je obogaćujuće i nezaboravno. Muzički susreti: nastava istorije i istraživanje različitosti kroz muziku. ali i po svom slavnom stanovniku Leonardu Da Vinčiju koji je svojevremeno. Kurikulum i različitost u odjeljenju: izazovi za nastavu istorije i „Pogled na našu istoriju” kao primjer za njihovo rješavanje (Curriculum theory and diverse classrooms: challenges for history education and ‘A Look at our past’ as an example of taking them up) – dr Stavroula Philippou. Posjetili smo neolitski lokalitet Chirokitia gde smo imali priliku da vidimo kako se država brine o svom istorijskom nasljeđu. Univerzitet Kipra. Kiparski pedagoški institut. (Promoting effectiveness for all students in mixed ability history classrooms through differentiated Instruction) – dr Stavroula Valiande. u atrijumu Muzeja. Poboljšanje uspjeha svih učenika u odjeljenjima različitih sposobnosti primjenom diferencirane nastave. Univerzitet Kipra. dr Chare Makriiyani sa Pedagoškog instituta u Nikoziji. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 31 . jermenskog. između ostalog. predstavnik Savjeta Evrope. Razmjena iskustava sa kolegama iz Evrope omogućila je. Inače. Naš radni dan počinjao je u 8h i trajao je 12 sati. libanskog.

Na ovom seminaru koji je samo prvi dio (drugi dio će se održati u Minsku. gdje ćemo svakog drugog petka organizovati dan druženja. na ovom seminaru govorilo se o tome kako da formiramo školu u kojoj će svako dijete osjećati da joj pripada. Mojim planom biće angažovani Đački parlament i Dnevni Centar za djecu sa smetnjama u Ulcinju. pa tokom godine organizuju raznovrsne aktivnosti (teatar gdje nastavnici glume za djecu. glavom i srcem)! . učestvuju i u vannastavnim i drugim aktivnostima. Veliku podršku školama pruža opština (Odsjek za škole). koja je održana na Tehničkom fakultetu (prošle godine su slavili 150 godina postojanja) tokom koje smo imali priliku da pratimo radove stručnjaka iz Engleske. u skladu sa strategijom Evropske Unije za prava djeteta „da se formira jedna Evropa za i sa djecom“. Takođe. godine u Rigi. Škole dobijaju budžet za svakog učenika. U drugoj školi ova djeca uključena su u redovna odjeljenja. do 26. Nastavnici su otvoreni za sve vrste saradnje sa zajednicom i njihov cilj jeste da škola bude što više uključena u zajednicu. Organizatori seminara omogućili su nam da učestvujemo na konfereniciji Škola budućnosti počinje danas (Tomorrow’s School Starts Today). glasi: Raditi sa 3 H (head. hands. Poruka koju sam sa ovog seminara donijela. budžet je šest puta veći. razne aktivnosti za očuvanje okoline.RAZLIČITA DJECA – JEDNAKE MOGUĆNOSTI Ardita Kovačević. Sa zadovoljstvom očekujem i drugi dio ovog seminara. države i šire. Pošto djece svake godine ima sve manje.). poštovanja ljudskih prava. razni kursevi itd. Ulcinj U okviru Pestaloci programa Savjeta Evrope u periodu od 22. kampovi. Amerike itd. a za one koje imaju djecu sa sa po- ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 32 sebnim obrazovnim potrebama. Tokom boravka imali smo mogućnost da posjetimo dvije škole u kojima su djeca sa posebnim obrazovnim potrebama uključena u nastavne i vannastavne aktivnosti. Nastavno osoblje odlično radi sa djecom. učestvuju u raznim projektima na nivou lokalne zajednice. U fokusu ovih seminara nalazi se inkluzivno obrazovanje – barijere u praksi i primjeri dobre prakse. djeca sa posebnim obrazovnim potrebama nalaze se u posebnom odjeljenju. svaki učesnik/učesnica uradiće akcioni plan kojim ćemo uticati na primjenu pomenutih vrijednosti: demokratije. flore i faune. Bijelorusija) učestvovalo je 20 nastavnika iz različitih zemalja. Letonija. hearts – rukama. Po povratku u svoje zemlje. škole „se takmiče“ da dobiju što više učenika. realizovan je program obuke Različita djeca – jednake mogućnosti. poštovanje ljudskih prava i vladavina prava u obrazovnoj praksi. kao i stvaranja školske zajednice u kojoj će svako dijete osjećati dobrodošlo. psiholog OŠ „Maršal Tito“. kao i podrška državama koje su članice Savjeta Evrope u procesu od obrazovne politike do obrazovne prakse. aprila 2013. Veliki dio ovih poslova nastavno osoblje radi volonterski. Na seminaru su predstavljeni ciljevi Pestaloci programa koji se odnose na prihvatanje i afirmaciju Savjeta Evrope i njegovih vrijednosti: demokratija. koja za te aktivnosti odvaja značajan dio budžeta (oko 60%). u skladu sa pomenutim vrijednostima. U jednoj osnovnoj školi u okrugu Gulbene.

33 .ecml. konkretno u nastavi crnogorskog–srpskog. odabir književnih djela i tekstova koji se odnose na različite kulturne i lingvističke kontekste može biti način za razvoj multikulturalnog i plurilngvističkog iskustva. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO Vizija ECML-a jeste promocija inkluzivnog pristupa u nastavi službenog jezika u smislu pomoći u razvijanju plurilingvalnih i inerkulturalnih kompetencija i obrazovanja nastavnika. stalnim inovacijama u nastavi i odabirom učenicima bliskih i zanimljivih tema i tekstova. dakle. Multijezički pristup učenju maternjeg/službenog jezika podrazumijeva i tijesnu saradnju između nastavnika svih jezika u školi. jeste podsticanje radoznalosti i što je moguće veća motivacija učenika za plurilngvističke kompentencije – steći i primjenjivati različite kompetencije. osnovni preduslov za sticanje plurilingvističke tolerancije kod učenika. Na radionici je bilo riječi o razvoju projekta MALEDIVE. at/carap). i ukupno utiče na sticanje i razvoj svih komunikativnih sposobnosti. Kako ovoj temi Savjet Evrope poklanja veliku pažnju. godine. Stalna ili što je moguće češća korelacija i interakcija u nastavni svih jezika koje učenici izučavaju ili govore.at/maledive) koji se realizuje od 2012. istražujući sličnosti i razlike i shvatajući dobrobit koju imaju od procesa učenja – napredak u učenju jednog jezika pomaže i u savladavanju drugih jezika. godine održana je radionica Različitost u učenju službenog jezika u okviru MALEDIVE projekta (Majority language diversity: www. bosanskog jezika i književnosti. Takođe. doprinosi i jedan od osnovnih opštih ciljeva Predmetnog programa za crnogorski jezik i književnost: razvijanje tolerantnog odnosa prema drugim jezicima i narodima i njihovo uvažavanje. pored službenog jezika. Ono što bi trebalo da bude jedno od osnovnih polazišta nastave svih predmeta. EVROPSKI CENTAR ZA MODERNE JEZIKE PLURILINGVISTIČKI PRISTUP ZA RAZUMIJEVANJE I TOLERANCIJU Aleksandra Vešović Ivanović.ecml. odnosno izbjegavanje podjela na „važnije“ i „manje važne jezike“. zajedno sa još 31 evropskom državom. nadzornica Zavod za školstvo U Evropskom centru za moderne jezike Savjeta Evrope u Gracu 14. na različitom nivou uspješnosti i u različitim funkcijama. Crna Gora je od 2008. uključen u rad ECML-a. ovom prilikom predstavljeni su i ostali projekti koji se. PLURCUR (www. Promociji plurilingvizma u našem obrazovnom sistemu. od ukupno pet modula Projekta. februara 2013.at/clilandliteracy). u različitim jezicima.ecml. godine. o plurilingvizmu u obrazovanju nastavnika i podsticanju jezičke različitosti u nastavi službenih jezika. pa tako i nastave jezika.at/plurcur) i CARAP (www.ecml. na različite načine. AUSTRIJA. od velike je pomoći učenicima u pravilnom shvatanju i razvijanju plurilingvističkog pristupa.GRAC. To se može postići raznovrsnim metodama i oblicima rada. bave promocijom plurilingvizma u obrazovanju: CLIL (www. To je i osnovna tema prvog. treba izvoditi tako da učenici postanu svjesni uzajamne veze između svih jezika koje izučavaju. i 15. Upravo je razvoj poštovanja prema drugim jezicima i njihovim govornicima i izbjegavanje „dominacije“ jednog jezika nad drugim. a izloženost učenika različitosti u pogledu jezika doprinosi razvoju tolerancije i uzajamnog poštovanja. Nastavu jezika.

u organizaciji Centra za obrazovne politike iz Beograda. mr Sanja Čalović. dr Saša Milić. OŠ „ Branko Božović“. Ministarstvo prosvjete. potreba. Delegaciju iz Crne Gore činili su: prof. godine održana je završna konferencija projekta Unapređenje nastavničke profesije za inkluzivno. Filozofski fakultet. BOSNA I HERCEGOVINA NASTAVNIČKA PROFESIJA ZA 21. OŠ „Mileva Lajović“. JPU „Đina Vrbica“ i Boško Golubović. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 34 . Podgorica. posvećenost ljudskim pravima i socijalnoj pravdi koju nastavnici treba da imaju kako bi njihovi učenici bili pripremljeni za život u dvadeset prvom vijeku. Nataša Tomović. fakultetske profesore. Istaknuto je da nastavnici predstavljaju najjači unutarškolski faktor u sprovođenju kvalitetnog obrazovanja. VIJEK mr Nataša Gazivoda. JPU „Đina Vrbica“. 2. interesovanja i drugih karakteristika svakog djeteta. kvalitetno i relevantno obrazovanje – ATEPIE. Nikšić. Pedagoški centar Crne Gore. uz podršku međunarodnih eksperata u ovoj oblasti i projektnog tima COPa. koji objedinjuju znanje. vijek. mr Marijana Blečić. Crne Gore. Zavod za školstvo. aprila 2013. Konferencija je okupila predstavnike svih relevantnih aktera u obrazovnom procesu iz Bosne i Hercegovine. U samostalna savjetnica Zavod za školstvo. Makedonije. Cilj konferencije bio je promovisanje okvira nastavničkih kompetencija. Ovom prilikom predstavljena je publikacija Nastavnička profesija za 21. a koja je nastala kao rezultat saradnje stručnjaka u oblasti obrazovanja iz Bosne i Hercegovine. nevladinih organizacija i donatora. pod nazivom Nastavnička profesija za 21. Rena Rakčević. Ivana Vukčević. Čedo Čolović. OŠ „Ilija Kišić“. Makedonije i Srbije: nastavnike. Crne Gore i Srbije. direktore i stručne saradnike škola. predstavnike ministarstava i zavoda. vijeka u svom radu treba da uvažava i polazi od mogućnosti. U radu je učestvovalo 67 učesnika. Nikšić. Hrvatske. Andrej Barek.SARAJEVO. Nataša Gazivoda. Ova publikacija nudi smjernice za postavljanje i upotpunjavanje nacionalnih kvalifikacionih okvira (NOK). koji je razvijen sa ciljem jačanja profesionalne uloge nastavnika u zemljama Zapadnog Balkana u primjeni inkluzivne i kvalitetne nastave. OŠ „ Pavle Rovinski“. Filozofski fakultet. Katarina Vučinić. OŠ „Pavle Rovinski“. Olivera Nikolić. vijek (Teaching Profession for the 21st Century) čiji je dio regionalni Okvir nastavničkih kompetencija. te da nastavnik 21. Podgorica Sarajevu. kvalitete. prestavnike roditelja. vrijednosti.

godine. održana radionica Jezički deskriptori i bolji uspjeh migranata i manjina u osnovnom obrazovanju (http://www. Nastavničke kompetencije nijesu „statični ciljevi“. GRAC. poslužiti kao osnova za istraživanje i evaluaciju stanja u ovoj oblasti. Radionici su prisustvovala 34 predstavnika zemalja članica Evropskog centra. Učenik i učenje Okruženje za učenje Nastava i ocjenjivanje Škola. a ne na sadržaj i činjenična znanja. doprinijeti razvoju visokoškolskih kurikuluma utemeljenih na ishodima (kompetencijama). Okvir definiše šest područja nastavničkih kompetencija: 1. a uključeni su nastavnici matematike. koji će migranatima i pripadnicima manjina omogućiti lakše izučavanje ova dva predmeta na jeziku nastave. pravo da se unapređuje posredstvom jezika nastave. bar donekle. Predstavnica Crne Gore bila je Snježana Bošković. istorije i građanskog vaspitanja. kako bi postigli što bolji uspjeh. AUSTRIJA ZAVOD ZA ŠKOLSTVO RAZVOJ JEZIČKIH KOMPETENCIJA ZA BOLJI USPJEH U Gracu je 7. profesorica istorije u OŠ „Olga Golović“ u Nikšiću.Predstavljeni Okvir nastavničkih kompetencija zasnovan je na socijalno-konstruktivističkoj teoriji dječijeg razvoja. Značaj deskriptora ogleda se u tome što se oni mogu koristiti u oblikovanju planova i programa jer usmjeravaju pažnju na vještine. ocjenjivanje i napredovanje nastavnika. porodica i zajednica Profesionalni razvoj i odgovornost Razvoj škole i unapređenje obrazov nog sistema Na Konferenciji se govorilo o mogućnostima primjene Okvira. doprinijeti razvijanju standarda za različite faze u razvoju karijere nastavnika. Istovremeno. vještina i vrijednosti koje nam omogućavaju da efikasno djelujemo u različitim profesionalnim kontekstima i situacijama. Projekat je usmjeren na razvoj jezičkih kompetencija potrebnih za školovanje migranata i manjina. Može. 35 . a deskriptori za matematiku i istoriju će to. u Evropskom centru za moderne jezike Savjeta Evrope (ECML). U okviru jezičke politike Savjet Evrope garantuje lingvističke i kulturne različitosti svih građana. takođe. 3. poslužiti kao osnova za razvoj i unapređenje podzakonskih akata kojima se reguliše profesionalni razvoj. definišu ishode inicijalnog obrazovanja i određuju smjer kontinuiranog profesionalnog razvoja. Mnoge zemlje imaju izraženu situaciju višejezičnosti i svaka na svoj način teži ka što ujednačenijim i svima dostupnim procesima sticanja i mjerenja jezičkih vještina. i 8. njihovim stilovima podučavanja. marta 2013. specifičnim uslovima u kojima rade i dr. Jedna od centralnih vrijednosti obrazovanja jeste pravo svakog pojedinca na kvalitetno obrazovanje. Ciljna grupa su učenici uzrasta od 11/12 i 15/16 godina. odnosno pedagoškom modelu razvojno primjerenog pristupa usmjerenog na učenika.at/languagedescriptors). 5. kao i planiranju profesionalnog razvoja. 2. i omogućiti. one treba da budu dovoljno univerzalne i fleksibilne kako bismo uvažili sve različitosti među nastavnicima. Profesionalne (nastavničke) kompetencije predstavljaju integrisanu i dinamičnu kombinaciju znanja. Okvir nastavničkih kompetencija može: doprinijeti razvoju strategija za unapređenje sistema profesionalnog razvoja nastavnika.ecml. Svako ima pravo da koristi sopstveni jezik ili jezički varijetet. koje prate promjene u obrazovnom sistemu i daju okvir za razvoj nastavničke profesije. Tokom radionice. 6. već dinamičke kategorije. 4. korišćeni su preliminarni deskriptori za matematiku i istoriju.

20.LJETNJA AKADEMIJA LJUDSKA PRAVA U AKCIJI ZA ZEMLJE JUGOISTOČNE EVROPE Vidosava Kašćelan. Grčka. Srbija. radi bolje diseminacije ciljeva i postignuća Akademije kao i razmjene iskustava formirana je online platforma „Share&Conect“. Budući da je jedan od ciljeva Akademije da svaki tim uradi akcioni plan koji će primijeniti u svojoj školi/ sredini. Ted Huddleston (UK). godine. takođe na Cetinju. Takođe. Učesnici su bili predstavnici iz zemalja regiona: Slovenija. juna 2013. Treneri na Akademiji bili su: Rada Dudić Radić (Srbija). koordinatorka Ljetnje akademije Zavod za školstvo Lj 36 etnja akademija Ljudska prava u akciji nastala je na inicijativu mreže koordinatora za građansko obrazovanje i ljudska prava za Jugoistočnu Evropu sa ciljem jačanja kapaciteta škola. Prva ljetnja akademija Ljudska prava u akciji održana je u periodu od 20. samostalna savjetnica. Bosna i Hercegovina. Srbija. Rumunija. makar jedan član tima treba tečno da govori engleski. Turska. budući da je radni jezik na Akademiji engleski. Hrvatska. Ugovor o saradnji između sve tri strane usvojen je na sjednici Vlade Crne Gore. Kosovo. septembra 2012. Makedonija. Prva ljetnja akademija Ljudska prava u akciji podržana je od strane Vlade Crne Gore. u ime Savjeta Evrope Olaf Olafsdottir. Crna Gora. Ministarstva prosvjete i Zavoda za škostvo. juna 2012. godine. godine na Cetinju. Rumunija. Albanija. koja već okuplja veliki broj članova i preko koje se nastavnici i ostali upoznaju sa iskustvima i rezultatima na polju građanskog obrazovanja/vaspitanja iz drugih zemalja. Zavod za školstvo određen je da bude neposredni nosilac aktivnosti. u Hotelu „Grand“. Takođe. Makedonija. Ove godine Akademija se realizuje u periodu od 21. Slovenija. Iz svake zemlje tim čine tri člana: direktor škole ili pomoćnik direktora. Olena Styslavska (Poljska). Turska i Kosovo. a potpisali su ga: u ime Vlade Crne Gore Pavle Goranović. do 29. nastavnika građanskog vaspitanja/obrazovanja. nastavnik građanskog vaspitanja/obrazovanja i jedan predstavnik iz nevladine organizacije koja se bavi obrazovanjem u sredini u kojoj škola postoji ili predstavnik roditelja. Na- ZAVOD ZA ŠKOLSTVO . ovako formirani timovi omogućavaju zajednički rad na većoj promociji ciljeva EDC/HR u svojoj školi i lokalnoj sredini. Hrvatska. Bugarska. do 28. Tako je utvrđen put dugoročnijoj saradnji između sve tri strane u narednom periodu. Vergelend centom iz Norveške i Zavodom za školstvo. Akademija se oranizuje u saradnji sa Savjetom Evrope. Pascale Mompoint-Gaillard (Francuska). U radu Akademije učestvuje 12 timova iz deset zemalja: Bugarska. Grčka. Crna Gora. nevladinog sektora i roditelja za primjenu i unapređenje ljudskih i dječjih prava u svakodnevnom životu i školskoj praksi. direktor Direktorata Savjeta Evrope za obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava i Ana Perona-Fjeldstad izvršna direktorica Vergalend centra iz Norveške. direktor Zavoda za školstvo.

modeli lekcija. aktivni i veoma pozitivni u toku ukupnog rada. praktični primjeri. kao i odlične prezentacije svojih zemalja na zatvaranju Akademije. metode rada. podrške i uzajamnog poštovanja u učionici. Takođe. Učesnici su posebno istakli značaj cjelovitog pristupa u školi. planiranje nastave. Učesnici su bili veoma posvećeni tokom rada. kao ekspert. godine opravdala je svoje postojanje. Očekujemo ove godine još bolje rezultate rada Akademije budući da već imamo značajno iskustvo u njenoj organizaciji i vođenju. ali i za ukupni put Crne Gore ka Evropskoj uniji. EDC/ HR teorija. Olena Styslavska (Poljska) i Ted Huddleston(UK). osmišljavali kako ostale nastavnike i učenike motivisati za više po štovanje i promociju osnovnih građanskih vrijedno sti. učenje o praktičnim metodama rada.mjera organizatora je da stranim gostima. kao i ideje iz Poglavlja o obrazovanju za demokratsko građanstvo i ljudska prava Savjeta Evrope. demokratsko upravljanje školom. profesionalna i interkulturalna razmjena i saradnja. Treneri na Akademiji biće: Angelos Vallianatos (Grčka). Došli smo iz različitih sredina. Kako svi nastavnici mogu podržati građansko vaspitanje i obrazovanje u školi i Saradnja škole i lokalne sredine). Ove godine. interaktivan pristup. njenom ugledu i primjeru zemlje u kojoj se puno radi na poštovanju ljudskih prava i sloboda i izgradnji demokratskog i građanskog društva. cilj programa jeste da se afirmiše pristup uvođenja ove materije kroz kompletan kurikulum i tako promviše ideja EDC/ HR. a članovi tima koji su prevodili svojim kolegama sigurno i zamor koji ipak nijesu javno pokazivali. kreiranje klime povjerenja u školi uključujući aktivno slušanje i davanje konstruktivne povratne informacije. školi i lokalnoj sredini. Učesnici prošlogodišnje Akademije posebno su istakli sljedeće aspekte trenininga kao izuzetno korisne: rad na akcionom planu. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 37 . aktivnosti učenja i podučavanja. iako su mnogi imali jezičke barijere. ali i otvorio mogućnost da se ovaj program širi i na zemlje MENA regiona. Ovo najbolje ilustruje izjava jednog učesnika koji je napisao: „Način na koji smo zajedno radili put je ka idealnoj školi. komunikaciju. kao i činjenicu da je Crna Gora puno uradila na polju obrazovanja za demokratsko građanstvo i ljudska prava i da smo po tome prepoznatljivi u regionu i institucijama Savjeta Evrope. učesnicima Akademije pokaže i dio kulturno-istorijskog nasljeđa Crne Gore koje je dobrim dijelom smješteno u našoj prijestonici. Iskustvo i evaluacija rada prve Akademije po kazalo je da su učesnici bili veoma motivisani. ekspert iz Tunisa koji je određen da prisutvuje Akademiji značajno je doprinio njenom radu. Ljetnja Akademija Ljudska prava u akciji koja je po prvi put organizovana u Crnoj Gori 2012. korišćenje priručnika. na Akademiji će učestvovati predstavnik Andore. Pripremali su školske prezentacije. ali imamo iste ideale“. Programi rada ljetnje Akademije bazirani su na priručnicima Savjeta Evrope (Demokratsko vođenje škole. Takođe. ostvarena sinergija među učesnicima iz različitih zemalja. uradili nacrte Akcionih planova za svoje škole. Većina timova demonstrirala je značajno znanje i iskustvo u primjeni EDC/HR principa i ciljeva i podijelila to sa ostalim učesnicima. razmjena ideja i iskustava sa trenerima i učesnicima. Sylhasi Veton (Kosovo). timski rad i sl. Program treba da pomogne stvaranju klime povjerenja. Organizovanje ljetnje akademija Ljudska prava u akciji značajno je za nastavnu praksu u našoj zemlji kada je u pitanju građansko vaspitanje i obrazovanje.

OBUKA NASTAVNIKA U SREDNJIM STRUČNIM ŠKOLAMA Sredinom 2012. Makedonije. uz podršku Projekta MNE/011. kao i predstavnici Univerziteta Inzbruk. Prvi sastanak u vezi sa regionalnim Klasterom znanja na temu obuke nastavnika održan je 22. Što se tiče crnogorskih predstavnika. a i niz drugih pitanja u vezi sa nastavničkom profesijom. Sakupljen je niz opisa projekata iz čitavog regiona. Nažalost. Albanije.. savjetnik REGIONALNI KLASTER ZNANJA . kada je i pitanju srednje stručno obrazovanje. Bugarske i Hrvatske nijesu mogli prisustvovati sastanku zbog ranije preuzetih obaveza.. Kao osnovne teme predložene za prvi sastanka određene su: • Domeni i kompetencije akademskih i profesionalnih znanja i vještina • Koncepti i sadržaji modula za integrisanu (opštu i stručnu) obuku nastavnika • Razvoj profesionalizma nastavnika • Liderske sposobnosti kao esencijalni aspekt profesionalizma nastavnika • Orijentisanje obrazovnog procesa ka ishodima učenja – implikacije za nastavnike Imajući u vidu raznovrsnost tema. veoma često kritikujemo nastavnike. i u moru informacija pronađu pravu i odgovarajuću. godine. kao i da razmotre i identifikuju izazove na međunarodnom planu. Sastanku su prisustvovali predstavnici Crne Gore. učesnici iz Bosne i Hercegovine. te da identifikuju naredne korake u okviru ovog klastera znanja. tradicionalisti. predavači. ovaj događaj je bio prvenstveno usredsređen na zajedničko rješavanje postojećih regionalnih problema iz ove oblasti. Čitav sistem se održava na staklenim nogama i lagano urušava ako nastavnici nijesu dorasli svom zadatku. Nema kvalitetnog obrazovnog sistema bez kvalitetnog nastavnika. regionalna rješenja. Na sastanku su govorili predstavnici svih zemalja učesnica. ali su iskazali spremnost za dalju saradnju u ovoj oblasti. Univerziteta Crne Gore i Centra za obrazovne politike Srbije. Centar za stručno obrazovanje iz Crne Gore je izrazio interesovanje da preuzme vođstvo nad ovim klasterom znanja. sujetni. možemo postaviti i pitanje koliko im podrške pružamo da u najturbulentnijim vremenima svoj poziv obavljaju na najbolji mogući način. pokušaće da odgovori novoformirani regionalni Klaster znanja na temu obuke nastavnika. u saradnji sa Radnom grupom za podsticanje i izgradnju ljudskog kapitala (TFBHC). Regionalnim savjetom za saradnju (RCC) i Inicijativom za reformu obrazovanja jugoistočne Evrope (ERI SEE). u ime Univerziteta Crne Gore govorio je prof. Kakvo nam je inicijalno obrazovanje nastavnika na nastavničkim fakultetima? Koliko su pripremljeni za posao novi nastavnici? Kako nam funkcioniše sistem pripravničkog staža. dr Saša Milić na temu Reforma visokoškolskog obrazovanja nastavnika u Crnoj Gori. Na osnovu diskusije učesnici su imali priliku da razmatraju moguća zajednička. A zadatak je izuzetno težak – podučiti učenike kako da najbolje uče. dr Dušanka Popović iz Zavoda za školstvo prezentovala je sistem profesional- Centar za stručno obrazovanje Podgorica S iguran sam da neću pogriješiti kada utvrdim sljedeće: Nema kvalitetne škole bez kvalitetnog nastavnika. osnovni cilj ovog sastanka bio je da omogući regionalnim zainteresovanim stranama da predoče trenutno stanje u svojim državama po pitanju obuke nastavnika. Srbije. Sastanak je održan u organizaciji Centra za stručno obrazovanje Crne Gore. i nakon konsultacija sa regionalnim partnerima odlučeno je da se akcenat stavi na temu obuke nastavnika. Nema kvalitetnog procesa nastave i učenja bez kvalitetnog nastavnika.Rajko Kosović. Rumunije i Kosova. i kažemo da su lijeni. februara 2013. TFBHC je uputila poziv za sakupljanje postojećih uspješnih nacionalnih ili regionalnih projekata i inicijativa čiji su ciljevi u skladu sa četiri strateška cilja identifikovana programom „Obrazovanje i obuka 2020”. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 38 . Stoga. ili uvođenja novih nastavnika u posao? Kako funkcioniše i kakva je podrška potrebna veoma dobro osmišljenom sistemu profesionalnog razvoja na nivou škole? Na ova. Međutim. sveznajući. koji su prethodno pripremili prezentacije koje prikazuju trenutno stanje u oblasti obuke nastavnika za svaku zemlju pojedinačno. Dakle. godine u Podgorici.

Naredna konferencija. već nasušna potreba. Tokom popodnevne sesije. planirana je za septembar 2013. aktivnosti ovog klastera znanja bi trebale doprinijeti osnaživanju nastavničke profesije u zemljama Jugoistočne Evrope. i u toku je usaglašavanje zajedničke teme kojima će se ovaj klaster baviti u budućnosti. godine. inicijalnog obrazovanja i prakse nastavnika Analiza potreba obuke u okviru obuke nastavnika na radnom mjestu u regionu Jugoistočne Evrope Održivi razvoj obrazovanja nastavnika Platforme znanja (knowledge clouds) ‒ razvoj uporedivih regionalnih baza podataka. već kao ključni igrači u osiguravanju relevantnog i visokokvalitetnog obrazovanja za sve mlade ljude. kao i premošćavanju razlika između obrazovnih politika i prakse. U tom smislu. sa akcentom na promišljanjima o iskustvima iz prakse. koji se bavi istraživanjem obuke nastavnika na Zapadnom Balkanu za potrebe Evropske komisije. a jednom ili više njih će se ovaj klaster znanja ubuduće detaljnije baviti: • Profesionalizam trenera za nastavnike – u skladu sa zaključcima Evropske radne grupe u vezi sa ovim pitanjem • Centri izvrsnosti – diskusija o strukturnom pozicioniranju obrazovanja nastavnika unutar ili izvan okvira univerziteta • Faza uvođenja u posao – omogućavanje praktičnog iskustva nastavnicima prije stupanja na posao i u fazi uvođenja u posao. koja će se takođe održati u Crnoj Gori i na kojoj će se govoriti o nekoj od predloženih tema. kao i radu na uspostavljanju zajednica za učenje • Motivacija nastavnika – uvođenje mehanizama sa ciljem povećavanja unutrašnje motivacije nastavnika • Uspostavljanje zajednica za učenje – u skladu sa rezultatima ETF projekta u Crnoj Gori • Podrška i umrežavanje nastavnika – razvoj regionalne liste prioritetnih oblasti u kojima je nastavnicima potrebna podrška i uspostavljanje održivih načina umrežavanja nastavnika • Povećanje kvaliteta obuke nastavnika – što bi moglo biti iskorišćeno iz Comenius programa • Evaluacija uticaja obuke nastavnika – kako • • • • • • procijeniti uticaj obuke nastavnika na dešavanja u učionici i svakodnevnom školskom životu Obrazovanje i stručno usavršavanje nastavnika stručnih predmeta Identifikovanje razlika između teorije. identifikovane su sljedeće teme. učesnicima se obratio i dr Terens Kliford-Amos iz Velike Britanije. Nastavnici su centralne figure tog procesa – ne samo kao osobe koje sprovode zadatke date od strane obrazovnog sistema. Kontinuirano unaprijeđivanje obrazovanja nije mogućnost. Takođe.nog razvoja nastavnika u Crnoj Gori. dok je Jadranka Radunović iz Centra za stručno obrazovanje prezentovala stručno obrazovanje i obrazovanje odraslih – obuka nastavnika. kao i virtuelne biblioteke Razmjena iskustava o kreativnim načinima nastave i učenja ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 39 Zaključci sa konferencije održane u Podgorici proslijeđeni su svim učesnicima. . koju je moderirala Jasminka Čekić-Marković iz Centra za obrazovne politike Srbije.

godine. U Prvoj srednjoj stručnoj školi u Nikšiću. aprila 2013. kao i vođenje sekcija i klubova. Milanka Okuka iz Poljoprivredne škole Bar. u realizaciji aktivnosti iz PRNŠ plana. koordinatorka za profesionalni razvoj u ovoj školi. PRNŠ koordinatori iz sedam škola/centara predstavili su primjere dobre prakse. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 40 . Dešavanju se odazvao veliki broj pozvanih PRNŠ koordinatora. savjetnica Centar za stručno obrazovanje Podgorica D ešavanje Razmjena iskustava nakon prvog ciklusa implementacije PRNŠ sistema u srednjim stručnim školama i resursnim centima. Srednju stručnu školu „Ivan Uskoković“ iz Podgorice. predavanja. Uz sve teškoće zbog tekuće transformacije njihovih ustanova. što doprinosi unapređenju procesa profesionalnog razvoja nastavnika na nivou škole. realizovane su značajne aktivnosti: informatičke obuke. ogledni časovi. Sa rezultatima analize planova za profesionalni razvoj na niovu škole i ličnih planova profesionalnog razvoja iz prethodnog perioda. istakla je aktiv predmeta Crnogorski jezik i književnost kao posebno angažovan u ovim aktivnostima. radionice sa roditeljima itd. One su donijele i zajedničke zaključke u vezi dosadašnjih iskustava i aktivnosti. koja je kao najznačajnije realizovane aktivnosti izdvojila razmjenu dobre prakse sa drugim školama. i narednim koracima za period 2013-2015. učestvovalo je oko 60% ukupnog broja nastavnika. pored različitih oblika profesionalnog razvoja u školi. učesnike je upoznala Jadranka Radunović savjetnica u Centru za stručno obrazovanje. Kako je primjena ovog modela tekla u tri resursna centra (Podgorica i Kotor). kao i izazove koji su postojali tokom implementacije ovog modela u njihovim školama. Irena Bogićević i Andrijana Klikovac. predstavila je pedagogica Mira Vukčević.CSO: ZAVRŠEN PRVI CIKLUS IMPLEMENTACIJE PRNŠ MODELA Jadranka Radunović. namijenjeno koordinatorima za profesionalni razvoj iz ovih ustanova. čime je potvrđen značaj razmjene raznovrsnih iskustava. godina. obuke za rad u senzornoj sobi. Tanja Todorić i Nada Jović koje su predstavljale Srednju stručnu školu iz Pljevalja. posebno su istakle veliku zainteresovanost nastavnika ove Škole za sve organizovane aktivnosti. tokom realizacije nastave veterinarske grupe predmeta. u organizaciji Centra za stručno obrazovanje. pored velikog broja različitih aktivnosti predstavila je grupni oblik rada koji koristi nastavnica dr Nada Truš. prezentovale su Jelena Avramović. evaluacionom procedurom prvog ciklusa. realizovano je 26. obuke za znakovni jezik. prezentacije. Marija Draganić.

kao i na to koliko nastavnici planiraju stručno usavršavanje prema različitim fazama u karijeri nastavnika 8 . pa nastavnici nisu ni dobili imejl sa upitnikom i sl.ISKUSTVA DRUGIH ISTRAŽIVANJE: Visoka škola „Pravne i poslovne akademske studije dr Lazar Vrkatić“. koje teme se najviše obrađuju na seminarima koje pohađaju. Učenje se više ne odvija samo u školi. Povećane potrebe za stručnim usavršavanjem dovele su do potrebe da se preispita postojeće usavršavanje kako bi se došlo do saznanja koliko ono odgovara potrebama nastavnika. Druga grupa pitanja ispitivala je koliko su nastavnici angažovani u nekim drugim aktivnostima profesionalnog razvoja koje mogu samostalno da pokrenu (onlajn obuke. godine na 3000 imejl adresa 9 koje Britanski savet ima u svojoj bazi podataka. Ovim pitanjima se želelo doći do saznanja koliko često nastavnici pohađaju aktivnosti stručnog usavršavanja. čitanje stručne literature i sl. Rok za popunjavanje upitni- P očetak novog milenijuma doneo je i promenu koncepcije obrazovanja. Cilj istraživanja bio je da se dođe do saznanja u vezi sa navikama i potrebama tih nastavnika kako bi na osnovu ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 41 7 Nastavnici engleskog jezika u Srbiji imaju zakonsku obavezu da sakupe 120 sati stručnog usavršavanja u toku pet godina pohađajući seminare koje je odobrio Zavod za unapređenje obrazovanja i vaspitanja. Promenio se način na koji učenici uče. opservacije časova. već je ono postalo sveprisutna aktivnost u učenikovom životu. Upitnik se sastojao od šesnaest pitanja podeljenih u tri grupe. Upitnik je u elektronskoj formi prosleđen u aprilu 2012. Usled ovako očiglednih i značajnih promena u obrazovanju i učenju. Novi Sad Doc. pojavila se potreba za drugačijim vrstama znanja i veština od onih koje su predviđene nastavnim planovima i programima. Neka pitanja su zahtevala da se izabere samo jedan od ponuđenih odgovora. obradi podatke i napiše izveštaj koji je uključivao i konkretne ideje kako da se postojeće stručno usavršavanje unapredi. traže da im se ta znanja predstave na zanimljiv način. akciono istraživanje. Autorka ovog rada bila je angažovana da osmisli upitnik.). a time i nezanimljive. pa nisu smatrali da treba da popune upitnik. da li primenjuju nova znanja i veštine i sl. nastavnici imaju. . nego adrese škola. 9 Pretpostavlja se da je broj nastavnika koji su dobili imejl sa upitnikom manji od 3000. neki nastavnici više ne rade u školi. neka su dozvoljava da se izabere više odgovora. radionice i sl). Britanski savet je prošle godine inicirao istraživanje navikā i potrebā pomenute grupe nastavnika. Učenici sve više traže znanja koja im nisu lako dostupna. neke adrese nisu privatne adrese nastavnika. konferencije. Treća grupa pitanja se odnosila na zadovoljstvo nastavnika postojećim stručnim usavršavanjem. kao i da im se ponudi sinteza znanja iz različitih oblasti. te sadržaji koji se nude u školskim udžbenicima često predstavljaju informacije koje su učenicima lako dostupne. dr Tatjana Glušac KOLIKO I KAKO SE USAVRŠAVAJU NASTAVNICI ENGLESKOG JEZIKA dobijenih rezultata ova organizacija mogla da organizuje i ponudi takve oblike stručnog usavršavanja koji bi odgovarali njihovim stvarnim potrebama. način na koji se odvija komunikacija između nastavnika i učenika. neki nastavnici imaju dve-tri adrese. Postojanje različitih sredstava informacionih tehnologija omogućilo je učenicima stalan pristup obilju informacija. Prva grupa pitanja je ispitivala navike nastavnika engleskog jezika u vezi sa stručnim usavršavanjem koje je nastavnicima na raspolaganju i za koje oni ostvaruju neophodne sate stručnog usvršavanja 7 (seminari. Naime. potrebu da se stručno usavršavaju kako bi na odgovarajući način odgovorili zahtevima sa kojima su suočeni. Kao jedna od vodećih organizacija u Srbiji koja nudi različite aktivnosti za stručno usavršavanje nastavnika engleskog jezika. koje bi teme voleli da budu više zastupljene. 8 Okvir stalnog stručnog usavršavanja Britanskog saveta. da budu lako primenljiva u svakodnevnom životu. neki nastavnici više ne koriste neke od imejl adresa koje su u bazi podataka. dok su neka pitanja tražila od nastavnika da sami ponude odgovore. verovatno više nego ikada ranije. Katedra za engleski jezik.

kao i jednom godišnje (79 nastavnika). godine. Teme za koje su nastavnici najviše zainteresovani su: informacione tehnologije (58 nastavnika). tako i u privatnom sektoru. Ukupno 289 nastavnika popunilo je formular. maj 2012. nisu neki od načina na koje se nastavnici često informišu (24 nastavnika). Ima i onih koji ih pohađaju jednom mesečno (36 nastavnika). Manje važni kriterijumi koje razmatraju jesu da li je aktivnost akreditovana. kako u državnom. S obzirom na činjenicu da je ovo prvo istraživanje u Srbiji koje ispituje navike i potrebe nastavnika engleskog jezika u vezi sa njihovim stručnim usavršavanjem. Veliki broj nastavnika deli iskustva sa seminara sa kolegama (157). Najčešće se nastavnici o nekom semina- 42 ru informišu putem pisma ili imejla koji dobiju od organizatora (156 nastavnika). metodika nastave stranog jezika (44 nastavnika) i sl. Nakon pohađanja seminara. onda je jasno da se radi o prigodnom uzorku i da se rezultati mogu upotrebiti za unapređenje aktivnosti te organizacije. ono može poslužiti kao izvor informacija o tome šta o stručnom usavršavanju misle oni koji predstavljaju grupu aktivnih nastavnika (onih koji manje-više redovno pohađaju aktivnosti stručnog usavršavanja). ako se uzme u obzir cilj istraživanja (da Britanski savet prilagodi svoje aktivnosti onima koji su barem nekada pohađali aktivnosti ove organizacije). dakle. 10 Nezvanični izvori tvrde da postoji između 3000 i 4000 nastavnika engleskog jezika u Srbiji zaposlenih na svim nivoima obrazovanja. a neretko je i da organizator nastavniku pošalje SMS (54 nastavnika). Osim toga. Ono što najviše utiče na kvalitet jenog seminara jesu sledeći činioci: da je tema interesantna i savremena (216 nastavnika). nastavnici imaju priliku da razmenjuju znanje i iskustvo i sl. Među nastavnicima postoji i razvijena navika da međusobno razmenjuju informacije o seminarima (71 nastavnik). Dobijeni rezultati se. vreme održavanja (119 nastavnika). cenu (112 nastavnika) i činjenicu ko je predavač (104 nastavnika). Osim toga. rad sa mlađim učenicima (51 nastavnik). kao i u oba sektora (državnom i privatnom). da je edukator dobro pripremljen (195 nastavnika) i da je ono što je predstavljeno primenljivo (141 nastavnik). nastavnici su ukupno ponudili 84 teme koje su verovatno proistekle iz uslova u kojima rade i karakteristika učenika kojima predaju. on je podeljen i učesnicima konferencije Udruženja nastavnika engleskog jezika Srbije sredinom maja iste godine. dok neki prate promene samo na nivou odeljenja (118 nastavnika). Prema rezultatima istraživanja. ne može se sa sigurnošću tvrditi u kojoj meri dobijeni rezultati daju realnu sliku stanja. informisanje putem fejsbuka. Budući da nije dostupan zvaničan podatak u vezi sa ukupnim brojem nastavnika engleskog jezika u Srbiji 10 . Takođe. blogova i sl. Pretraživanje interneta. nastavnici najčešće uzimaju u obzir aspekat nastavne prakse koju mogu da unaprede (239 nastavnika). . Kada biraju seminar koji bi pohađali. 160 nastavnika pohađa različite aktinovnosti stručnog usavršavanja jednom u tri do četiri meseca. Ovi nastavnici takođe i prate uticaj novoprimenjenih metoda rada na učenike tako što posmatraju svakog učenika ponaosob (169 nastavnika). ovo istraživanje može ukazati na potrebu da se pokušaju ispitati i stavovi onih koji se stručno ne usavršavaju. a čak 187 nastavnika ima na umu novine za koje su saznali kada planiraju časove.ZAVOD ZA ŠKOLSTVO ka bio je 20. Ispitani nastavnici imaju jednu do 30 godina radnog iskustva i zaposleni su na svim nivoima obrazovanja. Na pitanje koje bi teme voleli da se obrađuju na seminarima. ne mogu generalizovati jer su dobijeni odgovori od nastavnika koji u manjoj ili većoj meri aktivno učestvuju u aktivnostima stručnog usavršavanja i to onima koje su organizovane od strane jedne određene organizacije (Britanskog saveta u Beogradu). Manje važni kriterijumi uključuju sledeće: seminar pruža i praktično iskustvo. koliko sati stručnog usavršavanja ona nosi i gde se održava. 269 nastavnika pokušava da pronađe odgovarajuću priliku da isprobaju novostečena znanja i veštine.

istraživanje je pokazalo i da je 135 nastavnika učestovalo u nekom obliku onlajn stručnog usavršavanja (vebinar. dok je 52 nastavnika to učinilo pre više od godinu dana. Polovina nastavnika je zadovoljna sa postojećim stručnim usavršavanjem. neophodno je ponuditi im adekvatna znanja i veštine s tim u vezi kako bi njihovo usavršavanje bilo efikasnije i isplativije. mesta održavanja. Osim toga. ovo istraživanje je pružilo dragocen uvid u navike i potrebe onih nastavnika koji su na vreme shvatili da je neophodno da se prilagode novim uslovima rada i novim potrebama učenika. Na osnovu dobijenih rezultata jasno se vidi da ispitani nastavnici redovno učestvuju u aktivnostima stručnog usavršavanja. cene seminara. nastavnici u Srbiji nisu obavezni da primenjuje novostečena znanja i iskustva. Ohrabruje podatak da najveći broj nastavnika (189) planira svoje stručno usavršavanje manje ili više redovno. do njih je veoma teško. a 112 nastavnika ga nikada nisu realizovali. Ovim nastavnicima je neophodno pružiti znanja i veštine i u vezi sa tim aktivnostima kako bi uspeli samostalno da pronađu odgovor na neko pitanje ukoliko ga ne dobiju na nekom od seminara koji im se nude ili kako bi uspešno rešili situacije koje su posledica specifičnog konteksta u kome rade. 185 ispitanih nastavnika su barem jednom u poslednjih godinu dana posmatrali čas svog kolege. a sedam nezadovoljno. Međutim. rezultati pokazuju i da mesto održavanja ne sprečava nastavnike da pohađaju seminar ako on nudi potrebna znanja i iskustva. doći. Skoro polovina nastavnika je u prethodnih godinu dana sprovela akciono istraživanje. nastavnici pohađaju i seminare koji nisu akreditovani i ne donose nikakve sate stručnog usavršavanja. Naime. I pored toga. dok je skoro isto toliko nastavnika pohađalo takvo stručno usavršavanje pre više od godinu dana ili ga čak nikada nisu pohađali. sistema stručnog usavršavanja. istraživanje je dovelo do saznanja da je veliki broj nastavnika engleskog jezika zainteresovan za unapređenje sopstvene prakse bez obzira na radno iskustvo.) u prethodnih godinu dana. Oni bi svakako bili drugačiji da su ispitani i nastavnici koji retko ili čak nikada ne pohađaju aktivnost za stručno usavršavanje. rezultati pokazuju i da postoji i veliki broj nastavnika koji ne poznaju neke oblike usavršavanja koje mogu samostalno pokrenuti. tako i u onima koje pokreću samostalno. Ako obrađuju teme koje ih zanimaju. te ohrabruje podatak da veliki broj ispitanih nastavnika to ipak čini. dok 103 nastavnika to nikada nisu učinili ili su posmatrali kolegu pre više od godinu dana. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 43 . Budući da grupa nastavnika koja je odgovorila na upitnik predstavlja grupu velikih entuzijasta. Međutim. Osim toga. Takođe. Preostale nastavnike kolege nikada nisu posmatrali ili su ih posmatrali pre više od godinu dana. Takođe. kurs i sl. s obzirom da veliki broj nastavnika ne planira svoje usavršavanje ili čak ne zna šta planiranje podrazumeva. barem jednom u godinu dana rad 181 nastavnika posmatrao je kolega. ako ne i nemoguće. Osim toga.Na pitanje koliko iskustva imaju u vezi sa opservacijama časova. Razlozi koje navode da opravdaju svoj izneti stav veoma su različiti i tiču se broja ponuđenih seminara. očigledno je da veliki broj nastavnika samostalno inicira ovak oblik stručnog usavršavanja. S druge strane. vredelo je sprovesti ovo istraživanje kako bi Britanski savet na još adekvatniji način mogao da zadovolji njihove potrebe. Rezultate dobijeni ovim istraživanjem ne treba uopštavati. 61 nastavnik je veoma zadovoljan. tema i sl. jasno je i to da mnogo ovih nastav- nika učestvuju kako u aktivnostima koje su im ponuđene. Čak 79 nastavnika ne zna šta znači planiranje stručnog usavršavanja ili šta se podrazumeva pod fazama u razvoju karijere nastavnika. Čitanje stručne literature je najčešće zastupljeni oblik samostalno iniciranog stručnog usavršavanja (204 nastavnika). 70 ih je delimično zadovoljno. Takođe. radionica.

Posebno je važno da profesionalno usavršavanje poštuje principe učenja odraslih i da uzima u obzir da učitelji rade u školama s drugim učiteljima koji također imaju vlastita iskustva te da dijeljenje iskustava među učiteljima neminovno dovodi do poboljšanja u kvaliteti njihova rada. sve je evidentnija potreba za uvođenjem novih oblika stručnog usavršavanja učitelja kako bi se učitelje potaknulo na profesionalni razvoj u skladu sa suvremenim zahtjevima struke. Druga je da će učitelji koji su aktivno uključeni u rad zajednice unaprijediti svoje profesionalno i osobno znanje (Vescio i sur. i emocionalno i profesionalno. prema Wiliam 2011. – motivirati druge učitelje na unapređenje kvalitete rada i pomoći im da uživaju u poslu. 2003. te mu omogućiti da tijekom uvođenja promjena u vlastitu praksu ima podršku kolega i stručnjaka. i to tako što će oni unutar zajednice: – imati mogućnost kritički promišljati o vlastitom poučavanju. Ti dodatni oblici stručnog usavršavanja trebaju biti snažno povezani sa svakodnevnom praksom svakog pojedinog učitelja. Brojna istraživanja potvrđuju kako je ustvari kvaliteta učiteljskog rada. odnosno ono što oni čine. Hattie. Hanushek.RAZVOJ ZAJEDNICA UČITELJA KOJI UČE Sanja Brajković. 2008). ima za cilj podržati učitelje i odgajatelje. glavni nositelji kvalitete odgojno-obrazovnog sustava. Zajednice učenja jedan su od mogućih oblika ZAVOD ZA ŠKOLSTVO stručnog usavršavanja učitelja koji ispunjavaju ove zahtjeve. . – davati drugim učiteljima u zajednici konkretne ideje kako da unaprijede učenje svojih učenika. 2010. Sahlberg.. Istovremeno. Rad zajednica učenja. u njihovu profesionalnom razvoju. 2008. Rad zajednica učenja temelji se na dvije pretpostavke: prva je da se znanje razvija tijekom svakodnevnog iskustva poučavanja koje se najbolje razumije kroz kritičku refleksiju s drugima koji imaju slična iskustva. Hrvatska U 44 protekla dva desetljeća gomilaju se dokazi koji podupiru tvrdnju da su učitelji. kad izuzmemo urođene predispozicije učenika i iskustvo odrastanja. odgovorna za većinu razlika u postignućima učenička (Jolly. prema tome. 2012). programska direktorica Pučko otvoreno učilište Korak po korak Zagreb. 2011. 2012. Rowe. William. – davati povratne informacije članovima zajednice o kvaliteti njihova poučavanja i učenja.

to se ne odnosi samo na to da učitelji rade u ugodnoj atmosferi. vremenu koje je članovima na raspolaganju. Bavimo se poučavanjem. definiranim ulogama i odgovornostima članova zajednice. a što nije? Na temelju čega to mogu reći? Što je od onoga što smo pokušali imalo najviše učinka? Koja učenička ponašanja su nam ukazivala da smo bili na dobrom putu? (Caine i Caine. 9) smatra da suradnja. 1993).Pri tome. – katarza – članovi zajednice ne bi smjeli provoditi vrijeme žaleći se jedni drugima na školske probleme. ne bavimo strukturalnim promjenama u obrazovanju (iako ne umanjujemo i njihovu važnost). Krajnji cilj nam je unaprijediti profesionalni razvoj učitelja. nedoumice i sl. svakog pojedinog djeteta. na primjer uvjerenjima). umjesto toga trebaju tragati za rješenjima. 2010). želimo kreirati zajedničku viziju poučavanja koje želimo za našu djecu. Imati zajedničku viziju ne znači dogovoriti se oko jedne aktivnosti koju će svi učitelji primijeniti u radu (npr. Smatrali smo da će se zajednice najlakše razviti u okviru već postojećih stručnih aktiva učitelja. Željeli bismo izgraditi novu dvoranu. – seminari – iako ponekad zajednica može pozvati vanjskog stručnjaka kako bi im pomogao u rješavanju neke problematike. a time i učenje svakog djeteta. pak. kako pokrenuti zajednicu i kakva je struktura sastanaka. a koje smo ugradili u strukturu rada zajednica. U daljnjem članku opisat ćemo koji su osnovni elementi zajednica koje smo razvijali. ali i samih učitelja i cjelokupnog odgojno-obrazovnog sustava Kompetentni učitelji 21. emocionalnu (promišljanje vlastitih emocionalnih stanja) i ponašajnu (analizu vlastitog ponašanja i posljedica tog ponašanja) (Vizek-Vidović. Ona odgovara na pitanja: Gdje smo sada? Koliko smo dobri s obzirom na ono što želimo biti? Što je od primijenjenog imalo učinka na učenike. Učitelji bi odgovarajući na ova pitanja. U njima je bilo okupljeno oko tri stotine učitelja. dijele iskustva. naša temeljna ideja bila je iskoristiti već postojeće oblike suradnje među učiteljima u našim školama i pomoći učiteljima u razvoju zajednica učenja u Hrvatskoj. stoljeća – ISSA-ina definicija kvalitetne pedagoške prakse Kako bi se proces pronalska zajedničke vizije ubrzao i kako bi učitelji što prije počeli u svoju praksu uvoditi promjene za unapređenje kvalitete rada. u svojim školama okupili učitelje i zajedno s njima razvijali zajednice. To su: suradnja. u kontekstu razvoja zajednica. U tom je dokumentu opisana kvalitetna učiteljska praksa usmjerena na dijete ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 45 .. a to je djelovanje učitelja. vizija i refleksija. Mi smo identificirali tri elementa koja smo smatrali neophodnima za razvoj zajednica učenja. prema McMillan i Chavis 1986. znanja. str. Zajednice učitelja upravo i postoje kako bi školski djelatnici radili na ostvarenju zajedničke vizije škole kakvu žele za svoje učenike. 2011). osjećaj međusobne ovisnosti. a većina tih zajednica djeluje i danas. obuhvaća osjećaj pripadanja. kao okvir za raspravu o zajedničkoj viziji u svim zajednicama ponuđen je dokument Kompetentni učitelji 21. odnosno reflektirajući se na vlastitu praksu. Kad kažemo suradnja. zajednice učenja nisu: – sastanci učitelja na kojima se raspravlja o organizaciji školskih aktivnosti ili planira izvršenje obveza. Tijekom tog razdoblja educirali smo pedesetak voditelja koji su u svojim školama organizirali četrdesetak zajednica učenja. vještine. ispred svih razreda kreirat ćemo ‘kutak za roditelje’). Zajednička vizija je puno više – to je mentalna slika o radu škole koja je kvalitetna u svim područjima svoga rada i koja pridonosi učenju i razvoju svih svojih učenika. rasporedu rada koji je zajednički dogovoren. stoljeća – ISSA-ina definicija kvalitetne pedagoške prakse11 koju je razvila Međunarodna udruga Korak po korak (International Step by Step Asociation). Uzimajući u obzir teorijske spoznaje. opet uz našu kontinuiranu podršku. glavna snaga zajednice dolazi iz njezinih članova. U zajednicama se. Pučko otvoreno učilišta Korak po korak ima višegodišnje iskustvo u razvoju zajednica učenja odgojnoobrazovnih djelatnika u osnovnim školama u Republici Hrvatskoj. Ona odgovara na pitanja: Što je to što želimo kreirati? Kakva škola želimo postati? Kakvu školu želimo za svoju djecu? Kreiranje vizije u školama se često pretvori u pisanje liste želja poput: Željeli bismo opremiti učionice računalima. te procjenama i raspravama o učinkovitosti rada zajednice. Bavimo se onime što je bitno za uspjeh odgojno-obrazovnog sustava. Elementi zajednice učenja Uspjeh razvoja svake zajednice ovisi o stvaranju dobrih temelja za njezin rad: pravilima rada. trebali obuhvatiti i ove tri komponente: metakognitivnu (razmišljanje o vlastitim misaonim procesima. Refleksija je proces revidiranja profesionalnog iskustva kako bi ga se opisalo. Iz tog razloga smo educirali uglavnom voditelje stručnih aktiva učitelja unutar škola koji su. već i na to da se međusobno cijene.. Dakle. nalaze istraživanja i međunarodnu praksu razvoja zajednica učenja. U skladu s definicijom zajednice McMillan (1976. osje- ćaj individualne koristi i emocionalne pozitivne povezanosti s ostalim članovima tima. Vizija je slika našeg razreda i škole u budućnosti. analiziralo i evaluiralo (Reid.

) detaljno je opisamo kako pokrenuti zajednicu učenja u vašoj školi/vrtići te su opisani primjeri aktivnosti za svaki od elemenata strukture sastanka zajednice. Zato je zadatak budućeg voditelja ili voditeljice zajednice da sve učitelje i ostale članove Učiteljskog vijeća što detaljnije informira o tome što su zajednice učenja.hr/upload/Sadrzaj/issa_definicija. oni moraju imati dovoljno informacija o tome što je zajednica učenja. različitost i demokratske vrijednosti Procjenjivanje i planiranje Strategije poučavanja Okruženje za učenje Profesionalni razvoj 1. već bi ih ona trebala donijeti na temelju vlastitih očekivanja.pdf 13 Napomena: U priručniku Brajković. individualiziranom pristupu i spoznaji da se učenje odvija kroz interakciju i u dijalogu između djece i odraslih. 2. Interakcije Obitelj i zajednica Inkluzija. poticanja i autonomije onoga tko uči. razvojno-primjerenoj praksi. kao i djece međusobno. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 11 Dokument je moguće preuzeti na: http://www. – Normama ponašanja obično se razgovara na drugom sastanku. u duhu uvažavanja.koja se temelji na saznanjima iz istraživanja dječjeg razvoja. kad smo sigurni tko će biti članovi zajednice. Kako bi zajednica doista profunkcionirala kako to učitelji očekuju. koja su iskustva drugih zajednica i sl. Obitelj i zajednica. kako se rad u zajednicama razlikuje od ostalih vrsta stručnog usavršavanja. vrijednosti i iskustava. i (2) zajednica učenja cijelu godinu radi na unapređenju rada jednog područja prema ISSAinoj definiciji kvalitetne pedagoške prakse.korakpokorak. a zatim je kroz indikatore opisano kako primjenu tih standarda kvalitete možemo prepoznati u praksi.pdf 12 Vidi: http://www. Očekivani ishodi tih uvodnih sastanka su: Svi učitelji i članovi Učiteljskog vijeća informirani su o zajednici učenja. – Učitelji tijekom jednog od prvih sastanaka trebaju upoznati sadržaj i strukturu ISSA-ine definicije kvalitetne pedagoške prakse koja će im tijekom čitavog rada koristiti kao polazište za rasprave o kvaliteti rada. U ovih sedam područja promovira se praksa koja se temelji na „humanističkim i sociokonstruktivističkim načelima. 4. Izbor prioritetnog područja: Individualizacija.12. jake strane i slabosti i procjenjuje u kojem smjeru se treba razvijati kako bi pridonio ostvarenju zajedničke vizije kvalitetnog poučavanja.hr/upload/Sadrzaj/issa_definicija. 3. Dogovoreno je vrijeme i mjesto sastanaka. Kompetentni učitelji 21. Praćenje i procjenjivanje. Rezultati istraživanja i iskustva učitelja u svakom od tih područja pretočena su u nekoliko standarda (koje još nazivamo i principima) rada kojih se treba pridržavati u razredu. Zatim se razgovara o sličnostima i razlikama te zajedničkom interesu u profesionalnom razvoju. Strategije poučavanja ili Okruženje za učenje (područje Profesionalni razvoj se ne bira) počinje tako da svaki član zajednice s ostalima dijeli rezultate vlastite samoprocjene. – U individualnom planu profesionalnog razvoja svaki od učitelja identificira svoje kompetencije i potrebe. – Iz iskustava i preporuka naših voditelja zajednica. 5.“ (Kompetentni učitelji 21. 3. Učitelji. Dogovorene su norme ponašanja. Inkluzija. stoljeća 2010. Obitelj i zajednica. Svaki standard sadrži dva do šest indikatora (pokazatelja) u kojima je opisano što učitelji ČINE u svom razredu kako bi zadovoljili određeni standard/princip kvalitete. teorija učenja i neuroznanosti. 4. Neke od informacija koje se obično daju o zajednicama su: što su zajednice učenja. 6. uveli u rad zajednica su: (1) svi članovi zajednice rade na unapređenju kvalitete rada u istom području prema ISSA Pedagoškim standardima (Interakcije. 7. ISSA-ina definicija kvalitete. članovi zajednice tijekom svakog sastanka planiraju postizanje kvalitete poučavanja opisane u jednom od indikatora kvalitete. . Predstavljena je ISSA-ina definicija kvalitetne pedagoške prakse. koje će biti obveze učitelja. Poželjno je da je vrijeme sastanka ugrađeno u radno vrijeme kako učitelji zbog sastanaka ne bi trebali ponovno dolaziti u školu. Svi članovi zajednice treba potpuno dobrovoljno da odluče da budu njezini članovi i da sudjeluju u njezinu radu.: Zajednica učenja odgojno-obrazovnih djelatnika (2013. Pokretanje zajednice učenja Priprema rada zajednice odvija se obično kroz dva do tri sastanka u trajanju od šezdeset do devedeset minuta. 2. 5.korakpokorak. itd. na temelju dosadašnjih iskustava. Svaki učitelj ima razvijen svoj prvi individualni plan unapređenja rada13. stoljeća). različitosti i demokratske vrijednosti. Izabrano je prioritetno područje za unapređenje kvalitete rada učitelja (prema ISSA-inoj definiciji kvalitetne pedagoške prakse. S. – Dvije preporuke koje smo. Norme ponašanja ne mogu se nametnuti grupi. 46 Ova područja odabrana su zato što je upravo u njima potrebno osigurati visoku kvalitetu rada kako bi se podržao dječji razvoj i učenje. Praksa usmjerena na dijete u tom je dokumentu opisana kroz sedam područja rada učitelja: 1. možemo zaključiti da je idealan broj članova od 5 do 10. Da bi to mogli. potreban je dogovor kad i gdje će se odvijati sastanci zajednice te koliko će trajati. 2010).

Guskey i Huberman. (2006. (1993. TRAJANJE (5-10 min) Refleksija o provedenim aktivnostima (30-45 min) Razvoj zajedničkog razumijevanja kvaliteta Planiranje sljedećih koraka Zaključivanje sastanka (20-25 min) (5-10 min) (5 min) ZAVOD ZA ŠKOLSTVO Iako u ovom članku zagovaramo profesionalni razvoj učitelja kroz zajednice učenja. (2008. 7.): High Quality Education: Elements and Implications. 5. a njihova kvaliteta rada se s vremenom mijenjala i unapređivala i mijenjat će se sve dok njezini članovi budu za tim imali potrebu. Ako to nije moguće. 3. (5 min. 2004. . Bloomington.. zaključci. nude svoje ideje za poboljšanje. Rowe. videosnimkom i sl. D. D. 11. • Učitelj/učiteljica koji/a izvještava kratko govori o provedenim aktivnostima. P. Idealno je imati dva sastanka mjesečno u trajanju od dva sata.). rješenja za probleme i sl. Wiliam.): Učitelji i njihovi mentori. D. Ponekad učitelji gledaju na zajednice kao na posljednju inovaciju među mnogima. Ken: The Importance of Teacher Quality As A Key Determinant of Students’ Experiences and Outcomes of Schooling (2003. Solution Tree Press. The School Administrator. J. D. tekstom. Nurse Education Today . 6. Trenutno u Republici Hrvatskoj neke zajednice djeluju već treću godinu. Sahlberg. E.) • Rasprava o jednom indikatoru kvalitete potaknuta člankom. Stenhouse Publishers.): Team to Teach – A Facilitator Guide to Proffesional Learning Communities. odnosno koja ima svoj početak i kraj. S. vol.): ‘But we’re doing it already’: Exploring a response to the concept of reflective practice in order to improve its facilitation.): Leading Professional Learning. V. (10 min. Ponekad postoji opasnost da se učitelji koji su članovi zajednice izoliraju od ostalih oblika stručnog usavršavanja. (2013. 47 Literatura: 1. • Završne primjedbe. (2011. prema Vescio 2008. (2012. DeFour. G. stvaranje osjećaja zajedništva i jačanje suradnje. radionice. iskustava i promišljanja ne samo s učiteljima iz svoje škole nego i iz drugih škola pa i država (predavanja. 8.Struktura sastanaka zajednice učenja Iz iskustava naših zajednica. nakon njezina pokretanja.) • Učitelj/učiteljica ima priliku reći za koje prijedloge misli da će joj pomoći. Ako se tako gleda na zajednicu. 12.acer. • Svaki učitelj piše svoj individualni plan unapređenja kvalitete. na: http://research. Fullan. okrugle stolove i dr. (15 min. Journal of Community Psychology. ona se nikada neće imati vremena razviti i postati mjesto na kojem se dublje promišlja o praksi jer je za to potrebno vrijeme.) (2011. (1986. (2010. e-learning. Brajković. Teaching and Teacher Education. Vescio. (2003.htm 4. evaluacija sastanka. čitanje časopisa.): Learning Along the Way – Professional Development by and for Teachers. (2012. Sweeney. New York: Teachers College Press.childrenofthecode. NewYork:Routledge. treba koristiti različite prilike za vlastito stručno usavršavanje te razmjenu ideja.): A review of research on the impact of proffesional learning communities on teaching practice and student learning. Važno je da sastanci zajednice imaju strukturu kako bi se izbjeglo da se rasprava raspline i kako bi se ostvario cilj zajednice. A. i sur. 14.) • Ostali učitelji/učiteljice postavljaju pitanja i traže pojašnjenja. konferencije.edu.10-14. za svaki sastanak zajednice.): Visible Learning. Brojni autori (npr. B. Zagreb: Pučko otvoreno učilište Korak po korak 2. zapažanjima. a to je profesionalni razvoj učitelja. M. A. Zajednica učenja odgojno-obrazovnih djelatnika. W i Chavis. osim sudjelovanja u zajednicama. Zagreb: IDIZ.) • Svi imaju priliku reći svoje mišljenje i dojmove (5 min. 1995.13.): Embedded formative assessment. 80-91. Fullan. McMillan.au/research_conference_2003/3Experiences and Outcomes of Schooling 9.). idejama za poboljšanje i sl.org/interviews/ hanushek. 10. nužno je održati najmanje jedan sastanak mjesečno. Razvoj Zajednice učenja nema svoj početak i kraj. prema Sweeney 2003) navode upozorenja i zabrinutost oko širenja sve popularnijih zajednica učenja.): Sense of Community: A Definition and Theory. Hanushek. ELEMENTI STRUKTURE SASTANKA ZAJEDNICE Zagrijavanje AKTIVNOSTI Vježba za zagrijavanje. USA: NSDC. Svaki učitelj. Na: http://www. treba izdvojiti 90 do 120 min. M. 13. 2006. dilemama. 24.).): Finnish Lessons. moramo reći kako osnivanje zajednica u školama nije jamstvo unapređenja kvalitete rada učitelja. Vizek-Vidović (ur. koja je došla i isto tako će nestati. Jolly. Hattie. Reid. (2006.

OŠ „Bogumil Toni“. što je bilo prilično zahtjevno. Na primjer. u kojem području rada učitelja bi najviše željela poboljšati svoju praksu. Hrvatska P 48 rije petnaestak godina. ali trebao nam je još neki oblik podrške. Iako smo u početku dogovorile da će se sastanci održavati jednom mjesečno po sat vremena. kako je vrijeme prolazilo. U POU Korak po korak prošla sam edukaciju o vođenju zajednice učenja koja mi je bila temelj za pokretanje naših sastanaka. što je samokontrola i kako se postiže. Mi učitelji razmišljamo na način da je višegodišnje iskustvo dovoljno za kvalitetan rad. radi različitih subjektivnih i objektivnih okolnosti prestale smo organizirati sastanke.. stoljeća – ISSA-ina definicija kvalitetne pedagoške prakse.. entuzijazam učiteljica razredne nastave bio je golem. a mi smo se zajednički dogovorile da će to u prvoj godini biti Strategije poučavanja. videozapise. Nažalost. U tome sam odmah prepoznala ideju naših nekadašnjih sastanaka – međusobna podrška u stvaranju kvalitetnije prakse u našim razredima. priručnike. Samobor. Nakon prvih nekoliko sastanaka zajednice. sastanak je trebao imati točno određenu strukturu. pripremala sam materijale za različite radionice. Tu sam kao voditeljica naišla na prepreku. a ideja o obnavljanju sastanka stalno je bila prisutna. slavile uspjehe i podržavale jedna drugu. pokazalo se kako to nije dovoljno pa smo sastanke produžile na 90 minuta. razmjenjivale ideje. Svaki sastanak smo završavale izradom plana. U tom smo radu obnavljanja i produbljivanja teoretskih znanja iz naše prakse koristile članke. Tijekom prvih nekoliko sastanaka imale smo točno određene ‘korake’ koje smo odradile kako je to opisano u članku. Trebalo je razmišljati i procijeniti područja prakse na kojima smo do tada radile više intuitivno nego promišljajući ih. a što nije u njezinom razredu. Podrška koju smo dobivale kroz sastanke stvorila je vezu među nama koja traje i dan-danas. Na kraju je svaka od nas napisala. koje su razlike između grupnog rada i suradničkog učenja. Da bismo to postigle. Tako se spontano razvilo okupljanje korakovskih učiteljica u našem gradu. Na korakovskim seminarima razmjenjivale smo iskustava. svaki put u razredu druge učiteljice kako bismo vidjele okruženja koja smo stvarale.. RAZVOJ ZAJEDNICE UČITELJA U OŠ „BOGUMILA TONIJA“.PRIMJER IZ PRAKSE: Gabriela Žokalj. Nakon dogovora s ravnateljicom odlučila sam izgraditi zajednicu u svojoj školi. Da bismo stvorile zajedničku teorijsku podlogu i što bolje razumjele što je kvalitetna nastava te mogle planirati promjene u praksi. ali nakon povratka u svoje škole nizala su se mnoga pitanja na koje same nismo mogle naći odgovor. ne nadograđujemo teorijska znanja te ostanemo na onima davno stečenim. razgovarale o onome što smo primijenile i što nam se činilo dobro. Nakon uvodnog seminara nastavile smo pohađati i druge Korak po korak edukacije koje su nam pomagale da mijenjamo praksu prema pristupu usmjerenom na dijete. kao i onome što nam se činilo loše. na temelju onoga što je vidljivo. Zatim smo svaki indikator na obrascu procijenile u kojoj mjeri je on vidljiv u njezinoj praksi. Nakon nekog vremena uspjele smo uspostaviti strukturu sastanaka. odredile smo područje na kojem ćemo raditi. Učitelji unutar svake zajednice cijelu godinu rade na unapređenju kvalitete u jednom području. Sastajale smo se otprilike jednom mjesečno. . SAMOBOR Budući da su se u zajednicu uključile učiteljice različitih razmišljanja o tome što je kvalitetna praksa. Svaka od nas dobila je obrasce s nabrojenim indikatorima. Za početak je najvažnije bilo dobro proučiti standarde i indikatore kvalitete u svakom području učiteljskog rada kako bismo mogle svaka za sebe procijeniti svoju praksu. Nakon samoprocjene. neka od teoretskih pitanja kojima smo se bavile bila su: što je formativno praćenje. kao okvir za unapređenje našeg rada uzele smo sedam područja rada učitelja ponuđenih u dokumentu Kompetentni učitelji 21. nakon završenog prvog Korak po korak seminara. trebale smo početi raditi na mijenjanju naše prakse. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO Prije tri godine saznala sam za projekt Zajednica učitelja koji uče. odredile vrijeme i mjesto kada ćemo se sastajati. Tada smo se prvi put susrele s indikatorima po kojima smo mogle procijeniti svoju praksu. U prvoj godini u zajednici je bilo petnaest učiteljica iz moje i dvije učiteljice iz obližnje škole. Na prvim sastancima dogovorile smo norme ponašanja unutar Zajednice.. međusobno se podržavale i zajednički procjenjivale kvalitetu rada.

ali na kraju svega pruža veliko osobno zadovoljstvo i zadovoljstvo onih zbog kojih smo tu – naših učenika. liste provjere. suradnja među učiteljicama je bolja. te podrška koju su dobivale unutar zajednice. U našim školama pod planiranjem se podrazumijeva raspored obrade sadržaja iz udžbenika. Uvele smo rubrike. istraživačku nastavu. nikad nismo bile usmjerene na dublje analiziranje i razumijevanje rada (što je to dobro. Prolazile smo radionice i aktivnosti koje smo kasnije koristile u radu zajednica. izgrađivala strategije za razvoj vještina rješavanja sukoba i poticala djecu na postavljanje pravila i posljedica njihova kršenja. neke od kolegica to nisu činile. a na temelju nacionalnog plana i programa. Da bismo uspjele u tome. Promjene koje smo uvele u razredima vidjele su se kroz češće formativno praćenje. učile ih da se samoprocjenjuju i postavljaju svoje ciljeve učenja. odnosno objasniti si kako se svaki pojedini indikator vidi u našoj praksi. Za takvo promišljanje o svom radu i radu drugih. Nakon nekog vremena svima nam je postalo jasno da se promjene u našim razredima događaju samo onda ako ih same planiramo i kao učiteljice provodimo. a najvažnije je da je promišljanje o tome kako i zašto nešto radimo svakodnevno. kao i sudjelovanje u zajednici. Vođenje. Ovih dana završavamo treću godinu rada zajednice u mojoj školi. a ne samo o onome što se uči. Razgovarale smo i promišljale na koji način prevazići prepreke koje su postojale unutar naših zajednica. pa sam kao voditeljica poticala manje korake kojima su učiteljice ipak uvodile promjene u svoju praksu. U drugoj godini rada bavile smo se područjem Praćenje. Tijekom našeg dosadašnjeg rada u školi. važno je bilo naše umrežavanje i sastajanje svaka dva mjeseca. planiranje i procjenjivanje. morale smo dobro poznavati već navedenu ISSA-inu definiciju kvalitete. kako dalje nastaviti. Kroz naše follow-up sastanke. Morale smo razmišljati o indikatorima kvalitetne nastave. Razmjenjivale smo ideje i resurse te postavljale nove ciljeve koji će mijenjati praksu i podizati kvalitetu našeg rada. I planiranje se moralo promijeniti od onog dosadašnjeg. zašto je to tako i što treba promijeniti) pa tako ni s planiranjem kojem je polazište refleksija. imam li stvarnu podršku svih učiteljica. Kao voditeljica zajednice. uz podršku POU Korak po korak. To ne može učiniti nitko osim nas. zahtijeva neprestanu aktivnu uključenost i razvijanje kvalitetne prakse. Tijekom prve godine većina je uvela suradničko učenje. Planirale smo učenje nudeći im izbor aktivnosti prema njihovim interesima i sposobnostima. tjelesno). Iako je većina učiteljica u praksu uvodila promjene koje su planirale na sastanku. Ali pomaci koje je svaka od nas napravila u svojoj praksi bili su mi potvrda da smo na dobrom putu. U osnaživanju voditeljica. dijelile smo iskustva u vođenju zajednica. Drugi problem s kojim sam se susrela kroz vođenje zajednice bila je refleksija na vlastitu ali i tuđu praksu. zajedno s učenicima postavljale kriterije. itd. puno puta sam se našla u nedoumici jesam li uspjela u onome što sam planirala. a što manje dobro u našoj učionici. Mislim da je pomak u kvaliteti prakse vidljiv. kognitivno. U mojoj zajednici taj period trajao je skoro cijelu prvu godinu rada. Na kraju smo planirale aktivnosti koje ćemo provoditi u razredu i na taj način mijenjati svoju praksu. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 49 . socijalno. potrebno je neko vrijeme kako bi se u zajednici stvorio osjećaj međusobnog povjerenja. U tom procesu važan je bio osjećaj sigurnosti.odnosno dogovorom o promjenama koje je trebalo provesti u svom razredu do sljedećeg sastanka. kvaliteti procesa poučavanja. Sada je trebalo razmišljati na sasvim nov način. planirala strategije kojima smo nastajale obuhvatiti više razvojnih područja djeteta (emocionalno.

Učesnike su pozdravili ambasador Ujedinjenog kraljevstva u BiH. godini. Rad je nastavljen u okviru tri paralelne sesije na teme: Pravni okvir. Predstavnica Crne Gore dr Dušanka Popović predstavila je iskustva Crne Gore u ovoj oblasti tj. Orlandić“). programska direktorica Pučkog otvorenog učilišta Korak po korak i predstavnica . tehnologija. februara 2013. doc. mr Ljiljana Subotić (Zavod za školstvo) i Tatijana Vujović (OŠ „B. Na konferenciji je analizirano trenutno stanje u Srbiji u toj oblasti. Makedonije. kako bi uspostavili odgovarajuću relijabilnost. J. YALS-a. Konferenciju je otvorio Toni O’Brajan. U Beogradu 16. BiH Beograd. One su prezentovale iskustva Crne Gore u odnosu na pravni okvir. GODINU književnost. Longmana. Hrvatske. Cambridge University Press-a. do 14. nadasve funkcionalan. instrumente koji će se koristiti tokom opservacija. godine organizovao dvije regionalne konferencije o profesionalnom razvoju nastavnika. programe obuke i evaluaciju procesa KPR-a. godine. Predstavnice Crne Gore bile su: dr Dušanka Popović (Zavod za školstvo). pedagogija. umjetnosti. Opservatori su. direktorica PCCG-a. Slovenije i Crne Gore). planiranje mogućih zajedničkih aktivnosti i podrška zemlji domaćinu u utemeljenju i razvoju platforme za ovu oblast na federalnom nivou. marta 2013. stručnog usavršavanja i praćenje i evaluacija profesionalnog razvoja. a rad je nastavljen kroz diskusiju o svakom indikatoru posebno i razlikama u procjenjivanju. zatim kako bi ova oblast trebalo dalje da se razvija i šta može da se unaprijedi. nakon bodovanja. Z avod za školstvo je i ove godine u skladu sa Pravilnikom o programu i organizaciji oblika stručnog usavršavanja nastavnika (Službeni list RCG. godine realizovana Druga nacionalna konferencija o kontinuiranom profesionalnom razvoju nastavnika engleskog jezika. fizička i zdravstvena kultura. Prvog dana Sanja Brajković. a učesnici su bili predstavnici Ministarstva prosvete. Trećeg dana vršena je provjera realijabilnosti kroz bodovanje. The English Book-a i dr. predstavila je ciljeva seminara. godine. Prva je realizovana u Sarajevu. Cilj konferencije bio je razmjena iskustava zemalja učesnica. doc. Srbije. Srbija KONFERENCIJE O PROFESIONALNOM RAZVOJU ZAVOD ZA ŠKOLSTVO B 50 ritanski savjet je. strani jezik. Programi Podgorica. dr Veselin Mićanović.BLIC INFO KATALOG PROGRAMA STRUČNOG USAVRŠAVANJA ZA ŠKOLSKU 2013/14. osnovno obrazovanje i vaspitanje i srednje obrazovanje. br. psihologija i metodika i inkluzivno obrazovanje. Narednih dana radilo se na izgradnji razumijevanja indikatora kod članova tima kroz opservacije nastavnika i njhovih aktivnosti/časova u JPU „Đina Vrbica” i OŠ „Štampar Makarije”. njegova ekslencija Najdžel Kejsi i direktor BC za Zapadni Balkan Toni O’Brajen. Prioritetna područja programa stručnog usavršavanja nastavnika su sljedeća: maternji jezik i Sarajevo. Na plenarom dijelu tokom kojeg su prezentovani zaključci sa paralelnih sesija. Učesnici konferencije bili su predstavnici obrazovnih institucija iz regiona (Bosne i Hecegovina. crnogorski sistem profesionalnog razvoja nastavnika još jednom je istaknut kao dobro utemeljen i. U radu je učestvovao tim u sastavu: doc. matematika. a uvodno izlaganje o profesionalnom razvoju nastavnika u UK imala je gđa Žaklin Smit. ISSA-e. Komisija za izbor i vrednovanje ponuđenih programa usavršavanja Zavoda za školstvo akreditovala je 158 programa i proslijedila ih Ministarstvu prosvjete na potvrđivanje. kao i vodič za opservaciju. dr Biljana Maslovarić. društvene nauke i građansko vaspitanje. Britanskog savjeta. direktor BC za Zapadni Balkan. Nakon svake opservacije obavljen je intervju sa nastavnicama. diskutovali o svakom indikatoru i razlikama u procjenjivanju. dr Tatjana Novović. Aktivnosti su trajale od 11. crnogorski sistem profesionalnog razvoja nastavnika. raspisao konkurs za izbor programa stručnog usavršavanja nastavnika u školskoj 2013/2014. mr Marijana Blečić i dr Dušanka Popović. ZUOV-a. 26. marta 2013. Crna Gora ZA OBEZBJEĐIVANJE I UNAPREĐIVANJE KVALITETA N VO Pedagoški centar Crne Gore oragnizovao je seminar tokom kojeg se radilo na razvijanju mehanizama i kompetencija sa ciljem obezbjeđenja i unapređenja kvaliteta programa koje podržava međunarodna organizacija Korak po korak (ISSA): Korak po korak za vrtiće i osnovne škole. prirodne nauke. Programi se odnose na predškolsko vaspitanje i obrazovanje. 20/04). a zatim su individualno bodovani indikatori. Na konkurs se javilo više autora sa 159 programa iz različitih oblasti. u prvoj polovini 2013. koji prepoznat je kao najbolja inicijativa profesionalog razvoja u regionu.

Dragana Radoman (OŠ „Milija Nikčević“) i Magdalena Lazović (OŠ „Marko Miljanov“). Svoja iskustva u ovom projektu ispred Crne Gore predstavile su: OŠ „Dušan Obradović“. organizovale su dva radna sastanka na temu obrazovanja za mir. ispred Ministarstva prosvjete Crne Gore. prednosti i mogućnosti primjene principa održivog razvoja u školskoj praksi. radionice i sl. učestvovala je Branka Kankaraš. Sastanci su realizovani u Beogradu. Učesnice uz Crne Gore bile su: dr Dušanka Popović (Zavod za škosltvo). direktorica NDCCG i Tatjana Popović. Narednog dana. Beograd. regionalni sekretarijat za Zapadni Balkan. Branka Kankaraš (Ministarstvo prosvjete). i u okviru njih. Srbija N NDCCG – AKTIVNOSTI ZA NAREDNI PERIOD VO Nansen dijalog centar Crna Gora i NVO Nansen dijalog centar Srbija. Teme konferencije bile su održive škole. godine. O iskustvima škola u korišcenju metodologije za održive škole na Zapadnog Balkana govorili su predstavnici škola koje su uključene u projekat. OŠ „Bajo Jojić“. a u radu su učestvovali predstavnici ministarstva prosvjete i zavoda koji se bave obrazovanjem iz obje države. Jedan od važnih dijelova konferencije bio je intenzivan rad u grupama. Žabljak. koji je rezultovao donošenjem zaključaka vezanih za širenje rezultata regionalnog projekta Obrazovanje za održivi razvoj na Zapadnom Balkanu kojim je bilo obuhvaćeno po pet osnovnih škola iz Crne Gore. Zatim su predstavljeni konkretni rezultati tih aktivnosti za navedeni period u Crnoj Gori i Srbiji. Bare Kraljske. OŠ „Radomir Mitrović“. OŠ „Petar Dedović“.). Murino. rezultati programa Obrazovanje za mir i Dijalog i medijacija. Takođe. Konferenciji su prisustvovali i predstavnici škola koje će koristiti rezultate projekta: OŠ „Vuk Knežević“.Tara. godine. Program konferencije je objedinio ekspertizu nekoliko mreža održivih škola i međunarodnih eksperata u oblasti obrazovanja u približavanju školama sliva rijeke Drine ciljeva. 26. Berane. OŠ „Dr Radoslav Jagoš Vešović“. OŠ „Risto Manojlović“. kao i u Finskoj i Njemačkoj. međunarodni ekspert. pedagoška i metodička zasnovanost takvih pristupa. OŠ „Vuk Karadžić“. Prvi sastanak redakcije za zbirku realizovan je 25. marta 2013. Konjuhe. međunarodna ekspertica za obrazovanje. Berane. Sastanak su vodile Ivana Gajović. Takođe. Međuriječje. Mojkovac. dok je na temu Uloga održivih škola u Evropi – ENSI govorio dr Reiner Mathar. u okviru kojeg su predstavljeni najvažniji rezultati GPPAC regionalnih aktivnosti realizovanih u periodu april 2012 ‒ mart 2013. OŠ „Međuriječje“. predstavljen je okvirni plan GPPAC aktivnosti za Zapadni Balkan za period 2013‒2014. pripreme za časove. realizovan je sastanak regionalne savjetodavne . Žabljak. Andrijevica. U Panel diskusiji o mogućnostima integracije Metodologije za održive škole u nacionalne sisteme obrazovanja na Zapadnom Balkanu. Republike Srbije i Bosne i Hercegovine (sliv rijeke Drine). a ispred Zavoda za školstvo savjetnice Nevena Čabrilo i dr Snežana Grbović. organizovao je trodnevnu konferenciju pod nazivom Održive škole i lokalno održivo upravljanje na Zapadnom Balkanu u Hotelu „Omorika“ na Tari. uz podršku Ministarstva inostranih poslova Republike Finske. U zbirci će biti predstavljena iskustva nastavnika iz dvije zemlje na implementaciji elemenata obrazovanja za mir kroz postojeće obrazovne programe i u nastavi različitih predmeta. zakonski okvir za primjenu ovih elemenata. njihova uloga u Evropi i primjeri dobre prakse na Zapadnom Balkanu. Berane. direktorica NDCS. savjetnica za osnovne škole. OŠ „Vukašin Radunović“. godine i odnosio se na analizu prispjelog materijala (tekstovi. OŠ „Mojsije Stevanović“. grupe za globalno partnerstvo za prevenciju oružanih sukoba (GPPAC). kao i radionice za učenike. nastavnike i roditelje. godina. OŠ „Milić Keljanović“. Manastir Morača. Srbija ZAVRŠNA REGIONALNA KONFERENCIJA ODRŽIVE ŠKOLE I LOKALNO ODRŽIVO UPRAVLJANJE NA ZAPADNOM BALKANU R egionalni centar za životnu sredinu za Centralnu i Istočnu Evropu (REC). Njegovuđa. marta 2013. Na temu Budućnost održivih škola u Finskoj govorila je dr Mervi Aineslahti. Kolašin i OŠ „Aleksa Đilas Bećo“. kao i predstavnici škola uključenih u projekte.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful