PROFESIONALNI RAZVOJ NASTAVNIKA U CRNOJ GORI

broj

ISSN 1800-833X

11 januar-jun 2013 .

godine

/ elektronsko izdanje ISSN 1800-9158 / www.zavodzaskolstvo.gov.me

AKTIVNOSTI KPR-a O PROGRAMIMA OBUKE NOVE IDEJE I AKTIVNOSTI ISKUSTVA IZ ŠKOLA IZ UGLA DIREKTORA MEĐUNARODNI SKUPOVI I SARADNJA SA DRUGIM ORGANIZACIJAMA ISKUSTVA DRUGIH BLIC INFO

Sadržaj
Pofesionalni razvoj nastavnika u Crnoj Gori broj 11 januar - jun 2013. Urednica: Dr Dušanka Popović Redakcija: dr Dušanka Popović mr Ljiljana Subotić dr Snežana Grbović Vidosava Kašćelan Nađa Luteršek mr Nataša Gazivoda Željko Korać Nataša Perić

od 4 do 11str.

od 12 do 16 str.

od 17 do 19 str.

Dizajn i pripreama za štampu: Dragiša Gile Ćalov Grafo Crna Gora Štampa: Grafo Crna Gora ZAVOD ZA ŠKOLSTVO Podgorica Vaka Đurovića b.b. 020 408 931 020 408 913 020 408 938 020 408 930 020 408 941 Tivat Ul. L. Tomanovića 2 032 670 100 Bijelo Polje Obala b.b. 050 432 870 Nikšić Ul. Karađorđeva br. 4 040 212 552 www.zzs.gov.me
od 41 do 49 str. od 50 do 52 str. od 28 do 40 str. od 20 do 23 str. od 24 do 27 str.

Poštovane koleginice i kolege,

U

ovom broju predstavljamo vam, kao i do sada, aktivnosti naše insitutciju na stvaranju mogućnosti za vaš kontinuirani profesionalni razvoj, kao i sve značajne pojedinosti koje su se, u prvoj polovini godine, na tom polju desile. Takođe, vaše aktivnosti koje realizujete na nivou svojih vaspitno-obrazovnih ustanova, kao i iskustva naših kolega iz okruženja. I ove godine nastavili smo da, u skladu sa sredstvima kojima raspolažemo, organizujemo realizaciju programa obuke za nastavnike na svim nivoima obrazovanja koji su u našoj nadležnosti. Pri tome smo vodili računa da obuku ponudimo profesorima svih struka i da odgovorimo na njihove potrebe utvrđene kroz istraživanja i evaluaciju nastavne prakse. Takođe, nastavljamo da pružamo kontinuiranu podršku učešću naših nastavnika u međunarodnim programima obuke, posebno programima Savjeta Evrope. Nova aktivnost jesu forumi za nastavnike koji su se, za sada, pokazali kao veoma zanimljivi i korisni. Komunikaciju s vtićima i školama unaprijedili smo kroz intenzivnije korišćenje mogućnosti koje pruža IC tehnologija. Posebno nam je zadovoljstvo da vam prenesmo iskustva sa međunarodnih događaja na kojima je crnogorski sistem profesionalnog razvoja prepoznat kao moderan i funkcionalan model koji daje mogućnost kontinuiranog razvoja i cjeloživotnog učenja svim nastavnicima. U tom smislu uradili smo, zajedno sa kolegama iz vrtića i škola, određene inovacije sistema predlažući razvojne faze u karijeri nastavnika. Razvojne faze u karijeri nastavnika i kategorije koje ih prate jesu instument za prepoznavanje sopstvene pozicije u profesionalnoj karijeri i uspješno planiranje daljeg napredovanja. U ovom broju imamo posebno zadovoljstvo da vam predstavimo nastavnike - prve nosioce viših zvanja. Naime, dodjeljujući viša zvanja nastavnicima za koje je Komisija utvrdila da ispunjavaju uslove, i ovaj dio sistema stavljen je funkciju.

Nova rubrika u ovom broju jeste Iz ugla direktora. Kako su direktori ključni faktor u obezbjeđivanju uslova za realizaciju aktivnosti profesionalog razvoja u ustanovi, ali i uključivanje nastavnika u ove aktivnosti i van nje – to smo smatrali važnim da nam oni prenesu svoja zapažanja i viđenja ovih aktivnosti u njihovim školama. Nastavljamo saradnju sa paralelnim institucijama u našem sistemu, kao i sa međunarodnim organizacijama, pa vam prenosimo značajne događaje iz ove oblasti. Saradnja sa vama, kao i savjetovanja koja organizujemo pokazuju da, u skladu sa planom profesionalnog razvoja, organizujete različite događaje u vašim vrtićima i školama. Kako su takva iskustva posebno dragocjena, pozivamo vas da ih, putem našeg časopisa, razmjenjujete sa svojim kolegama.

Dr Dušanka Popović, voditeljka Odsjeka za KPR

AKTIVNOSTI KPR-a

AKTIVNOSTI I NAČIN NJIHOVE ORGANIZACIJE (2013)
P
odrška profesionalnog razvoja nastavnika, stručnih saradnika, pomoćnika direktora i direktora zaposlenih u obrazovnom sistemu Crne Gore u nadležnosti je Zavoda za školstvo i tokom 2013. godine odvija se u okviru sljedećih aktivnosti1 : a) Programi obuke Zavoda za školstvo za nastavnike, stručne saradnike, pomoćnike direktora i direktore zaposlene u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama
ZAVOD ZA ŠKOLSTVO

– jedan jednodnevni seminar i jedan dvodnevni seminar iz oblasti inkluzivnog obrazovanja – tri jednodnevna i dva dvodnevna seminara (podrška PRNŠ-u) – sedam jednodnevnih seminara: Razvoj kompetencija nastavnika za rad u opštoj gimnaziji – jedan četvorodnevni seminar: Interaktivna obuka – program za trenere – jedan petodnevni seminar: Program obuke Karijerna orijentacija – dva jednodnevna seminara: Program obuke Vaspitač u osnovnoj školi – dva dvodnevna seminara za nastavnike građanskog vaspitanja – tri dvodnevna seminara za profesore opšteobrazovnih predmeta u srednjim stručnim školama (RWCT) – šest dvodnevnih seminara za realizaciju programa obuke za direktore. Način organizacije seminara i obavještavanja vaspitno-obrazovnih ustanova: 1. Obavještenje o temi seminara, mjestu i vremenu održavanja seminara objavljuje se na sajtu Zavoda za školstvo (zzs.gov.me) najmanje 15 dana prije realizacije seminara. 2. Koordinatori za PRNŠ/V prijavljuju učesnike isključivo mejlom organizatoru seminara. 3. Maksimalan broj učesnika po seminaru je 35. U radu će učestvovati prvih 35 prijavljenih učesnika. 4. Ukoliko bude više prijavljenih učesnika o tome će se voditi evidencija i koristiće se za eventualno organizovanje još jednog seminara ili prvenstvo prijave za neki naredni seminar.

b) Međunarodni programi obuke c) Forumi za nastavnike d) Savjetovanja za koordinatore za PRNŠ/V i članove timova 1. Programi obuke Zavoda za školstvo za nastavnike, stručne saradnike, pomoćnike direktora i direktore zaposlene u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama Plan realizacije programa obuke za 2013. godinu obuhvata akreditovane programe obuke Zavoda za školstvo čiji je izbor izvršio Odsjek za KPR u skladu sa izvještajima Odsjeka za utvrđivanje kvaliteta, anketama za nastavnike, istraživanjima realizovanim u prethodnom periodu (Evaluacija reforme obrazovanja, Položaj učenka/ca u školi) i zahtjevima škola. 1.1. Planirana je realizacija sljedećih programa obuke: – 12 jednodnevnih seminara i jedan dvodnevni seminar za sljedeće ciljne grupe: vaspitači (1), učitelji (1), crnogorski-srpski, bosanski i hrvatski jezik i književnost (3), matematika (1), fizika (1), hemija (1), biologija (1), geografija (1), istorija (1 dvodnevni) i fizičko vaspitanje (1) i stručne saradnike (1)
1 Plan je orijentacioni i, iz objektivnih razloga, može doći do određenih izmjena, o čemu će vrtići i škole biti blagovremeno obaviješteni.

4

1.2. Podrška PRNŠ/V-a u smislu podrške za realizaciju programa obuke u skladu sa potrebama i zahtjevima pojedinih škola za 2013. godinu obuhvata tri jednodnevna i dva dvodnevna seminara. Programi se opredjeljuju isključivo prema vremenu pristizanja zahtjeva škola. Savjetnik Odsjeka za KPR koji je zadužen za ovu aktivnosti vodi evidenciju o iskazanim potrebama škola/vrtića i ukoliko je više škola/vrtića iskazalo istu ili sličnu potrebu organizuje jedan seminar za više škola. Školama/ vrtićima preporučuje se da uspostavljaju saradnju sa drugim školama/vrtićima iz svoje opštine ili susjednih opština sa ciljem racionalnog trošenja sredstava koja su nam na raspolaganju za ovu aktivnost. 2. Međunarodni programi obuke Međunarodni programi obuke obuhvataju programe koje nude međunarodne institucije i organizacije, a koje prati i koordinira Zavod i koji se održavaju u inostranstvu. To se, prije svega, odnosi na Pestaloci program obuke Savjeta Evrope i programe obuke Evropskog centra za moderne jezike iz Graca. 3. Forumi za nastavnike Forumi za nastavnike su jednodnevne aktivnosti profesionalnog razvoja koje se realizuju po sljedećem programu: 1. Uvodno predavanje/radionica na temu foruma (1,5h) 2. Okrugli sto na temu foruma koji vodi uvodničar (1,5h) 3. Primjeri dobre prakse – učesnici prezentuju svojim kolegama pripremljenje primjere uspješnih aktivnosti iz učionice (1,5h) 4. Prezentacija razvojnih faza u karijeri nastavnika (1,5h) Za 2013. godinu planirana je realizacija 14 foruma, a ciljne grupe su: nastavnici predškolskog vaspitanja, nastavnici razredne nastave, nastavnici crnogorskogsrpskog, bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti, nastavnici matematike, nastavnici hemije, nastavnici geografije, nastavnici likovne i muzičke kulture, nastavnici

stranih jezika, nastavnici tehnike i informatike, nastavnici gimnazija i stručni saradnici. Način organizacije foruma i obavještavanje vaspitno-obrazovnih ustanova: obavještenje o temi foruma, mjestu i vremenu održavanja objavljuje se na sajtu Zavoda za školstvo najmanje 20 dana prije održavanja foruma; koordinatori za PRNŠ/V prijavljuju učesnike isključivo mejlom organizato ru foruma; maksimalan broj učesnika po forumu je 40; u radu foruma učestvovaće prvih 40 prijavljenih učesnika; ukoliko bude više prijavljenih učesnika o tome će se voditi evidencija i koristiće se za eventualno organizovanje još jednog foruma ili prvenstvo prijave za neki naredni forum. 4. Savjetovanja za koordinatore za PRNŠ/V i članove timova Sa ciljem unapređenja PRNŠ/V-a i cjelokupnog sistema profesionalnog razvoja nastavnika u Crnoj Gori, te pružanja direktne podrške ovom procesu, nastavljamo sa realizacijom savjetovanja za koordinatore za PRNŠ/V i članove timova. Teme savjeto vanja su inovacije u oblasti profesionalnog razvoja i razmjena iskustava i primjera dobre prakse. Obavještenja o mjestu i vremenu realizacije savjetovanja objavljuju se na sajtu Zavoda za školstvo (zzs. gov.me) najmanje 15 dana prije njegove realizacije. Tokom prve polovine 2013. godine realizovano je osam savjetovanja za vrtiće i osnovne škole. Teme savjetovanja bile su: Evaluacija PRNŠ-a, Aktivnosti Odsjeka za KPR, Razvojne faze u karijeri nastavnika i Primjeri dobre prakse.

ZAVOD ZA ŠKOLSTVO

5

Bar JU Srednja poljoprivredna škola. pribor. godinu. broj učesnika i broj seminara (januar−jun 2013) u organizaciji drugih institucija Program Senzorna integracija djece u preškolskim i školskim ustanovama (JU Centar „1. Tabela 1: Realizovani programi obuke. Bar Techniques for teaching young learners UKUPNO Broj učesnika 36 51 39 126 Broj seminara 2 2 1 5 Tabela 3: Realizovani forumi za nastavnike. JU Resursni centar za djecu i mlade „Podgorica“) Upotreba pitanja u nastavi OŠ „Meksiko“. pomagala i ostale specifičnosti u ostvarivanju vaspitanja i obrazovanja djece sa smetnjama u tjelesnom razvoju Razvoj kompetencija nastavnika za rad u opštoj gimnaziji ZAVOD ZA ŠKOLSTVO Kooperativno učenje Kultura ljudskih prava Primjena Baterije testova sa metodologijom praćenja fizičkog (tjelesnog) razvoja i fizičkih sposobnosti učenika u Crnoj Gori Nastava jezika i književnosti u drugom i trećem ciklusu osnovne škole Dodatna nastava iz matematike u drugom ciklusu osnovne škole UKUPNO Broj učesnika 28 66 17 33 44 34 44 23 34 30 353 Broj seminara 1 2 1 1 2 1 2 1 1 1 13 6 Tabela 2: Realizovani programi obuke. P rogrami su dio obuke planirane za kalendarsku 2013. broj učesnika i broj seminara (januar−jun 2013) Predmet i tema foruma Forum za profesore crnogorskog – srpskog. bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti: Pristup djelu Iva Andrića u osnovnoj školi Forum za profesore hemije: Eksperiment u nastavi Forum za profesore matematike: Analiza rezultata ispita iz matematike u gimnazijama i stručnim školama Forum za učitelje: Ekskurzije i izleti u nastavi prirode i društva Forum za profesore matematike: Pisa testiranje – formiranje testova i primjeri zadataka Forum za profesore informatike: Implementacija predmetnog programa – teorijsko-praktični aspekti UKUPNO Broj učesnika 40 21 18 42 18 33 172 Broj seminara 1 1 1 1 1 1 7 . jun“. Tokom navedenog perioda realizovani su i programi obuke koje organizuju i podržavaju druge organizacije u sklopu različitih projekata ili u saradnji sa Zavodom za školstvo.REALIZACIJA PROGRAMA OBUKE I FORUMA ZA NASTAVNIKE ZA PERIOD JANUAR – JUN 2013. Takođe. Podgorica. rezulatima eksterne i interne evaluacije škola i međunarodnog PISA projekta. Izbor programa izvršen je u skladu sa iskazanim potrebama nastavnika. u skladu sa iznosom sredstava opredijeljenim za ovu oblast. broj učesnika i broj seminara (januar−jun 2013) u organizaciji Zvaoda za škosltvo Program obuke Vaspitač u osnovnoj školi Razvoj kritičkog mišljenja (RWCT) Motivacija u nastavi geografije Oprema.

otvara se diskusija u okviru okruglog stola o istoj temi. mogu da izlože svoje ideje i promišljanja o određenom pitanju i razmijene ih sa svojim kolegama. profesorica jezika i književnosti u OŠ „21. OŠ „Vuk Karadžić“. Podgorice. Nikšića. Knjiga. u prostorijama Zavoda za školstvo. kao i afirmacija kreativnih praktičara koji. U radu je učestvovalo 40 nastavnika crnogorskog-srpskog.FORUMI-MOGUĆNOST STRUČNOG DIJALOGA I RAZMJENE DOBRE PRAKSE ZAVOD ZA ŠKOLSTVO F orumi za nastavnike jesu oblik profesionalnog razvoja čiji je cilj pokretanje diskusije o određenim stručnim temama. Forum za profesore matematike iz gimnazija i srednjih stručnih škola održan je 23. realizuju u Podgorici. učesnici su analizirali rezultate i dali veoma korisne sugestije kako da se popravi kvalitet nastave matematike u srednjim školama u Crnoj Gori. Anisa Adrović.. Svi forumi se. a ne moraju biti povezani sa temom foruma. OŠ „Dr Dragiša Ivanović“. prezentuje se ili razmatra tema iz oblasti profesionalnog razvoja nastavnika. dok se tokom druge sesije razgovaralo o djelima ovog nobelovca zastupljenim u programu osnovne škole. godine. podsjetila učesnike na život i djelo Iva Andrića. Bijelog Polja.. Svoje iskustvo predstavile su: Maja Ivanković. marta 2013. Primjeri dobre prakse koji se prezentuju tokom treće sesije mogu. Podgorica (primjena tehnike čitanje sa predviđanjem u interpretaciji pripovijetke Deca). maj“ u Podgorici. kroz kreativno osmišljenu prezentaciju. Uvodničarka foruma bila je dr Tamara Piletić. OŠ „25. zatim se razmjenjuju primjeri dobre prakse. Nakon kratkog uvoda. Uvodnu prezentaciju imala je savjetnica za matematiku u Ispitnom centru Crne Gore Tatjana Vujošević koja koordinira aktivnosti vezane za eksterni maturski i stručni ispit iz matematike. marta 2013. Na kraju. bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti iz 28 osnovnih škola iz Rožaja. učesnici su iznosili svoja iskustva i ideje u realizaciji pripovijetki: Aska i vuk. Sutomora. Ona je predstavila rezultate ispita u prethodnim rokovima. održan je 1. godine. Deca. za sada. Put Alije Đerzeleza. 7 . Cetinja. Tokom treće sesije učesnici su predstavili primjere dobre prakse iz svojih učionica. Ljiljana Ivanović. maj“ Rožaje (intrepretacija pjesme Zimsko jutro Vojislava Ilića. Ona je tokom prve sesije. Nakon uvodnog predavanja ili radionica o temi foruma. tokom radionica. Budve. OŠ „Donja Lovnica“ (interpretacija pripovijetke Knjiga).. bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti u osnovnim školama: Pristup djelu Iva Andrića u osnovnoj školi. Podgorica (motivacija za čitanje i razumijevanje pripovijetke Most na Žepi) i Raza Muhović. uz pomoć PP prezentacije i zvučnih zapisa). Forum za nastavnike crnogorskog-srpskog. Tema Foruma bila je Analiza rezultata eksternog ispita iz matematike u gimnazijama i srednjim stručnim školama.. Most na Žepi.

godine. prijedloge. mjesto i vrijeme. . a prisustvovalo je njih 18 iz osnovnih škola iz Podgorice. Za forum se prijavilo 25 nastavnika matematike. vrste testova. i Danilovgrada. samostalni savjetnik u Zavodu za školstvo. Posjeta stomatologa. kompozicija sveski. održan je 28. U radu je učestvovao 21 nastavnik iz 21 osnovne škole. dajući pri tome komentare. samostalni savjetnik u Zavodu za školstvo. aprila 2013. Bara. U drugoj sesiji prezentovane su informacije o PISA testiranju. Tokom prve sesije učesnici su dobili informacije o osnovnim karakteristikama testova: definicija testa. njihov vaspitno-obrazovni značaj. učesnici foruma su za kratko vrijeme. kodiranje zadataka i dr. Učesnici su zaključili da se PISA testovima ne provjerava nivo usvojenosti školskog gradiva.. Iako je oblast obimna i kompleksna. sa posebniom osvrtom na rezulte testiranja iz 2006. U trećem dijelu učesnici su prezentovali primjere dobre prakse iz sljedećih oblasti: Roditelj kao partner i edukator u realizaciji nastavnog procesa. Uvodničarka foruma bila je mr Dragica Kovačević. Raduje činjenica da je ovaj oblik nastave široko primijenjen u praksi (mišljenje učesnika). aprila 2013. učesnici su se podsjetili na pojam i vrste ekskurzija i izleta. pri čemu su detaljno analizirane njihove karakteristike. kroz radionicu. Stari Bar. Posjeta konjičkom klubu. kroz prezentaciju. održan je 24. profesorica hemije. Uvodničar foruma bio je Miljan Vujošević.. marta 2013. organizuju i izvode (ciljevi i zadaci. radne sveske. Zelenike. i 2009.dr Tamara Piletić Forum za profesore hemije: Eksperiment u nastavi. prezentovali formu testa čiji je cilj uvid u postignuća učenika VIII razreda iz matematike na kraju nastavne godine. kao i nastavne igre koje se koriste da bi učenici na zanimljiv način primijenili stečena znanja. profesor razredne nastave. Forum za profesore razredne nastave: Ekskurzije i izleti u nastavi prirode i društva. osobenosti test zadataka. težina zadataka. priručnika i zaključeno da postoji dovoljno prostora za ovakav oblik nastave. metrijske karakteristike testa. Posjeta ribolovca. nadzornik za hemiju u Zavodu za školstvo. Rožaja. Radovića. Napravljen je kratak pregled sadržaja programa. Škola u prirodi i dr. Andrijevice. Uvodničar foruma bio je Željko Korać. udžbenika. tipovi test zadataka. U radu je učestvovalo 42 nastavnika i profesora razredne nastave iz 38 osnovnih škola. Realizovan je i forum za profesore informatike: Implementacija predmetnog programa − teorijsko praktični aspekti. formiranje klastera. pripreme. godine i postignućima naših učenika iz sve tri testirane oblasti. U uvodnom dijelu. kako se planiraju. Berana. godine. Zatim su predstavljeni primjeri zadataka koji su bili zastupljeni na ovim testiranjima. održan je 27. U drugom dijelu učesnici su prošli kroz sve etape dva modea ekskurzije. kao primjer. U tom pravcu definisane su pre- poruke: šta treba učiniti da se naš nezavidan položaj na rang listi poboljša. Budve. godine. već koliko su ispitanici osposobljeni da naučeno gradivo primijene u realnim životnim situacijama. tok izvođenja i sređivanje podataka). Zatim su. Tokom treće sesije učesnici su predstavili primjere dobre prakse iz svojih učionica koji su se odnosili na nastavne tehnike koje omogućavaju uspješno razumijevanje matematičkih pojmova. pokazali da razumiju materiju koja je za većinu bila nova. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 8 Forum za nastavnike matematike u osnovnim školama: Pisa testiranje – formiranje testova i primjeri zadataka.

tekstove sa internet portala. i. Izlaganje mr Ljiljane Subotić izazvalo je interesovanje kolega iz Španije. Tokom pet dana rad se odvijao kroz paralalne sesije koje su realizovane u osam termina. Osim na ovoj međunarodnoj konferenciji. od 8. Britanski savjet pozvao je predstavnice Zavoda za školstvo dr Dušanku Popović i mr Ljiljanu Subotić da na konferenciji. posebno uvezanost njegovih segmenata i njihovu funkcionalnost. do 12. IATEFL konferencija u čijem radu je učestvovalo više od 1200 profesora engleskog jezika i poslenika iz oblasti obrazovanja iz čitavog svijeta. potrebama njegovih nastavnika. zatim model saradničkog učenja nastavnika engelskog jezika u Uzbekistanu (Natalija Tarikova) i sistem profesionalnog razvoja u nastavnika u Crnoj Gori. godine. ukazuje na njegovu savremenost i usklađenost sa potrebama modernih obrazovnih sistema. odista. njegovo funkcionisanje i rezultate. početkom jula 2013. Saudijske Arabije. aprila 2013. On je. sa posebnim osvrtom na model profesionalnog razvoja na nivou škole/vrtića (mr Ljiljana Subotić). ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 9 . kao i snimke sopstvenih predavanja. Takođe. Zavod za školstvo/Odsjek za KPR pozvan je da crnogorski sistem profesionalnog razvoja nastavnika predstavi i na konferenciji u Tel Avivu u Izraelu. analizirajući pri tome stihove čuvene rok grupe Bitlsi. Tokom foruma prezentovan je mentorski program za nastavnike engleskog jezika Leap Ahead in English koji se realizuje u Izraelu (Jane Cohen). pa su na više sesija analizirane teme iz ove oblasti. Važna oblast konferencije bio je profesionalni razvoj nastavnika. to je važan podstrek našoj instituciji da taj sistem kontinuirano razvija i unapređuje. Engleska. duhovito i veoma slikovito govorio o jezičkoj ekonomiji. Konferenciju je otvorio Dejvid Kristal. Zainteresovanost renomiranih evropskih stručnjaka za naš sistem. Australije i drugih. Učesnici su. u 24 sale kongresnog centra. nadasve. godine. Prepoznajući kvalitet sistema profesionalnog razvoja nastavnika u Crnoj Gori formiranog u okviru obrazovne reforme koja je u toku. u okviru foruma o kontinuiranom profesionalnom razvo- ju.CRNOGORSKI KPR NA SVJETSKOM SKUPU NASTAVNIKA U Liverpulu. imali jedinstvenu priliku da izaberu teme koje ih posebno zanimaju i da svoje iskustvo podijele sa kolegama. održana je 47. jedan od najvećih lingvista današnjice. predstave taj sistem. otvarajući tako nove mogućnosti za profesionlni razvoj nastavnika i njihovo napredovanje u karijeri.

juna 2013. Takođe. prenesu mogućnosti koje im uvedene inovacije nude. kao i načini na koje direktor može pomoći nastavniku kod kojeg ih prepoznaje. Elektronska verzija priručnika može se naći na web adresi: http://www. Sva tri događaja vodile su dr Dušanka Popović. godine. Prezentacija za koordinatore u vrtićima. u dva termina. maja 2013. mr Ljiljana Subotić. predstavljen je tekst Continuing Professional Development of Teachers in Monetengro. Ove aktivnosti Zavod/Odsjek uradio je uz podršku Britanskog savjeta. Data je i tabela sa negativnim znacima razvoja.zzs. Naredni korak jeste da oni u svojim kolegama.html . predstave crnogorski sistem profesionalog razvoja nastavnika. samostalna savjetnica u istom Odsjeku i Vanja Madžgalj.gov.me/vijesti/122174/Crnogorski-KPR-u-casopisu-Britanskog-savjeta. Lessons from India. godine u svečanoj sali Gimnazije „Slobodan Škerović“ u Podgorici. a prisustvovalo je ukupno 100 koordinatora iz crnogorskih vrtića i škola. godine u Zavodu za školstvo. u poglavlju European perspectives (Evropske perspektive). kako stručnu tako i finansijsku. Roda Bolita. Unaprijeđen je i formular za izradu ličnog plana profesionalnog razvoja. izmijenjenog i dopunjenog izdanja priručnika za profesionalni razvoj na nivou škole/vrtića. Takođe. predstavljen je instrument Rukovođenje profesionalnim razvojem u kojem su navedeni pozitivni znaci profesionalnog razvoja nastavnika i ponuđeni načini na koje direktor može da ih podrži. autorki dr Dušanke Popović i mr Ljiljane Subotić. kao i drugog. direktorica BC-ija za Crnu Goru. Cilj prezentacije bio je upoznati koordinatore za profesionalni razvoj na nivou vrtića/škole sa novim i inoviranim segmentima sistema profesionalnog razvoja nastavnika. kroz radionice i prezentacije. osnovnim i srednjim školma i resurs centrima realizovana je 21. Prezentacija za direktore realizovana je 14. gov. dok su ostale prezentacije realizovane 28. da prepoznaju svoje jake strane i one koje treba unapređivati. da za publikaciju Britanskog savjeta koja je posvećena kontinuiranom profesionalom razvoju nastavnika engleskog jezika u Indiji. godine u Zavodu za školstvo. za nekoliko ciljnih grupa: direktore škola. voditeljka Odsjeka za KPR. predstavljena je unaprijeđena verzija PRNŠ/V priručnika u kojoj su precizno objašnjeni svi navedeni segmenti.. maja i 21. avod za školstvo i Britanski savjet organizovali su prezentacije novih i inoviranih segmenta sistema profesionalnog razvoja nastavnika u Crnoj Gori. U publikaciji pod nazivom Continuing Professional Development. nadzornike i savjetnike u Zavodu za školstvo i koordinatore za profesionalni razvoj u školama. te da planiraju naredne korake na polju profesionalnog razvoja.me/naslovna/ profesionalnirazvoj/prns/ Prezentacije za koordinatore realizovane su u dva termina. Tekst se može naći na aresi: http://www.zzs.Z PREZENTACIJE NOVIH I INOVIRANIH SEGMENATA SISTEMA KPR-a I PRIRUČNIKA ZA PRNŠ/V pozicioniraju u ličnoj profesionalnoj karijeri. juna 2013. predstavnice Zavoda za školstvo dobile su ponudu od predavača i direktora Instituta za jezik. vrtićima i resurs centrima. kao i način praćenja njegove realizacije. Tokom prezentacije predstavljene su razvoje faze u karijeri nastavnika kroz čije odrednice oni mogu da se ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 10 O CRNOGORSKOM KPR-u U ČASOPISU BRITANSKOG SAVJETA Nakon seminara realizovanom u Noriču u junu 2012.

SSŠ „Ivan Uskoković“. možemo računati. u različitim akcijama. Cetinje 16. na osnovu dostavljene dokumentaciju i skladu sa Pravilnikom. Rožaje 6. Cetinje 11. Bar 17. Naime. Bar U zvanje nastavnika-savjetnika unaprijeđeni su nastavnici: 12. Gimnazija „30. Budimirka Peruničić. JPU „Zagorka Ivanović“. Mirsada Šabotić. diplomirana biologičarka. JPU „Ljubica V. vaspitačica. Jovanović-Maše“. profesor biologije. Rožaje U zvanje nastavnika-višeg savjetnika unaprijeđeni su nastavnici: 15. nastavnik hemije i biologije. Oliver Jakovljević. JPU „Dragan Kovačević“. Gimnazija „30. OŠ „Lovćenski partizanski odred“. profesorica biologije. Petar Špadijer. Budva 4. nastavnica predškolskog vaspitanja. nastavnik istorije i geografije. Rožaje 13. Budva 3. Bijela 9. profesorica razredne nastave. kao mehanizam motivacije i javnog priznanja nastavnicima za njihov rad i zalaganje. JU OŠ „Luka Simonović“. Vesna Kralj. Podgorica 19.POTVRDA ZA RAD I USPJEH . OŠ „Sutjeska“. Zdravko Pejović. Komisija za dodjelu viših zvanja Ministarstva prosvjete. vaspitačica-saradnica. direktor OŠ „Bukovica“. profesorica pedagogije. dr Esko Kalač. nastavnica predškolskog vaspitanja. Jovanović“. JPU „Ljubica V. početkom 2013. diplomirani vajar. Podgorica U zvanje nastavnika-istraživača unaprijeđeni su nastavnici: 18. Budimirka Kandić Dubretić. Bijela 8. OŠ „25. ali i društvu u cjelini. Tanja Garić. dodijelila je zvanja nastavnicima kako slijedi. Nikšić 14. OŠ „Jugoslavija“. Aleksandra Gavrić. Nada Šćepanović. septembar“. stavljen u funkciju. OŠ „Jugoslavija“. Budva 2. profesorica književnosti i jezika. kao i posebne doprinose učenicima i školi u kojoj rade. U zvanje nastavnika-mentora unaprijeđeni su nastavnici: 1.NASTAVNICIMA DODIJELJENA VIŠA ZVANJA J oš jedan segment sistema profesionalnog razvoja nastavnika zaživio je u praksi. Važno je da je ovaj segmet. Mirjana Vučinić. nastavnica likovnog vaspitanja. Rožaje 7. Jelena Perunović Samardžić. septembar“. i da se u Crnoj Gori formira korpus nastavnog kadra na koji i zvanično. Jovanović-Maše“. mr Zoran Đukić. OŠ „Lovćenski partizanski odred“. profesorica razredne nastave. Nikšić 5. JU OŠ „Savo Pejanović“. Branka Todorović. profesorica razredne nastave. JPU „Ljubica V. Cetinje 10. Podgorica ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 11 . diplomirani mašinski inženjer. mr Željko Đuričković. OŠ „Orjenski bataljon“. Milena Zoranović. diplomirani biolog. mr Avdo Nurković. Suzana Dacić. diplomirani filolog. maj“. godine u viša zvanja unaprijeđeno je 19 nastavnika. OŠ „Orjenski bataljon“.

u Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva 11.. Pomoć profesionalnoj sigurnosti urednika bila je i u tome što su oni bili u prilici da se upoznaju sa najkvalitetnijim evropskim udžbenicima. februara 2013. dizajniranju udžbenika. koji se sastojao od devet radionica. ali i svim zainteresovanim kolegama u Zavodu. lektorima. recenzentima. tako je i neophodna obuka često iz raznorodnih segmenata koji prate nastanak i objavljivanje udžbenika. marketingu knjige. savjetnica za izdavaštvo. U duhu ovog principa kontinuiteta u profesionalnom razvoju. predmetnih programa. korektorima.) George Iles K ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 12 ontinuirani profesionalni razvoj trebalo bi da bude imperativ za sve zaposlene u obrazovnim institucijama. procjeni kvaliteta udžbenika. Inostrani i domaći eksperti pružili su dragocjena znanja o: uredničkim znanjima i vještinama. (Ko prestane da bude učenik.. . dizajnerima. naravno. Decenija rada na udžbenicima za reformu omogućila je urednicima Zavoda za udžbenike odličan uvid u vertikalnu i horizontanu povezanost udžbenika i. ciljevima i strategijama reforme u crnogorskom školstvu. Radionice je pripremila i vodila Nađa Durković. savjetnica za izdavaštvo Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Whoever ceases to be a student has never been a student. Udžbenici za reformu – kratak istorijat. fotografima. konsultantima. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva – Podgorica od početka reforme obrazovanja veliku pažnju posvetio je upravo obuci urednika i potencijalnih saradnika. održan je seminar sa temom Osnovne uredničke vještine. Kako članovi redakcije Zavoda za udžbenike sara- đuju s velikim timom saradnika − autorima. Seminar je bio namijenjen novim članovima redakcije Izdavačkog sektora.O PROGRAMIMA OBUKE OSNOVNE UREDNIČKE VJEŠTINE Nađa Durković.. 13. ilustratorima. nikada nije ni bio učenik. i 15. osobama koje rade tehničku pripremu za štampu. Prvog dana teme radionica bile su: Reforma obrazovanja u Crnoj Gori.

Beograd. Podgorica . 2001. . Zoran: Metode učenja/nastave. Oblikovanje sadržaja u udžbeniku prema zahtjevima kurikuluma. Evaluacija udžbenika… Za pripremu radionica korišćena je sljedeća literatura: .Grupa autora: Naša škola (2009). Zavod za školstvo.Knjiga promjena. – šta treba ocjenjivati u jednom udžbeniku. etapa u nastanku udžbenika za reformu. značaja pitanja i zadataka u udžbeniku. U ovom setu radionica polaznici seminara podsjetili su se: osnovnih postulata reforme obrazovanja u Crnoj Gori. Učesnici seminara aktivno su učestvovali u radionicama i obuku su ocijenili korisnom. hronologije i dinamike pojedinih etapa reforme. Podgorica. . 2012 ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 13 . Zagreb. . P. didaktičkih osnova novih nastavnih planova i programa. Jezičko oblikovanje udžbenika i Evaluacija udžbenika. zašto neka pitanja i zadaci nijesu dobri i tipova zadataka.Plut. pitanja i nalozi u udžbeniku. Institut za psihologiju. – karakteristike jezika udžbenika. koja znanja i vještine treba da ima urednik udžbeničke literature i sa kojim profilima stručnjaka urednik sve sarađuje i kakve je sušina i specifičnost te saradnje. seriji udžbenika i kompletnoj produkciji.Mjesto udžbeničkog kompleta u savremenoj nastavi – udžbenik kao žanr i Uredničke vještine – uloge i odgovornosti. Podgorica. moći i slabosti udžbenika kao žanra. Tokom trećeg ciklusa radionica bavili smo se sljedećim pitanjima: – značaj dobrog dizajna za upotrebnu vrijednost udžbenika. ali i nastavnicima.: Lekcije iz Finske. Ministarstvo prosvjete i nauke. ali i planova i djelatnosti jedne moderne izdavačke kuće. od čega sve zavisi uspjeh udžbenika i kakva je uloga izdavačke kuće u tome. Široj stručnoj javnosti posebno bi bile zanimljive sljedeće teme: Karakteristike udžbenika kao žanra. konkretnijih specifičnosti reforme školstva u Crnoj Gori (šta je to polazište za svakog autora i šta to on stalno treba da ima na umu). modeliteta sadržaja udžbenika. – značaj dobrog jezika udžbenika. kao jedinog izdavača udžbenika u Crnoj Gori. ko su urednici u Zavodu. osnovne djelatnosti Zavoda. – koji su to valjani indikatari za ocjenu kvaliteta udžbenika i kako evaluaciju iskoristi za naredna izdanja iste knjige ili u razvijanju koncepta novih naslova. 2009. neophodne selekcije građe za udžbenički materijal. Ministarstvo prosvjete i nauke Republike Crne Gore. Školska knjiga. postupka pribavljanja rukopisa za udžbenik. Jednoglasno je procijenjeno da bi dio sadržaja ove obuke mogao poslužiti i potencijalnim autorima. 2003. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva – Beograd.Lalović. – osnovni termini koji se koriste u vezi sa dizajnerskim oblikovanjem knjige. Polaznici seminara su se u ovom drugom setu radionica podsjetili: kakva znanja i vještine treba da ima autor. Filozofski fakultet. – zamke birokratskog stila. Podgorica. . Dijana: Udžbenik kao kulturno-potporni sistem. zakonitosti dobrog strukturiranja sadržaja u udžbeniku.Osnove za obnovu nastavnih planova i programa (2002). Posljednjeg dana obuke teme radionica bile su: Dizajn udžbenika. Istraživanje: Primjena reformskih rješenja u osnovnim školama i gimnazijama u Crnoj Gori.Sahlberg. Drugog dana teme radionica bile su: Oblikovanje sadržaja u udžbeniku – zahtjevi kurikuluma i Didaktičko oblikovanje udžbenika i zadaci.

U okviru programa obuke nastavnog kadra za realizaciju pripremnih vrtića za romsku i egipćansku đecu realizovane su dvije osmosatne obuke pod nazivom Uključivanje RE đece u predškolsko obrazovanje. kao i podsticanje interesovanja za učenjem. a realizovan je putem rada na: razumijevanju konteksta i problematika RE populacije i specifičnih problematika u vezi sa pohađanjem predškolskih ustanova.SVI RAZLIČITI. realizacija i evaluacija modela vođenja slučaja u osam pilot škola u Crnoj Gori sa ciljem smanjenje odbijanja i napuštanja školovanja. u Nikšiću. uključivanja odgovarajućih metoda rada prilagođenih potrebama RE đece predškolskog uzrasta i uključivanja i obrade bitnih tema za zdrav rast i razvoj đece. Uključivanje RE đece u redovan sistem obrazovanja. OŠ „Radomir Mitrović“ iz Berana i OŠ „Drago Milović“ iz Tivta. posebnu pažnju poklanja profesionalnom razvoju nastavnog kadra kroz dvije ključne aktivnosti: 1. 2. OŠ „Savo Pejanović“. od šest do devet godina starosti. Cilj ove aktivnosti jeste povećanje motivacije za redovno pohađanje nastave u osnovnim školama. bile su metode korišćene u radu s ciljnom grupom vaspitača. * A SVI JEDNAKI Aleksandra Radoman Kovačević. OŠ „21. maj“ iz Podgorice. Škole obuhvaćene ovim programom su: OŠ „Božidar Vuković Podgoričanin“. realizacija i evaluacija pripremnih vrtića za romsku i egipćansku đecu predškolske dobi. u okviru komponente 2. Priprema. u dva pilot vrtića: JPU „Đina Vrbica“ u Podgorici i JPU „Dragan Kovačević“. Bitan segment u realizaciji seminara koji je umnogome odredio i ishode učenja. zatim OŠ „Mileva Lajović Lalatović“ i OŠ „Olga Golović“ iz Nikšića. lokalna obrazovna ekspertkinja za inkluziju Projekat Servisi inkluzivnog obrazovanja P ilot projekat EU – Crna Gora Servisi inkluzivnog obrazovanja. Glavni cilj programa jeste povećanje upisa RE populacije u predškolske i osnovnoškolske obrazovne institucije. Priprema. Kako ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 14 *Savjet Evrope . OŠ „Marko Miljanov“.

Dokaz za pomenuto je neočekivano velik broj đece učesnika pripremnih vrtića. aktivnom slušanju. Naime.specifičnost programa pripremnih vrtića čini koncept socijalne inkluzije koji podrazumijeva primjenu socijalnog obrazovanja i upotrebu neformalnih metoda rada putem različitih interaktivnih pristupa kompatibilnih potrebama romske i egipćanske đece. iskustva i izazovi u radu. čine preduslov daljem procesu usavršavanja koji se odnosi na razvoj prvenstveno socijalnih vještina (komunikacijske vještine s naglaskom na asertivnoj komunikaciji. između ostalog moglo čuti: „Prije vrtića rekla sam DA svojim ustima. Pozitivne promjene desile su se i kod njihovih roditelja. pravičnost i sl.) koje se koriste u radu sa đecom predškolske dobi obuhvaćenom socijalnom inkluzijom. davanju i primanju povratnih informacija. godine. radu. moguća rješenja i preporuke za dalje aktivnosti i sl. Sistem podrške i supervizije. U svom radu imali su podršku zaposlenih u Projektu Servisi inkluzivnog obrazovanja. Oni su radili sa 161 đetetom u pet grupa pripremnih vrtića u Podgrici i Nikšiću. do 29. učestvovalo je 22 vaspitača. dosljednost. poslije sam rekla DA dvojim srcem“3 Grafik 1: Ciklus dnevnog rada u pripremnim vrtićima Prilagođavanje sadržaja i/ili pristupa Planiranje aktivnosti 15 Dnevna refleksija na rad i sprovođenje aktivnosti Realizacija aktivnosti . Prvi nivo profesionalnog razvoja koji se odnosi na razvoj vrijednosti i stavova čini najbitniji dio procesa koji kasnije određuje odnos prema đeci. Odsjek za predškolsko vaspitanje i obrazovanje. Ovaj sistem podrške dao je vidne rezultate u odnosu na stavove angažovanih lica i pristup u radu sa đecom. obezbijeđen je putem dnevnih sastanaka na kojima su se razmjenjivala 3 Vaspitačica tokom evaluacije. šest studentkinja s Filozofskog fakulteta. na prvom mjestu RE asistenata i stručnjaka. Promjene i postignuća koja se odnose na profesionalce angažovane u pripremnim vrtićima pokazali su se i tokom finalne evaluacije kada se. u periodu od 18. kao i na praksu vršnjačke podrške. od planiranih ukupno 30 učesnika. kao i stručnih saradnika u JPU „Đina Vrbica“ i JPU „Dragan Kovačević“. U radu dvije dvodnevne obuke i realizaciji propratnih aktivnosti koje su se sastojale od sprovođenja aktivnosti pripremnih vrtića i evaluacije ovog programa. tolerancija. finalni broj bio je 161 dijete konstantno uključeno u rad u pripremnim vrtićima. juna 2012. empatiji i sl. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO Realizacija aktivnosti u pripremnim vrtićima kao jasan rezultat imala je visok nivo motivisanosti đece za pohađanje vrtića. kao i motivisanost. mogućim postignućima ciljne grupe i sl. stavovi. kao i povećano intresovanje za upis u školu. U ovom kontekstu otvorenost. tako su definisana četiri osnovna područja rada na profesionalnom usavršavanju nastavnika: vrijednosti. i sedam RE asistenata. korišćenju „otvorenih” pitanja. vještine i znanja koja treba sticati i razvijati u daljem radu.

principa vođenja slučaja. u školi i u zajednici. diskusiju i refleksiju na stavove i predrasude. Ukupan broj učesnika po modulu bio je 36. II i III modul) odnosi se na tri faze i nivoa rada: Vođenje slučaja u učionici. kojih je bilo ukupno tri. Učesnici ovih modula su direktori iz osam pilot škola ili predstavnici uprave škole. u okviru PRNŠ aktivnosti. kreiranja mehanizama praćenja uključivanja RE đece u osnovnoškolski sistem. vježbe davanja i primanja povratne informacije i primjeni ove tehnike u radu sa đecom i kolegama. odvijale su se kroz vježbe. realizovana je s ciljem upoznavanja faza razvoja grupe. Korisne preporuke nalaze se u publikacijama Priručnik za realizaciju pripremnih vrtića i Plan i program pripremnih vrtića. saradnje sa zajednicom. a u toku je realizacije ostalih obuka.Sljedeća aktivnost realizovana u okviru komponente 2 Projekta usmjerena na profesionalni razvoj nastavnika odnosi se na obuke organizovane u okviru programa Uključivanje RE đece u osnovnoškolsko obrazovanje. kao i smanjenja pasivnog i aktivnog odbijanja učešća u nastavi. Grafik 2: Koncept rada Moduli i teme koje obuhvataju Vođenje slučaja (I. Osim trenutne primjenjivosti u direktnoj praksi. 16 . coaching-a ili praktičnih kraćih obuka. Pozitivna disciplina (VI modul). obuka za razredne starješine iz osam pilot škola. stručni saradnici i praktičari. Interaktivne metode rada u multikulturalnom kontekstu (IV modul). i Interkulturalna učionica/škola (V modul). Posebno ističemo obuku za kolege u školi koje su realizovali nastavnici koji su pohađali obuku. Takođe. radilo se i na samoprocjeni postignuća. stvaranja podsticajnog okruženja i povećanja učešća đece. institucijama socijalne zaštite i sl. zatim kroz praktičnu primjenu prilagođenih sadržaja uz korišćenje interaktivnih metoda. uz podršku stručnih saradnika i voditelja Projekta. Projekat je stvorio mehanizme za dalji rad i usavršavanje nastavnog kadra kroz stvaranje mreže vršnjačke podrške i jasnih preporuka za dalju implementaciju istih i sličnih programa u radu sa đecom. nadamo se. sa naglaskom na procesnom radu sa đecom kroz definisanja pravila grupe. mapiranje zajednice. Projekat Servisi inkluzivnog obrazovanja. Rezultati se odnose na unapređenje okruženja za učenje i praćenje nastave za RE đecu. odabir i formiranje timova koji vode slučaj đece u riziku od odbijanja ili napuštanja nastave. obuka za nastavnike predmetne nastave iz osam pilot škola. Na samom kraju. Propratne aktivnosti facilitirane su i realizovane putem tzv. Cilj ovog programa čini prevencija i smanjenje odustajanja od redovnog pohađanja nastave tokom prvih godina školovanja putem: kvalitativnog obezbjeđivanja mehanizama za uključivanje i ostanak RE đece u redovnom osnovnoškolskom sistemu. mehanizama saradnje i komunikacije u školi. da će realizovane aktivnosti unaprijediti kvalitet obrazovne inkluzivne prakse u Crnoj Gori. obuka za nastavnike razredne nastave iz osam pilot škola. individualne podrške RE đeci za uključivanje i ostanak u redovnom osnovnoškolskom sistemu. organizovanje osam događaja za roditelje sa interaktivnim djelovima programa. kao i aktivnosti na profesionalnom razvoju nastavnika ostvaruju vidljive rezultate u konkretnoj primjeni u praksi. kao i brojnim radnim materijalima nastalim u okviru rada na vođenju slučaja koji će takođe biti objedinjeni u priručnik. programa za primjenu samoprocjene i vršnjačke procjene. a obuka je trajala 48 sati. saradnje s roditeljima. civilnim sektorom. nakon svakog modula. povezivanje i umrežavanje sa resursima u zajednici na direktnom radu u vođenju slučaja i sl. Propratne ZAVOD ZA ŠKOLSTVO aktivnosti u vidu obuka za kolege urađene su u četiri škole.

putem analiza i istraživanja pratimo nivo ostvarenosti planiranog. odlučili smo da. taj okvir prilagodimo svim nastavnicima u Crnoj Gori. uz prethodnu procjenu da Okvir odista prati sve savremene trendove u obrazovanju. Procenjujući da su eksperti Britanskog savjeta u dokumentu Okvir za kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika engleskog jezika osmislili takve instrumente. pri čemu smo koristili sopstvena iskustva. modernizuje i usaglašava sa trenutnim potrebama nastavnika i najnovijim trendovima u ovoj oblasti obrazovanja. posebno kada je profesionalni razvoj nastavnika u pitanju. U skladu sa principom kontinuiranog razvoja koji jeste uslov svakog napredovanja. i konkretnija i primjenljivija. samim tim. Još jedan razlog da se detaljnije pozabavimo ovom oblašću jeste uvođenje u sistem modela licenciranja i voditeljka Odsjeka za KPR. U njegovom osmišljavanju učestvovali su predstavnici centralnih institucija obrazovnog sistema.NOVE IDEJE I AKTIVNOSTI Dr Dušanka Popović RAZVOJNE FAZE U KARIJERI NASTAVNIKA Analizrajući sve raspoložive resurse konstatovali smo da bi „alatka“ kojom nastavnik procjenjuje svoj trenutni status u profesiji. kao i primjere najbolje evropske prakse i prakse razvijenih zemalja svijeta. trebalo da bude što sadržajnija. Takođe. te na osnovu čega procjenjuje svoje potrebe i korake za dalje napredovanje. Zavod za školstvo istem profesionalnog razvoja nastavika u Crnoj Gori formiran je u okviru obrazovne reforme koja je u toku. pa. Sistem smo oblikovali u skladu sa potrebama nastavnika u Crnoj Gori. Zavod za školstvo/ Odsjek za KPR nastoji da postavljeni sistem unapređuje. te razmatramo efikasnost primijenjenih rješenja i planiramo naredne korake. uz njihov pristanak. Naravno. kao i predstavnici škola i vrtića. te da je uklopljiv u sistem koji već posjedujemo. S ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 17 .

Zavod za školstvo. radna grupa 5 opredijelila se za šest razvojnih faza: Razvojna faza 1: nastavnik bez odogovarajuće stručne spreme Razvojna faza 2: nastavnik početnik Razvojna faza 3: nastavnik u razvoju Razvojna faza 4: kompetentan nastavnik Razvojna faza 5: uzoran nastavnik Razvojna faza 6: nastavnik ekspert Uz svaku fazu dat je kratak profil (opis) nastavnika koji pripada toj fazi. Nastavnik koji aktivno prati dešavanja u struci. član je istraživačkog tima na niovu obrazovnog sistema. ispunjava uslove za zvanje nastavnik mentor. navedeni su pozitivni znaci razvoja koje nastavnik kod sebe može prepoznati. mr Vesna Stojanović.relicenciranja nastavnika 4 za čiju primjenu je neophodno uraditi standarde za nastavnike. Model licenciranja i relicenciranja nastavnika i rukovodilaca u obrazovanju podrazumijeva da se profesionalna znanja i vještine obnavljaju i podnose dokazi o tome na period od pet godina – što zahtijeva pecizan i pouzdan proces samoprocjene i promišljanja o ličnom razvoju i unapređivanju. Nastavnik koji je primjer ostalim kolegama. stiče vještine i znanja i primjenjuje ih u praksi. Podgorica. 2011. Nastavnik koji je položio stručni ispit sa više od dvije godine radnog iskustva koji unapređuje svoja znanja i vještine u odnosu na nastavu i učenje/vaspitnoobrazovni rad. Takođe. Vesna Dimitrijević. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 18 1 2 3 4 Kompetentan nastavnik 5 Uzoran nastavnik 6 Nastavnik ekspert 4 Model licenciranja i relicenciranja nastavnika predstavljen je u PRNCG br. Aleksandra Vešović Ivanović. viši savjetnik i istraživač u nastavi). priručnik za škole/vrtiće. str. Procjenjujući mogućnosti i potrebe našeg obrazovnog sistema. razvojna polazišta i potrebe koje karaketrišu fazu. . 2013). str.. već to postaje imperativ profesije i uslov za ostanak na poslu koji se obavlja. 7. ima važnu ulogu u stučnim udruženjima i mrežama. zatim prijedlozi kako se može ostvariti napredak i kako se mogu planirati naredni koraci. 15. Tabela 1: Prikaz razvojnih faza u karijeri nastavnika i kratak profil nastavnika u određenoj fazi RAZVOJNE FAZE U KARIJERI NASTAVNIKA Razvojna faza Nastavnik bez odgovarajuće stručne spreme Nastavnik početnik Nastavnik u razvoju Kratak profil Nestručno zastupljena nastava: studenti apsolventi i nastavnici bez odgovarajuće kvalifikacije. član tima za samoevaluaciju vaspitno-obrazovne ustanove. Osim toga. 30. 5 Članice radne grupe bile su: dr Dušanka Popović. i pružena određena pomoć u procjeni oblasti koje bi se mogle unaprijediti (vidi Prilog 7. Jadranka Radunović. Nastavnik koji svojim znanjima i vještinama doprinosi razvoju i unapređenju obrazovnog sistema. karakteristike koje u toj fazi nastavnik može imati. realizator akcionih istraživanja u svom odjeljenju/vaspitnoj grupi. mr Ljiljana Subotić. stiče uslove za viša zvanja (savjetnik. član je tima za akciona istraživanja u školi/predškolskoj ustanovi. „želim“ ili „ne želim“ da se profesionalno razvijam. u Profesionalni razvoj na nivou škole/vrtića. član tima za PRNŠ/V. Razvojne faze u profesionalnoj karijeri nastavnika osnova su za sopstveno pozicioniranje u profesionaloj karijeri i vodič za sveobuhvatni pristup profesionalnom razvoju.1. mentor nastavniku pripravniku. ne ostavlja se prostor za opredeljenje da „volim“ ili „ne volim“. Ljiljana Adžić i Dragana Janković. Pripravnik i nastavnik nakon položenog stručnog ispita u prvoj godini samostalnog rada.

2. u određenoj fazi svoje profesionalne karijere. Sredina i uslovi za učenje 3. posljednjim dvijema fazama (faze 5 i 6) pripadaju nastavnici dovoljno kompetentni da procjenjuju svoju praksu i postavljaju ciljeve svog daljeg razvoja. treba da dostignu nivo razvojne faze 4. da tokom svoje profesionalne karijere postanu kompetentni nastavnici. te da će uspješnije i svrsishodnije planirati svoj profesionalni razvoj i napredovanje. Profesionalni razvoj 8. tj. to znači da se oni nijesu profesionalno razvijali i napredovali. pak. Planiranje 6. što najčešće podrazumijeva apsolvente iz struke ili izvođenje nastave jednog predmeta od strane nastavnika druge struke. Takođe. – procjenjivanje i ocjenjivanje učenika/ procenjivanje razvojnog napretka djece. opisuju profesionalni put nastavnika koji prati stalno napredovanje bez obzira da li je on zainteresovan da postane nosilac višeg zvanja ili ne. pomoći nastavnicima da prepoznaju svoju trenutnu poziciju u profesionalnoj karijeri. 2008). Standardi jasno opisuju šta se očekuje od nastavnika nosioca određenog zvanja i promovišu tri glavna aspekta profesionalnog razvoja: profesionalna svojstva i vrijednosti. nastavnik u razvoju (faza 3) i kompetentan nastavnik (faza 4). Ukoliko je drugačije. . Učenici i proces učenja 2. Standardi koji se pripremaju u okviru modela licenciranja i relicenciranja nastavnika postavljeni su u odnosu na aspekte vaspitno-obrazovnog rada koji slijede. Razvojne faze. Standardi su postavljeni u odnosu na sljedeće aspekte obrazovno-vaspitnog rada: – planiranje i pripremanje nastave i učenja/ vaspitno-obrazovnog rada. smatramo da u sistemu svi nastavnici. isto) koji pokazuju šta nastavnik treba da bude u mogućnosti da primijeni u praksi na kraju određene razvojne faze. Kao takvi. Standardi su urađeni u odnosu na tri razvojne faze: nastavnik početnik (faza 2). – poznavanje struke. stremi. iz nekoliko razloga: nastavnika bez odogovarajuće stručne spreme. podrška učenicima/ djeci. trebalo je precizirati postignuća kojima nastavnik. u našem sistemu nema previše. Tako su osmišljeni standardi nastavne prakse/vaspitno-obrazovnog rada6 (prilog 7. – profesionalni razvoj. oni su kompatibilni sa prethodno pomenutim stanadardima i usmjereni ka istom cilju. profesionalno znanje i razumijevanje i profesionalne vještine. To je put kojim svi nastavnici treba da prođu tokom profesionalne karijere kako bi očuvali svoju kompetentost. uz one koji već postoje. Zavod za školstvo. 1. čime se gubi potrebna kompetentnost. Ne sumnjamo da će instrument koji smo pripremili. – organizacija i realizacija nastave i učenja/ vaspitno-obrazovnog rada. što je i logično. Liderstvo i saradnja Prve standarde Zavod za školstvo uradio je u odnosu na viša zvanja nastavnika (Naša škola – standardni za nastavnička zvanja. Poznavanje metodike predmeta 5. bez razlike. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 19 6 Vaspitno-obrazovni rad odnosi se na process koji se odvija u vrtiću. Procjenjivanje i ocjenjivanje 7. Poznavanje struke i predmetnog programa 4.Kako bi nastavnik lakše odredio svoje potrebe i planirao aktivnosti profesionalnog razvoja kroz koje će na njih odgovoriti.

da ne kažem i riješe. da su ljudi riješeni da ga umanje. a ono se formuliše jednom riječju – čitanje. kada je iza nas zaokružena priča o stvaranju usmenih i pisanih. Zar se ne podrazumijeva da sve lakše pišemo i govorimo? Je li to problem danas kada sa svakog mjesta možemo i napisati i reći šta želimo i kome god hoćemo? Mi koji se ovim pitanjima bavimo znamo da jeste i tražimo uzrok. ali ozbiljnu analizu očekujemo od. potrebu da nešto napišu i kažu? Odgovore na ova.ISKUSTVA IZ ŠKOLA POVODOM PROJEKTA KAKO UČENICMA POMOĆI DA STVARAJU. ili u foto konverzaciji na Facebook-u.. Da li je problem u 160 karaktera SMS-a. zna da potraje. sada smo sigurni da problem postoji i . za većinu nas. ali mnoga druga pitanja.. nekada to bude izvan proporcije i očekivanog – ali rijetko. što su stari metodičari govorili iz nas – jer smo očekivali čudo.. baš rijetko. kada je sve tu. Mi smo je dobili od Zavoda za školstvo. složićete se. Da stvar bude čudnija svako od nas zna odgovor i ime obješnjenje. Kako to mi. Pisanje je proces i mora imati faze. prilično neočekivano i naizgled suvišno. čime možemo pokrenuti dječju inventivnost. na prve korake. u vidu Projekta Kako učenicima pomoći da stvaraju usmene i pisane. bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti OŠ „Blažo Jokov Orlandić”. I USMENO I PISANO profesor crnogorskog-srpskog. Jedno je sigurno – rezultati su proporcionalni vremenu utrošenom za planiranje. Kako smo to previdjeli. Jedan termin „lebdi” iznad svih nas i vraća nas na sam početak. . zašto smo imali utisak da se neke stvari podrazumijevaju i da dolaze spontano? Naročito je zanimljino to što smo još bili u postupcima s kraja prošlog vijeka. umjetničkih i neumjetničkih tekstova. ali znamo da naši učenici sve teže pišu. Istina. 20 U takvoj atmosferi svaka je pomoć dobrodošla – naročito ako dolazi sa pravog mjesta i od kompetentnih ljudi. što. ili sa istim timom koji je realizovao Projekat Kako učenicima pomoći da stvaraju. razmišljamo samo o momentu vremena. Danas. Ako smo nekada i pomislili da se to dešava samo nama.. a glasi proces i ima veze sa postupnošću. Kada i koliko prostora odvojiti za ovu oblast. pronalazili smo na radionicama i tokom druženja u okviru Projekta. da je nevjerovatno da uopšte govorimo o pisanju i govorenju.. na par „klikova”. ali i izvan njega – pokrenuti aktivnostima i idejama sagovornika. a i govore.. ne znamo. kako je predstaviti i objasniti kao veoma važnu kariku u lancu opšteg obrazovanja. možemo pomoći. P ZAVOD ZA ŠKOLSTVO itanje stvaranja usmenih i pisanih tekstova u XXI vijeku je. zapravo. Šta se desilo sa čitanjem danas kada po knjigu ne morate nigdje ići. kada je sve prevedeno i objašnjeno? Na ova pitanja nemamo odgovor. Bar Radoje Stanišić. pripremu i realizaciju. umjetničke i neumjetničke tekstove.

ličnom aktivnošću razmjenjuju iskustva. naši nastavnici bili su u prilici da se u većem broju uključe u obuku. u kojoj učenici znatno jednostavnije izražavaju svoje mišljenje i osjećanja. Senka Živković..“ (Alan Mojl). kao i kvalitet znanja učenika. Posebno važnom smatramo razmjenu iskustava u primjeni inovativnih metoda i tehnika rada. uspješno se realizuju aktivnosti predviđene planom profesionalnog razvoja na nivou škole. pedagog. zlostavljanje i zanemarivanje u školi. Evaluacija pokazuje još jedan značajan podatak. kao i proces učenja učenika.PRNŠ: UČITI IZ ISKUSTVA. Opšti cilj programa zaštite učenika od nasilja jeste unapređenje kvaliteta života učenika primjenom mjera prevencije za stvaranje bezbjedne sredine za nji- hov život i rad i mjere intervencije u situacijama kada se javlja nasilje. godine. Dubravka Keković i koordinator tima Milutin Šćekić. pa se kroz PRNŠ pripremaju i realizuju i takve aktivnosti. Na kraju. mentorstvo i dr. Povezujući naučeno sa svojim iskustvom. a to je da su se konflikti bilo koje vrste u Školi. učeći iz provjeravanja ideja u praksi . vjerskim i nacionalnim različitostima). ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 21 . Program je uticao na razvijanje atmosfere koja omogućava spontanu i slobodnu komunikaciju u učionici. kroz koje bogate i unapređuju svoj rad. učenici su u prilici da ovladaju prijeko potrebnim socijalnim vještinama i uspostavljanjem kompromisa. znanja i vještina kojima raspolažu. Mira Lutovac. a jedna od aktivnosti kroz koju smo nastojali da realizujemo ovaj cilj jeste Program zaštite učenika od nasilja. Berane U OŠ „Radomir Mitrović“ u Beranama od 2008. Nastavnici neposredno. pedagog OŠ „Radomir Mitrović“. te razvoj tolerantnog odnosa prema osobama sa drugačijim mišljenjima. u školi i van nje. Učenici koji su učestvovali u programu daleko su spremniji da uspostavljaju kooperativne odnose i afirmativnu komunikaciju. što je najbolji način da vide. Zavod za školstvo je. u okviru redovne obuke nastavnika. Aktivnim učešćem tokom obuke i primjenom naučenog prilikom planiranja i realizacije procesa nastave/učenja.. procjenjivanje i ocjenjivanje u nastavi. Dušica Šćekić. u našoj Školi realizovao više regionalnih seminara na teme: interaktivne metode u nastavi. direktor. učeći sa učenicima i od njih. Oni su tolerantniji prema različitostima u odjeljenju (različitim sposobnostima. Za uspješnu realizaciju zaslužan je tim za PRNŠ koji čine: Jovan Mališić. Kroz različite aktivnosti nastojimo da sve nastavnike koji pripadaju određenom stručnom aktivu ili razrednom vijeću mobilišemo i uključimo u aktivnu razmjenu ideja. nastavnici su osmislili niz raznovrsnih inovativnih nastavnih časova. saznaju i kritički prihvate neku ideju ili inovaciju. Podizanje ove tolerantnosti na veći nivo kao i učenje kooperativne komunikacije vjerovatno su značajni razlozi zbog kojih su i učenici slabijeg uspjeha tokom rada u radionicama daleko otvoreniji. prihvaćeniji. Program nastavnicima omogućava da mnogo bolje razumiju potrebe učenika i uspostave uspješniju komunikaciju sa njima. Anica Paunović. a realizuje ga uz pomoć odjeljenjskih starješina i nastavnika građanskog vaspitanja. naše dvogodišnje iskustvo u radu na ovom Programu i rezultati evaluacije upućuju nas da vjerujemo u smisao ovakvog rada u školi. a samim tim i produktivniji. Projekat je uradio tim za PRNŠ. značajno smanjili. Tačnije. S druge strane. a motivisanost i angažovanost od strane učenika doživljavaju kao značajno potkrepljenje i podsticaj u radu. tokom izvođenja Programa. Jadranka Čukić. U okviru plana PRNŠ-a jedan od prioriteta odnosio se na stvaranje sigurne sredine za učenje. Takvi rezultati potvrđuju opravdanost organizovanja različitih vrsta edukacija. „Iznad svega ostalog. stvaralački nastavnik vidi samog sebe kao učenika. potrebama i interesima. Nastavnik uči u tokom svoje nastave. OD KOLEGA I UČENIKA Milutin Šćekić. Zahvaljujući tome. Dijana Sekulić. nastavnici unapređuju cjelokupan vaspitno-obrazovni proces. Razrješavajući konflikte i tražeći najprihvatljivije rješenje za sukobljene strane. život i rad učenika. od svojih kolega i iz literature. i profesori: Miloje Luković.

Slavica Mrdak. Jedna od realizovanih aktivnosti je i radionica Jačanje komunikacijskih vještina. Jelena Ristić. profesorica istorije i geografije. Ključni cilj profesionalnog razvoja u našoj Školi jeste kontinuirano unapređivanje kvaliteta nastave. K valitetnije obavljanje posla. Olivera Marković. Plan za PRNŠ u našoj školi urađen je na osnovu iskazanih potreba nastavnika. Timski rad posebno je važan za dobro funkcionisanje PRNŠ modela. U uvodnom dijelu radionice rađen je test aktivnog slušanja jer je aktivno slušanje usko povezano sa kvalitetnom komunikacijom. profesorica engleskog jezika. I u tradicionalnim i savremenim modelima profesionalnog razvoja nastavnika. Žaklina Smolović. Uslijedila je prezentacija o komunikacijskim vještinama. Ravna Rijeka zredne nastave. Važna komponenta profesionalnog razvoja jeste stručno usavršavanje nastavnika. Uspješnost realizacije obrazovanja učenika u velikoj mjeri zavisi od znanja. od profesionalnih kompetencija koje nastavnik posjeduje. unapređenje nastave i stvaranje kompetentnog nastavnika u obrazovno-vaspitnom sistemu ostvaruje se putem profesionalnog razvoja zaposlenih. prihvaćeno je da nastavnici treba da razvijaju svoje sposobnosti i usvajaju nova znanja i vještine neophodne za postizanje profesionalnih zadataka na kompetentan način. profesorica ra- ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 22 . profesorica razredne nastave. Marija Jeremić. a cilj je bi da se osnaže članova kolektiva za bolju i uspješniju komunikaciju. Alenka Moračanin. jer se njime obezbjeđuje intenzivna saradnja i međusobna povezanost nastavnog osoblja. profesorica razredne nastave. umjenja. Timski rad je način preko koga se ostvaruju mnogi oblici učenja i razvijaju djelotvorni pristupi koji se grade na bogatstvu i raznovrsnosti znanja. Tim za profesionalni razvoj na nivou škole čine: Nevenka Bošković. Timski rad je interaktivni proces koji omogućava da ljudi različtog stepena stručnosti proizvedu kreativna rješenja za zajednički definisane probleme. nakon čega su rađene dvije vježbe o nenasilnoj komunika- Olivera Marković. direktor škole. Sa zadovoljstvom možemo konstatovati da su u našoj Školi do sada realizovane sve aktivnosti predviđene dvogodišnjim planom profesionalnog razvoja. sposobnosti i vještina nastavnika tj.TIMSKI RAD – SIGURAN USPJEH pedagogica OŠ „Aleksa Bećo Đilas“. profesorica razredne nastave. Tanja Bulatović. samoevaluacije škole i na osnovu ekstreno-interne provjere znanja učenika. Radionicu su vodile Olivera Marković i Slavica Mrdak. pedagogica. koordinatorka.

Analizom je ustanovljeno da se dodatna i dopunska nastava u našoj Školi redovno održava. samodisciplinu. a ne formalni autoritet. kao mogući izazov za bolje učenike. često zavisi atmosfera u učionici. realizovan je program obuke Kooperativno učenje u nastavi. u okviru svog posla u učionici. zatim. da ima mnogo toga što se može uraditi i promijeniti. eventulanu promociju učeničkih postignuća i sl. Osim navedenog. Najviše zabrinjava nezainteresovanost učenika za pohađanje dodatne nastave. U našoj Školi će se i dalje. itd. i pored mnogo poteškoća – uglavnom materijalnih. svaka moderna organizacija od svog zaposlenog zahtijeva kompetentnost. individualnu odgovornost. spremnost da se donesu teške odluke. tj naređivački. uspješno komuniciranje. primijene organizacione vrijednosti. praćenjem savremenih zbivanja iz oblasti iz koje organizuju ovu vrstu nastave. inicijative. u stvari. Smatramo da će ova radionica o liderstvu podstaći kolege na promjene. realizujemo sve predviđene aktivnosti za period od dvije godine. profesorica njemačkog jezika iz OŠ „Boško Strugar“ iz Ulcinja. Takođe. Nakon prezentacije o liderstvu otvorena je rasprava u kojoj je učestvovao veći broj nastavnika. pripadaju. i od tipa kojem pripada. motivišu i doprinesu efikasnosti i uspjehu učenika i škole u kojoj rade. ustanovljeno je da većina nastavnika ima urađene planove za dopunsku i dodatnu nastavu. prezentovane su karakteristike komunikacije koja nam prija i koja nam ne prija. on je pravi lider. nadamo se uz bolje materijalne mogućnosti. Anketa je pokazala da jedan broj nastavnika još uvijek pripada tipu autokratskog vođe. Seminar je održan u OŠ „Pavle Žižić“ u Njegnjevu. Takođe. ohrabriti ih da pokušaju da mijanjaju dosadašnje stavove.ciji (rad u paru). u kontinuitetu i. Radionicu je osmislila i realizovala direktorica Škole Nevenka Bošković. Nastavnik je lider u učionici. imala obavezu da osmisli i realizuje ovakav program obuke. Potom su nastavnici popunili anketu za samoprocjenu u odnosu na prepoznavanje tipa lidera kojem. kao trener u okviru Pestaloci programa Savjeta Evrope. Cilj je bio da se nastavnici osnaže. učenici mu vjeruju i slijede ga. Nastavnici su. Bilo je prijedloga da se organizuju kvizovi znanja u saradnji sa drugim školama. realizovana je i radionica Liderstvo. značaju kooperativnog učenja u nastavi. Kvalitet sadržaja. U okviru PRNŠ aktivnosti uradili smo i analizu rada dodatne i dopunske nastave i slobodnih aktivnosti Cilj analize bio je unapređivanje rada dopunske i dodatne nastave i prevazilaženje eventualnih problema i poteškoća. jer je želja nastavnika ovog kolektiva za stalnim usavršavanjem velika. u čemu su učestvo- vali svi nastavnici. Smatramo da nastavnici treba da osavremene dodatnu nastavu putem korišćenja savremenih nastavnih sredstava. organizovati aktivnosti profesionalnog razvoja nastavnika. za razliku od onih nastavnika koji se ponašaju autoritarno. ohrabruje ih. proširili svoje znanje o kooperativnom učenju. na nivou na kojem smo. Zaključujemo da je proces PRNŠ-a dugotrajan i zahtjevan. godine za nastavnike naše Škole i nastavnike JU OŠ „Pavle Žižić“ u organizaciji Zavoda za školstvo. kao podrška PRNŠ-u. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 23 . U svom poslu svi smo lideri i svi organizujemo svoj rad i donosimo važne odluke. bez demokratičnosti. Planirane ativnosti bolje bi se i kvalitetnije realizovale da smo u boljoj materijalnoj poziciji. Liderstvo je zapravo način ponašanja. u martu 2013. koji podrazumijeva strogu disciplinu. Svi članovi su aktivno učestvovali u realizaciji planiranih aktivnosti. razlici između takvog učenja i grupnog rada kakvog ga mi do sada poznajemo. Mi smo uspjeli da. Seminar je vodila Mladenka Perić. na seminaru. Ona je. Naime. Ako podstiče učenike. dopunske nastave i slobodnih aktivnosti po razredima. Izvršena je detaljna analiza održanih časova dodatne. vođenja seminara i uslova za rad od strane učenika ocijenjen je najboljom ocjenom. Takođe.

u načinu ostvarivanja ciljeva u nastavi putem aktivnosti koje prate njihovu realizaciju. pretvoren je u multimedijalnu salu koja pruža brojne mogućnosti za drugačiji pristup nastavnom procesu. Značajnu ulogu su odigrali i učenici. Možda će prava potvrda prethodno navedenog biti i sljedeći podatak: amfiteatar Gimnazije koji je ranije bio korišćen samo za školske svečanosti nekoliko puta godišnje. Kroz takav nastavni proces ogleda se primjena unaprijeđenih vještina Mr Sreten Lutovac. da svoju novu ulogu u odnosu na reformisane nastavne programe. naravno. rezultat ranijih reformskih koraka tih ustanova.IZ UGLA DIREKTORA OD IDEJE DO AKCIJE to izdvojiti. godišnjih i mjesečnih planova. Uvjereni smo da će na taj način mnogo bolje i efikasnije da ih implementiraju u svom svakodnevnom radu. nastavne sadržaje i metode njihovog prezentovanja učenicima. Značajnu podršku našim prvim koracima na ovom polju pružao je Zavod za školstvo. koji je omogućio nastavnicima. tako je dolazilo do promjene u načinu razmišljanja u odnosu na navedenu problematiku. direktor Gimnazija „Panto Mališić“. što bolje razumiju i realizuju. kroz pohađanje nekoliko modula koji su tretirali oblasti od krucijalne važnosti za unapređivanje njihovih vještina i kompetencija. kod značajnog broja nastavnika nije postojala jako izražena želja za stručnim usavršavanjem. Kako je prolazilo vrijeme. a koje su. Još uvijek je bilo aktuelno razmišljanje da su nastavnici na studijama dovoljno edukovani i obučeni. jer je „odgovor“ svih nadležnih institucija bio jedinstven – da reformisana gimnazija može da bude naša realnost samo uz kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika. dnevnih priprema itd. što je podrazumijevalo da svoj posao mogu da rade na skoro isti način do poslednjeg dana radnog vijeka. Berane K ZAVOD ZA ŠKOLSTVO ako je profesionalni razvoj jedan od ključnih zahtjeva koje pred nastavnike postavlja savremeni obrazovni sistem u našoj zemlji. moramo i 24 . Važan je bio odgovoran odnos prema administrativnim zahtjevima koji su u to vrijeme bili značajno istaknuti: uredno vođenje pedagoške dokumentacije. sa ciljem da razumiju i prihvate aktuelne promjene u obrazovnom procesu. Nastavnici su u značajnoj mjeri počeli da primjenjuju nove nastavne metode. uz aktivno učešće svih drugih aktera koji prate proces reforme. pretpostavljamo. koji su dolazeći iz osnovne škole donosili neke drugačije. u beranskoj gimnaziji nekoliko poslednjih godina na sveobuhvatan način analiziramo različite aspekte kontinuiranog unapređivanja kompetencija nastavnika. a učenici sve više da budu aktivni učesnici nastavnog procesa. U tom periodu. nove navike u oblasti rada u učionici.

mnogo više nego u prethodnim godinama. što znači da profesionalni razvoj nastavnika mora biti prioritetno područje. o razvoju i napredovanju svojih učenika. jer smo uvjereni da je nastavnik danas. sa akcentom na segmentima koje je moguće unaprijediti. u kojem su učestvovali učenici (reprezentativni primjerak) i nastavnici. Pozitivni efekti navedenih aktivnosti utvrđeni su kod svih aktera obrazovno-vaspitnog procesa tako što je nakon narednog ocjenjivačkog perioda ponovo realizovano istraživanje iz navedene oblasti. danas više nego ranije. kako unutar ustanove tako i između škola razlikuju znanja. jer se. jer će se njegovi efekti neposredno odraziti na postignuća učenika. bila i da podstakne proces samoevaluacije pojedinca. vještine i sposobnosti koje je neophodno da pojedinci razvijaju i unapređuju. odnosno kako bi oni prepoznali područja sopstvenih snaga i slabosti. i kada su uključene nastavne metode koje su adekvatno prilagođene sadržajima i ciljevima. ali ujedno produktivniji način planiraju i pripremaju nastavu.i kompetencija nastavnika. izdvojili smo samo jedan segment kojim se bavimo u školskom životu. o rezultatima i refleksijama sopstvenog rada. Sve prednosti timskog rada same su nametnule potrebu kod nastavnika da na drugačiji. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 25 . Naravno. Kako je profesionalni razvoj svakog nastavnika vrlo kompleksan. značajno je povećano prisustvo timskog rada na svim nivoima. Dakle. odnosno na unapređenje cjelokupnog sistema školstva. kao i aktivno učešće učenika u procesu učenja. Naravno. otvara mogućnosti ne samo za izdvajanje već i za kvalitetno unapređivanje svih nedovoljno razvijenih ili nedovoljno potenciranih vještina i kompetencija nastavnika. Brošura za nastavnike bila je tako koncipirana da je njena uloga. ali je veoma važna činjenica da je horizontalno učenje postalo segment našeg profesionalnog života. Tako smo krajem drugog klasifikacionog perioda sproveli istraživanje koje se odnosilo na oblast ocjenjivanja i procjenjivanja. Uvjereni smo da obrazovno-vaspitni proces. u ovom dijelu postoji značajan prostor za dodatna ulaganja u narednom periodu. osim prethodno navedene. Takođe. uz isticanje preporuka iz savremene pedagoške prakse. Ujedno. svi pozitivni rezultati profesionalnog razvoja nastavnika svoju primjenu nalaze i u klasičnom učioničkom prostoru u situacijama kada se nastavnim sadržajima prilazi na jedan drugačiji. spreman da analizirajući svoje kompetencije. smatrali smo da bi bilo dobro da se često sprovodi samoevaluacija u različitim područjima kako bismo utvrdili prioritete za unapređivanje kompetencija i vještina nastavnika. Cilj nam je da sveobuhvatno pređemo put od ideje do akcije čiji bi se efekti ogledali u onome što je ključni elemenat u čitavoj priči – kvalitetan nastavni proces i dobra postignuća učenika. Čak je i naša pauza poznatija kao „veliki odmor“ izmijenila svoja ranija obilježja i postala značajan prostor za svakodnevnu razmjenu profesionalnih dilema nastavnika. a samim tim i ostvariti dobre efekte u nastavi. Nakon analize dobijenih rezultata izrađene su brošure za nastavnike i učenike čiji je ključni cilj bio da ukažu na trenutno stanje. kreativniji način. radi na njihovom unapređivanju. sada je neophodno danima unaprijed planirati termin za nastavu zbog velikog broja zahtjeva nastavnika. kada oni razgovaraju o svojim iskustvima iz prakse. koja je do skoro bila rijetko posjećen amfiteatar. kao i da realizuju i evaluiraju ostvareno. Za ovu multimedijalnu salu. uočeni su novi prostori za istraživanje i nove šanse za ulaganje sa ciljem strukturiranja što kvalitetnijeg nastavnog procesa. ali i vrlo specifičan proces. a koji otvara puteve za unapređivanje profesionalnih sposobnosti i vještina nastavnika.

demokratija i mirno rješavanje konflikata. Upravo to je put koji smo slijedili kao jedan od prioriteta ka našem cilju − što uspješnijoj implementaciji reforme. Kooperativno učenje. Primjena metoda aktivne nastave. a samim tim i uspješnom društvu. razmijeni svoja iskustva i saznanja sa kolegama i shvati da je ključ uspjeha u timskom radu. Inkluzivno obrazovanje. Nastavnik koji podstiče cjelovito i uspješno učenje doprinosi kvalitetnijem obrazovanju. Navodim samo neke od obuka koje su nastavnici pohađali: Aktivno učenje/nastava.. Suština profesionalnog razvoja ne ogleda se samo u učešću nastavnika u određenim aktivnostima. Ispitni centar Crne Gore i NVO sektor. Korak po korak za osnovne škole. Samo kompetentan kadar sposoban je da odgovori svim izazovima profesije i pruži maksimum svojih profesionalnih potencijala. Naša Škola pripada grupi A škola u kojima su prvi put primijenjena reformska rješenja tj. Kreativno rješavanje problema u učionici. svjesni da će to zadovoljiti njihove stvarne profesionalne potrebe i omogućiti im kvalitetno rješavanje mnogih izazova koje promjene donose. već i u primjeni naučenog u radu sa učenicima i kolegama. Bez obzira koliko su reformska rješenja obrazovno-vaspitnog procesa kvalitetna. a da je čak 90% nastavnog kadra uspješno usavršavalo svoje profesionalne kapacitete. Nastavnici su se redovno odazivali pozivima za učešće u različitim aktivnostima profesionalnog razvoja. Planiranje i opisno ocjenjivanje. uopšte. Ambijent u učionici i odgovarajuća organizacija rada. Neki aspekti savremene nastave. Kao ilustraciju navedenog. života škole kao zajednice gdje svi činioci imaju jasne ciljeve i viziju sopstvenog razvoja i razvoja škole kao cjeline. ističem da proces nastave realizuje 54 nastavnika. ne mogu biti kvalitetno implementirana bez stručnog kadra koji je spreman na permanentno usavršavanje. direktorica OŠ „Vuk Karadžić“. 26 . i. svaki pojedinac treba da dā lični doprinos. Podgorica PROFESIONALNI RAZVOJ – SIGURNA RIZNICA NASTAVNIČKIH KOMPETENCIJA U pripremi za implementaciju reforme skoro svi nastavnici pohađali su neku od ponuđenih obuka kako bi što uspješnije pristupili planiranju i realizaciji nastavnog procesa. Ljudska prava.Jasmina Vukašević. P ZAVOD ZA ŠKOLSTVO rofesionalni razvoj nastavnika važan je za obezbjeđivanje kvalitetne nastave. Upoznavanje sa novim nastavnim programima. učestvujući na seminarima koje su organizovali Ministarstvo prosvjete i nauke. Kako bi se izgradio snažan kolektiv. uspješne saradnje sa roditeljima i lokalnom sredinom. Zavod za školstvo. u kojima je zaživjela reforma obrazovanja..

Realizovana je i prezentacija iskustava kolegama iz drugih škola u okviru obuke koju su organizovali Ministarstvo prosvjete i GIZ. Uvođenjem PRNŠ modela sve aktivnosti profesionalnog razvoja u školi odvijaju se sistematski i organizovano. okruglih stolova i foruma. kao i istraživanje šta učenici misle o tome koliko im je profesionalno usmjeravanje bitno za izbor budućeg zanimanja. Nastavnici posjeduju dokumentaciju i dokaze o svom profesionalnom razvoju (profesionalani portfolio. nastavnici imaju obavezu da kroz različite vidove saradnje u školi (sastanke aktiva. donošenja odluka i realizacije zajedničkih aktivnosti uz maksimalno ispoljavanje svoje kreativnosti i uz samosvijest o nužnosti edukacije. U saradnji sa kolegama pronalaze načine i modele za efikasniju primjenu naučenog u učionici. pruža intenzivnu stručnu podršku školama. Prednost ovog Projekta jeste obuhvaćenost svih ciklusa osnovne škole. Naime. kakvo je vrijeme u kojem živimo. ogledne i ugledne časove. zaživio u Školi kroz niz aktivnosti. Odsjek za kontinuirani profesionalni razvoj Zavoda za školstvo. prezentacije i dr. Projekat o profesionalnoj orijentaciji je. u skladu sa uzrastom. u vremenu stalnih promjena i inovacija. uz koordinaciju tima za profesionalni razvoj. njihovo planiranje na nivou organizacije i na ličnom planu doprinosi usmjerenijoj i intenzivnijoj realizaciji navedenog. Da nije tako. te kroz prezentacije na sjednicama Nastavničkog vijeća. To je značajan pokazatelj savjesnog odnosa prema radu i stručnom napredovanju. radionice.Organizovanjem niza seminara. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 27 . Kroz konstruktivne razgovore sa kolegama. došlo se do jasnog saznanja o problemima koje učenici imaju prilikom stvaranja umjetničkih i neumjetničkih tekstova. Nastavnici imaju mogućnost izbora. Seminari u okviru Projekta ponudili su nastavnicima veoma funkcionalna rješenja u oblasti osposobljavanja učenika za uspješno usmeno i pisano izražavanje. konkretan rad sa učenicima. zahvaljujući vi- šemjesečnoj obuci. Umješno koristeći svoje potencijale i vrijedno ih dopunjujući i nadograđujući. Nastavnici u učionici. U toku ove nastavne godine 21 obuku različite forme pohađalo je 37 nastavnika naše Škole. naša znanja bi zastarjela i samim tim učenicima nezanimljiva i neupotrebljiva. Projekat Kako pomoći učenicima da uspješno stvaraju usmene i pisane. kao i realizacijom projekata. Od projekata koje u našoj Školi realizujemo od prethodne školske godine. Realizovano je šest kreativnih radionica sa učenicima IX razreda. ističem obavezu prenošenja iskustava sa seminara kolegama u školi. Iako smo i prije toga organizovali mnoge aktivnosti profesionalnog razvoja. primjenjuju predložen metodski postupak Put stvaraoca. umjetničke i neumjetničke tekstove podstakao je nastavnike na promišljanje o najboljim načinima unapređivanja pismenosti učenika. uspjeli smo da u Školi stvorimo dobru osnovu za razvoj profesionalnih kompetencija. što nudi kontiunuiran rad i evolutivni napredak u poboljšanju pismenosti kod učenika. izdvojiću dva zato što vjerno oslikavaju prednosti prenošenja naučenog u školi. To je jedan od uslova za dobijanje uvjerenja o pohađanoj obuci. organizovano profesionalno informisanje i savjetovanje učenika. Ovaj broj nije zanemarljiv s obzirom na to da škola ima ukupno 54 nastavnika.) predstave iskustva i saznanja sa seminara. LPPR) koji im pomažu da prepoznaju svoje potrebe i da planiraju aktivnosti putem kojih će uspješno realizovati postavljene ciljeve. Kao posebno značajnu.

Planovi časova i radionica sada su dostupni na sajtu Savjeta Evrope – Pestalozzi program za obrazovanje i jezike. Pet faza serije modula je koordinirao tim: Patricia Garouste. a koje su bile dio njene obaveze u odnosu na obuku koju je pohađala. Trening za trenere pohađala je i Dragana Radoman. Skills and Attitudes for all Teachers 2010/11 P-CORE) možete naći i trening plan Rješavanjem konflikata do međusobnog razumijevanja (From Conflict Resolution to Mutual Z ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 28 . Zainteresovani nastavnici i treneri mogu ih isprobati. uz podršku kiparskog Ministarstva prosvjete. a drugi modul (modul B) u Larnaki na Kipru.coe. Kako su treneri važna karika u prenošenju znanja u svakom obrazovnom sistemu. (http://www.int/t/dg4/education/pestalozzi/ home/default_en. Litvanija. Odsjek za KPR i Odsjek za međunarodnu saradnju.MEÐUNARODNI SKUPOVI I SARADNJA SA DRUGIM ORGANIZACIJAMA SEMINARI SE – STALNI PODSTICAJ ZA PROFESIONALNI RAZVOJ avod za školstvo.coe. Obuka za trenere Pestaloci programa Ključna znanja. postavljene su na sajt Pestaloci programa. intenzivno sarađuju sa Savjetom Evrope prateći aktivnosti u okviru Pestaloci programa i programa Evropskog centra za moderne jezike iz Graca. profesorica engleskog jezika koja izvodi nastavu u dvije nikšićke škole: u OŠ „Radoje Čizmović“ i OŠ „Milija Nikčević“. prilagoditi i razvijati. a mogu se pronaći i na sajtovima pomenutih programa obuke (www.asp) U resursima za nastavnike (Training resources). godine. ecml. Kalendari svih aktivnosti Pestaloci programa i Evropskog centra za moderne jezike za 2013. Arthur Ivatts. vještine i stavovi za sve nastavnike započeta je 2010. godinu nalaze se na sajtu Zavoda za školstvo. Koordinaciju metodološkog pristupa vodila je Pascale Mompoint-Gaillard u saradnji sa Sekretarijatom Savjeta Evrope. tj. Francuska. to i Pestaloci program nastoji da obuči tim trenera koji će znanja stečena na obukama prenositi kolegama u svojim zemljama. Prvi modul (modul A) održan je u Strazburu u Evropskom centru za mlade Savjeta Evrope.at odnosno www.int/pestalozzi). Velika Britanija i Rasa Askinyte Degesiene. Radionice koje je ona pripremila i realizovala sa svojim kolegama. u onlajn zbirci Pestalozzi Core Knowledge.

novembra 2012. 30. Kipar Grac.dio Različitost u učenju službenog jezika Jezički deskriptori i bolji uspjeh migranata i manjina u osnovnom obrazovanju Različita djeca – jednake mogućnosti Upotreba medija za učeše u demokratskom društvu. Grac.asp) Program Pestaloci bio bi zahvalan za povratnu informaciju o korisnosti raspoloživih resursa. Modul B Ljetnja škola Pestaloci IME I PREZIME UČESNIKA MJESTO VRIJEME Nataša Perić. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO Snježana Bošković OŠ „Olga Golović“. Austrija 31. (http://www. Austrija od 21. Letonija Antalija. Nikšić Emina Salihović OŠ „Boško Buha“. Nikšić Džoana Perkaj Zavod za školstvo Svetlana Đurnić OŠ „Pavle Rovinski“.coe. 22. . Zavod za školstvo Grac. Austrija Riga. Francuska Nikozija. Pljevlja Grac. OŠ „Maršal Tito“.int/t/dg4/education/pestalozzi/ home/training_units/PCORE_EN. septembra 2012. od 15. i 8. od 26.Understanding). Zavod za školstvo Aleksandra Vešović Ivanović Zavod za školstvo Snježana Bošković OŠ „Olga Golović“. oktobar 2012. Ulcinj Snježana Bošković OŠ „Olga Golović“. jula 2013. uključujući i njihovo dalje razvijanje na temelju modela iz onlajn zbirke. Nemačka 14. do 29. februar 2013. Austrija od 24. do 23. Trening je realizovan za nastavnike OŠ „Radoje Čizmović“. septembra 2012. do juna 2013. NAZIV SEMINARA Evropski centar za moderne jezike Mreža nacionalnih koordinatora u projektu: Višejezično i interkulturalno obrazovanje – deskriptori i nastavni materijali Upotreba medija za učeše u demokratskom društvu. 7. U tabeli koja slijedi predstavljeno je učešće nastavnika i predstavnika obrazovnih institucija iz Crne Gore na seminarima Savjeta Evrope u periodu od juna 2012. Turska Bad Vildbad. Nikšić Ardita Kovačević. Podgorica Strazbur. i 31. maj i 1. do 26. aprila 2013. kao i za koordinatore PRNŠ-a u Nikšiću. jun 2012. do 17. 29 Nataša Perić. do 28. Modul Au projektu: Višejezično i interkulturalno obrazovanje – deskriptori i nastavni materijali Šta to znači razmišljati istorijski? Razvoj vještina za upotrebu online resursa u nastavi Evropski centar za moderne jezike Mreža nacionalnih koordinatora u projektu: Višejezično i interkulturalno obrazovanje – deskriptori i nastavni materijali 2. nastavnice Dragane Radoman. mart 2013. godine. od 30. juna do 7. i 15. Austrija Grac. maja 2013.

u periodu od 25.cy/ pi/files/epimorfosi/synedria/history_pestalozzi_2012/. Prezentacije se mogu naći na Internetu (www.NIKOZIJA. odnosno. KIPAR ŠTO ZNAČI RAZMIŠLJATI ISTORIJSKI? Džoana Perkaj. da li kurikulum promoviše istorijsko razumijevanje u odjeljenjima u kojima su zastupljene različitosti. kao i koncept otvorenog dijela kurikuluma (15 – 20%) koji afirmiše sadržaj vezan za specifičnosti istorije lokalne sredine. Šta znači razmišljati istorijski? Promocija istorijskog razumijevanja u radu sa učenicima različitih sposobnosti i porijekla i uspostavljanje kanala komunikacije sa širom zajednicom (Promoting historical understanding in classrooms of mixed abilities and diverse backgrounds and developing channels of communication with the wider community) – dr Richard John Harris. Univerzitet ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 30 . Istorije države. u organizaciji Savjeta Evrope i Vlade Kipra. Tokom seminara realizovane su sljedeće prezentacije i radionice: Dječja prava i rad na nastavi istorije na Kipru: inicijative lokalne zajednice koje uključuju učenike različitog porijekla (Children’s rights and the work on history education in Cyprus: community based initiatives for students of diverse backgrounds) – Leda Koursoumba. kao i na koji način obrazovna institucija iz koje dolazimo promoviše istorijsko razumijevanje u učionici. septembra 2012. koji su za ovaj seminar aplicirali tokom mjeseca juna. Crna Gora se predstavila prezentacijom Istorijsko razumijevanje kroz proces nastave i učenja u crnogorskim školama (Historical Understanding within Teaching and Learning Process in Montenegrin Schools). nadzornica Zavod za školstvo U okviru Pestaloci programa. Iskoristila sam priliku da svojom prezentacijom obuhvatim i naš koncept Istorije područja umjesto u svijetu uobičajenih Istorije nacije.pi. Bili smo u obavezi da se predstavimo kratkim prezentacijama na zadatu temu i odgovorimo na sljedeća pitanja: koji su opšti ciljevi nacionalnog kurikuluma nastave istorije. Učestvovalo je 15 profesora istorije iz 15 evropskih zemalja i različitih obrazovnih institucija.ac. do 28. komesar za dječja prava. godine u Nikoziji realizovan je projekat pod nazivom Što znači razmišljati istorijski? (What does it mean to think historically?).

ova zemlja uzbudljive istorije. predstavnik Savjeta Evrope. u Ridingu. Nastajanje savremene istorije Kipra – Promovisanje istorijskog razumijevanja u odjeljenjima različitih sposobnosti i uspostavljanje kanala komunikacije sa širom zajednicom kroz objektiv pionira kiparskog fotonovinarstva (Modern History of Cyprus in the making – Promoting historical understanding in classrooms of mixed abilities and developing channels of communication with the wider community through the lens of the pioneers of Cypriot Photojournalism) – Christos Argyrou. U Nikoziji smo obišli liniju ratnog sukoba iz 1974. ali i manjkavosti obrazovnih sistema zemalja iz kojih dolazimo. (Promoting effectiveness for all students in mixed ability history classrooms through differentiated Instruction) – dr Stavroula Valiande. Nastava istorije za učenike različitog porijekla (Τeaching and learning history to students of diverse backgrounds) – dr Eleni Theodorou. Posjetili smo neolitski lokalitet Chirokitia gde smo imali priliku da vidimo kako se država brine o svom istorijskom nasljeđu. prisustvovali smo času istorije odjeljenja jedne osnovne škole. Razmjena iskustava sa kolegama iz Evrope omogućila je. Kipar. (Musical encounters: teaching history and exploring diversity through music) – dr Antonia Forari. ima i snažno italijansko istorijsko i kulturno nasljeđe koje datira iz razvijenog i kasnog Srednjeg vijeka. pored grčkog. između ostalog. i simulaciji događaja iz srednjevekovne istorije Kipra. a kasnije. Izrada „velikih slika“ istorije (Developing „big pictures“ of the past) – Loukas Perikleous. u atrijumu Muzeja. U turističkom mjestu Lefkara posjetili smo obrazovni centar (osnovna i srednja škola) gdje smo prisustvovali časovima. U neformalnom dijelu posjete učenici su u holu škole izveli kratak program sa tradicionalnim kiparskim igrama.100 stanovnika. godine. Učešće u ovom Pestaloci programu obuke bilo je obogaćujuće i nezaboravno. libanskog. turskog. Univerzitet Kipra. Kiparski pedagoški institut. pod budnim okom koordinatorke projekta. godine Kipar je punopravan član EU. Poboljšanje uspjeha svih učenika u odjeljenjima različitih sposobnosti primjenom diferencirane nastave. Naš radni dan počinjao je u 8h i trajao je 12 sati. Green line. Evropski univerzitet. jermenskog. Univerzitet Kipra. Mjesto je čuveno u svijetu po izradi čipki. Inače. Malo je poznato da Kipar. Nastava istorije i odnosi među grupama: primjer Kipra (History teaching and intergroup relations: the case of Cyprus) – dr Charis Psaltis.Nijesmo imali vremena za odmor i „prazan hod“. bile su istraživačkog karaktera i u funkciji glavne teme. kao i Centar za pomirenje. ima 952. U muzeju Leventis. Kurikulum i različitost u odjeljenju: izazovi za nastavu istorije i „Pogled na našu istoriju” kao primjer za njihovo rješavanje (Curriculum theory and diverse classrooms: challenges for history education and ‘A Look at our past’ as an example of taking them up) – dr Stavroula Philippou. Od 2004. Kiparski pedagoški institut. Kiparski pedagoški institut. Muzički susreti: nastava istorije i istraživanje različitosti kroz muziku. dr Chare Makriiyani sa Pedagoškog instituta u Nikoziji. Sve aktivnosti koje su se odvijale van hotela Classic gdje smo bili smješteni. ali i po svom slavnom stanovniku Leonardu Da Vinčiju koji je svojevremeno. jasnije sagledavanje prednosti. Univerzitet Kipra. boravio u Lefkari. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 31 .

Organizatori seminara omogućili su nam da učestvujemo na konfereniciji Škola budućnosti počinje danas (Tomorrow’s School Starts Today). razne aktivnosti za očuvanje okoline. na ovom seminaru govorilo se o tome kako da formiramo školu u kojoj će svako dijete osjećati da joj pripada. Ulcinj U okviru Pestaloci programa Savjeta Evrope u periodu od 22. u skladu sa pomenutim vrijednostima. a za one koje imaju djecu sa sa po- ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 32 sebnim obrazovnim potrebama. U drugoj školi ova djeca uključena su u redovna odjeljenja. Letonija. škole „se takmiče“ da dobiju što više učenika. Na seminaru su predstavljeni ciljevi Pestaloci programa koji se odnose na prihvatanje i afirmaciju Savjeta Evrope i njegovih vrijednosti: demokratija. Veliki dio ovih poslova nastavno osoblje radi volonterski.). Nastavnici su otvoreni za sve vrste saradnje sa zajednicom i njihov cilj jeste da škola bude što više uključena u zajednicu. Škole dobijaju budžet za svakog učenika. koja za te aktivnosti odvaja značajan dio budžeta (oko 60%). godine u Rigi. razni kursevi itd. poštovanje ljudskih prava i vladavina prava u obrazovnoj praksi.RAZLIČITA DJECA – JEDNAKE MOGUĆNOSTI Ardita Kovačević. Veliku podršku školama pruža opština (Odsjek za škole). gdje ćemo svakog drugog petka organizovati dan druženja. Mojim planom biće angažovani Đački parlament i Dnevni Centar za djecu sa smetnjama u Ulcinju. psiholog OŠ „Maršal Tito“. glavom i srcem)! . Amerike itd. U jednoj osnovnoj školi u okrugu Gulbene. pa tokom godine organizuju raznovrsne aktivnosti (teatar gdje nastavnici glume za djecu. aprila 2013. koja je održana na Tehničkom fakultetu (prošle godine su slavili 150 godina postojanja) tokom koje smo imali priliku da pratimo radove stručnjaka iz Engleske. hearts – rukama. učestvuju u raznim projektima na nivou lokalne zajednice. U fokusu ovih seminara nalazi se inkluzivno obrazovanje – barijere u praksi i primjeri dobre prakse. kampovi. budžet je šest puta veći. realizovan je program obuke Različita djeca – jednake mogućnosti. Takođe. kao i stvaranja školske zajednice u kojoj će svako dijete osjećati dobrodošlo. djeca sa posebnim obrazovnim potrebama nalaze se u posebnom odjeljenju. Nastavno osoblje odlično radi sa djecom. države i šire. Poruka koju sam sa ovog seminara donijela. Tokom boravka imali smo mogućnost da posjetimo dvije škole u kojima su djeca sa posebnim obrazovnim potrebama uključena u nastavne i vannastavne aktivnosti. svaki učesnik/učesnica uradiće akcioni plan kojim ćemo uticati na primjenu pomenutih vrijednosti: demokratije. poštovanja ljudskih prava. kao i podrška državama koje su članice Savjeta Evrope u procesu od obrazovne politike do obrazovne prakse. Pošto djece svake godine ima sve manje. flore i faune. Bijelorusija) učestvovalo je 20 nastavnika iz različitih zemalja. hands. glasi: Raditi sa 3 H (head. Po povratku u svoje zemlje. do 26. učestvuju i u vannastavnim i drugim aktivnostima. Na ovom seminaru koji je samo prvi dio (drugi dio će se održati u Minsku. u skladu sa strategijom Evropske Unije za prava djeteta „da se formira jedna Evropa za i sa djecom“. Sa zadovoljstvom očekujem i drugi dio ovog seminara.

Na radionici je bilo riječi o razvoju projekta MALEDIVE. Stalna ili što je moguće češća korelacija i interakcija u nastavni svih jezika koje učenici izučavaju ili govore. To se može postići raznovrsnim metodama i oblicima rada. i ukupno utiče na sticanje i razvoj svih komunikativnih sposobnosti. na različite načine. AUSTRIJA. a izloženost učenika različitosti u pogledu jezika doprinosi razvoju tolerancije i uzajamnog poštovanja. bosanskog jezika i književnosti.ecml. godine. at/carap). o plurilingvizmu u obrazovanju nastavnika i podsticanju jezičke različitosti u nastavi službenih jezika. pored službenog jezika.at/maledive) koji se realizuje od 2012. jeste podsticanje radoznalosti i što je moguće veća motivacija učenika za plurilngvističke kompentencije – steći i primjenjivati različite kompetencije.ecml. u različitim jezicima.ecml. PLURCUR (www. Upravo je razvoj poštovanja prema drugim jezicima i njihovim govornicima i izbjegavanje „dominacije“ jednog jezika nad drugim. od ukupno pet modula Projekta. treba izvoditi tako da učenici postanu svjesni uzajamne veze između svih jezika koje izučavaju. odnosno izbjegavanje podjela na „važnije“ i „manje važne jezike“. bave promocijom plurilingvizma u obrazovanju: CLIL (www. februara 2013. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO Vizija ECML-a jeste promocija inkluzivnog pristupa u nastavi službenog jezika u smislu pomoći u razvijanju plurilingvalnih i inerkulturalnih kompetencija i obrazovanja nastavnika. na različitom nivou uspješnosti i u različitim funkcijama. pa tako i nastave jezika.at/clilandliteracy). nadzornica Zavod za školstvo U Evropskom centru za moderne jezike Savjeta Evrope u Gracu 14. konkretno u nastavi crnogorskog–srpskog. od velike je pomoći učenicima u pravilnom shvatanju i razvijanju plurilingvističkog pristupa. zajedno sa još 31 evropskom državom. dakle. Ono što bi trebalo da bude jedno od osnovnih polazišta nastave svih predmeta. 33 . osnovni preduslov za sticanje plurilingvističke tolerancije kod učenika. odabir književnih djela i tekstova koji se odnose na različite kulturne i lingvističke kontekste može biti način za razvoj multikulturalnog i plurilngvističkog iskustva. godine održana je radionica Različitost u učenju službenog jezika u okviru MALEDIVE projekta (Majority language diversity: www. uključen u rad ECML-a. ovom prilikom predstavljeni su i ostali projekti koji se. Nastavu jezika. Promociji plurilingvizma u našem obrazovnom sistemu. stalnim inovacijama u nastavi i odabirom učenicima bliskih i zanimljivih tema i tekstova.at/plurcur) i CARAP (www. godine. doprinosi i jedan od osnovnih opštih ciljeva Predmetnog programa za crnogorski jezik i književnost: razvijanje tolerantnog odnosa prema drugim jezicima i narodima i njihovo uvažavanje. EVROPSKI CENTAR ZA MODERNE JEZIKE PLURILINGVISTIČKI PRISTUP ZA RAZUMIJEVANJE I TOLERANCIJU Aleksandra Vešović Ivanović. To je i osnovna tema prvog. Crna Gora je od 2008. istražujući sličnosti i razlike i shvatajući dobrobit koju imaju od procesa učenja – napredak u učenju jednog jezika pomaže i u savladavanju drugih jezika. Multijezički pristup učenju maternjeg/službenog jezika podrazumijeva i tijesnu saradnju između nastavnika svih jezika u školi.ecml.GRAC. Kako ovoj temi Savjet Evrope poklanja veliku pažnju. Takođe. i 15.

Hrvatske. Ova publikacija nudi smjernice za postavljanje i upotpunjavanje nacionalnih kvalifikacionih okvira (NOK). fakultetske profesore. te da nastavnik 21. JPU „Đina Vrbica“ i Boško Golubović. Filozofski fakultet. koji objedinjuju znanje. Rena Rakčević. prestavnike roditelja. Pedagoški centar Crne Gore. OŠ „Mileva Lajović“. mr Marijana Blečić. Podgorica. vrijednosti. mr Sanja Čalović. Nataša Tomović. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 34 . Katarina Vučinić. Delegaciju iz Crne Gore činili su: prof. koji je razvijen sa ciljem jačanja profesionalne uloge nastavnika u zemljama Zapadnog Balkana u primjeni inkluzivne i kvalitetne nastave. Podgorica Sarajevu. nevladinih organizacija i donatora. kvalitete. a koja je nastala kao rezultat saradnje stručnjaka u oblasti obrazovanja iz Bosne i Hercegovine. interesovanja i drugih karakteristika svakog djeteta. dr Saša Milić. Olivera Nikolić. Nikšić. OŠ „ Branko Božović“. U radu je učestvovalo 67 učesnika. vijek (Teaching Profession for the 21st Century) čiji je dio regionalni Okvir nastavničkih kompetencija. u organizaciji Centra za obrazovne politike iz Beograda. posvećenost ljudskim pravima i socijalnoj pravdi koju nastavnici treba da imaju kako bi njihovi učenici bili pripremljeni za život u dvadeset prvom vijeku. Filozofski fakultet. OŠ „Ilija Kišić“. Ovom prilikom predstavljena je publikacija Nastavnička profesija za 21. aprila 2013. kvalitetno i relevantno obrazovanje – ATEPIE. Crne Gore i Srbije. vijek.SARAJEVO. Istaknuto je da nastavnici predstavljaju najjači unutarškolski faktor u sprovođenju kvalitetnog obrazovanja. uz podršku međunarodnih eksperata u ovoj oblasti i projektnog tima COPa. Crne Gore. OŠ „ Pavle Rovinski“. Makedonije. pod nazivom Nastavnička profesija za 21. Cilj konferencije bio je promovisanje okvira nastavničkih kompetencija. JPU „Đina Vrbica“. vijeka u svom radu treba da uvažava i polazi od mogućnosti. 2. direktore i stručne saradnike škola. Čedo Čolović. potreba. Andrej Barek. VIJEK mr Nataša Gazivoda. Zavod za školstvo. Konferencija je okupila predstavnike svih relevantnih aktera u obrazovnom procesu iz Bosne i Hercegovine. OŠ „Pavle Rovinski“. godine održana je završna konferencija projekta Unapređenje nastavničke profesije za inkluzivno. Nataša Gazivoda. BOSNA I HERCEGOVINA NASTAVNIČKA PROFESIJA ZA 21. predstavnike ministarstava i zavoda. Ministarstvo prosvjete. U samostalna savjetnica Zavod za školstvo. Makedonije i Srbije: nastavnike. Nikšić. Ivana Vukčević.

ocjenjivanje i napredovanje nastavnika. poslužiti kao osnova za razvoj i unapređenje podzakonskih akata kojima se reguliše profesionalni razvoj. održana radionica Jezički deskriptori i bolji uspjeh migranata i manjina u osnovnom obrazovanju (http://www. 2. Jedna od centralnih vrijednosti obrazovanja jeste pravo svakog pojedinca na kvalitetno obrazovanje. 35 . 6. Tokom radionice. Predstavnica Crne Gore bila je Snježana Bošković. 4. Okvir nastavničkih kompetencija može: doprinijeti razvoju strategija za unapređenje sistema profesionalnog razvoja nastavnika. a ne na sadržaj i činjenična znanja. a uključeni su nastavnici matematike. Značaj deskriptora ogleda se u tome što se oni mogu koristiti u oblikovanju planova i programa jer usmjeravaju pažnju na vještine. Projekat je usmjeren na razvoj jezičkih kompetencija potrebnih za školovanje migranata i manjina. doprinijeti razvoju visokoškolskih kurikuluma utemeljenih na ishodima (kompetencijama). već dinamičke kategorije.ecml. Radionici su prisustvovala 34 predstavnika zemalja članica Evropskog centra. 3. pravo da se unapređuje posredstvom jezika nastave. Nastavničke kompetencije nijesu „statični ciljevi“. Profesionalne (nastavničke) kompetencije predstavljaju integrisanu i dinamičnu kombinaciju znanja. korišćeni su preliminarni deskriptori za matematiku i istoriju. Mnoge zemlje imaju izraženu situaciju višejezičnosti i svaka na svoj način teži ka što ujednačenijim i svima dostupnim procesima sticanja i mjerenja jezičkih vještina. specifičnim uslovima u kojima rade i dr. odnosno pedagoškom modelu razvojno primjerenog pristupa usmjerenog na učenika. 5. a deskriptori za matematiku i istoriju će to. Okvir definiše šest područja nastavničkih kompetencija: 1. kako bi postigli što bolji uspjeh. poslužiti kao osnova za istraživanje i evaluaciju stanja u ovoj oblasti. Istovremeno. njihovim stilovima podučavanja. Ciljna grupa su učenici uzrasta od 11/12 i 15/16 godina. u Evropskom centru za moderne jezike Savjeta Evrope (ECML). takođe. definišu ishode inicijalnog obrazovanja i određuju smjer kontinuiranog profesionalnog razvoja. godine. Učenik i učenje Okruženje za učenje Nastava i ocjenjivanje Škola. Može.Predstavljeni Okvir nastavničkih kompetencija zasnovan je na socijalno-konstruktivističkoj teoriji dječijeg razvoja. bar donekle. i omogućiti. Svako ima pravo da koristi sopstveni jezik ili jezički varijetet. kao i planiranju profesionalnog razvoja. AUSTRIJA ZAVOD ZA ŠKOLSTVO RAZVOJ JEZIČKIH KOMPETENCIJA ZA BOLJI USPJEH U Gracu je 7. koje prate promjene u obrazovnom sistemu i daju okvir za razvoj nastavničke profesije. U okviru jezičke politike Savjet Evrope garantuje lingvističke i kulturne različitosti svih građana. koji će migranatima i pripadnicima manjina omogućiti lakše izučavanje ova dva predmeta na jeziku nastave. marta 2013. doprinijeti razvijanju standarda za različite faze u razvoju karijere nastavnika. porodica i zajednica Profesionalni razvoj i odgovornost Razvoj škole i unapređenje obrazov nog sistema Na Konferenciji se govorilo o mogućnostima primjene Okvira. profesorica istorije u OŠ „Olga Golović“ u Nikšiću. istorije i građanskog vaspitanja. one treba da budu dovoljno univerzalne i fleksibilne kako bismo uvažili sve različitosti među nastavnicima. i 8. GRAC. vještina i vrijednosti koje nam omogućavaju da efikasno djelujemo u različitim profesionalnim kontekstima i situacijama.at/languagedescriptors).

Crna Gora. Grčka. direktor Zavoda za školstvo. nastavnika građanskog vaspitanja/obrazovanja. juna 2012.LJETNJA AKADEMIJA LJUDSKA PRAVA U AKCIJI ZA ZEMLJE JUGOISTOČNE EVROPE Vidosava Kašćelan. godine. Srbija. Prva ljetnja akademija Ljudska prava u akciji održana je u periodu od 20. Tako je utvrđen put dugoročnijoj saradnji između sve tri strane u narednom periodu. Kosovo. Slovenija. takođe na Cetinju. budući da je radni jezik na Akademiji engleski. godine. u ime Savjeta Evrope Olaf Olafsdottir. U radu Akademije učestvuje 12 timova iz deset zemalja: Bugarska. Iz svake zemlje tim čine tri člana: direktor škole ili pomoćnik direktora. ovako formirani timovi omogućavaju zajednički rad na većoj promociji ciljeva EDC/HR u svojoj školi i lokalnoj sredini. Turska i Kosovo. u Hotelu „Grand“. makar jedan član tima treba tečno da govori engleski. Olena Styslavska (Poljska). direktor Direktorata Savjeta Evrope za obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava i Ana Perona-Fjeldstad izvršna direktorica Vergalend centra iz Norveške. Ted Huddleston (UK). Crna Gora. do 28. koordinatorka Ljetnje akademije Zavod za školstvo Lj 36 etnja akademija Ljudska prava u akciji nastala je na inicijativu mreže koordinatora za građansko obrazovanje i ljudska prava za Jugoistočnu Evropu sa ciljem jačanja kapaciteta škola. Srbija. Ministarstva prosvjete i Zavoda za škostvo. Turska. radi bolje diseminacije ciljeva i postignuća Akademije kao i razmjene iskustava formirana je online platforma „Share&Conect“. Treneri na Akademiji bili su: Rada Dudić Radić (Srbija). Takođe. Hrvatska. Vergelend centom iz Norveške i Zavodom za školstvo. do 29. Prva ljetnja akademija Ljudska prava u akciji podržana je od strane Vlade Crne Gore. 20. Zavod za školstvo određen je da bude neposredni nosilac aktivnosti. Takođe. samostalna savjetnica. septembra 2012. Pascale Mompoint-Gaillard (Francuska). Akademija se oranizuje u saradnji sa Savjetom Evrope. Grčka. Bosna i Hercegovina. Na- ZAVOD ZA ŠKOLSTVO . koja već okuplja veliki broj članova i preko koje se nastavnici i ostali upoznaju sa iskustvima i rezultatima na polju građanskog obrazovanja/vaspitanja iz drugih zemalja. nastavnik građanskog vaspitanja/obrazovanja i jedan predstavnik iz nevladine organizacije koja se bavi obrazovanjem u sredini u kojoj škola postoji ili predstavnik roditelja. Albanija. Makedonija. nevladinog sektora i roditelja za primjenu i unapređenje ljudskih i dječjih prava u svakodnevnom životu i školskoj praksi. godine na Cetinju. Budući da je jedan od ciljeva Akademije da svaki tim uradi akcioni plan koji će primijeniti u svojoj školi/ sredini. a potpisali su ga: u ime Vlade Crne Gore Pavle Goranović. Ove godine Akademija se realizuje u periodu od 21. Ugovor o saradnji između sve tri strane usvojen je na sjednici Vlade Crne Gore. juna 2013. Bugarska. Učesnici su bili predstavnici iz zemalja regiona: Slovenija. Rumunija. Makedonija. Rumunija. Hrvatska.

kreiranje klime povjerenja u školi uključujući aktivno slušanje i davanje konstruktivne povratne informacije. njenom ugledu i primjeru zemlje u kojoj se puno radi na poštovanju ljudskih prava i sloboda i izgradnji demokratskog i građanskog društva. demokratsko upravljanje školom. planiranje nastave. školi i lokalnoj sredini. aktivni i veoma pozitivni u toku ukupnog rada. uradili nacrte Akcionih planova za svoje škole. Takođe. osmišljavali kako ostale nastavnike i učenike motivisati za više po štovanje i promociju osnovnih građanskih vrijedno sti. Programi rada ljetnje Akademije bazirani su na priručnicima Savjeta Evrope (Demokratsko vođenje škole. Ovo najbolje ilustruje izjava jednog učesnika koji je napisao: „Način na koji smo zajedno radili put je ka idealnoj školi. Sylhasi Veton (Kosovo). učenje o praktičnim metodama rada. ekspert iz Tunisa koji je određen da prisutvuje Akademiji značajno je doprinio njenom radu. Treneri na Akademiji biće: Angelos Vallianatos (Grčka). Većina timova demonstrirala je značajno znanje i iskustvo u primjeni EDC/HR principa i ciljeva i podijelila to sa ostalim učesnicima. timski rad i sl. Ljetnja Akademija Ljudska prava u akciji koja je po prvi put organizovana u Crnoj Gori 2012. cilj programa jeste da se afirmiše pristup uvođenja ove materije kroz kompletan kurikulum i tako promviše ideja EDC/ HR. godine opravdala je svoje postojanje. ostvarena sinergija među učesnicima iz različitih zemalja. komunikaciju. Učesnici prošlogodišnje Akademije posebno su istakli sljedeće aspekte trenininga kao izuzetno korisne: rad na akcionom planu. učesnicima Akademije pokaže i dio kulturno-istorijskog nasljeđa Crne Gore koje je dobrim dijelom smješteno u našoj prijestonici. kao ekspert. modeli lekcija. Ove godine. ali imamo iste ideale“. razmjena ideja i iskustava sa trenerima i učesnicima. kao i ideje iz Poglavlja o obrazovanju za demokratsko građanstvo i ljudska prava Savjeta Evrope. EDC/ HR teorija. na Akademiji će učestvovati predstavnik Andore. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 37 . Došli smo iz različitih sredina. Očekujemo ove godine još bolje rezultate rada Akademije budući da već imamo značajno iskustvo u njenoj organizaciji i vođenju. interaktivan pristup. podrške i uzajamnog poštovanja u učionici. praktični primjeri. Učesnici su posebno istakli značaj cjelovitog pristupa u školi. Pripremali su školske prezentacije. korišćenje priručnika. iako su mnogi imali jezičke barijere. Učesnici su bili veoma posvećeni tokom rada. Program treba da pomogne stvaranju klime povjerenja. Kako svi nastavnici mogu podržati građansko vaspitanje i obrazovanje u školi i Saradnja škole i lokalne sredine). a članovi tima koji su prevodili svojim kolegama sigurno i zamor koji ipak nijesu javno pokazivali. ali i za ukupni put Crne Gore ka Evropskoj uniji. Takođe. Olena Styslavska (Poljska) i Ted Huddleston(UK).mjera organizatora je da stranim gostima. ali i otvorio mogućnost da se ovaj program širi i na zemlje MENA regiona. kao i odlične prezentacije svojih zemalja na zatvaranju Akademije. kao i činjenicu da je Crna Gora puno uradila na polju obrazovanja za demokratsko građanstvo i ljudska prava i da smo po tome prepoznatljivi u regionu i institucijama Savjeta Evrope. Iskustvo i evaluacija rada prve Akademije po kazalo je da su učesnici bili veoma motivisani. profesionalna i interkulturalna razmjena i saradnja. metode rada. Organizovanje ljetnje akademija Ljudska prava u akciji značajno je za nastavnu praksu u našoj zemlji kada je u pitanju građansko vaspitanje i obrazovanje. aktivnosti učenja i podučavanja.

Što se tiče crnogorskih predstavnika. kao i predstavnici Univerziteta Inzbruk. kada je i pitanju srednje stručno obrazovanje. Regionalnim savjetom za saradnju (RCC) i Inicijativom za reformu obrazovanja jugoistočne Evrope (ERI SEE). A zadatak je izuzetno težak – podučiti učenike kako da najbolje uče. Univerziteta Crne Gore i Centra za obrazovne politike Srbije. veoma često kritikujemo nastavnike. Kakvo nam je inicijalno obrazovanje nastavnika na nastavničkim fakultetima? Koliko su pripremljeni za posao novi nastavnici? Kako nam funkcioniše sistem pripravničkog staža.. ovaj događaj je bio prvenstveno usredsređen na zajedničko rješavanje postojećih regionalnih problema iz ove oblasti. i u moru informacija pronađu pravu i odgovarajuću. Sastanak je održan u organizaciji Centra za stručno obrazovanje Crne Gore. Nema kvalitetnog obrazovnog sistema bez kvalitetnog nastavnika. godine. uz podršku Projekta MNE/011. u ime Univerziteta Crne Gore govorio je prof. u saradnji sa Radnom grupom za podsticanje i izgradnju ljudskog kapitala (TFBHC). Stoga. ili uvođenja novih nastavnika u posao? Kako funkcioniše i kakva je podrška potrebna veoma dobro osmišljenom sistemu profesionalnog razvoja na nivou škole? Na ova. Nema kvalitetnog procesa nastave i učenja bez kvalitetnog nastavnika. tradicionalisti. Rumunije i Kosova. Bugarske i Hrvatske nijesu mogli prisustvovati sastanku zbog ranije preuzetih obaveza. dr Dušanka Popović iz Zavoda za školstvo prezentovala je sistem profesional- Centar za stručno obrazovanje Podgorica S iguran sam da neću pogriješiti kada utvrdim sljedeće: Nema kvalitetne škole bez kvalitetnog nastavnika. učesnici iz Bosne i Hercegovine. Sakupljen je niz opisa projekata iz čitavog regiona. dr Saša Milić na temu Reforma visokoškolskog obrazovanja nastavnika u Crnoj Gori. savjetnik REGIONALNI KLASTER ZNANJA . pokušaće da odgovori novoformirani regionalni Klaster znanja na temu obuke nastavnika. Nažalost.OBUKA NASTAVNIKA U SREDNJIM STRUČNIM ŠKOLAMA Sredinom 2012. Dakle. Prvi sastanak u vezi sa regionalnim Klasterom znanja na temu obuke nastavnika održan je 22. i nakon konsultacija sa regionalnim partnerima odlučeno je da se akcenat stavi na temu obuke nastavnika.Rajko Kosović. sveznajući. Međutim. Na osnovu diskusije učesnici su imali priliku da razmatraju moguća zajednička. Srbije.. Albanije. Makedonije. Sastanku su prisustvovali predstavnici Crne Gore. februara 2013. možemo postaviti i pitanje koliko im podrške pružamo da u najturbulentnijim vremenima svoj poziv obavljaju na najbolji mogući način. Čitav sistem se održava na staklenim nogama i lagano urušava ako nastavnici nijesu dorasli svom zadatku. Centar za stručno obrazovanje iz Crne Gore je izrazio interesovanje da preuzme vođstvo nad ovim klasterom znanja. regionalna rješenja. koji su prethodno pripremili prezentacije koje prikazuju trenutno stanje u oblasti obuke nastavnika za svaku zemlju pojedinačno. predavači. Na sastanku su govorili predstavnici svih zemalja učesnica. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 38 . godine u Podgorici. a i niz drugih pitanja u vezi sa nastavničkom profesijom. osnovni cilj ovog sastanka bio je da omogući regionalnim zainteresovanim stranama da predoče trenutno stanje u svojim državama po pitanju obuke nastavnika. i kažemo da su lijeni. te da identifikuju naredne korake u okviru ovog klastera znanja. ali su iskazali spremnost za dalju saradnju u ovoj oblasti. sujetni. Kao osnovne teme predložene za prvi sastanka određene su: • Domeni i kompetencije akademskih i profesionalnih znanja i vještina • Koncepti i sadržaji modula za integrisanu (opštu i stručnu) obuku nastavnika • Razvoj profesionalizma nastavnika • Liderske sposobnosti kao esencijalni aspekt profesionalizma nastavnika • Orijentisanje obrazovnog procesa ka ishodima učenja – implikacije za nastavnike Imajući u vidu raznovrsnost tema. TFBHC je uputila poziv za sakupljanje postojećih uspješnih nacionalnih ili regionalnih projekata i inicijativa čiji su ciljevi u skladu sa četiri strateška cilja identifikovana programom „Obrazovanje i obuka 2020”. kao i da razmotre i identifikuju izazove na međunarodnom planu.

kao i virtuelne biblioteke Razmjena iskustava o kreativnim načinima nastave i učenja ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 39 Zaključci sa konferencije održane u Podgorici proslijeđeni su svim učesnicima. Naredna konferencija. kao i radu na uspostavljanju zajednica za učenje • Motivacija nastavnika – uvođenje mehanizama sa ciljem povećavanja unutrašnje motivacije nastavnika • Uspostavljanje zajednica za učenje – u skladu sa rezultatima ETF projekta u Crnoj Gori • Podrška i umrežavanje nastavnika – razvoj regionalne liste prioritetnih oblasti u kojima je nastavnicima potrebna podrška i uspostavljanje održivih načina umrežavanja nastavnika • Povećanje kvaliteta obuke nastavnika – što bi moglo biti iskorišćeno iz Comenius programa • Evaluacija uticaja obuke nastavnika – kako • • • • • • procijeniti uticaj obuke nastavnika na dešavanja u učionici i svakodnevnom školskom životu Obrazovanje i stručno usavršavanje nastavnika stručnih predmeta Identifikovanje razlika između teorije. Tokom popodnevne sesije. U tom smislu. kao i premošćavanju razlika između obrazovnih politika i prakse. inicijalnog obrazovanja i prakse nastavnika Analiza potreba obuke u okviru obuke nastavnika na radnom mjestu u regionu Jugoistočne Evrope Održivi razvoj obrazovanja nastavnika Platforme znanja (knowledge clouds) ‒ razvoj uporedivih regionalnih baza podataka. koja će se takođe održati u Crnoj Gori i na kojoj će se govoriti o nekoj od predloženih tema. godine. koji se bavi istraživanjem obuke nastavnika na Zapadnom Balkanu za potrebe Evropske komisije. aktivnosti ovog klastera znanja bi trebale doprinijeti osnaživanju nastavničke profesije u zemljama Jugoistočne Evrope. .nog razvoja nastavnika u Crnoj Gori. Takođe. identifikovane su sljedeće teme. već nasušna potreba. Nastavnici su centralne figure tog procesa – ne samo kao osobe koje sprovode zadatke date od strane obrazovnog sistema. koju je moderirala Jasminka Čekić-Marković iz Centra za obrazovne politike Srbije. i u toku je usaglašavanje zajedničke teme kojima će se ovaj klaster baviti u budućnosti. sa akcentom na promišljanjima o iskustvima iz prakse. dok je Jadranka Radunović iz Centra za stručno obrazovanje prezentovala stručno obrazovanje i obrazovanje odraslih – obuka nastavnika. Kontinuirano unaprijeđivanje obrazovanja nije mogućnost. a jednom ili više njih će se ovaj klaster znanja ubuduće detaljnije baviti: • Profesionalizam trenera za nastavnike – u skladu sa zaključcima Evropske radne grupe u vezi sa ovim pitanjem • Centri izvrsnosti – diskusija o strukturnom pozicioniranju obrazovanja nastavnika unutar ili izvan okvira univerziteta • Faza uvođenja u posao – omogućavanje praktičnog iskustva nastavnicima prije stupanja na posao i u fazi uvođenja u posao. učesnicima se obratio i dr Terens Kliford-Amos iz Velike Britanije. već kao ključni igrači u osiguravanju relevantnog i visokokvalitetnog obrazovanja za sve mlade ljude. planirana je za septembar 2013.

Uz sve teškoće zbog tekuće transformacije njihovih ustanova. realizovane su značajne aktivnosti: informatičke obuke. Dešavanju se odazvao veliki broj pozvanih PRNŠ koordinatora. posebno su istakle veliku zainteresovanost nastavnika ove Škole za sve organizovane aktivnosti. PRNŠ koordinatori iz sedam škola/centara predstavili su primjere dobre prakse. godina. predavanja. Srednju stručnu školu „Ivan Uskoković“ iz Podgorice. kao i vođenje sekcija i klubova. čime je potvrđen značaj razmjene raznovrsnih iskustava. radionice sa roditeljima itd. predstavila je pedagogica Mira Vukčević. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 40 . kao i izazove koji su postojali tokom implementacije ovog modela u njihovim školama. Tanja Todorić i Nada Jović koje su predstavljale Srednju stručnu školu iz Pljevalja.CSO: ZAVRŠEN PRVI CIKLUS IMPLEMENTACIJE PRNŠ MODELA Jadranka Radunović. prezentovale su Jelena Avramović. prezentacije. godine. tokom realizacije nastave veterinarske grupe predmeta. aprila 2013. Irena Bogićević i Andrijana Klikovac. Marija Draganić. One su donijele i zajedničke zaključke u vezi dosadašnjih iskustava i aktivnosti. ogledni časovi. namijenjeno koordinatorima za profesionalni razvoj iz ovih ustanova. koordinatorka za profesionalni razvoj u ovoj školi. učestvovalo je oko 60% ukupnog broja nastavnika. u realizaciji aktivnosti iz PRNŠ plana. koja je kao najznačajnije realizovane aktivnosti izdvojila razmjenu dobre prakse sa drugim školama. realizovano je 26. istakla je aktiv predmeta Crnogorski jezik i književnost kao posebno angažovan u ovim aktivnostima. savjetnica Centar za stručno obrazovanje Podgorica D ešavanje Razmjena iskustava nakon prvog ciklusa implementacije PRNŠ sistema u srednjim stručnim školama i resursnim centima. U Prvoj srednjoj stručnoj školi u Nikšiću. i narednim koracima za period 2013-2015. obuke za rad u senzornoj sobi. evaluacionom procedurom prvog ciklusa. obuke za znakovni jezik. Kako je primjena ovog modela tekla u tri resursna centra (Podgorica i Kotor). pored različitih oblika profesionalnog razvoja u školi. u organizaciji Centra za stručno obrazovanje. Milanka Okuka iz Poljoprivredne škole Bar. Sa rezultatima analize planova za profesionalni razvoj na niovu škole i ličnih planova profesionalnog razvoja iz prethodnog perioda. učesnike je upoznala Jadranka Radunović savjetnica u Centru za stručno obrazovanje. što doprinosi unapređenju procesa profesionalnog razvoja nastavnika na nivou škole. pored velikog broja različitih aktivnosti predstavila je grupni oblik rada koji koristi nastavnica dr Nada Truš.

ISKUSTVA DRUGIH ISTRAŽIVANJE: Visoka škola „Pravne i poslovne akademske studije dr Lazar Vrkatić“. Ovim pitanjima se želelo doći do saznanja koliko često nastavnici pohađaju aktivnosti stručnog usavršavanja. a time i nezanimljive. Katedra za engleski jezik. obradi podatke i napiše izveštaj koji je uključivao i konkretne ideje kako da se postojeće stručno usavršavanje unapredi. traže da im se ta znanja predstave na zanimljiv način. Kao jedna od vodećih organizacija u Srbiji koja nudi različite aktivnosti za stručno usavršavanje nastavnika engleskog jezika. dr Tatjana Glušac KOLIKO I KAKO SE USAVRŠAVAJU NASTAVNICI ENGLESKOG JEZIKA dobijenih rezultata ova organizacija mogla da organizuje i ponudi takve oblike stručnog usavršavanja koji bi odgovarali njihovim stvarnim potrebama. Cilj istraživanja bio je da se dođe do saznanja u vezi sa navikama i potrebama tih nastavnika kako bi na osnovu ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 41 7 Nastavnici engleskog jezika u Srbiji imaju zakonsku obavezu da sakupe 120 sati stručnog usavršavanja u toku pet godina pohađajući seminare koje je odobrio Zavod za unapređenje obrazovanja i vaspitanja. 9 Pretpostavlja se da je broj nastavnika koji su dobili imejl sa upitnikom manji od 3000. Promenio se način na koji učenici uče. opservacije časova. koje teme se najviše obrađuju na seminarima koje pohađaju. te sadržaji koji se nude u školskim udžbenicima često predstavljaju informacije koje su učenicima lako dostupne. . pa nastavnici nisu ni dobili imejl sa upitnikom i sl. Upitnik je u elektronskoj formi prosleđen u aprilu 2012. akciono istraživanje. Treća grupa pitanja se odnosila na zadovoljstvo nastavnika postojećim stručnim usavršavanjem. dok su neka pitanja tražila od nastavnika da sami ponude odgovore. Postojanje različitih sredstava informacionih tehnologija omogućilo je učenicima stalan pristup obilju informacija. već je ono postalo sveprisutna aktivnost u učenikovom životu. neka su dozvoljava da se izabere više odgovora. da budu lako primenljiva u svakodnevnom životu. neki nastavnici više ne koriste neke od imejl adresa koje su u bazi podataka. Neka pitanja su zahtevala da se izabere samo jedan od ponuđenih odgovora. neke adrese nisu privatne adrese nastavnika. Prva grupa pitanja je ispitivala navike nastavnika engleskog jezika u vezi sa stručnim usavršavanjem koje je nastavnicima na raspolaganju i za koje oni ostvaruju neophodne sate stručnog usvršavanja 7 (seminari. godine na 3000 imejl adresa 9 koje Britanski savet ima u svojoj bazi podataka. potrebu da se stručno usavršavaju kako bi na odgovarajući način odgovorili zahtevima sa kojima su suočeni. način na koji se odvija komunikacija između nastavnika i učenika. pojavila se potreba za drugačijim vrstama znanja i veština od onih koje su predviđene nastavnim planovima i programima. verovatno više nego ikada ranije. koje bi teme voleli da budu više zastupljene. neki nastavnici imaju dve-tri adrese. nego adrese škola. da li primenjuju nova znanja i veštine i sl. Autorka ovog rada bila je angažovana da osmisli upitnik. Povećane potrebe za stručnim usavršavanjem dovele su do potrebe da se preispita postojeće usavršavanje kako bi se došlo do saznanja koliko ono odgovara potrebama nastavnika. kao i na to koliko nastavnici planiraju stručno usavršavanje prema različitim fazama u karijeri nastavnika 8 . kao i da im se ponudi sinteza znanja iz različitih oblasti. neki nastavnici više ne rade u školi. Novi Sad Doc. Rok za popunjavanje upitni- P očetak novog milenijuma doneo je i promenu koncepcije obrazovanja. radionice i sl).). Druga grupa pitanja ispitivala je koliko su nastavnici angažovani u nekim drugim aktivnostima profesionalnog razvoja koje mogu samostalno da pokrenu (onlajn obuke. Učenje se više ne odvija samo u školi. čitanje stručne literature i sl. Učenici sve više traže znanja koja im nisu lako dostupna. Naime. pa nisu smatrali da treba da popune upitnik. Usled ovako očiglednih i značajnih promena u obrazovanju i učenju. Britanski savet je prošle godine inicirao istraživanje navikā i potrebā pomenute grupe nastavnika. nastavnici imaju. Upitnik se sastojao od šesnaest pitanja podeljenih u tri grupe. 8 Okvir stalnog stručnog usavršavanja Britanskog saveta. konferencije.

blogova i sl. Veliki broj nastavnika deli iskustva sa seminara sa kolegama (157). kao i u oba sektora (državnom i privatnom). ako se uzme u obzir cilj istraživanja (da Britanski savet prilagodi svoje aktivnosti onima koji su barem nekada pohađali aktivnosti ove organizacije). Osim toga. Dobijeni rezultati se. 10 Nezvanični izvori tvrde da postoji između 3000 i 4000 nastavnika engleskog jezika u Srbiji zaposlenih na svim nivoima obrazovanja. Nakon pohađanja seminara. 160 nastavnika pohađa različite aktinovnosti stručnog usavršavanja jednom u tri do četiri meseca. Ispitani nastavnici imaju jednu do 30 godina radnog iskustva i zaposleni su na svim nivoima obrazovanja. informisanje putem fejsbuka. ono može poslužiti kao izvor informacija o tome šta o stručnom usavršavanju misle oni koji predstavljaju grupu aktivnih nastavnika (onih koji manje-više redovno pohađaju aktivnosti stručnog usavršavanja). nisu neki od načina na koje se nastavnici često informišu (24 nastavnika). Ukupno 289 nastavnika popunilo je formular. a neretko je i da organizator nastavniku pošalje SMS (54 nastavnika). Manje važni kriterijumi koje razmatraju jesu da li je aktivnost akreditovana. Ima i onih koji ih pohađaju jednom mesečno (36 nastavnika). metodika nastave stranog jezika (44 nastavnika) i sl. Najčešće se nastavnici o nekom semina- 42 ru informišu putem pisma ili imejla koji dobiju od organizatora (156 nastavnika). Budući da nije dostupan zvaničan podatak u vezi sa ukupnim brojem nastavnika engleskog jezika u Srbiji 10 . ne može se sa sigurnošću tvrditi u kojoj meri dobijeni rezultati daju realnu sliku stanja. Prema rezultatima istraživanja. ovo istraživanje može ukazati na potrebu da se pokušaju ispitati i stavovi onih koji se stručno ne usavršavaju. Među nastavnicima postoji i razvijena navika da međusobno razmenjuju informacije o seminarima (71 nastavnik). 269 nastavnika pokušava da pronađe odgovarajuću priliku da isprobaju novostečena znanja i veštine. Teme za koje su nastavnici najviše zainteresovani su: informacione tehnologije (58 nastavnika). Takođe. koliko sati stručnog usavršavanja ona nosi i gde se održava.ZAVOD ZA ŠKOLSTVO ka bio je 20. vreme održavanja (119 nastavnika). tako i u privatnom sektoru. ne mogu generalizovati jer su dobijeni odgovori od nastavnika koji u manjoj ili većoj meri aktivno učestvuju u aktivnostima stručnog usavršavanja i to onima koje su organizovane od strane jedne određene organizacije (Britanskog saveta u Beogradu). Pretraživanje interneta. cenu (112 nastavnika) i činjenicu ko je predavač (104 nastavnika). on je podeljen i učesnicima konferencije Udruženja nastavnika engleskog jezika Srbije sredinom maja iste godine. kako u državnom. Ovi nastavnici takođe i prate uticaj novoprimenjenih metoda rada na učenike tako što posmatraju svakog učenika ponaosob (169 nastavnika). nastavnici najčešće uzimaju u obzir aspekat nastavne prakse koju mogu da unaprede (239 nastavnika). rad sa mlađim učenicima (51 nastavnik). . nastavnici su ukupno ponudili 84 teme koje su verovatno proistekle iz uslova u kojima rade i karakteristika učenika kojima predaju. maj 2012. Osim toga. S obzirom na činjenicu da je ovo prvo istraživanje u Srbiji koje ispituje navike i potrebe nastavnika engleskog jezika u vezi sa njihovim stručnim usavršavanjem. Kada biraju seminar koji bi pohađali. dok neki prate promene samo na nivou odeljenja (118 nastavnika). Ono što najviše utiče na kvalitet jenog seminara jesu sledeći činioci: da je tema interesantna i savremena (216 nastavnika). godine. kao i jednom godišnje (79 nastavnika). dakle. onda je jasno da se radi o prigodnom uzorku i da se rezultati mogu upotrebiti za unapređenje aktivnosti te organizacije. a čak 187 nastavnika ima na umu novine za koje su saznali kada planiraju časove. nastavnici imaju priliku da razmenjuju znanje i iskustvo i sl. da je edukator dobro pripremljen (195 nastavnika) i da je ono što je predstavljeno primenljivo (141 nastavnik). Na pitanje koje bi teme voleli da se obrađuju na seminarima. Manje važni kriterijumi uključuju sledeće: seminar pruža i praktično iskustvo.

doći. mesta održavanja. Naime. tako i u onima koje pokreću samostalno. Osim toga. očigledno je da veliki broj nastavnika samostalno inicira ovak oblik stručnog usavršavanja. ako ne i nemoguće. te ohrabruje podatak da veliki broj ispitanih nastavnika to ipak čini. Međutim. kurs i sl. Osim toga. cene seminara. Takođe. Čak 79 nastavnika ne zna šta znači planiranje stručnog usavršavanja ili šta se podrazumeva pod fazama u razvoju karijere nastavnika. Skoro polovina nastavnika je u prethodnih godinu dana sprovela akciono istraživanje. Ako obrađuju teme koje ih zanimaju. s obzirom da veliki broj nastavnika ne planira svoje usavršavanje ili čak ne zna šta planiranje podrazumeva. do njih je veoma teško. Razlozi koje navode da opravdaju svoj izneti stav veoma su različiti i tiču se broja ponuđenih seminara. vredelo je sprovesti ovo istraživanje kako bi Britanski savet na još adekvatniji način mogao da zadovolji njihove potrebe. barem jednom u godinu dana rad 181 nastavnika posmatrao je kolega. 70 ih je delimično zadovoljno. nastavnici u Srbiji nisu obavezni da primenjuje novostečena znanja i iskustva. Rezultate dobijeni ovim istraživanjem ne treba uopštavati. istraživanje je pokazalo i da je 135 nastavnika učestovalo u nekom obliku onlajn stručnog usavršavanja (vebinar. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 43 . tema i sl. neophodno je ponuditi im adekvatna znanja i veštine s tim u vezi kako bi njihovo usavršavanje bilo efikasnije i isplativije. a sedam nezadovoljno.) u prethodnih godinu dana.Na pitanje koliko iskustva imaju u vezi sa opservacijama časova. Oni bi svakako bili drugačiji da su ispitani i nastavnici koji retko ili čak nikada ne pohađaju aktivnost za stručno usavršavanje. Takođe. Budući da grupa nastavnika koja je odgovorila na upitnik predstavlja grupu velikih entuzijasta. Ovim nastavnicima je neophodno pružiti znanja i veštine i u vezi sa tim aktivnostima kako bi uspeli samostalno da pronađu odgovor na neko pitanje ukoliko ga ne dobiju na nekom od seminara koji im se nude ili kako bi uspešno rešili situacije koje su posledica specifičnog konteksta u kome rade. istraživanje je dovelo do saznanja da je veliki broj nastavnika engleskog jezika zainteresovan za unapređenje sopstvene prakse bez obzira na radno iskustvo. Čitanje stručne literature je najčešće zastupljeni oblik samostalno iniciranog stručnog usavršavanja (204 nastavnika). dok je 52 nastavnika to učinilo pre više od godinu dana. radionica. 185 ispitanih nastavnika su barem jednom u poslednjih godinu dana posmatrali čas svog kolege. rezultati pokazuju i da mesto održavanja ne sprečava nastavnike da pohađaju seminar ako on nudi potrebna znanja i iskustva. ovo istraživanje je pružilo dragocen uvid u navike i potrebe onih nastavnika koji su na vreme shvatili da je neophodno da se prilagode novim uslovima rada i novim potrebama učenika. I pored toga. Ohrabruje podatak da najveći broj nastavnika (189) planira svoje stručno usavršavanje manje ili više redovno. sistema stručnog usavršavanja. nastavnici pohađaju i seminare koji nisu akreditovani i ne donose nikakve sate stručnog usavršavanja. Na osnovu dobijenih rezultata jasno se vidi da ispitani nastavnici redovno učestvuju u aktivnostima stručnog usavršavanja. dok 103 nastavnika to nikada nisu učinili ili su posmatrali kolegu pre više od godinu dana. Međutim. 61 nastavnik je veoma zadovoljan. S druge strane. Takođe. Osim toga. Polovina nastavnika je zadovoljna sa postojećim stručnim usavršavanjem. dok je skoro isto toliko nastavnika pohađalo takvo stručno usavršavanje pre više od godinu dana ili ga čak nikada nisu pohađali. jasno je i to da mnogo ovih nastav- nika učestvuju kako u aktivnostima koje su im ponuđene. Preostale nastavnike kolege nikada nisu posmatrali ili su ih posmatrali pre više od godinu dana. rezultati pokazuju i da postoji i veliki broj nastavnika koji ne poznaju neke oblike usavršavanja koje mogu samostalno pokrenuti. a 112 nastavnika ga nikada nisu realizovali.

kad izuzmemo urođene predispozicije učenika i iskustvo odrastanja. – davati drugim učiteljima u zajednici konkretne ideje kako da unaprijede učenje svojih učenika. Posebno je važno da profesionalno usavršavanje poštuje principe učenja odraslih i da uzima u obzir da učitelji rade u školama s drugim učiteljima koji također imaju vlastita iskustva te da dijeljenje iskustava među učiteljima neminovno dovodi do poboljšanja u kvaliteti njihova rada. glavni nositelji kvalitete odgojno-obrazovnog sustava. prema tome. odnosno ono što oni čine. 2012). 2003. Rad zajednica učenja. – davati povratne informacije članovima zajednice o kvaliteti njihova poučavanja i učenja. Hattie. sve je evidentnija potreba za uvođenjem novih oblika stručnog usavršavanja učitelja kako bi se učitelje potaknulo na profesionalni razvoj u skladu sa suvremenim zahtjevima struke. Hanushek. Sahlberg. 2011. Rad zajednica učenja temelji se na dvije pretpostavke: prva je da se znanje razvija tijekom svakodnevnog iskustva poučavanja koje se najbolje razumije kroz kritičku refleksiju s drugima koji imaju slična iskustva. Istovremeno.RAZVOJ ZAJEDNICA UČITELJA KOJI UČE Sanja Brajković. Zajednice učenja jedan su od mogućih oblika ZAVOD ZA ŠKOLSTVO stručnog usavršavanja učitelja koji ispunjavaju ove zahtjeve. 2008. Druga je da će učitelji koji su aktivno uključeni u rad zajednice unaprijediti svoje profesionalno i osobno znanje (Vescio i sur. – motivirati druge učitelje na unapređenje kvalitete rada i pomoći im da uživaju u poslu. te mu omogućiti da tijekom uvođenja promjena u vlastitu praksu ima podršku kolega i stručnjaka. programska direktorica Pučko otvoreno učilište Korak po korak Zagreb. Brojna istraživanja potvrđuju kako je ustvari kvaliteta učiteljskog rada. i emocionalno i profesionalno. Rowe. 2008). odgovorna za većinu razlika u postignućima učenička (Jolly. u njihovu profesionalnom razvoju. 2012. i to tako što će oni unutar zajednice: – imati mogućnost kritički promišljati o vlastitom poučavanju. . Ti dodatni oblici stručnog usavršavanja trebaju biti snažno povezani sa svakodnevnom praksom svakog pojedinog učitelja. ima za cilj podržati učitelje i odgajatelje. Hrvatska U 44 protekla dva desetljeća gomilaju se dokazi koji podupiru tvrdnju da su učitelji. William. prema Wiliam 2011. 2010..

već i na to da se međusobno cijene. Imati zajedničku viziju ne znači dogovoriti se oko jedne aktivnosti koju će svi učitelji primijeniti u radu (npr. prema McMillan i Chavis 1986. U zajednicama se. vremenu koje je članovima na raspolaganju. emocionalnu (promišljanje vlastitih emocionalnih stanja) i ponašajnu (analizu vlastitog ponašanja i posljedica tog ponašanja) (Vizek-Vidović.. Mi smo identificirali tri elementa koja smo smatrali neophodnima za razvoj zajednica učenja. – katarza – članovi zajednice ne bi smjeli provoditi vrijeme žaleći se jedni drugima na školske probleme. Pučko otvoreno učilišta Korak po korak ima višegodišnje iskustvo u razvoju zajednica učenja odgojnoobrazovnih djelatnika u osnovnim školama u Republici Hrvatskoj. ne bavimo strukturalnim promjenama u obrazovanju (iako ne umanjujemo i njihovu važnost). Željeli bismo izgraditi novu dvoranu. naša temeljna ideja bila je iskoristiti već postojeće oblike suradnje među učiteljima u našim školama i pomoći učiteljima u razvoju zajednica učenja u Hrvatskoj. Ona odgovara na pitanja: Gdje smo sada? Koliko smo dobri s obzirom na ono što želimo biti? Što je od primijenjenog imalo učinka na učenike. obuhvaća osjećaj pripadanja. U skladu s definicijom zajednice McMillan (1976. – seminari – iako ponekad zajednica može pozvati vanjskog stručnjaka kako bi im pomogao u rješavanju neke problematike. Refleksija je proces revidiranja profesionalnog iskustva kako bi ga se opisalo. odnosno reflektirajući se na vlastitu praksu. ali i samih učitelja i cjelokupnog odgojno-obrazovnog sustava Kompetentni učitelji 21. Tijekom tog razdoblja educirali smo pedesetak voditelja koji su u svojim školama organizirali četrdesetak zajednica učenja. opet uz našu kontinuiranu podršku. Učitelji bi odgovarajući na ova pitanja. U daljnjem članku opisat ćemo koji su osnovni elementi zajednica koje smo razvijali. u kontekstu razvoja zajednica. zajednice učenja nisu: – sastanci učitelja na kojima se raspravlja o organizaciji školskih aktivnosti ili planira izvršenje obveza. umjesto toga trebaju tragati za rješenjima. osje- ćaj individualne koristi i emocionalne pozitivne povezanosti s ostalim članovima tima. a što nije? Na temelju čega to mogu reći? Što je od onoga što smo pokušali imalo najviše učinka? Koja učenička ponašanja su nam ukazivala da smo bili na dobrom putu? (Caine i Caine. U tom je dokumentu opisana kvalitetna učiteljska praksa usmjerena na dijete ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 45 . Uzimajući u obzir teorijske spoznaje. nedoumice i sl. 9) smatra da suradnja. Ona odgovara na pitanja: Što je to što želimo kreirati? Kakva škola želimo postati? Kakvu školu želimo za svoju djecu? Kreiranje vizije u školama se često pretvori u pisanje liste želja poput: Željeli bismo opremiti učionice računalima.Pri tome. Smatrali smo da će se zajednice najlakše razviti u okviru već postojećih stručnih aktiva učitelja. te procjenama i raspravama o učinkovitosti rada zajednice. to se ne odnosi samo na to da učitelji rade u ugodnoj atmosferi. Zajednička vizija je puno više – to je mentalna slika o radu škole koja je kvalitetna u svim područjima svoga rada i koja pridonosi učenju i razvoju svih svojih učenika. Elementi zajednice učenja Uspjeh razvoja svake zajednice ovisi o stvaranju dobrih temelja za njezin rad: pravilima rada. vještine. stoljeća – ISSA-ina definicija kvalitetne pedagoške prakse Kako bi se proces pronalska zajedničke vizije ubrzao i kako bi učitelji što prije počeli u svoju praksu uvoditi promjene za unapređenje kvalitete rada. Iz tog razloga smo educirali uglavnom voditelje stručnih aktiva učitelja unutar škola koji su. rasporedu rada koji je zajednički dogovoren. nalaze istraživanja i međunarodnu praksu razvoja zajednica učenja. svakog pojedinog djeteta. Krajnji cilj nam je unaprijediti profesionalni razvoj učitelja. Kad kažemo suradnja. pak. To su: suradnja. osjećaj međusobne ovisnosti. analiziralo i evaluiralo (Reid. a to je djelovanje učitelja. kako pokrenuti zajednicu i kakva je struktura sastanaka. u svojim školama okupili učitelje i zajedno s njima razvijali zajednice. a time i učenje svakog djeteta. 2010). Bavimo se poučavanjem. 1993). na primjer uvjerenjima).. a koje smo ugradili u strukturu rada zajednica. glavna snaga zajednice dolazi iz njezinih članova. trebali obuhvatiti i ove tri komponente: metakognitivnu (razmišljanje o vlastitim misaonim procesima. Dakle. Bavimo se onime što je bitno za uspjeh odgojno-obrazovnog sustava. ispred svih razreda kreirat ćemo ‘kutak za roditelje’). 2011). Zajednice učitelja upravo i postoje kako bi školski djelatnici radili na ostvarenju zajedničke vizije škole kakvu žele za svoje učenike. želimo kreirati zajedničku viziju poučavanja koje želimo za našu djecu. kao okvir za raspravu o zajedničkoj viziji u svim zajednicama ponuđen je dokument Kompetentni učitelji 21. str. vizija i refleksija. znanja. stoljeća – ISSA-ina definicija kvalitetne pedagoške prakse11 koju je razvila Međunarodna udruga Korak po korak (International Step by Step Asociation). U njima je bilo okupljeno oko tri stotine učitelja. Vizija je slika našeg razreda i škole u budućnosti. definiranim ulogama i odgovornostima članova zajednice. dijele iskustva. a većina tih zajednica djeluje i danas.

Neke od informacija koje se obično daju o zajednicama su: što su zajednice učenja.12. Kako bi zajednica doista profunkcionirala kako to učitelji očekuju. Poželjno je da je vrijeme sastanka ugrađeno u radno vrijeme kako učitelji zbog sastanaka ne bi trebali ponovno dolaziti u školu. Interakcije Obitelj i zajednica Inkluzija. Svaki standard sadrži dva do šest indikatora (pokazatelja) u kojima je opisano što učitelji ČINE u svom razredu kako bi zadovoljili određeni standard/princip kvalitete. 3. 7. itd. na temelju dosadašnjih iskustava. – Normama ponašanja obično se razgovara na drugom sastanku. različitost i demokratske vrijednosti Procjenjivanje i planiranje Strategije poučavanja Okruženje za učenje Profesionalni razvoj 1. uveli u rad zajednica su: (1) svi članovi zajednice rade na unapređenju kvalitete rada u istom području prema ISSA Pedagoškim standardima (Interakcije. poticanja i autonomije onoga tko uči.“ (Kompetentni učitelji 21. Norme ponašanja ne mogu se nametnuti grupi. Da bi to mogli. 4. stoljeća 2010. Praćenje i procjenjivanje. Svaki učitelj ima razvijen svoj prvi individualni plan unapređenja rada13. koje će biti obveze učitelja.korakpokorak. Zato je zadatak budućeg voditelja ili voditeljice zajednice da sve učitelje i ostale članove Učiteljskog vijeća što detaljnije informira o tome što su zajednice učenja. ISSA-ina definicija kvalitete. 46 Ova područja odabrana su zato što je upravo u njima potrebno osigurati visoku kvalitetu rada kako bi se podržao dječji razvoj i učenje. kako se rad u zajednicama razlikuje od ostalih vrsta stručnog usavršavanja. – U individualnom planu profesionalnog razvoja svaki od učitelja identificira svoje kompetencije i potrebe. Svi članovi zajednice treba potpuno dobrovoljno da odluče da budu njezini članovi i da sudjeluju u njezinu radu. Inkluzija. Zatim se razgovara o sličnostima i razlikama te zajedničkom interesu u profesionalnom razvoju. različitosti i demokratske vrijednosti. 2. 2010). – Učitelji tijekom jednog od prvih sastanaka trebaju upoznati sadržaj i strukturu ISSA-ine definicije kvalitetne pedagoške prakse koja će im tijekom čitavog rada koristiti kao polazište za rasprave o kvaliteti rada. Kompetentni učitelji 21. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 11 Dokument je moguće preuzeti na: http://www. možemo zaključiti da je idealan broj članova od 5 do 10. Obitelj i zajednica.hr/upload/Sadrzaj/issa_definicija. teorija učenja i neuroznanosti. 5.korakpokorak. Predstavljena je ISSA-ina definicija kvalitetne pedagoške prakse. Izabrano je prioritetno područje za unapređenje kvalitete rada učitelja (prema ISSA-inoj definiciji kvalitetne pedagoške prakse.pdf 12 Vidi: http://www. jake strane i slabosti i procjenjuje u kojem smjeru se treba razvijati kako bi pridonio ostvarenju zajedničke vizije kvalitetnog poučavanja. – Dvije preporuke koje smo. Dogovoreno je vrijeme i mjesto sastanaka.koja se temelji na saznanjima iz istraživanja dječjeg razvoja. članovi zajednice tijekom svakog sastanka planiraju postizanje kvalitete poučavanja opisane u jednom od indikatora kvalitete. 4.pdf 13 Napomena: U priručniku Brajković. – Iz iskustava i preporuka naših voditelja zajednica. Rezultati istraživanja i iskustva učitelja u svakom od tih područja pretočena su u nekoliko standarda (koje još nazivamo i principima) rada kojih se treba pridržavati u razredu. i (2) zajednica učenja cijelu godinu radi na unapređenju rada jednog područja prema ISSAinoj definiciji kvalitetne pedagoške prakse. 5. oni moraju imati dovoljno informacija o tome što je zajednica učenja.hr/upload/Sadrzaj/issa_definicija. Pokretanje zajednice učenja Priprema rada zajednice odvija se obično kroz dva do tri sastanka u trajanju od šezdeset do devedeset minuta.: Zajednica učenja odgojno-obrazovnih djelatnika (2013. potreban je dogovor kad i gdje će se odvijati sastanci zajednice te koliko će trajati. 2. koja su iskustva drugih zajednica i sl. Obitelj i zajednica. razvojno-primjerenoj praksi. Očekivani ishodi tih uvodnih sastanka su: Svi učitelji i članovi Učiteljskog vijeća informirani su o zajednici učenja. Strategije poučavanja ili Okruženje za učenje (područje Profesionalni razvoj se ne bira) počinje tako da svaki član zajednice s ostalima dijeli rezultate vlastite samoprocjene. vrijednosti i iskustava. Praksa usmjerena na dijete u tom je dokumentu opisana kroz sedam područja rada učitelja: 1. kao i djece međusobno. 3. Učitelji. individualiziranom pristupu i spoznaji da se učenje odvija kroz interakciju i u dijalogu između djece i odraslih. već bi ih ona trebala donijeti na temelju vlastitih očekivanja. u duhu uvažavanja. U ovih sedam područja promovira se praksa koja se temelji na „humanističkim i sociokonstruktivističkim načelima. Dogovorene su norme ponašanja. S. a zatim je kroz indikatore opisano kako primjenu tih standarda kvalitete možemo prepoznati u praksi. stoljeća). .) detaljno je opisamo kako pokrenuti zajednicu učenja u vašoj školi/vrtići te su opisani primjeri aktivnosti za svaki od elemenata strukture sastanka zajednice. Izbor prioritetnog područja: Individualizacija. 6. kad smo sigurni tko će biti članovi zajednice.

M. Rowe. 7.): A review of research on the impact of proffesional learning communities on teaching practice and student learning. D.). evaluacija sastanka. 5.) (2011. (2003. rješenja za probleme i sl. Stenhouse Publishers. okrugle stolove i dr.) • Učitelj/učiteljica ima priliku reći za koje prijedloge misli da će joj pomoći. Sweeney. D.. Ponekad postoji opasnost da se učitelji koji su članovi zajednice izoliraju od ostalih oblika stručnog usavršavanja. .) • Svi imaju priliku reći svoje mišljenje i dojmove (5 min. Ako to nije moguće.) • Ostali učitelji/učiteljice postavljaju pitanja i traže pojašnjenja.): Embedded formative assessment. • Učitelj/učiteljica koji/a izvještava kratko govori o provedenim aktivnostima. zaključci. na: http://research. 24. (2011. The School Administrator. D. Brajković.): High Quality Education: Elements and Implications. Wiliam. odnosno koja ima svoj početak i kraj. prema Sweeney 2003) navode upozorenja i zabrinutost oko širenja sve popularnijih zajednica učenja. (15 min. moramo reći kako osnivanje zajednica u školama nije jamstvo unapređenja kvalitete rada učitelja. treba izdvojiti 90 do 120 min. čitanje časopisa. (2006.): ‘But we’re doing it already’: Exploring a response to the concept of reflective practice in order to improve its facilitation. Ken: The Importance of Teacher Quality As A Key Determinant of Students’ Experiences and Outcomes of Schooling (2003. A.au/research_conference_2003/3Experiences and Outcomes of Schooling 9. radionice. NewYork:Routledge. E. 10. (2006. J. (2012.edu. 8. Brojni autori (npr. idejama za poboljšanje i sl. USA: NSDC. 1995. Ponekad učitelji gledaju na zajednice kao na posljednju inovaciju među mnogima. W i Chavis.) • Rasprava o jednom indikatoru kvalitete potaknuta člankom. koja je došla i isto tako će nestati. 2006. D. McMillan. (2013. treba koristiti različite prilike za vlastito stručno usavršavanje te razmjenu ideja.childrenofthecode. 13. P. za svaki sastanak zajednice. 11. New York: Teachers College Press.): Visible Learning.org/interviews/ hanushek. videosnimkom i sl. Važno je da sastanci zajednice imaju strukturu kako bi se izbjeglo da se rasprava raspline i kako bi se ostvario cilj zajednice. • Svaki učitelj piše svoj individualni plan unapređenja kvalitete. M. Journal of Community Psychology.Struktura sastanaka zajednice učenja Iz iskustava naših zajednica. a to je profesionalni razvoj učitelja.): Sense of Community: A Definition and Theory. zapažanjima. A.). DeFour. i sur.acer. Fullan.13. • Završne primjedbe. (1986. nužno je održati najmanje jedan sastanak mjesečno. Zagreb: IDIZ. B. nude svoje ideje za poboljšanje. Razvoj Zajednice učenja nema svoj početak i kraj. 6. Vizek-Vidović (ur. tekstom. (2008. osim sudjelovanja u zajednicama. prema Vescio 2008. ona se nikada neće imati vremena razviti i postati mjesto na kojem se dublje promišlja o praksi jer je za to potrebno vrijeme. V. e-learning. TRAJANJE (5-10 min) Refleksija o provedenim aktivnostima (30-45 min) Razvoj zajedničkog razumijevanja kvaliteta Planiranje sljedećih koraka Zaključivanje sastanka (20-25 min) (5-10 min) (5 min) ZAVOD ZA ŠKOLSTVO Iako u ovom članku zagovaramo profesionalni razvoj učitelja kroz zajednice učenja. Ako se tako gleda na zajednicu. (5 min. Bloomington. Idealno je imati dva sastanka mjesečno u trajanju od dva sata. dilemama. S. iskustava i promišljanja ne samo s učiteljima iz svoje škole nego i iz drugih škola pa i država (predavanja. konferencije. vol. Guskey i Huberman. 12. Na: http://www. Vescio. 47 Literatura: 1. a njihova kvaliteta rada se s vremenom mijenjala i unapređivala i mijenjat će se sve dok njezini članovi budu za tim imali potrebu. Reid.): Learning Along the Way – Professional Development by and for Teachers. Zajednica učenja odgojno-obrazovnih djelatnika. (10 min. (2012. 14. Nurse Education Today . (2010. 3. Zagreb: Pučko otvoreno učilište Korak po korak 2. Sahlberg. Fullan.): Učitelji i njihovi mentori.): Team to Teach – A Facilitator Guide to Proffesional Learning Communities. 2004. Hattie. Teaching and Teacher Education. (1993. G. ELEMENTI STRUKTURE SASTANKA ZAJEDNICE Zagrijavanje AKTIVNOSTI Vježba za zagrijavanje. Hanushek.).): Leading Professional Learning. Trenutno u Republici Hrvatskoj neke zajednice djeluju već treću godinu. Svaki učitelj.10-14. stvaranje osjećaja zajedništva i jačanje suradnje. Solution Tree Press. 80-91. nakon njezina pokretanja.): Finnish Lessons. Jolly.htm 4.

Svaka od nas dobila je obrasce s nabrojenim indikatorima. razmjenjivale ideje. priručnike. U tom smo radu obnavljanja i produbljivanja teoretskih znanja iz naše prakse koristile članke. U POU Korak po korak prošla sam edukaciju o vođenju zajednice učenja koja mi je bila temelj za pokretanje naših sastanaka. Podrška koju smo dobivale kroz sastanke stvorila je vezu među nama koja traje i dan-danas. Svaki sastanak smo završavale izradom plana. Na korakovskim seminarima razmjenjivale smo iskustava. što je samokontrola i kako se postiže. radi različitih subjektivnih i objektivnih okolnosti prestale smo organizirati sastanke. slavile uspjehe i podržavale jedna drugu. Da bismo to postigle. U tome sam odmah prepoznala ideju naših nekadašnjih sastanaka – međusobna podrška u stvaranju kvalitetnije prakse u našim razredima. Sastajale smo se otprilike jednom mjesečno. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO Prije tri godine saznala sam za projekt Zajednica učitelja koji uče. razgovarale o onome što smo primijenile i što nam se činilo dobro. SAMOBOR Budući da su se u zajednicu uključile učiteljice različitih razmišljanja o tome što je kvalitetna praksa. Na kraju je svaka od nas napisala. odredile smo područje na kojem ćemo raditi. kako je vrijeme prolazilo. ali nakon povratka u svoje škole nizala su se mnoga pitanja na koje same nismo mogle naći odgovor. odredile vrijeme i mjesto kada ćemo se sastajati. Hrvatska P 48 rije petnaestak godina. sastanak je trebao imati točno određenu strukturu. a što nije u njezinom razredu. a ideja o obnavljanju sastanka stalno je bila prisutna. trebale smo početi raditi na mijenjanju naše prakse. nakon završenog prvog Korak po korak seminara. Samobor. Nakon uvodnog seminara nastavile smo pohađati i druge Korak po korak edukacije koje su nam pomagale da mijenjamo praksu prema pristupu usmjerenom na dijete..PRIMJER IZ PRAKSE: Gabriela Žokalj. Da bismo stvorile zajedničku teorijsku podlogu i što bolje razumjele što je kvalitetna nastava te mogle planirati promjene u praksi. Iako smo u početku dogovorile da će se sastanci održavati jednom mjesečno po sat vremena. Za početak je najvažnije bilo dobro proučiti standarde i indikatore kvalitete u svakom području učiteljskog rada kako bismo mogle svaka za sebe procijeniti svoju praksu. Na primjer. Nakon prvih nekoliko sastanaka zajednice. Zatim smo svaki indikator na obrascu procijenile u kojoj mjeri je on vidljiv u njezinoj praksi. Tada smo se prvi put susrele s indikatorima po kojima smo mogle procijeniti svoju praksu.. ne nadograđujemo teorijska znanja te ostanemo na onima davno stečenim. entuzijazam učiteljica razredne nastave bio je golem. što je bilo prilično zahtjevno. na temelju onoga što je vidljivo. ali trebao nam je još neki oblik podrške. Tako se spontano razvilo okupljanje korakovskih učiteljica u našem gradu.. Mi učitelji razmišljamo na način da je višegodišnje iskustvo dovoljno za kvalitetan rad. Nakon samoprocjene. stoljeća – ISSA-ina definicija kvalitetne pedagoške prakse. videozapise. Nažalost. kao i onome što nam se činilo loše. Tu sam kao voditeljica naišla na prepreku. . neka od teoretskih pitanja kojima smo se bavile bila su: što je formativno praćenje. u kojem području rada učitelja bi najviše željela poboljšati svoju praksu. Nakon dogovora s ravnateljicom odlučila sam izgraditi zajednicu u svojoj školi. Učitelji unutar svake zajednice cijelu godinu rade na unapređenju kvalitete u jednom području.. RAZVOJ ZAJEDNICE UČITELJA U OŠ „BOGUMILA TONIJA“. Nakon nekog vremena uspjele smo uspostaviti strukturu sastanaka. OŠ „Bogumil Toni“. pripremala sam materijale za različite radionice. Tijekom prvih nekoliko sastanaka imale smo točno određene ‘korake’ koje smo odradile kako je to opisano u članku. međusobno se podržavale i zajednički procjenjivale kvalitetu rada. Trebalo je razmišljati i procijeniti područja prakse na kojima smo do tada radile više intuitivno nego promišljajući ih. U prvoj godini u zajednici je bilo petnaest učiteljica iz moje i dvije učiteljice iz obližnje škole. koje su razlike između grupnog rada i suradničkog učenja. kao okvir za unapređenje našeg rada uzele smo sedam područja rada učitelja ponuđenih u dokumentu Kompetentni učitelji 21. Na prvim sastancima dogovorile smo norme ponašanja unutar Zajednice. svaki put u razredu druge učiteljice kako bismo vidjele okruženja koja smo stvarale. a mi smo se zajednički dogovorile da će to u prvoj godini biti Strategije poučavanja. pokazalo se kako to nije dovoljno pa smo sastanke produžile na 90 minuta.

odnosno dogovorom o promjenama koje je trebalo provesti u svom razredu do sljedećeg sastanka. Iako je većina učiteljica u praksu uvodila promjene koje su planirale na sastanku. Kroz naše follow-up sastanke. izgrađivala strategije za razvoj vještina rješavanja sukoba i poticala djecu na postavljanje pravila i posljedica njihova kršenja. Za takvo promišljanje o svom radu i radu drugih. Da bismo uspjele u tome. Nakon nekog vremena svima nam je postalo jasno da se promjene u našim razredima događaju samo onda ako ih same planiramo i kao učiteljice provodimo. Ovih dana završavamo treću godinu rada zajednice u mojoj školi. kao i sudjelovanje u zajednici. Morale smo razmišljati o indikatorima kvalitetne nastave. istraživačku nastavu. I planiranje se moralo promijeniti od onog dosadašnjeg. morale smo dobro poznavati već navedenu ISSA-inu definiciju kvalitete. Promjene koje smo uvele u razredima vidjele su se kroz češće formativno praćenje. suradnja među učiteljicama je bolja. važno je bilo naše umrežavanje i sastajanje svaka dva mjeseca. ali na kraju svega pruža veliko osobno zadovoljstvo i zadovoljstvo onih zbog kojih smo tu – naših učenika. zašto je to tako i što treba promijeniti) pa tako ni s planiranjem kojem je polazište refleksija. liste provjere. Razmjenjivale smo ideje i resurse te postavljale nove ciljeve koji će mijenjati praksu i podizati kvalitetu našeg rada. Tijekom našeg dosadašnjeg rada u školi. U našim školama pod planiranjem se podrazumijeva raspored obrade sadržaja iz udžbenika. Vođenje. a na temelju nacionalnog plana i programa. nikad nismo bile usmjerene na dublje analiziranje i razumijevanje rada (što je to dobro. kognitivno. ZAVOD ZA ŠKOLSTVO 49 . zahtijeva neprestanu aktivnu uključenost i razvijanje kvalitetne prakse. planirala strategije kojima smo nastajale obuhvatiti više razvojnih područja djeteta (emocionalno. potrebno je neko vrijeme kako bi se u zajednici stvorio osjećaj međusobnog povjerenja. odnosno objasniti si kako se svaki pojedini indikator vidi u našoj praksi. Mislim da je pomak u kvaliteti prakse vidljiv. Drugi problem s kojim sam se susrela kroz vođenje zajednice bila je refleksija na vlastitu ali i tuđu praksu. kako dalje nastaviti. Uvele smo rubrike. dijelile smo iskustva u vođenju zajednica. Sada je trebalo razmišljati na sasvim nov način. Planirale smo učenje nudeći im izbor aktivnosti prema njihovim interesima i sposobnostima. U drugoj godini rada bavile smo se područjem Praćenje. kvaliteti procesa poučavanja. učile ih da se samoprocjenjuju i postavljaju svoje ciljeve učenja. uz podršku POU Korak po korak. a što manje dobro u našoj učionici. Kao voditeljica zajednice. tjelesno). planiranje i procjenjivanje. Razgovarale smo i promišljale na koji način prevazići prepreke koje su postojale unutar naših zajednica. Prolazile smo radionice i aktivnosti koje smo kasnije koristile u radu zajednica. U mojoj zajednici taj period trajao je skoro cijelu prvu godinu rada. U osnaživanju voditeljica. te podrška koju su dobivale unutar zajednice. zajedno s učenicima postavljale kriterije. neke od kolegica to nisu činile. imam li stvarnu podršku svih učiteljica. itd. Na kraju smo planirale aktivnosti koje ćemo provoditi u razredu i na taj način mijenjati svoju praksu. To ne može učiniti nitko osim nas. a ne samo o onome što se uči. U tom procesu važan je bio osjećaj sigurnosti. socijalno. a najvažnije je da je promišljanje o tome kako i zašto nešto radimo svakodnevno. puno puta sam se našla u nedoumici jesam li uspjela u onome što sam planirala. Ali pomaci koje je svaka od nas napravila u svojoj praksi bili su mi potvrda da smo na dobrom putu. pa sam kao voditeljica poticala manje korake kojima su učiteljice ipak uvodile promjene u svoju praksu. Tijekom prve godine većina je uvela suradničko učenje.

raspisao konkurs za izbor programa stručnog usavršavanja nastavnika u školskoj 2013/2014. doc. Narednih dana radilo se na izgradnji razumijevanja indikatora kod članova tima kroz opservacije nastavnika i njhovih aktivnosti/časova u JPU „Đina Vrbica” i OŠ „Štampar Makarije”. doc. marta 2013. društvene nauke i građansko vaspitanje. U Beogradu 16. Orlandić“). dr Tatjana Novović. BiH Beograd. J. Programi Podgorica. Učesnici konferencije bili su predstavnici obrazovnih institucija iz regiona (Bosne i Hecegovina. godine. strani jezik. 20/04). godini. februara 2013. fizička i zdravstvena kultura. a učesnici su bili predstavnici Ministarstva prosvete. kako bi uspostavili odgovarajuću relijabilnost. Komisija za izbor i vrednovanje ponuđenih programa usavršavanja Zavoda za školstvo akreditovala je 158 programa i proslijedila ih Ministarstvu prosvjete na potvrđivanje. crnogorski sistem profesionalnog razvoja nastavnika. diskutovali o svakom indikatoru i razlikama u procjenjivanju. programska direktorica Pučkog otvorenog učilišta Korak po korak i predstavnica . osnovno obrazovanje i vaspitanje i srednje obrazovanje. U radu je učestvovao tim u sastavu: doc. Programi se odnose na predškolsko vaspitanje i obrazovanje. Predstavnice Crne Gore bile su: dr Dušanka Popović (Zavod za školstvo). zatim kako bi ova oblast trebalo dalje da se razvija i šta može da se unaprijedi. Na konferenciji je analizirano trenutno stanje u Srbiji u toj oblasti. YALS-a. pedagogija. Cilj konferencije bio je razmjena iskustava zemalja učesnica. Opservatori su. godine realizovana Druga nacionalna konferencija o kontinuiranom profesionalnom razvoju nastavnika engleskog jezika. Longmana. direktorica PCCG-a. ZUOV-a. Aktivnosti su trajale od 11. do 14. Srbije. Srbija KONFERENCIJE O PROFESIONALNOM RAZVOJU ZAVOD ZA ŠKOLSTVO B 50 ritanski savjet je. mr Ljiljana Subotić (Zavod za školstvo) i Tatijana Vujović (OŠ „B. nakon bodovanja. nadasve funkcionalan. programe obuke i evaluaciju procesa KPR-a. Predstavnica Crne Gore dr Dušanka Popović predstavila je iskustva Crne Gore u ovoj oblasti tj. a zatim su individualno bodovani indikatori. Učesnike su pozdravili ambasador Ujedinjenog kraljevstva u BiH. prirodne nauke. Hrvatske. GODINU književnost. Na konkurs se javilo više autora sa 159 programa iz različitih oblasti. godine organizovao dvije regionalne konferencije o profesionalnom razvoju nastavnika. matematika. marta 2013. crnogorski sistem profesionalnog razvoja nastavnika još jednom je istaknut kao dobro utemeljen i. Prioritetna područja programa stručnog usavršavanja nastavnika su sljedeća: maternji jezik i Sarajevo. a uvodno izlaganje o profesionalnom razvoju nastavnika u UK imala je gđa Žaklin Smit. godine. Prva je realizovana u Sarajevu. mr Marijana Blečić i dr Dušanka Popović. psihologija i metodika i inkluzivno obrazovanje. Crna Gora ZA OBEZBJEĐIVANJE I UNAPREĐIVANJE KVALITETA N VO Pedagoški centar Crne Gore oragnizovao je seminar tokom kojeg se radilo na razvijanju mehanizama i kompetencija sa ciljem obezbjeđenja i unapređenja kvaliteta programa koje podržava međunarodna organizacija Korak po korak (ISSA): Korak po korak za vrtiće i osnovne škole. dr Veselin Mićanović. koji prepoznat je kao najbolja inicijativa profesionalog razvoja u regionu. 26. Makedonije. dr Biljana Maslovarić. planiranje mogućih zajedničkih aktivnosti i podrška zemlji domaćinu u utemeljenju i razvoju platforme za ovu oblast na federalnom nivou. instrumente koji će se koristiti tokom opservacija. Nakon svake opservacije obavljen je intervju sa nastavnicama. stručnog usavršavanja i praćenje i evaluacija profesionalnog razvoja. ISSA-e. direktor BC za Zapadni Balkan. kao i vodič za opservaciju. Prvog dana Sanja Brajković. Rad je nastavljen u okviru tri paralelne sesije na teme: Pravni okvir. Konferenciju je otvorio Toni O’Brajan.BLIC INFO KATALOG PROGRAMA STRUČNOG USAVRŠAVANJA ZA ŠKOLSKU 2013/14. The English Book-a i dr. a rad je nastavljen kroz diskusiju o svakom indikatoru posebno i razlikama u procjenjivanju. Slovenije i Crne Gore). Cambridge University Press-a. br. One su prezentovale iskustva Crne Gore u odnosu na pravni okvir. umjetnosti. predstavila je ciljeva seminara. Britanskog savjeta. tehnologija. Trećeg dana vršena je provjera realijabilnosti kroz bodovanje. Z avod za školstvo je i ove godine u skladu sa Pravilnikom o programu i organizaciji oblika stručnog usavršavanja nastavnika (Službeni list RCG. u prvoj polovini 2013. Na plenarom dijelu tokom kojeg su prezentovani zaključci sa paralelnih sesija. njegova ekslencija Najdžel Kejsi i direktor BC za Zapadni Balkan Toni O’Brajen.

učestvovala je Branka Kankaraš. u okviru kojeg su predstavljeni najvažniji rezultati GPPAC regionalnih aktivnosti realizovanih u periodu april 2012 ‒ mart 2013. OŠ „Međuriječje“. zakonski okvir za primjenu ovih elemenata. OŠ „Risto Manojlović“. kao i predstavnici škola uključenih u projekte. 26. Republike Srbije i Bosne i Hercegovine (sliv rijeke Drine). nastavnike i roditelje. OŠ „Vuk Karadžić“. Zatim su predstavljeni konkretni rezultati tih aktivnosti za navedeni period u Crnoj Gori i Srbiji. međunarodna ekspertica za obrazovanje. Međuriječje. Njegovuđa. OŠ „Milić Keljanović“. Branka Kankaraš (Ministarstvo prosvjete). Berane. OŠ „Dr Radoslav Jagoš Vešović“. Mojkovac. Takođe. OŠ „Mojsije Stevanović“. OŠ „Bajo Jojić“. O iskustvima škola u korišcenju metodologije za održive škole na Zapadnog Balkana govorili su predstavnici škola koje su uključene u projekat. godine. koji je rezultovao donošenjem zaključaka vezanih za širenje rezultata regionalnog projekta Obrazovanje za održivi razvoj na Zapadnom Balkanu kojim je bilo obuhvaćeno po pet osnovnih škola iz Crne Gore. Konferenciji su prisustvovali i predstavnici škola koje će koristiti rezultate projekta: OŠ „Vuk Knežević“. organizovao je trodnevnu konferenciju pod nazivom Održive škole i lokalno održivo upravljanje na Zapadnom Balkanu u Hotelu „Omorika“ na Tari. godine i odnosio se na analizu prispjelog materijala (tekstovi. Na temu Budućnost održivih škola u Finskoj govorila je dr Mervi Aineslahti. predstavljen je okvirni plan GPPAC aktivnosti za Zapadni Balkan za period 2013‒2014. kao i u Finskoj i Njemačkoj. marta 2013. Program konferencije je objedinio ekspertizu nekoliko mreža održivih škola i međunarodnih eksperata u oblasti obrazovanja u približavanju školama sliva rijeke Drine ciljeva. Berane. a ispred Zavoda za školstvo savjetnice Nevena Čabrilo i dr Snežana Grbović. Bare Kraljske. direktorica NDCS. realizovan je sastanak regionalne savjetodavne . organizovale su dva radna sastanka na temu obrazovanja za mir. i u okviru njih. Murino.Tara. Sastanak su vodile Ivana Gajović. Prvi sastanak redakcije za zbirku realizovan je 25. a u radu su učestvovali predstavnici ministarstva prosvjete i zavoda koji se bave obrazovanjem iz obje države. direktorica NDCCG i Tatjana Popović. OŠ „Radomir Mitrović“. Srbija ZAVRŠNA REGIONALNA KONFERENCIJA ODRŽIVE ŠKOLE I LOKALNO ODRŽIVO UPRAVLJANJE NA ZAPADNOM BALKANU R egionalni centar za životnu sredinu za Centralnu i Istočnu Evropu (REC). Dragana Radoman (OŠ „Milija Nikčević“) i Magdalena Lazović (OŠ „Marko Miljanov“). Andrijevica. Narednog dana. kao i radionice za učenike. Teme konferencije bile su održive škole. Svoja iskustva u ovom projektu ispred Crne Gore predstavile su: OŠ „Dušan Obradović“. Berane. dok je na temu Uloga održivih škola u Evropi – ENSI govorio dr Reiner Mathar. Konjuhe. Žabljak. njihova uloga u Evropi i primjeri dobre prakse na Zapadnom Balkanu. U Panel diskusiji o mogućnostima integracije Metodologije za održive škole u nacionalne sisteme obrazovanja na Zapadnom Balkanu. Takođe. Žabljak. Manastir Morača. OŠ „Vukašin Radunović“. pripreme za časove. Jedan od važnih dijelova konferencije bio je intenzivan rad u grupama. Kolašin i OŠ „Aleksa Đilas Bećo“. Beograd. marta 2013. pedagoška i metodička zasnovanost takvih pristupa. U zbirci će biti predstavljena iskustva nastavnika iz dvije zemlje na implementaciji elemenata obrazovanja za mir kroz postojeće obrazovne programe i u nastavi različitih predmeta. godina. godine. regionalni sekretarijat za Zapadni Balkan. ispred Ministarstva prosvjete Crne Gore. radionice i sl. međunarodni ekspert.). Srbija N NDCCG – AKTIVNOSTI ZA NAREDNI PERIOD VO Nansen dijalog centar Crna Gora i NVO Nansen dijalog centar Srbija. Učesnice uz Crne Gore bile su: dr Dušanka Popović (Zavod za škosltvo). grupe za globalno partnerstvo za prevenciju oružanih sukoba (GPPAC). savjetnica za osnovne škole. OŠ „Petar Dedović“. prednosti i mogućnosti primjene principa održivog razvoja u školskoj praksi. rezultati programa Obrazovanje za mir i Dijalog i medijacija. uz podršku Ministarstva inostranih poslova Republike Finske. Sastanci su realizovani u Beogradu.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful