PROFESIONALNI RAZVOJ NASTAVNIKA U CRNOJ GORI

broj

ISSN 1800-833X

11 januar-jun 2013 .

godine

/ elektronsko izdanje ISSN 1800-9158 / www.zavodzaskolstvo.gov.me

AKTIVNOSTI KPR-a O PROGRAMIMA OBUKE NOVE IDEJE I AKTIVNOSTI ISKUSTVA IZ ŠKOLA IZ UGLA DIREKTORA MEĐUNARODNI SKUPOVI I SARADNJA SA DRUGIM ORGANIZACIJAMA ISKUSTVA DRUGIH BLIC INFO

Sadržaj
Pofesionalni razvoj nastavnika u Crnoj Gori broj 11 januar - jun 2013. Urednica: Dr Dušanka Popović Redakcija: dr Dušanka Popović mr Ljiljana Subotić dr Snežana Grbović Vidosava Kašćelan Nađa Luteršek mr Nataša Gazivoda Željko Korać Nataša Perić

od 4 do 11str.

od 12 do 16 str.

od 17 do 19 str.

Dizajn i pripreama za štampu: Dragiša Gile Ćalov Grafo Crna Gora Štampa: Grafo Crna Gora ZAVOD ZA ŠKOLSTVO Podgorica Vaka Đurovića b.b. 020 408 931 020 408 913 020 408 938 020 408 930 020 408 941 Tivat Ul. L. Tomanovića 2 032 670 100 Bijelo Polje Obala b.b. 050 432 870 Nikšić Ul. Karađorđeva br. 4 040 212 552 www.zzs.gov.me
od 41 do 49 str. od 50 do 52 str. od 28 do 40 str. od 20 do 23 str. od 24 do 27 str.

Poštovane koleginice i kolege,

U

ovom broju predstavljamo vam, kao i do sada, aktivnosti naše insitutciju na stvaranju mogućnosti za vaš kontinuirani profesionalni razvoj, kao i sve značajne pojedinosti koje su se, u prvoj polovini godine, na tom polju desile. Takođe, vaše aktivnosti koje realizujete na nivou svojih vaspitno-obrazovnih ustanova, kao i iskustva naših kolega iz okruženja. I ove godine nastavili smo da, u skladu sa sredstvima kojima raspolažemo, organizujemo realizaciju programa obuke za nastavnike na svim nivoima obrazovanja koji su u našoj nadležnosti. Pri tome smo vodili računa da obuku ponudimo profesorima svih struka i da odgovorimo na njihove potrebe utvrđene kroz istraživanja i evaluaciju nastavne prakse. Takođe, nastavljamo da pružamo kontinuiranu podršku učešću naših nastavnika u međunarodnim programima obuke, posebno programima Savjeta Evrope. Nova aktivnost jesu forumi za nastavnike koji su se, za sada, pokazali kao veoma zanimljivi i korisni. Komunikaciju s vtićima i školama unaprijedili smo kroz intenzivnije korišćenje mogućnosti koje pruža IC tehnologija. Posebno nam je zadovoljstvo da vam prenesmo iskustva sa međunarodnih događaja na kojima je crnogorski sistem profesionalnog razvoja prepoznat kao moderan i funkcionalan model koji daje mogućnost kontinuiranog razvoja i cjeloživotnog učenja svim nastavnicima. U tom smislu uradili smo, zajedno sa kolegama iz vrtića i škola, određene inovacije sistema predlažući razvojne faze u karijeri nastavnika. Razvojne faze u karijeri nastavnika i kategorije koje ih prate jesu instument za prepoznavanje sopstvene pozicije u profesionalnoj karijeri i uspješno planiranje daljeg napredovanja. U ovom broju imamo posebno zadovoljstvo da vam predstavimo nastavnike - prve nosioce viših zvanja. Naime, dodjeljujući viša zvanja nastavnicima za koje je Komisija utvrdila da ispunjavaju uslove, i ovaj dio sistema stavljen je funkciju.

Nova rubrika u ovom broju jeste Iz ugla direktora. Kako su direktori ključni faktor u obezbjeđivanju uslova za realizaciju aktivnosti profesionalog razvoja u ustanovi, ali i uključivanje nastavnika u ove aktivnosti i van nje – to smo smatrali važnim da nam oni prenesu svoja zapažanja i viđenja ovih aktivnosti u njihovim školama. Nastavljamo saradnju sa paralelnim institucijama u našem sistemu, kao i sa međunarodnim organizacijama, pa vam prenosimo značajne događaje iz ove oblasti. Saradnja sa vama, kao i savjetovanja koja organizujemo pokazuju da, u skladu sa planom profesionalnog razvoja, organizujete različite događaje u vašim vrtićima i školama. Kako su takva iskustva posebno dragocjena, pozivamo vas da ih, putem našeg časopisa, razmjenjujete sa svojim kolegama.

Dr Dušanka Popović, voditeljka Odsjeka za KPR

AKTIVNOSTI KPR-a

AKTIVNOSTI I NAČIN NJIHOVE ORGANIZACIJE (2013)
P
odrška profesionalnog razvoja nastavnika, stručnih saradnika, pomoćnika direktora i direktora zaposlenih u obrazovnom sistemu Crne Gore u nadležnosti je Zavoda za školstvo i tokom 2013. godine odvija se u okviru sljedećih aktivnosti1 : a) Programi obuke Zavoda za školstvo za nastavnike, stručne saradnike, pomoćnike direktora i direktore zaposlene u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama
ZAVOD ZA ŠKOLSTVO

– jedan jednodnevni seminar i jedan dvodnevni seminar iz oblasti inkluzivnog obrazovanja – tri jednodnevna i dva dvodnevna seminara (podrška PRNŠ-u) – sedam jednodnevnih seminara: Razvoj kompetencija nastavnika za rad u opštoj gimnaziji – jedan četvorodnevni seminar: Interaktivna obuka – program za trenere – jedan petodnevni seminar: Program obuke Karijerna orijentacija – dva jednodnevna seminara: Program obuke Vaspitač u osnovnoj školi – dva dvodnevna seminara za nastavnike građanskog vaspitanja – tri dvodnevna seminara za profesore opšteobrazovnih predmeta u srednjim stručnim školama (RWCT) – šest dvodnevnih seminara za realizaciju programa obuke za direktore. Način organizacije seminara i obavještavanja vaspitno-obrazovnih ustanova: 1. Obavještenje o temi seminara, mjestu i vremenu održavanja seminara objavljuje se na sajtu Zavoda za školstvo (zzs.gov.me) najmanje 15 dana prije realizacije seminara. 2. Koordinatori za PRNŠ/V prijavljuju učesnike isključivo mejlom organizatoru seminara. 3. Maksimalan broj učesnika po seminaru je 35. U radu će učestvovati prvih 35 prijavljenih učesnika. 4. Ukoliko bude više prijavljenih učesnika o tome će se voditi evidencija i koristiće se za eventualno organizovanje još jednog seminara ili prvenstvo prijave za neki naredni seminar.

b) Međunarodni programi obuke c) Forumi za nastavnike d) Savjetovanja za koordinatore za PRNŠ/V i članove timova 1. Programi obuke Zavoda za školstvo za nastavnike, stručne saradnike, pomoćnike direktora i direktore zaposlene u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama Plan realizacije programa obuke za 2013. godinu obuhvata akreditovane programe obuke Zavoda za školstvo čiji je izbor izvršio Odsjek za KPR u skladu sa izvještajima Odsjeka za utvrđivanje kvaliteta, anketama za nastavnike, istraživanjima realizovanim u prethodnom periodu (Evaluacija reforme obrazovanja, Položaj učenka/ca u školi) i zahtjevima škola. 1.1. Planirana je realizacija sljedećih programa obuke: – 12 jednodnevnih seminara i jedan dvodnevni seminar za sljedeće ciljne grupe: vaspitači (1), učitelji (1), crnogorski-srpski, bosanski i hrvatski jezik i književnost (3), matematika (1), fizika (1), hemija (1), biologija (1), geografija (1), istorija (1 dvodnevni) i fizičko vaspitanje (1) i stručne saradnike (1)
1 Plan je orijentacioni i, iz objektivnih razloga, može doći do određenih izmjena, o čemu će vrtići i škole biti blagovremeno obaviješteni.

4

1.2. Podrška PRNŠ/V-a u smislu podrške za realizaciju programa obuke u skladu sa potrebama i zahtjevima pojedinih škola za 2013. godinu obuhvata tri jednodnevna i dva dvodnevna seminara. Programi se opredjeljuju isključivo prema vremenu pristizanja zahtjeva škola. Savjetnik Odsjeka za KPR koji je zadužen za ovu aktivnosti vodi evidenciju o iskazanim potrebama škola/vrtića i ukoliko je više škola/vrtića iskazalo istu ili sličnu potrebu organizuje jedan seminar za više škola. Školama/ vrtićima preporučuje se da uspostavljaju saradnju sa drugim školama/vrtićima iz svoje opštine ili susjednih opština sa ciljem racionalnog trošenja sredstava koja su nam na raspolaganju za ovu aktivnost. 2. Međunarodni programi obuke Međunarodni programi obuke obuhvataju programe koje nude međunarodne institucije i organizacije, a koje prati i koordinira Zavod i koji se održavaju u inostranstvu. To se, prije svega, odnosi na Pestaloci program obuke Savjeta Evrope i programe obuke Evropskog centra za moderne jezike iz Graca. 3. Forumi za nastavnike Forumi za nastavnike su jednodnevne aktivnosti profesionalnog razvoja koje se realizuju po sljedećem programu: 1. Uvodno predavanje/radionica na temu foruma (1,5h) 2. Okrugli sto na temu foruma koji vodi uvodničar (1,5h) 3. Primjeri dobre prakse – učesnici prezentuju svojim kolegama pripremljenje primjere uspješnih aktivnosti iz učionice (1,5h) 4. Prezentacija razvojnih faza u karijeri nastavnika (1,5h) Za 2013. godinu planirana je realizacija 14 foruma, a ciljne grupe su: nastavnici predškolskog vaspitanja, nastavnici razredne nastave, nastavnici crnogorskogsrpskog, bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti, nastavnici matematike, nastavnici hemije, nastavnici geografije, nastavnici likovne i muzičke kulture, nastavnici

stranih jezika, nastavnici tehnike i informatike, nastavnici gimnazija i stručni saradnici. Način organizacije foruma i obavještavanje vaspitno-obrazovnih ustanova: obavještenje o temi foruma, mjestu i vremenu održavanja objavljuje se na sajtu Zavoda za školstvo najmanje 20 dana prije održavanja foruma; koordinatori za PRNŠ/V prijavljuju učesnike isključivo mejlom organizato ru foruma; maksimalan broj učesnika po forumu je 40; u radu foruma učestvovaće prvih 40 prijavljenih učesnika; ukoliko bude više prijavljenih učesnika o tome će se voditi evidencija i koristiće se za eventualno organizovanje još jednog foruma ili prvenstvo prijave za neki naredni forum. 4. Savjetovanja za koordinatore za PRNŠ/V i članove timova Sa ciljem unapređenja PRNŠ/V-a i cjelokupnog sistema profesionalnog razvoja nastavnika u Crnoj Gori, te pružanja direktne podrške ovom procesu, nastavljamo sa realizacijom savjetovanja za koordinatore za PRNŠ/V i članove timova. Teme savjeto vanja su inovacije u oblasti profesionalnog razvoja i razmjena iskustava i primjera dobre prakse. Obavještenja o mjestu i vremenu realizacije savjetovanja objavljuju se na sajtu Zavoda za školstvo (zzs. gov.me) najmanje 15 dana prije njegove realizacije. Tokom prve polovine 2013. godine realizovano je osam savjetovanja za vrtiće i osnovne škole. Teme savjetovanja bile su: Evaluacija PRNŠ-a, Aktivnosti Odsjeka za KPR, Razvojne faze u karijeri nastavnika i Primjeri dobre prakse.

ZAVOD ZA ŠKOLSTVO

5

REALIZACIJA PROGRAMA OBUKE I FORUMA ZA NASTAVNIKE ZA PERIOD JANUAR – JUN 2013. Tabela 1: Realizovani programi obuke. godinu. Izbor programa izvršen je u skladu sa iskazanim potrebama nastavnika. jun“. broj učesnika i broj seminara (januar−jun 2013) u organizaciji drugih institucija Program Senzorna integracija djece u preškolskim i školskim ustanovama (JU Centar „1. Tokom navedenog perioda realizovani su i programi obuke koje organizuju i podržavaju druge organizacije u sklopu različitih projekata ili u saradnji sa Zavodom za školstvo. Takođe. Bar JU Srednja poljoprivredna škola. Bar Techniques for teaching young learners UKUPNO Broj učesnika 36 51 39 126 Broj seminara 2 2 1 5 Tabela 3: Realizovani forumi za nastavnike. u skladu sa iznosom sredstava opredijeljenim za ovu oblast. broj učesnika i broj seminara (januar−jun 2013) u organizaciji Zvaoda za škosltvo Program obuke Vaspitač u osnovnoj školi Razvoj kritičkog mišljenja (RWCT) Motivacija u nastavi geografije Oprema. bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti: Pristup djelu Iva Andrića u osnovnoj školi Forum za profesore hemije: Eksperiment u nastavi Forum za profesore matematike: Analiza rezultata ispita iz matematike u gimnazijama i stručnim školama Forum za učitelje: Ekskurzije i izleti u nastavi prirode i društva Forum za profesore matematike: Pisa testiranje – formiranje testova i primjeri zadataka Forum za profesore informatike: Implementacija predmetnog programa – teorijsko-praktični aspekti UKUPNO Broj učesnika 40 21 18 42 18 33 172 Broj seminara 1 1 1 1 1 1 7 . broj učesnika i broj seminara (januar−jun 2013) Predmet i tema foruma Forum za profesore crnogorskog – srpskog. Podgorica. rezulatima eksterne i interne evaluacije škola i međunarodnog PISA projekta. pomagala i ostale specifičnosti u ostvarivanju vaspitanja i obrazovanja djece sa smetnjama u tjelesnom razvoju Razvoj kompetencija nastavnika za rad u opštoj gimnaziji ZAVOD ZA ŠKOLSTVO Kooperativno učenje Kultura ljudskih prava Primjena Baterije testova sa metodologijom praćenja fizičkog (tjelesnog) razvoja i fizičkih sposobnosti učenika u Crnoj Gori Nastava jezika i književnosti u drugom i trećem ciklusu osnovne škole Dodatna nastava iz matematike u drugom ciklusu osnovne škole UKUPNO Broj učesnika 28 66 17 33 44 34 44 23 34 30 353 Broj seminara 1 2 1 1 2 1 2 1 1 1 13 6 Tabela 2: Realizovani programi obuke. JU Resursni centar za djecu i mlade „Podgorica“) Upotreba pitanja u nastavi OŠ „Meksiko“. pribor. P rogrami su dio obuke planirane za kalendarsku 2013.

Forum za profesore matematike iz gimnazija i srednjih stručnih škola održan je 23. U radu je učestvovalo 40 nastavnika crnogorskog-srpskog. kao i afirmacija kreativnih praktičara koji. OŠ „Donja Lovnica“ (interpretacija pripovijetke Knjiga). Knjiga. podsjetila učesnike na život i djelo Iva Andrića. održan je 1. Nikšića. bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti iz 28 osnovnih škola iz Rožaja. Uvodnu prezentaciju imala je savjetnica za matematiku u Ispitnom centru Crne Gore Tatjana Vujošević koja koordinira aktivnosti vezane za eksterni maturski i stručni ispit iz matematike. u prostorijama Zavoda za školstvo. kroz kreativno osmišljenu prezentaciju. mogu da izlože svoje ideje i promišljanja o određenom pitanju i razmijene ih sa svojim kolegama.. Ona je predstavila rezultate ispita u prethodnim rokovima. uz pomoć PP prezentacije i zvučnih zapisa). Ljiljana Ivanović. Na kraju. Podgorica (motivacija za čitanje i razumijevanje pripovijetke Most na Žepi) i Raza Muhović. učesnici su analizirali rezultate i dali veoma korisne sugestije kako da se popravi kvalitet nastave matematike u srednjim školama u Crnoj Gori.. godine. Primjeri dobre prakse koji se prezentuju tokom treće sesije mogu. Svoje iskustvo predstavile su: Maja Ivanković. OŠ „25. Podgorice.. Budve. Podgorica (primjena tehnike čitanje sa predviđanjem u interpretaciji pripovijetke Deca).. Bijelog Polja. Sutomora. godine. profesorica jezika i književnosti u OŠ „21. Tema Foruma bila je Analiza rezultata eksternog ispita iz matematike u gimnazijama i srednjim stručnim školama. a ne moraju biti povezani sa temom foruma. Svi forumi se. Deca. bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti u osnovnim školama: Pristup djelu Iva Andrića u osnovnoj školi. otvara se diskusija u okviru okruglog stola o istoj temi. 7 . Ona je tokom prve sesije. učesnici su iznosili svoja iskustva i ideje u realizaciji pripovijetki: Aska i vuk. realizuju u Podgorici. marta 2013. Cetinja.FORUMI-MOGUĆNOST STRUČNOG DIJALOGA I RAZMJENE DOBRE PRAKSE ZAVOD ZA ŠKOLSTVO F orumi za nastavnike jesu oblik profesionalnog razvoja čiji je cilj pokretanje diskusije o određenim stručnim temama. Nakon kratkog uvoda. zatim se razmjenjuju primjeri dobre prakse. maj“ u Podgorici. dok se tokom druge sesije razgovaralo o djelima ovog nobelovca zastupljenim u programu osnovne škole. Nakon uvodnog predavanja ili radionica o temi foruma. marta 2013. Most na Žepi. Anisa Adrović. Uvodničarka foruma bila je dr Tamara Piletić. tokom radionica. za sada. OŠ „Dr Dragiša Ivanović“. Tokom treće sesije učesnici su predstavili primjere dobre prakse iz svojih učionica. prezentuje se ili razmatra tema iz oblasti profesionalnog razvoja nastavnika. maj“ Rožaje (intrepretacija pjesme Zimsko jutro Vojislava Ilića. OŠ „Vuk Karadžić“. Forum za nastavnike crnogorskog-srpskog. Put Alije Đerzeleza.

. Berana. kao i nastavne igre koje se koriste da bi učenici na zanimljiv način primijenili stečena znanja. Andrijevice. godine. prezentovali formu testa čiji je cilj uvid u postignuća učenika VIII razreda iz matematike na kraju nastavne godine. U radu je učestvovalo 42 nastavnika i profesora razredne nastave iz 38 osnovnih škola. Bara. Škola u prirodi i dr. profesorica hemije. U trećem dijelu učesnici su prezentovali primjere dobre prakse iz sljedećih oblasti: Roditelj kao partner i edukator u realizaciji nastavnog procesa. Učesnici su zaključili da se PISA testovima ne provjerava nivo usvojenosti školskog gradiva. Rožaja. Uvodničar foruma bio je Miljan Vujošević. godine. tok izvođenja i sređivanje podataka).dr Tamara Piletić Forum za profesore hemije: Eksperiment u nastavi. U drugoj sesiji prezentovane su informacije o PISA testiranju. Zelenike. dajući pri tome komentare. Uvodničar foruma bio je Željko Korać. pri čemu su detaljno analizirane njihove karakteristike. Zatim su.. udžbenika. i 2009. metrijske karakteristike testa. U tom pravcu definisane su pre- poruke: šta treba učiniti da se naš nezavidan položaj na rang listi poboljša. mjesto i vrijeme. kroz prezentaciju. samostalni savjetnik u Zavodu za školstvo. Posjeta ribolovca. Posjeta konjičkom klubu. njihov vaspitno-obrazovni značaj. tipovi test zadataka. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 8 Forum za nastavnike matematike u osnovnim školama: Pisa testiranje – formiranje testova i primjeri zadataka. Budve. organizuju i izvode (ciljevi i zadaci. U drugom dijelu učesnici su prošli kroz sve etape dva modea ekskurzije. Uvodničarka foruma bila je mr Dragica Kovačević. učesnici foruma su za kratko vrijeme. aprila 2013. samostalni savjetnik u Zavodu za školstvo. učesnici su se podsjetili na pojam i vrste ekskurzija i izleta. kroz radionicu. profesor razredne nastave. težina zadataka. održan je 27. već koliko su ispitanici osposobljeni da naučeno gradivo primijene u realnim životnim situacijama. godine i postignućima naših učenika iz sve tri testirane oblasti. Realizovan je i forum za profesore informatike: Implementacija predmetnog programa − teorijsko praktični aspekti. Tokom treće sesije učesnici su predstavili primjere dobre prakse iz svojih učionica koji su se odnosili na nastavne tehnike koje omogućavaju uspješno razumijevanje matematičkih pojmova. godine. održan je 28. a prisustvovalo je njih 18 iz osnovnih škola iz Podgorice. Raduje činjenica da je ovaj oblik nastave široko primijenjen u praksi (mišljenje učesnika). pokazali da razumiju materiju koja je za većinu bila nova. i Danilovgrada. kako se planiraju. Stari Bar. pripreme. aprila 2013. kao primjer. marta 2013. kompozicija sveski. priručnika i zaključeno da postoji dovoljno prostora za ovakav oblik nastave. Tokom prve sesije učesnici su dobili informacije o osnovnim karakteristikama testova: definicija testa. formiranje klastera. održan je 24. . Iako je oblast obimna i kompleksna. osobenosti test zadataka. vrste testova. U uvodnom dijelu. Zatim su predstavljeni primjeri zadataka koji su bili zastupljeni na ovim testiranjima. Posjeta stomatologa. Radovića. Napravljen je kratak pregled sadržaja programa. U radu je učestvovao 21 nastavnik iz 21 osnovne škole. Za forum se prijavilo 25 nastavnika matematike. Forum za profesore razredne nastave: Ekskurzije i izleti u nastavi prirode i društva. radne sveske. kodiranje zadataka i dr. sa posebniom osvrtom na rezulte testiranja iz 2006. prijedloge. nadzornik za hemiju u Zavodu za školstvo.

Zainteresovanost renomiranih evropskih stručnjaka za naš sistem. do 12. Izlaganje mr Ljiljane Subotić izazvalo je interesovanje kolega iz Španije. On je. jedan od najvećih lingvista današnjice. Tokom foruma prezentovan je mentorski program za nastavnike engleskog jezika Leap Ahead in English koji se realizuje u Izraelu (Jane Cohen). u 24 sale kongresnog centra. Zavod za školstvo/Odsjek za KPR pozvan je da crnogorski sistem profesionalnog razvoja nastavnika predstavi i na konferenciji u Tel Avivu u Izraelu. godine. nadasve. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 9 . potrebama njegovih nastavnika. Osim na ovoj međunarodnoj konferenciji. Engleska. imali jedinstvenu priliku da izaberu teme koje ih posebno zanimaju i da svoje iskustvo podijele sa kolegama. održana je 47. njegovo funkcionisanje i rezultate. posebno uvezanost njegovih segmenata i njihovu funkcionalnost. kao i snimke sopstvenih predavanja. IATEFL konferencija u čijem radu je učestvovalo više od 1200 profesora engleskog jezika i poslenika iz oblasti obrazovanja iz čitavog svijeta. aprila 2013. analizirajući pri tome stihove čuvene rok grupe Bitlsi. tekstove sa internet portala. predstave taj sistem. godine. Važna oblast konferencije bio je profesionalni razvoj nastavnika. zatim model saradničkog učenja nastavnika engelskog jezika u Uzbekistanu (Natalija Tarikova) i sistem profesionalnog razvoja u nastavnika u Crnoj Gori. Saudijske Arabije.CRNOGORSKI KPR NA SVJETSKOM SKUPU NASTAVNIKA U Liverpulu. otvarajući tako nove mogućnosti za profesionlni razvoj nastavnika i njihovo napredovanje u karijeri. i. Učesnici su. Takođe. to je važan podstrek našoj instituciji da taj sistem kontinuirano razvija i unapređuje. Australije i drugih. Tokom pet dana rad se odvijao kroz paralalne sesije koje su realizovane u osam termina. početkom jula 2013. u okviru foruma o kontinuiranom profesionalnom razvo- ju. od 8. pa su na više sesija analizirane teme iz ove oblasti. Konferenciju je otvorio Dejvid Kristal. duhovito i veoma slikovito govorio o jezičkoj ekonomiji. odista. Britanski savjet pozvao je predstavnice Zavoda za školstvo dr Dušanku Popović i mr Ljiljanu Subotić da na konferenciji. ukazuje na njegovu savremenost i usklađenost sa potrebama modernih obrazovnih sistema. sa posebnim osvrtom na model profesionalnog razvoja na nivou škole/vrtića (mr Ljiljana Subotić). Prepoznajući kvalitet sistema profesionalnog razvoja nastavnika u Crnoj Gori formiranog u okviru obrazovne reforme koja je u toku.

prenesu mogućnosti koje im uvedene inovacije nude. u poglavlju European perspectives (Evropske perspektive).zzs. predstavnice Zavoda za školstvo dobile su ponudu od predavača i direktora Instituta za jezik. gov. godine u svečanoj sali Gimnazije „Slobodan Škerović“ u Podgorici. avod za školstvo i Britanski savjet organizovali su prezentacije novih i inoviranih segmenta sistema profesionalnog razvoja nastavnika u Crnoj Gori. godine.zzs.gov. Data je i tabela sa negativnim znacima razvoja. godine u Zavodu za školstvo.. nadzornike i savjetnike u Zavodu za školstvo i koordinatore za profesionalni razvoj u školama. da prepoznaju svoje jake strane i one koje treba unapređivati. Unaprijeđen je i formular za izradu ličnog plana profesionalnog razvoja. kako stručnu tako i finansijsku. kao i drugog. za nekoliko ciljnih grupa: direktore škola. Takođe. osnovnim i srednjim školma i resurs centrima realizovana je 21. izmijenjenog i dopunjenog izdanja priručnika za profesionalni razvoj na nivou škole/vrtića. Naredni korak jeste da oni u svojim kolegama. Takođe. te da planiraju naredne korake na polju profesionalnog razvoja. voditeljka Odsjeka za KPR. Prezentacija za koordinatore u vrtićima. kroz radionice i prezentacije. Lessons from India. dok su ostale prezentacije realizovane 28. vrtićima i resurs centrima. a prisustvovalo je ukupno 100 koordinatora iz crnogorskih vrtića i škola. autorki dr Dušanke Popović i mr Ljiljane Subotić. direktorica BC-ija za Crnu Goru. predstavljen je instrument Rukovođenje profesionalnim razvojem u kojem su navedeni pozitivni znaci profesionalnog razvoja nastavnika i ponuđeni načini na koje direktor može da ih podrži. juna 2013.me/vijesti/122174/Crnogorski-KPR-u-casopisu-Britanskog-savjeta. predstavljena je unaprijeđena verzija PRNŠ/V priručnika u kojoj su precizno objašnjeni svi navedeni segmenti. Roda Bolita. U publikaciji pod nazivom Continuing Professional Development. kao i način praćenja njegove realizacije.html . Cilj prezentacije bio je upoznati koordinatore za profesionalni razvoj na nivou vrtića/škole sa novim i inoviranim segmentima sistema profesionalnog razvoja nastavnika. Tekst se može naći na aresi: http://www. maja 2013. juna 2013. Prezentacija za direktore realizovana je 14.me/naslovna/ profesionalnirazvoj/prns/ Prezentacije za koordinatore realizovane su u dva termina. predstave crnogorski sistem profesionalog razvoja nastavnika. predstavljen je tekst Continuing Professional Development of Teachers in Monetengro. kao i načini na koje direktor može pomoći nastavniku kod kojeg ih prepoznaje. samostalna savjetnica u istom Odsjeku i Vanja Madžgalj. Tokom prezentacije predstavljene su razvoje faze u karijeri nastavnika kroz čije odrednice oni mogu da se ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 10 O CRNOGORSKOM KPR-u U ČASOPISU BRITANSKOG SAVJETA Nakon seminara realizovanom u Noriču u junu 2012. godine u Zavodu za školstvo. Ove aktivnosti Zavod/Odsjek uradio je uz podršku Britanskog savjeta.Z PREZENTACIJE NOVIH I INOVIRANIH SEGMENATA SISTEMA KPR-a I PRIRUČNIKA ZA PRNŠ/V pozicioniraju u ličnoj profesionalnoj karijeri. da za publikaciju Britanskog savjeta koja je posvećena kontinuiranom profesionalom razvoju nastavnika engleskog jezika u Indiji. mr Ljiljana Subotić. maja i 21. u dva termina. Sva tri događaja vodile su dr Dušanka Popović. Elektronska verzija priručnika može se naći na web adresi: http://www.

JU OŠ „Luka Simonović“. nastavnik istorije i geografije. Suzana Dacić. SSŠ „Ivan Uskoković“. vaspitačica. Cetinje 10. JU OŠ „Savo Pejanović“. profesorica književnosti i jezika. Tanja Garić. kao mehanizam motivacije i javnog priznanja nastavnicima za njihov rad i zalaganje. početkom 2013. JPU „Zagorka Ivanović“. U zvanje nastavnika-mentora unaprijeđeni su nastavnici: 1. Cetinje 11. Bijela 8. Važno je da je ovaj segmet. Branka Todorović. Mirsada Šabotić. vaspitačica-saradnica. Naime. OŠ „Lovćenski partizanski odred“. na osnovu dostavljene dokumentaciju i skladu sa Pravilnikom. OŠ „Jugoslavija“. Budva 4. Nikšić 5. nastavnica predškolskog vaspitanja. nastavnica predškolskog vaspitanja. OŠ „Lovćenski partizanski odred“. diplomirani filolog. Nikšić 14. profesor biologije. Aleksandra Gavrić. Rožaje 7. diplomirani biolog. Bar 17. u različitim akcijama. Podgorica ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 11 . Budimirka Kandić Dubretić. dodijelila je zvanja nastavnicima kako slijedi. OŠ „Sutjeska“. nastavnik hemije i biologije. Oliver Jakovljević. Jelena Perunović Samardžić. OŠ „25. možemo računati. diplomirani mašinski inženjer. Rožaje 6. Bar U zvanje nastavnika-savjetnika unaprijeđeni su nastavnici: 12. Gimnazija „30. Budva 3. septembar“. profesorica biologije.NASTAVNICIMA DODIJELJENA VIŠA ZVANJA J oš jedan segment sistema profesionalnog razvoja nastavnika zaživio je u praksi. profesorica pedagogije. Rožaje U zvanje nastavnika-višeg savjetnika unaprijeđeni su nastavnici: 15. Budva 2. Zdravko Pejović. Milena Zoranović. septembar“. Komisija za dodjelu viših zvanja Ministarstva prosvjete.POTVRDA ZA RAD I USPJEH . Gimnazija „30. stavljen u funkciju. OŠ „Jugoslavija“. maj“. Nada Šćepanović. JPU „Ljubica V. JPU „Dragan Kovačević“. i da se u Crnoj Gori formira korpus nastavnog kadra na koji i zvanično. Podgorica U zvanje nastavnika-istraživača unaprijeđeni su nastavnici: 18. Podgorica 19. Mirjana Vučinić. mr Zoran Đukić. profesorica razredne nastave. profesorica razredne nastave. direktor OŠ „Bukovica“. OŠ „Orjenski bataljon“. mr Avdo Nurković. profesorica razredne nastave. ali i društvu u cjelini. Budimirka Peruničić. Jovanović“. Vesna Kralj. JPU „Ljubica V. Cetinje 16. godine u viša zvanja unaprijeđeno je 19 nastavnika. dr Esko Kalač. JPU „Ljubica V. Jovanović-Maše“. diplomirani vajar. kao i posebne doprinose učenicima i školi u kojoj rade. Bijela 9. nastavnica likovnog vaspitanja. Jovanović-Maše“. Petar Špadijer. diplomirana biologičarka. mr Željko Đuričković. Rožaje 13. OŠ „Orjenski bataljon“.

Radionice je pripremila i vodila Nađa Durković. 13.. ali i svim zainteresovanim kolegama u Zavodu. nikada nije ni bio učenik. dizajnerima. i 15. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva – Podgorica od početka reforme obrazovanja veliku pažnju posvetio je upravo obuci urednika i potencijalnih saradnika. Seminar je bio namijenjen novim članovima redakcije Izdavačkog sektora. februara 2013. savjetnica za izdavaštvo Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Whoever ceases to be a student has never been a student. Decenija rada na udžbenicima za reformu omogućila je urednicima Zavoda za udžbenike odličan uvid u vertikalnu i horizontanu povezanost udžbenika i. dizajniranju udžbenika. marketingu knjige. (Ko prestane da bude učenik. savjetnica za izdavaštvo. predmetnih programa. fotografima. održan je seminar sa temom Osnovne uredničke vještine. recenzentima. ciljevima i strategijama reforme u crnogorskom školstvu. konsultantima. Udžbenici za reformu – kratak istorijat. lektorima. Pomoć profesionalnoj sigurnosti urednika bila je i u tome što su oni bili u prilici da se upoznaju sa najkvalitetnijim evropskim udžbenicima. .. Inostrani i domaći eksperti pružili su dragocjena znanja o: uredničkim znanjima i vještinama. U duhu ovog principa kontinuiteta u profesionalnom razvoju. tako je i neophodna obuka često iz raznorodnih segmenata koji prate nastanak i objavljivanje udžbenika. u Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva 11.) George Iles K ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 12 ontinuirani profesionalni razvoj trebalo bi da bude imperativ za sve zaposlene u obrazovnim institucijama.O PROGRAMIMA OBUKE OSNOVNE UREDNIČKE VJEŠTINE Nađa Durković.. procjeni kvaliteta udžbenika. koji se sastojao od devet radionica. ilustratorima. Prvog dana teme radionica bile su: Reforma obrazovanja u Crnoj Gori. osobama koje rade tehničku pripremu za štampu. Kako članovi redakcije Zavoda za udžbenike sara- đuju s velikim timom saradnika − autorima. naravno. korektorima.

.Grupa autora: Naša škola (2009). . 2012 ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 13 . – osnovni termini koji se koriste u vezi sa dizajnerskim oblikovanjem knjige. ali i nastavnicima. Jednoglasno je procijenjeno da bi dio sadržaja ove obuke mogao poslužiti i potencijalnim autorima. Široj stručnoj javnosti posebno bi bile zanimljive sljedeće teme: Karakteristike udžbenika kao žanra. modeliteta sadržaja udžbenika. 2009. Tokom trećeg ciklusa radionica bavili smo se sljedećim pitanjima: – značaj dobrog dizajna za upotrebnu vrijednost udžbenika.Lalović. značaja pitanja i zadataka u udžbeniku.Osnove za obnovu nastavnih planova i programa (2002). etapa u nastanku udžbenika za reformu. od čega sve zavisi uspjeh udžbenika i kakva je uloga izdavačke kuće u tome. Beograd. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva – Beograd.Knjiga promjena. U ovom setu radionica polaznici seminara podsjetili su se: osnovnih postulata reforme obrazovanja u Crnoj Gori. – šta treba ocjenjivati u jednom udžbeniku. Ministarstvo prosvjete i nauke Republike Crne Gore. 2003. osnovne djelatnosti Zavoda. kao jedinog izdavača udžbenika u Crnoj Gori. hronologije i dinamike pojedinih etapa reforme. zašto neka pitanja i zadaci nijesu dobri i tipova zadataka. seriji udžbenika i kompletnoj produkciji. Drugog dana teme radionica bile su: Oblikovanje sadržaja u udžbeniku – zahtjevi kurikuluma i Didaktičko oblikovanje udžbenika i zadaci. Istraživanje: Primjena reformskih rješenja u osnovnim školama i gimnazijama u Crnoj Gori. Podgorica. Jezičko oblikovanje udžbenika i Evaluacija udžbenika. P. postupka pribavljanja rukopisa za udžbenik. Zagreb. Podgorica. Školska knjiga.Plut. – koji su to valjani indikatari za ocjenu kvaliteta udžbenika i kako evaluaciju iskoristi za naredna izdanja iste knjige ili u razvijanju koncepta novih naslova. zakonitosti dobrog strukturiranja sadržaja u udžbeniku. Posljednjeg dana obuke teme radionica bile su: Dizajn udžbenika. koja znanja i vještine treba da ima urednik udžbeničke literature i sa kojim profilima stručnjaka urednik sve sarađuje i kakve je sušina i specifičnost te saradnje. Ministarstvo prosvjete i nauke.: Lekcije iz Finske. ko su urednici u Zavodu. didaktičkih osnova novih nastavnih planova i programa. Dijana: Udžbenik kao kulturno-potporni sistem. Institut za psihologiju. ali i planova i djelatnosti jedne moderne izdavačke kuće. Polaznici seminara su se u ovom drugom setu radionica podsjetili: kakva znanja i vještine treba da ima autor. Podgorica . Učesnici seminara aktivno su učestvovali u radionicama i obuku su ocijenili korisnom. konkretnijih specifičnosti reforme školstva u Crnoj Gori (šta je to polazište za svakog autora i šta to on stalno treba da ima na umu). 2001. . . neophodne selekcije građe za udžbenički materijal. pitanja i nalozi u udžbeniku.Sahlberg. – zamke birokratskog stila. – značaj dobrog jezika udžbenika. Filozofski fakultet. Zoran: Metode učenja/nastave. moći i slabosti udžbenika kao žanra. Zavod za školstvo. Evaluacija udžbenika… Za pripremu radionica korišćena je sljedeća literatura: . Oblikovanje sadržaja u udžbeniku prema zahtjevima kurikuluma. Podgorica.Mjesto udžbeničkog kompleta u savremenoj nastavi – udžbenik kao žanr i Uredničke vještine – uloge i odgovornosti. – karakteristike jezika udžbenika.

od šest do devet godina starosti. u okviru komponente 2. U okviru programa obuke nastavnog kadra za realizaciju pripremnih vrtića za romsku i egipćansku đecu realizovane su dvije osmosatne obuke pod nazivom Uključivanje RE đece u predškolsko obrazovanje. realizacija i evaluacija modela vođenja slučaja u osam pilot škola u Crnoj Gori sa ciljem smanjenje odbijanja i napuštanja školovanja. OŠ „21. 2. uključivanja odgovarajućih metoda rada prilagođenih potrebama RE đece predškolskog uzrasta i uključivanja i obrade bitnih tema za zdrav rast i razvoj đece.SVI RAZLIČITI. realizacija i evaluacija pripremnih vrtića za romsku i egipćansku đecu predškolske dobi. Kako ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 14 *Savjet Evrope . Škole obuhvaćene ovim programom su: OŠ „Božidar Vuković Podgoričanin“. posebnu pažnju poklanja profesionalnom razvoju nastavnog kadra kroz dvije ključne aktivnosti: 1. a realizovan je putem rada na: razumijevanju konteksta i problematika RE populacije i specifičnih problematika u vezi sa pohađanjem predškolskih ustanova. OŠ „Radomir Mitrović“ iz Berana i OŠ „Drago Milović“ iz Tivta. lokalna obrazovna ekspertkinja za inkluziju Projekat Servisi inkluzivnog obrazovanja P ilot projekat EU – Crna Gora Servisi inkluzivnog obrazovanja. OŠ „Savo Pejanović“. u Nikšiću. Priprema. Glavni cilj programa jeste povećanje upisa RE populacije u predškolske i osnovnoškolske obrazovne institucije. * A SVI JEDNAKI Aleksandra Radoman Kovačević. bile su metode korišćene u radu s ciljnom grupom vaspitača. kao i podsticanje interesovanja za učenjem. u dva pilot vrtića: JPU „Đina Vrbica“ u Podgorici i JPU „Dragan Kovačević“. Uključivanje RE đece u redovan sistem obrazovanja. maj“ iz Podgorice. Priprema. zatim OŠ „Mileva Lajović Lalatović“ i OŠ „Olga Golović“ iz Nikšića. Cilj ove aktivnosti jeste povećanje motivacije za redovno pohađanje nastave u osnovnim školama. Bitan segment u realizaciji seminara koji je umnogome odredio i ishode učenja. OŠ „Marko Miljanov“.

pravičnost i sl. i sedam RE asistenata. finalni broj bio je 161 dijete konstantno uključeno u rad u pripremnim vrtićima. od planiranih ukupno 30 učesnika. U ovom kontekstu otvorenost. dosljednost. Ovaj sistem podrške dao je vidne rezultate u odnosu na stavove angažovanih lica i pristup u radu sa đecom. radu. na prvom mjestu RE asistenata i stručnjaka. kao i povećano intresovanje za upis u školu. Sistem podrške i supervizije. tolerancija. Promjene i postignuća koja se odnose na profesionalce angažovane u pripremnim vrtićima pokazali su se i tokom finalne evaluacije kada se. davanju i primanju povratnih informacija. U radu dvije dvodnevne obuke i realizaciji propratnih aktivnosti koje su se sastojale od sprovođenja aktivnosti pripremnih vrtića i evaluacije ovog programa. iskustva i izazovi u radu. obezbijeđen je putem dnevnih sastanaka na kojima su se razmjenjivala 3 Vaspitačica tokom evaluacije. korišćenju „otvorenih” pitanja. tako su definisana četiri osnovna područja rada na profesionalnom usavršavanju nastavnika: vrijednosti. godine. mogućim postignućima ciljne grupe i sl. Prvi nivo profesionalnog razvoja koji se odnosi na razvoj vrijednosti i stavova čini najbitniji dio procesa koji kasnije određuje odnos prema đeci.specifičnost programa pripremnih vrtića čini koncept socijalne inkluzije koji podrazumijeva primjenu socijalnog obrazovanja i upotrebu neformalnih metoda rada putem različitih interaktivnih pristupa kompatibilnih potrebama romske i egipćanske đece. vještine i znanja koja treba sticati i razvijati u daljem radu. učestvovalo je 22 vaspitača. poslije sam rekla DA dvojim srcem“3 Grafik 1: Ciklus dnevnog rada u pripremnim vrtićima Prilagođavanje sadržaja i/ili pristupa Planiranje aktivnosti 15 Dnevna refleksija na rad i sprovođenje aktivnosti Realizacija aktivnosti . empatiji i sl. Naime. kao i motivisanost. U svom radu imali su podršku zaposlenih u Projektu Servisi inkluzivnog obrazovanja. stavovi. između ostalog moglo čuti: „Prije vrtića rekla sam DA svojim ustima. Pozitivne promjene desile su se i kod njihovih roditelja. u periodu od 18. šest studentkinja s Filozofskog fakulteta. Oni su radili sa 161 đetetom u pet grupa pripremnih vrtića u Podgrici i Nikšiću. kao i stručnih saradnika u JPU „Đina Vrbica“ i JPU „Dragan Kovačević“. do 29. juna 2012. moguća rješenja i preporuke za dalje aktivnosti i sl. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO Realizacija aktivnosti u pripremnim vrtićima kao jasan rezultat imala je visok nivo motivisanosti đece za pohađanje vrtića. kao i na praksu vršnjačke podrške. aktivnom slušanju. Odsjek za predškolsko vaspitanje i obrazovanje.) koje se koriste u radu sa đecom predškolske dobi obuhvaćenom socijalnom inkluzijom. čine preduslov daljem procesu usavršavanja koji se odnosi na razvoj prvenstveno socijalnih vještina (komunikacijske vještine s naglaskom na asertivnoj komunikaciji. Dokaz za pomenuto je neočekivano velik broj đece učesnika pripremnih vrtića.

kao i brojnim radnim materijalima nastalim u okviru rada na vođenju slučaja koji će takođe biti objedinjeni u priručnik. II i III modul) odnosi se na tri faze i nivoa rada: Vođenje slučaja u učionici. stvaranja podsticajnog okruženja i povećanja učešća đece. nakon svakog modula. povezivanje i umrežavanje sa resursima u zajednici na direktnom radu u vođenju slučaja i sl. obuka za razredne starješine iz osam pilot škola. a obuka je trajala 48 sati. nadamo se. Propratne ZAVOD ZA ŠKOLSTVO aktivnosti u vidu obuka za kolege urađene su u četiri škole. diskusiju i refleksiju na stavove i predrasude. realizovana je s ciljem upoznavanja faza razvoja grupe. coaching-a ili praktičnih kraćih obuka. u okviru PRNŠ aktivnosti. saradnje s roditeljima. civilnim sektorom. odvijale su se kroz vježbe. odabir i formiranje timova koji vode slučaj đece u riziku od odbijanja ili napuštanja nastave. uz podršku stručnih saradnika i voditelja Projekta. stručni saradnici i praktičari. kao i aktivnosti na profesionalnom razvoju nastavnika ostvaruju vidljive rezultate u konkretnoj primjeni u praksi. kojih je bilo ukupno tri. Posebno ističemo obuku za kolege u školi koje su realizovali nastavnici koji su pohađali obuku. Interaktivne metode rada u multikulturalnom kontekstu (IV modul). Projekat Servisi inkluzivnog obrazovanja. mehanizama saradnje i komunikacije u školi. institucijama socijalne zaštite i sl. i Interkulturalna učionica/škola (V modul). Grafik 2: Koncept rada Moduli i teme koje obuhvataju Vođenje slučaja (I. a u toku je realizacije ostalih obuka. Korisne preporuke nalaze se u publikacijama Priručnik za realizaciju pripremnih vrtića i Plan i program pripremnih vrtića. principa vođenja slučaja. organizovanje osam događaja za roditelje sa interaktivnim djelovima programa. 16 . obuka za nastavnike razredne nastave iz osam pilot škola. saradnje sa zajednicom. Takođe. radilo se i na samoprocjeni postignuća. Pozitivna disciplina (VI modul). da će realizovane aktivnosti unaprijediti kvalitet obrazovne inkluzivne prakse u Crnoj Gori. mapiranje zajednice. individualne podrške RE đeci za uključivanje i ostanak u redovnom osnovnoškolskom sistemu.Sljedeća aktivnost realizovana u okviru komponente 2 Projekta usmjerena na profesionalni razvoj nastavnika odnosi se na obuke organizovane u okviru programa Uključivanje RE đece u osnovnoškolsko obrazovanje. zatim kroz praktičnu primjenu prilagođenih sadržaja uz korišćenje interaktivnih metoda. sa naglaskom na procesnom radu sa đecom kroz definisanja pravila grupe. Osim trenutne primjenjivosti u direktnoj praksi. kao i smanjenja pasivnog i aktivnog odbijanja učešća u nastavi. Cilj ovog programa čini prevencija i smanjenje odustajanja od redovnog pohađanja nastave tokom prvih godina školovanja putem: kvalitativnog obezbjeđivanja mehanizama za uključivanje i ostanak RE đece u redovnom osnovnoškolskom sistemu. Učesnici ovih modula su direktori iz osam pilot škola ili predstavnici uprave škole. obuka za nastavnike predmetne nastave iz osam pilot škola. Projekat je stvorio mehanizme za dalji rad i usavršavanje nastavnog kadra kroz stvaranje mreže vršnjačke podrške i jasnih preporuka za dalju implementaciju istih i sličnih programa u radu sa đecom. programa za primjenu samoprocjene i vršnjačke procjene. Ukupan broj učesnika po modulu bio je 36. Propratne aktivnosti facilitirane su i realizovane putem tzv. vježbe davanja i primanja povratne informacije i primjeni ove tehnike u radu sa đecom i kolegama. Rezultati se odnose na unapređenje okruženja za učenje i praćenje nastave za RE đecu. kreiranja mehanizama praćenja uključivanja RE đece u osnovnoškolski sistem. u školi i u zajednici. Na samom kraju.

Procenjujući da su eksperti Britanskog savjeta u dokumentu Okvir za kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika engleskog jezika osmislili takve instrumente. trebalo da bude što sadržajnija. putem analiza i istraživanja pratimo nivo ostvarenosti planiranog.NOVE IDEJE I AKTIVNOSTI Dr Dušanka Popović RAZVOJNE FAZE U KARIJERI NASTAVNIKA Analizrajući sve raspoložive resurse konstatovali smo da bi „alatka“ kojom nastavnik procjenjuje svoj trenutni status u profesiji. Takođe. pri čemu smo koristili sopstvena iskustva. uz prethodnu procjenu da Okvir odista prati sve savremene trendove u obrazovanju. S ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 17 . i konkretnija i primjenljivija. modernizuje i usaglašava sa trenutnim potrebama nastavnika i najnovijim trendovima u ovoj oblasti obrazovanja. Zavod za školstvo/ Odsjek za KPR nastoji da postavljeni sistem unapređuje. Naravno. U skladu sa principom kontinuiranog razvoja koji jeste uslov svakog napredovanja. U njegovom osmišljavanju učestvovali su predstavnici centralnih institucija obrazovnog sistema. samim tim. posebno kada je profesionalni razvoj nastavnika u pitanju. kao i primjere najbolje evropske prakse i prakse razvijenih zemalja svijeta. Sistem smo oblikovali u skladu sa potrebama nastavnika u Crnoj Gori. Još jedan razlog da se detaljnije pozabavimo ovom oblašću jeste uvođenje u sistem modela licenciranja i voditeljka Odsjeka za KPR. taj okvir prilagodimo svim nastavnicima u Crnoj Gori. te razmatramo efikasnost primijenjenih rješenja i planiramo naredne korake. odlučili smo da. pa. Zavod za školstvo istem profesionalnog razvoja nastavika u Crnoj Gori formiran je u okviru obrazovne reforme koja je u toku. te da je uklopljiv u sistem koji već posjedujemo. kao i predstavnici škola i vrtića. uz njihov pristanak. te na osnovu čega procjenjuje svoje potrebe i korake za dalje napredovanje.

ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 18 1 2 3 4 Kompetentan nastavnik 5 Uzoran nastavnik 6 Nastavnik ekspert 4 Model licenciranja i relicenciranja nastavnika predstavljen je u PRNCG br. 15. Model licenciranja i relicenciranja nastavnika i rukovodilaca u obrazovanju podrazumijeva da se profesionalna znanja i vještine obnavljaju i podnose dokazi o tome na period od pet godina – što zahtijeva pecizan i pouzdan proces samoprocjene i promišljanja o ličnom razvoju i unapređivanju. priručnik za škole/vrtiće. i pružena određena pomoć u procjeni oblasti koje bi se mogle unaprijediti (vidi Prilog 7. radna grupa 5 opredijelila se za šest razvojnih faza: Razvojna faza 1: nastavnik bez odogovarajuće stručne spreme Razvojna faza 2: nastavnik početnik Razvojna faza 3: nastavnik u razvoju Razvojna faza 4: kompetentan nastavnik Razvojna faza 5: uzoran nastavnik Razvojna faza 6: nastavnik ekspert Uz svaku fazu dat je kratak profil (opis) nastavnika koji pripada toj fazi. Aleksandra Vešović Ivanović. razvojna polazišta i potrebe koje karaketrišu fazu. 5 Članice radne grupe bile su: dr Dušanka Popović. ne ostavlja se prostor za opredeljenje da „volim“ ili „ne volim“. 7. član tima za samoevaluaciju vaspitno-obrazovne ustanove. Nastavnik koji je primjer ostalim kolegama. realizator akcionih istraživanja u svom odjeljenju/vaspitnoj grupi. Razvojne faze u profesionalnoj karijeri nastavnika osnova su za sopstveno pozicioniranje u profesionaloj karijeri i vodič za sveobuhvatni pristup profesionalnom razvoju. mr Ljiljana Subotić. 2013). . Procjenjujući mogućnosti i potrebe našeg obrazovnog sistema. str. ispunjava uslove za zvanje nastavnik mentor. mentor nastavniku pripravniku. zatim prijedlozi kako se može ostvariti napredak i kako se mogu planirati naredni koraci. 2011. član tima za PRNŠ/V. stiče vještine i znanja i primjenjuje ih u praksi. Takođe. Jadranka Radunović. navedeni su pozitivni znaci razvoja koje nastavnik kod sebe može prepoznati. Ljiljana Adžić i Dragana Janković. viši savjetnik i istraživač u nastavi). mr Vesna Stojanović. Zavod za školstvo. u Profesionalni razvoj na nivou škole/vrtića. član je tima za akciona istraživanja u školi/predškolskoj ustanovi. „želim“ ili „ne želim“ da se profesionalno razvijam. str. 30. Nastavnik koji aktivno prati dešavanja u struci. član je istraživačkog tima na niovu obrazovnog sistema. Vesna Dimitrijević. karakteristike koje u toj fazi nastavnik može imati.. Podgorica. Nastavnik koji je položio stručni ispit sa više od dvije godine radnog iskustva koji unapređuje svoja znanja i vještine u odnosu na nastavu i učenje/vaspitnoobrazovni rad. već to postaje imperativ profesije i uslov za ostanak na poslu koji se obavlja. ima važnu ulogu u stučnim udruženjima i mrežama. Osim toga. Tabela 1: Prikaz razvojnih faza u karijeri nastavnika i kratak profil nastavnika u određenoj fazi RAZVOJNE FAZE U KARIJERI NASTAVNIKA Razvojna faza Nastavnik bez odgovarajuće stručne spreme Nastavnik početnik Nastavnik u razvoju Kratak profil Nestručno zastupljena nastava: studenti apsolventi i nastavnici bez odgovarajuće kvalifikacije. Nastavnik koji svojim znanjima i vještinama doprinosi razvoju i unapređenju obrazovnog sistema.relicenciranja nastavnika 4 za čiju primjenu je neophodno uraditi standarde za nastavnike.1. stiče uslove za viša zvanja (savjetnik. Pripravnik i nastavnik nakon položenog stručnog ispita u prvoj godini samostalnog rada.

Ne sumnjamo da će instrument koji smo pripremili. 2008). Razvojne faze. Standardi jasno opisuju šta se očekuje od nastavnika nosioca određenog zvanja i promovišu tri glavna aspekta profesionalnog razvoja: profesionalna svojstva i vrijednosti. Poznavanje struke i predmetnog programa 4. Profesionalni razvoj 8. smatramo da u sistemu svi nastavnici. To je put kojim svi nastavnici treba da prođu tokom profesionalne karijere kako bi očuvali svoju kompetentost. to znači da se oni nijesu profesionalno razvijali i napredovali. nastavnik u razvoju (faza 3) i kompetentan nastavnik (faza 4). da tokom svoje profesionalne karijere postanu kompetentni nastavnici. opisuju profesionalni put nastavnika koji prati stalno napredovanje bez obzira da li je on zainteresovan da postane nosilac višeg zvanja ili ne. u određenoj fazi svoje profesionalne karijere. te da će uspješnije i svrsishodnije planirati svoj profesionalni razvoj i napredovanje. Standardi koji se pripremaju u okviru modela licenciranja i relicenciranja nastavnika postavljeni su u odnosu na aspekte vaspitno-obrazovnog rada koji slijede. bez razlike. u našem sistemu nema previše. Učenici i proces učenja 2. posljednjim dvijema fazama (faze 5 i 6) pripadaju nastavnici dovoljno kompetentni da procjenjuju svoju praksu i postavljaju ciljeve svog daljeg razvoja. oni su kompatibilni sa prethodno pomenutim stanadardima i usmjereni ka istom cilju. što najčešće podrazumijeva apsolvente iz struke ili izvođenje nastave jednog predmeta od strane nastavnika druge struke. Liderstvo i saradnja Prve standarde Zavod za školstvo uradio je u odnosu na viša zvanja nastavnika (Naša škola – standardni za nastavnička zvanja. Sredina i uslovi za učenje 3. treba da dostignu nivo razvojne faze 4. Ukoliko je drugačije. podrška učenicima/ djeci. stremi. Standardi su urađeni u odnosu na tri razvojne faze: nastavnik početnik (faza 2). – profesionalni razvoj. Kao takvi. – poznavanje struke. Poznavanje metodike predmeta 5. Planiranje 6. isto) koji pokazuju šta nastavnik treba da bude u mogućnosti da primijeni u praksi na kraju određene razvojne faze. čime se gubi potrebna kompetentnost. Procjenjivanje i ocjenjivanje 7. . pak. – procjenjivanje i ocjenjivanje učenika/ procenjivanje razvojnog napretka djece. profesionalno znanje i razumijevanje i profesionalne vještine. što je i logično. Tako su osmišljeni standardi nastavne prakse/vaspitno-obrazovnog rada6 (prilog 7. pomoći nastavnicima da prepoznaju svoju trenutnu poziciju u profesionalnoj karijeri. iz nekoliko razloga: nastavnika bez odogovarajuće stručne spreme. tj. 1. uz one koji već postoje.Kako bi nastavnik lakše odredio svoje potrebe i planirao aktivnosti profesionalnog razvoja kroz koje će na njih odgovoriti. Standardi su postavljeni u odnosu na sljedeće aspekte obrazovno-vaspitnog rada: – planiranje i pripremanje nastave i učenja/ vaspitno-obrazovnog rada. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 19 6 Vaspitno-obrazovni rad odnosi se na process koji se odvija u vrtiću. – organizacija i realizacija nastave i učenja/ vaspitno-obrazovnog rada.2. Zavod za školstvo. trebalo je precizirati postignuća kojima nastavnik. Takođe.

a glasi proces i ima veze sa postupnošću. ili sa istim timom koji je realizovao Projekat Kako učenicima pomoći da stvaraju. ali znamo da naši učenici sve teže pišu. Kada i koliko prostora odvojiti za ovu oblast. Jedno je sigurno – rezultati su proporcionalni vremenu utrošenom za planiranje. čime možemo pokrenuti dječju inventivnost. nekada to bude izvan proporcije i očekivanog – ali rijetko.ISKUSTVA IZ ŠKOLA POVODOM PROJEKTA KAKO UČENICMA POMOĆI DA STVARAJU. da je nevjerovatno da uopšte govorimo o pisanju i govorenju. Jedan termin „lebdi” iznad svih nas i vraća nas na sam početak. umjetničkih i neumjetničkih tekstova.. I USMENO I PISANO profesor crnogorskog-srpskog. Zar se ne podrazumijeva da sve lakše pišemo i govorimo? Je li to problem danas kada sa svakog mjesta možemo i napisati i reći šta želimo i kome god hoćemo? Mi koji se ovim pitanjima bavimo znamo da jeste i tražimo uzrok. Danas. kada je iza nas zaokružena priča o stvaranju usmenih i pisanih. prilično neočekivano i naizgled suvišno. što su stari metodičari govorili iz nas – jer smo očekivali čudo. P ZAVOD ZA ŠKOLSTVO itanje stvaranja usmenih i pisanih tekstova u XXI vijeku je.. zašto smo imali utisak da se neke stvari podrazumijevaju i da dolaze spontano? Naročito je zanimljino to što smo još bili u postupcima s kraja prošlog vijeka. u vidu Projekta Kako učenicima pomoći da stvaraju usmene i pisane. kako je predstaviti i objasniti kao veoma važnu kariku u lancu opšteg obrazovanja. sada smo sigurni da problem postoji i . ali mnoga druga pitanja. ne znamo. Da stvar bude čudnija svako od nas zna odgovor i ime obješnjenje. Kako to mi. na par „klikova”. Bar Radoje Stanišić. umjetničke i neumjetničke tekstove... Da li je problem u 160 karaktera SMS-a. kada je sve tu. zna da potraje. razmišljamo samo o momentu vremena. za većinu nas. zapravo. ali ozbiljnu analizu očekujemo od. Istina. na prve korake. možemo pomoći. a i govore.. složićete se. kada je sve prevedeno i objašnjeno? Na ova pitanja nemamo odgovor. baš rijetko. Ako smo nekada i pomislili da se to dešava samo nama. da su ljudi riješeni da ga umanje. pripremu i realizaciju. a ono se formuliše jednom riječju – čitanje. . bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti OŠ „Blažo Jokov Orlandić”. što.. Mi smo je dobili od Zavoda za školstvo. Kako smo to previdjeli. potrebu da nešto napišu i kažu? Odgovore na ova. pronalazili smo na radionicama i tokom druženja u okviru Projekta. Pisanje je proces i mora imati faze. Šta se desilo sa čitanjem danas kada po knjigu ne morate nigdje ići. 20 U takvoj atmosferi svaka je pomoć dobrodošla – naročito ako dolazi sa pravog mjesta i od kompetentnih ljudi. ili u foto konverzaciji na Facebook-u. ali i izvan njega – pokrenuti aktivnostima i idejama sagovornika. da ne kažem i riješe.

tokom izvođenja Programa. Jadranka Čukić. nastavnici unapređuju cjelokupan vaspitno-obrazovni proces. pedagog OŠ „Radomir Mitrović“. Na kraju. godine. kao i kvalitet znanja učenika. procjenjivanje i ocjenjivanje u nastavi. Razrješavajući konflikte i tražeći najprihvatljivije rješenje za sukobljene strane. Program je uticao na razvijanje atmosfere koja omogućava spontanu i slobodnu komunikaciju u učionici. u našoj Školi realizovao više regionalnih seminara na teme: interaktivne metode u nastavi. ličnom aktivnošću razmjenjuju iskustva. Dušica Šćekić. Posebno važnom smatramo razmjenu iskustava u primjeni inovativnih metoda i tehnika rada. i profesori: Miloje Luković. Dijana Sekulić. direktor. kao i proces učenja učenika. naši nastavnici bili su u prilici da se u većem broju uključe u obuku. život i rad učenika. prihvaćeniji. Dubravka Keković i koordinator tima Milutin Šćekić. a motivisanost i angažovanost od strane učenika doživljavaju kao značajno potkrepljenje i podsticaj u radu. Berane U OŠ „Radomir Mitrović“ u Beranama od 2008.PRNŠ: UČITI IZ ISKUSTVA. učeći iz provjeravanja ideja u praksi . Opšti cilj programa zaštite učenika od nasilja jeste unapređenje kvaliteta života učenika primjenom mjera prevencije za stvaranje bezbjedne sredine za nji- hov život i rad i mjere intervencije u situacijama kada se javlja nasilje. Povezujući naučeno sa svojim iskustvom. učeći sa učenicima i od njih. Nastavnik uči u tokom svoje nastave. Nastavnici neposredno. a to je da su se konflikti bilo koje vrste u Školi.. te razvoj tolerantnog odnosa prema osobama sa drugačijim mišljenjima. Program nastavnicima omogućava da mnogo bolje razumiju potrebe učenika i uspostave uspješniju komunikaciju sa njima. u okviru redovne obuke nastavnika. Evaluacija pokazuje još jedan značajan podatak. od svojih kolega i iz literature. OD KOLEGA I UČENIKA Milutin Šćekić. Kroz različite aktivnosti nastojimo da sve nastavnike koji pripadaju određenom stručnom aktivu ili razrednom vijeću mobilišemo i uključimo u aktivnu razmjenu ideja. „Iznad svega ostalog. Takvi rezultati potvrđuju opravdanost organizovanja različitih vrsta edukacija. saznaju i kritički prihvate neku ideju ili inovaciju.“ (Alan Mojl). S druge strane. Tačnije. Mira Lutovac. uspješno se realizuju aktivnosti predviđene planom profesionalnog razvoja na nivou škole. Učenici koji su učestvovali u programu daleko su spremniji da uspostavljaju kooperativne odnose i afirmativnu komunikaciju.. Aktivnim učešćem tokom obuke i primjenom naučenog prilikom planiranja i realizacije procesa nastave/učenja. vjerskim i nacionalnim različitostima). Anica Paunović. U okviru plana PRNŠ-a jedan od prioriteta odnosio se na stvaranje sigurne sredine za učenje. Oni su tolerantniji prema različitostima u odjeljenju (različitim sposobnostima. kroz koje bogate i unapređuju svoj rad. naše dvogodišnje iskustvo u radu na ovom Programu i rezultati evaluacije upućuju nas da vjerujemo u smisao ovakvog rada u školi. Za uspješnu realizaciju zaslužan je tim za PRNŠ koji čine: Jovan Mališić. pedagog. potrebama i interesima. učenici su u prilici da ovladaju prijeko potrebnim socijalnim vještinama i uspostavljanjem kompromisa. Zahvaljujući tome. a jedna od aktivnosti kroz koju smo nastojali da realizujemo ovaj cilj jeste Program zaštite učenika od nasilja. mentorstvo i dr. stvaralački nastavnik vidi samog sebe kao učenika. Senka Živković. pa se kroz PRNŠ pripremaju i realizuju i takve aktivnosti. Projekat je uradio tim za PRNŠ. što je najbolji način da vide. znanja i vještina kojima raspolažu. a samim tim i produktivniji. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 21 . Podizanje ove tolerantnosti na veći nivo kao i učenje kooperativne komunikacije vjerovatno su značajni razlozi zbog kojih su i učenici slabijeg uspjeha tokom rada u radionicama daleko otvoreniji. zlostavljanje i zanemarivanje u školi. u školi i van nje. u kojoj učenici znatno jednostavnije izražavaju svoje mišljenje i osjećanja. nastavnici su osmislili niz raznovrsnih inovativnih nastavnih časova. značajno smanjili. Zavod za školstvo je. a realizuje ga uz pomoć odjeljenjskih starješina i nastavnika građanskog vaspitanja.

Jelena Ristić. prihvaćeno je da nastavnici treba da razvijaju svoje sposobnosti i usvajaju nova znanja i vještine neophodne za postizanje profesionalnih zadataka na kompetentan način. jer se njime obezbjeđuje intenzivna saradnja i međusobna povezanost nastavnog osoblja. Slavica Mrdak. Tim za profesionalni razvoj na nivou škole čine: Nevenka Bošković. umjenja. Olivera Marković. Jedna od realizovanih aktivnosti je i radionica Jačanje komunikacijskih vještina. profesorica engleskog jezika. profesorica istorije i geografije. Žaklina Smolović. direktor škole. U uvodnom dijelu radionice rađen je test aktivnog slušanja jer je aktivno slušanje usko povezano sa kvalitetnom komunikacijom. pedagogica. unapređenje nastave i stvaranje kompetentnog nastavnika u obrazovno-vaspitnom sistemu ostvaruje se putem profesionalnog razvoja zaposlenih. Timski rad je način preko koga se ostvaruju mnogi oblici učenja i razvijaju djelotvorni pristupi koji se grade na bogatstvu i raznovrsnosti znanja. profesorica razredne nastave. Tanja Bulatović. nakon čega su rađene dvije vježbe o nenasilnoj komunika- Olivera Marković. Marija Jeremić. Sa zadovoljstvom možemo konstatovati da su u našoj Školi do sada realizovane sve aktivnosti predviđene dvogodišnjim planom profesionalnog razvoja. samoevaluacije škole i na osnovu ekstreno-interne provjere znanja učenika. Alenka Moračanin. Plan za PRNŠ u našoj školi urađen je na osnovu iskazanih potreba nastavnika. Uspješnost realizacije obrazovanja učenika u velikoj mjeri zavisi od znanja. profesorica razredne nastave. K valitetnije obavljanje posla. Timski rad posebno je važan za dobro funkcionisanje PRNŠ modela.TIMSKI RAD – SIGURAN USPJEH pedagogica OŠ „Aleksa Bećo Đilas“. koordinatorka. Timski rad je interaktivni proces koji omogućava da ljudi različtog stepena stručnosti proizvedu kreativna rješenja za zajednički definisane probleme. Uslijedila je prezentacija o komunikacijskim vještinama. od profesionalnih kompetencija koje nastavnik posjeduje. Ključni cilj profesionalnog razvoja u našoj Školi jeste kontinuirano unapređivanje kvaliteta nastave. profesorica ra- ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 22 . Važna komponenta profesionalnog razvoja jeste stručno usavršavanje nastavnika. a cilj je bi da se osnaže članova kolektiva za bolju i uspješniju komunikaciju. sposobnosti i vještina nastavnika tj. Ravna Rijeka zredne nastave. profesorica razredne nastave. I u tradicionalnim i savremenim modelima profesionalnog razvoja nastavnika. Radionicu su vodile Olivera Marković i Slavica Mrdak.

eventulanu promociju učeničkih postignuća i sl. ohrabruje ih. Takođe. itd. realizovan je program obuke Kooperativno učenje u nastavi. primijene organizacione vrijednosti. na nivou na kojem smo. imala obavezu da osmisli i realizuje ovakav program obuke. vođenja seminara i uslova za rad od strane učenika ocijenjen je najboljom ocjenom. proširili svoje znanje o kooperativnom učenju. Nastavnici su. učenici mu vjeruju i slijede ga. kao podrška PRNŠ-u. prezentovane su karakteristike komunikacije koja nam prija i koja nam ne prija. U našoj Školi će se i dalje. Bilo je prijedloga da se organizuju kvizovi znanja u saradnji sa drugim školama. Analizom je ustanovljeno da se dodatna i dopunska nastava u našoj Školi redovno održava. često zavisi atmosfera u učionici. razlici između takvog učenja i grupnog rada kakvog ga mi do sada poznajemo. tj naređivački. Anketa je pokazala da jedan broj nastavnika još uvijek pripada tipu autokratskog vođe. Izvršena je detaljna analiza održanih časova dodatne. Planirane ativnosti bolje bi se i kvalitetnije realizovale da smo u boljoj materijalnoj poziciji. Naime. Ako podstiče učenike. spremnost da se donesu teške odluke. organizovati aktivnosti profesionalnog razvoja nastavnika. motivišu i doprinesu efikasnosti i uspjehu učenika i škole u kojoj rade. on je pravi lider. za razliku od onih nastavnika koji se ponašaju autoritarno. u čemu su učestvo- vali svi nastavnici. U okviru PRNŠ aktivnosti uradili smo i analizu rada dodatne i dopunske nastave i slobodnih aktivnosti Cilj analize bio je unapređivanje rada dopunske i dodatne nastave i prevazilaženje eventualnih problema i poteškoća. Najviše zabrinjava nezainteresovanost učenika za pohađanje dodatne nastave. Radionicu je osmislila i realizovala direktorica Škole Nevenka Bošković. kao trener u okviru Pestaloci programa Savjeta Evrope. zatim. Seminar je vodila Mladenka Perić. Zaključujemo da je proces PRNŠ-a dugotrajan i zahtjevan.ciji (rad u paru). dopunske nastave i slobodnih aktivnosti po razredima. Potom su nastavnici popunili anketu za samoprocjenu u odnosu na prepoznavanje tipa lidera kojem. ohrabriti ih da pokušaju da mijanjaju dosadašnje stavove. i pored mnogo poteškoća – uglavnom materijalnih. nadamo se uz bolje materijalne mogućnosti. jer je želja nastavnika ovog kolektiva za stalnim usavršavanjem velika. Kvalitet sadržaja. na seminaru. praćenjem savremenih zbivanja iz oblasti iz koje organizuju ovu vrstu nastave. Ona je. u martu 2013. da ima mnogo toga što se može uraditi i promijeniti. Takođe. profesorica njemačkog jezika iz OŠ „Boško Strugar“ iz Ulcinja. Osim navedenog. svaka moderna organizacija od svog zaposlenog zahtijeva kompetentnost. inicijative. Seminar je održan u OŠ „Pavle Žižić“ u Njegnjevu. Takođe. Liderstvo je zapravo način ponašanja. u kontinuitetu i. koji podrazumijeva strogu disciplinu. Cilj je bio da se nastavnici osnaže. U svom poslu svi smo lideri i svi organizujemo svoj rad i donosimo važne odluke. Nakon prezentacije o liderstvu otvorena je rasprava u kojoj je učestvovao veći broj nastavnika. bez demokratičnosti. realizujemo sve predviđene aktivnosti za period od dvije godine. realizovana je i radionica Liderstvo. kao mogući izazov za bolje učenike. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 23 . u okviru svog posla u učionici. Mi smo uspjeli da. Nastavnik je lider u učionici. godine za nastavnike naše Škole i nastavnike JU OŠ „Pavle Žižić“ u organizaciji Zavoda za školstvo. pripadaju. uspješno komuniciranje. u stvari. a ne formalni autoritet. individualnu odgovornost. Smatramo da nastavnici treba da osavremene dodatnu nastavu putem korišćenja savremenih nastavnih sredstava. Smatramo da će ova radionica o liderstvu podstaći kolege na promjene. i od tipa kojem pripada. ustanovljeno je da većina nastavnika ima urađene planove za dopunsku i dodatnu nastavu. značaju kooperativnog učenja u nastavi. Svi članovi su aktivno učestvovali u realizaciji planiranih aktivnosti. samodisciplinu.

Značajnu podršku našim prvim koracima na ovom polju pružao je Zavod za školstvo. rezultat ranijih reformskih koraka tih ustanova. direktor Gimnazija „Panto Mališić“.IZ UGLA DIREKTORA OD IDEJE DO AKCIJE to izdvojiti. uz aktivno učešće svih drugih aktera koji prate proces reforme. Značajnu ulogu su odigrali i učenici. naravno. koji je omogućio nastavnicima. pretpostavljamo. Važan je bio odgovoran odnos prema administrativnim zahtjevima koji su u to vrijeme bili značajno istaknuti: uredno vođenje pedagoške dokumentacije. moramo i 24 . a učenici sve više da budu aktivni učesnici nastavnog procesa. nastavne sadržaje i metode njihovog prezentovanja učenicima. jer je „odgovor“ svih nadležnih institucija bio jedinstven – da reformisana gimnazija može da bude naša realnost samo uz kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika. da svoju novu ulogu u odnosu na reformisane nastavne programe. Kroz takav nastavni proces ogleda se primjena unaprijeđenih vještina Mr Sreten Lutovac. dnevnih priprema itd. a koje su. što bolje razumiju i realizuju. kod značajnog broja nastavnika nije postojala jako izražena želja za stručnim usavršavanjem. u načinu ostvarivanja ciljeva u nastavi putem aktivnosti koje prate njihovu realizaciju. Nastavnici su u značajnoj mjeri počeli da primjenjuju nove nastavne metode. Kako je prolazilo vrijeme. Uvjereni smo da će na taj način mnogo bolje i efikasnije da ih implementiraju u svom svakodnevnom radu. nove navike u oblasti rada u učionici. godišnjih i mjesečnih planova. Možda će prava potvrda prethodno navedenog biti i sljedeći podatak: amfiteatar Gimnazije koji je ranije bio korišćen samo za školske svečanosti nekoliko puta godišnje. Berane K ZAVOD ZA ŠKOLSTVO ako je profesionalni razvoj jedan od ključnih zahtjeva koje pred nastavnike postavlja savremeni obrazovni sistem u našoj zemlji. tako je dolazilo do promjene u načinu razmišljanja u odnosu na navedenu problematiku. Još uvijek je bilo aktuelno razmišljanje da su nastavnici na studijama dovoljno edukovani i obučeni. koji su dolazeći iz osnovne škole donosili neke drugačije. pretvoren je u multimedijalnu salu koja pruža brojne mogućnosti za drugačiji pristup nastavnom procesu. u beranskoj gimnaziji nekoliko poslednjih godina na sveobuhvatan način analiziramo različite aspekte kontinuiranog unapređivanja kompetencija nastavnika. kroz pohađanje nekoliko modula koji su tretirali oblasti od krucijalne važnosti za unapređivanje njihovih vještina i kompetencija. U tom periodu. sa ciljem da razumiju i prihvate aktuelne promjene u obrazovnom procesu. što je podrazumijevalo da svoj posao mogu da rade na skoro isti način do poslednjeg dana radnog vijeka.

Naravno. radi na njihovom unapređivanju. ali i vrlo specifičan proces. bila i da podstakne proces samoevaluacije pojedinca. o razvoju i napredovanju svojih učenika. Cilj nam je da sveobuhvatno pređemo put od ideje do akcije čiji bi se efekti ogledali u onome što je ključni elemenat u čitavoj priči – kvalitetan nastavni proces i dobra postignuća učenika. kako unutar ustanove tako i između škola razlikuju znanja. uz isticanje preporuka iz savremene pedagoške prakse. mnogo više nego u prethodnim godinama.i kompetencija nastavnika. osim prethodno navedene. Nakon analize dobijenih rezultata izrađene su brošure za nastavnike i učenike čiji je ključni cilj bio da ukažu na trenutno stanje. Dakle. Uvjereni smo da obrazovno-vaspitni proces. Brošura za nastavnike bila je tako koncipirana da je njena uloga. jer smo uvjereni da je nastavnik danas. koja je do skoro bila rijetko posjećen amfiteatar. kada oni razgovaraju o svojim iskustvima iz prakse. Sve prednosti timskog rada same su nametnule potrebu kod nastavnika da na drugačiji. značajno je povećano prisustvo timskog rada na svim nivoima. spreman da analizirajući svoje kompetencije. Takođe. u kojem su učestvovali učenici (reprezentativni primjerak) i nastavnici. otvara mogućnosti ne samo za izdvajanje već i za kvalitetno unapređivanje svih nedovoljno razvijenih ili nedovoljno potenciranih vještina i kompetencija nastavnika. uočeni su novi prostori za istraživanje i nove šanse za ulaganje sa ciljem strukturiranja što kvalitetnijeg nastavnog procesa. ali ujedno produktivniji način planiraju i pripremaju nastavu. Naravno. sada je neophodno danima unaprijed planirati termin za nastavu zbog velikog broja zahtjeva nastavnika. o rezultatima i refleksijama sopstvenog rada. smatrali smo da bi bilo dobro da se često sprovodi samoevaluacija u različitim područjima kako bismo utvrdili prioritete za unapređivanje kompetencija i vještina nastavnika. sa akcentom na segmentima koje je moguće unaprijediti. odnosno na unapređenje cjelokupnog sistema školstva. svi pozitivni rezultati profesionalnog razvoja nastavnika svoju primjenu nalaze i u klasičnom učioničkom prostoru u situacijama kada se nastavnim sadržajima prilazi na jedan drugačiji. jer se. a koji otvara puteve za unapređivanje profesionalnih sposobnosti i vještina nastavnika. i kada su uključene nastavne metode koje su adekvatno prilagođene sadržajima i ciljevima. Za ovu multimedijalnu salu. Čak je i naša pauza poznatija kao „veliki odmor“ izmijenila svoja ranija obilježja i postala značajan prostor za svakodnevnu razmjenu profesionalnih dilema nastavnika. Tako smo krajem drugog klasifikacionog perioda sproveli istraživanje koje se odnosilo na oblast ocjenjivanja i procjenjivanja. a samim tim i ostvariti dobre efekte u nastavi. Ujedno. kreativniji način. odnosno kako bi oni prepoznali područja sopstvenih snaga i slabosti. Kako je profesionalni razvoj svakog nastavnika vrlo kompleksan. izdvojili smo samo jedan segment kojim se bavimo u školskom životu. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 25 . danas više nego ranije. kao i da realizuju i evaluiraju ostvareno. u ovom dijelu postoji značajan prostor za dodatna ulaganja u narednom periodu. jer će se njegovi efekti neposredno odraziti na postignuća učenika. kao i aktivno učešće učenika u procesu učenja. ali je veoma važna činjenica da je horizontalno učenje postalo segment našeg profesionalnog života. vještine i sposobnosti koje je neophodno da pojedinci razvijaju i unapređuju. Pozitivni efekti navedenih aktivnosti utvrđeni su kod svih aktera obrazovno-vaspitnog procesa tako što je nakon narednog ocjenjivačkog perioda ponovo realizovano istraživanje iz navedene oblasti. što znači da profesionalni razvoj nastavnika mora biti prioritetno područje.

direktorica OŠ „Vuk Karadžić“. već i u primjeni naučenog u radu sa učenicima i kolegama.Jasmina Vukašević. Ispitni centar Crne Gore i NVO sektor. Zavod za školstvo. Ljudska prava. a da je čak 90% nastavnog kadra uspješno usavršavalo svoje profesionalne kapacitete. i. Inkluzivno obrazovanje. svaki pojedinac treba da dā lični doprinos. Korak po korak za osnovne škole. uopšte. Primjena metoda aktivne nastave. demokratija i mirno rješavanje konflikata. života škole kao zajednice gdje svi činioci imaju jasne ciljeve i viziju sopstvenog razvoja i razvoja škole kao cjeline. Kako bi se izgradio snažan kolektiv. a samim tim i uspješnom društvu. Samo kompetentan kadar sposoban je da odgovori svim izazovima profesije i pruži maksimum svojih profesionalnih potencijala. P ZAVOD ZA ŠKOLSTVO rofesionalni razvoj nastavnika važan je za obezbjeđivanje kvalitetne nastave.. Bez obzira koliko su reformska rješenja obrazovno-vaspitnog procesa kvalitetna. Ambijent u učionici i odgovarajuća organizacija rada. Navodim samo neke od obuka koje su nastavnici pohađali: Aktivno učenje/nastava. Kooperativno učenje. Planiranje i opisno ocjenjivanje. Naša Škola pripada grupi A škola u kojima su prvi put primijenjena reformska rješenja tj. Nastavnik koji podstiče cjelovito i uspješno učenje doprinosi kvalitetnijem obrazovanju. Upoznavanje sa novim nastavnim programima. ne mogu biti kvalitetno implementirana bez stručnog kadra koji je spreman na permanentno usavršavanje. Nastavnici su se redovno odazivali pozivima za učešće u različitim aktivnostima profesionalnog razvoja. 26 . uspješne saradnje sa roditeljima i lokalnom sredinom. Upravo to je put koji smo slijedili kao jedan od prioriteta ka našem cilju − što uspješnijoj implementaciji reforme. svjesni da će to zadovoljiti njihove stvarne profesionalne potrebe i omogućiti im kvalitetno rješavanje mnogih izazova koje promjene donose. Podgorica PROFESIONALNI RAZVOJ – SIGURNA RIZNICA NASTAVNIČKIH KOMPETENCIJA U pripremi za implementaciju reforme skoro svi nastavnici pohađali su neku od ponuđenih obuka kako bi što uspješnije pristupili planiranju i realizaciji nastavnog procesa. Neki aspekti savremene nastave.. u kojima je zaživjela reforma obrazovanja. Kao ilustraciju navedenog. učestvujući na seminarima koje su organizovali Ministarstvo prosvjete i nauke. Suština profesionalnog razvoja ne ogleda se samo u učešću nastavnika u određenim aktivnostima. ističem da proces nastave realizuje 54 nastavnika. Kreativno rješavanje problema u učionici. razmijeni svoja iskustva i saznanja sa kolegama i shvati da je ključ uspjeha u timskom radu.

naša znanja bi zastarjela i samim tim učenicima nezanimljiva i neupotrebljiva. nastavnici imaju obavezu da kroz različite vidove saradnje u školi (sastanke aktiva. Od projekata koje u našoj Školi realizujemo od prethodne školske godine. zaživio u Školi kroz niz aktivnosti. organizovano profesionalno informisanje i savjetovanje učenika. U toku ove nastavne godine 21 obuku različite forme pohađalo je 37 nastavnika naše Škole. Kao posebno značajnu. Ovaj broj nije zanemarljiv s obzirom na to da škola ima ukupno 54 nastavnika. te kroz prezentacije na sjednicama Nastavničkog vijeća. Projekat Kako pomoći učenicima da uspješno stvaraju usmene i pisane.) predstave iskustva i saznanja sa seminara. došlo se do jasnog saznanja o problemima koje učenici imaju prilikom stvaranja umjetničkih i neumjetničkih tekstova. okruglih stolova i foruma. njihovo planiranje na nivou organizacije i na ličnom planu doprinosi usmjerenijoj i intenzivnijoj realizaciji navedenog. U saradnji sa kolegama pronalaze načine i modele za efikasniju primjenu naučenog u učionici. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 27 . što nudi kontiunuiran rad i evolutivni napredak u poboljšanju pismenosti kod učenika.Organizovanjem niza seminara. zahvaljujući vi- šemjesečnoj obuci. kao i istraživanje šta učenici misle o tome koliko im je profesionalno usmjeravanje bitno za izbor budućeg zanimanja. umjetničke i neumjetničke tekstove podstakao je nastavnike na promišljanje o najboljim načinima unapređivanja pismenosti učenika. konkretan rad sa učenicima. izdvojiću dva zato što vjerno oslikavaju prednosti prenošenja naučenog u školi. uz koordinaciju tima za profesionalni razvoj. Nastavnici posjeduju dokumentaciju i dokaze o svom profesionalnom razvoju (profesionalani portfolio. Da nije tako. Nastavnici u učionici. To je značajan pokazatelj savjesnog odnosa prema radu i stručnom napredovanju. u skladu sa uzrastom. Odsjek za kontinuirani profesionalni razvoj Zavoda za školstvo. uspjeli smo da u Školi stvorimo dobru osnovu za razvoj profesionalnih kompetencija. Iako smo i prije toga organizovali mnoge aktivnosti profesionalnog razvoja. kakvo je vrijeme u kojem živimo. Nastavnici imaju mogućnost izbora. Kroz konstruktivne razgovore sa kolegama. Prednost ovog Projekta jeste obuhvaćenost svih ciklusa osnovne škole. radionice. Naime. u vremenu stalnih promjena i inovacija. prezentacije i dr. Realizovana je i prezentacija iskustava kolegama iz drugih škola u okviru obuke koju su organizovali Ministarstvo prosvjete i GIZ. Uvođenjem PRNŠ modela sve aktivnosti profesionalnog razvoja u školi odvijaju se sistematski i organizovano. primjenjuju predložen metodski postupak Put stvaraoca. To je jedan od uslova za dobijanje uvjerenja o pohađanoj obuci. LPPR) koji im pomažu da prepoznaju svoje potrebe i da planiraju aktivnosti putem kojih će uspješno realizovati postavljene ciljeve. donošenja odluka i realizacije zajedničkih aktivnosti uz maksimalno ispoljavanje svoje kreativnosti i uz samosvijest o nužnosti edukacije. Seminari u okviru Projekta ponudili su nastavnicima veoma funkcionalna rješenja u oblasti osposobljavanja učenika za uspješno usmeno i pisano izražavanje. kao i realizacijom projekata. Projekat o profesionalnoj orijentaciji je. Realizovano je šest kreativnih radionica sa učenicima IX razreda. ogledne i ugledne časove. Umješno koristeći svoje potencijale i vrijedno ih dopunjujući i nadograđujući. pruža intenzivnu stručnu podršku školama. ističem obavezu prenošenja iskustava sa seminara kolegama u školi.

asp) U resursima za nastavnike (Training resources). ecml. profesorica engleskog jezika koja izvodi nastavu u dvije nikšićke škole: u OŠ „Radoje Čizmović“ i OŠ „Milija Nikčević“. (http://www. tj. Trening za trenere pohađala je i Dragana Radoman. Francuska. godine. Arthur Ivatts. u onlajn zbirci Pestalozzi Core Knowledge. Obuka za trenere Pestaloci programa Ključna znanja. Koordinaciju metodološkog pristupa vodila je Pascale Mompoint-Gaillard u saradnji sa Sekretarijatom Savjeta Evrope. Prvi modul (modul A) održan je u Strazburu u Evropskom centru za mlade Savjeta Evrope. vještine i stavovi za sve nastavnike započeta je 2010. godinu nalaze se na sajtu Zavoda za školstvo. Planovi časova i radionica sada su dostupni na sajtu Savjeta Evrope – Pestalozzi program za obrazovanje i jezike.MEÐUNARODNI SKUPOVI I SARADNJA SA DRUGIM ORGANIZACIJAMA SEMINARI SE – STALNI PODSTICAJ ZA PROFESIONALNI RAZVOJ avod za školstvo. to i Pestaloci program nastoji da obuči tim trenera koji će znanja stečena na obukama prenositi kolegama u svojim zemljama. Kalendari svih aktivnosti Pestaloci programa i Evropskog centra za moderne jezike za 2013. uz podršku kiparskog Ministarstva prosvjete. Litvanija.int/pestalozzi).coe. a koje su bile dio njene obaveze u odnosu na obuku koju je pohađala.int/t/dg4/education/pestalozzi/ home/default_en. a drugi modul (modul B) u Larnaki na Kipru. Radionice koje je ona pripremila i realizovala sa svojim kolegama. postavljene su na sajt Pestaloci programa.coe. Pet faza serije modula je koordinirao tim: Patricia Garouste. prilagoditi i razvijati. Skills and Attitudes for all Teachers 2010/11 P-CORE) možete naći i trening plan Rješavanjem konflikata do međusobnog razumijevanja (From Conflict Resolution to Mutual Z ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 28 . Kako su treneri važna karika u prenošenju znanja u svakom obrazovnom sistemu. intenzivno sarađuju sa Savjetom Evrope prateći aktivnosti u okviru Pestaloci programa i programa Evropskog centra za moderne jezike iz Graca. a mogu se pronaći i na sajtovima pomenutih programa obuke (www. Odsjek za KPR i Odsjek za međunarodnu saradnju. Zainteresovani nastavnici i treneri mogu ih isprobati.at odnosno www. Velika Britanija i Rasa Askinyte Degesiene.

od 26. 30. Nikšić Džoana Perkaj Zavod za školstvo Svetlana Đurnić OŠ „Pavle Rovinski“. Pljevlja Grac. nastavnice Dragane Radoman. i 8. jula 2013. Grac. uključujući i njihovo dalje razvijanje na temelju modela iz onlajn zbirke. Zavod za školstvo Grac. Kipar Grac. Trening je realizovan za nastavnike OŠ „Radoje Čizmović“. juna do 7. jun 2012. godine. Zavod za školstvo Aleksandra Vešović Ivanović Zavod za školstvo Snježana Bošković OŠ „Olga Golović“. OŠ „Maršal Tito“. od 15. Turska Bad Vildbad. od 30. Modul Au projektu: Višejezično i interkulturalno obrazovanje – deskriptori i nastavni materijali Šta to znači razmišljati istorijski? Razvoj vještina za upotrebu online resursa u nastavi Evropski centar za moderne jezike Mreža nacionalnih koordinatora u projektu: Višejezično i interkulturalno obrazovanje – deskriptori i nastavni materijali 2. februar 2013.dio Različitost u učenju službenog jezika Jezički deskriptori i bolji uspjeh migranata i manjina u osnovnom obrazovanju Različita djeca – jednake mogućnosti Upotreba medija za učeše u demokratskom društvu. Austrija Grac. NAZIV SEMINARA Evropski centar za moderne jezike Mreža nacionalnih koordinatora u projektu: Višejezično i interkulturalno obrazovanje – deskriptori i nastavni materijali Upotreba medija za učeše u demokratskom društvu. oktobar 2012. do juna 2013. Nikšić Ardita Kovačević.asp) Program Pestaloci bio bi zahvalan za povratnu informaciju o korisnosti raspoloživih resursa. maja 2013. Podgorica Strazbur. Letonija Antalija. i 15. mart 2013.Understanding). (http://www. Austrija od 24. do 26. i 31. 7. Francuska Nikozija. maj i 1.int/t/dg4/education/pestalozzi/ home/training_units/PCORE_EN. aprila 2013. Ulcinj Snježana Bošković OŠ „Olga Golović“. Modul B Ljetnja škola Pestaloci IME I PREZIME UČESNIKA MJESTO VRIJEME Nataša Perić. Austrija 31. do 29. . Austrija od 21. septembra 2012. do 17. U tabeli koja slijedi predstavljeno je učešće nastavnika i predstavnika obrazovnih institucija iz Crne Gore na seminarima Savjeta Evrope u periodu od juna 2012. septembra 2012. Austrija Riga. Nikšić Emina Salihović OŠ „Boško Buha“.coe. kao i za koordinatore PRNŠ-a u Nikšiću. Nemačka 14. do 28. 29 Nataša Perić. do 23. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO Snježana Bošković OŠ „Olga Golović“. novembra 2012. 22.

Prezentacije se mogu naći na Internetu (www. kao i koncept otvorenog dijela kurikuluma (15 – 20%) koji afirmiše sadržaj vezan za specifičnosti istorije lokalne sredine. godine u Nikoziji realizovan je projekat pod nazivom Što znači razmišljati istorijski? (What does it mean to think historically?). Bili smo u obavezi da se predstavimo kratkim prezentacijama na zadatu temu i odgovorimo na sljedeća pitanja: koji su opšti ciljevi nacionalnog kurikuluma nastave istorije.pi. u organizaciji Savjeta Evrope i Vlade Kipra. komesar za dječja prava. odnosno. septembra 2012. koji su za ovaj seminar aplicirali tokom mjeseca juna. Istorije države. Iskoristila sam priliku da svojom prezentacijom obuhvatim i naš koncept Istorije područja umjesto u svijetu uobičajenih Istorije nacije.ac. KIPAR ŠTO ZNAČI RAZMIŠLJATI ISTORIJSKI? Džoana Perkaj.cy/ pi/files/epimorfosi/synedria/history_pestalozzi_2012/. nadzornica Zavod za školstvo U okviru Pestaloci programa. Tokom seminara realizovane su sljedeće prezentacije i radionice: Dječja prava i rad na nastavi istorije na Kipru: inicijative lokalne zajednice koje uključuju učenike različitog porijekla (Children’s rights and the work on history education in Cyprus: community based initiatives for students of diverse backgrounds) – Leda Koursoumba. do 28. u periodu od 25.NIKOZIJA. Univerzitet ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 30 . da li kurikulum promoviše istorijsko razumijevanje u odjeljenjima u kojima su zastupljene različitosti. Šta znači razmišljati istorijski? Promocija istorijskog razumijevanja u radu sa učenicima različitih sposobnosti i porijekla i uspostavljanje kanala komunikacije sa širom zajednicom (Promoting historical understanding in classrooms of mixed abilities and diverse backgrounds and developing channels of communication with the wider community) – dr Richard John Harris. kao i na koji način obrazovna institucija iz koje dolazimo promoviše istorijsko razumijevanje u učionici. Učestvovalo je 15 profesora istorije iz 15 evropskih zemalja i različitih obrazovnih institucija. Crna Gora se predstavila prezentacijom Istorijsko razumijevanje kroz proces nastave i učenja u crnogorskim školama (Historical Understanding within Teaching and Learning Process in Montenegrin Schools).

ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 31 . Green line. Kipar. jermenskog. Kiparski pedagoški institut. između ostalog. Poboljšanje uspjeha svih učenika u odjeljenjima različitih sposobnosti primjenom diferencirane nastave. Mjesto je čuveno u svijetu po izradi čipki. Nastava istorije i odnosi među grupama: primjer Kipra (History teaching and intergroup relations: the case of Cyprus) – dr Charis Psaltis. U turističkom mjestu Lefkara posjetili smo obrazovni centar (osnovna i srednja škola) gdje smo prisustvovali časovima. ali i po svom slavnom stanovniku Leonardu Da Vinčiju koji je svojevremeno. ali i manjkavosti obrazovnih sistema zemalja iz kojih dolazimo. U neformalnom dijelu posjete učenici su u holu škole izveli kratak program sa tradicionalnim kiparskim igrama. kao i Centar za pomirenje. turskog.100 stanovnika. godine. Inače. Nastajanje savremene istorije Kipra – Promovisanje istorijskog razumijevanja u odjeljenjima različitih sposobnosti i uspostavljanje kanala komunikacije sa širom zajednicom kroz objektiv pionira kiparskog fotonovinarstva (Modern History of Cyprus in the making – Promoting historical understanding in classrooms of mixed abilities and developing channels of communication with the wider community through the lens of the pioneers of Cypriot Photojournalism) – Christos Argyrou. Univerzitet Kipra. Nastava istorije za učenike različitog porijekla (Τeaching and learning history to students of diverse backgrounds) – dr Eleni Theodorou. a kasnije. Univerzitet Kipra. prisustvovali smo času istorije odjeljenja jedne osnovne škole. u atrijumu Muzeja. Posjetili smo neolitski lokalitet Chirokitia gde smo imali priliku da vidimo kako se država brine o svom istorijskom nasljeđu. pod budnim okom koordinatorke projekta. godine Kipar je punopravan član EU. bile su istraživačkog karaktera i u funkciji glavne teme. predstavnik Savjeta Evrope. Malo je poznato da Kipar. Evropski univerzitet. u Ridingu. Od 2004. Univerzitet Kipra. ova zemlja uzbudljive istorije. Sve aktivnosti koje su se odvijale van hotela Classic gdje smo bili smješteni. U muzeju Leventis. (Musical encounters: teaching history and exploring diversity through music) – dr Antonia Forari. Razmjena iskustava sa kolegama iz Evrope omogućila je. Kiparski pedagoški institut. ima i snažno italijansko istorijsko i kulturno nasljeđe koje datira iz razvijenog i kasnog Srednjeg vijeka. pored grčkog. Učešće u ovom Pestaloci programu obuke bilo je obogaćujuće i nezaboravno. Izrada „velikih slika“ istorije (Developing „big pictures“ of the past) – Loukas Perikleous. ima 952. U Nikoziji smo obišli liniju ratnog sukoba iz 1974. Kiparski pedagoški institut. dr Chare Makriiyani sa Pedagoškog instituta u Nikoziji. libanskog. Naš radni dan počinjao je u 8h i trajao je 12 sati.Nijesmo imali vremena za odmor i „prazan hod“. (Promoting effectiveness for all students in mixed ability history classrooms through differentiated Instruction) – dr Stavroula Valiande. Kurikulum i različitost u odjeljenju: izazovi za nastavu istorije i „Pogled na našu istoriju” kao primjer za njihovo rješavanje (Curriculum theory and diverse classrooms: challenges for history education and ‘A Look at our past’ as an example of taking them up) – dr Stavroula Philippou. Muzički susreti: nastava istorije i istraživanje različitosti kroz muziku. boravio u Lefkari. i simulaciji događaja iz srednjevekovne istorije Kipra. jasnije sagledavanje prednosti.

djeca sa posebnim obrazovnim potrebama nalaze se u posebnom odjeljenju. poštovanja ljudskih prava. koja za te aktivnosti odvaja značajan dio budžeta (oko 60%). Poruka koju sam sa ovog seminara donijela. Amerike itd. budžet je šest puta veći. Tokom boravka imali smo mogućnost da posjetimo dvije škole u kojima su djeca sa posebnim obrazovnim potrebama uključena u nastavne i vannastavne aktivnosti. Nastavno osoblje odlično radi sa djecom. svaki učesnik/učesnica uradiće akcioni plan kojim ćemo uticati na primjenu pomenutih vrijednosti: demokratije. glavom i srcem)! .). Po povratku u svoje zemlje. U jednoj osnovnoj školi u okrugu Gulbene. kao i podrška državama koje su članice Savjeta Evrope u procesu od obrazovne politike do obrazovne prakse. Nastavnici su otvoreni za sve vrste saradnje sa zajednicom i njihov cilj jeste da škola bude što više uključena u zajednicu. Veliki dio ovih poslova nastavno osoblje radi volonterski. Bijelorusija) učestvovalo je 20 nastavnika iz različitih zemalja. kao i stvaranja školske zajednice u kojoj će svako dijete osjećati dobrodošlo. Škole dobijaju budžet za svakog učenika. flore i faune. kampovi. države i šire. godine u Rigi. do 26. poštovanje ljudskih prava i vladavina prava u obrazovnoj praksi. Sa zadovoljstvom očekujem i drugi dio ovog seminara. pa tokom godine organizuju raznovrsne aktivnosti (teatar gdje nastavnici glume za djecu. Organizatori seminara omogućili su nam da učestvujemo na konfereniciji Škola budućnosti počinje danas (Tomorrow’s School Starts Today). razni kursevi itd. realizovan je program obuke Različita djeca – jednake mogućnosti. u skladu sa pomenutim vrijednostima. a za one koje imaju djecu sa sa po- ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 32 sebnim obrazovnim potrebama. glasi: Raditi sa 3 H (head. Ulcinj U okviru Pestaloci programa Savjeta Evrope u periodu od 22. učestvuju i u vannastavnim i drugim aktivnostima. razne aktivnosti za očuvanje okoline. Letonija. psiholog OŠ „Maršal Tito“. aprila 2013. U drugoj školi ova djeca uključena su u redovna odjeljenja. u skladu sa strategijom Evropske Unije za prava djeteta „da se formira jedna Evropa za i sa djecom“. U fokusu ovih seminara nalazi se inkluzivno obrazovanje – barijere u praksi i primjeri dobre prakse. škole „se takmiče“ da dobiju što više učenika. Takođe. Mojim planom biće angažovani Đački parlament i Dnevni Centar za djecu sa smetnjama u Ulcinju. Na seminaru su predstavljeni ciljevi Pestaloci programa koji se odnose na prihvatanje i afirmaciju Savjeta Evrope i njegovih vrijednosti: demokratija. Veliku podršku školama pruža opština (Odsjek za škole). hearts – rukama. koja je održana na Tehničkom fakultetu (prošle godine su slavili 150 godina postojanja) tokom koje smo imali priliku da pratimo radove stručnjaka iz Engleske. gdje ćemo svakog drugog petka organizovati dan druženja. Pošto djece svake godine ima sve manje. učestvuju u raznim projektima na nivou lokalne zajednice. Na ovom seminaru koji je samo prvi dio (drugi dio će se održati u Minsku. hands.RAZLIČITA DJECA – JEDNAKE MOGUĆNOSTI Ardita Kovačević. na ovom seminaru govorilo se o tome kako da formiramo školu u kojoj će svako dijete osjećati da joj pripada.

odabir književnih djela i tekstova koji se odnose na različite kulturne i lingvističke kontekste može biti način za razvoj multikulturalnog i plurilngvističkog iskustva.at/plurcur) i CARAP (www. Stalna ili što je moguće češća korelacija i interakcija u nastavni svih jezika koje učenici izučavaju ili govore. ovom prilikom predstavljeni su i ostali projekti koji se. To se može postići raznovrsnim metodama i oblicima rada. februara 2013. jeste podsticanje radoznalosti i što je moguće veća motivacija učenika za plurilngvističke kompentencije – steći i primjenjivati različite kompetencije. Nastavu jezika. nadzornica Zavod za školstvo U Evropskom centru za moderne jezike Savjeta Evrope u Gracu 14. Na radionici je bilo riječi o razvoju projekta MALEDIVE. treba izvoditi tako da učenici postanu svjesni uzajamne veze između svih jezika koje izučavaju. godine. o plurilingvizmu u obrazovanju nastavnika i podsticanju jezičke različitosti u nastavi službenih jezika.at/maledive) koji se realizuje od 2012. EVROPSKI CENTAR ZA MODERNE JEZIKE PLURILINGVISTIČKI PRISTUP ZA RAZUMIJEVANJE I TOLERANCIJU Aleksandra Vešović Ivanović. AUSTRIJA. odnosno izbjegavanje podjela na „važnije“ i „manje važne jezike“. uključen u rad ECML-a.ecml. dakle.GRAC. PLURCUR (www. od velike je pomoći učenicima u pravilnom shvatanju i razvijanju plurilingvističkog pristupa. i 15.ecml. a izloženost učenika različitosti u pogledu jezika doprinosi razvoju tolerancije i uzajamnog poštovanja. bosanskog jezika i književnosti. Upravo je razvoj poštovanja prema drugim jezicima i njihovim govornicima i izbjegavanje „dominacije“ jednog jezika nad drugim. 33 . ZAVOD ZA ŠKOLSTVO Vizija ECML-a jeste promocija inkluzivnog pristupa u nastavi službenog jezika u smislu pomoći u razvijanju plurilingvalnih i inerkulturalnih kompetencija i obrazovanja nastavnika. na različitom nivou uspješnosti i u različitim funkcijama. Kako ovoj temi Savjet Evrope poklanja veliku pažnju. od ukupno pet modula Projekta. osnovni preduslov za sticanje plurilingvističke tolerancije kod učenika. godine. Promociji plurilingvizma u našem obrazovnom sistemu.ecml.ecml. bave promocijom plurilingvizma u obrazovanju: CLIL (www. pored službenog jezika. konkretno u nastavi crnogorskog–srpskog. at/carap). stalnim inovacijama u nastavi i odabirom učenicima bliskih i zanimljivih tema i tekstova. zajedno sa još 31 evropskom državom. pa tako i nastave jezika. istražujući sličnosti i razlike i shvatajući dobrobit koju imaju od procesa učenja – napredak u učenju jednog jezika pomaže i u savladavanju drugih jezika. i ukupno utiče na sticanje i razvoj svih komunikativnih sposobnosti. doprinosi i jedan od osnovnih opštih ciljeva Predmetnog programa za crnogorski jezik i književnost: razvijanje tolerantnog odnosa prema drugim jezicima i narodima i njihovo uvažavanje.at/clilandliteracy). Ono što bi trebalo da bude jedno od osnovnih polazišta nastave svih predmeta. u različitim jezicima. na različite načine. Multijezički pristup učenju maternjeg/službenog jezika podrazumijeva i tijesnu saradnju između nastavnika svih jezika u školi. Takođe. godine održana je radionica Različitost u učenju službenog jezika u okviru MALEDIVE projekta (Majority language diversity: www. To je i osnovna tema prvog. Crna Gora je od 2008.

predstavnike ministarstava i zavoda. Istaknuto je da nastavnici predstavljaju najjači unutarškolski faktor u sprovođenju kvalitetnog obrazovanja. dr Saša Milić. vrijednosti. Nataša Gazivoda. Ivana Vukčević. VIJEK mr Nataša Gazivoda. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 34 . OŠ „Pavle Rovinski“. posvećenost ljudskim pravima i socijalnoj pravdi koju nastavnici treba da imaju kako bi njihovi učenici bili pripremljeni za život u dvadeset prvom vijeku. Andrej Barek. fakultetske profesore. Čedo Čolović. Rena Rakčević. Ministarstvo prosvjete. U samostalna savjetnica Zavod za školstvo. koji objedinjuju znanje. godine održana je završna konferencija projekta Unapređenje nastavničke profesije za inkluzivno. Katarina Vučinić. OŠ „ Pavle Rovinski“. Hrvatske. OŠ „Mileva Lajović“. Makedonije. aprila 2013. 2. te da nastavnik 21. U radu je učestvovalo 67 učesnika. Filozofski fakultet. OŠ „ Branko Božović“. mr Sanja Čalović. u organizaciji Centra za obrazovne politike iz Beograda. mr Marijana Blečić. Konferencija je okupila predstavnike svih relevantnih aktera u obrazovnom procesu iz Bosne i Hercegovine. vijek (Teaching Profession for the 21st Century) čiji je dio regionalni Okvir nastavničkih kompetencija.SARAJEVO. prestavnike roditelja. Podgorica Sarajevu. Pedagoški centar Crne Gore. OŠ „Ilija Kišić“. vijeka u svom radu treba da uvažava i polazi od mogućnosti. potreba. Olivera Nikolić. Ova publikacija nudi smjernice za postavljanje i upotpunjavanje nacionalnih kvalifikacionih okvira (NOK). direktore i stručne saradnike škola. Delegaciju iz Crne Gore činili su: prof. Nataša Tomović. Podgorica. nevladinih organizacija i donatora. Zavod za školstvo. Crne Gore. Makedonije i Srbije: nastavnike. kvalitetno i relevantno obrazovanje – ATEPIE. Cilj konferencije bio je promovisanje okvira nastavničkih kompetencija. Filozofski fakultet. pod nazivom Nastavnička profesija za 21. Crne Gore i Srbije. koji je razvijen sa ciljem jačanja profesionalne uloge nastavnika u zemljama Zapadnog Balkana u primjeni inkluzivne i kvalitetne nastave. JPU „Đina Vrbica“ i Boško Golubović. a koja je nastala kao rezultat saradnje stručnjaka u oblasti obrazovanja iz Bosne i Hercegovine. JPU „Đina Vrbica“. interesovanja i drugih karakteristika svakog djeteta. BOSNA I HERCEGOVINA NASTAVNIČKA PROFESIJA ZA 21. kvalitete. Nikšić. Nikšić. vijek. uz podršku međunarodnih eksperata u ovoj oblasti i projektnog tima COPa. Ovom prilikom predstavljena je publikacija Nastavnička profesija za 21.

i 8. kao i planiranju profesionalnog razvoja. odnosno pedagoškom modelu razvojno primjerenog pristupa usmjerenog na učenika. Predstavnica Crne Gore bila je Snježana Bošković. Projekat je usmjeren na razvoj jezičkih kompetencija potrebnih za školovanje migranata i manjina. 35 .at/languagedescriptors). one treba da budu dovoljno univerzalne i fleksibilne kako bismo uvažili sve različitosti među nastavnicima. Značaj deskriptora ogleda se u tome što se oni mogu koristiti u oblikovanju planova i programa jer usmjeravaju pažnju na vještine. Istovremeno. koje prate promjene u obrazovnom sistemu i daju okvir za razvoj nastavničke profesije. 6. profesorica istorije u OŠ „Olga Golović“ u Nikšiću. Mnoge zemlje imaju izraženu situaciju višejezičnosti i svaka na svoj način teži ka što ujednačenijim i svima dostupnim procesima sticanja i mjerenja jezičkih vještina. U okviru jezičke politike Savjet Evrope garantuje lingvističke i kulturne različitosti svih građana. u Evropskom centru za moderne jezike Savjeta Evrope (ECML). Učenik i učenje Okruženje za učenje Nastava i ocjenjivanje Škola. poslužiti kao osnova za razvoj i unapređenje podzakonskih akata kojima se reguliše profesionalni razvoj. takođe. 4. Profesionalne (nastavničke) kompetencije predstavljaju integrisanu i dinamičnu kombinaciju znanja. i omogućiti. već dinamičke kategorije. bar donekle. Radionici su prisustvovala 34 predstavnika zemalja članica Evropskog centra. AUSTRIJA ZAVOD ZA ŠKOLSTVO RAZVOJ JEZIČKIH KOMPETENCIJA ZA BOLJI USPJEH U Gracu je 7. istorije i građanskog vaspitanja. Okvir nastavničkih kompetencija može: doprinijeti razvoju strategija za unapređenje sistema profesionalnog razvoja nastavnika. 5. vještina i vrijednosti koje nam omogućavaju da efikasno djelujemo u različitim profesionalnim kontekstima i situacijama.ecml. Jedna od centralnih vrijednosti obrazovanja jeste pravo svakog pojedinca na kvalitetno obrazovanje. 3. Okvir definiše šest područja nastavničkih kompetencija: 1. doprinijeti razvoju visokoškolskih kurikuluma utemeljenih na ishodima (kompetencijama).Predstavljeni Okvir nastavničkih kompetencija zasnovan je na socijalno-konstruktivističkoj teoriji dječijeg razvoja. definišu ishode inicijalnog obrazovanja i određuju smjer kontinuiranog profesionalnog razvoja. GRAC. njihovim stilovima podučavanja. Svako ima pravo da koristi sopstveni jezik ili jezički varijetet. koji će migranatima i pripadnicima manjina omogućiti lakše izučavanje ova dva predmeta na jeziku nastave. kako bi postigli što bolji uspjeh. poslužiti kao osnova za istraživanje i evaluaciju stanja u ovoj oblasti. održana radionica Jezički deskriptori i bolji uspjeh migranata i manjina u osnovnom obrazovanju (http://www. Nastavničke kompetencije nijesu „statični ciljevi“. godine. specifičnim uslovima u kojima rade i dr. doprinijeti razvijanju standarda za različite faze u razvoju karijere nastavnika. Tokom radionice. a uključeni su nastavnici matematike. korišćeni su preliminarni deskriptori za matematiku i istoriju. pravo da se unapređuje posredstvom jezika nastave. Može. ocjenjivanje i napredovanje nastavnika. a deskriptori za matematiku i istoriju će to. marta 2013. porodica i zajednica Profesionalni razvoj i odgovornost Razvoj škole i unapređenje obrazov nog sistema Na Konferenciji se govorilo o mogućnostima primjene Okvira. a ne na sadržaj i činjenična znanja. 2. Ciljna grupa su učenici uzrasta od 11/12 i 15/16 godina.

Turska. Ugovor o saradnji između sve tri strane usvojen je na sjednici Vlade Crne Gore. Akademija se oranizuje u saradnji sa Savjetom Evrope. godine. u Hotelu „Grand“. Slovenija. radi bolje diseminacije ciljeva i postignuća Akademije kao i razmjene iskustava formirana je online platforma „Share&Conect“. Crna Gora. Budući da je jedan od ciljeva Akademije da svaki tim uradi akcioni plan koji će primijeniti u svojoj školi/ sredini. Prva ljetnja akademija Ljudska prava u akciji održana je u periodu od 20. Hrvatska. Takođe. direktor Zavoda za školstvo. Zavod za školstvo određen je da bude neposredni nosilac aktivnosti. Srbija. Vergelend centom iz Norveške i Zavodom za školstvo. samostalna savjetnica. Učesnici su bili predstavnici iz zemalja regiona: Slovenija. juna 2012. Turska i Kosovo. Ove godine Akademija se realizuje u periodu od 21. makar jedan član tima treba tečno da govori engleski. takođe na Cetinju. Srbija. budući da je radni jezik na Akademiji engleski. u ime Savjeta Evrope Olaf Olafsdottir. Grčka. Grčka. koja već okuplja veliki broj članova i preko koje se nastavnici i ostali upoznaju sa iskustvima i rezultatima na polju građanskog obrazovanja/vaspitanja iz drugih zemalja. juna 2013. Rumunija. ovako formirani timovi omogućavaju zajednički rad na većoj promociji ciljeva EDC/HR u svojoj školi i lokalnoj sredini. Ted Huddleston (UK). Makedonija. Iz svake zemlje tim čine tri člana: direktor škole ili pomoćnik direktora. Rumunija. Crna Gora. godine na Cetinju. 20. godine. Takođe. Hrvatska. nevladinog sektora i roditelja za primjenu i unapređenje ljudskih i dječjih prava u svakodnevnom životu i školskoj praksi. Ministarstva prosvjete i Zavoda za škostvo. Pascale Mompoint-Gaillard (Francuska). a potpisali su ga: u ime Vlade Crne Gore Pavle Goranović. Na- ZAVOD ZA ŠKOLSTVO . do 29. Treneri na Akademiji bili su: Rada Dudić Radić (Srbija). Kosovo.LJETNJA AKADEMIJA LJUDSKA PRAVA U AKCIJI ZA ZEMLJE JUGOISTOČNE EVROPE Vidosava Kašćelan. U radu Akademije učestvuje 12 timova iz deset zemalja: Bugarska. Prva ljetnja akademija Ljudska prava u akciji podržana je od strane Vlade Crne Gore. nastavnik građanskog vaspitanja/obrazovanja i jedan predstavnik iz nevladine organizacije koja se bavi obrazovanjem u sredini u kojoj škola postoji ili predstavnik roditelja. Albanija. do 28. septembra 2012. Tako je utvrđen put dugoročnijoj saradnji između sve tri strane u narednom periodu. direktor Direktorata Savjeta Evrope za obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava i Ana Perona-Fjeldstad izvršna direktorica Vergalend centra iz Norveške. Makedonija. nastavnika građanskog vaspitanja/obrazovanja. Olena Styslavska (Poljska). Bosna i Hercegovina. Bugarska. koordinatorka Ljetnje akademije Zavod za školstvo Lj 36 etnja akademija Ljudska prava u akciji nastala je na inicijativu mreže koordinatora za građansko obrazovanje i ljudska prava za Jugoistočnu Evropu sa ciljem jačanja kapaciteta škola.

Očekujemo ove godine još bolje rezultate rada Akademije budući da već imamo značajno iskustvo u njenoj organizaciji i vođenju. a članovi tima koji su prevodili svojim kolegama sigurno i zamor koji ipak nijesu javno pokazivali. Sylhasi Veton (Kosovo). EDC/ HR teorija. kreiranje klime povjerenja u školi uključujući aktivno slušanje i davanje konstruktivne povratne informacije. ali i otvorio mogućnost da se ovaj program širi i na zemlje MENA regiona. Ove godine. podrške i uzajamnog poštovanja u učionici. interaktivan pristup. Ljetnja Akademija Ljudska prava u akciji koja je po prvi put organizovana u Crnoj Gori 2012. cilj programa jeste da se afirmiše pristup uvođenja ove materije kroz kompletan kurikulum i tako promviše ideja EDC/ HR. Olena Styslavska (Poljska) i Ted Huddleston(UK). učenje o praktičnim metodama rada. ostvarena sinergija među učesnicima iz različitih zemalja. aktivni i veoma pozitivni u toku ukupnog rada. Učesnici su bili veoma posvećeni tokom rada. uradili nacrte Akcionih planova za svoje škole. njenom ugledu i primjeru zemlje u kojoj se puno radi na poštovanju ljudskih prava i sloboda i izgradnji demokratskog i građanskog društva. ekspert iz Tunisa koji je određen da prisutvuje Akademiji značajno je doprinio njenom radu. profesionalna i interkulturalna razmjena i saradnja. školi i lokalnoj sredini. ali imamo iste ideale“. timski rad i sl. demokratsko upravljanje školom. osmišljavali kako ostale nastavnike i učenike motivisati za više po štovanje i promociju osnovnih građanskih vrijedno sti. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 37 . kao i odlične prezentacije svojih zemalja na zatvaranju Akademije. komunikaciju. metode rada. učesnicima Akademije pokaže i dio kulturno-istorijskog nasljeđa Crne Gore koje je dobrim dijelom smješteno u našoj prijestonici. ali i za ukupni put Crne Gore ka Evropskoj uniji. iako su mnogi imali jezičke barijere. Pripremali su školske prezentacije. kao ekspert. Iskustvo i evaluacija rada prve Akademije po kazalo je da su učesnici bili veoma motivisani. Većina timova demonstrirala je značajno znanje i iskustvo u primjeni EDC/HR principa i ciljeva i podijelila to sa ostalim učesnicima. Učesnici prošlogodišnje Akademije posebno su istakli sljedeće aspekte trenininga kao izuzetno korisne: rad na akcionom planu. korišćenje priručnika. Treneri na Akademiji biće: Angelos Vallianatos (Grčka). aktivnosti učenja i podučavanja. Takođe. Takođe. kao i činjenicu da je Crna Gora puno uradila na polju obrazovanja za demokratsko građanstvo i ljudska prava i da smo po tome prepoznatljivi u regionu i institucijama Savjeta Evrope. kao i ideje iz Poglavlja o obrazovanju za demokratsko građanstvo i ljudska prava Savjeta Evrope. godine opravdala je svoje postojanje. Ovo najbolje ilustruje izjava jednog učesnika koji je napisao: „Način na koji smo zajedno radili put je ka idealnoj školi. Program treba da pomogne stvaranju klime povjerenja. Kako svi nastavnici mogu podržati građansko vaspitanje i obrazovanje u školi i Saradnja škole i lokalne sredine). planiranje nastave. razmjena ideja i iskustava sa trenerima i učesnicima. Učesnici su posebno istakli značaj cjelovitog pristupa u školi. Programi rada ljetnje Akademije bazirani su na priručnicima Savjeta Evrope (Demokratsko vođenje škole. Došli smo iz različitih sredina.mjera organizatora je da stranim gostima. modeli lekcija. na Akademiji će učestvovati predstavnik Andore. praktični primjeri. Organizovanje ljetnje akademija Ljudska prava u akciji značajno je za nastavnu praksu u našoj zemlji kada je u pitanju građansko vaspitanje i obrazovanje.

veoma često kritikujemo nastavnike. Bugarske i Hrvatske nijesu mogli prisustvovati sastanku zbog ranije preuzetih obaveza. Prvi sastanak u vezi sa regionalnim Klasterom znanja na temu obuke nastavnika održan je 22. predavači. ovaj događaj je bio prvenstveno usredsređen na zajedničko rješavanje postojećih regionalnih problema iz ove oblasti. godine. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 38 .Rajko Kosović. možemo postaviti i pitanje koliko im podrške pružamo da u najturbulentnijim vremenima svoj poziv obavljaju na najbolji mogući način. i kažemo da su lijeni. dr Saša Milić na temu Reforma visokoškolskog obrazovanja nastavnika u Crnoj Gori. dr Dušanka Popović iz Zavoda za školstvo prezentovala je sistem profesional- Centar za stručno obrazovanje Podgorica S iguran sam da neću pogriješiti kada utvrdim sljedeće: Nema kvalitetne škole bez kvalitetnog nastavnika. Albanije. savjetnik REGIONALNI KLASTER ZNANJA . Sastanku su prisustvovali predstavnici Crne Gore. regionalna rješenja. februara 2013. tradicionalisti. koji su prethodno pripremili prezentacije koje prikazuju trenutno stanje u oblasti obuke nastavnika za svaku zemlju pojedinačno. sujetni. Međutim. i u moru informacija pronađu pravu i odgovarajuću. osnovni cilj ovog sastanka bio je da omogući regionalnim zainteresovanim stranama da predoče trenutno stanje u svojim državama po pitanju obuke nastavnika.OBUKA NASTAVNIKA U SREDNJIM STRUČNIM ŠKOLAMA Sredinom 2012. kao i da razmotre i identifikuju izazove na međunarodnom planu. Kao osnovne teme predložene za prvi sastanka određene su: • Domeni i kompetencije akademskih i profesionalnih znanja i vještina • Koncepti i sadržaji modula za integrisanu (opštu i stručnu) obuku nastavnika • Razvoj profesionalizma nastavnika • Liderske sposobnosti kao esencijalni aspekt profesionalizma nastavnika • Orijentisanje obrazovnog procesa ka ishodima učenja – implikacije za nastavnike Imajući u vidu raznovrsnost tema. a i niz drugih pitanja u vezi sa nastavničkom profesijom. sveznajući. uz podršku Projekta MNE/011. Stoga. Kakvo nam je inicijalno obrazovanje nastavnika na nastavničkim fakultetima? Koliko su pripremljeni za posao novi nastavnici? Kako nam funkcioniše sistem pripravničkog staža. u ime Univerziteta Crne Gore govorio je prof.. Nažalost. ali su iskazali spremnost za dalju saradnju u ovoj oblasti. u saradnji sa Radnom grupom za podsticanje i izgradnju ljudskog kapitala (TFBHC).. kao i predstavnici Univerziteta Inzbruk. i nakon konsultacija sa regionalnim partnerima odlučeno je da se akcenat stavi na temu obuke nastavnika. Nema kvalitetnog procesa nastave i učenja bez kvalitetnog nastavnika. Sakupljen je niz opisa projekata iz čitavog regiona. te da identifikuju naredne korake u okviru ovog klastera znanja. Makedonije. Na sastanku su govorili predstavnici svih zemalja učesnica. ili uvođenja novih nastavnika u posao? Kako funkcioniše i kakva je podrška potrebna veoma dobro osmišljenom sistemu profesionalnog razvoja na nivou škole? Na ova. pokušaće da odgovori novoformirani regionalni Klaster znanja na temu obuke nastavnika. Na osnovu diskusije učesnici su imali priliku da razmatraju moguća zajednička. Regionalnim savjetom za saradnju (RCC) i Inicijativom za reformu obrazovanja jugoistočne Evrope (ERI SEE). godine u Podgorici. Nema kvalitetnog obrazovnog sistema bez kvalitetnog nastavnika. Rumunije i Kosova. Centar za stručno obrazovanje iz Crne Gore je izrazio interesovanje da preuzme vođstvo nad ovim klasterom znanja. Dakle. A zadatak je izuzetno težak – podučiti učenike kako da najbolje uče. učesnici iz Bosne i Hercegovine. Sastanak je održan u organizaciji Centra za stručno obrazovanje Crne Gore. Srbije. kada je i pitanju srednje stručno obrazovanje. Čitav sistem se održava na staklenim nogama i lagano urušava ako nastavnici nijesu dorasli svom zadatku. Što se tiče crnogorskih predstavnika. TFBHC je uputila poziv za sakupljanje postojećih uspješnih nacionalnih ili regionalnih projekata i inicijativa čiji su ciljevi u skladu sa četiri strateška cilja identifikovana programom „Obrazovanje i obuka 2020”. Univerziteta Crne Gore i Centra za obrazovne politike Srbije.

U tom smislu. Nastavnici su centralne figure tog procesa – ne samo kao osobe koje sprovode zadatke date od strane obrazovnog sistema. kao i virtuelne biblioteke Razmjena iskustava o kreativnim načinima nastave i učenja ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 39 Zaključci sa konferencije održane u Podgorici proslijeđeni su svim učesnicima. Kontinuirano unaprijeđivanje obrazovanja nije mogućnost. već nasušna potreba. sa akcentom na promišljanjima o iskustvima iz prakse. kao i premošćavanju razlika između obrazovnih politika i prakse. a jednom ili više njih će se ovaj klaster znanja ubuduće detaljnije baviti: • Profesionalizam trenera za nastavnike – u skladu sa zaključcima Evropske radne grupe u vezi sa ovim pitanjem • Centri izvrsnosti – diskusija o strukturnom pozicioniranju obrazovanja nastavnika unutar ili izvan okvira univerziteta • Faza uvođenja u posao – omogućavanje praktičnog iskustva nastavnicima prije stupanja na posao i u fazi uvođenja u posao. aktivnosti ovog klastera znanja bi trebale doprinijeti osnaživanju nastavničke profesije u zemljama Jugoistočne Evrope. već kao ključni igrači u osiguravanju relevantnog i visokokvalitetnog obrazovanja za sve mlade ljude. učesnicima se obratio i dr Terens Kliford-Amos iz Velike Britanije. inicijalnog obrazovanja i prakse nastavnika Analiza potreba obuke u okviru obuke nastavnika na radnom mjestu u regionu Jugoistočne Evrope Održivi razvoj obrazovanja nastavnika Platforme znanja (knowledge clouds) ‒ razvoj uporedivih regionalnih baza podataka.nog razvoja nastavnika u Crnoj Gori. godine. Tokom popodnevne sesije. . koja će se takođe održati u Crnoj Gori i na kojoj će se govoriti o nekoj od predloženih tema. kao i radu na uspostavljanju zajednica za učenje • Motivacija nastavnika – uvođenje mehanizama sa ciljem povećavanja unutrašnje motivacije nastavnika • Uspostavljanje zajednica za učenje – u skladu sa rezultatima ETF projekta u Crnoj Gori • Podrška i umrežavanje nastavnika – razvoj regionalne liste prioritetnih oblasti u kojima je nastavnicima potrebna podrška i uspostavljanje održivih načina umrežavanja nastavnika • Povećanje kvaliteta obuke nastavnika – što bi moglo biti iskorišćeno iz Comenius programa • Evaluacija uticaja obuke nastavnika – kako • • • • • • procijeniti uticaj obuke nastavnika na dešavanja u učionici i svakodnevnom školskom životu Obrazovanje i stručno usavršavanje nastavnika stručnih predmeta Identifikovanje razlika između teorije. koji se bavi istraživanjem obuke nastavnika na Zapadnom Balkanu za potrebe Evropske komisije. Takođe. koju je moderirala Jasminka Čekić-Marković iz Centra za obrazovne politike Srbije. dok je Jadranka Radunović iz Centra za stručno obrazovanje prezentovala stručno obrazovanje i obrazovanje odraslih – obuka nastavnika. Naredna konferencija. identifikovane su sljedeće teme. planirana je za septembar 2013. i u toku je usaglašavanje zajedničke teme kojima će se ovaj klaster baviti u budućnosti.

savjetnica Centar za stručno obrazovanje Podgorica D ešavanje Razmjena iskustava nakon prvog ciklusa implementacije PRNŠ sistema u srednjim stručnim školama i resursnim centima. što doprinosi unapređenju procesa profesionalnog razvoja nastavnika na nivou škole. kao i vođenje sekcija i klubova. PRNŠ koordinatori iz sedam škola/centara predstavili su primjere dobre prakse. godine. Srednju stručnu školu „Ivan Uskoković“ iz Podgorice. u organizaciji Centra za stručno obrazovanje. realizovane su značajne aktivnosti: informatičke obuke. predstavila je pedagogica Mira Vukčević. tokom realizacije nastave veterinarske grupe predmeta. koordinatorka za profesionalni razvoj u ovoj školi. godina. One su donijele i zajedničke zaključke u vezi dosadašnjih iskustava i aktivnosti. U Prvoj srednjoj stručnoj školi u Nikšiću. učesnike je upoznala Jadranka Radunović savjetnica u Centru za stručno obrazovanje. posebno su istakle veliku zainteresovanost nastavnika ove Škole za sve organizovane aktivnosti. čime je potvrđen značaj razmjene raznovrsnih iskustava. realizovano je 26. Milanka Okuka iz Poljoprivredne škole Bar.CSO: ZAVRŠEN PRVI CIKLUS IMPLEMENTACIJE PRNŠ MODELA Jadranka Radunović. Kako je primjena ovog modela tekla u tri resursna centra (Podgorica i Kotor). namijenjeno koordinatorima za profesionalni razvoj iz ovih ustanova. predavanja. u realizaciji aktivnosti iz PRNŠ plana. prezentacije. istakla je aktiv predmeta Crnogorski jezik i književnost kao posebno angažovan u ovim aktivnostima. obuke za znakovni jezik. Marija Draganić. pored velikog broja različitih aktivnosti predstavila je grupni oblik rada koji koristi nastavnica dr Nada Truš. obuke za rad u senzornoj sobi. Sa rezultatima analize planova za profesionalni razvoj na niovu škole i ličnih planova profesionalnog razvoja iz prethodnog perioda. prezentovale su Jelena Avramović. evaluacionom procedurom prvog ciklusa. Irena Bogićević i Andrijana Klikovac. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 40 . radionice sa roditeljima itd. Tanja Todorić i Nada Jović koje su predstavljale Srednju stručnu školu iz Pljevalja. Dešavanju se odazvao veliki broj pozvanih PRNŠ koordinatora. pored različitih oblika profesionalnog razvoja u školi. i narednim koracima za period 2013-2015. aprila 2013. učestvovalo je oko 60% ukupnog broja nastavnika. koja je kao najznačajnije realizovane aktivnosti izdvojila razmjenu dobre prakse sa drugim školama. ogledni časovi. Uz sve teškoće zbog tekuće transformacije njihovih ustanova. kao i izazove koji su postojali tokom implementacije ovog modela u njihovim školama.

Učenje se više ne odvija samo u školi. Neka pitanja su zahtevala da se izabere samo jedan od ponuđenih odgovora. verovatno više nego ikada ranije. akciono istraživanje. koje bi teme voleli da budu više zastupljene. Britanski savet je prošle godine inicirao istraživanje navikā i potrebā pomenute grupe nastavnika. pa nisu smatrali da treba da popune upitnik. već je ono postalo sveprisutna aktivnost u učenikovom životu. Druga grupa pitanja ispitivala je koliko su nastavnici angažovani u nekim drugim aktivnostima profesionalnog razvoja koje mogu samostalno da pokrenu (onlajn obuke. Rok za popunjavanje upitni- P očetak novog milenijuma doneo je i promenu koncepcije obrazovanja. 9 Pretpostavlja se da je broj nastavnika koji su dobili imejl sa upitnikom manji od 3000. Povećane potrebe za stručnim usavršavanjem dovele su do potrebe da se preispita postojeće usavršavanje kako bi se došlo do saznanja koliko ono odgovara potrebama nastavnika. Kao jedna od vodećih organizacija u Srbiji koja nudi različite aktivnosti za stručno usavršavanje nastavnika engleskog jezika. Upitnik je u elektronskoj formi prosleđen u aprilu 2012. Usled ovako očiglednih i značajnih promena u obrazovanju i učenju. . Novi Sad Doc.ISKUSTVA DRUGIH ISTRAŽIVANJE: Visoka škola „Pravne i poslovne akademske studije dr Lazar Vrkatić“. dr Tatjana Glušac KOLIKO I KAKO SE USAVRŠAVAJU NASTAVNICI ENGLESKOG JEZIKA dobijenih rezultata ova organizacija mogla da organizuje i ponudi takve oblike stručnog usavršavanja koji bi odgovarali njihovim stvarnim potrebama. 8 Okvir stalnog stručnog usavršavanja Britanskog saveta. Cilj istraživanja bio je da se dođe do saznanja u vezi sa navikama i potrebama tih nastavnika kako bi na osnovu ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 41 7 Nastavnici engleskog jezika u Srbiji imaju zakonsku obavezu da sakupe 120 sati stručnog usavršavanja u toku pet godina pohađajući seminare koje je odobrio Zavod za unapređenje obrazovanja i vaspitanja. Učenici sve više traže znanja koja im nisu lako dostupna. nego adrese škola. Postojanje različitih sredstava informacionih tehnologija omogućilo je učenicima stalan pristup obilju informacija. da li primenjuju nova znanja i veštine i sl. Katedra za engleski jezik. Naime. kao i na to koliko nastavnici planiraju stručno usavršavanje prema različitim fazama u karijeri nastavnika 8 . potrebu da se stručno usavršavaju kako bi na odgovarajući način odgovorili zahtevima sa kojima su suočeni. način na koji se odvija komunikacija između nastavnika i učenika. te sadržaji koji se nude u školskim udžbenicima često predstavljaju informacije koje su učenicima lako dostupne. nastavnici imaju. a time i nezanimljive. neke adrese nisu privatne adrese nastavnika. opservacije časova. neki nastavnici više ne koriste neke od imejl adresa koje su u bazi podataka. radionice i sl). Promenio se način na koji učenici uče. koje teme se najviše obrađuju na seminarima koje pohađaju. traže da im se ta znanja predstave na zanimljiv način. da budu lako primenljiva u svakodnevnom životu. dok su neka pitanja tražila od nastavnika da sami ponude odgovore. Upitnik se sastojao od šesnaest pitanja podeljenih u tri grupe. godine na 3000 imejl adresa 9 koje Britanski savet ima u svojoj bazi podataka. kao i da im se ponudi sinteza znanja iz različitih oblasti. Ovim pitanjima se želelo doći do saznanja koliko često nastavnici pohađaju aktivnosti stručnog usavršavanja. pojavila se potreba za drugačijim vrstama znanja i veština od onih koje su predviđene nastavnim planovima i programima. Prva grupa pitanja je ispitivala navike nastavnika engleskog jezika u vezi sa stručnim usavršavanjem koje je nastavnicima na raspolaganju i za koje oni ostvaruju neophodne sate stručnog usvršavanja 7 (seminari. pa nastavnici nisu ni dobili imejl sa upitnikom i sl.). neki nastavnici više ne rade u školi. konferencije. neka su dozvoljava da se izabere više odgovora. Autorka ovog rada bila je angažovana da osmisli upitnik. čitanje stručne literature i sl. obradi podatke i napiše izveštaj koji je uključivao i konkretne ideje kako da se postojeće stručno usavršavanje unapredi. Treća grupa pitanja se odnosila na zadovoljstvo nastavnika postojećim stručnim usavršavanjem. neki nastavnici imaju dve-tri adrese.

Budući da nije dostupan zvaničan podatak u vezi sa ukupnim brojem nastavnika engleskog jezika u Srbiji 10 . Teme za koje su nastavnici najviše zainteresovani su: informacione tehnologije (58 nastavnika). Nakon pohađanja seminara.ZAVOD ZA ŠKOLSTVO ka bio je 20. informisanje putem fejsbuka. vreme održavanja (119 nastavnika). maj 2012. kao i jednom godišnje (79 nastavnika). metodika nastave stranog jezika (44 nastavnika) i sl. dok neki prate promene samo na nivou odeljenja (118 nastavnika). blogova i sl. Među nastavnicima postoji i razvijena navika da međusobno razmenjuju informacije o seminarima (71 nastavnik). Ovi nastavnici takođe i prate uticaj novoprimenjenih metoda rada na učenike tako što posmatraju svakog učenika ponaosob (169 nastavnika). 10 Nezvanični izvori tvrde da postoji između 3000 i 4000 nastavnika engleskog jezika u Srbiji zaposlenih na svim nivoima obrazovanja. Manje važni kriterijumi koje razmatraju jesu da li je aktivnost akreditovana. koliko sati stručnog usavršavanja ona nosi i gde se održava. tako i u privatnom sektoru. kako u državnom. Manje važni kriterijumi uključuju sledeće: seminar pruža i praktično iskustvo. Na pitanje koje bi teme voleli da se obrađuju na seminarima. Veliki broj nastavnika deli iskustva sa seminara sa kolegama (157). ne može se sa sigurnošću tvrditi u kojoj meri dobijeni rezultati daju realnu sliku stanja. kao i u oba sektora (državnom i privatnom). onda je jasno da se radi o prigodnom uzorku i da se rezultati mogu upotrebiti za unapređenje aktivnosti te organizacije. Takođe. nastavnici su ukupno ponudili 84 teme koje su verovatno proistekle iz uslova u kojima rade i karakteristika učenika kojima predaju. nastavnici najčešće uzimaju u obzir aspekat nastavne prakse koju mogu da unaprede (239 nastavnika). a neretko je i da organizator nastavniku pošalje SMS (54 nastavnika). Ukupno 289 nastavnika popunilo je formular. on je podeljen i učesnicima konferencije Udruženja nastavnika engleskog jezika Srbije sredinom maja iste godine. 160 nastavnika pohađa različite aktinovnosti stručnog usavršavanja jednom u tri do četiri meseca. ne mogu generalizovati jer su dobijeni odgovori od nastavnika koji u manjoj ili većoj meri aktivno učestvuju u aktivnostima stručnog usavršavanja i to onima koje su organizovane od strane jedne određene organizacije (Britanskog saveta u Beogradu). Dobijeni rezultati se. Osim toga. S obzirom na činjenicu da je ovo prvo istraživanje u Srbiji koje ispituje navike i potrebe nastavnika engleskog jezika u vezi sa njihovim stručnim usavršavanjem. Ima i onih koji ih pohađaju jednom mesečno (36 nastavnika). nisu neki od načina na koje se nastavnici često informišu (24 nastavnika). Prema rezultatima istraživanja. ovo istraživanje može ukazati na potrebu da se pokušaju ispitati i stavovi onih koji se stručno ne usavršavaju. Kada biraju seminar koji bi pohađali. nastavnici imaju priliku da razmenjuju znanje i iskustvo i sl. dakle. Ispitani nastavnici imaju jednu do 30 godina radnog iskustva i zaposleni su na svim nivoima obrazovanja. a čak 187 nastavnika ima na umu novine za koje su saznali kada planiraju časove. Ono što najviše utiče na kvalitet jenog seminara jesu sledeći činioci: da je tema interesantna i savremena (216 nastavnika). . Pretraživanje interneta. Najčešće se nastavnici o nekom semina- 42 ru informišu putem pisma ili imejla koji dobiju od organizatora (156 nastavnika). da je edukator dobro pripremljen (195 nastavnika) i da je ono što je predstavljeno primenljivo (141 nastavnik). Osim toga. ako se uzme u obzir cilj istraživanja (da Britanski savet prilagodi svoje aktivnosti onima koji su barem nekada pohađali aktivnosti ove organizacije). godine. 269 nastavnika pokušava da pronađe odgovarajuću priliku da isprobaju novostečena znanja i veštine. ono može poslužiti kao izvor informacija o tome šta o stručnom usavršavanju misle oni koji predstavljaju grupu aktivnih nastavnika (onih koji manje-više redovno pohađaju aktivnosti stručnog usavršavanja). rad sa mlađim učenicima (51 nastavnik). cenu (112 nastavnika) i činjenicu ko je predavač (104 nastavnika).

mesta održavanja. radionica. Takođe. Oni bi svakako bili drugačiji da su ispitani i nastavnici koji retko ili čak nikada ne pohađaju aktivnost za stručno usavršavanje. istraživanje je dovelo do saznanja da je veliki broj nastavnika engleskog jezika zainteresovan za unapređenje sopstvene prakse bez obzira na radno iskustvo. vredelo je sprovesti ovo istraživanje kako bi Britanski savet na još adekvatniji način mogao da zadovolji njihove potrebe. istraživanje je pokazalo i da je 135 nastavnika učestovalo u nekom obliku onlajn stručnog usavršavanja (vebinar. 185 ispitanih nastavnika su barem jednom u poslednjih godinu dana posmatrali čas svog kolege. Polovina nastavnika je zadovoljna sa postojećim stručnim usavršavanjem. ovo istraživanje je pružilo dragocen uvid u navike i potrebe onih nastavnika koji su na vreme shvatili da je neophodno da se prilagode novim uslovima rada i novim potrebama učenika. Takođe. nastavnici u Srbiji nisu obavezni da primenjuje novostečena znanja i iskustva. Takođe. jasno je i to da mnogo ovih nastav- nika učestvuju kako u aktivnostima koje su im ponuđene. S druge strane. cene seminara. tako i u onima koje pokreću samostalno. barem jednom u godinu dana rad 181 nastavnika posmatrao je kolega. Ovim nastavnicima je neophodno pružiti znanja i veštine i u vezi sa tim aktivnostima kako bi uspeli samostalno da pronađu odgovor na neko pitanje ukoliko ga ne dobiju na nekom od seminara koji im se nude ili kako bi uspešno rešili situacije koje su posledica specifičnog konteksta u kome rade. Preostale nastavnike kolege nikada nisu posmatrali ili su ih posmatrali pre više od godinu dana. doći. 70 ih je delimično zadovoljno. Međutim. s obzirom da veliki broj nastavnika ne planira svoje usavršavanje ili čak ne zna šta planiranje podrazumeva. Skoro polovina nastavnika je u prethodnih godinu dana sprovela akciono istraživanje. do njih je veoma teško. a 112 nastavnika ga nikada nisu realizovali. rezultati pokazuju i da mesto održavanja ne sprečava nastavnike da pohađaju seminar ako on nudi potrebna znanja i iskustva. a sedam nezadovoljno. 61 nastavnik je veoma zadovoljan. Naime. nastavnici pohađaju i seminare koji nisu akreditovani i ne donose nikakve sate stručnog usavršavanja. Na osnovu dobijenih rezultata jasno se vidi da ispitani nastavnici redovno učestvuju u aktivnostima stručnog usavršavanja. Ohrabruje podatak da najveći broj nastavnika (189) planira svoje stručno usavršavanje manje ili više redovno. Međutim. sistema stručnog usavršavanja. dok 103 nastavnika to nikada nisu učinili ili su posmatrali kolegu pre više od godinu dana. tema i sl. Budući da grupa nastavnika koja je odgovorila na upitnik predstavlja grupu velikih entuzijasta. te ohrabruje podatak da veliki broj ispitanih nastavnika to ipak čini. Čitanje stručne literature je najčešće zastupljeni oblik samostalno iniciranog stručnog usavršavanja (204 nastavnika). I pored toga. Osim toga. kurs i sl. neophodno je ponuditi im adekvatna znanja i veštine s tim u vezi kako bi njihovo usavršavanje bilo efikasnije i isplativije. dok je skoro isto toliko nastavnika pohađalo takvo stručno usavršavanje pre više od godinu dana ili ga čak nikada nisu pohađali. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 43 . očigledno je da veliki broj nastavnika samostalno inicira ovak oblik stručnog usavršavanja. Osim toga. Osim toga. Ako obrađuju teme koje ih zanimaju.Na pitanje koliko iskustva imaju u vezi sa opservacijama časova. Razlozi koje navode da opravdaju svoj izneti stav veoma su različiti i tiču se broja ponuđenih seminara. ako ne i nemoguće. Čak 79 nastavnika ne zna šta znači planiranje stručnog usavršavanja ili šta se podrazumeva pod fazama u razvoju karijere nastavnika. Rezultate dobijeni ovim istraživanjem ne treba uopštavati.) u prethodnih godinu dana. dok je 52 nastavnika to učinilo pre više od godinu dana. rezultati pokazuju i da postoji i veliki broj nastavnika koji ne poznaju neke oblike usavršavanja koje mogu samostalno pokrenuti.

RAZVOJ ZAJEDNICA UČITELJA KOJI UČE Sanja Brajković. Brojna istraživanja potvrđuju kako je ustvari kvaliteta učiteljskog rada. te mu omogućiti da tijekom uvođenja promjena u vlastitu praksu ima podršku kolega i stručnjaka. Rad zajednica učenja. – davati drugim učiteljima u zajednici konkretne ideje kako da unaprijede učenje svojih učenika. – motivirati druge učitelje na unapređenje kvalitete rada i pomoći im da uživaju u poslu. Ti dodatni oblici stručnog usavršavanja trebaju biti snažno povezani sa svakodnevnom praksom svakog pojedinog učitelja. Sahlberg. kad izuzmemo urođene predispozicije učenika i iskustvo odrastanja. i emocionalno i profesionalno. 2012). 2008). Rowe. prema Wiliam 2011. . ima za cilj podržati učitelje i odgajatelje. Hrvatska U 44 protekla dva desetljeća gomilaju se dokazi koji podupiru tvrdnju da su učitelji. u njihovu profesionalnom razvoju.. glavni nositelji kvalitete odgojno-obrazovnog sustava. 2012. programska direktorica Pučko otvoreno učilište Korak po korak Zagreb. Posebno je važno da profesionalno usavršavanje poštuje principe učenja odraslih i da uzima u obzir da učitelji rade u školama s drugim učiteljima koji također imaju vlastita iskustva te da dijeljenje iskustava među učiteljima neminovno dovodi do poboljšanja u kvaliteti njihova rada. Hanushek. 2008. – davati povratne informacije članovima zajednice o kvaliteti njihova poučavanja i učenja. odnosno ono što oni čine. Druga je da će učitelji koji su aktivno uključeni u rad zajednice unaprijediti svoje profesionalno i osobno znanje (Vescio i sur. i to tako što će oni unutar zajednice: – imati mogućnost kritički promišljati o vlastitom poučavanju. William. 2010. odgovorna za većinu razlika u postignućima učenička (Jolly. Istovremeno. sve je evidentnija potreba za uvođenjem novih oblika stručnog usavršavanja učitelja kako bi se učitelje potaknulo na profesionalni razvoj u skladu sa suvremenim zahtjevima struke. prema tome. Hattie. 2003. Zajednice učenja jedan su od mogućih oblika ZAVOD ZA ŠKOLSTVO stručnog usavršavanja učitelja koji ispunjavaju ove zahtjeve. Rad zajednica učenja temelji se na dvije pretpostavke: prva je da se znanje razvija tijekom svakodnevnog iskustva poučavanja koje se najbolje razumije kroz kritičku refleksiju s drugima koji imaju slična iskustva. 2011.

Imati zajedničku viziju ne znači dogovoriti se oko jedne aktivnosti koju će svi učitelji primijeniti u radu (npr. Ona odgovara na pitanja: Gdje smo sada? Koliko smo dobri s obzirom na ono što želimo biti? Što je od primijenjenog imalo učinka na učenike. U zajednicama se. zajednice učenja nisu: – sastanci učitelja na kojima se raspravlja o organizaciji školskih aktivnosti ili planira izvršenje obveza. emocionalnu (promišljanje vlastitih emocionalnih stanja) i ponašajnu (analizu vlastitog ponašanja i posljedica tog ponašanja) (Vizek-Vidović. Željeli bismo izgraditi novu dvoranu. te procjenama i raspravama o učinkovitosti rada zajednice. to se ne odnosi samo na to da učitelji rade u ugodnoj atmosferi. već i na to da se međusobno cijene. a time i učenje svakog djeteta. U njima je bilo okupljeno oko tri stotine učitelja. u kontekstu razvoja zajednica. Učitelji bi odgovarajući na ova pitanja. Elementi zajednice učenja Uspjeh razvoja svake zajednice ovisi o stvaranju dobrih temelja za njezin rad: pravilima rada. U daljnjem članku opisat ćemo koji su osnovni elementi zajednica koje smo razvijali. Ona odgovara na pitanja: Što je to što želimo kreirati? Kakva škola želimo postati? Kakvu školu želimo za svoju djecu? Kreiranje vizije u školama se često pretvori u pisanje liste želja poput: Željeli bismo opremiti učionice računalima. Pučko otvoreno učilišta Korak po korak ima višegodišnje iskustvo u razvoju zajednica učenja odgojnoobrazovnih djelatnika u osnovnim školama u Republici Hrvatskoj. obuhvaća osjećaj pripadanja. stoljeća – ISSA-ina definicija kvalitetne pedagoške prakse11 koju je razvila Međunarodna udruga Korak po korak (International Step by Step Asociation). Vizija je slika našeg razreda i škole u budućnosti. umjesto toga trebaju tragati za rješenjima. To su: suradnja. kako pokrenuti zajednicu i kakva je struktura sastanaka. rasporedu rada koji je zajednički dogovoren. 9) smatra da suradnja. Uzimajući u obzir teorijske spoznaje. Zajednička vizija je puno više – to je mentalna slika o radu škole koja je kvalitetna u svim područjima svoga rada i koja pridonosi učenju i razvoju svih svojih učenika. nedoumice i sl. vremenu koje je članovima na raspolaganju. a to je djelovanje učitelja. Bavimo se poučavanjem. – katarza – članovi zajednice ne bi smjeli provoditi vrijeme žaleći se jedni drugima na školske probleme. analiziralo i evaluiralo (Reid. glavna snaga zajednice dolazi iz njezinih članova. Tijekom tog razdoblja educirali smo pedesetak voditelja koji su u svojim školama organizirali četrdesetak zajednica učenja. Bavimo se onime što je bitno za uspjeh odgojno-obrazovnog sustava. definiranim ulogama i odgovornostima članova zajednice. Refleksija je proces revidiranja profesionalnog iskustva kako bi ga se opisalo. 2010). kao okvir za raspravu o zajedničkoj viziji u svim zajednicama ponuđen je dokument Kompetentni učitelji 21. trebali obuhvatiti i ove tri komponente: metakognitivnu (razmišljanje o vlastitim misaonim procesima. a većina tih zajednica djeluje i danas. nalaze istraživanja i međunarodnu praksu razvoja zajednica učenja. Zajednice učitelja upravo i postoje kako bi školski djelatnici radili na ostvarenju zajedničke vizije škole kakvu žele za svoje učenike. na primjer uvjerenjima). U skladu s definicijom zajednice McMillan (1976. Iz tog razloga smo educirali uglavnom voditelje stručnih aktiva učitelja unutar škola koji su. prema McMillan i Chavis 1986.. ispred svih razreda kreirat ćemo ‘kutak za roditelje’). vještine. dijele iskustva. Krajnji cilj nam je unaprijediti profesionalni razvoj učitelja. osje- ćaj individualne koristi i emocionalne pozitivne povezanosti s ostalim članovima tima. opet uz našu kontinuiranu podršku. osjećaj međusobne ovisnosti. Smatrali smo da će se zajednice najlakše razviti u okviru već postojećih stručnih aktiva učitelja. Mi smo identificirali tri elementa koja smo smatrali neophodnima za razvoj zajednica učenja. naša temeljna ideja bila je iskoristiti već postojeće oblike suradnje među učiteljima u našim školama i pomoći učiteljima u razvoju zajednica učenja u Hrvatskoj. svakog pojedinog djeteta. a što nije? Na temelju čega to mogu reći? Što je od onoga što smo pokušali imalo najviše učinka? Koja učenička ponašanja su nam ukazivala da smo bili na dobrom putu? (Caine i Caine. U tom je dokumentu opisana kvalitetna učiteljska praksa usmjerena na dijete ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 45 . str. ali i samih učitelja i cjelokupnog odgojno-obrazovnog sustava Kompetentni učitelji 21. – seminari – iako ponekad zajednica može pozvati vanjskog stručnjaka kako bi im pomogao u rješavanju neke problematike. pak. odnosno reflektirajući se na vlastitu praksu. Kad kažemo suradnja. vizija i refleksija.Pri tome. stoljeća – ISSA-ina definicija kvalitetne pedagoške prakse Kako bi se proces pronalska zajedničke vizije ubrzao i kako bi učitelji što prije počeli u svoju praksu uvoditi promjene za unapređenje kvalitete rada. znanja. 1993). ne bavimo strukturalnim promjenama u obrazovanju (iako ne umanjujemo i njihovu važnost). 2011). želimo kreirati zajedničku viziju poučavanja koje želimo za našu djecu. Dakle. u svojim školama okupili učitelje i zajedno s njima razvijali zajednice.. a koje smo ugradili u strukturu rada zajednica.

Strategije poučavanja ili Okruženje za učenje (područje Profesionalni razvoj se ne bira) počinje tako da svaki član zajednice s ostalima dijeli rezultate vlastite samoprocjene. 4. Inkluzija. potreban je dogovor kad i gdje će se odvijati sastanci zajednice te koliko će trajati.koja se temelji na saznanjima iz istraživanja dječjeg razvoja. Kako bi zajednica doista profunkcionirala kako to učitelji očekuju. razvojno-primjerenoj praksi. Zatim se razgovara o sličnostima i razlikama te zajedničkom interesu u profesionalnom razvoju. poticanja i autonomije onoga tko uči.hr/upload/Sadrzaj/issa_definicija. 4. 7. možemo zaključiti da je idealan broj članova od 5 do 10. kao i djece međusobno. Dogovorene su norme ponašanja. koje će biti obveze učitelja.“ (Kompetentni učitelji 21. Norme ponašanja ne mogu se nametnuti grupi.hr/upload/Sadrzaj/issa_definicija. – Iz iskustava i preporuka naših voditelja zajednica. Svaki standard sadrži dva do šest indikatora (pokazatelja) u kojima je opisano što učitelji ČINE u svom razredu kako bi zadovoljili određeni standard/princip kvalitete.korakpokorak. stoljeća). Izbor prioritetnog područja: Individualizacija. kako se rad u zajednicama razlikuje od ostalih vrsta stručnog usavršavanja. U ovih sedam područja promovira se praksa koja se temelji na „humanističkim i sociokonstruktivističkim načelima. Kompetentni učitelji 21. teorija učenja i neuroznanosti. Praćenje i procjenjivanje. itd.: Zajednica učenja odgojno-obrazovnih djelatnika (2013. Obitelj i zajednica. i (2) zajednica učenja cijelu godinu radi na unapređenju rada jednog područja prema ISSAinoj definiciji kvalitetne pedagoške prakse. različitost i demokratske vrijednosti Procjenjivanje i planiranje Strategije poučavanja Okruženje za učenje Profesionalni razvoj 1.korakpokorak. jake strane i slabosti i procjenjuje u kojem smjeru se treba razvijati kako bi pridonio ostvarenju zajedničke vizije kvalitetnog poučavanja. S. Praksa usmjerena na dijete u tom je dokumentu opisana kroz sedam područja rada učitelja: 1. koja su iskustva drugih zajednica i sl. individualiziranom pristupu i spoznaji da se učenje odvija kroz interakciju i u dijalogu između djece i odraslih. 5.12. ISSA-ina definicija kvalitete. na temelju dosadašnjih iskustava. Svaki učitelj ima razvijen svoj prvi individualni plan unapređenja rada13. stoljeća 2010. – U individualnom planu profesionalnog razvoja svaki od učitelja identificira svoje kompetencije i potrebe. 3. Interakcije Obitelj i zajednica Inkluzija.pdf 13 Napomena: U priručniku Brajković. Dogovoreno je vrijeme i mjesto sastanaka. – Normama ponašanja obično se razgovara na drugom sastanku. uveli u rad zajednica su: (1) svi članovi zajednice rade na unapređenju kvalitete rada u istom području prema ISSA Pedagoškim standardima (Interakcije. Poželjno je da je vrijeme sastanka ugrađeno u radno vrijeme kako učitelji zbog sastanaka ne bi trebali ponovno dolaziti u školu. Izabrano je prioritetno područje za unapređenje kvalitete rada učitelja (prema ISSA-inoj definiciji kvalitetne pedagoške prakse. Zato je zadatak budućeg voditelja ili voditeljice zajednice da sve učitelje i ostale članove Učiteljskog vijeća što detaljnije informira o tome što su zajednice učenja. Učitelji.pdf 12 Vidi: http://www. Obitelj i zajednica. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 11 Dokument je moguće preuzeti na: http://www. 2. Predstavljena je ISSA-ina definicija kvalitetne pedagoške prakse. 2. već bi ih ona trebala donijeti na temelju vlastitih očekivanja. vrijednosti i iskustava. 3. 46 Ova područja odabrana su zato što je upravo u njima potrebno osigurati visoku kvalitetu rada kako bi se podržao dječji razvoj i učenje.) detaljno je opisamo kako pokrenuti zajednicu učenja u vašoj školi/vrtići te su opisani primjeri aktivnosti za svaki od elemenata strukture sastanka zajednice. oni moraju imati dovoljno informacija o tome što je zajednica učenja. – Dvije preporuke koje smo. kad smo sigurni tko će biti članovi zajednice. . – Učitelji tijekom jednog od prvih sastanaka trebaju upoznati sadržaj i strukturu ISSA-ine definicije kvalitetne pedagoške prakse koja će im tijekom čitavog rada koristiti kao polazište za rasprave o kvaliteti rada. Da bi to mogli. a zatim je kroz indikatore opisano kako primjenu tih standarda kvalitete možemo prepoznati u praksi. 2010). Neke od informacija koje se obično daju o zajednicama su: što su zajednice učenja. članovi zajednice tijekom svakog sastanka planiraju postizanje kvalitete poučavanja opisane u jednom od indikatora kvalitete. 6. različitosti i demokratske vrijednosti. Pokretanje zajednice učenja Priprema rada zajednice odvija se obično kroz dva do tri sastanka u trajanju od šezdeset do devedeset minuta. Rezultati istraživanja i iskustva učitelja u svakom od tih područja pretočena su u nekoliko standarda (koje još nazivamo i principima) rada kojih se treba pridržavati u razredu. 5. u duhu uvažavanja. Svi članovi zajednice treba potpuno dobrovoljno da odluče da budu njezini članovi i da sudjeluju u njezinu radu. Očekivani ishodi tih uvodnih sastanka su: Svi učitelji i članovi Učiteljskog vijeća informirani su o zajednici učenja.

10-14. Na: http://www.org/interviews/ hanushek. rješenja za probleme i sl. Sweeney. 5. evaluacija sastanka. zaključci. DeFour. Bloomington. Stenhouse Publishers. e-learning. (10 min. nude svoje ideje za poboljšanje. osim sudjelovanja u zajednicama. moramo reći kako osnivanje zajednica u školama nije jamstvo unapređenja kvalitete rada učitelja.childrenofthecode.): Visible Learning. D.): Learning Along the Way – Professional Development by and for Teachers. (2006. 47 Literatura: 1. 10. Zagreb: IDIZ. Svaki učitelj. vol. Teaching and Teacher Education. ELEMENTI STRUKTURE SASTANKA ZAJEDNICE Zagrijavanje AKTIVNOSTI Vježba za zagrijavanje. koja je došla i isto tako će nestati. nužno je održati najmanje jedan sastanak mjesečno.) • Učitelj/učiteljica ima priliku reći za koje prijedloge misli da će joj pomoći. B. radionice. Idealno je imati dva sastanka mjesečno u trajanju od dva sata. (1986. Fullan. 2004. (2008.) • Svi imaju priliku reći svoje mišljenje i dojmove (5 min. J. W i Chavis. M. • Svaki učitelj piše svoj individualni plan unapređenja kvalitete. stvaranje osjećaja zajedništva i jačanje suradnje.): Leading Professional Learning. (15 min. tekstom. (2006.). Ponekad postoji opasnost da se učitelji koji su članovi zajednice izoliraju od ostalih oblika stručnog usavršavanja. Zajednica učenja odgojno-obrazovnih djelatnika.Struktura sastanaka zajednice učenja Iz iskustava naših zajednica. TRAJANJE (5-10 min) Refleksija o provedenim aktivnostima (30-45 min) Razvoj zajedničkog razumijevanja kvaliteta Planiranje sljedećih koraka Zaključivanje sastanka (20-25 min) (5-10 min) (5 min) ZAVOD ZA ŠKOLSTVO Iako u ovom članku zagovaramo profesionalni razvoj učitelja kroz zajednice učenja. (2012. New York: Teachers College Press. Solution Tree Press. zapažanjima. (5 min. 1995. E. 7. (2003. čitanje časopisa. (2011. prema Vescio 2008. Nurse Education Today . V. A. D. Hattie. P. za svaki sastanak zajednice.) • Rasprava o jednom indikatoru kvalitete potaknuta člankom. ona se nikada neće imati vremena razviti i postati mjesto na kojem se dublje promišlja o praksi jer je za to potrebno vrijeme. . treba izdvojiti 90 do 120 min. M. Vescio. 2006. A. Hanushek. Ako se tako gleda na zajednicu. 13. na: http://research. Važno je da sastanci zajednice imaju strukturu kako bi se izbjeglo da se rasprava raspline i kako bi se ostvario cilj zajednice. G. Razvoj Zajednice učenja nema svoj početak i kraj. USA: NSDC.): Embedded formative assessment. Vizek-Vidović (ur.): ‘But we’re doing it already’: Exploring a response to the concept of reflective practice in order to improve its facilitation. Journal of Community Psychology.. treba koristiti različite prilike za vlastito stručno usavršavanje te razmjenu ideja. Trenutno u Republici Hrvatskoj neke zajednice djeluju već treću godinu. odnosno koja ima svoj početak i kraj. prema Sweeney 2003) navode upozorenja i zabrinutost oko širenja sve popularnijih zajednica učenja.): High Quality Education: Elements and Implications. iskustava i promišljanja ne samo s učiteljima iz svoje škole nego i iz drugih škola pa i država (predavanja. a njihova kvaliteta rada se s vremenom mijenjala i unapređivala i mijenjat će se sve dok njezini članovi budu za tim imali potrebu. Brojni autori (npr. Jolly.) (2011. okrugle stolove i dr. 11. NewYork:Routledge. Wiliam. D.): A review of research on the impact of proffesional learning communities on teaching practice and student learning. idejama za poboljšanje i sl. • Učitelj/učiteljica koji/a izvještava kratko govori o provedenim aktivnostima. (1993. Rowe. S. 8.htm 4. nakon njezina pokretanja. videosnimkom i sl. dilemama.) • Ostali učitelji/učiteljice postavljaju pitanja i traže pojašnjenja. Ken: The Importance of Teacher Quality As A Key Determinant of Students’ Experiences and Outcomes of Schooling (2003. a to je profesionalni razvoj učitelja. Brajković. konferencije. Fullan. The School Administrator. Ako to nije moguće. 6. • Završne primjedbe. Zagreb: Pučko otvoreno učilište Korak po korak 2. Ponekad učitelji gledaju na zajednice kao na posljednju inovaciju među mnogima.): Sense of Community: A Definition and Theory.acer.). (2012. D.): Učitelji i njihovi mentori. 3. (2013.13. Sahlberg. 80-91. i sur. 24. Reid.au/research_conference_2003/3Experiences and Outcomes of Schooling 9. (2010. 14.).edu. McMillan.): Team to Teach – A Facilitator Guide to Proffesional Learning Communities. Guskey i Huberman. 12.): Finnish Lessons.

neka od teoretskih pitanja kojima smo se bavile bila su: što je formativno praćenje. Da bismo to postigle.. Trebalo je razmišljati i procijeniti područja prakse na kojima smo do tada radile više intuitivno nego promišljajući ih. na temelju onoga što je vidljivo. međusobno se podržavale i zajednički procjenjivale kvalitetu rada. odredile smo područje na kojem ćemo raditi. Sastajale smo se otprilike jednom mjesečno. Zatim smo svaki indikator na obrascu procijenile u kojoj mjeri je on vidljiv u njezinoj praksi. odredile vrijeme i mjesto kada ćemo se sastajati. u kojem području rada učitelja bi najviše željela poboljšati svoju praksu. priručnike. Nakon dogovora s ravnateljicom odlučila sam izgraditi zajednicu u svojoj školi. ne nadograđujemo teorijska znanja te ostanemo na onima davno stečenim. U tome sam odmah prepoznala ideju naših nekadašnjih sastanaka – međusobna podrška u stvaranju kvalitetnije prakse u našim razredima. a što nije u njezinom razredu.. Da bismo stvorile zajedničku teorijsku podlogu i što bolje razumjele što je kvalitetna nastava te mogle planirati promjene u praksi. Nakon prvih nekoliko sastanaka zajednice. Tada smo se prvi put susrele s indikatorima po kojima smo mogle procijeniti svoju praksu. U tom smo radu obnavljanja i produbljivanja teoretskih znanja iz naše prakse koristile članke... ali trebao nam je još neki oblik podrške. Na prvim sastancima dogovorile smo norme ponašanja unutar Zajednice. svaki put u razredu druge učiteljice kako bismo vidjele okruženja koja smo stvarale. Nakon uvodnog seminara nastavile smo pohađati i druge Korak po korak edukacije koje su nam pomagale da mijenjamo praksu prema pristupu usmjerenom na dijete. stoljeća – ISSA-ina definicija kvalitetne pedagoške prakse. Hrvatska P 48 rije petnaestak godina. što je bilo prilično zahtjevno. pokazalo se kako to nije dovoljno pa smo sastanke produžile na 90 minuta. ali nakon povratka u svoje škole nizala su se mnoga pitanja na koje same nismo mogle naći odgovor. kao okvir za unapređenje našeg rada uzele smo sedam područja rada učitelja ponuđenih u dokumentu Kompetentni učitelji 21. sastanak je trebao imati točno određenu strukturu. Svaki sastanak smo završavale izradom plana. Iako smo u početku dogovorile da će se sastanci održavati jednom mjesečno po sat vremena. Nažalost. OŠ „Bogumil Toni“. Nakon samoprocjene. Učitelji unutar svake zajednice cijelu godinu rade na unapređenju kvalitete u jednom području. što je samokontrola i kako se postiže. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO Prije tri godine saznala sam za projekt Zajednica učitelja koji uče. videozapise. nakon završenog prvog Korak po korak seminara. SAMOBOR Budući da su se u zajednicu uključile učiteljice različitih razmišljanja o tome što je kvalitetna praksa. Podrška koju smo dobivale kroz sastanke stvorila je vezu među nama koja traje i dan-danas. Za početak je najvažnije bilo dobro proučiti standarde i indikatore kvalitete u svakom području učiteljskog rada kako bismo mogle svaka za sebe procijeniti svoju praksu. entuzijazam učiteljica razredne nastave bio je golem. U POU Korak po korak prošla sam edukaciju o vođenju zajednice učenja koja mi je bila temelj za pokretanje naših sastanaka. a mi smo se zajednički dogovorile da će to u prvoj godini biti Strategije poučavanja. Tu sam kao voditeljica naišla na prepreku. U prvoj godini u zajednici je bilo petnaest učiteljica iz moje i dvije učiteljice iz obližnje škole. . kao i onome što nam se činilo loše. pripremala sam materijale za različite radionice.PRIMJER IZ PRAKSE: Gabriela Žokalj. Mi učitelji razmišljamo na način da je višegodišnje iskustvo dovoljno za kvalitetan rad. Tako se spontano razvilo okupljanje korakovskih učiteljica u našem gradu. koje su razlike između grupnog rada i suradničkog učenja. razgovarale o onome što smo primijenile i što nam se činilo dobro. razmjenjivale ideje. a ideja o obnavljanju sastanka stalno je bila prisutna. Na korakovskim seminarima razmjenjivale smo iskustava. slavile uspjehe i podržavale jedna drugu. RAZVOJ ZAJEDNICE UČITELJA U OŠ „BOGUMILA TONIJA“. Tijekom prvih nekoliko sastanaka imale smo točno određene ‘korake’ koje smo odradile kako je to opisano u članku. kako je vrijeme prolazilo. Nakon nekog vremena uspjele smo uspostaviti strukturu sastanaka. Na kraju je svaka od nas napisala. Samobor. Na primjer. radi različitih subjektivnih i objektivnih okolnosti prestale smo organizirati sastanke. trebale smo početi raditi na mijenjanju naše prakse. Svaka od nas dobila je obrasce s nabrojenim indikatorima.

liste provjere. itd. Prolazile smo radionice i aktivnosti koje smo kasnije koristile u radu zajednica. Nakon nekog vremena svima nam je postalo jasno da se promjene u našim razredima događaju samo onda ako ih same planiramo i kao učiteljice provodimo. Iako je većina učiteljica u praksu uvodila promjene koje su planirale na sastanku. U drugoj godini rada bavile smo se područjem Praćenje. Uvele smo rubrike. a na temelju nacionalnog plana i programa. Mislim da je pomak u kvaliteti prakse vidljiv. potrebno je neko vrijeme kako bi se u zajednici stvorio osjećaj međusobnog povjerenja. Da bismo uspjele u tome. Razmjenjivale smo ideje i resurse te postavljale nove ciljeve koji će mijenjati praksu i podizati kvalitetu našeg rada. planirala strategije kojima smo nastajale obuhvatiti više razvojnih područja djeteta (emocionalno. planiranje i procjenjivanje. Ovih dana završavamo treću godinu rada zajednice u mojoj školi. Razgovarale smo i promišljale na koji način prevazići prepreke koje su postojale unutar naših zajednica. socijalno. a najvažnije je da je promišljanje o tome kako i zašto nešto radimo svakodnevno. Promjene koje smo uvele u razredima vidjele su se kroz češće formativno praćenje. imam li stvarnu podršku svih učiteljica. uz podršku POU Korak po korak. Kroz naše follow-up sastanke. kao i sudjelovanje u zajednici. Za takvo promišljanje o svom radu i radu drugih. To ne može učiniti nitko osim nas. Kao voditeljica zajednice. I planiranje se moralo promijeniti od onog dosadašnjeg. ali na kraju svega pruža veliko osobno zadovoljstvo i zadovoljstvo onih zbog kojih smo tu – naših učenika. te podrška koju su dobivale unutar zajednice. Drugi problem s kojim sam se susrela kroz vođenje zajednice bila je refleksija na vlastitu ali i tuđu praksu.odnosno dogovorom o promjenama koje je trebalo provesti u svom razredu do sljedećeg sastanka. kognitivno. Vođenje. zajedno s učenicima postavljale kriterije. a ne samo o onome što se uči. dijelile smo iskustva u vođenju zajednica. nikad nismo bile usmjerene na dublje analiziranje i razumijevanje rada (što je to dobro. učile ih da se samoprocjenjuju i postavljaju svoje ciljeve učenja. U mojoj zajednici taj period trajao je skoro cijelu prvu godinu rada. suradnja među učiteljicama je bolja. puno puta sam se našla u nedoumici jesam li uspjela u onome što sam planirala. Sada je trebalo razmišljati na sasvim nov način. Morale smo razmišljati o indikatorima kvalitetne nastave. morale smo dobro poznavati već navedenu ISSA-inu definiciju kvalitete. istraživačku nastavu. a što manje dobro u našoj učionici. U tom procesu važan je bio osjećaj sigurnosti. kako dalje nastaviti. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 49 . važno je bilo naše umrežavanje i sastajanje svaka dva mjeseca. Tijekom prve godine većina je uvela suradničko učenje. Tijekom našeg dosadašnjeg rada u školi. Planirale smo učenje nudeći im izbor aktivnosti prema njihovim interesima i sposobnostima. zahtijeva neprestanu aktivnu uključenost i razvijanje kvalitetne prakse. pa sam kao voditeljica poticala manje korake kojima su učiteljice ipak uvodile promjene u svoju praksu. neke od kolegica to nisu činile. Na kraju smo planirale aktivnosti koje ćemo provoditi u razredu i na taj način mijenjati svoju praksu. izgrađivala strategije za razvoj vještina rješavanja sukoba i poticala djecu na postavljanje pravila i posljedica njihova kršenja. zašto je to tako i što treba promijeniti) pa tako ni s planiranjem kojem je polazište refleksija. Ali pomaci koje je svaka od nas napravila u svojoj praksi bili su mi potvrda da smo na dobrom putu. tjelesno). U osnaživanju voditeljica. U našim školama pod planiranjem se podrazumijeva raspored obrade sadržaja iz udžbenika. odnosno objasniti si kako se svaki pojedini indikator vidi u našoj praksi. kvaliteti procesa poučavanja.

programska direktorica Pučkog otvorenog učilišta Korak po korak i predstavnica . a zatim su individualno bodovani indikatori. crnogorski sistem profesionalnog razvoja nastavnika još jednom je istaknut kao dobro utemeljen i. U radu je učestvovao tim u sastavu: doc. osnovno obrazovanje i vaspitanje i srednje obrazovanje. doc. direktorica PCCG-a. direktor BC za Zapadni Balkan. Programi se odnose na predškolsko vaspitanje i obrazovanje. Longmana. Konferenciju je otvorio Toni O’Brajan. umjetnosti. godine. stručnog usavršavanja i praćenje i evaluacija profesionalnog razvoja. ISSA-e. zatim kako bi ova oblast trebalo dalje da se razvija i šta može da se unaprijedi. Crna Gora ZA OBEZBJEĐIVANJE I UNAPREĐIVANJE KVALITETA N VO Pedagoški centar Crne Gore oragnizovao je seminar tokom kojeg se radilo na razvijanju mehanizama i kompetencija sa ciljem obezbjeđenja i unapređenja kvaliteta programa koje podržava međunarodna organizacija Korak po korak (ISSA): Korak po korak za vrtiće i osnovne škole. Opservatori su. Narednih dana radilo se na izgradnji razumijevanja indikatora kod članova tima kroz opservacije nastavnika i njhovih aktivnosti/časova u JPU „Đina Vrbica” i OŠ „Štampar Makarije”. Prva je realizovana u Sarajevu. Programi Podgorica. njegova ekslencija Najdžel Kejsi i direktor BC za Zapadni Balkan Toni O’Brajen. marta 2013. programe obuke i evaluaciju procesa KPR-a. Srbije. a uvodno izlaganje o profesionalnom razvoju nastavnika u UK imala je gđa Žaklin Smit. Nakon svake opservacije obavljen je intervju sa nastavnicama. Na plenarom dijelu tokom kojeg su prezentovani zaključci sa paralelnih sesija. dr Tatjana Novović. One su prezentovale iskustva Crne Gore u odnosu na pravni okvir. br. Orlandić“). BiH Beograd. mr Marijana Blečić i dr Dušanka Popović. raspisao konkurs za izbor programa stručnog usavršavanja nastavnika u školskoj 2013/2014. godine. do 14. marta 2013. U Beogradu 16. Makedonije. u prvoj polovini 2013. kako bi uspostavili odgovarajuću relijabilnost. J. psihologija i metodika i inkluzivno obrazovanje. Aktivnosti su trajale od 11. instrumente koji će se koristiti tokom opservacija. mr Ljiljana Subotić (Zavod za školstvo) i Tatijana Vujović (OŠ „B. Trećeg dana vršena je provjera realijabilnosti kroz bodovanje. Cilj konferencije bio je razmjena iskustava zemalja učesnica. ZUOV-a. koji prepoznat je kao najbolja inicijativa profesionalog razvoja u regionu. tehnologija. Britanskog savjeta. kao i vodič za opservaciju. nadasve funkcionalan. Cambridge University Press-a. doc. The English Book-a i dr. dr Biljana Maslovarić. godine realizovana Druga nacionalna konferencija o kontinuiranom profesionalnom razvoju nastavnika engleskog jezika. Učesnike su pozdravili ambasador Ujedinjenog kraljevstva u BiH. Z avod za školstvo je i ove godine u skladu sa Pravilnikom o programu i organizaciji oblika stručnog usavršavanja nastavnika (Službeni list RCG. godine organizovao dvije regionalne konferencije o profesionalnom razvoju nastavnika. diskutovali o svakom indikatoru i razlikama u procjenjivanju. pedagogija. planiranje mogućih zajedničkih aktivnosti i podrška zemlji domaćinu u utemeljenju i razvoju platforme za ovu oblast na federalnom nivou. Prvog dana Sanja Brajković.BLIC INFO KATALOG PROGRAMA STRUČNOG USAVRŠAVANJA ZA ŠKOLSKU 2013/14. Rad je nastavljen u okviru tri paralelne sesije na teme: Pravni okvir. 26. nakon bodovanja. Predstavnica Crne Gore dr Dušanka Popović predstavila je iskustva Crne Gore u ovoj oblasti tj. Srbija KONFERENCIJE O PROFESIONALNOM RAZVOJU ZAVOD ZA ŠKOLSTVO B 50 ritanski savjet je. fizička i zdravstvena kultura. prirodne nauke. Slovenije i Crne Gore). YALS-a. Hrvatske. Komisija za izbor i vrednovanje ponuđenih programa usavršavanja Zavoda za školstvo akreditovala je 158 programa i proslijedila ih Ministarstvu prosvjete na potvrđivanje. Učesnici konferencije bili su predstavnici obrazovnih institucija iz regiona (Bosne i Hecegovina. a rad je nastavljen kroz diskusiju o svakom indikatoru posebno i razlikama u procjenjivanju. Predstavnice Crne Gore bile su: dr Dušanka Popović (Zavod za školstvo). 20/04). a učesnici su bili predstavnici Ministarstva prosvete. strani jezik. predstavila je ciljeva seminara. dr Veselin Mićanović. godini. Na konferenciji je analizirano trenutno stanje u Srbiji u toj oblasti. crnogorski sistem profesionalnog razvoja nastavnika. februara 2013. društvene nauke i građansko vaspitanje. GODINU književnost. matematika. Prioritetna područja programa stručnog usavršavanja nastavnika su sljedeća: maternji jezik i Sarajevo. Na konkurs se javilo više autora sa 159 programa iz različitih oblasti.

Bare Kraljske. Republike Srbije i Bosne i Hercegovine (sliv rijeke Drine). OŠ „Vukašin Radunović“. Međuriječje. organizovao je trodnevnu konferenciju pod nazivom Održive škole i lokalno održivo upravljanje na Zapadnom Balkanu u Hotelu „Omorika“ na Tari. Dragana Radoman (OŠ „Milija Nikčević“) i Magdalena Lazović (OŠ „Marko Miljanov“). a u radu su učestvovali predstavnici ministarstva prosvjete i zavoda koji se bave obrazovanjem iz obje države. međunarodni ekspert. Manastir Morača. godine. Teme konferencije bile su održive škole. godina. i u okviru njih. rezultati programa Obrazovanje za mir i Dijalog i medijacija. Srbija ZAVRŠNA REGIONALNA KONFERENCIJA ODRŽIVE ŠKOLE I LOKALNO ODRŽIVO UPRAVLJANJE NA ZAPADNOM BALKANU R egionalni centar za životnu sredinu za Centralnu i Istočnu Evropu (REC). OŠ „Mojsije Stevanović“. regionalni sekretarijat za Zapadni Balkan. direktorica NDCCG i Tatjana Popović. u okviru kojeg su predstavljeni najvažniji rezultati GPPAC regionalnih aktivnosti realizovanih u periodu april 2012 ‒ mart 2013.). OŠ „Radomir Mitrović“. Program konferencije je objedinio ekspertizu nekoliko mreža održivih škola i međunarodnih eksperata u oblasti obrazovanja u približavanju školama sliva rijeke Drine ciljeva. Prvi sastanak redakcije za zbirku realizovan je 25. Na temu Budućnost održivih škola u Finskoj govorila je dr Mervi Aineslahti. Berane. OŠ „Međuriječje“. kao i radionice za učenike. Branka Kankaraš (Ministarstvo prosvjete). realizovan je sastanak regionalne savjetodavne . uz podršku Ministarstva inostranih poslova Republike Finske. kao i predstavnici škola uključenih u projekte. Zatim su predstavljeni konkretni rezultati tih aktivnosti za navedeni period u Crnoj Gori i Srbiji. godine. učestvovala je Branka Kankaraš. U Panel diskusiji o mogućnostima integracije Metodologije za održive škole u nacionalne sisteme obrazovanja na Zapadnom Balkanu. marta 2013. pedagoška i metodička zasnovanost takvih pristupa. zakonski okvir za primjenu ovih elemenata. međunarodna ekspertica za obrazovanje. koji je rezultovao donošenjem zaključaka vezanih za širenje rezultata regionalnog projekta Obrazovanje za održivi razvoj na Zapadnom Balkanu kojim je bilo obuhvaćeno po pet osnovnih škola iz Crne Gore. Narednog dana. Učesnice uz Crne Gore bile su: dr Dušanka Popović (Zavod za škosltvo). OŠ „Dr Radoslav Jagoš Vešović“. Berane. Berane. Njegovuđa. organizovale su dva radna sastanka na temu obrazovanja za mir. Mojkovac. Andrijevica. 26. kao i u Finskoj i Njemačkoj. Žabljak. direktorica NDCS. Takođe. radionice i sl.Tara. OŠ „Bajo Jojić“. grupe za globalno partnerstvo za prevenciju oružanih sukoba (GPPAC). Sastanak su vodile Ivana Gajović. njihova uloga u Evropi i primjeri dobre prakse na Zapadnom Balkanu. ispred Ministarstva prosvjete Crne Gore. Murino. Beograd. U zbirci će biti predstavljena iskustva nastavnika iz dvije zemlje na implementaciji elemenata obrazovanja za mir kroz postojeće obrazovne programe i u nastavi različitih predmeta. pripreme za časove. savjetnica za osnovne škole. Konjuhe. Žabljak. OŠ „Milić Keljanović“. a ispred Zavoda za školstvo savjetnice Nevena Čabrilo i dr Snežana Grbović. OŠ „Risto Manojlović“. Jedan od važnih dijelova konferencije bio je intenzivan rad u grupama. nastavnike i roditelje. Konferenciji su prisustvovali i predstavnici škola koje će koristiti rezultate projekta: OŠ „Vuk Knežević“. O iskustvima škola u korišcenju metodologije za održive škole na Zapadnog Balkana govorili su predstavnici škola koje su uključene u projekat. Sastanci su realizovani u Beogradu. Kolašin i OŠ „Aleksa Đilas Bećo“. marta 2013. Srbija N NDCCG – AKTIVNOSTI ZA NAREDNI PERIOD VO Nansen dijalog centar Crna Gora i NVO Nansen dijalog centar Srbija. dok je na temu Uloga održivih škola u Evropi – ENSI govorio dr Reiner Mathar. OŠ „Petar Dedović“. Svoja iskustva u ovom projektu ispred Crne Gore predstavile su: OŠ „Dušan Obradović“. OŠ „Vuk Karadžić“. Takođe. predstavljen je okvirni plan GPPAC aktivnosti za Zapadni Balkan za period 2013‒2014. godine i odnosio se na analizu prispjelog materijala (tekstovi. prednosti i mogućnosti primjene principa održivog razvoja u školskoj praksi.