PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

GRAĐANSKO PROCESNO PRAVO
SKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
UVODNA RAZMATRANJA
1. POJAM I PREDMET GRAĐANSKOG PROCESNOG PRAVA Građansko procesno pravo obuhvata 2 vrste procesnih normi: organizacione i funkcionalne. Organizacionim se ustanovljavaju sudovi-organizacija, sastav i nadležnost. U funkcionalne spadaju pravila kojima se uređuje postupak. Izvori građanskog procesnog prava mogu se podijeliti na formalne i faktičke. Formalni su ustav, zakoni i podzakonski akti. U faktičke spadaju sudska praksa (iudicatura) i pravna nauka (iuris prudens). 2. METODI OSTVARIVANJA GRAĐANSKOG PRAVOSUĐA GPP je grana prava, a građanski postupak je njen predmet. Kao grana prava, GPP je skup normi, ustanova i propisa povezanih u jednu logičku cjelinu. Građanski postupak se sastoji od sistema radnji koje se nazivaju procesno-pravnim radnjama. Postoji više vrsta građanskih postupaka, od kojih su se neki razvili u samostalne građanske postupke. To su: parnični, vanparnični i izvršni postupak. Sadržaj sudske funkcije u parničnom postupku je u odlučivanju, koje se sastoji u tome da se na utvrđeno činjenično stanje primjenjuje odgovarajuća pravna norma sa ciljem zaštite ugroženog ili povrijeđenog prava. U vanparničnom postupku sadržaj sudske funkcije primarno je u uređivanju, stvaranju i mijenjanju građanskopravnih odnosa. Sadržaj sudske funkcije u izvršnom postupku je u egzekutivnom postupanju suda kao državnog organa. Tu se postiže ostvarenje prava na način što se subjekt obaveze u propisanoj formi prisiljava da udovolji obavezi utvrđenoj u izvršnoj sudskoj odluci ili nekoj drugoj izvršnoj ispravi. 3. MJESTO GRAĐANSKOG PROCESNOG PRAVA U SISTEMU PRAVA GPP je u najbližoj vezi sa ustavnim, građanskim materijalnim pravom, te krivičnim i upravnim pravom. Odnos prema ustavnom pravu. Ustavima se vršenje sudske funkcije povjerava redovnim sudovima, a utvrđuju se i osnovni principi organizacije sudova i sudske funkcije (zakonitost, sudska nezavisnost, zbornost, dvostepenost itd). Svi ovi principi se konkretiziraju kroz norme procesnog prava. Načelo sudske nepristrasnosti i načelo kontradiktornosti su dva najvažnija principa koji su na nivou ustavnih načela, a zastupljeni su u normama organizacionog i funkcionalnog procesnog prava. Odnos GPP prema materijalnom građanskom pravu. Do odvajanja GPP od građanskog materijalnog prava došlo je tek u 19.vijeku. Razlikovanje procesnog od materijalnog građanskog prava ima kako teorijski, tako i praktični značaj. Npr. procesne radnje se ne ispituju u pogledu njihove valjanosti kao poslovi građanskog prava, već u pogledu njihove dopuštenosti. Kad je procesna radnja dopuštena, ona neće uvijek samim svojim preduzimanjem proizvesti dejstvo. Osim toga, u pogledu teritorijalnog važenja normi procesnog prava uvijek važi načelo lex fori, a u pogledu važenja normi materijalnog prava načelo lex causae. Odnos građanskog postupka prema materijalnom pravu. Predmet materijalnog prava su norme kojima se reguliše nastanak, promjena i prestanak pravnih odnosa. Predmet normi procesnog prava je utvrđivanje organa kojima se povjerava vršenje pravozaštitne funkcije i postupak u kome se ostvaruje ta funkcija. Obje vrste normi imaju isti krajnji cilj: ostvarenje utvrđenog pravnog poretka u društvenim odnosima. Zato je postupak neodvojiv od materijalnog prava, čijem ostvarenju služi. Istovremeno, postupak posjeduje i relativnu samostalnost u odnosu na materijalno pravo, jer kao pravosudna institucija doprinosi

2

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
ostvarivanju i daljem razvoju postojećeg pravnog poretka, a time i ukupnih društvenih odnosa. Forma i formalizam u postupku. Pravu je svojstvena forma zbog toga što bez forme ne bi moglo ostvarivati svoju osnovnu funkciju – obezbjeđenje stabilnosti i sigurnosti pravnog poretka. U procesnom pravu je pravna forma još više izražena. Radnje kojima subjekti postupka ostvaruju svoja procesna prava i obaveze se preduzimaju u zakonom propisanim oblicima, tj. na području procesnog prava važi princip stroge forme. S druge strane, na području materijalnog prava važi princip slobodne forme. Princip stroge forme u parničnom postupku je u službi ostvarenja tri osnovna cilja: zakonitost, pravna sigurnost i efikasnost. Pravna forma prerasta u formalizam onda kad postane sama sebi svrhom, tj. kad prestane služiti naprijed navedenim ciljevima. Odnos između GPP i upravnog prava. Parnični postupak je najstarija pravna institucija, iz čijeg okvira se izdvojio prvo krivični, a u novije vrijeme i upravni postupak. U upravnom postupku prisutne su mnoge institucije koje se ne razlikuju od instituta građanskog postupka. Osim toga, nema jasnog razgraničenja između parničnog i upravnog postupka, kakvo npr.postoji između građanskog i krivičnog postupka zahvaljujući određenosti krivično-pravnog predmeta. Neka obilježja na osnovu kojih se mogu uočiti razlike između upravnog i građanskog postupka su: 4. Po jednom shvatanju, bitno obilježje građanskopravnog odnosa je u jednakosti subjekata, za razliku od upravnopravnog odnosa u kome je na jednoj strani državni organ kao nosilac vlasti kome je druga strana potčinjena. Ovaj kriterij se smatra nedovoljnim, jer se državni organi mogu pojaviti kao ravnopravne stranke u međusobnom odnosu, ali taj odnos neće samim tim biti građanskopravni. Po drugom shvatanju, bitan kriterij za razlikovanje građanskopravne od upravne stvari je u tome da li u konkretnom slučaju organ državne vlasti vrši ovlaštenja koja su mu zakonom povjerena, ili se javlja kao nosilac prava i obaveza koja ima svaki drugi subjekt. 5. Obzirom da ovi kriteriji nisu dovoljni za kategorijalno razlikovanje, pribjegava se kriteriju formalno-pravnog razgraničenja. Po formalno-pravnom kriteriju, građanskopravnim predmetima se smatraju oni za čije su rješavanje nadležni sudovi u parničnom postupku, a upravnim oni koji se rješavaju u upravnom postupku. U savremenom pravu se upravna djelatnost i sudska funkcija međusobno približavaju u mnogim aspektima. Za djelatnost upravnih organa, kao i za djelatnost sudova, važi načelo zakonitosti. Karakteristika odnosa između upravnog i sudskog postupka jeste i međusobno dejstvo akata, tj. dejstvo presude u upravnom postupku i dejstvo upravnog akta u parničnom postupku. Ako se u parničnom postupku kao prethodno pitanje pojavi stvar koja je već pravnosnažno riješena u upravnom postupku, sud je vezan za odluku upravnog organa u okviru njene pravosnažnosti. Važi i obrnuto. Ovaj princip vezanosti za akte drugog organa je u funkciji očuvanja jedinstva pravnog poretka. Razgraničenje nadležnosti između sudova i upravnih organa vrši se po pravilima o apsolutnoj nadležnosti: ako je pokrenut parnični postupak, a radi se o upravnopravnoj stvari, sud će se oglasiti apsolutno nenadležnim i odbaciti tužbu. Važi i obrnuto. Odnos građanskog procesnog prava i krivičnog procesnog prava Sličnosti i razlike. Sličnosti su uslovljene time što i građansko i krivično pravosuđe vrše jedinstveni sudovi, a razlike time što se funkcija sudova u jednom i drugom postupku ostvaruje u različitim predmetima. Ono što je zajedničko za krivični i građanski postupak prvenstveno su ustavna načela na kojima je

3

WWW.BH-PRAVNICI.COM

onda razlozi pravne sigurnosti i ekonomičnosti. zaključno sa objektivnom odgovornošću. Ona postoje i u krivičnom postupku. da raspravljanje i odlučivanje o građanskopravnom zahtjevu pridruži krivičnom postupku (adhezioni postupak). ako je pred krivičnim sudom donesena oslobađajuća presuda. odricanja od tužbenog zahtjeva.COM . titular građanskopravnog ovlaštenja ima 2 alternativne mogućnosti: 1. Pravosnažna osuđujuća krivična presuda veže sud u parničnom postupku. Ako ako sud u krivičnopravnoj stvari donese oslobađajuću presudu ili obustavi postupak. To su načela: kontradiktornosti. 2. a predmet krivičnog postupka je raspravljanje i odlučivanje o tome da li je učinjeno krivično djelo. Ako ista radnja proizvodi i krivičnopravnu i građanskopravnu posljedicu. koji ne može utvrđivati činjenice koje bi isključile odgovornost za štetu uzrokovanu umišljajnim krivičnim djelom. on ne može odbiti i građanskopravni zahtjev stranke iz adhezionog postupka. razlike između građanskog i krivičnog postupka manifestuju se i na području nekih načela.WWW. Postoje 3 situacije u kojima je sud u građanskom postupku vezan za presudu donesenu u krivičnom postupku. da pokrene samostalan građanski postupak. sudskog poravnanja i druge ustanoev kojima se ostvaruje načelo dispozitivnosti u parničnom postupku. te izricanje sankcije. parnični sud nije vezan za nju jer nepostojanje krivične odgovornosti ne znači da istovremeno ne postoji ni građanska odgovornost.kad presuda donesena u krivičnom postupku ima karakter pravno relevantne činjenice građanskog prava. Takođe su im zajednička i načela kojima se osigurava pravilno ostvarenje sudske funkcije. U građanskom pravu se odgovara za sve oblike krivice. S druge strane. a krivični postupak pokreće javni tužilac po službenoj dužnosti. da li postoji krivčna odgovornost učinioca. Tada se ne može umanjiti ni naknada štete zbog slabog imovinskog stanja štićenika. Ostvarenje krivičnopravnih normi postiže se samo u krivičnom postupku. usmenosti.BH-PRAVNICI. To su slijedeće situacije: . Ako se krivično djelo i krivična odgovornost javljaju u građanskom postupku kao prethodno pitanje. . javnosti. već tu stranku upućuje na pokretanje parničnog postupka. Svojstvo krivično-pravne stvari ima samo ono djelo koje je zakonom utvrđeno kao krivično djelo. Razlike između krivičnog i građanskog postupka uslovljene su razlikama njihovih predmeta. nezavisnost sudova. a izuzetno i za nehat. Osim toga.COM zasnovano organizacijsko i funkcionalno uređenje sudova: zakonitost. Stoga.kad je istom radnjom prouzrokovano krivično djelo i neka građanskopravna posljedica. kad je sud u krivičnom postupku utvrdio postojanje krivičnog djela i krivične odgovornosti.kad krivično djelo ima karakter prethodnog pitanja u parničnom postupku. dvostepenost itd. .BH-PRAVNICI. pa se samo u tom postupku može donijeti odluka sa dejstvom res iudicata. pravna zaštita povodom povrijeđenog ili osporenog prava može se postići i putem arbitraže. U krivičnom postupku ne postoje ustanove povlačenja tužbe. sud u 4 WWW. kao i sama logika daju opravdanje za vezanost parničnog suda za činjenice utvrđene u krivičnom postupku. Načelo dispozitivnosti i raspravno načelo su specifična načela parničnog postupka. Građanska subjektivna odgovornost je strožija od krivične. slobodne ocjene dokaza i materijalne istine. zbornost. ali je njihov domet sasvim neznatan. Vezanost suda u građanskom postupku za presudu donesenu u krivičnom postupku. Građanski postupak tužbom pokreće subjekt osporenog ili povrijeđenog prava. S druge strane. Razlog tome je činjenica da je parnični postupak redovni način raspravljanja i odlučivanja o građanskopravnim zahtjevima. Predmet građanskog postupka je raspravljanje i odlučivanje u sporovima iz građansko-pravnih odnosa. U krivičnom pravu po pravilu se odgovara za umišljaj.

5 WWW. nedostojnost za nasljeđivanje nastupa usljed određenih krivičnih djela nasljednika kao npr.umišljajno lišavanje života ostavioca. U određenim situacijama se pravosnažnoj presudi u krivičnom postupku daje karakter pravno relevantne činjenice.BH-PRAVNICI.COM građanskom postupku je vezan za odluku donesenu u krivičnom postupku i to bez obzira na to da li je ona presuđujuća ili oslobađajuća.COM .pravo drugog bračnog druga na razvod.BH-PRAVNICI. predstavlja pravno relevantnu činjenicu za koju porodično pravo vežu posljedicu . Npr. upotreba sile ili prijetnje u cilju sastavljanja testamenta i sl. za koju se veže nastanak određenih pravnih posljedica.pravosnažna presuda kojom je jedan bračni drug osuđen za krivično djelo kaznom zatvora duže od 3 godine. Npr.WWW.

primjenom materijalnog prava na postojeće činjenično stanje.BH-PRAVNICI. Prema najširem shvatanju. sud u parničnom postupku utvrđuje uzroke pravnih povreda i izriče sankciju radi njihovog otklanjanja. 6. PARNICA. 5. Parnični postupak je postupak u kome se odlučuje o (ne)postojanju subjektivnog prava. radnih odnosa. Propisi općeg postupka primjenjuju se u situacijama za koje ne postoji propis iz nekog od posebnih postupaka. Subjekti spora mogu svoj spor riješiti sporazumom ili putem arbitraže. Posredstvom parnice se parnični postupak prilagođava potrebama svakog pojedinog predmeta u vršenju sudske funkcije. parnični postupak je podijeljen na opći i posebne postupke. krajnji cilj parničnog postupka je zaštita subjektivnih građanskih prava. spor je svako stanje u pravnim odnosima kada se postavljeni zahtjev sukobljava sa određenim otporom ili suprotstavljanjem. SPOR Pojmom građanski postupak označava se postupak kao pravna institucija. FUNKCIJA PARNIČNOG POSTUPKA Prema starijem.COM Dio prvi PARNIČNI POSTUPAK OPĆA UČENJA 4. pravila ovog postupka primjenjuju redovni sudovi u raspravljanju i odlučivanju o sporovima koji nastaju iz ličnih i porodičnih odnosa. Zaštitom subjektivnih prava istovremeno se ostvaruje i postojeći normativni poredak u društvenim odnosima. predstavlja i stvaralački čin konkretizacije opće pravne norme na pojedinačnu društvenu situaciju.COM . Svaka sudska presuda. odnosno kao cjelovita metoda ostvarivanja sudske funkcije u građanskopravnim sporovima. osim ako su neki od ovih sporova posebnim zakonom stavljeni u nadležnost drugih sudova. Građanskopravni odnos povodom kojeg je došlo do parnice može se i ugasiti. Mada se parnica pokreće povodom spora. Samo ako jedan od subjekata zatraži sudsku zaštitu.BH-PRAVNICI. te imovinskih i drugih građanskopravnih odnosa. Ovakvom aktivnošću sud vaspitno utiče na građane da se ponašaju u duhu poštivanja zakona i morala. Pored zaštitne. POJAM I PREDMET PARNIČNOG POSTUPKA Građanski parnični postupak je opći i osnovni metod raspravljanja i odlučivanja u građanskopravnim sporovima. postupak ostvaruje i značajnu vaspitnu ulogu. Sudska praksa značajno doprinosi razvoju pravnog poretka. Naime. osim što je akt primjene prava. Obzirom na različite građanskopravne odnose povodom kojih se raspravlja. ona je u svojoj egzistenciji od njega nezavisna. Pojmom parnica označava se konkretan postupak koji se vodi između parničnih stranaka. Obično prethodi parnici. tada dolazi do parnice kao procesno-pravnog odnosa. ali ne mora dovesti do nje.WWW. 6 WWW. ali se u postupku istovremeno pruža i zaštita subjektivnih prava građana i drugih pravnih subjekata. PARNIČNI POSTUPAK. Ius dicere. uz podsticanje stranaka na mirno rješavanje sporova. Prema Zakonu o parničnom postupku. Danas je nesporno da se u građanskom postupku ostvaruje pravozaštitna funkcija kao značajna društvena djelatnost. To je uvijek određeni stepen neslaganja između 2 subjekta u pravnom odnosu. a povodom određenog tužbenog zahtjeva koji postavlja tužilac i od suda traži zaštitu. ali to samo po sebi neće imati uticaja na postojanje parnice kao procesnopravnog odnosa. individualističkom shvatanju.

Ta prava i obaveze dovode subjekte postupka u međusobne procesnopravne odnose. Radnje koje stranke preduzimaju uvijek su usmjerene prema sudu. Kontraktualna teorija parnicu posmatra kao ugovor građanskog prava zaključen između stranaka. Tek tada se parnica kao pravni položaj pretvara u pravni odnos. Shvatanje o parnici kao pravnom odnosu utemeljio je njemački procesualista Oskar Bulow. Svakom slijedećom parničnom radnjom ostvaruje se neko pravo ili izvršava obaveza iz prethodne radnje. Po shvatanju trostranog pravnog odnosa. (3) autonomnost sudske procjene u odnosu na normu vodi pravnoj nesigurnosti. (2) parnica nastaje ulaganjem tužbe i litispendencijom. Prema starijem. a posredstvom suda i između samih stranaka. Procesne ili parnične radnje imaju funkciju pravnih činjenica. SHVATANJA O PRAVNOJ PRIRODI PARNIČNOG POSTUPKA Parnica kao pravni odnos.COM .COM 7. već više imaju karakter kriterija prema kojima sudija cijeni procesna djelanja stranaka u cilju donošenja odluke. Parnica kao razvoj. po pravilu neovisan od građanskopravnog odnosa povodom kojeg se vodi. mješoviti). pravni. Kao pravni odnos parnica nastaje na osnovu mnoštva procesnopravnih radnji i procesnopravnih stanja. parnica se zasniva između svake stranke i suda. Prema publicističkom shvatanju. procesne norme predstavljaju samo tehničko sredstvo u rukama sudije. Prema ovom shvatanju. jer norme procesnog prava za njihovo preduzimanje vežu nastanak procesnih prava i obaveza. i nije nužna posljedica realizacije ugovorne obaveze. Shodno navedenom. Ovo shvatanje polazi od premise da je parnica pravna situacija koja prethodi pravnom odnosu. Tužilac preduzima ofanzivne parnične radnje u namjeri da svoj zahtjev sudu predstavi opravdanim. Sud održava ekvidistancu prema tužitelju i tuženom i na kraju presuđuje spor. procesnopravne norme nisu imperativne. utičući na njen razvoj. Generator razvoja parnice je suprotnost interesa između parničara. postoje 2 osnovna modaliteta razvoja parnice: unutrašnji i vanjski. U teoriji je sporno pitanje ko su subjekti parnice kao procesnopravnog odnosa. smjenjuju jedna drugu i tako čine tok parnične procedure. a istovremeno se stvaraju nova prava i obaveze koje traže preduzimanje novih radnji. Na osnovu ovih parametara može se odrediti karakter parnice i priroda spora (činjenični. Tuženi nastoji valjano oponirati i argumentirano se suprotstaviti tužbenim navodima. Unutrašnji razvoj parnice određen je sadržajem procesnih radnji parničara. (3) parničari mogu biti i subjekti 7 WWW. Osnovni nedostaci ovog učenja su: (1) parnica je osamostaljen pravni odnos. koji zauzima svoj stav neovisno o normi kojom je reguliran neki pravni odnos. unutrašnji razvoj parnice individualizira svaki spor ponaosob.BH-PRAVNICI.WWW. Tako se parnica odvija i približava donošenju presude kao završnog akta. ali se njima proizvode procesnopravne posljedice kako prema sudu tako i prema suprotnoj stranci. Dakle. Parnica kao pravni položaj. a sud je samo pasivni posmatrač. Na taj način stranke "guraju" parnicu naprijed. parnica je odnos između stranaka sa jedne i suda sa druge strane. Parnica kao ugovor. u kome su definisana prava i obaveze stranaka. njihovog položaja i izgleda na uspjeh. (2) suština parničnih radnji stranaka svodi se na puki izgled i mogućnost u pogledu reakcije suda.BH-PRAVNICI. Pritom sud u svrhu konačnog odlučivanja ocjenjuje pojedine procesne situacije u parnici. Vanjski razvoj parnice odnosi se prvenstveno na vremensko kretanje parnice. koje se sastoji u nizu procesnopravnih situacija koje su međusobno uslovljene. Sudska odluka ne obavezuje dok ne stekne svojstvo pravosnažnosti. procesnopravni odnos se zasniva samo između stranaka. Ovo učenje trpi znatne zamjerke: (1) zanemaruje se imperativni karakter procesnopravnih normi. Prema ovom shvatanju. civilističkom shvatanju. ali ne i odnos između samih stranaka.

pravičnost nije zaseban izvor Common Law-a. kroz sintezu odabranih postavki učenja o njenoj pravnoj prirodi.COM .BH-PRAVNICI. koja u angloameričkom pravu ima dvostruko značenje: s jedne strane sudu daje mogućnost da se u svojoj odluci pozove na ranije presuđenu stvar. • • Ekletičko shvatanje parnice. Ovaj princip je osnovno pravilo sistema precedentnog prava. da sa njim ne mora biti ni u kakvoj vezi). mada svaka od njih doprinosi njegovom boljem razumijevanju. jer sudiji nije data mogućnost da u konkretnom slučaju odbije primijeniti pravno pravilo stvoreno precedentom pod izgovorom da zahtjevima pravičnosti neće biti udovoljeno. Engleska teorija je odbacila pristup liberalnog tumačenja i opredijelila se za gramatičko tumačenje. sud će potražiti razumno rješenje i riješiti konkretan pravni problem. (4) Svoju nadležnost za rješavanje spora sud ne zasniva na volji stranaka već na pozitivnim propisima. Parnični postupak može pokrenuti svaki subjekt koji tvrdi da je njegovo subjektivno pravo ugroženo ili povrijeđeno. Osnovne postavke kontraktualne teorije omogućavaju pravilno shvatanje procesa osamostaljivanja parnice od građanskopravnog odnosa. Dodatni faktor u primjeni precedentnog prava je pravičnost (equity). Bitna dimenzija teorije o obaveznosti precedenta je njegovo svojstvo izvjesnosti (certainty) i uvjerljivosti (authority). Otuda izreka "Law is the reason" u angloameričkom pravu. Common Law je prvenstveno historijska kategorija. Izvjesnost se u Common Law-u postiže ne samo pravilima logike. Međutim. te odnos između suda i stranaka s druge strane. gdje sudije uglavnom riječima daju značenje definirano u rječniku i ne tumače slobodno namjeru zakonodavca. Parnica kao ekletički pojam. Razlika između Common Law-a i Civil Law-a je u snazi koju ova dva prava daju sudskim • • • 8 WWW. a ne logička cjelina. koju nazivaju i "savješću" prava. Osnovne odrednice Common Law-a su: • • Obzirom da se bez prekida razvijao tokom 8 vijekova. ovo učenje čini sintezu koja vodi ka lakšem razumijevanju pravne prirode parnice. a s druge strane ostavlja sudu priliku da zauzme samostalan stav i donese odluku koja ubuduće može imati značaj sudskog precedenta. Komplementarno sa prethodnim shvatanjem. U osnovu ekletičkog pojma parnice leži više faktora: • • Shvatanje parnice kao procesnopravnog odnosa doprinosi boljem razumijevanju parnice kao cjeline. do tačke isključivosti (tj.BH-PRAVNICI. jer je parnica istovremeno i razvoj i međusobni odnos stranaka s jedne strane.COM koji nisu stranke u građanskopravnom odnosu. Slijedeći bitan faktor u primjeni precedentnog prava je razum (reason). odnosno stranaka. Učenje o parnici kao pravnom položaju je posmatranje parnice kao niza pravnih situacija čiji su učesnici stranke i sud. (5) Radnje parničara pred sudom imaju dejstvo ako su preduzete lege artis.WWW. Shvatanje parnice kao razvoja kompatibilno je navedenim teorijama. Ni jedna od naprijed navedenih teorija ne nudi sveobuhvatan odgovor na pitanje pravne prirode parničnog postupka. već i općom spremnošću sudija da ranije odluke smatraju obaveznim. čini se najprihvatljivijim u pogledu objašnjavanja pravne prirode parničnog postupka. Ako se pred sudom nađe slučaj za koji ne postoji ni jedan precedent na koji bi se sudija pozvao. PRAVNA PRIRODA ANGLOAMERIČKE CIVILNE SUDSKE PROCEDURE Fundamentalna doktrina Common Law-a je "stare decisis". 8. ali i pravna situacija (položaj) u kome se stranke naizmjenično nalaze. uglavnom i bez odobrenja protivne strane.

Civilistička teorija slijedi Savigny-jevo učenje i negira samostalnost prava na tužbu. neovisno o postojanju ili osnovanosti tužbenog zahtjeva. Predmet spora je građanskopravno potraživanje koje je istaknuto kao kondemnatorni tužbeni zahtjev. 3. 9. nego civilistički pojam. U ovakva shvatanja spadaju: 1. Kao izraz povrede materijalnog prava. u skladu sa materijalnim i procesnim pravom koje treba primijeniti. U Common Law su precedenti glavni izvor prava. Dualističke koncepcije polaze od pretpostavke da je pravozaštitni zahtjev različit (odvojen) od materijalnog prava. civilistički i publicistički monizam. Osnovni teorijski pristupi ovom problemu su monistički i dualistički. Dakle. Predstavnik pandektne teorije je Savigny. pa se te odluke u sudskoj praksi navode zbog svog izuzetnog karaktera.COM . Shodno tome. Po ovoj teoriji. Teorija o apstraktnom pravu na tužbu (Degenkolb) . U monističke koncepcije spadaju pandektna teorija.BH-PRAVNICI. u američkom holding). tužba ima obligacioni karakter. Teorija o konkretnom pravu na pravnu zaštitu . tužba je samo pojavni oblik materijalnog prava. a ne samostalni izraz prava ili pravnog zahtjeva.COM precedentima. pravo na tužbu je radikalno odvojeno od subjektivnog materijalnog prava. te putem arbitraža. tj. tužba bi se mogla podnijeti i na osnovu samo “tobožnjeg” prava. Opće pravo na pravnu zaštitu tjera tuženog da se upusti u parnicu. Odluke nižih sudova (inferior courts) po pravilu ne predstavljaju obavezne precedente. Izuzeci su: nužna odbrana. a subjektivno materijalno pravo na pravo na tužbu. odnosno na ostvarenje pravne zaštite je nedopustivo u savremenom pravu.BH-PRAVNICI. U savremene koncepcije spadaju: 9 WWW. Danas su uglavnom prevaziđene. Ovo je u direktnoj suprotnosti sa shvatanjem pravozaštitnog zahtjeva kao prava stranke na povoljnu pravnu zaštitu. Dužnost suda je da postupa po zahtjevu stranaka za pružanjem pravne zaštite. već je konkretna kategorija: tužitelj na osnovu konkretnog građanskopravnog (vanprocesnog) odnosa podnosi javnopravni zahtjev 0sudu radi donošenja za njega povoljne odluke određenog sadržaja.pravozaštitni zahtjev nije apstraktan. smatrajući da pravo na tužbu i subjektivno pravo predstavljaju 2 pojavna oblika istog prava. Publicistički monizam suštinu pravnog poretka vidi u njegovoj javnopravnoj dimenziji. jer bi to širom otvorilo vrata primjeni samopomoći.WWW. teorije publicističkog monizma zasnovane su na shvatanju o presudnoj ulozi države i kao takve nisu mogle dati cjelovit odgovor na pitanje pravne prirode pravozaštitnog zahtjeva. PRAVOZAŠTITNI ZAHTJEV Postoje različita gledišta o pojmu i pravnoj prirodi pravozaštitnog zahtjeva. krajnja nužda.po ovoj teoriji. Predmet spora i dalje nije procesualistički. neovisno od materijalnog prava. Pravo na pravosuđe (Rosenberg) – Ovo shvatanje u suštini negira postojanje pravozaštitnog zahtjeva. dozvoljena samopomoć i ius retentionis. Teorije civilističkog monizma tužbu reduciraju isključivo na kondemnaciju i u osnovi razlikuju samo 2 vrste presuda: one kojima se usvaja i one kojima se odbija tužbeni zahtjev. 2. 10. Zakonom uređena pravna zaštita se ostvaruje u odgovarajućim postupcima (sudskim i administrativnim). Ono pripada svakom subjektu. OBLICI ZAŠTITE SUBJEKTIVNIH GRAĐANSKIH PRAVA Samopomoć je u savremenim zakonodavstvima po pravilu nedopuštena. S druge strane. ili čak na rezultat pravosudne djelatnosti. što nije slučaju Civil Law-u. • Sudska odluka u kojoj nije naveden ni jedan precedent je u Common Law-u anomalija. pravo na tužbu je različito od subjektivnog materijalnog prava. a apstraktna pravda zahtijeva donošenje presude. Uskraćivanje prava na tužbu. Pravo stranke na pravnu zaštitu se ostvaruje svojevrsnom molbom koju ona upućuje sudu. Tuženi isto to pravo stiče u trenutku kad tužitelj protiv njega podnese neosnovanu tužbu. Sudska odluka mora imati valjan pravni ratio decidendi (u engleskom pravu the reason for decision. Povredom subjektivnog materijalnog prava dolazi do njegove metamorfoze u pravo na tužbu. Pravo uopće svodi se na proces. ali i obiter dictum. obrazloženje.

To su: postojanje presuđene stvari (res iudicata). preduzima određene procesne aktivnosti. Procesne pretpostavke mogu biti opće i posebne. O postojanju procesnih pretpostavki sud vodi računa po službenoj dužnosti. odnosno postojanje urednog zastupanja ako nema parnične sposobnosti. 2. Naprotiv. postojanje parnice (lis pedens). Na postojanje pretpostavki sud načelno pazi tokom cijelog postupka. Pretpostavke koje se tiču stranaka su: postojanje stranke. Prve su određeni normama procesnog. a drugi normama materijalnog prava. pravno-sociološku i pravno-političku dimenziju. dok su posebne propisane samo za neke vrste sporova ili samo za određena pitanja. stranaka i predmeta spora. nova monistička. Nedostatak bilo koje procesne pretpostavke za posljedicu ima nemogućnost raspravljanja i odlučivanja. pravo na tužbu i obaveze suda prema državi su u lancu međuzavisnosti. Dakle. Opće pretpostavke se tiču svih bitnih elemenata parnice: suda. te postojanje ovlaštenja za vođenje konkretne parnice (legitimatio ad processum . Potrebno ih je strogo razlikovati od materijalnih pretpostavki. Pretpostavke koje se tiču predmeta spora imaju karakter procesnih smetnji. što ne isključuje mogućnost strankama da ukazuju sudu na nedostatke.mjesna nadležnost) sud pazi samo do određene faze u postupku. stvarna. tj. Takođe mogu biti pozitivne i negativne.ne smiju postojati). stranačka i parnična sposobnost. na procesne pretpostavke koje se tiču predmeta spora. Njihovo postojanje sprečava vođenje parnice.BH-PRAVNICI.COM 1. Pravna priroda prava na tužbu ima svoju pravno-dogmatsku. ovlaštenik ima 2 ovlaštenja: (1) da od svog partnera zahtijeva ispunjenje obaveze u skladu sa sadržajem pravnog odnosa i (2) da od državnih organa zahtijeva zaštitu svojih prava. Pravo na tužbu bila bi složena i dinamična procesnopravna pozicija tužitelja u parnici. Ova teorija smatra da je pravozaštitni zahtjev s jedne strane strukturalni dio materijalnog prava. Postojanje stvarne legitimacije (legitimatio ad causam) nije procesna pretpostavka. mjesna i funkcionalna).WWW. a negativne predstavljaju procesne smetnje za dopuštenost parnice (tj. samo na neke pretpostavke (npr.procesna legitimacija). a s druge strane on je sastavni dio tužbe. uz ispunjenje zakonskih pretpostavki. Subjektivno materijalno pravo. Učenje o pravu na tužbu utvrđuje nove pravce savremene procesualističke misli. Njegov pravnodogmatski sadržaj sastoji se u dužnosti suda da. U procesne pretpostavke koje se tiču suda spada nadležnost (međunarodna. te postojanje pravnog interesa za tužbu (tužilac ima pravni interes da ustane tužbom tek onda kad tuženi odbije da dobrovoljno udovolji njegovom traženju). Nedostaci nekih procesnih pretpostavki će odmah dovesti do odbacivanja tužbe kao nedopuštene (res iudicata i lis pedens).COM . Posljedice nedostatka procesnih pretpostavki. Ako se nedostaci tiču relativne nadležnosti (stvarne i mjesne). već uslov od kojeg zavisi osnovanost tužbenog zahtjeva. a od kojih zavisi dopuštenost raspravljanja i odlučivanja o tužbenom zahtjevu. sud će tužbu dostaviti nadležnom sudu i na taj način otkloniti nedostatak. 10 WWW. PROCESNE PRETPOSTAVKE Procesne pretpostavke su uslovi ili okolnosti utvrđeni normama procesnog prava.BH-PRAVNICI. sud najčešće saznaje po prigovoru tuženog. Ako se nedostaci odnose na stranke. uslova od kojih zavisi osnovanost predmeta odlučivanja. Pravo na tužbu je javnopravne (procesnopravne prirode). sintetična ili materijalno-procesnopravna teorija zasniva se na sintetiziranju pravnog ovlaštenja i prava na pravnu zaštitu. do odbacivanja tužbe će doći samo ako sud nije uspio da otkloni te nedostatke. 11. Izuzetno. Pozitivne moraju postojati da bi bilo dopušteno raspravljanje u parnici. Opće moraju postojati u svakoj parnici.

U takvom slučaju. ili kao o glavnom pitanju. Pravni odnosi koji se pojavljuju u funkciji prethodnih pitanja najčešće spadaju u onu vrstu pravnih odnosa za čije rješavanje je sud inače nadležan. Prethodna. Sva lica koja se nalaze na teritoriji naše zemlje po pravilu su pod jurisdikcijom domaćih sudova. ali samo kao o prethodnom pitanju. Odluka o prethodnom pitanju ima pravno djelovanje samo u parnici povodom koje je to pitanje riješeno. predstavlja osnov za podnošenje zahtjeva za obnovu postupka.BH-PRAVNICI. incidentalna ili prejudicijelna pitanja su pravna pitanja koja nisu neposredan predmet odlučivanja u parnici. prekinuti postupak i sačekati da nadležni organ meritorno odluči o tom pitanju. Incidentalna ovlaštenja suda u parnici. bez obzira na državljanstvo.BH-PRAVNICI. Pravosnažna odluka koju je donio nadležni organ vezuje sud pred kojim se to pitanje javilo kao prethodno pitanje. INCIDENTALNO PITANJE Značenje u parničnom postupku. To znači da sva lica. može se kao prethodno postaviti pitanje da li tužilac ima pravo svojine na predmetnoj stvari. sud u parničnom postupku može o tom pitanju odlučivati dvojako: u funkciji prethodnog pitanja. Prethodno pitanje može biti samo pravno pitanje (dakle ne i činjenično) koje samo po sebi čini pravnu cjelinu i podobno je da bude predmetom samostalnog odlučivanja. a ne u dispozitiv sudske odluke. a sa ciljem donošenja odluke o tužbenom zahtjevu kao glavnom pitanju.COM 12. primjenjuje se procesno pravo suda koji vodi postupak. tj. On može. Na području procesnog prava lex fori važi uvijek. kolizione norme MPP dozvoljavaju i primjenu inostranog materijalnog prava po načelu lex causae. Odluka o prethodnom pitanju čini sastavni dio činjenične podloge spora. Sud će tako postupiti ako je pred nadležnim organom već pokrenut postupak u kome se o prethodnom pitanju odlučuje kao o glavnom pitanju. O prethodnom pitanju kao glavnom pitanju sud će odlučivati samo ako to stranke zahtijevaju. Ako nadležni organ nije donio odluku. sud ima ovlaštenje da odlučuje o tom pitanju. bez obzira na to ko su stranke u sporu. Problem obavljanja procesnih radnji izvan države rješava se institucijom međunarodne pravne pomoći. U pogledu važenja normi procesnog prava vrijedi načelo lex fori. u parnici povodom tužbe u kojoj je zahtjev usmjeren na povrat stvari po osnovu prava svojine. Naknadna odluka nadležnog organa. ali mogu tužiti. rukovodeći se razlozima svrsishodnosti. Ovaj izuzetak na području građanskog pravosuđa znači da lica sa diplomatskim imunitetom ne mogu biti tužena. ako je različita od odluke o prethodnom pitanju. Ovo načelo je univerzalno prihvaćeno u svim pravnim sistemima. 13. VAŽENJE NORMI PROCESNOG PRAVA S obzirom na prostor. Izuzeci su lica koja uživaju diplomatski imunitet.COM . Kao takva ne stiče svojstvo pravosnažnosti i unosi se u obrazloženje. ali se nalaze u funkciji odlučivanja o tužbenom zahtjevu. već u nadležnosti nekog drugog suda ili drugog organa. onda ovlaštenja suda u rješavanju tog pitanja zavise od toga da li je nadležni organ već donio pravosnažnu odluku ili ne. S obzirom na lica. mogu da tuže i da budu tužena. Npr. Sud nije obavezan da u svakom konkretnom slučaju donosi odluku o prethodnom pitanju. Na taj način se izbjegava rizik donošenja različitih odluka o istom pitanju.WWW. Ako se u parničnom postupku kao prethodno pitanje pojavi neko pravno pitanje koje nije u nadležnosti suda pred kojim se postavlja. U suprotnom će sud o tom pitanju odlučivati kao o prethodnom pitanju. a kad je u pitanju primjena materijalnog prava. Tada se odluka o prethodnom pitanju unosi u obrazloženje sudske odluke i ona nema autoritet presuđene stvari. 11 WWW.

postupak će se voditi prema pravilima novog zakona. u pogledu raspolaganja tužbenim zahtjevom. načela koja su podignuta na nivo ustavnih načela . OSNOVNA NAČELA Sva načela GPP mogu se podijeliti u nekoliko grupa: 1. javnost. postupak će se nastaviti po starom zakonu do pravosnažnosti presude.1. određivanju predmeta parnice. Pravilo je da će se parnica koja je pokrenuta za vrijeme važenja starog zakona nastaviti i okončati prema pravilima novog zakona. osim u slučajevima kada to sam zakon izričito dozvoljava. a kada će se nastaviti prema pravilima novog zakona. materijalne istine. a nikada na inicijativu suda.načelo dispozitivnosti i raspravno načelo. niti nešto drugo osim onoga što je tražio. 14. u prelaznim i završnim odredbama se obično utvrđuje kada će se započeta parnica nastaviti po odredbama zakona prema kome je započeta. Načelo dispozitivnosti se manifestuje u više aspekata: u pokretanju postupka. objašnjenje daje Federalno ministarstvo pravde. ako je prije stupanja na snagu novog zakona prvostepeni sud izrekao presudu koja još nije postala pravosnažna. U slučaju sumnje u postojanje i obim prava imuniteta. 14. U pogledu vremenskog važenja vrijedi opće načelo da pravne norme nemaju povratno dejstvo. 12 WWW. postoje izuzeci i od pravila da lica sa diplomatskim imunitetom ne potpadaju pod jurisdikciju domaćih sudova.načelo usmenosti.WWW. S obzirom na vrijeme. kad sklapaju određeni pravni posao). Ako presuda nije bila donesena ili ako je drugostepeni sud ukinuo presudu i predmet vratio na prvostepeno odlučivanje. Princip neposrednog ili trenutnog dejstva normi procesnog prava (tempus regit actum) izvodi se na osnovu činjenice da norme novog zakona ne važe za procesne radnje preduzete prije stupanja zakona na pravnu snagu. Po našem ZPP.COM Međutim. Kako zahtjevi pravne sigurnosti ne dozvoljavaju velika odstupanja u pravcu povratnog dejstva normi procesnog prava. 2.BH-PRAVNICI. u sporovima povodom stvarnih prava na nekretninama koje su dio teritorije BiH. Određivanje predmeta parnice.BH-PRAVNICI. ekonomičnosti.kontradiktornost. 3. Parnični postupak se uvijek pokreće na inicijativu titulara ugroženih ili povrijeđenih subjektivnih građanskih prava. kad jednostranom izjavom volje pristanu na jurisdikciju sudova BiH u nekom konkretnom predmetu (npr. Dispozitivnost i oficijelnost Značaj načela. načela koja su manje-više karakteristična i za druge postupke . specifična ili određujuća načela GPP . Pokretanje postupka. 2.sud pobijanu presudu preispituje samo u dijelu u kome je podnosilac žalbe pobija.COM . Ova lica mogu tužiti i biti tužena u slijedećim slučajevima: 1. sudskog upravljanja postupkom itd. Načelo dispozitivnosti važi i u žalbenom postupku . Sud u parničnom postupku pruža zaštitu samo u granicama zahtjeva koje su stranke postavile tokom postupka. pružanje pomoći neukim strankama. On ne može tužitelju dosuditi više od traženog. te u pogledu kretanja i okončanja postupka. slobodne ocjene dokaza. Postupak se pokreće procesnom radnjom čiji je pravno tehnički naziv tužba.

tj. Značaj i funkcija. mogu svojim saglasnim voljama ili određenim držanjem u parnici dovesti do mirovanja postupka ili mogu povlačenjem tužbe dovesti do okončanja postupka isl.BH-PRAVNICI. Da bi sud mogao donijeti pravilnu odluku. Raspravno načelo u našem građanskom postupku ima mjesto osnovnog načela. sud je vezan za činjenice i dokaze koje prezentiraju stranke. U našem pravu se primjenjuje načelo sudskog upravljanja postupkom.bračni i porodični odnosi).WWW. 14. Domet načela oficijelnosti u parničnom postupku. dabo tibi ius (daj mi činjenice.BH-PRAVNICI. Određeni građanskopravni odnosi su u interesu kako samih stranaka. Formalne (čiste) procesne dispozicije. Međutim. Čiste procesne dispozicije su neke od dispozitivnih parničnih radnji stranaka koja se ograničavaju na samu parnicu i pravno su relevantne samo dok parnica traje. Najteže posljedice prekoračenja načela dispozitivnosti proizvodi materijalno raspolaganje zahtjevom za pružanje pravne zaštite (priznanje tužbenog zahtjeva. stranke imaju određene mogućnosti da svojom voljom utiču na razvoj i okončanje postupka. takođe je dužan spriječiti dispozicije koje su same po sebi dopuštene. Ako je dužnost prikupljanja činjenica i dokaza (procesne građe) na strankama. Stranke npr. U dispozitivne radnje stranaka spadaju odricanje od tužbenog zahtjeva. Ono u cjelosti spada u okvire dužnosti suda po principu iura novit curia (sud poznaje pravo). daću ti pravo).2. odricanje od tužbenog zahtjeva. nije vezan za činjenice i dokaze koje prezentiraju stranke. a ako je to dužnost suda onda govorimo o istražnom ili inkvizitornom načelu. radi se o raspravnom načelu. S tim u vezi sud je obavezan da prati da li se disponiranja stranaka kreću u granicama koje su pravno dozvoljene i da onemogući sve dispozicije koje su u suprotnosti sa postojećim pravnim poretkom. Prema raspravnom načelu. ali imaju za cilj da proizvedu nedopuštene pravne posljedice. Povrede dispozitivnosti. sud je dužan da po službenoj dužnosti prikuplja činjenice i dokaze. Zbog toga su u određenoj mjeri ograničena disponiranja stranaka u sporovima iz takvih odnosa (npr. Stepen 13 WWW. U tom cilju je potrebno dati odgovor na 2 pitanja: činjenično i pravno. te sudsko poravnanje. Sud je prvenstveno dužan da spriječi one dispozicije koje su same po sebi u suprotnosti sa postojećim pravnim poretkom. Po istražnom načelu. Da bi mogao dati odgovor na činjenično pitanje. priznanje tužbenog zahtjeva. sudsko poravnanje). tj. Radikalna primjena ovog načela vodila bi podjeli dužnosti između suda i stranaka po principu da mihi facta. Pružanje odgovora na pravno pitanje se sastoji u pronalaženju odgovarajuće pravne norme i utvrđivanju njenog sadržaja. Odlučivanje zasnovano na osnovu nedopuštenih dispozicija stranaka za posljedicu ima apsolutno bitnu povredu postupka. Ovo raspolaganje se po svom dejstvu izjednačava sa pravosnažnom presudom. sud mora imati činjenice i dokaze kojima utvrđuje njihovu istinitost. on mora utvrditi pravno relevantne činjenice i zatim ih podvesti pod odgovarajuću pravnu normu. Stranke tokom cijelog postupka disponiraju (raspolažu) tužbenim zahtjevom. Raspravnost i istražnost Određenje pojmova.COM Materijalne procesne dispozicije. tako i društvene zajednice.COM . ovlašten je da pri donošenju odluke u obzir uzme samo te činjenice. Međutim.

3. S druge strane. niti zasnovati odluku na činjenicama koje mu stranke nisu prezentirale. od kojih su preovlađujuća 2: princip afirmativne i princip negativne litiskontestacije.COM aktivnosti suda u prikupljanju činjenica zavisi od prirode predmeta spora. GPP sadrži veliki broj pravila koja su po svom sadržaju pravnotehničke prirode (npr.mogućnost). Realizacija kontradiktornosti u postupku. Zbog toga. tvrdnje odnosno zahtjeve. zajedno sa načelom usmenosti. stranke znatno doprinose razjašnjavanju svih elemenata spora. smatra se da priznaje te navode. u bračnim i paternitetskim sporovima sud nije vezan za činjenice koje mu stranke prezentiraju. npr. ali ne može sam prikupljati činjenice.BH-PRAVNICI. koje je jedno od osnovnih i odlučujućih načela građanskog parničnog postupka. U sporovima u kojima je ograničeno načelo dispozitivnosti dolazi do izražaja aktivna uloga suda sa inkvizitornim ovlaštenjima. ali sud nije vezan isključivo za te njih. bez obzira na njegova istražna ovlaštenja. Poštivanje načela kontradiktornosti u savremenim procesnim sistemima podrazumijeva da se strankama osigurava samo pravo (tj. Kombiniranje raspravnog i istražnog načela su u službi načela materijalne istine. inkvizitorna ovlaštenja suda su znatno više izražena nego na području prikupljanja činjenica. 14. obzirom na njegovu aktivnu ulogu u postupku. Ovo načelo posebno dolazi do izražaja na glavnoj raspravi. Npr. pasivnim držanjem (pogotovo tuženog) otežava se i usporava rad suda u postupku. Na području prikupljanja dokaza. a na taj način sud prikuplja potrebnu procesnu građu. ali je bliže stanovištu negativne litiskontestacije. Odnos raspravnosti prema materijalnoj istini. Međusobno suprotstavljeni interesi iniciraju stranke na prezentiranje činjenica i dokaza koji im idu u prilog.odredbe o dostavljanju). Načelo kontradiktornosti podrazumijeva da se svakoj stranci mora omogućiti da u zakonom propisanom roku i formi može preduzimati sve radnje koje može preduzeti i suprotna strana. Ovaj zahtjev je u službi ravnopravnosti stranaka i pravilnog donošenja presude u sporu. te da se može izjasniti o svim radnjama koje se preduzimaju u postupku a koje su relevantne za donošenje presude.WWW. Načelo afirmativne litiskontestacije ima ograničen domet primjene. Dakle. sud je vezan za činjenice koje mu stranke prezentiraju. Prema načelu afirmativne litiskontestacije. Načelo negativne litiskontestacije iz pasivnog držanja stranke izvodi zaključak da ta stranka poriče navode i zahtjeve suprotne stranke. Stranke su dužne da ponude dokaze. Litiskontestacija.COM . i to bez obzira na prirodu spora. Sud je dužan da na pogodan način navede stranke da dopune svoje činjenične navode. Naše pravo nije zauzelo konkretan stav ni prema jednom od ova 2 načela. ovo načelo odgovara materijalnopravnom načelu qui tacit consentire videtur (ko ćuti smatra se da priznaje). procesni sistemi poznaju različita rješenja. Korištenjem ovog prava. da bi otklonili negativan uticaj koji proizvodi pasivno držanje tuženog. U sve faze postupka ugrađeni su zahtjevi načela kontradiktornosti.kod donošenja presude zbog izostanka. tvrdnjama i zahtjevima suprotne stranke. U osnovi načela kontradiktornosti je zahtjev da se objema stranaka pruži mogućnost da se izjasne o svim elementima odlučivanja. Sva takva pravila su u službi ostvarivanja načela kontradiktornosti i njihov značaj se ne bi 14 WWW. već je ovlašten da izvodi i druge dokaze koje smatra značajnim za odlučivanje. To podrazumijeva i mogućnost stranke da se izjašnjava o radnjama samog suda. ako se stranka ne izjašnjava o navodima. a ne i obaveza da se izjasne u postupku. neposrednosti i javnosti. Kontradiktornost Pojam obostranog saslušanja stranaka. Ako je predmet spora zahtjev kojim stranke mogu disponirati. Sud bi bez saradnje stranaka teško dolazio do činjenica i dokaza.BH-PRAVNICI.

ako to zakon izričito dozvoljava. Sve ostale povrede o formi postupanja u postupku predstavljaju relativno bitnu povredu. U našem parničnom postupku usmenost je osnovno načelo. da sud sva saznanja na kojima zasniva svoju odluku stiče neposrednim zapažanjem.tužba). Sud je ovlašten da odstupi od primjene načela kontradiktornosti samo kad je to izričito određeno zakonom.COM . 14.BH-PRAVNICI. Pripremno ročište je primarno u funkciji razjašnjavanja i rasvjetljavanja spornog činjeničnog stanja. da u donošenju odluke mogu učestvovati samo sudije koje su učestvovale na glavnoj raspravi. a podnošenje prijedloga za obnovu postupka usljed povrede ovog načela nije vezano za objektivni rok. Sadržaj usmeno preduzetih radnji na ročištu se pismeno zasvjedočava u sudskom zapisniku. Stranke izvan ročišta preduzimaju radnje u obliku podnesaka u kojima iznose činjenične tvrdnje i dokaze (npr. to predstavlja apsolutno bitnu povredu parničnog postupka. sud svoju odluku po pravilu može zasnivati samo na osnovu neposrednog raspravljanja. To je npr. Prema načelu neposrednosti. Pismeni oblik zahtijevaju radnje čiji se sadržaj ne može dovesti u pitanje ni dužim protekom vremena. 14.WWW. Povreda načela usmenosti. ali sud odluku donosi na osnovu činjenica koje je utvrdio na glavnoj raspravi. može se kontradiktorna presuda donijeti i bez održavanja glavne rasprave. pred vijećem koje je nadležno da sudi o tužbenom zahtjevu.COM trebao potcjenjivati niti proglašavati formalizmom. Ako sud donese presudu bez održavanja glavne rasprave. Vrijednost načela neposrednosti posebno dolazi do izražaja u oblasti izvođenja dokaza. Shodno tome. Takve radnje su tužbe. bez posredovanja trećeg. 4. Postoje 2 vrste ročišta: pripremno (fakultativno) i ročište za glavnu raspravu (obligatorno). Načelo pismenosti komplementarno je načelu usmenosti i za cilj ima otklanjanje određenih nedostataka u načelu usmenosti. Sud o ovoj povredi vodi računa po službenoj dužnosti. sudske odluke i pravni lijekovi. Načelo usmenosti ostvaruje se na ročištu.BH-PRAVNICI. Neposrednost i posrednost Dejstvo neposrednosti. Povreda načela kontradiktornosti ima dejstvo apsolutno bitne povrede postupka zbog koje se mogu ulagati svi redovni i vanredni pravni lijekovi. Usmenost i pismenost Vrijednost načela. ako sud nakon prijema odgovora na tužbu utvrdi da među strankama nije sporno činjenično stanje. To u krajnjoj liniji znači: 3. Ono podrazumijeva da sud po pravilu svoju odluku može zasnovati samo na osnovu procesne građe koja je bila predmet usmenog raspravljanja. a ročište za glavnu raspravu je u funkciji utvrđivanja istinitosti činjeničnih tvrdnji stranaka. slučaj u postupku u privrednim sporovima. Na glavnoj raspravi svi dokazi moraju biti izvedeni usmeno: svjedoci i vještaci istupaju usmeno.5. Dokazi se izvode na glavnoj raspravi. Bez pismenog bilježenja ovih radnji ne bi se mogla preispitivati pravilnost donesene odluke u postupcima povodom pravnih lijekova. Puna vrijednost načela neposrednosti dolazi do izražaja u primjeni zajedno sa načelom usmenosti. dokazi se 15 WWW. isprave i zapisnik o posredno izvedenim dokazima se čitaju itd. Samo izuzetno.4. Komplementarnost načela.

poslovne ili lične tajne. Odstupanje od principa neposrednog izvođenja dokaza dozvoljeno je samo ako za to postoje važni razlozi.6. nakon što se o tome izjasne stranke. glavna rasprava mora ponovo započeti. Ako se vijeće izmijeni tokom glavne rasprave. tj. naučni ili javni radnici ako je to od interesa za njihovu djelatnost. U osnovi načela javnosti kao procesnopravne garantije je zahtjev da sud svoju odluku o tužbenom zahtjevu po pravilu može donijeti samo na osnovu usmene rasprave. sud mora ponovo otvoriti raspravu. Dejstvo posrednosti. Isključenje javnosti. sud na zahtjev stranke može odobriti da raspravi prisustvuju najviše 2 lica koja stranka označi. Pružanje pomoći neukim strankama Vrijednost načela. te iz razloga morala. Načelo javnosti kao pravo omogućava svakom punoljetnom građaninu da prisustvuje raspravi pred sudom. a protiv ovog rješenja nije dozvoljena posebna žalba. Najvažnija odstupanja se odnose na izmjenu u sastavu vijeća tokom glavne rasprave. Prema načelu posrednosti. Formalna jednakost stranaka ostvaruje se načelom kontradiktornosti. Odstupanje od načela neposrednosti u korist načela posrednosti dozvoljeno je samo u vrlo ograničenoj mjeri. te da o sadržaju i rezultatima rasprave bude informiran putem medija.COM . njihove zastupnike. 14. Povreda načela javnosti ima za posljedicu apsolutno bitnu povredu parničnog postupka samo ako je javnost nezakonito isključena sa glavne rasprave. a zbog ustavnog načela nepovredivosti ličnog i porodičnog života. zatim osiguranja javnog reda. Javnost Javnost kao procesnopravna garantija. Povreda neposrednosti predstavljaće apsolutnu povredu parničnog postupka samo onda ako je u donošenju presude učestvovao sudija koji nije učestvovao na glavnoj raspravi. Vijeće tada može odlučiti da se određeni dokazi izvedu pred predsjednikom vijeća ili zamoljenim sudijom. Načelo neposrednosti je zadovoljeno ako je prilikom donošenja odluke vijeće u istom sastavu u kome je bilo na posljednjem ročištu glavne rasprave. Osim toga.7.Međutim. prisustvuju pojedine službene osobe. Sudsko vijeće može odlučiti da glavnoj raspravi. Isključenje javnosti se ne odnosi na stranke. da se već izvedeni dokazi ne izvode ponovo nego da se samo pročita zapisnik o izvođenju tih dokaza. ako se sastav vijeća izmijeni nakon posljednjeg ročišta.BH-PRAVNICI. U slučaju postojanja ovih razloga. na kojoj je isključena javnost. sud svoje saznanje o činjeničnom osnovu za odlučivanje stiče posredstvom trećeg. U svim ostalim slučajevima povrede ovog načela mogu biti samo relativno bitne povrede postupka. umješače. Izuzeci od načela javnosti uspostavljaju se u svrhu čuvanja službene. a prije donošenja odluke. obostranog 16 WWW. već sud u svakom konkretnom slučaju ocjenjuje opravdanost isključenja javnosti sa cijele rasprave. Izuzetak su bračni i paternitetski sporovi. a kao procesnopravna garantija Zakonom o parničnom postupku.COM ne mogu izvoditi na pripremnom ročištu. oni neće sami po sebi (ex lege) dovesti do isključenja javnosti. te na mogućnost posrednog izvođenja dokaza. U ostalim slučajevima sud o isključenju javnosti odlučuje rješenjem koje mora biti obrazloženo i javno objavljeno. Dakle.WWW. kod kojih je javnost isključena ex lege. Načelo javnosti je kao pravo utvrđeno ustavom. U takvim slučajevima se zapisnici o izvedenim dokazima obavezno čitaju na glavnoj raspravi. ili samo jednog dijela.BH-PRAVNICI. vijeće može odlučiti. 14.

niti preduzimati radnje u parnici (nema postulacionu sposobnost). već to može činiti samo preko kvalificiranog stručnog punomoćnika.8. Suština je dakle da se domet zahtjeva u pružanju pravne pomoći kreće u domenu procesnih prava i ne smije preći na područje materijalnog prava. Da bi postupak udovoljio svojoj društvenoj funkciji.COM .WWW. U svakom slučaju. 14. Kao pravna ustanova. tj. Naš Zakon o obligacionim odnosima izričito reguliše zabranu zloupotrebe prava: učesnici u obligacionim odnosima su dužni da se pridržavaju načela savjesnosti i poštenja. Savjesno korištenje procesnim pravima Pojam zloupotrebe prava. odnosno suprotno cilju postupka kao 17 WWW. načelo zakonitosti ima prioritet u odndosu na načelo ekonomičnosti. zabrana zloupotrebe prava prvi put je ugrađena u njemački građanski zakonik iz 1896. Sud je dužan da upozori neuku stranku koje parnične radnje može preduzeti. Pružanje pravne pomoći stavljeno je u dužnost sudu. Efekti povrede načela. Sud ne može poučavati stranke o onim pravilima na osnovu kojih presuđuje na čijoj je strani pravo. Ekonomičnost Načelo ekonomičnosti zahtijeva pravovremeno pružanje pravne zaštite uz što manji utrošak vremena i sredstava. Sud će stranci ukazati i na štetne posljedice nepravilnog zastupanja. jer bi time doveo u pitanje svoju nepristrasnost. tj. Mnogi procesni sistemi i danas poznaju ustanovu nužnog punomoćnika (npr. a kasnije dobiva mjesto i u drugim zakonodavstvima. a posebno na posljedice propuštanja preduzimanja parničnih radnji. ustanove kojima se obezbjeđuje načelo ekonomičnosti ne smiju dovesti u pitanje ostvarenje načela zakonitosti. Ova dva načela su u znatnoj mjeri međusobno suprotstavljena: ustanove kojima se obezbjeđuje ostvarenje načela zakonitosti idu na štetu načela ekonomičnosti i obrnuto.godine. 14.COM saslušanja stranaka. Sud je obavezan da upozori neuku stranku koja se iz neznanja ne koristi pravima koja joj pripadaju po ZPP. obzirom na različit nivo općeg ili stručnog pravnog obrazovanja. U većini pravnih sistema pružanje besplatne pravne pomoći je javnopravna ustanova.9. Francuska. Zloupotreba procesnih prava pojmovno je isto što i zloupotreba prava uopšte: to je korištenje procesnim pravima suprotno cilju zbog koga su ta prava zakonom ustanovljena. U praksi se neodrživim pokazalo individualističko shvatanje o neograničenosti subjektivnih prava. Ako u pružanju pravne pomoći sudija ide izvan okvira procesnog prava. Italija. on istovremeno mora ostvariti i načelo ekonomičnosti i načelo zakonitosti. zabranjeno im je vršenje prava protivno cilju zbog kojeg su ta prava ustanovljena i svako je dužan da se suzdržava od postupaka kojima se drugom može uzrokovati šteta.BH-PRAVNICI. država je na sebe preuzela obavezu da snosi troškove pravne pomoći koju u postupku dobivaju siromašne i neuke stranke. ako uoči da njen punomoćnik (koji nije advokat) nije u stanju vršiti svoju dužnost. to može biti razlog za izuzeće sudije. Ako sud ne izvršava dužnost koju mu nameće načelo pružanja pomoći neukoj stranci. U našem pravu ustanova nužnog punomoćnika je napuštena i svaka parnično sposobna stranka ima potpunu postulacionu sposobnost. Nužno punomoćstvo. Domet načela i odnos prema principu sudske nepristrasnosti. to može imati značaj relativno bitne povrede postupka. Načelo pružanja pomoći neukim strankama ima za cilj ostvarenje faktičke (stvarne) jednakosti stranaka u postupku. različite ekonomske mogućnosti za angažovanje stručnog punomoćnika i sl.BH-PRAVNICI. O ustanovi nužnog punomoćnika govori se kad jedna parnično sposobna stranka ne može neposredno pokrenuti parnični postupak. Njemačka itd).

Zloupotreba procesnih ovlaštenja na traženje pravne zaštite – titular određenog prava ustaje tužbom bez postojanja pravozaštitne potrebe (pravnog interesa). mada je to mogla učiniti i ranije. Zbog toga povreda ove dužnosti ima karakter zlouopotrebe procesnih prava. U teoriji je vladajući stav o nedopustivosti actio doli. stranke ovoj dužnosti udovoljavaju kad iznose činjenične tvrdnje za koje one same vjeruju da su istinite. tužilac prevarnim radnjama izdejstvuje takvo držanje tuženog u parnici usljed kojeg je došlo do mirovanja postupka ili donošenja presude na štetu tuženog zbog izostanka. Dužnost stranaka da govore istinu je dio dužnosti stranaka da savjesno koriste svoja procesna prava. u ovakvim slučajevima snošenje troškova ima karakter sankcije zbog zloupotrebe procesnih prava. Ova dužnost postoji samo za troškove koji su bili potrebni za vođenje parnice. Ostale troškove. Težište je na prevenciji. troškove koje stranka prouzrokuje svojom krivicom ili zloupotrebom procesnih prava.COM . 4. a sudu nalaže da onemogući svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku. Pritom se pod istinom podrazumijeva subjektivna istina. traži odgađanje ročišta radi izvođenja novih dokaza mada je svjesna da time neće doprinijeti utvrđivanju istine ili se takvi dokazi uopće neće moći izvesti sl. ZPP nalaže strankama dužnost da govore istinu i da se savjesno koriste pravima koja su im priznata u postupku.BH-PRAVNICI. snosi sama ta stranka. Sredstva protiv zloupotreba. ili ustaje tužbom radi ostvarenja potraživanja beznačajne imovinske vrijednosti.WWW. tj. Snošenje troškova. U literaturi se različiti slučajevi nesavjesnog vršenja procesnih radnji grupišu u nekoliko grupa i to: 2. a nije dao povoda za tužbu. Nesavjesno korištenje procesnih ovlaštenja u toku postupka – ovdje spadaju svi slučajevi u kojima stranke preduzimanjem procesnih radnji žele izdejstvovati odugovlačenje postupka. tužilac će snositi troškove postupka iako je uspio u sporu. Sud je ovlašten da u toku postupka kazni 18 WWW. tužbe zbog zloupotrebe procesnih prava jer bi takva mogućnost ugrozila pravnu sigurnost.COM cjeline. bez obzira na ishod parnice. Sticanje procesnog položaja u parnici prevarnim radnjama – npr. Sud u parnici ima aktivnu kontrolnu ulogu putem koje može uspješno onemogućiti stranke da korištenjem dopuštenih sredstava postižu nedopuštene ciljeve. U tom smislu se u praksi najčešće zloupotrebljava ustanova beneficium novorum: stranka iznosi činjenice i dokaze tek u žalbi. Dakle. Kad tuženi prizna tužbeni zahtjev. Sankcije čije izricanje se zaprećuje zbog zloupotrebe procesnih prava imaju drugorazrednu ulogu i značaj. Represivne mjere. tj. Sankcije zbog zloupotrebe procesnih prava su: snošenje troškova prouzrokovanih zloupotrebom. ili radi odugovlačenja propušta rokove i ročišta. 3. Pravilo je da stranka koja u cjelosti izgubi parnicu protivnoj strani naknađuje troškove. Karakter sankcije zbog zloupotrebe procesnih prava ima i snošenje troškova u slučaju kad tuženi nije dao povoda za tužbu. Preventivne mjere realiziraju se kroz sudsko upravljanje postupkom. izricanje kazne i naknada štete. jer ZPP uspostavlja dužnost suda da spriječi svaku zloupotrebu prava u postupku. tj. Procesne kazne izriču se zbog zloupotrebe prava u postupku. Vidovi nesavjesnog parničenja.BH-PRAVNICI.

novčanom kaznom do 500 KM. Osim toga. 14. Pravila općeg parničnog postupka samo okvirno utvrđuju osnovne stadije i procesne ustanove u okviru tih stadija. te su stranke bile prinuđene da preduzimaju procesne radnje kako bi izbjegle nastup prekluzije. činjenica i dokaza. utiču na redoslijed preduzimanja radnji itd. Propuštanje neke propisane procesne aktivnosti je za posljedicu imalo prekluziju procesnih ovlaštenja.BH-PRAVNICI. Kazna se može izreći učesniku u postupku i licu koje je kao slušalac prisutno raspravi. upravljanje parnicom se tiče njenog spoljašnjeg toka. Naknada štete. Stranke pokreću i upravljaju razvojem parnice. a sudu se prepušta da u konkretnom slučaju odlučuje koje radnje će preduzeti i kojim redoslijedom. tako da se svaka parnica odvijala na isti način bez obzira na raznovrsnost predmeta raspravljanja. punomoćnika ili umješača. posebno u zemljama angloameričkog prava.COM . 6. 5.COM stranku. Novčanom kaznom do 500KM mogu se kazniti svjedok i vještak. ako i nakon opomene ometa rad suda. Lice koje u podnesku vrijeđa sud. teret prikupljanja procesne građe je isključivo na strankama. Sistem sudskog upravljanja postupkom – ovaj sistem je utemeljen u većini savremenih procesnopravnih sistema.10. ako su svojim parničnim radnjama teže zloupotrijebili procesna prava. ZPP ne propisuje izričito naknadu štete kao sankciju zbog zloupotrebe procesnih prava.WWW. tako i u materijalnopravnom smislu. Zakon je strogo određivao razvoj postupka. U formalnopravnom pogledu. Slobodna ocjena dokaza 19 WWW. a prisutan je i u nekim savremenim sistemima. U teži oblik zloupotrebe spada i povreda dužnosti stranaka da govore istinu. ova strogost procesnih formi imala je svoje opravdanje – štitila je stranke od samovoljnosti sudija-feudalaca. Sistem stranačkog upravljanja postupkom – posebno je karakterističan za period liberalnog kapitalizma. ali ona proizilazi iz općih principa građanskog prava. u slučaju neizvršenja obaveza (svjedok ako se ne odazove na uredan poziv suda.BH-PRAVNICI. Novčanu kaznu u istom iznosu sud može izreći i u okviru održavanja reda na glavnoj raspravi. od početka do kraja. može se razlikovati nekoliko sistema upravljanja postupkom: 4. U materijalnopravnom pogledu upravljanje parnicom se tiče prikupljanja procesne građe. Upravljanje postupkom može se posmatrati sa formalnopravnog i sa materijalnopravnog aspekta. Obzirom na strogost procesnih formi i na ulogu glavnih procesnih subjekata. vještak ako neopravdano odsustvuje sa ročišta na koje je uredno pozvan ili odbije vještačiti). One imaju incijativu u određivanju ročišta. kako u formalnopravnom. neopravdano se udalji ili odbije svjedočiti. stranku ili drugog učesnika u postupku. njenog zastupnika. vremenskog odvijanja i poštivanja procesnih formi. Ovakvo shvatanje postupka zahtijeva aktivnu ulogu suda u parnici.11. staraju se o dostavljanju. 14. sud može kazniti novčanom kaznom do 300 KM. vrijeđa sud ili druge učesnike u postupku ili se ne pokorava naredbama predsjednika vijeća za održavanje reda. Sudsko upravljanje postupkom Sistemi upravljanja postupkom. Sistem zakonskog upravljanja postupkom – bio je karakterističan za starije procesne sisteme. Obzirom na vrijeme kad je primjenjivana.

ispunjenje tih zahtjeva ne obavezuje sud. Priznate činjenice nisu predmet dokazivanja. kao što joj vlastiti interes ne dozvoljava ni da prešuti činjenice koje joj idu u prilog. d) dokaznu snagu svakog dokaznog sredstva u konkretnom slučaju. Najvažnija od tih mjera je obrazloženje sudske presude. pa u tom smislu i ne podliježu zahtjevima načela materijalne istine. Načelo materijalne istine je temeljno načelo parničnog postupka. kako u pogledu upotrebe pojedinih dokaznih sredstava. Međutim.WWW. 20 WWW.BH-PRAVNICI. Materijalna istina Sadržaj načela. Izuzetak je moguć jedino ako je utvrđivanje istine samo po sebi cilj postupka.BH-PRAVNICI. Prema varijanti pozitivne legalne ocjene dokaza. Što se tiče dokazne snage. a posebno načelo kontradiktornosti. stranci njen vlastiti interes ne dozvoljava da prizna činjenice koje joj ne idu u prilog. neposrednosti. Uloga suda u postupku dokazivanja se svodi na to da izvede onoliko dokaza odgovarajuće dokazne snage. sud moda određenu činjenicu uzeti kao tačnu kad se u procesu izvođenja dokaza ispune uslovi koje zakon određuje kao pretpostavku da bi se data činjenica smatrala tačnom. tj. U našem pravu ne postoje ograničenja u pogledu primjene dokaznih sredstava: sud u svrhu dokazivanja može upotrijebiti svako dokazno sredstvo do kojeg je došao na zakonit način. bez čijeg ispunjenja sud ne može određenu činjenicu smatrati dokazanom. U sistemu legalne ocjene dokaza. inkvizitornosti i slobodne ocjene dokaza.COM Procesno pravo poznaje sistem slobodne ocjene dokaza i sistem legalne ocjene dokaza.COM . Ono pred sud postavlja dužnost da potpuno i istinito utvrdi sporne činjenice od kojih zavisi osnovanost tužbenog zahtjeva (pravno relevantne činjenice). usmenosti. koga stiče putem savjesne ocjene svakog dokaza zasebno. tako i u pogledu njihove dokazne snage. daje činjenična tvrdnja tačna ili netačna. kao niži stepen saznanja. 14. U sistemu legalne ocjene dokaza se razlikuju 2 varijante: pozitivna i negativna ocjena dokaza. Ostvarenju načela materijalne istine svoj doprinos daju ostala načela parničnog postupka. kao i na osnovu rezultata cjelokupnog postupka. sud je jedino vezan dokaznom snagom javnih isprava. čiji se sadržaj smatra istinitim dok se ne dokaže suprotno. Prema prosječnom iskustvu. uvjerenje ili izvjesnost je takav stepen saznanja koji ne dopušta opravdanu sumnju u suprotno. Zbog toga ne postoje pravno-politički razlozi za utvrđivanje tačnosti priznatih činjenica. ali kod suda postoji utisak koji preteže u jednom ili drugom pravcu. Po varijanti negativne legalne ocjene dokaza. Vjerovatnost. a na osnovu pravila logike i općeg životnog iskustva. koliko je prema zakonu potrebno da se određena činjenična tvrdnja smatra tačnom. dozvoljava mogućnost postojanja opravdane sumnje. U sistemu slobodne ocjene dokaza sud odlučuje: c) koja dokazna sredstva će upotrijebiti za utvrđivanje određene činjenice. on mora steći ubjeđenje (uvjerenje.12. Norme procesnog prava utvrđuju mjere kojima se sprečava mogućnost da se slobodno sudijsko uvjerenje pretvori u proizvoljnost. Da bi sud mogao jednu činjenicu smatrati tačnom. Ostvarivanje načela. sud je vezan za zakon. ako sud istovremeno i sam nije stekao uvjerenje o njenoj tačnosti. zakonskim propisima se određuje minimum zahtjeva. poučavanja neukih stranaka. izvjesnost) o njenom postojanju. U sistemu slobodne ocjene dokaza do istine o pravnorelevantnim činjenicama sud dolazi na osnovu vlastitog uvjerenja. Ubjeđenje.

godine donesen Zakon o ubrzanju parničnog postupka pred redovnim sudovima. 21 WWW. sudska funkcija se može definisati kao raspravljanje i donošenje odluke kojom se izriče sankcija u slučaju povrede prava. uz izvjesne novine. s tim što je prilagođen određenim rješenjima ustava iz 1974. već se sudska praksa zasnivala na općim pravnim pravilima predratnog prava.godine.BH-PRAVNICI.godine i u svom najvećem dijelu predstavlja recepciju ZPP iz 1977.WWW. Sudska funkcija u materijalno-pravnom smislu određuje se prema sadržini sudskog akta. što predstavlja razlog za pobijanje presude (zbog pogrešno i nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja). Bio je zasnovan na istim načelima kao i Zakon iz 1957. na prostorima BiH primjenjivan je Zakonik o sudskom postupku u građanskim parnicama Kraljevine Jugoslavije iz 1929. Zasnivao se na načelima materijalne istine. odnosno izriče šta je pravo među strankama. O NEKIM ASPEKTIMA RAZVOJA I PREOBRAŽAJA GRAĐANSKOG PARNIČNOG POSTUPKA U BiH Građanski parnični postupak za BiH stupio je na snagu 1883. donijeće presudu u kojoj činjenično stanje nije potpuno i pravilno utvrđeno. Izraz novog ustavnog opredjeljenja je načelo da se postupak vodio na jeziku koji je u službenoj upotrebi u sudu. Kad je u pitanju razlikovanje sudske i upravne funkcije. prvih 10 godina nije donesen ZPP. PRAVOSUDNA FUNKCIJA Pojam i suština. Sudska funkcija se može definisati kao djelatnost konkretizacije općih pravnih normi na pojedinačne situacije.godine. ona se može određivati prema suštini sudskog akta ili prema formalno-organizacijskim obilježjima.BH-PRAVNICI.COM .godine. a predstavljao je recepciju austrijskog parničnog zakonika iz 1895. ali ne i od upravne funkcije. javnosti i slobodne ocjene dokaza.odlučivanje u građanskim sporovima. SUBJEKTI PARNIČNOG POSTUPKA 16.izricanje mjera učiniocima krivičnih i drugih kažnjivih djela. neposrednosti. Pritom se sudska funkcija određuje kao djelatnost: a) Građansko sudovanje . a stranke i drugi učesnici u postupku imali su pravo da se služe svojim jezikom i pismom. Novi ZPP donesen je 1977. Nakon ovoga. Ovakvo određenje može poslužiti za razlikovanje sudske od zakonodavne. Eksperti Vijeća Evrope su ocijenili da je tekst Zakona usklađen sa zahtjevima pravičnog suđenja po odredbama Evropske konvencije o ljudskim pravima.godine Zakon o parničnom postupku. b) Krivično sudovanje . Novi ZPP je u FBiH donesen 1998. Ako je do pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja došlo usljed povrede ustanova parničnog postupka kojima se osigurava ostvarenje načela materijalne istine. a 1957.godine. To je rezultiralo neefikasnim sudovanjem.godine. pa je 1955. S tim u vezi. 15. Rađen je po uzoru na austrijski parnični zakonik. kontradiktornosti. usmenosti.COM Ako sud ne udovolji zahtjevu načela materijalne istine. Po okončanju II svjetskog rata. to će predstavljati bitnu povredu postupka.

a prvenstveno načela kontradiktornosti. Osnov za derogiranje redovne sudske nadležnosti i povjeravanje spora arbitraži je u autonomiji volje stranaka u predmetima u kojima stranke mogu disponirati svojim pravima. koji spor među strankama rješava presudom. a koja se sastoji u raspravljanju i odlučivanju o pravnim sporovima sa autoritetom presuđene stvari.COM c) Upravno sudovanje .partneri žele ostati u prijateljskim odnosima. REDOVNI SUDOVI U pravosudnom sistemu FBiH sudsku funkciju u građanskopravnim stvarima vrše redovni sudovi opće nadležnosti: općinski. 17. postupak i svojstvo sudske odluke. svaka tvorevina. Zbog toga. kantonalni i Vrhovni sud Federacije. Pravni osnov za arbitražno rješavanje sporova je sporazum stranaka. Redovni sudovi su jedina vrsta sudova u našem pravnom sistemu (ranije su postojali vojni i privredni sudovi kao posebni organi).BH-PRAVNICI. Postupak pred arbitražnim sudom predstavlja suđenje u konkretnom slučaju tek nakon što mu stranke sporazumno daju investituru za suđenje i traje do okončanja zadatka koji mu je povjeren. 18. Nezavisnost i nepristrasnost važi i prema "vani". i prema "unutra". Zašto arbitražno rješavanje sporova? Razlozi su pravno-političke.3.2. Pored nezavisnosti i nepristrasnosti. ARBITRAŽE .IZABRANI SUDOVI 18. bilo da je državna ili društvena i bez obzira da li je dio klasičnog sudskog sistema ili ne.1.rješavanje upravnih sporova. već da li ima osnovna obilježja suda. Stranke u sporu su vezane tom odlukom i ne mogu tražiti da se u istom predmetu donese nova odluka različitog sadržaja. Da li se jedna institucija može smatrati sudom. 22 WWW. Najvažnije obilježje sudske funkcije u organizacijsko-funkcionalnom pogledu je da sudsku funkciju vrše sudovi. Sudska funkcija u formalno-organizacijskom smislu ima 3 određujuća obilježja: sud. tj. 18. 18.BH-PRAVNICI. filozofsko-ekonomske i pragmatične prirode: . Pojam Arbitraža je pravosudno nedržavno tijelo koje su stranke saglasno i voljno izabrale i povjerile mu presuđivanje u njihovom određenom imovinsko-pravnom konfliktu.COM . Bitni elementi • • • • Arbitraža je nedržavni sud. Odluke suda imaju snagu pravosnažno presuđene stvari (res iudicata). jedno od bitnih obilježja suda u formalno-pravnom smislu je i postupak. Zahtjevi koje postavlja postupak se kreću oko primjene nekih osnovnih načela postupka. Na osnovu tih obilježja se sudska funkcija može definisati kao djelatnost koju vrše sudovi u zakonom određenom postupku sa autoritetom presuđene stvari (res iudicata). jeste sud ako posjeduje bitna obilježja suda: nezavisnost i nepristrasnost.WWW. prema drugim organima (prvenstveno upravnim) i prema strankama. ne zavisi od toga da li ona čini dio sudskog sistema. u kome one mogu slobodno disponirati svojim pravima. Na osnovu navedenih obilježja može se bliže definisati sudska funkcija kao djelatnost sudova kao samostalnih i nezavisnih organa koju oni vrše u sudskom postupku.

bitno je razlikovati funkcije koje obavljaju arbitri i radnji koje vrše tzv. jurisdikciona (publicistička). nego ugovor koji su stranke potpisale preko arbitra. Nepravne. Izvorište formalnih arbitraža je procesualno.BH-PRAVNICI.arbitratori ili arbitri-stručnjaci. kome pravni poredak priznaje dejstvo. U praksi je uočljiva tendencija porasta broja sporova koje stranke povjeravaju arbitražama.ograničena mogućnost pobijanja arbitražnih odluka u postupku po vanrednim pravnim lijekovima. Vrste arbitraža Osnovna podjela arbitraža je na povremene (ad hoc) i institucionalne (stalne) arbitraže. Najznačajnije međunarodne konvencije o arbitraži. Najznačajnije stalne arbitraže su: Evropski arbitražni sud u Strazburu. kako za arbitražni sud tako i za stranke. Arbitražni sud u Londonu. Pravna priroda arbitraže Pravna priroda arbitraže je u teoriji sporna. na čiji izbor stranke imaju uticaj. manje formalna procedura i niži troškovi. koje se može definisati kao društveni medij za posredovanje između lica u sporu. koje između ostalog tretiraju ovu problematiku su: Njujorška 23 WWW. kvazi arbitraže predstavljaju tijela kojima se stranke moraju obratiti radi rješavanja određenih sporova. 18. Tumače je 2 suprotstavljene koncepcije: • kontraktualna (civilistička). već građanskopravni medij stranaka. U teoriji ne postoje saglasna stanovišta o opredjeljujućim faktorima na osnovu kojih se arbitraža kvalificira kao nacionalna ili sa elementom inostranosti. diskrecija. Ova koncepcija je dosad bila dominirajuća i u našem pravu. U BiH je to Arbitražni sud pri Privrednoj komori BiH u Sarajevu.mogućnost da ekonomski jači partner nametne drugoj ugovornoj strani svoju arbitražu putem tipskih ugovora. . dok se neformalne zasnivaju na civilističkoj koncepciji. . bez obzira da li su ti faktori subjektivni (stranke u sporu) ili kauzalni (svojstva predmeta spora). To su tzv.5.COM .sastav arbitraže. Po kriteriju pravnih izvora. kao oblik posredovanja o ugovornim odredbama o čijem se sadržaju stranke nisu mogle dogovoriti. To mišljenje je obavezno. te arbitrium boni viri. Osim navedenog. . Od arbitraže je potrebno razlikovati instituciju mirovnog vijeća. arbitraže se dijele na formalne (ritualne) i neformalne (iritualne) arbitraže.4. Drugi oblik nepravnih arbitraža su one koje rješavaju pitanja o kojima se pred redovnim sudom ne bi mogla voditi parnica. U teoriji su prisutni i argumenti protiv arbitražnog sudovanja: . koji nema funkciju suđenja. . Ovi stručnjaci kao vještaci ili procjenjitelji daju svoje mišljenje o određenom pitanju.po pravilu jednostepeni postupak.opasnost od sudske neobjektivnosti. a ima značaj poravnanja sui generis.obligatorne ili prisilne arbitraže. stručnost arbitra. 18.pravila postupka određuju stranke ili arbitri na osnovu ovlaštenja stranaka.COM . • U teoriji postoji i treće. ugovorno-procesnoj prirodi arbitraže. Domaće i arbitraže s elementom inostranosti.BH-PRAVNICI. Arbitražni sud Međunarodne trgovačke komore u Parizu itd.WWW. kompromisno shvatanje koje insistira na mješovitoj. prema kojoj arbitraža u suštini nije sud. prema kojoj je arbitražna presuda u svemu izjednačena sa odlukom državnog suda. Odluka arbitraže nije presuda.

svaki spor se može iznijeti pred arbitražu. Prema prvom. kompromisorna klauzula je akcesorni materijalnopravni sporazum i kao takva dijeli sudbinu glavnog ugovora.BH-PRAVNICI.compromissum Arbitražni sporazum je akt stranaka kojim one ugovaraju da presuđivanje njihovog spora povjere arbitražnom sudu. pravila određuju arbitri. 18. Ako one to ne učine. uz mogućnost naknadne državne (sudske) kontrole. a predsjedavajućeg vijeća stranke imenuju sporazumno. Evropska konvencija o međunarodnoj trgovinskoj arbitraži iz 1961. vodeći računa o ugovornim odredbama i trgovačkim običajima.6.8. Arbitražni sporazum može biti samostalan ili u formi kompromisorne klauzule u okviru glavnog ugovora.9. U pogledu prva dva segmenta. 18. 18. Sastav i imenovanje arbitražnog suda Osnovno pravilo je da broj arbitara mora biti neparan (po pravilu 1 ili 3). derogirajući pritom nadležnost redovnog suda. ako sudi vijeće od 3 arbitra. 18.određuju pravila stalnog međunarodnog arbitražnog suda u Beču. mišljenje je da bi za takvo odlučivanje arbitraža morala imati izričita ovlaštenja. Tako npr. bez obzira na njegovu prirodu. Po odredbama Njujorške konvencije. arbitri će primijeniti pravo na koje upućuje koliziona norma za koju se ocijeni da je najprikladnija u konkretnom slučaju.BH-PRAVNICI. Prema Arbitražnim pravilima Evropskog arbitražnog suda. svaka strana bira po jednog arbitra. poznatija kao "Bečka pravila" iz 1991.COM konvencija o priznanju i izvršenju stranih arbitražnih odluka iz 1958. Posebno pitanje koji sporovi mogu biti predmet arbitražnog sudovanja.10. Pojam i modaliteti arbitražnog sporazuma .godine. Većina teoretičara je saglasna da arbitražnom sudu treba priznati to pravo.7. postoji dilema da li je arbitražni sud ovlašten da sudi o valjanosti arbitražnog sporazuma.WWW. Kompenenz-kompetenz problem u osnovi se svodi na pitanje da li je arbitražni sud nadležan da odlučuje o vlastitoj nadležnosti za suđenje u konkretnom sporu. kao procesnopravni institut neovisan od glavnog ugovora. ovu klauzulu cijeni autonomno. Drugo. 18.COM . Zato neki procesualisti zaključuju da predmet arbitraže mogu biti svi sporovi. Arbitražni postupak Kod ad hoc arbitraža postupak određuju same stranke. 24 WWW. te pravila UNCITRAL (United Nations Commission on International Trade Law Arbitration Rules). Kod institucionalnih arbitraža pravila postupka utvrđena su pravilnikom. Primjena materijalnog prava Evropska konvencija o međunarodnoj trgovinskoj arbitraži strankama daje slobodu da ugovore nacionalno pravo koje će sud primijeniti na njihov spor. Problem postojanja i validnosti arbitražnog sporazuma po pravilu se može rješavati u postupku pred redovnim sudom. te o valjanosti glavnog (osnovnog) ugovora i posljedicama njegove eventualne ništavosti. Osim toga. odgovor je potvrdan. savremenije shvatanje. Nadležnost arbitražnog suda Zasniva se na ugovoru stranaka. a ako to ne učine. a kad su u pitanju pravne posljedice ništavosti. osim onih čije bi raspravljanje od strane arbitražnog suda bilo u suprotnosti sa javnim interesom. U teoriji postoje 2 gledišta o odnosu kompromisorne klauzule prema glavnom ugovoru.

Legalitet Suština principa zakonitosti se sastoji u potčinjavanju i vezanosti sudova u vršenju sudske funkcije za zakon. ili pozivanjem na razloge za ponavljanje parničnog postupka. javnost raspravljanja. od kojih su najvažniji legalitet. Suđenje po pravičnosti u arbitražnom pravu .COM . Presuda arbitražnog suda predstavlja izvršni naslov. sudska nepristrasnost i izuzeće sudija. nakon poništenja arbitražne presude. Naprotiv. sudska nezavisnost. izuzev zbog povrede javnog poretka zemlje. Smatra se da nakon poništenja arbitražne presude arbitražni sporazum može konvalidirati.BH-PRAVNICI. Presuda arbitražnog suda i poravnanje stranaka Presuda arbitražnog suda prema strankama (ali ne i trećim osobama) ima snagu pravosnažne sudske presude (ukoliko ugovorom nije predviđena mogućnost pobijanja te presude pred arbitražom višeg stepena.WWW.11. pravo na žalbu. Sudska nezavisnost U vršenju svoje funkcije sudovi su nezavisni i vezani samo za zakon.2. što je rijetkost). o čemu odlučuje sud koji bi bio nadležan da postupa u predmetnom sporu u slučaju da arbitražni sporazum nije zaključen. Princip da je sud vezan za zakon važi i za procesno i za materijalno pravo. S tim u vezi važe neka općeprihvaćena pravila: • • • arbitražna presuda se u principu ne može preispitivati zbog nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Stranke mogu okončati spor i poravnanjem pred arbitražnim sudom. Organizacijska neovisnost se ogleda u tome što su sudovi samostalni organi i nad njima ni jedan drugi organ nema hijerarhijsku niti naredbodavnu vlast.3. a na presude ad hoc arbitraža klauzulu stavlja redovni sud koji bi bio nadležan da nije zaključen arbitražni sporazum. Pobijanje arbitražne presude Moguće je ostvariti samo tužbom za njeno poništavanje.1. 19. novi postupak je dozvoljen pred arbitražnim sudom samo ako to nije u suprotnosti sa razlogom zbog kojeg je odluka poništena. ta uloga je stvaralačka jer je sudija taj koji utvrđuje sadržinu pravne norme putem tumačenja. inkompatibilnost. procesne povrede kao razlog za pobijanje arbitražne presude najčešće su određene izričito. ali samo ako se razlog poništenja ne odnosi upravo na taj arbitražni sporazum. 18. Nezavisnost je dvostruka: organizacijska i funkcionalna. 19.12. Vezanost za zakon ne znači da je uloga suda mehanicistička. koji ima svojstvo izvršne isprave. PRAVOSUDNI PRINCIPI O ORGANIZACIJI I DJELATNOSTI SUDOVA 19. pravo na upotrebu jezika.COM 18.13. Institucionalne arbitraže same stavljaju klauzulu pravosnažnosti i izvršnosti svojih presuda. 19. 25 WWW.stranke mogu ugovoriti primjenu načela pravičnosti (ex equo et bono).BH-PRAVNICI. 18. jednakost građana pred sudom. Opće napomene Organizacija i djelatnost sudova zasnovani su na jedinstvenim pravosudnim principima.

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Funkcionalna nezavisnost ogleda se u primjeni apstraktnog pravnog pravila na konkretan slučaj. Isključivo pravo sudije je da na činjenično stanje, koje utvrđuje primjenom načela slobodne ocjene dokaza, primijeni odgovarajuću pravnu normu. Smisao i sadržaj te norme sudija utvrđuje putem vlastite interpretacije. Princip nezavisnosti se izražava ne samo u odnosu sudova prema drugim organima, već i unutar samih sudova. Viši sud u postupku instancionog odlučivanja imaju pravo da nižim sudovima ukazuju na nedostatke u suđenju, ali niži sud nije vezan za pravna shvatanja višeg suda izražena u tim primjedbama. Međutim, načelna pravna shvatanja i mišljenja, mada nisu formalno obavezna za više sudove, ipak imaju veliki značaj za ujednačavanje sudske prakse. 19.4. Javnost raspravljanja Javnost kao metod rada sudova uzdignuta je na nivo ustavnog principa. Do isključenja javnosti može doći samo u zakonom određenim slučajevima. Javnošću se osigurava nadzor nad radom sudova, kao i vršenje vaspitne funkcije sudova. 19.5. Pravo na žalbu Pravo na žalbu je ustavna kategorija iz oblasti osnovnih prava i sloboda čovjeka i građanina. Žalba se može isključiti samo izuzetno i to samo zakonom, a pod uslovom da je zaštita prava i zakonitosti obezbijeđena na neki drugi način. 19.6. Jednakost građana pred sudom - ustavni princip je da su svi građani jednaki pred zakonom. 19.7. Pravo na upotrebu jezika Ustav garantuje svakom da u postupku pred sudom koristi svoj jezik i da se u postupku sa činjenicama upoznaje na svom jeziku. Dužnost suda je da stranci obezbijedi usmeno prevođenje na njen jezik svega što se iznosi na ročištu, kao i usmeno prevođenje sadržaja isprava koje se na ročištu koriste kao dokazi. Troškovi prevođenja padaju na teret sredstava suda. 19.8. Inkompatibilnost Sudija ne može vršiti službu ili posao koji je nespojiv sa sudskom funkcijom, niti može biti delegat u skupštini koja ga je izabrala. Njemu se zabranjuje da uporedo sa vršenjem sudske funkcije obavlja bilo koju drugu funkciju u državnim organima, političkim ili društvenim organizacijama, kojom bi mogao dovesti u pitanje svoj nezavisni položaj sudije. 19.9. Sudska nepristrasnost i izuzeće sudija Pojam i značaj. Nepristrasnost sudije je osnovni uslov za objektivno presuđivanje i pravilno donošenje odluke. U teoriji ima shvatanja prema kojima je nepristrasnost važnija i od same sudske nezavisnosti. Pravo stranaka da im sudi nepristrasni sudija biće povrijeđeno u situacijama u kojima se sudija sa jednom od stranaka nalazi u takvom odnosu koji objektivno dovodi u pitanje njegov položaj nepristrasnog trećeg. Postoje 2 vrste razloga za izuzeće: po sili zakona (ex lege) i po ocjeni suda. Razlozi za izuzeće po zakonu mogu se podijeliti na nekoliko grupa: 2. Situacije u kojima sudija učestvuje u sporu kao neposredno zainteresirana strana. Ti razlozi su: • ako je sudija istovremeno i stranka, zakonski zastupnik ili punomoćnik stranke, • ako je sa strankom u odnosu suovlaštenika ili saobaveznika ili regresnog obaveznika;

26

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
5. Sudija se nalazi u nekom porodičnom odnosu sa strankom u sporu. To su slučajevi: • ako mu je stranka, zakonski zastupnik ili punomoćnik srodnik po krvi u pravoj liniji bez ograničenja, u pobočnoj do 4.stepena, ili mu je bračni drug ili srodnik po tazbini do 2.stepena, bez obzira da li je brak prestao ili ne; • ako je sudija staralac, usvojilac ili usvojenik stranke, njenog zakonskog zastupnika ili punomoćnika; • ako je sudija stalno ili privremeno zaposlen u pravnom licu koje je stranka u postupku. 8. Sudija u istom sporu učestvuje u nekoj drugoj ulozi: kao svjedok ili vještak, ili je u istom predmetu učestvovao u donošenju odluke nižeg suda (ako se radi o postupku po žalbi). Razlozi za izuzeće po ocjeni suda. Osim razloga koji ex lege dovode do izuzeća sudije, i svaka druga okolnost može biti razlog za izuzeće ako bi mogla dovesti u pitanje nepristrasnost sudije. Sudu je ostavljeno da u svakom konkretnom slučaju ocjenjuje u kojoj mjeri takve okolnosti dovode u pitanje nepristrasnost suda. Nepristrasnost kao procesna pretpostavka. Na razloge za izuzeće po sili zakona sud pazi po službenoj dužnosti tokom cijelog postupka. Čim sudija sazna za postojanje nekog od tih razloga, dužan je prekinuti svaki rad na tom predmetu i o tome obavijestiti predsjednika suda koji će mu odrediti zamjenika. Ako se radi o izuzeću predsjednika suda, on će sebi odrediti zamjenika iz reda sudija istog suda, a ako to nije moguće, obavijestiće viši sud. Viši sud u takvom slučaju odlučuje da u postupku postupa neki drugi sud iste stvarne nadležnosti sa njegovog područja. Ako sudija smatra da postoji neka druga okolnost koja dovodi u sumnju njegovu nepristrasnost, a nije razlog za izuzeće ex lege, obavijestit će o tome predsjednika suda, koji će odlučiti o izuzeću. Do donošenja rješenja predsjednika suda, sudija može preduzimati samo one radnje koje ne trpe odlaganje. Izuzeće može tražiti i stranka, i to čim sazna za postojanje razloga, a najkasnije do okončanja rasprave pred prvostepenim sudom. Ako rasprave nije bilo, onda do donošenja odluke. Zahtjev za izuzeće višeg suda stranka može staviti u pravnom lijeku ili odgovoru na pravni lijek, a ako se pred višim sudom održava rasprava, onda do okočanja glavne rasprave. Zahtjev za izuzeće mora biti obrazložen. O zahtjevu za izuzeće odlučuje predsjednik suda. Ako se radi o izuzeću predsjednika suda, onda odluku donosi predsjednik neposredno višeg suda. O izuzeću predsjednika Vrhovnog suda FBiH odlučuje opća sjednica tog suda. Protiv rješenja o izuzeću nije dopuštena posebna žalba (bez obzira da li je zahtjev za izuzeće prihvaćen ili odbijen). Ako je sudija koji je trebao biti izuzet već donio odluku, ta se odluka može pobijati zbog apsolutno bitne povrede parničnog postupka i to kako redovnim, tako i vanrednim pravnim sredstvima. Odredbe o izuzeću primjenjuju se i na druge učesnike u postupku: zapisničara, prevodioca i vještaka. 20. SASTAV SUDA Sastav prvostepenog suda. Prvostepeni sud po pravilu sudi u vijeću od trojice sudija, od kojih je jedan predsjednik vijeća. Izuzetno, ako vrijednost predmeta spora ne prelazi određeni iznos, funkciju suda vrši sudija pojedinac. Pomenuta vrijednost je u imovinskopravnim sporovima do 20.000KM, a u privredno-pravnim do 30.000KM. Stranke se mogu sporazumjeti da im sudija pojedinac sudi imovinskopravne i radnopravne sporove, bez obzira na vrijednost predmeta spora. Sastav drugostepenog suda. Drugostepeni sud kao žalbeni sud uvijek sudi u vijeću koje se sastoji od

27

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
trojice sudija. Sastav trećestepenog suda. Kad odlučuje o zahtjevu za zaštitu zakonitosti koji je podnio kantonalni tužilac, kantonalni sud postupa u vijeću od 5 sudija. Ako ne može osigurati vijeće sastavljeno od 5 sudija, o zahtjevu odlučuje isti kantonalni sud u sjednici svih sudija. Kad odlučuje povodom vanrednih pravnih lijekova - revizije i zahtjeva za zaštitu zakonitosti federalnog tužioca, Vrhovni sud FBiH uvijek postupa kao sud trećeg stepena, u vijeću sastavljenom od 5 sudija. Povreda pravila o sastavu suda. Posljedice povrede zavise od toga da li je njome dovedeno u pitanje načelo zbornosti. Ako je u sporu odluku donijelo vijeće, a trebalo je da odlučuje sudija pojedinac, odluka se ne može pobijati. U obrnutom slučaju, presuda od strane sudije pojedinca umjesto od strane vijeća predstavlja apsolutno bitnu povredu parničnog postupka, koja čini ništavom i presudu i postupak koji joj je prethodio. 21. OSTALI ORGANI OD ZNAČAJA ZA PRAVOSUĐE Tužilaštvo je samostalan državni organ čija osnovna funkcija je gonjenje učinilaca krivičnih i drugih kažnjivih djela, te preduzimanje zakonom određenih mjera za zaštitu interesa društvene zajednice i ulaganje pravnih sredstava radi zaštite ustavnosti i zakonitosti. Najveći dio svoje funkcije javni tužilac ostvaruje u krivičnom postupku. U građanskom postupku se uglavnom javlja u 3 uloge: kao stranka, kao treće lice i kada ulaže vanredna pravna sredstva za zaštitu ustavnosti i zakonitosti. • • • Kao stranka u postupku javni tužilac se javlja u ograničenom broju slučajeva, kad je nekim posebnim zakonom ovlašten na podizanje tužbe (npr.poništenje braka iz javnopravnih razloga). Kao treće lice u parnici javni tužilac se može pojaviti kao zakonski intervenijent u cilju pravilne primjene prinudnih propisa. Najvažnija uloga javnog tužioca u građanskom postupku je kod ulaganja zahtjeva za zaštitu zakonitosti.

Ombudsmen Federacije je institucija sa zadatkom da štiti ljudsko dostojanstvo i ustavom zagarantirana prava i slobode. U parničnom postupku se ombudsmen može pojaviti u 2 uloge: 4. Kao pokretač parničnog postupka u slučajevima koje određuje Ustav FBiH; 5. Kao treće lice u parnici ombudsmen se može umiješati u postupak koji je u toku, kad nađe da za to ima osnova. Organ starateljstva se u parničnom postupku može pojaviti u ulozi stranke, zakonskog zastupnika, intervenijenta i punomoćnika. Organ starateljstva nema svojstvo pravnog lica, ali mu Porodični zakon (kao i javnom tužiocu) priznaje svojstvo stranke u sporovima za poništaj braka. U svim situacijama u kojima neposredno preuzima vršenje starateljskog prava, organ starateljstva se pojavljuje u ulozi zakonskog zastupnika parnično nesposobne stranke. U ulozi intervenijenta organ starateljstva ima dvostruku funkciju: da kontroliše roditelje kao zakonske zastupnike u vršenju njihovih roditeljskih prava u interesu djece, i da neposredno doprinosi što boljoj i

28

WWW.BH-PRAVNICI.COM

i to po sili zakona ili po ovlaštenju zainteresiranih stranaka. Tipovi advokature. Što se tiče pravne prirode zastupanja pravobranioca. a drugi pružaju pravne savjete i plediraju u korist stranke pred sudovima. Kasnije su advokati počeli vršiti i funkciju zastupanja. ukoliko u zakonu nije ništa bliže određeno. U ulozi intervenijenta organ starateljstva je najbliži položaju stranke: preduzima radnje u svoje ime. Pravobranilaštvo zastupa stranke u pogledu njihovih imovinskih pravai interesa u parničnom. izvršnom. mada u ovom slučaju uloga pravobranioca ima najviše elemenata ustanove "nužnog punomoćnika". U građanskom postupku pravobranilac se pojavljuje u ulozi zastupnika stranke. Međunarodna unija advokata osnovana je 1927.WWW. a vršenje advokatskih poslova omogućavalo je sticanje ugleda i počasti na osnovu kojih su dobivana visoka zvanja u javnim službama. Advokatura Pojam i razvoj. u kome advokatsku funkciju vrši samo jedna vrsta advokature. krivičnom i drugim postupcima pred sudovima. 21. advokatsku funkciju vrše 2 vrste advokata: jedni vrše zastupanje u pravnotehničkom smislu. kojeg posebnim rješenjem određuje sam organ starateljstva.godine. Dvojna advokatura karakteristična je za zemlje romanskog prava i Englesku. U postupku za izdržavanje djece organ starateljstva može učestvovati u svojstvu intervenijenta u interesu djece.4. pravobranilac je u ulozi ugovornog punomoćnika. Po tom sistemu. Danas u svijetu postoje 2 tipa advokature: dvojna i jedinstvena. a u interesu djece. u okviru tadašnjeg Društva naroda.BH-PRAVNICI. Na početku su 29 WWW. a ne u njihovom zastupanju. U zastupanju stranaka pravobranilaštvo je ovlašteno da preduzima sve radnje za koje je ovlaštena i stranka.BH-PRAVNICI. koja je napuštena u našem pravu.COM potpunijoj zaštiti djece.COM . Po sili zakona pravobranilaštvo zastupa DPZ i njene organe koji se finansiraju iz budžeta i fondova koji imaju svojstvo društveno-pravnog lica. U većini zemalja usvojen je sistem jedinstvene advokature. U ulozi punomoćnika organ starateljstva se može pojaviti u postupku u kome stara i samohrana lica ostvaruju svoja prava prema srodnicima koji su dužni da ih izdržavaju. ako se u postupku pojavljuje po ovlaštenju. Po ovlaštenju stranke pravobranilaštvo može zastupati i druga pravna lica u domaćim i inostranim pravnim poslovima. Djelatnost koju su u Rimu vršili advokati (oratores) bila je poznata još od najranijih vremena i sastojala se u pomaganju strankama u sporu. Ovlaštenja organa starateljstva u svim navedenim ulogama vrši radnik tog organa. Advokati su svoje usluge davali besplatno. Temelji advokature kao pravne profesije udareni su u periodu carstva. Pravobranilaštvo je organ društveno-političke zajednice čija se osnovna funkcija sastoji u tome da preduzima zakonom određene mjere i pravna sredstva radi pravne zaštite imovinskih prava i interesa te DPZ i drugih pravnih lica u slučajevima određenim zakonom. Pravobranioca kao zastupnika po sili zakona možemo smatrati zastupnikom sui generis. te se izgubila razlika između advokature i prokurature. Pravobranilaštvo se u tim slučajevima može prihvatiti zastupanja ako ono neće uticati na blagovremeno i uspješno izvršavanje zadataka koji su pravobranilaštvu određeni zakonom.

Biro i Predsjedništvo.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. Sa aspekta suda.1. te zastupanju stranaka pred sudovima i drugim organima. Njeni glavni organi su Glavna skupština. Advokat je dužan da savjesno pruža pravnu pomoć i da sa ciljem zaštite interesa stranke primjenjuje samo sredstva koja su zakonom dopuštena. Advokat je dužan da stranci koja mu se obratila ukaže na to da li je potrebno pokrenuti postupak za zaštitu prava i kakvi su izgledi za uspjeh. kao tzv. Apsolutna nadležnost (iurisdictio) 30 WWW. Organizacijska samostalnost se ogleda u tome što se advokati organiziraju u advokatske komore.2. U opće spada državljanstvo. U duhu advokatske etike je da advokat odvraća stranku od suvišnog parničenja. nadležnost se ispoljava kao pravo i dužnost određenog suda da postupa u određenoj pravnoj stvari. Članstvo u njima je obavezno i svojstvo advokata se stiče tek upisom u imenik advokata koji se vodi u advokatskoj komori. predstavke. Sastoji se u: sastavljanju podnesaka (tužbe. a od 1965. kako u organizacijskom tako i u funkcionalnom smislu. privremenoj zabrani i prestanku rada advokata. a posebni uslovi su završen pravni fakultet i položen pravosudni ispit. Svojstvo advokata stiče se upisom u imenik advokata. Ova nezavisnost daje javnopravni karakter advokatskoj funkciji. molbe itd). testament i sl). sastavljanju isprava (ugovor. Ako bi pružanje pravne pomoći bilo od štete za interes stranke. U subjektivnom smislu. javni tužilac ili službena osoba organa uprave. samostalno odlučuju o prijemu u advokaturu. Advokatura ima karakter nezavisne službe. Advokat je dužan pružiti pravnu pomoć stranci koja mu se obrati.COM . Savjet. Advokatura kao javna i društvena služba je nezavisna profesionalna služba koja se uređuje Zaknom o advokaturi. nadležnost se može posmatrati sa aspekta suda i sa aspekta stranaka. Uslovi za vršenje advokature se dijele na opće i posebne. U objektivnom smislu. 5. pa i po cijenu vlastitih ekonomskih interesa. nadležnost sudova se dijeli na apsolutnu i relativnu. NADLEŽNOST SUDOVA (COMPETENTIA) 22. Funkcionalna nezavisnost se ogleda u tome što su advokati nezavisni u vršenju pravne pomoći. Tu dužnost mu nameće i pravo i etika. Unija je 1971.WWW. Osnovna funkcija advokature je pružanje pravne pomoći.korespodenti.godine postala savjetodavna organizacija UN-a sa sjedištem u Briselu. 22. To su slučajevi ako je u istoj stvari već pružao pomoć suprotnoj stranci. Ako bi to bilo inkompatibilno vršenju advokatske funkcije. 22. Relativna nadležnost se zatim dijeli na stvarnu. Organizacije advokata su advokatske komore i zajednice advokatskih komora.godine članovi unije mogu postati i advokati-pojedinci. Uloga advokature. nadležnost se određuje kao pravo kao pravo da joj sudi zakonom određeni nadležni sud. nadležnost je djelokrug poslova jednog suda. Advokat je dužan odbiti pružanje pravne pomoći u slijedećim slučajevima: 4. U funkcionalno-procesnom smislu. Ako ocijeni da se stranka obijesno parniči. Advokatske komore su osnovni oblik organizovanja advokata. žalbe. Sa aspekta stranke.COM njeni članovi bile samo advokatske komore. Organizacija advokature. advokat joj može otkazati punomoć. Pojam Nadležnost se pojmovno određuje dvojako: u subjektivnom i u objektivnom smislu. te ako je u istoj stvari postupao kao sudija. funkcionalnu i mjesnu.

prema kome su za određivanje nadležnosti suda mjerodavne činjenice koje su postojale u trenutku podnošenja tužbe. Kada sud u toku postupka utvrdi da za rješavanje spora nije nadležan sud u BiH. Apsolutna nadležnost ili jurisdikcija sudova postoji u svim predmetima u kojima je nadležan da postupa bilo koji od sudova koji spadaju u jedinstven sudski sistem. Ako sud u FBiH ocijeni da je nadležan sud u RS. Međunarodna nadležnost je nadležnost domaćih sudova u sporovima sa elementom inostranosti. neće odbaciti tužbu. možemo podijeliti na opću i posebnu. Način određivanja. Dakle.BH-PRAVNICI. Međunarodna nadležnost kao procesna pretpostavka. Međunarodna nadležnost domaćih sudova regulisana je Zakonom o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima. Element inostranosti može biti u subjektu (državljanstvo. a ne u momentu kad je parnica nastala. Sud u toku cijelog postupka po službenoj dužnosti vodi računa o tome da li se u sporu sa elementom inostranosti može zasnovati nadležnost domaćeg suda. Vrste međunarodne nadležnosti. Izuzetak su slučajevi u kojima nadležnost suda u BiH zavisi od pristanka tuženog.WWW. stranke pod zakonom određenim uslovima mogu derogirati nadležnost domaćeg suda sporazumom kojim povjeravaju rješavanje spora stranom sudu. Apsolutna nadležnost kao procesna pretpostavka. kao i mjesnu nadležnost. Konkretizacija odredbe o apsolutnoj nadležnosti redovnih sudova vrši se posredno. a zatim posebnu možemo podijeliti na elektivnu (izberivu) i isključivu. Međunarodnu. Međunarodna nadležnost (competentia internationale) Pojam. Za ocjenu nadležnosti suda u FBiH mjerodavne su činjenice koje su postojale u momentu u kome je parnica počela da teče.COM Pojam. prebivalište) ili u predmetu spora. sud će se oglasiti nenadležnim.COM . Sudsku funkciju u jedinstvenom sistemu vlasti vrše redovni sudovi. Stoga pod pojmom apsolutne nadležnosti ili jurisdikcije podrazumijevamo nadležnost bilo kojeg od ovih sudova. bitno je da sud rješenjem odbacuje tužbu kao nedopuštenu i ne ustupa je stranom sudu. Jurisdikciju redovnih sudova u našem parničnom postupku određuje ZPP. 31 WWW. već će se oglasiti stvarno nenadležnim i postupiti po odredbama međuentitetskog sporazuma o komuniciranju sudova entiteta. Povreda pravila o apsolutnoj nadležnosti predstavlja razlog apsolutne ništavosti na koju žalbeni sud pazi po službenoj dužnosti tokom cijelog postupka. Po pravilima o apsolutnoj nadležnosti vrši se razgraničenje između sudske i administrativne nadležnosti.3. Ovim je odstupljeno od općeg pravila u procesnom pravu. Pravila o međunarodnoj nadležnosti su u najvećem broju slučajeva izvedena primjenom istih ili sličnih kriterija po kojima se određuje i mjesna nadležnost. Kad utvrdi da za rješavanje sporova sudovi nisu nadležni. po službenoj dužnosti će se oglasiti nenadležnim. putem odredaba o stvarnoj nadležnosti redovnih sudova. Pored toga. a tuženi je dao svoj pristanak.BH-PRAVNICI. Pravilima o apsolutnoj nadležnosti utvrđuje se djelokrug poslova koji spadaju u nadležnost sudova uopće i vrši se razgraničenje prema spolja i to dvojako: prema svim drugim domaćim državnim organima i prema inostranim organima i sudovima. 22. ukinuće provedene radnje u postupku i odbaciti tužbu. Naše pravo tradicionalno pripada onim sistemima u kojima je prebivalište tuženog mjerodavno za određivanje međunarodne nadležnosti domaćeg suda. ukinuti provedene radnje i odbaciti tužbu.

Stvarna nadležnost kao procesna pretpostavka. Na funkcionalnu nadležnost sud pazi po službenoj dužnosti tokom cijelog postupka. Sud koji jeste stvarno nadležan može (a ne mora) prihvatiti parnične radnje koje je u postupku preduzeo stvarno nenadležni sud. Pravilima o funkcionalnoj nadležnosti vrši se preraspodjela pojedinih jurisdikcionih ovlaštenja između pojedinih organa istog suda. a na osnovu navoda u tužbi i činjenica koje su mu poznate. Postupak ispitivanja i priznanja odluke stranog suda. dolazi do tzv. Stvarna nadležnost (competentia rationae materiae) Pojam. U sistemu redovnih sudova opće nadležnosti. Funkcionalna nadležnost kao procesna pretpostavka.BH-PRAVNICI. 22.delibacioni postupak. Sudovi prve instance vrše stvarnu nadležnost. sud koji je bio nadležan u vrijeme podnošenja tužbe ostaje i dalje nadležan.WWW. a Vrhovni sud FBiH je sud druge i treće instance. Pravila o funkcionalnoj (instacionoj) nadležnosti.BH-PRAVNICI. a presuda se može pobijati i redovnim i vanrednim pravnim lijekovima. Sud odmah po prijemu tužbe.COM Povreda odredaba o međunarodnoj nadležnosti predstavlja apsolutno bitnu povredu koja za posljedicu ima ništavost presude. Funkcionalna nadležnost (competentia in instantia) Pojam. U komparativnom pravu se razgraničenje stvarne nadležnosti u sistemu redovnih sudova vrši i s obzirom na vrijednost spora ili s obzirom na pravnu osnovu spora. Ako utvrdi da je stvarno nenadležan u bilo kojoj fazi postupka. Kako jedinstveni sudski sistem čine redovni sudovi u FBiH. Na stvarnu nadležnost kao procesnu pretpostavku sud ex officio pazi tokom cijelog postupka. kantonalni sudovi se javljaju kao sudovi prve. po pravilima o stvarnoj nadležnosti razgraničava se nadležnost između sudova različitog ranga u okviru iste vrste sudova. ocjenjuje da li je nadležan. Pojmom instanca određuje se položaj određenog suda u hijerarhiji sudskog sistema. ili ako tužilac smanji tužbeni zahtjev. a stvarna nadležnost Vrhovnog suda FBiH propisana je Zakonom o Vrhovnom sudu FBiH. 22.”ustaljenja nadležnosti” (perpetuatio fori). kao i između različitih sudova u istom predmetu. Exequatur . općinski sudovi su sudovi prve instance. te dozvole njenog prisilnog izvršenja naziva se delibacioni postupak. Norme procesnog prava ne poznaju pojam funkcionalne nadležnosti. bez obzira na to što bi zbog promjena koje su nastupile bio nadležan drugi redovni sud. Ako u toku postupka dođe do promjene okolnosti mimo volje stranaka. tj. Stvarnu nadležnost općinskih i kantonalnih sudova u FBiH utvrđuju Kantonalni zakoni o sudovima. Ovo pravilo ne važi ako je do promjene došlo voljom stranaka (npr.COM . stvarno nadležni sud nastavlja postupak kao da je pred njim bio i pokrenut. Povreda odredaba o sastavu suda predstavlja apsolutno bitnu povredu 32 WWW.5. Povrede odredaba o stvarnoj nadležnosti vode apsolutnoj ništavosti presude. sud će se oglasiti nenadležnim i tužbu uputiti nadležnom sudu.4. a donesena odluka kojom se izdaje dozvola izvršenja stranog izvršnog naslova na domaćem pravnom području se naziva exequatur. U procesnoj teoriji je ovaj pojam uobičajen za označavanje nadležnosti na koju stranke ne mogu uticati svojom voljom. Ako ih prihvati.tužilac poveća tužbeni zahtjev). a sudovi druge ili treće instance funkcionalnu nadležnost. druge i treće instance. Po pravilima o stvarnoj nadležnosti vrši se raspodjela ovlaštenja u raspravljanju i odlučivanju sporova iz sudske nadležnosti između različitih sudova u okviru jedinstvenog sudskog sistema.

7.COM parničnog postupka. a u teoriji se definiše kao mjesto u kome jedno lice prebiva sa namjerom da tu stalno živi. mjerodavna je vrijednost predmeta spora koju je tužitelj naznačio u tužbi. vrijednost predmeta spora određuje se prema iznosu potraživanja koje treba osigurati. Dakle. Mjesna nadležnost Pojam. Kamate. Određivanje vrijednosti predmeta spora Pod vrijednošću spora podrazumijeva se vrijednost onog subjektivnog prava ili odnosa za koje tužilac traži pravnu zaštitu u građanskom postupku. ugovorna kazna i druga sporedna potraživanja se ne uzimaju se u obzir (ako sami ne čine glavni zahtjev). tako da se postavlja pitanje stvarne nadležnosti sastava suda ili prava na izjavljivanje revizije. Pojam prebivališta nije zakonom definisan. osim ako je riječ o odnosu zaključenom na kraće vrijeme. isključivu (ekskluzivnu) i supsidijarnu (pomoćnu) mjesnu nadležnost. Na osnovu odredaba o mjesnoj nadležnosti određuje se koji je od više stvarno nadležnih sudova dužan da raspravi i riješi konkretan spor. u obrnutom slučaju ne postoji povreda zbornosti). pristaje da umjesto udovoljenja nenovčanom zahtjevu primi određeni iznos novca. Opću mjesnu nadležnost ima sud na čijem području tuženi ima prebivalište. nadležnost se određuje prema vrijednosti svakog pojedinog zahtjeva. Ako se zahtjev odnosi na buduća davanja koja se ponavljaju. 22. Kao vrijednost predmeta spora uzima se samo vrijednost glavnog zahtjeva. odnosno zakupnini.6. Ako se tužbom zahtijeva samo davanje osiguranja za određeno potraživanje ili ustanovljenje založnog prava. taj iznos se uzima kao vrijednost predmeta spora. Ako zahtjevi u tužbi proizlaze iz raznih osnova. onda na glavnoj raspravi prije početka rasprave o glavnoj stvari) brzo i na prikladan način provjeriti tačnost naznačene vrijednosti.WWW. Ako tužba protiv istog tuženika obuhvata više zahtjeva koji se zasnivaju na istom činjeničnom i pravnom osnovu. Posebna se dalje dijeli na izberivu (elektivnu).BH-PRAVNICI. a trebalo je suditi vijeće. za pojam 33 WWW. ili su istaknuti protiv više tuženih. sud će najkasnije na pripremnom ročištu (ako pripremno ročište nije održano. Mjesna nadležnost koja je određena zakonom dijeli se na opću (generalnu) i posebnu (specijalnu) mjesnu nadležnost. ako se vrijeđa princip zbornosti suđenja (ta povreda postoji ako je sudio sudija pojedinac. Kad se spor odnosi na postojanje najamnog ili zakupnog odnosa. Ako je tužilac kod nenovčanih zahtjeva odredio facultas alternativu. Opća mjesna nadležnost (forum generale). 22. Mjesna nadležnost se određuje trojako: na osnovu zakona (forum legale. kao vrijednost predmeta spora uzima se vrijednost predmeta zaloga.COM . tj. vrijednost predmeta spora računa se po zbiru davanja za vrijeme od maksimalno 5 godina. Ako ju je tužitelj naznačio previsoko ili prenisko. vrijednost se računa prema jednogodišnjoj najamnini. Ako je predmet zaloga manje vrijednosti od potraživanja koje treba osigurati. odnosno boravište (za pravno lice sjedište).BH-PRAVNICI. ili iz odnosa korištenja stana odnosno poslovnih prostorija. Vrste. što je pravilo). vrijednost predmeta spora se utvrđuje zbrajanjem vrijednosti svih zahtjeva. odlukom višeg suda (forum iudicale) i saglasnom voljom stranaka (forum prorogatum). Kad se tužbeni zahtjev ne odnosi na novčanu svotu.

r) Ometanje posjeda – uz sud opće nadležnosti je i sud na čijem području je došlo do ometanja. tužba se može podići kod suda opće mjesne nadležnosti i nekog drugog suda koji je zakonom određen.BH-PRAVNICI. te u sporovima iz zakupnih ili najamnih odnosa na nekretnini. l) Nadležnost po mjestu gdje se nalazi zastupništvo stranog lica u FBiH. Po pravilima o elektivnoj mjesnoj nadležnosti.COM prebivališta su relevantna 2 elementa: faktički (corpus) i voljni (animus). Predmeti u kojima je predviđena isključiva mjesna nadležnost su izričito određeni zakonom. u sporovima protiv stranog lica sa sjedištem u inostranstvu u vezi obaveza koje su nastale ili se trebaju izvršiti u FBiH. isključivo je nadležan sud na čijem se području nalazi nekretnina. Bitno je napomenuti da se isključiva nadležnost u sporovima o nekretninama odnosi samo na sporove stvarnopravnog karaktera. h) Sporove radi zaštite prava na osnovu garancije proizvođača – kod suda opće mjesne nadležnosti prodavca koji je prilikom prodaje uručio kupcu pismenu garanciju proizvođača. nadležan je i sud mjesta u u kome je dužnik trebao izvršiti ugovor. ili iz ugovora o korištenju stana ili poslovnih prostorija. Ako nekretnina leži na području više sudova. nadležan je i sud mjesta plaćanja. o) Bračni sporovi – sud posljednjeg zajedničkog prebivališta supružnika. Za sporove obligaciono-pravnog karaktera koji se tiču nekretnina ne postoji 34 WWW. Forum rei sitae na području procesnog prava odgovara pravilu lex rei sitae na području materijalnog prava. tužba se može podići i kod suda na čijem području tužilac ima prebivalište. m) Sporovi iz nasljedno-pravnih odnosa – sud na čijem području se nalazi sud koji provodi ostavinski postupak. Mjenični sporovi – uz sud mjesne nadležnosti. nadležan je svaki od tih sudova. za ove sporove nadležan je i sud na čijem području je učinjena šteta. boravište je mjesto u kome jedno lice boravi bez namjere da tu trajno živi. p) Paternitetski i maternitetski sporovi – maloljetno dijete može podići tužbu i predsudom svog prebivališta ili boravišta. Ako je šteta nastala kao posljedica smrti ili teške tjelesne povrede. Isključiva (ekskluzivna) mjesna nadležnost (forum exclusive) isključuje primjenu opće nadležnosti. tužilac može ustati tužbom i kod suda na čijem području tužilac ima prebivalište odnosno boravište. i) j) Privredni sporovi – pored suda mjesne nadležnosti. Državljani FBiH koji stalno žive u inostranstvu zadržavaju svoju opću mjesnu nadležnost prema mjestu posljednjeg prebivališta u FBiH. Posebna mjesna nadležnost (forum speciale) može biti elektivna i ekskluzivna. zbog ometanja posjeda. uz sud opće mjesne nadležnosti.COM . radnik tužbu može podići kod suda na čijem području obavlja rad i kod suda na čijem području je zasnovao radni odnos. S druge strane.WWW.BH-PRAVNICI. k) Sporovi protiv pravnih lica koja imaju poslovne jedinice izvan svog sjedišta – sud u mjestu gdje se nalazi ta poslovna jedinica. Predmeti na koje se primjenjuje elektivna mjesna nadležnost se mogu prema njihovoj prirodi grupisati na: g) Sporove za naknadu štete – pored suda opće mjesne nadležnosti. n) Radni sporovi – uz sud opće mjesne nadležnosti. Pravo izbora ostavljeno je u interesu tužioca ili u interesu cjelishodnosti ostvarivanja sudske funkcije. q) Sporovi vezani za zakonsko izdržavanje – ako je tužilac lice koje traži izdržavanje. Za suđenje u sporovima o pravu vlasništva i o drugim stvarnim pravima na nekretninama.

Nužna delegacija postoji u slučaju da nadležni sud ne može postupati zbog izuzeća. niti tuženi ima prebivalište ili boravište u FBiH.COM . ako je očito da će se postupak lakše provesti. To je najčešće kod sudova u kojima radi samo jedan sudija. Ako ni tužitelj nema prebivalište niti boravište u FBiH. Primjeri su: • • nadležnost za suparničare – ako je istom tužbom tuženo više lica za koja ne postoji mjesna nadležnost istog suda. a nije imao prebivalište u FBiH ili se ono ne može utvrditi). Svrsishodna delegacija je takođe moguća od strane Vrhovnog suda FBiH u odnosu na Kantonalne sudove. u sporovima o utvrđivanju očinstva/materinstva. Kantonalni sud može odrediti da u konkretnom predmetu postupa drugi stvarno nadležni sud sa njegovog područja. Pomoćna (supsidijarna) mjesna nadležnost (forum subsidiale) određuje se za situacije koje se ne mogu podvesti pod odredbe opće i posebne mjesne nadležnosti. U sporovima protiv FBiH iz odnosa sa vojnim jedinicama. Ordinacija (forum ordinatum) je određivanje mjesno nadležnog suda u situacijama kad se mjesna nadležnost ne može utvrditi na osnovu zakona.BH-PRAVNICI. nadležan je sud koji je mjesno nadležan za jednog od njih. Za sporove u izvršnom i stečajnom postupku isključivo je mjesno nadležan sud na čijem se području nalazi sud koji provodi izvršenje. isključivo je nadležan mjesni sud na čijem području se nalazi sjedište vojne jedinice. ali stranke uz određena ograničenja mogu ugovorom odrediti mjesno nadležni sud. u bračnim sporovima – ako postoji međunarodna nadležnost suda FBiH. U takvom slučaju će neposredno viši sud odrediti da u tom predmetu postupa neki drugi stvarno nadležni sud sa njegovog područja. Delegacija (forum delegatum) sastoji se u prenošenju mjesne nadležnosti sa jednog suda na drugi. mjesno nadležan će biti sud na čijem području tužitelj ima prebivalište ili boravište. u imobinsko-pravnim sporovima protiv lica koja nemaju opću mjesnu nadležnost u FBiH uzajamna nadležnost za tužbe protiv stranih državljana.BH-PRAVNICI. • • • Određivanje mjesne nadležnosti od strane višeg suda (forum iudicale). Ugovor o mjesnoj nadležnosti (forum prorogatum).WWW. odnosno stečajni postupak. Svrsishodna (cjelishodna) delegacija. U sporovima o zrakoplovu ili brodu isključivo je nadležan sud na čijeem području se vodi registar u koji je upisan zrakoplov odnosno brod. Pomenuta ograničenja odnose se 35 WWW. a postoji jurisdikcija federalnih sudova. ili ako za to postoje važni razlozi. Obzirom na razloge koji dovode do delegacije. razlikuju se nužna i svrsishodna delegacija. U takvim slučajevima je Vrhovni sud FBiH ovlašten da na prijedlog stranaka odredi koji će stvarno nadležni sud biti mjesno nadležan (npr.COM isključiva nadležnost. Zakon ostavlja sudovima višeg ranga mogućnost da u zakonski postavljenim okvirima određuje mjesnu nadležnost. Stvarna nadležnost se ne može ugovarati. u sporovima protiv državljanina FBiH koji živi u inostranstvu. ali bračni drugovi nisu imali zadnje zajedničko prebivalište u FBiH. Na prijedlog stranke ili nadležnog općinskog suda. i to u 2 oblika: delegacija i ordinacija. onda odluku o tome koji će od redovnih sudova biti nadležan donosi Vrhovni sud FBiH.

Vrste Razlikuju se potpuna i nepotpuna atrakcija nadležnosti. ATRAKCIJA NADLEŽNOSTI (FORUM ATRACTIONIS) 23.WWW. Sukob o jurisdikciji (sukob o apsolutnoj nadležnosti) O apsolutnom sukobu nadležnosti se govori kad do sukoba nadležnosti dolazi između sudova i drugih državnih organa. u zavisnosti od toga da li se atrakcijom mijenja samo mjesna nadležnost (nepotpuna atrakcija). ako je prigovor podnesen najkasnije do upuštanja tuženog u raspravljanje o glavnoj stvari. 24. U takvom slučaju će za novi postupak nastati nadležnost suda pred kojim se već vodi povezani postupak. Može biti sklopljen u obliku prorogacione klauzule ili u obliku samostalnog ugovora o prorogaciji.2. 24. a stranka podnosi žalbu upravo zbog toga. stranke je ne mogu mijenjati ugovorom. Povreda odredaba o mjesnoj nadležnosti predstavlja apsolutno bitnu povredu postupka ako je povodom prigovora stranke koji je unesen u presudu sud nepravilno odlučio da jeste mjesno nadležan. smatra se da se radi o prećutnoj prorogaciji.1. Sukob o relativnoj nadležnosti 36 WWW.BH-PRAVNICI. ako je za konkretnu vrstu predmeta propisana isključiva nadležnost. 23. Sukob može biti o apsolutnoj nadležnosti (jurisdikciji) ili o relativnoj nadležnosti. Za njegovo rješavanje nadležan je ustavni sud. 24. Mjesna nadležnost kao procesna pretpostavka. U istom roku se sud može oglasiti mjesno nenadležnim po službenoj dužnosti. Ugovaranje nadležnosti stranog suda moguće je uz 2 uslova: da nije predviđena isključiva međunarodna nadležnost sudova u FBiH i da je jedna od stranaka strano fizičko ili pravno lice. a i sud se ne oglasi nenadležnim po službenoj dužnosti. Taj sukob može biti pozitivan i negativan. Pojam i podjela Sukob nadležnosti je situacija u kojoj 2 ili više organa istovremeno smatraju da su nadležni (pozitivni sukob).COM na situaciju kad je predviđena isključiva mjesna nadležnost. Razlozi za zasnivanje nadležnosti po privlačenju su ekonomičnost i pravna sigurnost. ali samo ako postoji isključiva mjesna nadležnost nekog drugog suda. 23.3. a koji je na izvjestan način povezan sa postupkom koji se treba pokrenuti. Pojam Nadležnost po atrakciji (privlačenju) nastaje u slučajevima kad se pred sudom već vodi postupak u određenom predmetu. odnosno da nisu nadležni (negativni sukob) za postupanje u određenom predmetu. Prorogacioni ugovor mora biti u pismenoj formi i mora se odnositi na tačno određeni spor ili više sporova koji proizilaze iz istog pravnog odnosa. SUKOB NADLEŽNOSTI 24.BH-PRAVNICI. Sud se može oglasiti mjesno nenadležnim po prigovoru tuženog.COM .2. ili se mijenja i mjesna i stvarna nadležnost (potpuna atrakcija). Dakle.1. Ako tuženi propusti istaći prigovor mjesne nenadležnosti.

U procesno-pravnom smislu. prema kojima se ne mogu istovremeno voditi 2 parnice o istom predmetu. Ona se izvodi iz pravne sposobnosti.3. a povodom žalbe na to rješenje odluku je donio drugostepeni sud. koji ne posjeduju pravnu sposobnost. za sticanje svojstva stranke u parnici irelevantno je da li su tužilac i tuženi istovremeno i subjekti materijalno-pravnog odnosa povodom kojeg je došlo do parnice. Npr. sud koji je primio predmet će ga proslijediti sudu kome je trebao biti dostavljen.COM Nastaje između 2 ili više sudova u okviru jedinstvenog sudskog sistema.COM . a o tome obavijestiti sud koji mu je ustupio predmet. 24. Pravila o litispedenciji. ako je taj drugostepeni sud nadležan za rješavanje sukoba nadležnosti između tih sudova. 24. 37 WWW. 25. vezuje svaki sud kome se kasnije taj predmet ustupi. Slučajevi u kojima nije moguće pokrenuti sukob o nadležnosti Ako se prvostepeni sud proglasio mjesno nenadležnim. obzirom da je mogu imati i društvene tvorevine koje nemaju svojstvo pravnog lica. Može biti samo negativan. Teorijsko određenje pojma stranke Procesnopravna teorija razlikuje pojam stranke u materijalno-pravnom i u procesno-pravnom smislu. stranka je osoba koja u parnici zauzima položaj tužioca ili tuženog. sud kome je predmet ustupljen dužan je preduzimati neodložne radnje u postupku. Dakle. Stranke kao procesni subjekti Parnica kao konkretan procesnopravni odnos može se zasnovati samo između stranaka. STRANKE U PARNICI 25. Ako sud koji je primio predmet smatra da nije nadležan za njegovo rješavanje. 25.2. Samo ako uoči da mu je predmet dostavljen usljed očigledne greške. Po pravilu.4.5. 25.1. stranačka sposobnost je nešto šira od pravne sposobnosti.WWW.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. sud će predmet ustupiti nadležnom sudu. U materijalno-pravnom smislu. a sve ostale Vrhovni sud FBiH). u sukobu nadležnosti odlučuje neposredno viši sud u odnosu na one sudove među kojima je došlo do sukoba (sukob nadležnosti između općinskih sudova istog kantona rješava kantonalni sud. Postupak u rješavanju sukoba nadležnosti Nakon pravosnažnosti rješenja kojim se oglasio stvarno ili mjesno nenadležnim. Za vrijeme dok traje sukob nadležnosti. odnosno subjekata koji postoje u trenutku pokretanja postupka. Svako ko ima pravnu sposobnost istovremeno ima i stranačku sposobnost. stranka je subjekat materijalno-pravnog odnosa povodom kojeg je došlo do parnice. Međutim. Porodični zakon u sporovima za poništaj braka priznaje stranačku sposobnost javnom tužiocu i organu starateljstva. Protiv rješenja kojim se odlučuje o sukobu nadležnosti nije dopuštena žalba. Stranačka sposobnost Stranačka sposobnost daje odgovor na pitanje ko može biti stranka u parnici kao procesno-pravnom odnosu uopće. sprečavaju pozitivan sukob nadležnosti. sud kome je predmet ustupljen vezan je za odluku drugostepenog suda. koji će nastaviti postupak kao da je kod njega bio pokrenut. Odluka drugostepenog suda o stvarnoj nenadležnosti prvostepenog suda. dostaviće ga sudu koji treba riješiti taj sukob nadležnosti. Obje stranke u parnici moraju biti tačno određene. ukoliko je taj drugostepeni sud nadležan za rješavanje sukoba nadležnosti između tih sudova. Takve tvorevine mogu steći stranačku sposobnost na osnovu zakona ili sudske odluke.

25. Fizička lica stiču parničnu (kao i poslovnu) sposobnost sa punoljetstvom – navršenih 18 godina života. Parnična sposobnost ima značaj procesne pretpostavke. odnosno parnično sposobna preko svojih organa. Ograničenja poslovne sposobnosti u istim granicama ograničavaju i parničnu sposobnost. a zathjev za ponavljanje postupka se može uložiti i nakon isteka objektivnog roka od 5 godina. procjenjuje se po zakonu RS. može sam poduzimati radnje u postupku. ali samo u konkretnom slučaju za određenu parnicu.COM . a parnično je sposoban po zakonu kantona pred čijim se sudom provodi postupak. Parnična sposobnost državljanina RS u postupku pred sudovima FBiH. Convalidatio est potest. za razliku od presude koja bi bila donesena u parnici u kojoj postoji nedostatak egzistentnosti same stranke. državljanin FBiH koji nije parnično sposoban po zakonu “svog” kantona. Presuda se može pobijati svim redovnim i vanrednim pravnim sredstvima. pa će tek ako ti nedostaci ne budu otklonjeni sud tužbu odbaciti kao nedopuštenu. da udovoljavaju bitnim uslovima za sticanje pravne sposobnosti. 2. ali im se u postupku priznaje svojstvo stranke. 25. sud će prvo pozvati tužitelja da otkloni nedostatke tako što će izvršiti odgovarajuće prepravke u tužbi. o čijem postojanju sud vodi računa po službenoj dužnosti tokom cijelog postupka. Ako sud donese presudu u parnici u kojoj nedostatak stranačke sposobnosti nije ni primijećen. Ako se nedostaci ne otklone. Posljedica nedostatka parnične sposobnosti jedne od stranaka je apsolutna ništavost donesene presude.WWW. i to ako ti oblici ispunjavaju 2 uslova: 1. Nedostatak parnične sposobnosti otklanja se stupanjem u parnicu zakonskog zastupnika stranke.BH-PRAVNICI. Dakle. presuda bi bila egzistentna ali bi se mogla pobijati. Prijedlog za ponavljanje postupka zbog ovog razloga može biti podnesen i mimo objektivnog roka od 5 godina. da raspolažu sredstvima na kojima se može sprovesti izvršenje. Parnična sposobnost državljanina FBiH procjenjuje se po zakonu FBiH. Stranačka sposobnost ima značaj procesne pretpostavke. Postulaciona sposobnost 38 WWW.COM Stranačku sposobnost određenom obliku udruživanja koji nema pravni subjektivitet može priznati i sud. pa se ne bi morala ni pobijati.BH-PRAVNICI. takva presuda se iz razloga apsolutne ništavosti može pobijati svim redovnim i vanrednim pravnim lijekovima. pa se naziva i procesna poslovna sposobnost. Međutim. U drugom slučaju sama presuda bi bila inegzistentna. sud će tužbu odbaciti kao nedopuštenu i poništiti sve preduzete procesno-pravne radnje. Parnična sposobnost Parnična sposobnost je sposobnost preduzimati radnje u parnici i tim radnjama proizvoditi procesnopravne posljedice. Nedostaci na strani parnične sposobnosti spadaju u otklonjive nedostatke. Ona odgovara poslovnoj sposobnosti građanskog prava. Isto važi i za one društvene tvorevine koje nemaju svojstvo pravnog lica. Punovažnost radnji koje su do tog trenutka preduzete od strane parnično nesposobne stranke zavisi od toga da li će zakonski zastupnik te radnje prihvatiti ili ne. odnosno kantona koji je mjerodavan za utvrđivanje njegove poslovne sposobnosti. Pravna lica su poslovno.5. Ako utvrdi da jedna od stranaka nema stranačku sposobnost.4. o kojoj sud ex officio vodi računa tokom cijelog postupka.

6.COM To je sposobnost parnično sposobne stranke da u parnici sama.BH-PRAVNICI. Procesna legitimacija ima karakter procesne pretpostavke. Ako u toku parnice neka od stranaka otuđi stvar ili pravo povodom kojeg je parnica pokrenuta. 25. pri čemu identitet parnice ostaje isti. ali i dalje zadržava pravo na vođenje spora kao procesno-pravno ovlaštenje. ali i neovisno od nje i to u 3 slučaja: (1) preinačenje tužbe u subjektivnom smislu. Uticaj singularne materijalno-pravne sukcesije na parnicu. Ona prvenstveno pripada licima koja imaju stvarnu legitimaciju. (3) stupanje umješača u procesno-pravni položaj stranke kojoj se pridružio.7. preduzima radnje u parnici i tim radnjama proizvodi procesno-pravne posljedice. Procesna legitimacija (legitimatio ad processum) je ovlaštenje za vođenje konkretnog spora. javni tužilac. 25. U našem pravu je svako parnično sposobno lice istovremeno i postulaciono sposobno. ima karakter materijalno-pravnog prigovora koji za cilj ima da se tužbeni zahtjev presudom odbije kao neosnovan (a ne da se rješenjem odbaci kao nedopušten). Npr. Promjena subjekata u parnici (procesno-pravna sukcesija) To je ustanova koja omogućava promjenu ličnosti parničnih stranaka. Sukcesor (kao materijalno-pravni ovlaštenik) ima stvarnu legitimaciju. Tužilac je aktivno legitimisan ako je on ovlaštenik iz materijalno-pravnog odnosa povodom kojeg je došlo do parnice. mada nisu stvarno legitimisana. Legitimacija Stvarna legitimacija (legitimatio ad causam). Nasljednici. O njoj sud vodi računa po službenoj dužnosti. organ starateljstva i sva pravno zainteresirana treća lica ovlašteni su da ustaju tužbom za poništenje braka. bez posredovanja punomoćnika. (2) imenovanje prethodnika u parnici. sukcesor stupa u parnicu umjesto svog prethodnika i tek onda dolazi do procesno-pravne sukcesije. Postoji problem faktičke nesposobnosti određenih parnično sposobnih lica da se usljed fizičih nedostataka izjašnjavaju u postupku (npr. koji redovno ističe tuženi. a osnov za sukceciju može biti zakon ili volja stranaka. Stvarna legitimacija nije procesna pretpostavka. odnosno prestanka postojanja stranke. Stvarna legitimacija je kategorija materijalnog prava. Naime. ustaju tužbom i u svoje ime ostvaruju pravnu zaštitu. Prigovor stvarne legitimacije. 39 WWW. Tuženi je pasivno legitimisan ako je on obveznik istog tog materijalno-pravnog odnosa. tako da će zauzeti položaj umrlog u parnici. a posljedica nedostatka procesne legitimacije je odbacivanje tužbe kao nedopuštene.WWW.BH-PRAVNICI. Tek sa pristankom obje stranke. to neće spriječiti da se parnica nastavi i okonča među onim strankama među kojima je i započela. Zakonska sukcesija nastaje ako u toku parnice dođe do smrti. Takva lica. odnosno da omogući nesmetano odvijanje postupka. pa prema tome od nje ne zavisi pokretanje parnice.COM . odnosno sukcesori po zakonu stupaju u sva prenosiva prava umrlog. raspravljanje niti odlučivanje samo po sebi. Do sukcesije može doći na strani tužioca ili tuženog. Sud je dužan preduzeti sve mjere da i takvim licima omogući učešće u postupku. Voljna sukcesiija može nastati usljed materijalne singularne sukcesije. ali postoji veliki broj slučajeva u kojima je pravo na vođenje spora zakonom preneseno na treća lica. ali ne može pokrenuti novu parnicu niti stupiti na mjesto tužioca u postojećoj parnici bez pristanka obje stranke. tužilac otuđenjem spornog prava gubi stvarnu legitimaciju.gluhonijema lica).

sud će o tome obavijestiti organ starateljstva koji može u konkretnoj parnici zastupanom postaviti posebnog staraoca. ako tuženi nije parnično sposoban. To su najčešće roditelji i staratelji. po teoriji irelevancije. Zakonski zastupnik ovlašten je da u ime zastupanog parnično nesposobnog lica preduzima sve parnične radnje koje spadaju u redovno zastupanje. Pojam i podjela Zastupnik u parnici je svako lice koje u ime stranke koju zastupa preduzima radnje u parnici. Diligentia processum. Zakonski zastupnik zastupa poslovno nesposobna lica (maloljetnici lica kojima je oduzeta poslovna sposobnost). i ako bi zbog toga mogle nastati štetne posljedice za jednu ili obje stranke. te bi za njih zakonski zastupnik morao imati posebno odobrenje. a ponavljanje postupka se može tražiti i po isteku objektivnog roka od 5 godina. a nema punomoćnika. i to sa pravnim posljedicama za stranku. Položaj i ovlaštenja. 26. 5. on je dužan da svoj tužbeni zahtjev prilagodi novonastaloj situaciji tako što će tražiti da tuženi obavezu ispuni prema materijalno-pravnom sukcesoru. ZASTUPANJE U PARNICI 26. Ustanova zakonskog zastupnika i zastupanja primarno je regulisana normama materijalnog prava i to normama porodičnog i obligacionog prava. kad je u pitanju uticaj materijalno-pravne sukcesije na parnicu. ugovorni i zastupnik pravnih lica. 6. Ako zakonski zastupnik ne pokazuje potrebnu pažnju u vršenju zastupanja.COM Međutim. Zbog nedostataka koji se tiču pravilnosti zakonskog zastupanja mogu se ulagati i svi vanredni pravni lijekovi. Nedostaci u zakonskom zastupanju imaju karakter procesne povrede koja je razlog apsolutne ništavosti donesene presude. kao što su povlačenje tužbe. Zakonsko zastupanje kao procesna pretpostavka. ako je tužilac otuđio sporno pravo.BH-PRAVNICI. a nema zakonskog zastupnika. ako obje stranke imaju istog zakonskog zastupnika. singularna materijalno-pravna sukcesija nema nikakvog uticaja na parnicu. ako su interesi tužeenog i njegovog zakonskog zastupnika u suprotnosti. Zakon konkretizira nekoliko situacija u kojima će sud postaviti privremenog zastupnika tuženom: 2. postoje 2 suprotne teorije: teorija relevancije i teorija irelevancije. 26. ne može se ignorisati svaki uticaj materijalno-pravne sukcesije nastale u toku trajanja parnice. Curator ad litem – privremeni parnični zastupnik. Obzirom na osnov zastupanja razlikuju se zakonski. koja je danas vladajuća. To su dispozitivne radnje. a dostavljanje se nije moglo obaviti. 40 WWW. ako se tuženi ili njegov zakonski zastupnik koji nemaju punomoćnika u FBiH nalaze u inostranstvu.WWW. sklapanje sudskog poravnanja i sl. U konkretnoj parnici sud može tuženom postaviti privremenog parničnog zastupnika i to ako bi postupak oko postavljanja redovnog zakonskog zastupnika trajao dugo. priznanje ili odricanje od tužbenog zahtjeva. 3. Sud po službenoj dužnosti tokom cijelog postupka vodi računa o ispravnosti zakonskog zastupanja.1. ako je boravište tuženog nepoznato. Prema teoriji relevancije. pojedine parnične radnje prelaze okvire redovnog upravljanja pravima i interesima zastupanog. S druge strane. 4. Međutim. ako zakonski zastupnik zbog svoje nestručnosti nije u mogućnosti uspješno obavljati svoje zadatke. U suprotnom sud može odbiti njegov zahtjev zbog nedostatka stvarne legitimacije. Međutim.2. Zakonski zastupnik Određenje skrbništva.BH-PRAVNICI. Prema ovoj teoriji. sud će mu pružiti potrebnu pomoć u smislu poučavanja neuke stranke.COM . a može mu savjetovati i da uzme punomoćnika.

odricanje od tužbenog zahtjeva. a stranka to priznanje kasnije izmijeni ili opozove.COM . osim lica koja se bave nadripisarstvom. Punomoć kao procesna pretpostavka. on na osnovu parnične punomoći može preduzimati sve radnje u parnici. odricanje i odustanak od pravnog lijeka. a privremeni zastupnik vrši prava i dužnosti sve dok se tuženi ili njegov punomoćnik ne pojave pred sudom. Za dispozitivne radnje takav punomoćnik mora imati posebno ovlaštenje. U ulozi punomoćnika se najčešće javlja advokat. Punomoć je ovlaštenje na vršenje zastupanja. podnošenje vanrednih pravnih lijekova). Sud po službenoj dužnosti vodi računa da li lica koja se pojavljuju u ulozi punomoćnika mogu biti punomoćnici. Osnovni odnos je ugovorni. Mandatum ad litem (parnična punomoć). nego po stručnosti. Ona je u svojoj egzistenciji neovisna u odnosu na pravni posao. Advokatu se naknada plaća po tarifi. pri čemu odgovara za njegov izbor (culpa in eligendo). Procesna punomoć (mandatum ad processum). Parnična punomoć u užem smislu je punomoć u kojoj se punomoćnik ovlašćuje na vođenje parnice. Ona može biti parnična punomoć i punomoć za obavljanje određenih radnji u parnici. on na osnovu parnične punomoći može preduzimati sve radnje osim dispozitivnih (povlačenje tužbe. Advokatu je posebna punomoć potrebna samo za podnošenje prijedloga za ponavljanje postupka. Ako je punomoćnik lice koje nije advokat. Punomoć treba razlikovati od osnovnog pravnog odnosa iz kojeg se izvodi. sud će po slobodnoj ocjeni cijeniti da li će takve činjenice smatrati priznatim ili osporenim. Ako je punomoćnik priznao neke činjenice. 26.4. bez bližeg određivanja ovlaštenja. kao uslova za dopuštenost preduzetih radnji od strane punomoćnika. bilo samoinicijativno ili na poziv suda. Parnična punomoć ima karakter procesne pretpostavke. U nekim pravnim sistemima moguće je ugovoriti naknadu koja će biti srazmjerna punomoćnikovom uspjehu u parnici (pactum de quota litis). ako je od pravosnažnosti odluke prošlo više od 6 mjeseci. sudsko poravnanje. ali i za data uputstva. relevantne su radnje stranke. Punomoćnik je zastupnik koji u parnici zastupa parnično sposobnu stranku.WWW. Punomoć mora biti izdata u pismenoj formi ili na zapisnik kod suda.BH-PRAVNICI. Punomoćstvo se može obavljati sa ili bez naknade. odnosno dok organ starateljstva ne obavijesti sud da je postavio staratelja. Stranka može u parnici i sama. te da li se kreću u okviru ovlaštenja iz punomoći. Punomoćnik Pojam. Parnične radnje punomoćnika proizvode posljedice neposredno za zastupanu stranku. za čiji rad odgovara. preduzimati parnične radnje. pored punomoćnika.COM O postavljanju privremenog zastupnika sud odmah obavještava organ starateljstva. Učešće stranke koja ima punomoćnika. Ako je punomoćnik advokat. Stranka može izmijeniti ili opozvati radnje svog punomoćnika sve do trenutka kad su te radnje proizvele određene procesno-pravne posljedice (dakle isto kao i vlastite radnje). Pactum de quota litis.BH-PRAVNICI. Punomoćnik advokat može prenijeti punomoć na drugog advokata. Punomoćnik je dužan da punomoć podnese u pismenom obliku prilikom preduzimanja prve radnje u 41 WWW. Ako se radnje stranke razlikuju od radnji njenog punomoćnika. Pred prvostepenim sudom advokata može ex lege zamijeniti njegov pripravnik. a punomoć uvijek predstavlja jednostranu izjavu volje. Punomoćnik može biti svako poslovno sposobno lice. ali to nije privilegija po pravu.

Sporedno miješanje u parnicu (interventio accessoria) Pojam i pretpostavke. Pravna lica ispoljavaju i vrše parničnu sposobnost preko svojih organa. 27. pa čak inakon podnošenja vanrednog pravnog lijeka. ali ako to propusti učiniti u ostavljenom roku. Ako punomoćnik otkaže punomoć. Postojanje parnice je logična pretpostavka da bi moglo doći do miješanja. U ulozi zakonskog intervenijenta javlja se javni tužilac i ombudsmen Federacije. ako je punomoć data samo za tu fazu. Umješač može u parnicu stupiti u bilo kojem njenom stadiju. Pojam Učešće trećeg lica u parnici naziva se i procesna intervencija. Procesna intervencija je ustanova koja svakom licu omogućava da učestvuje u tuđoj parnici i u vlastitom interesu pomaže stranci na čijoj strani se miješa. Potrebno je naglasiti razliku između zastupnika i punomoćnika pravnog lica. U običnoj intervenciji može se pojaviti svako lice čiji je vlastiti pravni interes angažiran u parnici. Prestanak punomoći nastupa okončanjem parnice ili okončanjem određene faze postupka. Ono može biti parcijalno. Ako se parnica vodi povodom pravnog posla za čije je zaključenje zastupnik morao imati posebno ovlaštenje.BH-PRAVNICI.COM parnici.COM . 27. U slučaju smrti stranke.2. sve dok punomoć ne opozovu nasljednici ili novi zakonski zastupnik stranke. sud će nastaviti postupak ne uzimajući u obzir radnje koje je preduzelo lice bez punomoći. Sudu se opoziv ili otkaz mora saopštiti u pismenom obliku ili usmeno na zapisnik. Stranka može svakodobno otkazati punomoć. za pojedine procesne radnje. Zastupnik pravnog lica. onda će takvo posebno ovlaštenje zastupnik morati da ima za preduzimanje dispozitivnih radnji. Iz razloga ekonomičnosti. punomoć može prestati opozivom ili otkazom. sud može odrediti i da punomoćnik u naknadno određenom roku podnese punomoć.BH-PRAVNICI.Takvo treće lice dobija položaj umješača.1. Pravni interes trećeg lica može biti različit i s obzirom na to se razlikuju 2 oblika procesne intervencije: obična intervencija i zakonska intervencija u užem smislu. Zastupnik može u konkretnom slučaju prenijeti svoja ovlaštenja na drugo lice i to lice se u parnici javlja kao punomoćnik. punomoćnik je i dalje ovlašten na obavljanje radnji u parnici. Prije toga. Postoje 2 osnovne pretpostavke za mogućnost učešća umješača: postojanje parnice i postojanje pravnog interesa za miješanje u parnicu. 42 WWW. Punomoć prestaje i smrću punomoćnika. Zastupnik po pravilu može u ime pravnog lica preduzimati sve radnje u parnici. UČEŠĆE TREĆIH LICA U PARNICI 27. dužan je još mjesec dana obavljati radnje ako je potrebno da od davaoca punomoći otkloni neku štetu koja bi mogla nastati. Ako sud donese odluku na osnovu radnji lica koje nije imalo ovlaštenje za zastupanje.WWW. Ratificatio (odobrenje) je parnični institut kojm stranka može naknadno otkloniti nedostatak urednog zastupanja. Prilikom registrovanja pravnog lica u odgovarajući registar se obavezno navodi ime i prezime osobe ovlaštene za zastupanje pravnog lica (posebno u zemlji i u inostranstvu). takav nedostatak u odluci ima karakter apsolutno bitne povrede postupka. Opoziv i otkaz proizvodi dejstvo prema sudu i suprotnoj stranci od trenutka kad im je saopšten.

Npr. d) U svim situacijama kad se za stranku ako izgubi parnicu stvara regresni zahtjev prema umješaču (npr.WWW. 27. U tom smislu je intervencijsko dejstvo šire i strožije od pravosnažnosti.3. Umješač sa položajem jedinstvenog suparničara. Pravni interes postoji uvijek kad odluka u konkretnoj parnici ima uticaj na pravni položaj umješača prema stranci.intervencijsko dejstvo prema umješaču. presuda iz prethodne parnice ima tzv. umješač je ovlašten da stavlja prijedloge i preduzima sve ostale radnje koje idu u korist stranke. Hirografeni povjerilac je onaj koji nema poseban zalog i snosi rizik fluktuacije imovine njegovog dužnika. već samo pomaže stranci na čijoj strani se miješa. Postojanje nekog ekonomskog. a intervencijsko dejstvo se proteže i na obrazloženje presude. ako je stranka svojim nesavjesnim vođenjem parnice doprinijela da izgubi spor i to: • ako je iz krajnje nepažnje propustila upotrijebiti neko napadno ili odbrambeno sredstvo.BH-PRAVNICI.COM . Ovim obavještenjem se trećem licu omogućava da stupi u parnicu u 43 WWW. emotivnog ili nekog drugog interesa nije razlog za miješanje. Ovim prigovorom umješač može otkloniti intervencijsko dejstvo presude.položaj stečajnog vjerovnika u parnici u kojoj se raspravlja o postojanju potraživanja koje je osporeno u stečajnom postupku. Na postojanje pravnog interesa sud pazi po službenoj dužnosti.kad tužilac tokom trajanja parnice prenese svoje pravo na umješača). Umješač će imati ovaj položaj u predmetima u kojima sudska odluka prema njemu proizvodi dejstvo pravosnažnosti. može svojim dolaskom na raspravu ili ulaganjem prigovora da otkloni donošenje presude zbog izostanka na štetu “njegove” stranke. On ne može preduzimati dispozitivne radnje. da uloži žalbu koju je stranka propustila uložiti itd.u parnicu između kupca i lica koje tvrdi da je vlasnik stvari može se umiješati prodavac. Ovlaštenja umješača su dosta ograničena.BH-PRAVNICI. Takav je npr. niti može biti saslušan kao stranka u svrhu dokazivanja. jer ne dopušta preispitivanje ni činjeničnog ni pravnog osnova donesene presude. On svojim aktivnim držanjem može otkloniti negativne posljedice pasivnog držanja stranke na čijoj strani se miješa. obzirom da on nema položaj stranke. Naime. jer ako kupac ne uspije u parnici imaće regresni zahtjev prema prodavcu usljed odgovornosti prodavca za evikciju). Položaj običnog umješača. Njegova ovlaštenja su u funkciji razloga za intervenciju.COM Postojanje pravnog interesa utvrđuje se na osnovu postojanja određenog pravnog odnosa između stranke i umješača. umješač ima pravo da se suprotstavi prigovorom nesavjesnog vođenja parnice. Što se tiče drugog razloga za intervenciju.hirograferni povjerilac parnične stranke na čijoj strani se miješa u spor. koji mogu biti dvojaki: da pomaže i da kontroliše stranku na čijoj strani se miješa. Ono se sastoji u tome što umješač ne može u drugoj parnici osporavati pravilnost donesene presude ni u jednom elementu. U smislu prvog razloga. Dejstvo pravosnažnosti obuhvata samo dispozitiv kojim se odlučuje o tužbenom zahtjevu. e) Ako je intervenijent tzv. u parnici koju stranka pokrene u ostvarivanju svog regresnog zahtjeva prema umješaču. Obavještenje o parnici (litis denuntiatio) To je parnična radnja kojom tužilac ili tuženi podneskom preko suda obavještavaju treće lice da je parnica pokrenuta i u kakvom stanju se nalazi. • ako je svojim protivljenjem onemogućila dejstvo radnji koje je umješač preduzeo u korist stranke. u novoj parnici koju radi ostvarivanja regresnog zahtjeva pokreće stranka protiv svog intervenijenta iz prethodne parnice. a posebno u slijedećim situacijama: c) Kad odluka ima dejstvo pravosnažnosti i na umješača (npr.

u slučaju spajanja parnica. Naše pravo ne dozvoljava zasnivanje suparničarstva proširenjem tužbe po nalogu suda. Najvažnija procesno-pravna posljedica je u intervencijskom dejstvu. koje nastupa bez obzira na to da li je obaviješteno treće lice stupilo u parnicu ili ne. prevoznik. Imenovanje prethodnika (nominatio auctoris. suparničarstvo se dijeli na prvobitno (po tužbi ili protivtužbi) i naknadno i to: usljed pristupanja novog tužioca. 27. U stvarnoj zajednici su oni suparničari čija se potraživanja odnosno obaveze zasnivaju na istom činjeničnom i pravnom osnovu (npr. Prema uslovima koji se traže za zasnivanje. međutim može se zasnovati i u toku postupka.COM svojstvu intervenijenta ili da preuzme položaj stranke koja ga obavještava. špediter). dolazi do procesno-pravne sukcesije. Pojam i podjela Suparničarstvo ili subjektivna kumulacija postoji ako se u ulozi tužioca ili tuženog pojavljuju 2 ili više lica. ali će presuda imati intervencijsko dejstvo prema imenovanom prethodniku. poslugoprimac. više povjerilaca tuže za potraživanja iz zajednički sklopljenog ugovora). 44 WWW.zakupoprimac. suparničarstvo se dijeli na materijalno i formalno. 28. Obično se zasniva podnošenjem tužbe: tužba je usmjerena protiv više lica (pasivno suparničarstvo). a ovaj se ne odazove pozivu. Postoje još i eventualno i zakonsko suparničarstvo.1. Pravna zajednica postoji ako se više lica javljaju kao učesnici određenog građansko-pravnog odnosa (npr. Ako prethodnik stupi u parnicu. Materijalno i formalno suparničarstvo Materijalno suparničarstvo postoji ako se suparničari u pogledu predmeta spora nalaze u pravnoj ili u stvarnoj zajednici. sunasljednici i sl). Kumulativni uslovi za postojanje formalnog suparničarstva su: (1) istovrsnost zahtjeva odnosno obaveza. SUPARNIČARSTVO (LITIS CONSORTIUM) 28. tvrdi da stvar drži ili pravo vrši u ime trećeg lica (npr.suvlasnici. U materijalno-pravnom pogledu.COM . Lica koja stupaju u parnicu kao novi tužilac ili tuženi moraju postupak prihvatiti u stanju u kome se zatekao u trenutku njihovog stupanja.WWW.zahtjev za naknadu štete koju je prouzrokovao na stvari).BH-PRAVNICI. ne može se osloboditi svoje procesne uloge tuženog. usljed proširenja tužbe na novog tuženog. osim u slučajevima kad tužilac ima neke zahtjeve prema tuženom koji su za njega lično vezani (npr. Pritom pristanak tužioca nije potreban.2. Ako je tuženi imenovao prethodnika. Kod formalnog suparničarstva se suparničari ne nalaze ni u kakvom materijalno-pravnom niti u stvarnom odnosu. u situacijama kad tuženi kao imalac stvari ili korisnik nekog prava. te usljed promjene parnične stranke. Pravo da imenuje prethodnika u parnici i da ga pozove da stupi u parnicu umjesto njega pripada samo tuženom. a prema dejstvu koje proizvodi u postupku na obično i nužno. Ono proizvodi procesno-pravno i materijalno-pravno dejstvo. (2) bitna istovrsnost činjeničnog i pravnog osnova i (3) nadležnost istog suda i ista vrsta postupka. Prema načinu zasnivanja. ili jednom tužbom ustaje više lica (aktivno suparničarstvo). obavještenje za posljedicu ima prekid roka zastarjelosti. Formalno suparničarstvo javlja se u slučaju kad su zahtjevi odnosno obaveze suparničara iste vrste i kad se zasnivaju na bitno istovrsnom činjeničnom i pravnom osnovu.4.BH-PRAVNICI. laudatio nominis) To je jedan od oblika obavještavanja trećeg o parnici. 28.

postoji u slučaju kad zakonski nasljednici tuže testamentalne nasljednike i traže poništaj testamenta. Obično suparničarstvo Kod običnog suparničarstva svaki od suparničara ima položaj samostalne stranke u parnici. Samo izuzetno dolazi do nužnog suparničarstva. Dispozitivne radnje (odricanje od tužbenog zahtjeva. Mada to Zakon ne reguliše izričito. dejstvo procesne radnje koje je preduzeo jedan suparničar proteže se i na sve ostale suparničare (koji su eventualno propustili tu radnju). Jedinstveno suparničarstvo postoji u situacijama u kojima se sporni odnos može riješiti samo na jedinstven način prema svim suparničarima. ali samo u pogledu mogućnosti preduzimanja parničnih radnji. svaki suparničar samostalno disponira predmetom spora itd. nužni suparničari su suvlasnici nekretnina u parnici za utvrđivanje prava služnosti. poravnanje itd) proizvode dejstvo samo ako su preduzete od strane svih suparničara zajedno.BH-PRAVNICI.COM Dejstvo i značaj suparničarstva. Dejstvo nužnog suparničarstva različito je od dejstva običnog suparničarstva. Formalno suparničarstvo i materijalno suparničarstvo zasnovano na stvarnoj zajednici imaju dejstvo običnog suparničarstva. Odluka će u tom slučaju djelovati jednako prema svim testamentalnim nasljednicima.WWW. procesne pretpostavke za svakog suparničara moraju biti posebno utvrđivane. I kod nužnog suparničarstva je svaki suparničar samostalna stranka. Do zasnivanja suparničarstva dolazi samo voljom stranaka. jer samo svi učesnici zajedno imaju potpunu stvarnu legitimaciju. U pogledu dejstva preduzetih radnji. pa i onima koji nisu učestvovali u parnici. Ono npr. Nužno suparničarstvo Suparničarstvo je nužno kad se prema zakonu ili zbog prirode materijalno-pravnog odnosa spor može riješiti samo na jednak način prema svim suparničarima.COM . 28. s tim što su ti odnosi spolja objedinjeni raspravljanjem i odlučivanjem u jednom postupku. u zavisnosti od toga da li priroda materijalnopravnog odnosa u kome se nalaze suparničari zahtijeva donošenje jedinstvene odluke ili ne. Npr. Nužno suparničarstvo u užem smislu postoji u situacijama kad u parnici moraju učestvovati svi učesnici spornog materijalno-pravnog odnosa. ono zahvata sve nužne suparničare i prema svim suparničarima se mora donijeti sadržajno ista presuda. Obzirom na pravne razloge koji traže donošenje jedinstvene odluke. razlikuju se 2 vrste nužnog suparničarstva: jedinstveno i nužno suparničarstvo u užem smislu. Materijalno suparničarstvo koje se zasniva na pravnoj zajednici može biti i obično i nužno. 45 WWW. Obični suparničari su u međusobnom odnosu potpuno samostalni i odluka prema pojedinim suparničarima može biti različita po sadržaju.3. Rokovi za preduzimanje parničnih radnji teku posebno za svakog suparničara. Može se reći da kod običnog suparničarstva nastaje onoliko samostalnih procesno-pravnih odnosa koliko je lica u ulozi tužioca ili tuženog. Radi se o sporovima povodom nedjeljivih stvarnih prava i drugih nedjeljivih pravnih odnosa. Međutim.BH-PRAVNICI. Samostalnost pojedinih procesno-pravnih odnosa ogleda se u više aspekata: nastanak i okončanje svakog od njih može biti različito. radnja može biti preduzeta sve dok rok teče u korist bilo kojeg od suparničara. 28. radnje jednog suparničara ne proizvode posljedice prema ostalima. S druge strane. Problem postoji u situacijama kad nužni suparničari preduzimaju međusobno protivrječne (kolidirajuće) radnje.4. Razlozi ekonomičnosti opredjeljuju stranke da se posluže ustanovom suparničarstva uvijek kad se za to ispune uslovi.

Ako se tužbeni zahtjev prema prvotuženom usvoji. 28. obzirom da odlučivanje o tužbenom zahtjevu glavnog intervenijenta ima prejudicijelan značaj za ishod prve parnice. glavni dužnik i jemac ne mogu biti zajednički tuženi jer bi to bilo u suprotnosti sa sadržajem ugovora o jemstvu. Ako se jemac nalazi u obavezi samo ukoliko glavni dužnik ne bude mogao platiti dug. 28. Što se tiče postupanja suda. Ustanovom eventualnog suparničarstva izbjegava se rizik pokretanja druge parnice. Tužbom tog lica pokreće se tzv. Pojam Parnica se pokreće. i to tako što će tražiti da tužbeni zahtjev bude prihvaćen prema slijedećem tuženom. Ova tužba dopuštena je samo ako su ispunjene 2 pretpostavke: da već postoji prethodna parnica.BH-PRAVNICI. PROCESNE RADNJE 29.BH-PRAVNICI. Do eventualnog suparničarstva može doći samo u situacijama u kojima tužilac prema svim tuženima postavlja isti zahtjev.1. 28. može pred istim sudom pred kojim teče ta parnica tužiti obje stranke jednom tužbom. prema eventualnim suparničarima će se odbiti kao neosnovan. Pod procesnim radnjama podrazumijevaju se sve radnje koje su regulisane normama procesnog prava. svi oni koji su navedeni iza prvotuženog su eventualni ili supsidijarni.6.WWW.COM smatra se da procesno-pravno dejstvo proizvodi radnja koja je najpovoljnija za sve suparničare. ako se sadržaj ugovora o jemstvu tome ne protivi. Ako se pokaže da prvotuženi nije pasivno legitimisan. u slučaju da bude pravosnažno odbijen prema onome ko je u tužbi naveden prije. Tužba glavnog intervenijenta za posljedicu ima zasnivanje suparničarstva na pasivnoj strani: tužilac i tuženi iz već pokrenute parnice dobivaju položaj tuženih. pa otuda i naziv ustanove "glavna intervencija" ili "glavno miješanje".COM . sve dok se postupak pravosnažno ne okonča. ili različite zahtjeve koji su u međusobnoj vezi i za koje je stvarno i mjesno nadležan isti sud. Glavno miješanje u parnicu (interventio principalis) Lice koje traži stvar ili pravo povodom kojeg se već vodi parnica između drugih lica. pa tek onda da nastavi raspravljanje o tužbenom zahtjevu iz prve parnice. sud će donijeti presudu kojom se tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan i tada dolazi do rasprave o osnovanosti tužbenog zahtjeva prema drugom tuženom. kako u pogledu pretpostavki 46 WWW. AKTIVNOSTI PROCESNIH SUBJEKATA U PARNICI 29. te da je zahtjev intervenijenta upravljen na stvar ili pravo o kome između stranaka teče parnica.7. najcjelishodnije je da sud prvo raspravi i odluči o tužbenom zahtjevu glavnog intervenijenta. odvija i okončava preduzimanjem procesnih radnji.5.intervencijski postupak. Eventualno ili supsidijarno suparničarstvo Tužilac može istom tužbom obuhvatiti 2 ili više tuženih. Dakle. Suparničarstvo na osnovu zakona Zakon izričito propisuje da glavni dužnik i jemac mogu biti zajednički tuženi.

Najvažnija podjela procesnih radnji je na radnje stranaka i radnje suda.WWW. Ovo pravilo važi samo za posredne procesne radnje. Opće karakteristike procesnih radnji stranaka su: 3.povlačenje tužbe. a žalbom se zasniva nadležnost višeg suda. pa su utoliko i posredne radnje. odricanje od pravnog lijeka itd. Međutim. 8. tj. sve procesne radnje se mogu podijeliti na posredne i neposredne. ulaganje žalbe itd). one radnje koje same po sebi ne stvaraju novu procesno-pravnu situaciju u postupku. To su npr. 47 WWW.BH-PRAVNICI. norme materijalnog prava koje se tiču nedostataka u izjavi volje ovdje nisu primjenjive. Prema tom kriteriju. Pritom nije bitno da li je stranka određenim držanjem željela nastupanje date posljedice ili ne. pa su obzirom na ova dejstva to neposredne procesne radnje. 5. Dejstvo procesnih radnji ne može zavisiti od uslova. Neke procesne radnje s obzirom na njihovo dejstvo imaju istovremeno karakter i neposrednih i posrednih radnji (npr. bez posredovanja suda (npr. Neposredne procesne radnje same po sebi proizvode dejstva u parnici. Većinu radnji stranke preduzimaju u slobodnoj formi. Istovremeno. Dakle. 7. Podjela procesnih radnji stranaka. one koje neposredno stvaraju novo procesno stanje su po pravilu neopozive. Njima tužilac nastoji dokazati osnovanost.tužba i žalba).tužba. Procesnu radnju predstavlja svako držanje stranaka u parnici koje proizvodi posljedice po normama procesnog prava. Najvažniji kriterij za podjelu je kriterij dejstva koje radnje proizvode u parnici. tj. parnična i postulaciona sposobnost. Tužbom se pokreće parnični postupak. Sud ih ispituje samo sa stanovišta njihove osnovanosti.povlačenje tužbe. žalba i sl). Procesne radnje su u načelu opozive. tvrdnje itd. Subjektivne pretpostavke za važnost procesnih radnji su stranačka. Procesne radnje stranaka Karakter procesne radnje ima svako držanje (činjenje i propuštanje) stranaka u parnici koje proizvodi određene posljedice u skladu sa normama procesnog prava. Adresat procesnih radnji je uvijek sud. Posredne procesne radnje proizvode dejstva tek posredstvom djelatnosti suda. U posredne radnje spadaju prijedlozi. Tužba je također procesna radnja. Dakle. Posredne radnje sud ispituje i sa stanovišta dopuštenosti i sa stanovišta osnovanosti. dopušteno je isticanje više prijedloga ili zahtjeva supsidijarno: tužilac npr. Dijele se na procesne i stvarne. Procesnim stranke nastoje uticati na vremenski tok parnice. obje su upravljene na donošenje odluke suda. odricanje od tužbenog zahtjeva.2. Tvrdnje mogu biti činjenične i pravne. radi se o procesnoj radnji bez obzira na to što ona proizvodi neke sporedne materijalno-pravne posljedice. Dalja podjela je na ofanzivne i defanzivne procesne radnje. jer je njeno primarno dejstvo da pokreće parnicu i određuje njen predmet. Neposredne procesne radnje. Izdavanje parnične punomoći procesna radnja. tako i u pogledu dejstava koja proizvode. 29. s tim što predlaže da sud usvoji drugi zahtjev ako se prvi pokaže neosnovanim. a stvarni se tiču odlučivanja o predmetu spora. ako su osnovna dejstva neke radnje određena normama procesnog prava. Prijedlozi su radnje kojima stranke pozivaju sud da donese određenu odluku.COM . Procesna radnja je po pravilu jednostrana izjava. 6. jer osnovna dejstva proizvodi u parnici.BH-PRAVNICI. Samo se najvažnije procesne radnje preduzimaju u unaprijed utvrđenoj procesnoj formi (npr. ističe 2 zahtjeva.COM za njihovu punovažnost. 4. a tuženi neosnovanost tužbenog zahtjeva.

to za posljedicu ima apsolutno bitnu povredu postupka. jasan i mora sadržavati sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti. koje sud donosi u formi presude i rješenja. zapisnik treba da sadrži i bitne podatke o sadržaju preduzetih radnji. 29. Pretpostavke su sposobnost stranke ili ovlaštenja njihovih zastupnika. razdvajanje raspravljanja o pojedinim elementima odlučivanja itd. Procesne radnje izvan ročišta preduzimaju se u pismenoj formi. Prema tome. 29.WWW.COM . dopunom ili ponovnim preduzimanjem radnje. kao osnovno načelo. a one imaju unutar procesno dejstvo. izvedeni dokazi. sud će stranku poučiti da ga u određenom roku ispravi i dopuni. Sadržaj podneska određen je vrstom radnje koja se njime preduzima. Presudom sud odlučuje o meritumu spora.odricanjem od pozivanja na nedostatak. ponuđeni dokazi. Ako o odlučnim činjenicama postoji protivrječnost između sudskog zapisnika i odluke. Nedostatak se može otkloniti i radnja konvalidirati njenim naknadnim odobrenjem. Samo na osnovu zapisnika se može utvrditi da li se prvostepeni sud pri vođenju postupka pridržavao normi procesnog prava. Po svom karakteru i dokaznoj snazi zapisnik je javna isprava. Forma procesnih radnji Procesne radnje kojima se ostvaruje načelo usmenosti. Ako ne bude vraćen u roku smatra se povučenim. Samo najvažnije procesne radnje se preduzimaju u unaprijed utvrđenoj formi (pismena forma).ispravljanjem. Procesne radnje suda Najvažnije radnje suda su odluke. Takva pismena nazivaju se podnesci. Podnesak ispravljen u roku smatra se urednim od dana prvog podnošenja. On mora biti uredan. (2) forme i (3) sadržine. radnje kojima se osigurava cjelishodnost u raspravljanju: spajanje više parnica. Procesna radnja čiji se nedostaci tiču pretpostavki je bez dejstva. ako se radi o opozivoj radnji. odluke suda.4. Među tim radnjama su najvažnije: • • • radnje kojima se utiče na vremenski razvoj postupka: zakazivanje i odlaganje ročišta. prijedlog za povrat u prijašnje stanje itd. Podnesci. jer se njime zasvjedočava sadržaj glavne rasprave. . preduzimaju se u slobodnoj formi. Zapisnik se sastavlja i o radnjama koje se usmeno preduzimaju izvan ročišta. određivanje sudskih rokova. a ako bude vraćen bez potrebnih ispravki biće odbačen. žalba.BH-PRAVNICI.opozivanjem. Ostale radnje koje preduzima u toku parnice sud uglavnom preduzima u obliku rješenja. U pismenoj formi se preduzimaju procesne radnje stranaka kao što su tužba.COM Nedostaci procesnih radnji stranaka mogu se ticati: (1) pretpostavki za preduzimanje radnje. imena stranaka i drugih učesnika itd. Ako je podnesak nejasan ili ne sadrži sve potrebne elemente. a posebno: da li je rasprava bila javna ili ne. Na isti način sud će postupiti i ako podnesci nisu podneseni u dovoljnom broju primjeraka. Pored uobičajenih podataka kao što su naziv i sastav suda. izjave i prijedlozi stranaka. Pismena forma je posebno zastupljena kod procesnih radnji suda (odluka). na osnovu sadržaja zapisnika moguće je provjeriti: 48 WWW. radnje pripremanja glavne rasprave (prikupljanje procesne građe). Samo izuzetno sud može odrediti da se podnesci prepišu na trošak stranke. . upućivanje poziva itd. Nedostaci koji se tiču forme i sadržine radnje mog se otkloniti na više načina: . Zapisnik spada u važne procesne dokumente.3.BH-PRAVNICI.

Rok je vremenski interval za preduzimanje procesnih radnji predviđen normama procesnog prava. Kad se postupak nastavi. neovisno od saznanja ovlaštenog lica za tu činjenicu. Održanje rokova. završavaju se onog dana zadnjeg mjeseca odnosno godine koji po svom broju odgovara danu kad je rok počeo. Rokovi Pojam. rok za pismenu izradu presude je 8 dana od dana donošenja. rokovi se dijele na subjektivne i objektivne. Rok prestaje teći od nastupa činjenice koja je izazvala zastoj u razvoju postupka. Kad dođe do prekida postupka prestaju teći i zakonski i sudski rokovi. Rokovi su propisani i za neke procesne radnje suda. Takav je npr. b) Da li je strankama bilo omogućeno da se izjasne o navodima suprotne strane. rokovi koji su prestali teći počinju teći iznova (kao i kod prekida rokova). Rokovi se računaju na dane. Stranke imaju pravo staviti prigovor na sadržaj zapisnika. On sadrži tok glasanja i odluku koja je donesena. Zakonski su određeni zakonom i njihovo trajanje ne mogu mijenjati ni sud ni stranke. Rok je održan ako je radnja čije je preduzimanje vezano za određeni rok. ROKOVI I ROČIŠTA 30.1. Sudski rokovi se mogu produžavati na prijedlog stranaka. Ako zadnji dan roka "pada" u nedjelju ili na državni praznik. Objektivni rokovi su oni koji se računaju od dana nastupanja relevantne činjenice. preduzeta prije isteka roka. Dilatorni rok je rok kojim se određuje vremenski period prije čijeg isteka nije dozvoljeno preduzimanje neke procesne radnje. Takvi su npr.BH-PRAVNICI. odnosno godine.BH-PRAVNICI. rok ističe istekom prvog narednog radnog dana. Povlačenje tužbe i sudsko poravnanje takođe se unose u zapisnik.WWW. Ako tog dana nema.COM . To su tzv. Npr. Za lice koje se nalazi na odsluženju vojnog roka ili na izdržavanju zatvorske kazne. za čije propuštanje procesno pravo ne veže nikakve posljedice. Radnja je preduzeta u roku ako je podnesak kojim se radnja preduzima predat sudu prije isteka roka. zakon predviđa maksimalne granice trajanja.COM a) Da li je sud svoju odluku zasnovao na dokazima izvedenim na glavnoj raspravi. Zatvara se u poseban omot. c) Da li je sud donio odluku u istom sastavu u kome je postupao na zadnjem ročištu. Podjela. d) Stav suda prema prijedlozima i prigovorima stranaka itd.instruktivni rokovi. Početak i računanje rokova. Rokovi određeni na mjesece. a trajanje u konkretnom slučaju određuje sud. Ako je određen na dane. Poseban zapisnik sastavlja se o vijećanju i glasanju.rokovi za ulaganje pravnih lijekova. Procesni rokovi se dijele na zakonske i sudske. za početak roka uzima se prvi naredni dan nakon relevantnog događaja. dok kod mirovanja postupka prestaju teći samo sudski rokovi. Sud je obavezan u zapisnik unijeti i prigovore koje nije prihvatio. Obzirom na momenat od kojeg se računaju. pa ga može razgledati samo viši sud kad rješava o pravnom lijeku. podnesak se 49 WWW. 30. a ne od momenta kad je sud donio odluku povodom zastoja. Kod sudskih rokova. odgovora na pravni lijek itd.rok za podnošenje odgovora na tužbu. Podnesak se smatra predatim danom njegove predaje preporučenom pošiljkom ili telegramom pošti. mjesece i godine. Subjektivni su oni koji počinju teći od dana saznanja za događaj koji je relevantan za njihovo računanje. rok se završava zadnjeg dana zadnjeg mjeseca.

Objektivni rok je 3 mjeseca. da je stranka izgubila pravo na preduzimanje.COM .BH-PRAVNICI. odnosno upravi zatvorske ustanove. Na ročište se pozivaju stranke i ostala lica čije se prisustvo smatra potrebnim. a u privrednim sporovima 30 dana. 3. Ako to sud smatra svrsishodnijim. Propuštanje je opravdano ako se ne može pripisati u krivicu stranci ili njenom zastupniku. Da je stranka propustila rok ili ročište. 30. rok počinje teći od dana saznanja.COM smatra predatim danom njegove predaje komandi vojne jedinice. 32.2. Predlagač je dužan istovremeno sa podnošenjem prijedloga da preduzme i propuštenu radnju. kao i ročište za raspravljanje o prijedlogu za povrat u prijašnje stanje. Da propuštanje takve radnje ima za posljedicu prekluziju. a uz ispunjenje slijedećih pretpostavki: 2. POJAM PROPUŠTANJA Procesna radnja je propuštena ako nije preduzeta u predviđenom roku ili do određenog momenta u razvoju postupka. Razlog za propuštanje mora biti opravdan (iusta causa). 32. Ako stranka iz neznanja preda ili uputi podnesak nenadležnom sudu. Propuštanje zakonskih rokova po pravilu vodi prekluziji. Uz poziv se stranci dostavlja i podnesak koji je dao povod za određivanje ročišta. POVRAĆAJ U PRIJAŠNJE STANJE (RESTITUTIO IN INTEGRUM OB TERMINEM ELAPSUM) Povraćaj u prijašnje stanje je ustanova za otklanjanje posljedica propuštanja koja se ne mogu pripisati u krivicu stranaka. 4. tj. Najvažnija pravna posljedica propuštanja je u nastupu prekluzije.WWW. i druga ročišta koja sud zakazuje kad smatra cjelishodnim da o nekom pitanju raspravlja na posebnom ročištu. smatrat će se da je podnesak podnesen na vrijeme. Obligatorna su po pravilu ročišta za glavnu raspravu. i to bez obzira na odgovornost stranke. Do povrata u prijašnje stanje može doći samo na prijedlog stranaka. 31.ročište za izvođenje dokaza uviđajem ili saslušanjem bolesnog svjedoka). ročište za izvođenje dokaza. a mogu biti obligatorna i fakultativna. Po pravilu se ročišta održavaju u sudskoj zgradi. Ako je stranka kasnije saznala za propuštanje. a prije isteka roka. 5. ročište se može održati i izvan sudske zgrade (npr.BH-PRAVNICI. Ročišta zakazuje sud. Povraćaj u prijašnje stanje nije dopušten u slučaju propuštanja roka za podnošenje prijedloga za povraćaj (restitutio restitutionis non datur).2. Postupak po restitucionom prijedlogu 50 WWW. Podnesak će jednako proizvesti dejstvo i ako se ne uruči zajedno sa pozivom. Prijedlog za povraćaj mora biti podnesen u doku od 15 dana od dana kad je prestao razlog koji je prouzrokovao propuštanje. Ročišta Ročište je procesnopravna forma kojom se uobličava preduzimanje usmenih procesnih radnji. U fakultativna ročišta spadaju pripremno ročište.

Ako tužbeni zahtjev nije usmjeren na novčano potraživanje. Protiv rješenja kojim se odobrava povraćaj nije dozvoljena žalba. osim ako je sud donio odluku na osnovu nedozvoljenog ili neblagovremenog prijedloga. ulaganje revizije ili vrste postupka.tužbeni zahtjev. tužilac je dužan da naznači vrijednost predmeta spora.2. U drugu grupu spadaju elementi koji su karakteristični za tužbu kao posebnu procesnu ustanovu. a pravni fakultativan. To su: tužbeni osnov.1.određenje obje stranke (tužioca i tuženog). Podiže je subjekt povrijeđenog ili ugroženog prava i tada se pretvara u stranku .BH-PRAVNICI. Kao procesna radnja usmjerena je ka sudu. . sastava suda.određenje suda kojem se tužilac obraća za pravnu zaštitu.osnov tužbe. osim u slučajevima kad se prijedlog za povraćaj zasniva na općepoznatim činjenicama. Činjenični je obligatoran.subjekt procesnog prava. Oznaka vrijednosti predmeta spora ima višestruku funkciju.BH-PRAVNICI. Obavezni elementi tužbe su: . Uz oznaku predmeta navodi se i njegova novčana vrijednost. stranaka i predmeta spora. Sud o prijedlogu odlučuje bez obzira na (ne)prisustvo stranaka na ročištu.3. Za nju se.COM Za rješavanje o prijedlogu nadležan je sud pred kojim je trebalo preduzeti propuštenu radnju. Predmet spora označava se prema njegovoj pravnoj prirodi. Ročište je obligatorno.predmet spora.COM . prema vrijednosnom kriteriju. za određivanje vrijednosti je mjerodavna visina glavnog tužbenog zahtjeva. 33. veže određivanje nadležnosti. Činjenični osnov obrazuju pravno relevantne činjenice iz kojih tužilac kao pravnu posljedicu izvodi tužbeni zahtjev. U prvu grupu spadaju podaci koje obavezno sadrži i svaki drugi podnesak: oznaka suda. a posredstvom suda i prema drugoj stranci tuženom. Dostavljanje tužbe sudu za posljedicu ima pokretanje parnice. 33. Osnov tužbe Razlikuju se činjenični i pravni osnov tužbe. dokazi i tužbeni zahtjev.dokazi. . Ako je tužbeni zahtjev usmjeren na novčano potraživanje.WWW. Dejstvo restitucije Dejstvo se sastoji u tome što se parnica vraća u stanje u kome se nalazila prije propuštanja. . i to na posebnom ročištu. Naknadno preduzeta radnja smatra se blagovremenom. . kome se dostavlja primjerak tužbe. Činjenični osnov mora u tužbi biti prezentiran u obimu koji omogućava dopuštenost raspravljanja o 51 WWW. Pojam i sadržaj Tužba je procesnopravna forma kojom se u parničnom postupku ostvaruje ustavom zagarantirano pravo na pravnu zaštitu. a ukidaju se i sve odluke koje je sud donio zbog propuštanja. Ovi elementi mogu se podijeliti u 2 grupe. TUŽBE 33. . 32. Karakter pravno relevantnih činjenica imaju samo one činjenice za koje pravne norme vežu određene pravne posljedice.

niti tužilac može imati štetne posljedice jer je dao pogrešnu pravnu kvalifikaciju. Zbog toga su stranke dužne da odrede sadržaj i obim pravne zaštite. Tužbeni zahtjev se može postaviti u 3 procesno-pravne forme: kondemnatornoj.BH-PRAVNICI. utvrđenje postojanja ili nepostojanja određenog prava ili pravnog odnosa. izjednačavala sa zahtjevom materijalnog prava. Privatno pravo se poima kao sistem subjektivnog prava.mjesto ili vrijeme zaključenja ugovora). te pravnu promjenu .pod uslovom da postoje procesne i pravozaštitne pretpostavke čije postojanje se po potrebi dokazuje u postupku pred pravozaštitnim organom. sud ne ide ni mimo ni preko tužbenog zahtjeva. To čine u formi tužbenog zahtjeva. a to je jedini ugovor te vrste koji su zaključili.BH-PRAVNICI. Može se definisati kao procesno-pravni zahtjev za pružanje pravne zaštite određenog sadržaja. pa time i predmet parnice kao procesno-pravnog odnosa. koji je zasnovan na tužiočevoj tvrdnji da mu pripada ovlaštenje da traži ostvarenje određenih pravnih posljedica iz određenih činjenica. Teorijski aspekti utvrđivanja identiteta tužbenog zahtjeva. 33. Modificirana civilistička teorija predmet spora vidi kao zahtijevanu pravnu zaštitu određenog sadržaja: osuđujuću. Pravnu prirodu predmeta spora utvrđuje sud putem pravne kvalifikacije. 52 WWW. Pravni osnov je fakultativan element (za razliku od činjeničnog osnova). bez navođenja pojedinih činjenica. tako što stvarne činjenice supsumira pod odgovarajuće norme materijalnog prava. Shodno tim formama.3. Civilističke teorije . Prema teoriji supstanciranja. ispravnost jedne ili druge teorije zavisi od konkretnog predmeta. Ovo iz razloga što sud svoju odluku o osnovanosti tužbenog zahtjeva donosi na osnovu činjenica utvrđenih na glavnoj raspravi. Međutim. Samo tužbeni zahtjev je predmet odlučivanja. Pravna priroda predmeta spora u teoriji.WWW. ako jedna osoba tuži drugu za ispunjenje ugovora o kupoprodaji.COM tužbenom zahtjevu. Npr. a ne na osnovu činjenica iznesenih u tužbi. onda će biti neophodno iznijeti i faktičke činjenice u obimu koji je potreban da bi se istaknuti tužbeni zahtjev individualizirao (npr. U odgovoru na pitanje koji je to obim postoje 2 teorije: Prema teoriji individualiziranja.Klasična civilistička teorija je predmet spora. a ne i u obimu koji omogućava odlučivanje o osnovanosti tužbenog zahtjeva. Tužilac je dužan da u tužbi iznese činjenično stanje u obimu koji omogućava odlučivanje o dopuštenosti tužbe. te promjenu ili prestanak određenog pravnog odnosa. kao procesni zahtjev. deklaratornoj i konstitutivnoj. Zato pravne tvrdnje tužioca ne obavezuju sud. On se u tužbi formuliše u obliku prijedloga sudu kakvu presudu da donese. 1.COM . U tužbenom zahtjevu tužilac postavlja određenu pravnu tvrdnju i istovremeno od suda traži da izrekne određenu pravnu posljedicu u formi odluke. Tužbeni zahtjev (petitum) .predmet spora Tužbeni zahtjev je predmet spora. Po načelu dispozitivnosti. dovoljno je da tužilac iznese osnovna materijalno-pravna obilježja pravnog odnosa iz kojeg izvodi tužbeni zahtjev. a proces kao instrument zaštite privatnog prava i kao element javnog prava. onda je za određenje identiteta tužbenog zahtjeva dovoljno da se on odredi prema pravnoj prirodi odnosa iz kojeg se izvodi. tužilac može od suda zahtijevati donošenje odluke kojom se nalaže izvršenje određene radnje. Međutim. utvrđujuću. ako je između tih osoba zaključeno više istovrsnih ugovora. tek na osnovu konkretnih činjenica moguće je potpuno odrediti identitet istaknutog tužbenog zahtjeva.

utuživosti uz zadržavanje samog prava? Smatra se da se lica ne mogu unaprijed odreći prava na pravnu zaštitu (pactum de non petendo) kao javnopravnog ovlaštenja. Preuranjena kondemnatorna tužba. određenost visine (iznosa) tužbenog zahtjeva mjerodavna je za određivanje vrijednosti predmeta spora. Tužbeni zahtjev je prvenstveno u funkciji određivanja identiteta tužbe. Poseban problem predstavljaju kondemnatorne tužbe u kojima je 53 WWW. te njegovo postojanje nije potrebno posebno dokazivati. Ako tuženi ne ispuni dobrovoljno obavezu iz odluke. Obzirom na pravno dejstvo na subjektivna prava koja se štite. Tužba se podnosi u pismenom obliku. Dakle. Zbog toga do preinačenja tužbe dolazi samo ako se promijeni tužbeni zahtjev.COM . Vrste tužbi Prema sadržaju pravne zaštite koja se tužbom traži. bez obzira da li se pritom tužilac poziva na jedan ili na više činjeničnih osnova. Tužilac ovom tužbom traži da sud osudi tuženog npr. utuživost je pitanje samog subjektivnog prava. odlučivanje o troškovima postupka itd. a ličnim tužbama se štite relativna subjektivna prava sa dejstvom inter partes.WWW. tj.Teorija ekvivalencije ili jednakovrijednosti smatra da predmet spora nije samo tužbeni zahtjev. tužbe se dijele na stvarne i lične. a može se podnijeti i usmeno na zapisnik kod suda. Forma tužbe. Problem utuživosti javlja se kod postupanja suda u slučaju naturalnih obligacija. Presudom koju sud donosi na osnovu kondemnatorne tužbe se utvrđuje pravo tužioca prema tuženom i istovremeno naređuje tuženom da ispuni obavezu na koju je upravljen tužbeni zahtjev. Ono je samo podloga koja omogućava individualizaciju predmeta spora. trpljenje ili propuštanje. Postavlja se pitanje da li se nosilac subjektivnog prava može odreći sudske zaštite. pa će sud donijeti rješenje kojim odbacuje tužbu kao nedopuštenu. 33. Stvarnim tužbama se štite apsolutna subjektivna prava koja djeluju erga omnes. sud će donijeti presudu kojom tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan. pa ako ona nedostaje u konkretnom slučaju.COM 2. u parnici ima onoliko predmeta spora koliko tužilac ističe tužbenih zahtjeva. Funkcija i značaj tužbenog zahtjeva. da se suzdržava od vršenja neke radnje i sl. Čista procesna teorija težište ima samo na tužbenom zahtjevu. arhaičan vid deklaratorne tužbe koju je poznavao i Građanski parbeni postupak za BiH iz 1883. Osim toga. Identičnost tužbenih zahtjeva u dvije parnice rađa prigovor litispendencije. u vidu podneska. Određeno činjenično stanje ne smatra se sastavnim dijelom predmeta spora. ali mogu oprostiti dug ili odgoditi nastupanje njegove dospjelosti.BH-PRAVNICI. je tzv.BH-PRAVNICI. Procesne teorije . Po jednom shvatanju. razlikuju se 3 vrste tužbi: osuđujuće ili kondemnatorne. Tužbeni zahtjev kod ovih tužbi uvijek je upravljen na neku radnju. Po drugom shvatanju.4. tužilac ima mogućnost da u izvršnom postupku ostvari prinudno izvršenje. Ovaj drugi stav se smatra ispravnijim. Tužilac svoj zahtjev uvijek zasniva na tvrdnji da je tuženi povrijedio neko njegovo pravo i otuda proizilazi njegov pravni interes da traži zaštitu u cilju otklanjanja povrede. izazivačka (provokativna) tužba. Kondemnatorne tužbe (dosuđujuće). da preda određenu stvar. pitanje utuživosti je procesna pretpostavka. da plati određenu svotu novca. utvrđujuće ili deklaratorne i preobražajne ili konstitutivne. Poseban. već i određena činjenična osnova iz koje tužilac izvodi zaključak o osnovanosti određene pravne posljedice. Pravni interes za kondemnatornu tužbu proizilazi iz sadržaja pravne zaštite koja se traži.

Deklaratorne tužbe (utvrđujuće) su tužbe u kojima je tužbeni zahtjev upravljen na utvrđivanje postojanja ili nepostojanja određenog prava ili pravnog odnosa.WWW. Obzirom na ovaj kriterij (postojanje ili nepostojanje) tužba može biti tužba pozitivnog ili negativnog utvrđenja. Tužba za utvrđenje je čisto procesno-pravni oblik ostvarenja pravne zaštite. Sadržaj deklaratorne zaštite nema osnova u ovlaštenju koji subjektima pripadaju po normama materijalnog prava. pojave okolnosti koje unose neizvjesnost i nesigurnost u pogledu prirode i sadržaja tog pravnog odnosa. a obično je to pravni odnos između tužioca i tuženog. bez obzira na podizanje kondemnatorne tužbe. zbog nepostojanja pravnog interesa. Prejudicijelni ili incidentni zahtjev za utvrđenje je procesni oblik tužbe za utvrđenje koju tužilac podiže u toku parnice pokrenute kondemnatornom tužbom. U principu. nego samo pravna posljedica isteka roka. Ako tužilac tvrdi da je potraživanje dospjelo. Deklaratornom tužbom tužilac ostvaruje pravozaštitni cilj koji prevazilazi okvire konkretne parnice. Pravni interes za podizanje ove tužbe postoji u situacijama kad se u jednom pravnom odnosu. predmet utvrđenja mogu biti samo postojeći pravni odnosi.COM . prije dospjelosti činidbe. Od ovog pravila postoje izuzeci. tužilac ima pravni interes da podigne i deklaratornu tužbu. Od pravila da činjenice ne mogu biti predmet utvrđivanja postoji 1 izuzetak: utvrđivanje istinitosti ili neistinitosti neke isprave (querela di falso). poričući svoju obavezu na izvršenje djela. To je posebno slučaj u sporovima o stvarnim i drugim apsolutnim pravima. Tako npr. koji se ostvaruje kondemnatornom tužbom i čini deklaratornu tužbu suvišnom. a u toku postupka se utvrdi da nije. sud će odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan. Tužilac je dužan da u tužbi iznese okolnosti iz kojih se vidi postojanje pravnog interesa. Sud o spornom prethodnom pitanju mora odlučivati da bi mogao presuditi o tužbenom zahtjevu kao glavnom pitanju. Npr. Odnos deklaratorne i kondemnatorne tužbe. a to je utvrđenje prestanka ugovora. Tužbom se može tražiti utvrđenje konkretnog pravnog odnosa u cjelini ili pojedinih posljedica koji iz njega proizilaze. Npr. Kondemnatorna tužba samo izuzetno može biti dopuštena u slučaju nedospjelih potraživanja. Moguće je i da tužilac zahtijeva utvrđenje pravnog odnosa između tuženog i trećeg lica. pravni interes za utvrđenje prerašće u pravni interes za dosuđenje.kod zakonskog izdržavanja. pa se smatra da se zbog povrede pravila o pravnom interesu ne mogu uspješno ulagati pravni lijekovi. Pravno relevantne činjenice same po sebi ne mogu biti predmet tužbe. Pravni interes kod tužbe za utvrđivanje je procesna pretpostavka na koju sud pazi po službenoj dužnosti. Ako je tužilac naveo da će dospjelost nastupiti u određenom vremenskom periodu u budućnosti. osim u onim predmetima gdje zakon izričito predviđa tužbu za utvrđenje. tužba se odbacuje kao nedopuštena. Povreda pravila o pravnom interesu ne predstavlja zakonski razlog ni za apsolutnu ni za relativnu ništavost. Neizvjesnost i nesigurnost su obično posljedica držanja tuženog koji svojim radnjama ili izjavama izaziva spor o postojanju ili nepostojanju pravnog odnosa. Ako je određeni spor prerastao u povredu. ali se ne može tražiti utvrđenje određenog elementa u datom pravnom odnosu. ne bi bila dopuštena tužba za utvrđenje da je rok za izvršenje ugovora istekao (ako je rok bitan element ugovora). Ako ima mogućnost da iz istog odnosa u 54 WWW.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. Cilj deklaratorne zaštite je prevencija. ako za to postoji pravni interes. u situacijama kad. što je u praksi vrlo rijedak slučaj. kao ni apstraktna pravna pitanja. naručilac ima pravni interes da ustane tužbom za utvrđenje postojanja ugovora o djelu protiv uposlenika kao tuženog ako poslenik ne preduzima nikakve radnje u cilju izvršenja djela u ugovorenom roku.COM tužbeni zahtjev upravljen na činidbu koja još nije dospjela. kao što je npr. predmet tužbe za utvrđenje ne može biti postojanje ili nepostojanje pravne sposobnosti.

a zbog kojih bi bio nadležan drugi redovni sud. dužnik pada u zakašnjenje. Litispendencija (Lis pedeus) Parnica kao procesno-pravni odnos nastaje dostavljanjem tužbe tuženom. Konstitutivna tužba se podiže u onim slučajevima u kojima se pravo na pravnu promjenu može ostvariti samo na osnovu sudske presude. 55 WWW. Od tog trenutka parnica postoji (litispendencija=postojanje parnice). Na području imovinskih odnosa. ako se tužba preinačuje zbog okolnosti koje su nastupile nakon podnošenja tužbe. tužilac će imati pravni interes da isticanjem prejudicijelnog zahtjeva traži da se o prethodnom pitanju odluči kao o glavnom pitanju.BH-PRAVNICI. • Materijalno-pravne posljedice podnošenja tužbe određene su normama materijalnog prava. Dejstva podnošenja tužbe sudu Dijele se na procesno-pravna i materijalno-pravna dejstva. 33. 33. tuženi se ne može protiviti takvom preinačenju. bez obzira na eventualne promjene okolnosti u toku postupka. Međutim. Procesno-pravna dejstva su: • ocjenjivanje nadležnosti se u pravilu vrši prema činjenicama koje su postojale u trenutku podnošenja tužbe. Na taj način dolazi do ustaljenja nadležnosti (perpetuatio fori). Karakter konstitutivne tužbe npr. smatra se da do prekida nije ni došlo. Prekid i mirovanje postupka nemaju uticaja na litispendenciju. Na taj način bi izbjegao mogućnost da mu tuženi u nekoj drugoj parnici ospori postojanje takvog pravnog odnosa.WWW. ako tužilac u bračnom sporu umre nakon podizanja tužbe. Za litispendenciju se vezuje niz dejstava.COM nekoj drugoj parnici ostvari još neko pravo.imaju tužba za razvod ili za poništenje braka. ako tužilac povuče tužbu. tužba za poništaj odluke izabranog suda). Nadležni sud zadržava nadležnost. ako to pravo kod alternativnih obligacija pripada tužiocu. U posebnu vrstu konstitutivnih tužbi spadaju tužbe u kojima je zahtjev upravljen na promjenu procesno-pravnog položaja (npr. Litispendencija prestaje okončanjem parnice. pravo izbora se iscrpljuje podnošenjem tužbe. Među najvažnijima su: • • • • prekida se zastara.COM . Ovom tužbom tužilac traži od suda da donese presudu kojom se stvara nova pravna situacija.BH-PRAVNICI. nasljednici imaju pravo nastaviti postupak. Tužilac može istaći incidentni zahtjev samo ako je sud pred kojim teče parnica nadležan i za odlučivanje o zahtjevu koji se postavlja tim incidentnim zahtjevom. tužba za proglašenje prestanka ugovora o izabranom sudu. Incidentni zahtjev je nov tužbeni zahtjev uz postojeći. tužbeni zahtjev konstitutivne tužbe najčešće se upravljen na izmjenu postojećeg pravnog odnosa (npr. ali njegovo isticanje nema za posljedicu preinačenje tužbe. za osporavanje bračnog očinstva i sl. na smanjenje ugovorne kazne itd).5. Ove tužbe upravljene su na prestanak postojećeg pravnog odnosa. preinakom ili ukidanjem postojećeg pravnog odnosa.6. Konstitutivne (preobražajne) tužbe su tužbe u kojima je tužbeni zahtjev upravljen na ostvarenje određene pravne promjene.tužbe za smanjenje ili povećanje određene činidbe. odnosno ako je sud odbaci kao nedopuštenu.

protivtužba i tužba glavnog intervenijenta moguća je tek sa nastankom parnice. Ako dođe do podnošenja tužbe našem sudu u predmetu povodom kojeg teče parnica pred inostranim sudom. Kad je u pitanju identitet stranaka. Sud to najčešće sazna iz prigovora tuženog.COM Procesnopravna dejstva litispendencije su: • • • • • zabrana pokretanja nove parnice u pogledu istog zahtjeva o kome već postoji parnica. ali je sud stvarno nadležan za svaki od tih tužbenih zahtjeva i ako se ti zahtjevi raspravljaju u istom postupku. ako utvrdi da parnica u istoj stvari već teče. 33. Materijalno-pravna dejstva litispendencije određena su normama materijalnog prava. Sud će drugu tužbu odbaciti kao nedopuštenu. jer se povodom svakog zahtjeva zasniva samostalan procesno-pravni odnos.BH-PRAVNICI. Ako su svi zahtjevi povezani istim činjeničnimm i pravnim osnovom. naš sud će na zahtjev stranke prekinuti postupak ako su ispunjena 2 uslova: (1) ako u konkretnom slučaju nije predviđena isključiva jurisdikcija suda u FBiH i (2) ako postoji faktička uzajamnost. Povodom istog predmeta se između istih stranaka ne može istovremeno voditi više od jedne parnice. Nije u suprotnosti sa zabranom dvostruke litispendencije da se između istih lica zasnuje litispendencija tužbom za dosuđenje.BH-PRAVNICI.7. tj. za preinačenje treba pristanak tuženog. vrijednost predmeta spora utvrđuje se zbrajanjem pojedinih tužbenih zahtjeva i obrnuto. Dva tužbena zahtjeva su identična ako se njima ostvaruje isti pravozaštitni cilj. to ne sprečava dovršavanje parnice među istim strankama među kojima je i započeta. tužilac iz prve parnice može imati ulogu tuženog u drugoj parnici. 4. Npr. Predmet spora mora biti isti u obje parnice. Litispendencija pred stranim sudom. Norme procesnog prava dozvoljavaju spajanje više tužbenih zahtjeva u istoj tužbi protiv istog tuženog u 2 slučaja: 3. Da bi se utvrdilo postojanje dvostruke litispendencije bitan je identitet stranaka i identitet predmeta spora. Cummulatio actionum (objektivna kumulacija) Kumulacija postoji ako se u jednoj tužbi istakne više tužbenih zahtjeva. On je isti ako je isti tužbeni zahtjev. stranke u obje parnice moraju biti iste. jer je tužbeni zahtjev u ove dvije parnice različit . ali ne moraju imati iste uloge. dok još teče parnica povodom tužbe za utvrđenje. ako neka od stranaka otuđi stvar ili pravo u pogledu kojeg traje parnica. Uslovi za dopuštenost objektivne kumulacije.tuženi koji je savjesni držalac od trenutka kad mu je tužba dostavljena odgovarat će kao nesavjesni držalac. Ako ta povezanost postoji.usmjeren je na ostvarenje različitih pravozaštitnih ciljeva. te ako pravosnažnost odluke iz prve parnice svoje dejstvo proteže i na predmet odlučivanja u drugoj parnici. 56 WWW. umješač kao treće lice se može pridružiti jednoj od stranaka. s tim što se svi zahtjevi ostvaruju u istom postupku. Time se ne dovodi u pitanje njihova procesno-pravna samostalnost.COM . Povezanost činjeničnim i pravnim osnovom značajna je i za određivanje vrijednosti predmeta spora. Ako nisu povezani istim činjeničnim i pravnim osnovom.WWW. Zabrana dvostruke litispendencije je najvažnije dejstvo litispendencije.

WWW. Alternativno spajanje dopušteno je samo u sporovima koji nastaju povodom alternativnih obligacija. Dopuna i ispravljanje činjeničnih navoda u osnovu tužbe nikad ne izaziva promjene identiteta tužbe. Ovo spajanje moguće je samo u sporovima u kojima tužilac zasniva osnovni i eventualni zahtjev na istom ili bitno istovrsnom činjeničnom stanju. Tužilac ovu ustanovu koristi kad nije siguran u ostvarenje osnovnog zahtjeva.COM Dakle. Tužilac koji traži da mu se dosudi određena stvar. sud će u presudi izreći da se tuženi može osloboditi davanja stvari ako plati određeni novčani iznos. Kvantitativna i kumulativna modifikacija. Tužilac u tužbenom zahtjevu ističe više pravnih posljedica i traži da sud tuženog obaveže na svaku od njih. ali do odlučivanja o pomoćnom zahtjevu dolazi samo u slučaju odbijanja osnovnog. U toku parnice tužbeni zahtjev preinačuje tako što zahtijeva naknadu štete zbog neispunjenja ugovora. Pod preinačenjem tužbe u kvalitativnom smislu podrazumijeva se promjena elemenata putem kojih se određuje identitet tužbe. preinačenje tužbe je promjena istovjetnosti tužbenog zahtjeva. plaćanje novčanog iznosa nije obaveza.COM .tužilac ustaje tužbom u kojoj zahtjev upravlja na ispunjenje kupoprodajnog ugovora. Zato je facultas alternativa prividni oblik kumulacije. već materijalno-pravne izjave volje. Litispendencija nastupa istovremeno povodom oba zahtjeva. već pravo tuženog . ili kad ostvarenjem pomoćnog može postići isti pravozaštitni cilj kao i ostvarenjem osnovnog zahtjeva. s tim što se ovi zahtjevi međusobno isključuju. ukoliko istovremeno ne izaziva i promjenu tužbenog zahtjeva.BH-PRAVNICI. Vrste objektivne kumulacije. kad zakon izričito dozvoljava da se u postupku povodom nekog bračnog spora ili paternitetskog spora kumulira zahtjev za izdržavanje. u zavisnosti od toga da li se promjene tiču predmeta spora ili tuženog kao stranke. Subjektivna modifikacija (permutatio personalis). može u toku postupka izjaviti da je voljan da umjesto stvari primi određeni novčani iznos. Tužilac ga koristi kad prema tuženom ističe više tužbenih zahtjeva i traži da sud odluči o svim istaknutim zahtjevima. eventualno. tako što traži isporuku ugovorene količine robe. Kumulativno i eventualno spajanje imaju karakter objektivne kumulacije u pravom smislu riječi. Preinačenje tužbe (modificatio. te u vidu fakultas alternative. 33. određujući uslovi za dopuštenost objektivne kumulacije su ista stvarna nadležnost i ista vrsta postupka. Od ovog pravila postoje odstupanja.8. tuženi se može prinuditi samo na ispunjenje činidbe na koju je upravljen tužbeni zahtjev. Tužilac može preinačiti tužbu i tako što će umjesto 57 WWW. uz postojeći tužbeni zahtjev (kumulativna modifikacija). Takva izjava nema karakter tužbenog zahtjeva.facultas alternativa. dok su preostala dva samo prividni oblici objektivne kumulacije. Ako usvoji tužbeni zahtjev. U našem pravu posljedice preinačenja tužbe imaju i povećanje postojećeg tužbenog zahtjeva (kvantitativna modifikacija) i isticanje novog.BH-PRAVNICI. mutatio) Pojam mutabiliteta tužbe. Kumulativno spajanje je najčešće. Preinačenje može biti objektivno i subjektivno. Prema odredbama našeg procesnog prava. Bitno je napomenuti da sud ne utvrđuje da li facultas alternativa odgovara protivvrijednosti osnovne činidbe. Međutim. s tim što se ispunjenjem jedne. Npr. alternativno. Tužbeni zahtjevi u jednoj tužbi mogu biti spojeni kumulativno. Objektivna modifikacija. Kod eventualnog spajanja tužilac traži odluku o samo jednom tužbenom zahtjevu i to tako što traži da sud prihvati naredni zahtjev ako utvrdi neosnovanost prethodno istaknutog. Dakle. Ova dva oblika preinačenja ne dovode do promjene identiteta tužbe. udovoljava tužbenom zahtjevu u cjelini. Procesna facultas alternativa.

TOK PARNIČNOG POSTUPKA PRED PRVOSTEPENIM SUDOM 34. pripremno ročište i zakazivanje glavne rasprave. Dopuštenost preinačenja tužbe. Uslov za subjektivnu modifikaciju je pristanak prvotuženog (od trenutka njegovog upuštanja u raspravu o meritumu spora). ali i pristanak novotuženog. sud može dopustiti preinačenje tužbe bez obzira na protivljenje tuženog. Naime.COM .1. dostavljanje tužbe tuženom na odgovor. Tuženi se sa preinačenjem može saglasiti izričito ili prećutno upuštanjem u raspravu o preinačenoj tužbi. Subjektivno preinačenje moguće je izvesti samo sa pristankom prvotuženog i novotuženog. Uslovi za dopuštenost su dvojako određeni: pristankom tuženog ili dopuštenjem preinačenja od strane suda.WWW.BH-PRAVNICI. ako smatra da bi pismeno izjašnjenje tuženog o navodima iz tužbe bilo svrsishodno zbog složenosti spora ili većeg broja zahtjeva. Pripremanje glavne rasprave Prvostepeni postupak se odvija u 2 faze: priprema glavne rasprave i glavna rasprava. O procesnim pretpostavkama koje se tiču samog predmeta spora (res iudicata. Nakon što je tužba dostavljena tuženom. Pristanak novotuženog potreban je zato što on parnicu prima u onom stanju u kome se ona nalazi u trenutku kad u nju stupa. i to samo do zaključenja glavne rasprave. Do ovakvog preinačenja dolazi u situacijama kad se pokaže da je tužilac pogriješio u pasivnoj legitimaciji tuženog. U fazi pripremnog postupka sud ima 2 osnovna zadatka: (1) da utvrdi postojanje procesnih pretpostavki i (2) da pripremi procesnu građu za odlučivanje o predmetu spora. Posljedice nedostataka zavise od toga o kakvom se nedostatku radi. sud može uz dostavljanje tužbe tuženom naložiti da podnese 58 WWW. Naime. Preinačenje prema prvotuženom ima posljedice povlačenja tužbe.COM prvobitno tuženog tužiti neko drugo lice. Ako zbog okolnosti koje su nastale nakon podnošenja tužbe tužilac preinači tužbu na način da iz iste činjenične osnove traži drugi predmet ili novčani iznos. Svrsishodnost se cijeni prema tome da li se preinačenjem doprinosi razrješavanju spornog stanja među strankama. te procesnih nedostataka na strani suda i stranaka. lis pedens. tuženi se takvom preinačenju ne može protiviti. Iz razloga svrsishodnosti. a za povlačenje tužbe je potreban pristanak tuženog od trenutka kad se tuženi upustio u raspravu o meritumu. Faza pripremanja glavne rasprave sastoji se od slijedećih procesnih radnji: ispitivanje tužbe. Odgovor na tužbu je procesna radnja tuženog kojom on zauzima svoj stav prema tužbi i tužbenom zahtjevu. Razlog za to je što se preinačenjem tužbe ne smije pogoršati procesno-pravni položaj tuženog. kako bi se otklonila mogućnost pokretanja nove parnice. pravni interes) sud odlučuje tek na pripremnom ročištu. Prethodno ispitivanje tužbe je obligatorna procesna radnja. U ovoj fazi sud ispituje postojanje pretpostavki koje se tiču same tužbe (potpunost i razumljivost). TOK PARNIČNOG POSTUPKA 34. U ostalim slučajevima se radi o otklonjivim nedostacima i sud će preduzeti mjere na njihovom otklanjanju.BH-PRAVNICI. sud će tužbu rješenjem odbaciti kao nedopuštenu u 2 slučaja: ako utvrdi da je sud apsolutno nenadležan ili ako je tužba podnesena po isteku prekluzivnog roka. za njeno preinačenje koje se tiče predmeta spora (objektivna modifikacija) potreban je i pristanak tuženog.

U praksi je to ipak izuzetak. prekidu ili mirovanju postupka. a ne vijeće. Sud odlučuje i o ranije pomenutim procesnim pretpostavkama koje se tiču predmeta spora (res iudicata. o preinačenju tužbe. te presudu zbog izostanka. a sud smatra da je izvođenje dokaza neophodno. Predsjednik vijeća ovlašten je da odlučuje: o stupanju prethodnika u parnicu. koji ne može biti duži od 15 dana od dostave tužbe. Sudija pojedinac nikad ne zakazuje pripremno ročište. 34. Osim toga. Nakon što je utvrdio da ne postoje procesne smetnje za dalji tok postupka. sva ročišta zajedno čine jedinstvenu glavnu raspravu. Pripremno ročište. Sud dakle ne izvodi dokaze na pripremnom ročištu. Bez obzira na njihov broj. Ročište za glavnu raspravu se zakazuje tako da se strankama ostavi dovoljno vremena za pripremu. Ona je primarno u funkciji utvrđivanja činjeničnog osnova presude. Pritom sud određuje i rok za odgovor. sud pristupa razjašnjenju pitanja koja se tiču predmeta spora: razjašnjenje suštine spora.BH-PRAVNICI. Ako tuženi u odgovoru prizna tužbeni zahtjev. te koja se dokazna sredstva mogu upotrijebiti za dokazivanje spornih činjenica. Predsjednik vijeća u funkciji suda. na kojoj sud i odlučuje koji dokazi će biti izvedeni.WWW. o učešću umješača. Na pripremnom ročištu sud uz saradnju stranaka preispituje postojanje uslova za nesmetan tok parnice i prikuplja procesnu građu potrebnu za raspravljanje i odlučivanje. glavna rasprava se zakazuje odmah nakon ispitivanja tužbe. lis pedens. Dokazi se izvode na glavnoj raspravi. na osnovu odricanja. Ovo pravilo je u službi načela kontradiktornosti postupka i mora biti striktno poštivano. Na njoj se odlučuje i o svim pitanjima procesno-pravne prirode koja nisu riješena tokom pripremnog postupka. Sud po pravilu održava pripremno ročište uvijek kad to ocijeni svrsishodnim radi što potpunije pripreme glavne rasprave. Glavna rasprava je u načelu obligatoran stadij u razvoju postupka. ili se odmah može zakazati ročište za glavnu raspravu. Podnošenjem odgovora na tužbu tuženi zauzima aktivan stav u parnici i samim tim onemogućava donošenje presude zbog izostanka ako propusti doći na ročište. ako se tome ne protivi ni jedna stranka.2. Na osnovu odgovora na tužbu sud cijeni da li je potrebno zakazati pripremno ročište.BH-PRAVNICI. o zakazivanju ročišta i određivanju sudskih rokova. U sporovima koji nisu složeni i u sporovima u kojima postupa sudija pojedinac. i po isteku roka u kome je sud odredio podnošenje odgovora na tužbu. Samo izuzetno ovaj rok može iznositi do 30 dana. sud će odmah donijeti presudu na osnovu priznanja. Sud može donijeti presudu na osnovu priznanja. Ideal postupka bio bi da se glavna rasprava okonča na prvom ročištu. parnica se na pripremnom ročištu može okončati i sudskim poravnanjem. 59 WWW. pravni interes). Načelo jedinstva (koncentracije) glavne rasprave. sređivanje procesne građe. o obezbjeđenju dokaza. Zakazivanje glavne rasprave je procesna radnja suda kojom se okončava pripremna faza postupka. Funkciju suda u toku cijelog pripremnog postupka vrši predsjednik vijeća.COM pismeni odgovor na tužbu. a najmanje 8 dana od dana prijema poziva. jer se rasprava obično odvija na više ročišta. o povratu u prijašnje stanje itd. već samo odlučuje koji će se dokazi pribaviti.COM . razdvajanje spornog od nespornog. spajanju i razdvajanju parnice. Glavna rasprava Značaj. Na pripremnom ročištu se parnica može i okončati. Odgovor na tužbu tuženi može podnijeti i u slučajevima kad sud to od njega ne zahtijeva. Od ovog pravila postoji izuzetak: na pripremnom ročištu je dopušteno izvođenje dokaza putem vještaka i uviđajem. povlačenju tužbe.

dostavljanje se ostvaruje po pravilima običnog dostavljanja.odluke kojima se određuje izvođenje dokaza.bez obzira da li u konkretnom slučaju postoji potreba za nekom od tih radnji. dostavljač mu ostavlja pismeno obavještenje da u određeno vrijeme bude na određenom mjestu radi dostavljanja. Sve odluke koje se tiču upravljanja postupkom donosi vijeće (npr. a moguće ga je obaviti preko određenog radnika u sudu. Ako je udaljen punomoćnik. procesne norme samo okvirno određuju osnovne faze postupka. Dostavljanje je procesno-pravna djelatnost uručivanja pismena adresatima kojima su upućeni. pravni lijekovi i sudske odluke. Dostavljanje poštom se može izvršiti i u dane praznika.COM . sud će uvijek odgoditi ročište i obavijestiti stranku. Predsjednik vijeća se brine i o održavanju reda u sudnici. Način dostavljanja. Adresat dostavljanja. a sudu prepuštaju oblikovanje parnice obzirom na okolnosti konkretnog slučaja. nadležnog općinskog organa. tako da se rasprava po mogućnosti završi na prvom ročištu. Dostavljanje Pojam.3. odlaganje ročišta. 34. Ako ni u drugom pokušaju ne uspije lično dostavljanje. zaključivanje ročišta. On brine o tome da se predmet spora svestrano raspravi. Procesne radnje suda koje zahtijevaju dostavljanje dostavljaju se lično. Ako se adresat ne zatekne na adresi. ponovno otvaranje ročišta itd). daje i oduzima riječ strankama. stara se o održavanju reda na ročištu. ali istovremeno i da se postupak ne odugovlači. Sud po pravilu dostavljanje vrši preko pošte. Na drugom mjestu i u drugo vrijeme dostavljanje se može izvršiti samo uz pristanak adresata ili na osnovu posebne odluke suda.COM Eventualna maxima važila je u starijim sistemima koji su bili izgrađeni na načelu strogog zakonskog upravljanja postupkom. diktira sadržaj rasprave u zapisnik itd. Kao ustanova je primarno u službi ostvarenja načela kontradiktornosti i cilj mu je da se adresatu omogući da se upozna sa sadržajem pismena koja mu se dostavljaju. Dostavljanje vrši sud po službenoj dužnosti. Arbitrarni (diskrecioni) red. Ustanova eventualne maksime napuštena je uvođenjem sudskog upravljanja postupkom. U sistemu sudskog upravljanja postupkom. Glavna rasprava se zaključuje kad vijeće ocijeni da je predmet dovoljno raspravljen da se o njemu može odlučivati. tj. a u korist predsjednika koji je primus inter pares.uručuju se neposredno adresatu. Među njima su najvažnije tužbe. tj. uloga predsjednika vijeća se sastoji u tome što on ima značajnu dužnost u oblasti prikupljanja procesne građe.BH-PRAVNICI. Stranke su bile prisiljene da iznose sva napadna i odbrambena sredstva u stadiju koji je bio predviđen za tu vrstu radnji. ročište će se održati i bez njenog prisustva. sudske policije i neposrednim uručenjem pismena u sudu. U procesnom smislu.BH-PRAVNICI. Predsjednik vijeća rukovodi glavnom raspravom kako u procesnom. Ako stranka bude udaljena iz sudnice. Ostala pismena se lično dostavljaju kad sud smatra da je potrebna veća opreznost zbog priloženih isprava u originalu ili iz nekog drugog razloga. Upravljanje glavnom raspravom podijeljeno je između predsjednika vijeća i vijeća. saslušava svjedoke i vještake. rukovođenje podrazumijeva da predsjednik otvara i zaključuje glavnu raspravu. Vrši se radnim danom i to danju. tako i u materijalno-pravnom pogledu. isključenje javnosti.WWW. u stanu ili na radnom mjestu adresata ili u sudu (ako se adresat tamo zatekne). radi eventualnosti da zatrebaju. 60 WWW. U materijalno-pravnom smislu.

Kad adresat odbije da primi pismeno.4. Odbijanje prijema pismena. ili će pismeno ostaviti na vratima stana ili prostorije. ako u dostavnici nije određen dan predaje ili se dostava uopće ne može dokazati i sl. Neuredno dostavljanje u načelu ne proizvodi posljedice.COM . O tome da li se nedostaci u dostavljanju mogu sanirati nema izričitih odredaba u ZPP. ali sa dejstvom dostave adresatu (npr. predaja pismena stranci umjesto njenom punomoćniku predstavlja relativno bitnu povredu parničnog postupka. te (2) kad stranka promijeni adresu a o tome ne obavijesti sud. Dostavljanje oglašavanjem dopušteno je samo: (1) kad sud postavi privremenog zastupnika tuženom čije je boravište nepoznato. Zatim. odnosno predajom na službenom protokolu pravnog lica. odnosno punomoćniku stranke ima karakter ličnog dostavljanja. Zastoj (diskontinuitet) u postupku Pojam. za razliku od faktičkog zastoja koji ne proizvodi nikakve procesno-pravne posljedice. sud će ih pozvati da imenuju zajedničkog punomoćnika za primanje pismena. Obje vrste spadaju u procesno-pravne diskontinuitete i proizvode procesno-pravno dejstvo.BH-PRAVNICI. susjedu ili radnom kolegi koji pristane da primi pismeno). Kao dokazno sredstvo dostavnica ima snagu javne isprave.ako nestane. Činjenice koje obligatorno izazivaju prekid postupka su: 61 WWW. razlikuju se 2 vrste zastoja: prekid postupka i mirovanje postupka. dostavljanje je neuredno ako je pismeno uručeno pogrešnom adresatu. Faktički zastoj postoji u situacijama kad je sud normama procesnog prava ovlašten da zastane sa postupkom do nastupa određenog stanja koje omogućava nastavak postupka.nekom od odraslih članova porodičnog domaćinstva. sud postavlja privremenog zastupnika o njihovom trošku i o tome ih obavještava. Predaja pismena stranci umjesto njenom zakonskom zastupniku ne proizvodi dejstva. ali se smatra da oni mogu biti sanirani po 2 osnova: a) pristankom stranke prema kojoj je izvršena povreda dostavljanja. Predaja pismena zakonskom zastupniku. odnosno tuženom koji se nalazi u inostranstvu a nema punomoćnika u FBiH. Dostavnica je isprava kojom se dokazuje da je dostavljanje izvršeno. b) kada sud smatra da je cilj dostavljanja postignut bez obzira na povrede pravila o dostavljanju. Time se smatra da je dostavljanje izvršeno. dostavljanje se može dokazivati i drugim dokaznim sredstvima. Punomoćnik za prijem pismena određuje se samo u svrhu prijema pismena u ime stranke. Ako to ne urade. Lično dostavljanje pravnim i građansko-pravnim licima vrši se predajom pismena licu ovlaštenom za prijem pismena ili radniku koji se zatekne u poslovnim prostorijama. Ovu vrstu punomoćnika trebaju imati stranke koje se nalaze u inostranstvu. a nemaju punomoćnika u BiH.COM Obično dostavljanje dozvoljava da se pismeno uruči nekom drugom licu umjesto adresata. dostavljač će ga ostaviti u stanu ili radnim prostorijama adresata. Neuredno dostavljanje postoji ako dostavljanje nije izvedeno po svim pravilima procesnog prava.BH-PRAVNICI.WWW. Međutim. Zastoj je procesnopravna situacija u kojoj parnica ne može da se odvija u pravcu okončanja. 34. Obzirom na razloge koji ga izazivaju. Npr. Prekid postupka je vrsta zastoja do koje dolazi kad se u toku parnice pojave smetnje čije postojanje onemogućava nesmetano odvijanje parnice. ako suparničari nemaju zajedničkog punomoćnika. ali nije jedino dokazno sredstvo za utvrđivanje dostavljanja . Obzirom na prirodu tih smetnji razlikuju se obligatorni i fakultativni prekid postupka.

dok su posljedice po pravilu iste kao i kod prekida. Ako sud odluči da ne rješava sam o prethodnom pitanju. jer se postupak nastavlja na njihov prijedlog. Mirovanje postupka se od prekida razlikuje uglavnom prema razlozima koji do njih dovode.ako se stranka nalazi na području koje je zbog vanrednih događaja odsječeno od suda. 3. Kad jedna stranka izostane. Mirovanje u tom slučaju nastupa od dana kad stranke o tome obavijeste sud. Jedino je ovlašten da objavi presudu. 7. sud će donijeti rješenje o mirovanju postupka. Kad nastupe pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka.BH-PRAVNICI. sud za vrijeme prekida ne može donositi nikakve odluke. 4. ako je razlog zbog kojeg je postupak prekinut nastupio nakon zaključenja glavne rasprave. Smrt stranke ili gubitak parnične sposobnosti. Fakultativni razlozi su: 2. Stranke mogu saglasno izjaviti da žele da postupak miruje (podneskom ili na ročištu). ali odbiju da raspravljaju. 5. Postupak će se nastaviti po službenoj dužnosti samo u slučaju da je do prekida došlo zbog toga što je sud odlučio da ne rješava o prethodnom pitanju. zavisi od volje stranaka.WWW. 62 WWW. 4. a stranka nije imala punomoćnika u parnici. Prestanak postojanja ili zabrana rada stranke koja je pravno lice. Osim toga. Da li će do nastavka zaista i doći. Kad prestane rad suda zbog rata ili drugih uzroka. jer u trenutku prekida prestaju teći svi zakonski i sudski rokovi.BH-PRAVNICI. Zatim. Sud može. Kad je to određeno drugim zakonom. odnosno ako zavisi od toga da li je u postupku upotrijebljen lažni dokaz. Ako odluka o tužbenom zahtjevu zavisi od ishoda krivičnog postupka. ima deklaratorni karakter. do mirovanja može doći usljed pasivnog držanja stranaka u parnici: 3. odluka ima konstitutivni karakter. Kad zakonski zastupnik stranke umre ili prestane mu ovlaštenje za zastupanje. Procesno-pravno dejstvo prekida prvenstveno se sastoji u tome što procesne radnje ne proizvode dejstva dok je postupak u prekidu. Ako obje stranke izostanu sa ročišta ili dođu na ročište. Odluka o prekidu postupka koja je donesena na osnovu obligatornih razloga za prekid. ili da je lažna isprava upotrijebljena kao dokaz.COM 3.COM . a ne i prema strankama. Takva presuda dejstvo proizvodi samo prema sudu koji ju je donio. ali ne mora prekinuti postupak ako odluka o tužbenom zahtjevu zavisi od ishoda krivičnog postupka. 6. 5. a posebno kad se pojavi sumnja da je svjedok ili vještak dao lažni iskaz. a stranka nije imala punomoćnika u parnici. a druga predloži mirovanje postupka. 4. . Rokovi ponovo počinju teći tek dostavljanjem rješenja o nastavljanju postupka. Mirovanje postupka je posljedica određenog držanja stranaka u parnici. 8. Sud uvijek prekida postupak: .ako je odlučio da sam ne rješava o prethodnom pitanju. Nastavak prekinutog postupka nastupa nakon otklanjanja smetnje koja je izazvala prekid. Ako se radi o fakultativnim razlozima. Ako je stranka na području koje je zbog vanrednih okolnosti odsječeno od suda. Kad na ročište dođe samo tužilac. Strankama se ne može ni dostaviti. pa ne predloži donošenje presude zbog izostanka.

Dakle. Pojam i funkcija Dokazivanje predstavlja djelatnost uobličenu procesnim normama. Djelatnost dokazivanja obuhvata i utvrđivanje činjenica koje su predmet dokazivanja. Postupak se nastavlja samo po prijedlogu stranaka.na ročištu za raspravljanje o prijedlogu za povrat u prijašnje stanje. Nakon isteka ovog roka. Stav sudske prakse je da nema bitne povrede odredaba postupka ako je sud po prijedlogu stranke nastavio postupak prije isteka roka mirovanja od 3 mjeseca. Mirovanje postupka proizvodi iste posljedice kao i prekid. odnosno od dana kad su izostale. . 35. u kojoj učestvuje sud. smatra se da je tužilac povukao tužbu. Mirovanje postupka je procesno-pravno uobličeno sa ciljem da se njegovim posredstvom omogući strankama da izvan parnice riješe spor mirnim putem. pod uslovom da to nije uticalo na donošenje zakonite i pravilne presude. ako smatra da su ti dokazi značajni za donošenje odluke. 35. izvođenje dokaza. Rješenje kojim sud konstatuje mirovanje postupka ima deklaratoran karakter. Rok od 4 mjeseca u kome parnična stranka može predložiti nastavak postupka teče od donošenja rješenja o mirovanju postupka. Ako se u istom postupku ponovno udovolji uslovima za mirovanje. .COM .na ročištu za izvođenje dokaza pred predsjednikom vijeća ili zamoljenim sudijom. ocjenu dokaza.BH-PRAVNICI. postupak može ukupno mirovati 4 mjeseca.BH-PRAVNICI. s tim što je dovoljan prijedlog samo jedne stranke i to u roku od daljih mjesec dana. a koja obuhvata prikupljanje dokaza. dokazna sredstva. Predmet dokazivanja 63 WWW.u postupku obezbjeđenja dokaza. izvođenje dokaza i ocjenu dokaza. Napuštena je u postupku u sporovima male vrijednosti. U našem pravu je sud osnovni subjekt dokazivanja. stranke i ostali učesnici u postupku. DOKAZIVANJE 35.COM Ustanova mirovanja postupka je u suprotnosti sa zahtjevima načela ekonomičnosti. dokazivanje obuhvata slijedeće elemente: predmet dokazivanja. ukoliko ni jedna od stranaka ne traži nastavak postupka.1. teret dokazivanja. Stranke svojim držanjem ne mogu izdejstvovati mirovanje postupka: . Kao procesna djelatnost. Dužnost suda je da istinito i potpuno utvrdi sve sporne pravno relevantne činjenice. Dejstvo mirovanja. od dana kad su stranke obavijestile sud. smatra se da je tužba povučena (fikcija o povlačenju tužbe). Žalba ne zadržava izvršenje rješenja. a ne od dana dostavljanja tog rješenja stranci. Zbog toga je ovlašten da izvodi i one dokaze koje stranke nisu predložile.2. kao i rješenje kojim konstatuje nastavak postupka.WWW. Stanje mirovanja obligatorno traje 3 mjeseca. s tom razlikom što zakonski rokovi kod mirovanja ne prestaju teći kao kod prekida postupka.

BH-PRAVNICI. ili su rezultat naučnog istraživanja odnosno obavljanja određene djelatnosti (trgovačke. Prema tome. sud nije vezan priznatim činjenicama. Potrebna dokazivanja. 3. Procesno-pravno dejstvo priznanja se sastoji u tome što se priznate činjenice ne dokazuju. To su činjenice za koje norme materijalnog prava vežu određene pravne posljedice. ocijeniti da li će činjenicu koju je stranka prvo priznala pa opozvala priznanje. kad su u funkciji izvođenja pravnog zaključka (supsumcije). . Pravna pravila.priznate činjenice. u vrijeme i mjestu gdje se obavlja suđenje. Opozivanje priznanja je moguće.COM Predmet dokazivanja su pravno relevantne činjenice.BH-PRAVNICI. u sporovima kojima je ograničeno načelo dispozitivnosti. Mogu biti sastavni dio pravne norme.WWW. Pravilo da pravne norme nisu predmet dokazivanja važi i kad je u pitanju primjena stranog prava. uzeti kao priznatu ili kao osporenu. odnosno nema procesne posljedice. Sadržaj pravnih normi na osnovu kojih se presuđuje u sporu. Sud je obavezan da strano pravo sazna po službenoj dužnosti. Stavovi iskustva su proizvod svakodnevnog čovjekovog iskustva o određenim činjenicama. Priznanje činjenica postoji kad jedna stranka izjavljuje da su činjenične tvrdnje druge stranke tačne. U parničnom postupku sud u osnov odluke određene činjenice uzima bez dokazivanja. Izjavu o priznanju stranka može dati usmeno na ročištu. njegova primarna dužnost je da utvrđuje koje činjenice treba da budu predmet dokazivanja. tj. Nadalje. Ti stavovi imaju dvostruku funkciju: 2. i to u cjelini ili djelimično.COM .općepoznate činjenice. I takve činjenice se utvrđuju putem dokazivanja. Priznanje činjenica dato izvan parnice ne proizvodi nikakvo procesno dejstvo. Mogu služiti za utvrđivanje činjenica. ako smatra da stranke njihovim priznanjem idu za tim da raspolažu zahtjevom kojim ne mogu raspolagati. za izvođenje činjeničnog zaključka o tačnosti spornih činjenica. Dužnost suda je da poznaje pravne norme i da ih primjenjuje na utvrđene pravno relevantne činjenice. .pretpostavljene činjenice.činjenice utvrđene krivičnom presudom. pa time i sudu pred kojim takve činjenice mogu da se pojave kao pravno relevantne. Priznate činjenice. Od ovog pravila postoje i određeni izuzeci: sud može narediti da se dokazuju i priznate činjenice. U načelu su samo činjenice predmet dokazivanja. Obzirom da sud vrši pravnu kvalifikaciju spora. ili pismeno izvan ročišta. nikad nije predmet dokazivanja. ili ih ne osporava a te su tvrdnje nepovoljne za stranku koja ih priznaje. sud je dužan da u odluci ukaže da su takve činjenice poznate na 64 WWW. To su: . Forma priznanja nije propisana u ZPP. a uzimajući u obzir sve okolnosti. Notorne činjenice su činjenice koje su poznate širem krugu ljudi. Sa priznatim činjenicama izjednačavaju se i nesporne činjenice. zanatske itd). Obilježje općepoznate činjenice ima svaka ona činjenica koja je poznata ljudima. . Kad su u pitanju činjenice uže notornosti. kao što su bračni i paternitetski sporovi. Sud će po vlastitom uvjerenju. od prirode pravnog odnosa iz kojeg je nastao spor zavisi koje će činjenice biti pravno relevantne. Najčešće se sadržaj iskustvenih pravila utvrđuje putem izvođenja dokaza vještačenjem. Općepoznate činjenice (notoria) se po pravilu ne dokazuju.

Privatno znanje sudije.BH-PRAVNICI. tuženi postaje tužilac u pogledu dokazivanja tvrdnji iz tih prigovora.BH-PRAVNICI.dokazuje stranka koja se na njih poziva. Teret dokaza leži na stranci koja nešto tvrdi. u postupku preispitivanja donesene presude. već vrstom posrednih dokaza. a to je najčešće tužilac. Razlikuju se 2 vrste pravnih pretpostavki: oborive i neoborive.WWW. koja su uobličena u formi pravne pretpostavke. može biti pozvan da svjedoči. U krivičnom postupku se ovaj problem rješava u skladu sa principom prezumpcije nevinosti. 2. Pravne pretpostavke (praesumptio iuris) su činjenice čije postojanje zakon pretpostavlja. Teret dokazivanja (onus probandi) Pojam. Indicije su posredno relevantne činjenice iz kojih se izvodi zaključak o tačnosti pravno relevantnih činjenica. Indicije se ne mogu smatrati pretpostavkama. Ako sudija pojedinac. U građanskom pravosuđu. sud će primijeniti pravila o teretu dokazivanja . Razlog tome je što takve činjenice ne moraju biti poznate na području sudova viših instanci. Dakle. Dokazivanje putem indicija se znatno više koristi na području krivičnog prava u odnosu na građansko pravo. ZPP ne sadrži opća pravila o preraspodjeli tereta dokazivanja između stranaka. raspolaže znanjem o određenim pravno relevantnim činjenicama u konkretnom sporu. Ako rezultati izvedenih dokaza ne daju osnova za izvođenje činjeničnog zaključka o tačnosti spornih činjenica. čija se tačnost može pretpostavljati sa velikom sigurnošću. Pravne pretpostavke u pravom smislu su samo oborive pretpostavke (praesumptiones iuris tantum). ali u takvom slučaju dolazi do izuzeća.3. Činjenice koje je sud saznao u vršenju svoje funkcije (npr. jer sud koristi indicije u svrhu dokazivanja pravno relevantnih činjenica onda kad ne raspolaže neposrednim dokazima. sud je dužan da označi i dopuni dokazna sredstva. Saznanja do kojih sudija dolazi izvan vršenja sudske funkcije (tzv. Predmet dokazivanja (thema probandi). Prezentiranje procesne građe . tuženi se oslobađa.presudu će donijeti na štetu one stranke koja nije bila u stanju pružiti dokaze koji bi kod suda stvorili uvjerenje u istinitost njenih činjeničnih tvrdnji. Dakle. Ulaganjem prigovora.činjenica i dokaza odvija se u okviru zahtjeva koje postavljaju raspravno i istražno načelo. Preraspodjela tereta dokazivanja.privatno znanje sudije) ne oslobađa obaveze dokazivanja. Ako tužilac ne dokaže tvrdnje na kojima zasniva svoj zahtjev. Sud mora u potpunosti biti ubijeđen u istinitost činjenica koje su u funkciji indicije. U formi oborivih pretpostavki se izvode zaključci o postojanju tipičnih činjenica i stanja. najvažnija pravila o preraspodjeli tereta dokazivanja su obuhvaćena u 3 maksime: 1. odnosno član sudskog vijeća.COM .COM području suda pred kojim se obavlja suđenje. privatno znanje sudije je bez procesno-pravnog značaja. Neoborive pretpostavke (praesumptiones iuris et de iure) nisu pretpostavke u pravom smislu. a ne na onoj koja poriče. Sve činjenice koje se javljaju kao predmet dokazivanja se u pravnoj teoriji dijele u 4 grupe: 4. činjenice kojima se pravo stvara . u nekom ranijem postupku) izjednačavaju se sa općepoznatim činjenicama i sud ih bez dokazivanja uzima u osnov presude. Indicije. 3. ako stranke ne ponude dovoljno dokaza za pravilno utvrđivanje činjenica. 35. Rizik netačnosti u konkretnom slučaju otklanja se mogućnošću dokazivanja suprotnog. To su ustvari pravila materijalnog prava. bez potrebe dokazivanja u svakom konkretnom slučaju. jer iz njih izvodi zaključak o tačnosti pravno relevantne činjenice. 65 WWW.

WWW.BH-PRAVNICI.COM
5. činjenice kojima se pravo mijenja (modificira) - dokazuje tuženi (npr. da je produžen rok za ispunjenje ugovora); 6. činjenice kojima se pravo gasi - dokazuje tuženi (npr.da je protekao rok zastare, da je dug plaćen itd); 7. činjenice kojima se sprečava nastanak prava - dokazuje stranka koja se na njih poziva, a to je najčešće tuženi. 35.4. Dokaz (probatio) Vrste dokaza. Dokaz kao pojam se upotrebljava u značenju dokaznog sredstva, dokazne građe, dokaznog osnova ili dokazne činjenice itd. Međutim, značajno je razlikovati pojmove dokaznih činjenica i dokaznih sredstava. Dokazne činjenice (dokazni osnov) su sve one činjenice iz kojih sud crpi saznanje na osnovu kojeg izvodi zaključak o tačnosti pravno-relevantnih činjenica. Dokazna sredstva su određeni izvori iz kojih se crpi to saznanje. Npr. svjedok je dokazno sredstvo, a sadržaj njegovog svjedočenja je dokazna činjenica ili dokazni osnov. U teoriji se dokazi dijele na stroge ili dokaze u užem smislu i posvjedočenja, kao dokaze u širem smislu. Obzirom na vezu između dokaznih činjenica i predmeta dokazivanja, dokazi se dijele na nesporedne i posredne. Posredni dokazi ili indicije ne dopuštaju mogućnost izvođenja neposrednog zaključka o postojanju pravno relevantnih činjenica, već je potrebna dodatna misaona operacija koju sud izvodi po pravilima logike i općeg životnog iskustva. Zato dokazivanje putem indicija nije poželjno, jer je nepouzdano. Obzirom na način njihovog pribavljanja, posredni i neposredni dokazi se dijele na izvorne i izvedene. Npr. sadržaj iskaza svjedoka koji pred sudom svjedoči o onome što mu je poznato iz vlastitog saznanja je izvoran dokaz, dok je sadržaj iskaza svjedoka o činjenicama koje je saznao na osnovu pričanja drugih izveden dokaz. Sadržaj oba iskaza spada u neposredne dokaze, jer se neposredno odnose na pravno relevantne činjenice. 35.5. Dokazna sredstva (media, instrumentum probandi) Prema vrsti izvora dijele se na lična i stvarna. Lična sredstva su svjedoci, vještaci i saslušanje stranaka, a u stvarne spadaju isprave i predmeti uviđaja. Svjedoci. Svjedok u postupku je svaka osoba koja pred sudom iskazuje svoje saznanja o određenim čnjenicama. Obično su to događaji iz prošlosti o kojima se saznanje više ne može steći opažanjem. Bitno je naglasiti da svjedok sudu saopštava svoje saznanje, ali ne i mišljenje kao vrijednosni sud. Svjedok obično saopštava sudu svoje saznanje o činjenicama do kojih dolazi neposrednim čulnim opažanjem. Iskaz svjedoka je relevantan i onda kad sudu saopštava saznanje do kojeg nije došao neposredno, nego tek posredstvom drugih lica. Pravilo koje ne dozvoljava svjedočenje "po čuvenju" je napušteno u većini procesno-pravnih sistema, osim u angloameričkom. Jedno od najvažnijih pravila dokaznog postupka u angloameričkom pravu je institut "hearsay" (dokaz po čuvenju), koji se primjenjuje i u parničnom i u krivičnom postupku. Prema tom pravilu, svjedok može svjedočiti samo o činjenicama koje je neposredno saznao čulnim opažanjem. Nije mu dopušteno da ponavlja ono što mu je neko treći rekao o tim činjenicama, niti da podnese pismeni iskaz u kome to lice daje opis činjenica o kojima svjedok svjedoči. U oba slučaja to je hearsay (rekla-kazala) dokaz i kao takav je, uz određene izuzetke, nedopustiv u angloameričkom sudskom postupku.

66

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Sposobnost i dužnost svjedočenja. U načelu je svaka fizička osoba sposobna da se pojavi u funkciji svjedoka. Uzrast, zdravstveno stanje, zainteresiranost i druge okolnosti same po sebi nemaju uticaja na sposobnost da se bude svjedok, ali imaju značaj kod ocjene dokazne snage svjedokovog iskaza. Mogućnost pojavljivanja u svojstvu svjedoka u konkretnoj parnici razlikuje se od opće sposobnosti da se bude svjedok. Naime, u svojstvu svjedoka u konkretnoj parnici ne može se pojaviti osoba koja je u istoj parnici sudija, stranka ili zakonski zastupnik stranke. Dužnost svjedočenja je opća, za sva lica pod jurisdikcijom domaćih sudova. U tu dužnost spada obaveza odazivanja na poziv suda, davanja iskaza pred sudom, te istinitog svjedočenja. Za lažno svjedočenje je propisana krivična odgovornost. ZPP nije predvidio mogućnost svjedočenja pod zakletvom. Inače, u uporednom pravu postoje 2 sistema sudske zakletve: promisorni i asertoni. Ograničenja svjedočenja tiču se samo dužnosti davanja iskaza, ali ne i dužnosti odazivanja pozivu suda. Od dužnosti svjedočenja oslobađaju se: 3. lice koje bi svojim iskazom povrijedilo dužnost čuvanja službene ili vojne tajne, dok ga nadležni organ ne oslobodi ove dužnosti. O ovom razlogu sud vodi računa po službenoj dužnosti; 4. lice koje bi u funkciji svjedoka moglo svojim iskazom dovesti u pitanje integritet profesije (punomoćnik, ispovjednik, advokat ili ljekar); Osim potpunog oslobađanja od dužnosti svjedočenja, u pojedinim slučajevima svjedok ima pravo uskratiti odgovor na pojedina pitanja. Uskraćivanje odgovora na pojedina pitanja moguće je samo iz važnih razloga i to naročito ako bi svjedok odgovorom na to pitanje izložio teškoj sramoti, znatnoj imovinskoj šteti ili krivičnom gonjenju sebe ili svoje srodnike. Svjedok ne može zbog opasnosti od imovinske štete uskratiti svjedočenje o pravnim poslovima pri kojima je bio prisutan kao pozvani svjedok. Saslušanje svjedoka je procesna radnja koja se izvodi u određenoj procesno-pravnoj formi. Ta forma određena je prvenstveno zahtjevima načela neposrednosti, usmenosti i javnosti. Prilikom ispitivanja svjedok ima pravo na upotrebu vlastitog jezika. Osim toga, ima pravo na naknadu troškova i izmakle dobiti. Izjavu svjedoka sud ocjenjuje po načelu slobodne ocjene dokaza. Vještak je stručno lice koje se javlja u funkciji dokaznog sredstva, u situacijama kad je za utvrđenje određenih činjenica potrebno stručno znanje kojim sud ne raspolaže. Sadržaj vještačenja u svakom konkretnom slučaju utvrđuje sud, obzirom na prirodu i karakter činjenica koje su predmet dokazivanja. U tom smislu moguće je da: 3. Vještak samo utvrđuje određene činjenice - npr. kad ljekar utvrđuje tjelesne povrede oštećenog u sporu za naknadu štete; 4. Vještak upozna sud sa osnovnim pravilima jedne naučne oblasti ili struke, a koja su relevantna za pravilno saznanje određenih činjenica; 5. Vještak izvodi zaključke iz činjenica koje mu se prezentiraju - npr. vještak daje mišljenje da li isporučena roba odgovara ugovorenom kvalitetu; 6. Najčešće sadržaj vještačenja obuhvata i utvrđivanje određenih činjenica i istovremeno izvođenje zaključaka iz tih činjenica. Vještak faktički obavlja ono što bi radio sud da je raspolagao stručnim znanjem. Međutim, sadržaj vještačenja ne zamjenjuje niti potiskuje aktivnost suda na području utvrđivanja činjenične osnove za donošenje odluke.

67

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Za razliku od vještaka, svjedok stručnjak je lice koje sudu saopštava svoje saznanja o činjenicama iz prošlosti, s tim što su takva saznanja zasnovana na posebnom stručnom znanju. U funkciji vještaka može se pojaviti svako lice koje raspolaže potrebnim stručnim znanjem, a vještačenje se može povjeriti i odgovarajućoj stručnoj ustanovi. Vještaci se prvenstveno određuju iz reda stalnih sudskih vještaka. Vještačenje najčešće vrši jedan vještak, a sud može odrediti 2 ili više vještaka ako ocijeni da je vještačenje složeno. Položaj vještaka u postupku određen je činjenicom da se vještak smatra dokaznim sredstvom i u tom smislu se ne razlikuje od bilo kojeg drugog dokaznog sredstva. Obzirom da sadržaj vještačenja po svom krajnjem dometu zadire u određene prerogative suda, on može biti izuzet iz istih razloga kao i sudija. Za razliku od svjedočenja, opća dužnost vještačenja ne postoji, jer je vještak zamjenjiv. Dužnost vještačenja obuhvata dužnost odazivanja na poziv suda i dužnost iznošenja nalaza i mišljenja. Zbog neispunjenja ove dužnosti, vještaku se mogu izreći samo novčane sankcije, dok svjedok može biti prinudno doveden, pa i zatvoren do 30 dana. Izvođenje i ocjena vještačenja. Vještak svoj nalaz i mišljenje po pravilu iznosi usmeno na raspravi, s tim što mu sud može odrediti da u određenom roku prije rasprave podnese pismeno svoj nalaz i mišljenje, koje uvijek mora biti obrazloženo. Vještačenje se može obnoviti sa istim ili drugim vještacima u slijedećim slučajevima: 1. ako se nalazi 2 ili više vještaka o istom pitanju bitno razlikuju; 2. ako je nalaz vještaka nejasan, nepotpun ili protivrječan sam sa sobom, a ti se nedostaci ne mogu otkloniti ponovnim saslušanjem vještaka; 3. ako se pojavi osnovana sumnja u pravilnost datog mišljenja. Ovdje se radi o primjeni tzv.nadvještačenja ili supervizije, koja se povjerava specijaliziranim ustanovama (institutima). Mišljenje vještaka sud ocjenjuje po načelima slobodne ocjene dokaza. Sud je dužan u obrazloženju iznijeti razloge, bilo da usvaja ili odbija mišljenje vještaka. Saslušanje stranaka kao dokazno sredstvo. Kao posljedica uvođenja slobodne ocjene dokaza, umjesto instituta stranačkih zakletvi, funkciju posebnog dokaznog sredstva dobilo je saslušanje stranaka. Saslušanje stranaka kao dokazno sredstvo neophodno je razlikovati od informativnog saslušanja stranaka. U funkciji informativnog saslušanja, stranke se pojavljuju kao subjekti parničnog postupka. Do saslušanja stranaka u funkciji dokaznog sredstva dolazi tek na kraju glavne rasprave. Izjave koje stranka daje u funkciji dokaznog sredstva nemaju karakter procesnih radnji. Kad je u pitanju pravno lice, saslušava se njegov zastupnik. Stranke su supsidijarno dokazno sredstvo, jer sud može izvesti dokaz saslušanjem stranaka samo ako nema drugih dokaza ili kada i pored izvedenih drugih dokaza nađe da je to potrebno za utvrđivanje važnih činjenica. Obzirom da su stranke zainteresirane za ishod odlučivanja, stranke se smatraju najnepouzdanijim izvorom saznanja. Izvođenje dokaza saslušanjem stranaka je procesno uobličeno kao i saslušanje svjedoka. Sud dokaz izvodi saslušanjem obiju stranaka. On može saslušati samo jednu stranku: - ako se druga stranka ne odazove pozivu ili uskrati davanje iskaza; - ako saslušanje druge stranke nije moguće.

68

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Dokazno sredstvo kod uviđaja je predmet uviđaja. Konstitutivni karakter imaju one isprave čije je postojanje uslov punovažnosti izjave volje koja je u ispravi opredmećena (npr. Pretpostavke obezbjeđenja dokaza su: • da postoji opasnost da se dokaz neće moći izvesti ili da će njegovo izvođenje kasnije biti otežano. nadležan je sud pred kojim se vodi postupak. U privatne isprave spadaju one isprave koje ne zadovoljavaju navedene kriterije. Obezbjeđenje dokaza se može tražiti prije parnice.6. odnosno boravište lica koje treba saslušati. Postupak obezbjeđenja. 69 WWW. Uviđaj je procesno-pravna forma koja omogućava da sud neposrednim opažanjem dođe do pravno relevantnih činjenica.WWW.BH-PRAVNICI. niti se stranka može prinuditi na davanje iskaza jer iskaz dat pod takvim okolnostima ne bi mogao imati nikakvu dokaznu vrijednost.COM . pa i nakon pravosnažnosti presude ako je obezbjeđenje dokaza potrebno povodom postupka o vanrednom pravnom lijeku. a druge na dokazivanje određenih činjenica. Ako je prijedlog stavljen u toku parničnog postupka. Obzirom na sadržaj. Prijedlog se dostavlja na izjašnjenje suprotnoj strani. isprave se dijele na dispozitivne ili konstitutivne i dokazne ili dokumentarne. sud može donijeti rješenje o obezbjeđenju dokaza i prije izjašnjenja suprotne strane. Pod ispravama se podrazumijeva svaki fizički predmet na kome je određenim znacima zapisana neka misao.COM Prema stranci koja se nije odazvala pozivu se ne mogu primjenjivati nikakve prinudne mjere. deklarativna izjava nije sama po sebi uslov punovažnosti izjave volje koja je u njoj sadržana. Obezbjeđenje dokaza Svrha. forma isprave i izdavalac isprave. u zavisnosti od kriterija koji se uzima u razmatranje. nadležan je prvostepeni sud na čijem području se nalazi stvar koju treba razgledati. Obezbjeđenje dokaza je procesnopravna ustanova koja omogućava izvođenje određenih dokaza u slučajevima kad bi izvođenje tih dokaza kasnije postalo otežano ili čak i onemogućeno. Sadržaj javne isprave smatra se istinitim dok se ne dokaže suprotno. Obzirom na izdavaoca. S druge strane. Uviđaj se obično vrši uz učešće vještaka. Prve su usmjerene na zasnivanje. promjenu ili prestanak nekog pravnog odnosa. za razliku od predmeta uviđaja. Javna isprava je isprava koju je izdao nadležni organ u granicama svoje nadležnosti i koja je u propisanoj formi. isprave se dijele na javne i nejavne (privatne). Obzirom na formu. Među najvažnijim kriterijima su sadržaj isprave. Isprave spadaju u stvarna dokazna sredstva. u toku parnice.BH-PRAVNICI.formalni ugovori). 35. Dokazni osnov kod isprava je uvijek njihov sadržaj. Predlagač je u prijedlogu dužan da navedene činjenice koje se trebaju dokazati. • da postoji prijedlog za obezbjeđenje dokaza. dokaze koje treba izvesti i naročito razloge zbog kojih smatra da se kasnije dokaz neće moći izvesti ili će njegovo izvođenje biti otežano. Inostrane javne isprave imaju istu dokaznu snagu kao i domaće. Ako se obezbjeđenje dokaza traži prije pokretanja postupka. Ako postoji opasnost od odlaganja. Za davanje lažnog iskaza stranka u funkciji dokaznog sredstva odgovara kao i svjedok. gdje predmet sam po sebi predstavlja dokazni osnov. isprave mogu biti konstitutivne i deklarativne. Razlikuje se više vrsta isprava. ako je ona poznata. pod uslovom da su propisno ovjerene i pod uslovom reciprociteta.

po načelu slobodne ocjene dokaza i to tako što sud cijeni svaki izvedeni dokaz zasebno i sve dokaze zajedno. odlučivanje o izvođenju dokaza i sam čin izvođenja dokaza.BH-PRAVNICI. Funkcija parničnih troškova Sve parnične troškove snose stranke. Obaveze koje nastaju na osnovu plaćanja parničnih troškova ne smiju biti prepreka za traženje i ostvarivanje pravne zaštite. Dokazi se po pravilu izvode na glavnoj raspravi. ali sud nije vezan za dokaze koje mu stranke nude. Obaveze na ime sudskih taksi regulišu se Zakonom o sudskim taksama. PARNIČNI TROŠKOVI 36. vijeće može odlučiti da se određeni dokazi izvedu na posebnom ročištu pred predsjednikom vijeća ili pred sudijom zamoljenog suda. odnosno lice u čijem interesu se preduzimaju procesne radnje. troškovi i nagrade punomoćnika. Isto važi i za rješenje kojim se odlučuje da izvođenje dokaza započne prije nego što se rješenje dostavi protivniku. Ocjena dokaza vrši se isključivo od strane suda. te da li je ponuđeno dokazno sredstvo podobno za tu svrhu.7. Svaka stranka unaprijed snosi troškove koje je prouzrokovala svojim radnjama. Izvođenje i ocjena dokaza Izvođenje dokaza u širem smislu obuhvata: predlaganje dokaznih sredstava. Pritom sud treba da utvrdi: da li je činjenica čije se dokazivanje predlaže pravno relevantna. U toku pripremanja glavne rasprave predsjednik vijeća može da izvede dokaz uviđajem izvan suda.2. ali se može zahtijevati prinudno izvršenje ako stranka odbije platiti taksu.3. Sud nije vezan za svoje rješenje o izvođenju dokaza . 35. Prethodno snošenje parničnih troškova 70 WWW. ako se s tim saglase obje stranke. troškovi uviđaja itd). 36. Protiv rješenja kojim se izvođenje dokaza određuje ili odbija nije dopuštena posebna žalba.on može odustati od upotrebe određenog dokaza ako rezultati dokazivanja ukazuju da je njegovo izvođenje nepotrebno ili nezakonito.1. 36. putni troškovi i dnevnice sudskih službenika.WWW. kad za to postoje važni razlozi. a u krajnjem rezultatu snosi ih ona stranka koja je izgubila parnicu. da li zahtijeva dokazivanje. Predlaganje dokaza je dužnost koju dijele i stranke i sud. Samo izuzetno. Neplaćanje ili nedovoljno plaćanje takse ne može biti smetnja za pokretanje i tok postupka. U njih spadaju izdaci za sudske takse i izdaci izazvani neposredno radnjama u parnici i povodom parnice (npr. Takseni obveznik je lice koje pokreće postupak. čiji sastavni dio je i taksena tarifa. Dužnost prezentiranja dokaza je primarno na strankama.COM .COM Protiv rješenja kojim se prihvata prijedlog za obezbjeđenje dokaza nije dozvoljena žalba. 36. troškovi izvođenja i obezbjeđenja dokaza. Odlučivanje o izvođenju predloženih dokaza je u isključivoj nadležnosti suda.BH-PRAVNICI.lični troškovi stranaka. O tome koji će se dokazi izvesti odlučuje vijeće na glavnoj raspravi u formi rješenja. Pojam Parnični troškovi su izdaci učinjeni u toku i povodom parničnog postupka.

iznos troškova u jednakim dijelovima polažu obje stranke. osim ako je povlačenje tužbe uslijedilo odmah nakon što je tuženi ispunio svoju obavezu. odnosno o povlačenju tužbe. Što se tiče suparničara. Naknada se odnosi samo na nužne troškove. svojom krivicom ili slučajem koji se njoj dogodio. Ako je po službenoj dužnosti odredio izvođenje dokaza. Troškovi neuspjelog poravnanja ulaze u parnične troškove.BH-PRAVNICI.4. tj. sud može odrediti da troškove plati samo jedna stranka. Ako obje stranke predlažu isti dokaz. troškovi izvođenja dokaza isplatiće se iz sredstava suda. stranka je dužna da protivnoj stranci nadoknadi troškove koje je prouzrokovala zloupotrebom procesnih prava. O kojim troškovima se u konkretnom slučaju radi odlučuje sud uzimajući u obzir sve okolnosti. ali ne i na nagradu. 36. Zahtjev za naknadu troškova može se staviti u roku od 15 dana od dana prijema obavještenja o odustanku. Stranka koja odustane od pravnog lijeka je dužna suprotnoj stranci nadoknaditi troškove nastale u postupku povodom pravnog lijeka. ili ga sud određuje po službenoj dužnosti. Svjedok i vještak moraju zahtijevati naknadu odmah nakon saslušanja. 36. Kad se javljaju u ulozi trećeg lica. troškove koji su bili neophodni za vođenje parnice.COM .WWW. sud može odrediti da svaka stranka podmiruje svoje troškove ili da jedna stranka nadoknadi drugoj srazmjeran dio troškova. Ako iznos potreban za podmirenje troškova ne bude položen. U sporovima u kojima je jače izraženo načelo inkvizitornosti. 36. ako stranke ne polože dužni iznos.6. Ako stranka djelimično uspije u parnici. svaka stranka podmiruje svoje troškove ako drugačije nije dogovoreno. javni tužilac i ombudsmen imaju pravo na naknadu troškova.BH-PRAVNICI. Ako postoji znatna razlika u pogledu njihovog udjela u predmetu spora. Odlučivanje o naknadi Sud o naknadi parničnih troškova odlučuje bez raspravljanja i to samo na prijedlog stranaka. Ostali kriteriji naknade parničnih troškova Neovisno od ishoda parnice.5. Stranka koja je izgubila parnicu u cjelosti snosi svoje vlastite troškove i nadoknađuje troškove suprotne stranke. Nagrada advokatu se određuje prema advokatskoj tarifi. po pravilu svaki od njih snosi jednak dio troškova. Odluka o troškovima po pravilu je 71 WWW. Zahtjev za naknadu stranke mogu staviti najkasnije do okončanja rasprave. Ako je parnica završena sudskim poravnanjem. sud će odustati od izvođenja dokaza ali ga to ne oslobađa obaveze da sporne činjenice utvrđuje drugim dokazima. Tužilac koji je povukao tužbu dužan je protivnoj stranci nadoknaditi parnične troškove. sud će obzirom na visinu tih udjela srazmjerno podijeliti i troškove.COM Svaka stranka prethodno snosi troškove koje je prouzrokovala svojim radnjama. Obaveza na uzajamnu naknadu postoji onda kad je razlika u uspjehu znatna. njihovi troškovi se podmiruju iz budžetskih sredstava. Dužnost suda je da ih na ovo upozori. U sporovima u kojima učestvuju u ulozi stranke. U suprotnom gube pravo na naknadu. Konačno snošenje parničnih troškova Osnovni kriterij je kriterij uspjeha u parnici.

odluka o naknadi troškova zavisi od stava višeg suda prema žalbi. Ako preinači odluku protiv koje je podnesen pravni lijek.COM . ukoliko se istovremeno ne napada i odluka o tužbenom zahtjevu.WWW.8. 36. Oslobođenje od parničnih troškova Pojam i funkcija. Odluka o troškovima u presudi može se pobijati samo žalbom protiv rješenja. a sud može i po službenoj dužnosti pribaviti podatke o imovnom stanju stranke koja traži oslobađanje. Oslobođenje od plaćanja parničnih troškova može biti potpuno i djelimično. Pri donošenju odluke sud uzima u obzir sve okolnosti.7. Ako se parnica okonča pobjedom stranke koja je oslobođena od plaćanja. Troškove postupka za obezbjeđenje dokaza podmiruje stranka koja predlaže obezbjeđenje dokaza. 36. Tuženi može i nakon toga tražiti polaganje kaucije.COM sastavni dio presude o meritumu. broj osoba koje stranka izdržava i prihode koje imaju stranka i članovi njene porodice. Djelimično podrazumijeva samo oslobađanje od taksa. vještaka. Ako u državi iz koje je tužilac državljani FBiH nisu obavezni dati obezbjeđenje (reciprocitet). Ove troškove stranka može naknadno ostvarivati kao dio parničnih troškova. Tuženi može ostvariti pravo na obezbjeđenje parničnih troškova ako je zahtjev podnio prije nego što se upustio u raspravljanje o glavnoj stvari. uviđaja i sudskih oglasa. ali samo ako je naknadno saznao da postoji pretpostavka koja mu daje pravo na obezbjeđenje parničnih troškova. Ali ako sud naknadno utvrdi da ni protivnik nije u stanju nadoknaditi ove troškove. Obezbjeđenje parničnih troškova (cautio iudicatum solvi) Obezbjeđenje parničnih troškova (aktorska kaucija. Ako odbaci ili odbije pravni lijek. U postupku povodom pravnih lijekova. on može odrediti da ove troškove u cjelini ili djelimično snosi stranka koja je bila oslobođena i to iz onog što joj je dosuđeno. prema uspjehu u parnici. 72 WWW.BH-PRAVNICI. a posebno vrijednost predmeta spora. Na nju tada prelazi pravo da od protivnika traži naknadu onoga što je platila.BH-PRAVNICI. Tuženom ne pripada pravo na obezbjeđenje parničnih troškova u slijedećim situacijama: 1. ostaviće da se o troškovima postupka povodom pravnog lijeka odluči u konačnoj odluci. Sud može ukinuti rješenje o oslobođenju od plaćanja ako u toku postupka utvrdi da se imovinsko stanje stranke popravilo. Pravo na oslobođenje od plaćanja parničnih troškova (tzv. Ako ukine odluku i predmet vrati na ponovno suđenje. Posebnim rješenjem se odlučuje o naknadi troškova samo ako pravo na naknadu ne zavisi od odluke o glavnoj stvari. Potpuno obuhvata takse i polaganje predujma za troškove svjedoka. Imovno stanje stranka dokazuje potvrdom nadležnog upravnog organa.strani državljanin izgubi parnicu. Tom prilikom sud odlučuje da li će stranka u potpunosti ili djelimično nadoknaditi troškove kojih je bila oslobođena.9. viši sud će odlučiti o troškovima cijelog postupka. Dejstvo "siromaškog prava". cautio iudicatum solvi) ima za svrhu da se tuženom omogući naplata parničnih troškova ukoliko tužilac . ili da nije ni bilo osnova za oslobađanje od plaćanja. Potpuno oslobođenje obuhvata i troškove punomoćnika. ako sud na zahtjev stranke odluči da je zastupa punomoćnik. Odluku o oslobađanju donosi sud na prijedlog stranke. viši sud neposredno odlučuje i o troškovima tog pravnog lijeka. 36.siromaško pravo) pripada stranci koja obzirom na svoje imovno stanje ne bi mogla podmiriti troškove postupka bez štete za nužno izdržavanje sebe i svoje porodice. protivnik snosi sve troškove koji su nastali za oslobođenu stranku. ili je ukine i odbaci tužbu.

mada je uredno pozvan. Sudsko poravnanje (nagodba) Oblici poravnanja su: vansudsko i sudsko poravnanje. 37. Tužilac ima mogućnost da povodom istog zahtjeva ponovo podigne tužbu. Tužilac može povući tužbu sve do zaključenja glavne rasprave. Ako u sporu male vrijednosti ili u postupku u privrednim sporovima obje stranke izostanu sa 2 ročišta uzastopno. kojom tužilac manifestira svoju volju da odustaje od traženja pravne zaštite u pokrenutoj parnici. Izjava o povlačenju je neopoziva. U brakorazvodnoj parnici. smatra se da je povukao tužbu. Izjavu o povlačenju tužilac može dati putem podneska ili usmeno na ročištu. 5. poništaju braka ili razvodu ili spor o utvrđivanju ili osporavanju očinstva ili materinstva. Tuženi svoj pristanak može dati izričito. O zahtjevu za polaganje kaucije sud odlučuje u formi rješenja. Najvažnija posljedica povlačenja tužbe je gašenje parnice. Ako tužilac ne dokaže da je položio aktorsku kauciju u određenom roku. Punomoćnik koji nije advokat mora imati izričito ovlaštenje za povlačenje tužbe.ponovo ispune uslovi za mirovanje postupka. Povlačenje tužbe je procesnopravna izjava upravljena sudu. 5. za povlačenje tužbe potreban je i njegov pristanak. ako tužilac ne dođe na ročište zakazano za pokušaj mirenja bračnih drugova. Ako tužilac ne ispravi ili ne dopuni tužbu koja mu je vraćena na ispravku ili dopunu. 6. 37. Ako se u istom postupku ponovi mirovanje. DISPOZITIVNE RADNJE KOJIMA SE OKONČAVA POSTUPAK 37. protivtužbi ili izdavanju platnog naloga. 7. 8. ali se time ne odriče traženja pravne zaštite u konkretnom predmetu. 3. Ako prihvati zahtjev tuženog. Dejstva.1. smatraće se da je povukao tužbu. Dejstvo aktorske kaucije. odrediće i iznos obezbjeđenja i rok u kome tužilac treba da položi taj iznos. 4.WWW. a prethodno istaknuti zahtjev ne označi kao eventualni. tj. 3. Ako se radi o mjeničnoj ili čekovnoj tužbi. Zakonska fikcija o povlačenju tužbe postoji u slijedećim slučajevima: 1. Vansudsko je regulisano normama obligacionog 73 WWW. Ako tužilac ne položi naznačeni iznos u datom roku. Ako nakon mirovanja postupka ni jedna stranka ne podnese prijedlog za nastavak.2. Povlačenje tužbe Pojam. Ako tužilac preinači tužbu promjenom tužbenog osnova ili promjenom istovjetnosti tužbenog zahtjeva. ali i prećutno . Ako tužilac u sporu male vrijednosti ne dođe na prvo ročište.BH-PRAVNICI. smatra se da je povukao prvobitnu tužbu. Ako tužilac uživa azil u FBiH. Uslovi. Ako se tužbeni zahtjev odnosi na potraživanja tužioca iz radnog odnosa u FBiH. smatra se da je pristao na povlačenje.COM 2. U bračnim sporovima pristanak tuženog potreban je od zaključenja glavne rasprave. Nakon što se tuženi upustio u raspravu o glavnoj stvari. odnosno odustao od pravnog lijeka (ako je zahtjev za obezbjeđenjem stavljen tek u postupku povodom pravnog lijeka).BH-PRAVNICI.ako se tuženi ne izjasni u roku od 15 dana od dana prijema obavještenja o povlačenju tužbe. 4. Ako se vodi spor o postojanju ili nepostojanju braka.COM . 2. a u sporovima za razvod braka sve do trenutka donošenja pravosnažne odluke.

Ako do sklapanja poravnanja dođe tek kad je presuda u žalbenom stadiju.1.procesne smetnje res iudicata i lis pedens. Pobijanje sudske nagodbe. Do poravnanja obično dolazi tako što tužilac odustaje od dijela tužbenog zahtjeva. Na procesne pretpostavke sudskog poravnanja sud pazi po službenoj dužnosti i donosi rješenje kojim ne dopušta poravnanje ako smatra da nisu ispunjeni uslovi za njegovu dopuštenost. Procesno-pravna dejstva sudskog poravnanja se izjednačavaju sa pravosnažnom sudskom presudom: nova parnica između istih stranaka nije dopuštena. Dopuštenost. . ili pristaje na isplatu u ratama. To su: prigovori. a tuženi pristaje da udovolji njegovom zahtjevu. Međutim.BH-PRAVNICI. Kao saglasna izjava volja stranaka. poravnanje stiče svojstva sudskog poravnanja tek kad se unese u zapisnik i kad stranke potpišu taj zapisnik. Dejstvo sudskog poravnanja je dvojako: materijalno-pravno i procesno-pravno. . Ako procesnim prigovorima nije uspio izdejstvovati odbacivanje tužbe. bez obzira na stadij u kome se postupak nalazi.na strani suda . Kad su u pitanju materijalno-pravna dejstva. U takvom slučaju zastaje s postupkom dok rješenje ne postane pravosnažno. Materijalno-pravni 74 WWW. Procesni nedostaci mogu biti: . Stranke u toku cijelog postupka mogu zaključiti poravnanje i to pred prvostepenim sudom. Predmet sudskog poravnanja mora biti tužbeni zahtjev kao predmet spora. Sudsko poravnanje se može sklopiti samo u sporovima u kojima stranke mogu disponirati predmetom spora. Do poravnanja može doći u pogledu tužbenog zahtjeva u cjelini. stvarna i mjesna). nedostaci u zastupanju.nenadležnost (apsolutna. 38. Cilj ovih prigovora je da sud donese odluku kojom tužbu odbacuje kao nedopuštenu. Pošto se sudsko poravnanje po dejstvu izjednačava sa pravosnažnom presudom.BH-PRAVNICI. 38.stranačka i parnična sposobnost stranaka. Prigovor (exceptio) Procesno-pravnim prigovorima tuženi ukazuje sudu na procesne nedostatke o kojima sud vodi računa po službenoj dužnosti.na strani predmeta spora .COM prava. tuženom preostaje samo da osporavanjem tužbenog zahtjeva kao neosnovanog pokuša izdejstvovati njegovo odbijanje. Sadržaj sudske nagodbe. Dvojna priroda sudskog poravnanja daje mogućnost da se ono može pobijati i kao sudska odluka i kao građanskopravni ugovor. ili samo u jednom dijelu (u kvalitativnom smislu). sporazum kojim se tužilac obavezuje da povuče tužbu. U tom cilju se tuženi služi materijalno-pravnim prigovorima. ODBRAMBENE RADNJE TUŽENOG Tuženi na raspolaganju ima različita procesno-pravna sredstva za odbranu. Zato poravnanje ima konstitutivan karakter. Zapisnik u koji je uneseno poravnanje ima svojstvo izvršne isprave. daju mogućnost da se ono pobija tužbom zbog nedostataka pretpostavki za njegovu valjanost.COM . a sudsko normama procesnog prava. to će za posljedicu imati gašenje pobijane presude.na strani stranaka .WWW. Međutim. prigovor prebijanja (kompenzacije) i protivtužba. stranke sklapanjem poravnanja daju novi pravni osnov (novatio) materijalno-pravnim odnosima povodom kojih sklapaju poravnanje. nema karakter poravnanja jer se ustupak tužioca ne tiče predmeta spora. materijalno-pravna dejstva sudskog poravnanja kao ugovora građanskog prava. logično bi bilo da se pobija prijedlogom za ponavljanje postupka. Materijalno-pravni prigovori. Ovaj način pobijanja prihvaćen je u našoj sudskoj praksi.

Prigovori kojima tuženi iznosi činjenice koje uskraćuju ostvarenje postojećeg prava tužioca. Prigovori kojima tuženi iznosi činjenice koje izazivaju prestanak tužiočevog prava (npr. on će se u parnici braniti materijalno-pravnim prigovorom (prestanak obaveze kompenzacijom). Ako do kompenzacije nije došlo prije parnice. tj. da se ne radi o naturalnim obligacijama.2. Prigovor kompenzacije (exceptio compensationis) Compensatio civilis. onda će se tuženi poslužiti prigovorom kompenzacije. tužilac ne može povući ili preinačiti tužbu u subjektivnom smislu bez pristanka tuženog itd. pravna priroda izjave o kompenzaciji ne zavisi od toga da li je data u toku ili izvan parnice. Prema nešto manje radikalnom civilističkom shvatanju. 5. Dakle. tuženi ne može da se poziva na nadležnost arbitraže niti može tražiti aktorsku kauciju. a u drugom o sporu pravnog karaktera.potraživanje tužioca još nije dospjelo). Kod prvih se trajno uskraćuje izvršenje neke obaveze na činidbu. Kompenzacija je jedan od oblika gašenja obaveze. Karakter materijalno-pravnih prigovora imaju i tvrdnje činjeničnog ili pravnog karaktera kojima tuženi osporava osnovanost tužbenog zahtjeva. Kompenzacija nastaje tek izjavom jedne stranke drugoj da vrši kompenzaciju. da su utuživa. Ovi prigovori dijele se na 2 vrste: peremptorni (npr. 38. Jedina razlika je u tome što se u parnici ta izjava daje u formi procesne radnje. da su uzajamna 2. U teoriji je sporno pitanje da li izjava o kompenzaciji data izvan parnice proizvodi procesno-pravne posljedice. pod 4 uslova: 1. Dužnik može prebiti svoje potraživanje prema povjeriocu sa onim što povjerilac potražuje od njega. tuženi se nije upustio u raspravljaje sve dok u parnici koristi procesne prigovore. da oba glase na novac ili druge zamjenjive stvari istog roda i kvaliteta. 4.tuženi tvrdi da je ispunio obavezu.BH-PRAVNICI. a kod drugih se ispunjenje činidbe uskraćuje privremeno. materijalno-pravni prigovori dijele se na 3 vrste: 3. Za momenat upuštanja tuženog u raspravljanje norme procesnog prava vežu niz značajnih pravnih posljedica: od tog momenta sud ne može da se oglasi mjesno nenadležnim. Pravna priroda izjave o kompenzaciji. Spor o istinitosti činjenica se razrješava u postupku dokazivanja. izjava o kompenzaciji ima dvojnu prirodu: 75 WWW.prigovor zastare) i dilatorni (npr. konstitutivni čin je izjava o kompenzaciji.COM prigovori su tvrdnje činjeničnog karaktera kojima tuženi nastoji dokazati da je materijalno-pravni tužbeni zahtjev tužioca neosnovan. U prvom slučaju se radi o sporu činjeničnog karaktera. Upuštanje tuženog u raspravljanje. a tvrdnjama pravnog karaktera tvrdi da po normama materijalnog prava tužbeni zahtjev nije osnovan.WWW.COM . Ako je dužnik tužen i nakon što je povjeriocu uputio izjavu o kompenzaciji.tuženi tvrdi da je ugovor ništavan zbog određenih nedostataka). a spor o pravnom pitanju razrješava sud po principu iura novit curia.BH-PRAVNICI. Prema čisto civilističkom shvatanju. U zavisnosti od sadržaja. Prigovori kojima tuženi iznosi činjenice koje sprečavaju nastanak tužiteljevog prava (npr. Činjeničnim tvrdnjama tuženi osporava istinitost činjenica na kojima zasniva osnovanost svog tužbenog zahtjeva. 4. da su oba dospjela 3. da je izvršen oprost duga i sl). Tuženi se upustio u raspravljanje o meritumu spora prvom radnjom kojom osporava osnovanost glavnog tužbenog zahtjeva. Dakle. To su materijalno-pravni prigovori tuženog.

Prema procesno-pravnom shvatanju.WWW. Protivtužba Protivtužba je tužba koju podiže tuženi u parnici koja teče povodom tužbe. Ako nije. 76 WWW. Kompenzacionom protivtužbom tuženi protiv tužioca ističe tužbeni zahtjev upravljen na potraživanje podobno za kompenzaciju sa zahtjevom tužioca. Protivtužba ima prednost u situacijama kad je protivpotraživanje veće od potraživanja. tuženom se nalaže da ispuni potraživanje tužioca u dijelu koji nije kompenziran. Dispozitiv presude kojom sud vrši kompenzaciju ima 3 stava: u prvom se utvrđuje da je potraživanje tužioca osnovano. Kao ofanzivna radnja. Koneksitet postoji kad se oba zahtjeva zasnivaju na istom činjeničnom stanju. tužbeni zahtjev. Prigovor kompenzacije tuženi može istaći do zaključivanja glavne rasprave. 7. a trećim stavom se vrši kompenzacija tako što sud odbija tužioca sa tužbenim zahtjevom ako je protivpotraživanje iste visine kao i potraživanje.tužilac kondemnatornom tužbom traži ispunjenje ugovora. To je procesna radnja čija se dejstva iscrpljuju jedino u parnici. 38. tada i pored izjave o kompenzaciji neće doći do kompenzacije. Ako tuženi ima pravni interes da se o prejudicijelnom spornom pravnom odnosu donese odluka sa dejstvom pravosnažnosti. U prvom slučaju. U ovakvim situacijama tuženi može upotrijebiti protivtužbu ili obični prigovor. i to tako što utiču na tok postupka i donošenje presude. tuženi se može poslužiti prigovorom kompenzacije ili kompenzacionom protivtužbom. tj. a može biti i ofanzivna radnja. Prejudicijelna protivtužba najčešće ima karakter deklaratorne tužbe negativnog utvrđenja. prigovor kompenzacije ne proizvodi materijalno-pravna dejstva. Mora ispunjavati sve procesne pretpostavke kao i tužba. Prejudicijelnom protivtužbom tuženi ističe zahtjev da se utvrdi (ne)postojanje pravnog odnosa od kojeg zavisi odluka o tužbenom zahtjevu. Zahtjev iz tužbe i protivtužbe mora biti raspravljan u istoj vrsti postupka.3. Taj prigovor ne proizvodi neposredno pravno dejstvo. 6. Npr. prodavac ustaje tužbom i traži isplatu kupoprodajne cijene za isporučenu robu. tužbeni zahtjev iz protivtužbe je usmjeren na odbijanje zahtjeva iz tužbe (prejudicijelna i kompenzaciona protivtužba). Izuzetak postoji u slučaju kad je za zahtjev iz protivtužbe stvarno nadležan viši sud. Dakle. već do kompenzacije dolazi tek odlukom suda (compensatio per iudicem).BH-PRAVNICI. Pretpostavke dopuštenosti. Npr. Compensatio per iudicem.BH-PRAVNICI. protivtužba omogućava da u istoj parnici tuženi ostvari neko svoje pravo protiv tužioca (koneksna protivtužba). Za protivtužbu je po pravilu nadležan sud pred kojim teče parnica (atrakciona nadležnost). Koneksna protivtužba se određuje obzirom na vezu (koneksitet) koja postoji između zahtjeva iz tužbe i protivtužbe.COM . Protivtužba je dopuštena od trenutka zasnivanja litispedencije povodom tužbe do okončanja glavne rasprave. Kupac ustaje protivtužbom i traži naknadu štete zato što isporučena roba ne odgovara ugovorenom kvalitetu. Ako se postupak ne završi donošenjem presude. a tuženi protivtužbom traži da se utvrdi da kupoprodajni ugovor ne postoji. onda će se poslužiti protivtužbom. u drugom se utvrđuje da je osnovano protivpotraživanje tuženog.COM materijalno-pravne izjave i procesne radnje. i njome protiv tužioca ističe samostalan tužbeni zahtjev. Izjava o kompenzaciji data u parnici proizvodi materijalno-pravne posljedice samo ako su istovremeno ispunjene i pretpostavke za ulaganje prigovora kompenzacije kao procesne radnje. već odbacivanjem ili povlačenjem tužbe. Vrste protivtužbe su: 5. Protivtužba može biti odbrambena radnja čisto defanzivnog karaktera.

Obzirom na procesnu formu. pitanjima koja se ne tiču neposredno predmeta spora. Presude Značenje. 39. Povodom protivtužbe se zasniva samostalna parnica. Presuda je završni akt kojim se okončava raspravljanje i odlučivanje o predmetu spora u prvostepenom postupku. Sud raspravljanje o zahtjevu iz tužbe i protivtužbe može razdvojiti. a kojima sud zauzima svoj stav prema određenim pitanjima koja se javljaju u procesu raspravljanja i odlučivanja o predmetu spora. Presude se uvijek izrađuju kao poseban dokument. predstavnici ove doktrine nisu saglasni o tome koji elementi čine gornju i donju premisu sudskog silogizma. Kad je utvrdio obje premise. U formi rješenja sud odlučuje o tzv. 39. dok se ostala unose u sudski zapisnik. tj.COM . a sadržaj pravnih normi tumačenjem. Sud presudom odlučuje po principu "ili-ili". sud supsumira. U pogledu dileme da li je jedan pojam činjenični ili pravni nudi se slijedeći parametar: ono što tek treba da se utvrdi (tj. Prema ovoj doktrini. 39. Osim toga. Sudski silogizam. Čijenično stanje sud po pravilu utvrđuje izvođenjem dokaza. sfera činjeničnog utvrđenja se kreće u okvirima utvrđenja faktičkih činjenica koja su pravno relevantne. o tužbenom zahtjevu. tj. sudske odluke se dijele na presude i rješenja. Izuzetno. Doktrinarno razgraničenje činjeničnog i pravnog pitanja Pojmovna (logička) doktrina u razgraničenju pravnog pitanja polazi od strukture sudskog silogizma.što se ne zna) jeste činjenica. Kad su u pitanju činjenice. a samo pojedina rješenja se uobličavaju kao posebni dokumenti. a ono što se zna ili mora znati (iura novit curia) je pravno pitanje. putem svrhe sa kojom se angažuje djelatnost suda.2.procesnim pitanjima. sud o predmetu spora odlučuje u obliku rješenja u postupku izdavanja platnog naloga i u postupku zbog ometanja posjeda.BH-PRAVNICI.WWW. tj. ali se javljaju u vezi sa raspravljanjem i odlučivanjem. tj. taj cilj je utvrđivanje istinitosti tvrdnje koja se iznosi pred sud. Njome se ostvaruje sadržaj sudske funkcije kao konkretizacije općih pravnih normi na pojedinačne životne situacije. podvodi utvrđeno činjenično stanje pod odgovarajuće norme materijalnog prava i izvodi zaključak o osnovanostu tužbenog zahtjeva. Peripatetička doktrina se smatra naprihvatljivijom. a na osnovu zaključka o njegovoj osnovanosti. a gornju (praemisa maior) čine odgovarajuće norme materijalnog prava.3. Okončanje parnice povodom tužbe nema uticaja na tok parnice povodom protivtužbe. Međutim. koji sud preduzima radi utvrđivanja ovog razgraničenja.COM Postupak po protivtužbi. a kod pravnog pitanja svrha je dejstvo faktičkog događaja u kontekstu pravnih pravila. Teleološka doktrina razgraničenje činjeničnog i pravnog pitanja tumači putem cilja (pravnodogmatskog i pravnopolitičkog). Taj zaključak se izvodi silogističkom operacijom: donju premisu (praemisa minor) čine pravno-relevantne činjenice. Gnoseološka doktrina razgraničenje činjeničnog i pravnog pitanja posmatra sa aspekta načina utvrđivanja donje i gornje premise sudskog silogizma.BH-PRAVNICI. svaka operacija zaključivanja i ocjene koja se odvija u okviru ocjene 77 WWW. usvaja ili odbija tužbeni zahtjev. Presudom sud odlučuje o predmetu spora. tj. odnosno putem utvrđivanja razlike u načinu saznavanja činjenica i prava. SUDSKE ODLUKE Sudske odluke su radnje preduzete u zakonom propisanoj formi. kao i kakav je njihov međusobni odnos. i to onako kako su se u stvarnosti i dogodile. ali iz razloga ekonomičnosti najčešće zajedno raspravlja o oba zahtjeva.

čiji sadržaj se fiksira u zapisniku. U takvom slučaju kao trenutak objavljivanja uzima se trenutak slanja presude strankama (a ne trenutak prijema). kao i odluka o prejudicijelnom (incidentnom) zahtjevu za utvrđenje. Njen sadržaj je određen zakonom i eventualni nedostaci su razlog za ulaganje pravnog lijeka. ona se ne objavljuje već se strankama saopštava dostavljanjem. zatim odluka o postojanju ili nepostojanju tuženikovog potraživanja istaknutog u prigovoru kompenzacije. Slobodna ocjena se odnosi na dokaze. Činjenice objektivno postoje ili ne postoje.COM . Po pravilu. 39. Donošenje presude je poseban stadij postupka koji otpočinje vijećanjem i glasanjem. predmetu spora. sud pristupa donošenju presude odmah nakon vijećanja i glasanja.BH-PRAVNICI. Ispravljanje presude Pod ispravljanjem presude podrazumijeva se otklanjanje grešaka u imenima i brojevima i drugih očiglednih grešaka u pisanju i računanju. tj. 39. Vijećanjem i glasanjem rukovodi predsjednik vijeća.5. a završava se objavljivanjem presude. tako što se iznese zahtjev tužioca i činjenice na kojima je zasnovan.7.prisustvuju samo članovi vijeća i zapisničar. O vijećanju i glasanju sastavlja se poseban zapisnik i zatvara u omot koji može otvoriti samo instancioni sud kad odlučuje o pravnom lijeku. dispozitiv i obrazloženje. Obrazloženje u prvom dijelu sadrži opis predmeta spora.6. strankama. Donošenje presude Vijećanje i glasanje. odbrana tuženog (posebno prigovori). kao poseban dokument. Pravno relevantne činjenice utvrđuju se dokazivanjem. odnosno otposlanja. Vezanost suda donesenom presudom Ogleda se u tome što nakon objavljivanja. Za odluku vijeća potrebna je većina glasova. Prvo obrazlaže kako je izveo činjenični zaključak o tačnosti pravno-relevantnih činjenica. 39. Presuda kao pravni akt postaje egzistentna objavljivanjem. te koje su činjenice među strankama sporne. Svaki zaključak o istinitosti činjeničnih tvrdnji ima karakter činjeničnog zaključka. U drugom dijelu sud obrazlaže svoj stav u pogledu činjenica koje je utvrdio i pravnih pravila koja je primijenio. U obrazlaganju činjeničnog zaključka sud je naročito dužan da iznese koje dokaze je izveo kao i rezultate izvedenih dokaza. a zatim kako je izveo pravni zaključak.4. sud ne može svoju presudu ukinuti niti izmijeniti. a koje nisu. uz primjenu metoda slobodne ocjene dokaza. 39. To je moguće jedino u postupku povodom pravnog lijeka.BH-PRAVNICI. ima karakter činjeničnog zaključivanja i ocjene. Ako je donošenje presude odloženo. danu zaključivanja glavne rasprave i datum donošenja presude. Vijećanje i glasanje obavlja se uz isključenje javnosti . Uvod presude sadrži da se presuda izriče u ime FBiH.WWW. Objavljivanje presude sastoji se u javnom čitanju izreke. pravno kvalificirao predmet spora. a ne na činjenice koje su predmet dokazivanja. kao i nedostataka u obliku nesaglasnosti prepisa i izvornika 78 WWW. Izreka (dispozitiv ili tenor) presude sadrži odluku suda o tužbenom zahtjevu i odluku o parničnim troškovima. Prisustvo stranaka pri objavljivanju nije nužno. Forma i sadržaj presude Presuda se uvijek izrađuje u pismenoj formi.COM rezultata dokazivanja istinitosti činjeničnih tvrdnji. Presuda sadrži uvod. osnovne podatke o sudu. koji glasa posljednji. a u složenijim slučajevima moguće je donošenje presude odgoditi za 8 dana.

. presude se dijele na konačne i međupresude.Ako je podnesena protivtužba . ukoliko sud udovoljava tužbenom zahtjevu. djelimične i dopunske. Vrste presude Prema vrsti pravne zaštite koja se presudom ostvaruje. Primjer presude bez dejstva je presuda donesena prema licu koje ne potpada pod jurisdikciju domaćih sudova ili prema licu koje nije postojalo ili više ne postoji. Prvostepeni postupak se obično okončava donošenjem potpune presude. Nepostojeća i presuda bez dejstva Nepostojećim presudama smatraju se one koje nemaju sva obilježja presude . 39. Njima se utvrđuje postojanje ili nepostojanje određenog pravnog odnosa. Djelimična presuda je konačna u dijelu tužbenog zahtjeva o kojem se njome odlučuje. u kojima je tužbeni zahtjev upravljen na određenu promjenu u pravnim odnosima. pa je njeno pobijanje nepotrebno. Konstitutivne presude se donose povodom konstitutivnih tužbi.BH-PRAVNICI.9. Potpuna je ona kojom se u cjelini odlučuje o svim zahtjevima.10. 39. presude mogu biti kondemnatorne. 79 WWW.Ako su od više tužbenih zahtjeva samo neki sazreli za konačnu odluku. Nepostojeća presuda ne može proizvoditi nikakva dejstva. Konačne presude dijele se na potpune.WWW. jer se njome samo konstatuje da je zahtjev neosnovan.djelimična presuda će biti donesena ako je donesen bilo zahtjev iz tužbe ili zahtjev iz protivtužbe. strankama se dostavlja nov. nego se ta promjena i ostvaruje .BH-PRAVNICI. ali zbog teških povreda ne proizvode nikakvo dejstvo. ispravljen prepis sa naznačenjem da se njime zamjenjuje raniji prepis. Zbog toga deklaratorne presude nisu podobne za izvršenje. deklaratorne i konstitutivne. Donosi se u slijedećim slučajevima: . Ispravke vrši predsjednik vijeća u obliku posebnog rješenja.COM presude. Presuda kojom se odbija tužbeni zahtjev iz kondemnatorne tužbe je uvijek utvrđujuća.COM . eventualna ništavost radnji preduzetih u postupku prije njenog donošenja nije smetnja za njenu punovažnost. kako glavnim tako i sporednim. . Deklaratorne presude donose se povodom deklaratornih tužbi. Kondemnatorne (dosuđujuće) presude donose se povodom kondemnatornih tužbi.Ako je samo dio tužbenog zahtjeva sazrio za konačnu odluku. Presude bez dejstva su pravno egzistentne. Ako između izvornika i prepisa postoji nesaglasnost u pogledu neke odluke sadržane u izreci. Ovakvo osamostaljivanje presude kao završnog akta u odnosu na procesne radnje koje su joj prethodile je u službi načela pravne sigurnosti. Osamostaljivanje presude Kad je presuda donesena.npr. Pravonažnošću deklaratorne presude postignut je krajnji cilj tražene pravne zaštite.ako ju je donio neki drugi organ a ne sud.ona nastupa u trenutku pravosnažnosti presude. Prema predmetu odlučivanja. Kondemnatorne presude su podobne za izvršenje (prinudnim putem). Ovim presudama se ne samo utvrđuje pravo na promjenu u pravnom odnosu. 39.8. ili ako nije objavljena odnosno otposlata. Konačna presuda može biti potpuna i djelimična. presuda je uvijek kondemnatorna. Takva je i presuda donesena nakon povlačenja tužbe ili presuda kojom se izriče pravna posljedica koja se ne može iizraći po normama materijalnog prava. U dijelu u kome se odlučuje o troškovima postupka.

odnosno fiktivno. gdje su najčešće istovremeno sporni i osnov i visina štete. Mada je donošenje dopunske presude posljedica propusta suda. Tužbeni zahtjev mora biti priznat izričito i izjava o priznanju mora biti unesena u zapisnik. Dopunsku presudu sud donosi kad je propustio da donese potpunu presudu. Priznanje činjenica ima za posljedicu da se priznate činjenice uzimaju u obzir kao činjenični osnov presude. jer se presuđeni dio spora odvaja od dijela u kome još nije odlučeno.WWW. stranke in fraudem legis fingiraju spor: kupac tuži prodavca tvrdeći da je predmet kupoprodaje njegovo vlasništvo i kao dokaz nudi fiktivno sačinjenu dokumentaciju koja potrđuje tužbene navode. i to pod uslovom da među strankama nije sporno činjenično stanje. ne plaćajući porez. tužilac nema pravni interes za dalje vođenje parnice. sud će bez daljeg raspravljanja donijeti presudu kojom prihvata tužbeni zahtjev. Prema postupku koji je prethodio donošenju presude. Npr. Osim toga. međupresuda je u službi načela ekonomičnosti postupka.BH-PRAVNICI. sporovima kod kojih je sporan i osnov i visina tužbenog zahtjeva.COM Donošenje djelimične presude izaziva razdvajanje postupka. Ako u takvom sporu tuženi do zaključenja glavne rasprave prizna tužbeni zahtjev. Njome se omogućava pojednostavljenje postupka raspravljanja u složenim sporovima. Fiktivna parnica (simulatio). u cilju evazije poreske obaveze. bez raspravljanja o visini zahtjeva. Presude bez održavanja glavne rasprave su izuzetak i moguće su samo u privrednim sporovima. za razliku od priznanja tužbenog zahtjeva. Presuda na osnovu priznanja ne može se donijeti u sporovima nastalim iz odnosa koji su regulisani imperativnim normama. U praksi je najpogodnija u sporovima za naknadu štete. Ako nađe da osnov tužbenog zahtjeva neosnovan. o njemu će odlučiti međupresudom i zatim nastaviti da raspravlja o visini tužbenog zahtjeva o kome donosi konačnu presudu. tj. Izjava o priznanju tužbenog zahtjeva (kao i izjava o priznanju činjenica) može se opozvati na ročištu ili u podnesku. Međupresuda je presuda kojom se odlučuje o osnovu tužbenog zahtjeva. presude mogu biti kontradiktorne. Tuženi prodavac priznaje takav tužbeni zahtjev i po presudi donesene na osnovu priznanja kupac traži upis prava vlasništva u javne registre. i učinjeno radi ostvarenja nedozvoljenog cilja. koji stranke moraju podnijeti u prekluzivnom roku od 15 dana od dana prijema nepotpune presude. te u bračnim sporovima ako postoji sporazumni razvod braka. Ako je tužbeni zahtjev priznat u cjelini. Priznanje tužbenog zahtjeva treba razlikovati od priznanja činjenica. Presuda na osnovu odricanja – abdicatio donosi se ako se tužilac odrekne tužbenog zahtjeva do 80 WWW. Priznanje tužbenog zahtjeva od strane tuženog ne mora istovremeno značiti i priznanje činjenica. bez dokazivanja. Presuda na osnovu priznanja donosi se samo u sporovima u kojima stranke mogu disponirati tužbenim zahtjevom. niti u slučajevima kad su raspolaganja stranaka protivna pravilima morala društva. Kontradiktorne presude donose se kao završni akti u prvostepenom postupku u kome su aktivno učestvovale obje stranke.COM . Dakle. ovu presudu sud donosi samo po prijedlogu stranaka. Priznanje tužbenog zahtjeva ne smije biti simulirano. Ako nađe da je osnov tužbenog zahtjeva osnovan. donijet će konačnu presudu kojom odbija tužioca sa tužbenim zahtjevom. U takvim sporovima sud može prvo odlučivati o osnovu tužbenog zahtjeva. priznanje činjenica ne mora se dati izričito.BH-PRAVNICI. Opoziv priznanja tužbenog zahtjeva može se učiniti do momenta donošenja presude. presude po priznanju i presude na osnovu odricanja.

d) da osnovanost tužbenog zahtjeva proizilazi iz činjenica navedenih u tužbi. ali se ne odriče sudske zaštite ubuduće. 39. Shodno tome.COM . Ako nema dokaza da je tuženi uredno pozvan. Presuda zbog izostanka – contumatio donosi se u 3 situacije: 3.11. a pod uslovom da se radi o zahtjevu kojim stranke mogu raspolagati. a nesumnjivo je da mu je poziv upućen. Sud neće uvažiti disponiranja stranaka koja su protivna prinudnim propisima i pravilima morala društva. S druge strane. ova presuda se ne bi mogla izreći u slučajevima kad se ne bi mogla donijeti presuda na osnovu priznanja. Odricanje od tužbenog zahtjeva treba strogo razlikovati od povlačenja tužbe. a ne i na tužioca kao što je to slučaj u nekim uporednim zakonodavstvima. kad tuženi ne dođe prvo ročište (pripremno ili prvo ročište za glavnu raspravu). 3.WWW. Taj rok ne može biti duži od 30 dana za dostavu u zemlji. Bez obzira na navedene uslove. Ako je potrebno da sud prethodno pribavi obavještenja o tome da li se u konkretnom slučaju radi o zahtjevu sa kojim stranke mogu raspolagati. b) Da tužilac predloži donošenje presude zbog izostanka. a ne ospori tužbeni zahtjev.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. Protiv odluke suda kojom se odbija prijedlog tužioca za donošenje kontumacione presude dopuštena je posebna žalba. Uslovna presuda zbog izostanka može se donijeti u 2 slučaja: 2. Pravna priroda kontumacije je sporna u pravnoj teoriji.COM zaključenja glavne rasprave. Posebni uslovi za kontumaciju su: a) Da je tužilac bio uredno pozvan. c) da tuženi nije podneskom osporio tužbeni zahtjev. od fikcije da tuženi svojom pasivnošću priznaje istinitost činjeničnih navoda tužbe sa kojom je upoznat. e) da činjenice na kojima se zasniva tužbeni zahtjev nisu u suprotnosti sa dokazima koje je podnio sam tužilac ili sa općepoznatim činjenicama.tj. Povlačenjem tužbe tužilac samo odustaje od zatražene pravne zaštite u konkretnom sporu. ako se tuženi udalji sa ovih ročišta. 4. ako tuženi dođe na ova ročišta. Kontumacija se odnosi samo na tuženog. ali neće da se upusti u raspravljanje. U oba slučaja sud može donijeti kontumacionu odluku bez izjašnjavanja stranaka. sud neće donijeti kontumacionu odluku ako utvrdi da se radi o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati. odnosno 6 mjeseci za dostavu u inostranstvu. f) da ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizilazi da je tuženi bio opravdano spriječen da dođe na ročište. Rješenja 81 WWW. Predsjednik vijeća će tada odrediti rok da se izvidi da li je tuženi uredno pozvan. a sud ih bez dokazivanja uzima u činjenični osnov svoje odluke i usvaja tužbeni zahtjev. odricanje od tužbenog zahtjeva tiče se predmeta spora i sud na osnovu toga donosi meritornu presudu kojom odbija tužbu (dejstvo res iudicata). Većina procesualista polazi od principa afirmativne litiskontestacije. 5.

određuje se i rok za njeno izvršenje (paricioni rok). Ako se rješenjem odbija prijedlog stranke ili se njime rješava o međusobno suprotnim prijedlozima stranaka. Ova rješenja ne vezuju sud. ne donose se u obliku posebne isprave nego se njihov sadržaj unosi u sudski zapinik i protiv njih nije dopuštena posebna žalba ili žalba uopće nije dopuštena. jer njen cilj nije stvaranje novih pravnih odnosa. Ova rješenja vezuju sud. Ako posebnim propisima nije drugačije određeno. Istekom roka za žalbu. donose se u formi posebnog dokumenta i protiv njih je po pravilu moguće ulagati posebnu žalbu. Kad se stranci rješenjem nalaže izvršenje neke radnje. određuje ustanova pravosnažnosti. nema pravosnažno presuđene stvari ako se činjenični osnov promijenio nakon pravosnažno okončanog postupka u ranijoj parnici. Rješenja donesena na ročištu objavljuje predsjednik vijeća. već zaštita postojećih. Obzirom na vrstu posljedica koje proizvodi pravosnažna presuda. jer ne proizvodi druge posljedice osim procesno-pravnih. 6. Presuda postaje pravosnažna na jedan od slijedeća tri načina: 1. Pravosnažnost presude Određenje pojma.BH-PRAVNICI. Rješenja o procesnim pitanjima mogu se podijeliti u 2 grupe: 5. Prema stavu Vrhovnog suda BiH iz jedne revizijske presude.12. Procesna ili formalna pravosnažnost je svojstvo presude koja se ne može pobijati redovnim pravnim lijekom. taj rok je 15 dana. Rješenja kojima se odlučuje o nekom procesnom pitanju upravljanja postupkom. Rješenja kojima se parnica okončava bez odlučivanja o osnovanosti tužbenog zahtjeva – ovdje spadaju rješenja kojima se tužba odbacuje kao nedopuštena i rješenja kojima sud konstatuje da je parnica okončana nekom dispozitivnom radnjom stranke (deklarativna rješenja). ako se na osnovu tog rješenja može odmah tražiti izvršenje ili ako to zahtijeva upravljanje parnicom. 3. Obzirom na ukupnost dejstava koje proizvodi. Odricanjem od pravnog lijeka ili odustankom od njega (ako je bio uložen).COM Odlukom u obliku rješenja sud odlučuje o procesnim pitanjima. Donošenjem drugostepene presude. Strankama se pismeno dostavlja samo ako je protiv rješenja dopuštena posebna žalba. u teoriji se pravi razlika između pravosnažnosti u formalnom i u materijalnom smislu. Materijalna pravosnažnost se tiče sadržaja presude i ispoljava se u njenom dejstvu. Razlozi pravne sigurnosti nalažu da se za svaki pravni akt odredi dokle se može postavljati pitanje njegove zakonitosti.WWW. Ako se ne dostavlja pismeno. pravosnažnost je ustanova procesnog prava.COM . Uslove pod kojima se može i dokle se može preispitivati zakonitost donesene presude.BH-PRAVNICI. rješenje prema strankama ima učinak čim je objavljeno. 2. Samo ako norme 82 WWW. rješenje mora biti obrazloženo. a u mjeničnim i čekovnim sporovima 8 dana. Rješenja donesena izvan ročišta se strankama saopštavaju dostavljanjem ovjerenog prepisa. a može biti obrazloženo i u drugim slučajevima kad je to potrebno. a samo izuzetno i o tužbenom zahtjevu (u postupku za izdavanje platnog naloga i u postupku zbog ometanja posjeda). U materijalno-pravnim odnosima presuda ne proizvodi posljedice. 39.

što znači da je isključena mogućnost pokretanja nove parnice o istom predmetu i između istih stranaka pred bilo kojim sudom. takva presuda ima karakter pravnorelevantne činjenice materijalnog prava. kao npr: b) Činjenice koje čine osnov odluke o tužbenom zahtjevu. Ako je na zahtjev stranaka o prejudicijelnom pitanju odlučivano kao o glavnom pitanju. Granice pravosnažnosti Određuju se u 3 aspekta: objektivno (obzirom na predmet odlučivanja).COM . Dakle. Subjektivne granice pravosnažnosti.WWW. Isto važi i za odluku o prigovoru kompenzacije (tj. Stranka koja je do okončanja glavne rasprave propustila iznijeti sve pravno relevantne činjenice jer joj nisu bile poznate. c) Opća pravna pravila na osnovu kojih je sud donio odluku. Ovo dejstvo je izraz zahtjeva načela ekonomičnosti i pravne sigurnosti. Elementi koji se unose u obrazloženje odluke ne mogu biti predmet pravosnažnosti. pošto na prekoračenje tužbenog zahtjeva sud ne pazi po službenoj dužnosti. ali ne može na osnovu tih činjenica pokretati novu parnicu sa istim tužbenim zahtjevom. d) Odluka o prethodnom pitanju. Pravosnažnost rješenja 83 WWW.BH-PRAVNICI. Prošireno dejstvo pravosnažnosti presuda ima prema pravnim sukcesorima stranaka. ova odluka se takođe unosi u dispozitiv i predstavlja predmet pravosnažnosti.presuda kojom se utvrđuje da brak postoji ili ne postoji). 39. Prejudicijelno dejstvo se ogleda u tome što pravosnažna presuda o određenoj stvari vezuje svaki drugi sud ili državni organ pred kojim se ta stvar javlja kao prethodno (prejudicijelno) pitanje u nekom drugom postupku. Pravosnažna presuda ima značaj negativne procesne pretpostavke (smetnje) na koju sud pazi po službenoj dužnosti tokom cijelog postupka. Dejstvo pravosnažnosti se u principu proteže samo na stranke. subjektivno (obzirom na lica) i vremenski (obzirom na vrijeme koje je mjerodavno za presuđivanje). može tražiti ponavljanje postupka. Osim toga. U našem pravu.BH-PRAVNICI. Vremenske granice pravosnažnosti. Za određivanje identiteta predmeta spora mjerodavan je tužbeni zahtjev. Dakle. presuda može da proizvodi dejstvo pravosnažnosti erga omnes (npr. Oni svoj pravni položaj izvode iz pravnog položaja svojih prethodnika. Res iudicata. Pravosnažnost odluke se vremenski veže za stanje u materijalno-pravnom odnosu koje je postojalo u trenutku zaključenja glavne rasprave. 39. pravosnažnost ima prejudicijelno dejstvo. sud će kao nedopuštenu odbaciti tužbu kojom se želi pokrenuti nova parnica sa istim tužbenim zahtjevom. e) Prigovori tuženog.odluka o postojanju ili nepostojanju protivpotraživnja). a po pravilu predstavlja i preduslov za izvršnost presude. Izuzetno. Predmet pravosnažnosti je samo odluka o tužbenom zahtjevu. Objektivne granice. Najvažniji aspekt dejstva pravosnažnosti u materijalnom smislu jeste dejstvo presuđene stvari (res iudicata). svojstvo pravosnažnosti odluke stiču i u onom dijelu u kome sud prekoračuje tužbeni zahtjev. sa izuzetkom prigovora kompenzacije. bez obzira da li se zahtjev zasniva na istom ili drugačijem činjeničnom ili pravnom osnovu.COM materijalnog prava za pravosnažno donesenu presudu vežu nastanak ili promjenu u nekom pravnom odnosu. njome je zahvaćen samo dispozitiv presude. Dejstvo presuđene stvari.14.13. Ovakvo dejstvo presuda ima i prema neposrednom posjedniku stvari.

Sistem pravnih lijekova Pravni lijekovi se dijele na redovne i vanredne. • prekluzivnost – ako se žalba ne uloži u predviđenom roku. Da bi bila podobna za odlučivanje. Preispitivanjem prvostepene presude omogućava se otklanjanje svih nedostataka koji su mogli uticati na pravilnost presude. Redovni se ulažu protiv nepravosnažnih presuda i njihovim ulaganjem se odlaže nastupanje pravosnažnosti. žalba je procesno-pravno sredstvo u ostvarenju žalbe kao prava. ali i u interesu pravosuđa uopće. Kad je poštovan redoslijed u pogledu izjavljivanja pravnih lijekova. To su prvenstveno rješenja kojima se upravlja parnicom.BH-PRAVNICI. poželjni su ali ne i nužni. Ona proizvode dejstva samo unutar parnice. a ako on to ne učini. • devolutivnost – ovo dejstvo sastoji se u zasnivanju nadležnosti višeg suda u odnosu na onaj koji je donio pobijanu presudu. Kad je žalilac legitimisan na pobijanje. Već uložena žalba se do donošenja odluke višeg suda može opozvati. Ako oni nedostaju. Kad je dopuštena protiv određene odluke. sud će podnosioca pozvati da u određenom roku ispravi i dopuni žalbu. 40. Ovo su fakultativni elementi žalbe. tj. To su: revizija. kad ima pravni interes za izjavljivanje žalbe. 84 WWW. Redovni pravni lijek je žalba. PRAVNI LIJEKOVI 40. mora sadržavati oznaku presude koja se pobija i potpis žalioca. usljed koje se uložena žalba odbacuje kao nedopuštena. Pojam Žalba se može posmatrati sa 2 aspekta: kao pravo i kao pravni lijek. Žalba se može izjaviti: 1. Njena funkcija je u interesu stranaka o čijim pravima se odlučuje presudom.BH-PRAVNICI. Redovni pravni lijekovi Osnovna obilježja redovnih pravnih lijekova su: • suspenzivnost – pravni lijek odlaže nastup pravosnažnosti odluke protiv koje se ulaže. te kad nije zadovoljan sadržajem odluke koju pobija. odbaciće žalbu rješenjem. blagovremenost i formalna urednost. 40. 2.COM Sva rješenja protiv kojih je dopuštena posebna žalba podobna su za pravosnažnost. žalba bi trebala sadržavati razlog na kome stranka zasniva žalbu.2.3. Žalba protiv presude (appellatio) može se uložiti protiv svake prvostepene presude. Osim navedenih elemenata.COM . te izjavu da se presuda pobija u cjelini ili određenom dijelu. Vanredni pravni lijekovi se ulažu protiv pravosnažnih presuda. zahtjev za zaštitu zakonitosti i prijedlog za ponavljanje postupka.WWW. Pretpostavke za izjavljivanje žalbe su njena dopuštenost. Za pravosnažnost nisu podobna rješenja protiv kojih uopće nije dopuštena žalba ili protiv kojih nije dopuštena posebna žalba.1. Stranke se u konkretnoj parnici mogu odreći žalbe do isteka roka za njeno podnošenje. Žalba se podnosi u pismenoj formi. 40. Izjave o odricanju i opozivanju su neopozive. 3. To su nužni elementi žalbe. nastupa prekluzija. Kao pravni lijek.

Povrede koje se tiču osnovnih načela postupka. te zbog mana volje.BH-PRAVNICI. Povreda pravila o procesnim pretpostavkama i to: • povrede koje se tiču suda – apsolutna nenadležnost. Može se pobijati zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka. relativna nenadležnost suda. a stranka se zbog toga žalila. • pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje. zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Ali. Taksativno su nabrojane u Zakonu. 5. Uz to.COM 4. Osnov za donošenje ovih presuda je priznanje. • povreda načela zbornosti – ako je sudio sudija pojedinac umjesto vijeća. Presuda na osnovu izostanka (kontumaciona presuda) se ne može pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Apsolutno bitne su povrede koje samim svojim postojanjem izazivaju ništavost presude. parnična nesposobnost. • nepravilna primjena materijalnog prava (error in iudicando). Presuda na osnovu priznanja i presuda na osnovu odricanja se ne mogu pobijati iz razloga koji nisu ni uticali na njenu pravilnost.WWW. ove presude se mogu pobijati zbog bitnih povreda parničnog postupka i usljed mana volje. • povreda načela usmenosti – ako je sud donio presudu bez glavne rasprave. 85 WWW. ili je bio izuzet rješenjem suda. • povrede koje se tiču stranaka – stranačka nesposobnost. stvarna i mjesna nenadležnost. Razloge za žalbu zakon klasificira u 3 vrste: • bitne povrede parničnog postupka (error in procedendo). ima određeni sadržaj i propisanu formu. odnosno odricanje od tužbenog zahtjeva. bez obzira da li su u konkretnoj parnici imali neki uticaj na donošenje pravilne presude. • povreda načela dispozitivnosti – ako je sud svoju odluku zasnovao na nedopuštenim dispozicijama stranaka i ako je protivno zakonu donio presudu na osnovu priznanja. kao što su: • povrede načela nepristrasnosti – ako je u donošenju presude učestvovao sudija koji je morao biti izuzet po zakonu.BH-PRAVNICI. Kad je žalba izjavljena blagovremeno. a to su nepravilno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i nepravilna primjena materijalnog prava. nedostaci u zastupanju. • povreda načela kontradiktornosti – ako stranci nije data mogućnost da raspravlja pred sudom i kad je sud odbio zahtjev stranke da se služi svojim jezikom i pismom. tuženi može ishodovati ukidanje kontumacione presude kroz institut povrata u prijašnje stanje. • povreda načela javnosti – ako je sud protivno zakonu isključio javnost na glavnoj raspravi. presuda na osnovu odricanja i presuda na osnovu izostanka koje se ne mogu pobijati iz svih ovih razloga. odricanja i izostanka. 4. Ako stranka nije disponirala pravom na žalbu. tj. Bitne povrede odredaba parničnog postupka se obzirom na njihovo dejstvo dijele na apsolutno bitne i relativno bitne povrede. • povreda načela neposrednosti – ako je u donošenju presude učestvovao sudija koji nije učestvovao na glavnoj raspravi. Izuzeci su presuda na osnovu priznanja. a bio je dužan da je održi.COM . a mogu se sistematizirati u nekoliko grupa: 1. Po pravilu se sve presude mogu pobijati iz svih razloga. • nedostaci koji se tiču predmeta spora – res iudicata i lis pedens.

Zbog pravila o zabrani devolucije nadležnosti. 40. drugostepeni sud će takvu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno raspravljanje. Nepotpuno utvrđeno činjenično stanje postoji kad sud propusti da u osnov odlučivanja uzme sve pravnorelevantne činjenice. bez obzira da li su te činjenice i dokazi postojali u vrijeme donošenja prvostepene presude i bez obzira da li su stranke za njih znale ili ne. i povreda prava na upotrebu vlastitog jezika. Stranke imaju mogućnost da u žalbi iznose nove činjenice i nude nove dokaze (Beneficium novorum). povreda pravila o mjesnoj nadležnosti. već i na osnovu nove procesne građe. To preispitivanje vrši se ne samo u okviru procesne građe na osnovu koje je donesena pobijana presuda.WWW. Na nepravilno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje sud ne pazi po službenoj dužnosti. drugostepeni sud ima puna jurisdikciona ovlaštenja. Ako se pobijana presuda preispituje na osnovu iste procesne građe koja je razmatrana pred prvostepenim sudom. Ako se novim činjenicama i dokazima dovodi u pitanje potpunost i pravilnost činjenične podloge donesene presude. drugostepeni sud u principu ima kontrolnu funkciju. Do toga dolazi kad sud na osnovu izvedenih dokaza nije mogao steći uvjerenje u tačnost spornih činjenica ili je stekao pogrešno uvjerenje. U našem pravu. Ono predstavlja razlog da drugostepeni sud ukine presudu i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje. preispitivanje pravilnosti i zakonitosti pobijane presude. Posljedica je donošenje nepravilne i nezakonite presude. Bitne povrede proizvode ništavost donesene presude. kao i na relativno bitne povrede postupka. Pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje.BH-PRAVNICI. Do toga obično dolazi zbog pogrešne pravne kvalifikacije predmeta spora. mada bi se na osnovu izvedenih dokaza trebao izvesti suprotan zaključak. Činjenično stanje je nepravilno utvrđeno kad sud uzme da je određena činjenica istinita. koju stranke iznose u žalbenom postupku. koja najčešće nastaje zbog toga što sud nije uzeo u obzir sve faktičke okolnosti predmeta spora. može neposredno presuditi u predmetu spora. drugostepeni sud ne može sam raspravljati i odlučivati na osnovu nove procesne građe. koju drugostepeni sud poništava i meritorno rješava predmet. Postupak pred drugostepenim sudom Funkcija drugostepenog suda. ako se u žalbenom postupku pojavi nova 86 WWW. Povrede koje se tiču pismene izrade presude: • izreka presude je nerazumljiva. Do toga dolazi usljed pogrešne pravne ocjene spora. sud pazi po prigovoru stranaka. Pogrešna primjena materijalnog prava postoji kad sud nije primijenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primijeniti ili takvu odredbu nije pravilno primijenio.4. koju sud vrši na osnovu normi materijalnog prava. tj. Na ove povrede. protivrječna sama sebi ili razlozima navedenim u obrazloženju.COM . nego na zahtjev stranaka. • ako presuda uopće nema obrazloženja ili su u obrazloženju razlozi protivrječni ili nejasni. Na apsolutno bitne povrede postupka drugostepeni sud u načelu pazi po službenoj dužnosti. tj. Izuzetak su: prekoračenje tužbenog zahtjeva. tj.BH-PRAVNICI. pa je drugostepeni sud ukida i predmet vraća na ponovno raspravljanje.COM 6. One proizvode ništavost presude samo ako su uticale na donošenje nepravilne odluke. Relativno bitne povrede parničnog postupka su sve povrede nomi procesnog prava koje u ZPP nisu određene kao apsolutno bitne. U suprotnom.

Ovo je u službi ostvarenja načela materijalne istine. sud će je preispitivati u onom dijelu u kome stranka nije uspjela u sporu. Zbog devolutivnog dejstva žalbe. ako je to prvostepeni sud propustio učiniti. drugostepeni sud ima 2 mogućnosti: da ukine presudu i predmet vrati na ponovno raspravljanje i odlučivanje. Iudex a quem. 40. drugostepeni sud ima samo kasatorna ovlaštenja. Drugostepeni sud će prvenstveno odlučivati o dopuštenosti pravnog lijeka. da ukine prvostepenu presudu i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovno raspravljanje i odlučivanje. ovlaštenja prvostepenog suda se iscrpljuju u odlučivanju o njenoj dopuštenosti. Podnošenje žalbe. drugostepeni sud će ukinuti pobijanu presudu ako se tokom rješavanja o žalbi pojavi opravdana sumnja da su činjenice na kojima je zasnovana prvostepena presuda pravilno utvrđene. Rasprava se odvija po istim principima kao i glavna rasprava u prvostepenom postupku.6. Ako stranka presudu pobija samo u jednom dijelu. a nedostatak se ne može otkloniti bez izvođenja dokaza. tj. žalbu odbacuje kao nedopuštenu. može preinačiti odluku prvostepenog suda. Ako se iz žalbe ne vidi u kojem dijelu se presuda pobija. Naime. ili da otvori raspravu pred drugostepenim sudom. tj. Odluke drugostepenog suda 87 WWW. drugostepeni sud nije vezan tim prijedlogom. kad stranke i ne pobijaju presudu zbog ovog razloga. Ako nisu. drugostepeni sud može odluku donijeti samo u slučajevima u kojima je prvostepeni sud svoje uvjerenje o spornim činjenicama izveo isključivo na osnovu isprava. naglašenije je načelo oficijelnosti. posredno izvedenih dokaza i indicija. Ali bez obzira na to. Žalilac nije dužan istaći razloge zbog kojih pobija presudu. Žalbeni prijedlog nije obavezan element žalbe. iudex a quo. spis se dostavlja na odlučivanje drugostepenom sudu. a jedan primjerak žalbe dostavlja se protivnoj stranci u svrhu zadovoljavanja načela kontradiktornosti. mada je korisno da to učini. koje za posljedicu imaju bitne povrede postupka.COM procesna građa. važi načelo dispozitivnosti: drugostepeni sud ispituje presudu u dijelu u kome se ona pobija žalbom. Održavanje rasprave pred drugostepenim sudom se koristi smo izuzetno.WWW. U suprotnom. Na nepravilno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje sud posredno pazi po službenoj dužnosti.BH-PRAVNICI. Ako ga stranka i istakne u žalbi. preostali dio postaje pravosnažan. ili je stekao pogrešno uvjerenje. U pogledu razloga pobijanja. Kod povreda normi procesnog prava. U pogledu obima pobijanja.5. Prekoračenje tužbenog zahtjeva razlog je apsolutne ništavosti. Bez otvaranja rasprave. 40. Ako utvrdi da na osnovu izvedenih dokaza prvostepeni sud nije mogao steći uvjerenje o tačnosti spornih činjenica.BH-PRAVNICI. drugostepeni sud uvijek po službenoj dužnosti pazi na apsolutno bitne povrede parničnog postupka i na nepravilnu primjenu normi materijalnog prava.COM . Granice ispitivanja prvostepene presude Granice u pogledu predmeta pobijanja – instaciono se može u parničnom postupku odlučivati samo o onome o čemu je vođena parnica. O žalbi drugostepeni sud po pravilu odlučuje u zatvorenoj sjednici vijeća kojeg čine 3 sudije. Samo na području primjene normi materijalnog prava. drugostepeni sud ima samo kasatorna ovlaštenja: može samo ukinuti presudu i predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno raspravljanje i odlučivanje. drugostepeni sud ima puna jurisdikciona ovlaštenja. Predsjednik vijeća ispituje da li su ispunjene procesne pretpostavke za ulaganje žalbe. ako sud smatra da je radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja potrebno da se ponovno izvedu dokazi izvedeni u prvostepenom postupku. Žalba se uvijek podnosi putem prvostepenog suda.

Nepravilno utvrđeno činjenično stanje najčešće je posljedica povrede normi procesnog prava. 5. tj.WWW. Ukidanje prvostepene presude. • ukinuti prvostepenu presudu i predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno raspravljanje i odlučivanje. Ukidanje prvostepene presude i odbacivanje tužbe uslijediće kad drugostepeni sud utvrdi da o predmetu spora nije ni moglo doći do raspravljanja i odlučivanja. drugostepeni sud uvijek vraća predmet prvostepenom sudu.BH-PRAVNICI. Kad utvrdi povredu normi procesnog prava – apsolutno bitnu ili relativno bitnu koja je mogla uticati na pravilno donošenje odluke – a povreda nema karakter apsolutne smetnje koja ne dozvoljava odlučivanje o predmetu spora. Odbijanje žalbe.COM Drugostepeni sud može postupiti na jedan od slijedećih načina: • odbaciti žalbu kao nedopuštenu. Biće odbačena ako je podnosilac ne uredi u naknadnom roku koji mu sud za to odredi.COM . neće imati pravni interes za ulaganje žalbe ako pobija presudu kojom je udovoljeno njegovom zahtjevu. Ako preispitivanje pobijane presude pokaže da je žalba osnovana. Drugostepeni sud dužan je da u rješenju kojim ukida prvostepenu presudu navede u čemu se sastoje učinjene povrede. drugostepeni sud će presudu ukinuti i vratiti prvostepenom sudu na ponovno raspravljanje i odlučivanje. Kad nađe da je nepravilno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje na kome je presuda zasnovana. • ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tužbu. samo zato što nije zadovoljan obrazloženjem presude. Nedopuštenu žalbu bez rasprave odbacuje predsjednik vijeća prvostepenog suda kome je žalba podnesena. neblagovremena ili nedopuštena u užem smislu. koji je činjenična instanca u raspravljanju i odlučivanju. te učesnici u ulozi trećeg lica. U nedopuštene žalbe u užem smislu spadaju žalbe koje je uložilo lice koje nije ovlašteno za ulaganje žalbe. To su slijedeći slučajevi: 4. Na ulaganje žalbe ovlaštene su stranke i njihovi zastupnici. Ako je radi otklanjanja ovog nedostatka potrebno prikupiti novu procesnu građu. Ako drugostepeni sud utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija. u takvim slučajevima se predmet ne vraća 88 WWW. kao i žalba koja se ulaže bez postojanja pravnog interesa. • odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu. Dakle. a nepotpuno utvrđeno činjenično stanje najčešće je posljedica povrede materijalnog prava. vraćanje predmeta prvostepenom sudu i odlučivanje. Žalba je nedopuštena i onda kad se stranka odrekla ili kad odustane od izjavljene žalbe. Neblagovremena je žalba koja je podnesena nakon isteka ostavljenog roka. kao ni razlozi na koje sam pazi po službenoj dužnosti. Pravni interes za ulaganje žalbe stranka ima samo onda kad žalbom može za sebe izdejstvovati povoljniju presudu. Tužilac npr. • preinačiti prvostepenu presudu. žalbu će odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu. Žalba je nepotpuna kad ne sadrži bitne elemente: oznaku presude koja se pobija i potpis žalioca. kad je nepotpuna. ako se radi o nedostacima koje žalbeni sud ne želi otklanjati ili ih ne može sam otklanjati. Drugostepeni sud je dužan da u svom rješenju navede u čemu se sastoje nedostaci i zašto su nove činjenice i dokazi značajni za pravilno donošenje odluke. Odbacivanje žalbe uslijediće kad je žalba nedopuštena.BH-PRAVNICI.

usmenosti. a kojima se ne utiče značajnije na tok postupka i položaj stranaka u ostvarivanju pravne zaštite (npr. Samostalna žalba po pravilu je dopuštena protiv onih prvostepenih rješenja koja sprečavaju nastavak postupka. reformatio in melius je moguća. Žalba je potpuno isključena protiv određenih rješenja. • izvođenjem drugačijeg činjeničnog zaključka iz već izvedenih dokaza – ovo će biti samo onda kad je prvostepeni sud svoj činjenični zaključak zasnovao isključivo na ispravama. ako je samo ta stranka podnijela žalbu. Nesamostalna žalba protiv rješenja ulaže se protiv onih rješenja prvostepenog suda koja se tiču upravljanja postupkom.COM prvostepenom sudu.rješenje kojim sud zakazuje ročište. injeničc) no stanje. posredno izvedenim dokazima i indicijama. To su uglavnom rješenja kojima se odlučuje o raznim procesnim pitanjima. Žalbeni sud ne može preinačiti presudu na štetu stranke koja se žalila.BH-PRAVNICI. 40.8. Na osnovu iste procesne građe drugostepeni sud može utvrditi drugačm) ije čn) injeničo) no stanje na 2 načp) ina: • ponovnim izvođenjem već izvedenih dokaza – u ovom slučaju drugostepeni sud mora otvoriti raspravu (poštivanje načela kontradiktornosti. a drugostepeni sud smatra da je taj zaključak bio nepravilan. Nedopuštenost. Žalba protiv rješenja Dopuštenost. Reformatio in peius non datur. Po našem Zakonu vanredni pravni lijekovi su: revizija. • ako je o istom tužbenom zahtjevu već donesena pravosnažna presuda.samostalna žalba dopuštena je protiv rješenja kojim se odbacuje žalba kao nedopuštena usljed nepostojanja neke od procesnih pretpostavki. ali je d) Zbog nepravilno utvrđenog če) injeničf) nog stanja. ali se njima ne dovodi u pitanje dalje odvijanje i okončanje postupka. q) Usljed povrede normi procesnog prava – samo onda kad je prvostepeni sud presudom prekoračr) io tužbeni zahtjev. Suprotno tome. tj. To su slijedeći slučajevi: • ako o tužbenom zahtjevu već teče parnica.COM . 89 WWW. odnosno sprečavaju okončanje postupka donošenjem meritorne odluke. Vanredni pravni lijekovi To su sredstva koja se ulažu protiv pravosnažnih sudskih odluka. Preinačs) enje se sastoji u tome što se odluka svodi u okvire postavljenog tužbenog zahtjeva. upravljanja postupkom itd).WWW. Pitanje dopuštenosti žalbe protiv rješenja zavisi od sadržaja rješenja i njegovog uticaja na razvoj postupka. rješenja predsjednika vijeća koja se tiču pripremanja glavne rasprave. Preinačenje prvostepene presude.BH-PRAVNICI. zahtjev za zaštitu zakonitosti i ponavljanje postupka. neposrednosti). • ako je o tužbenom zahtjevu sklopljeno poravnanje. 40. ali samo onda kad drugostepeni sud na osnovu iste procesne građe izvodi drugačg) iji čh) injeniči) ni zaključj) ak o tačk) nosti pravno relevantnih čl) injenica. Drugostepeni sud može preinačiti prvostepenu presudu iz slijedećih razloga: a) Kad utvrdi da je prvostepeni sud pravilno i potpuno utvrdio čb) nepravilno primijenio norme materijalnog prava. Takva rješenja mogu se pobijati samo žalbom koja se ulaže protiv presude.7. Npr. presuda se ustvari ukida u dijelu u kome je prekoračt) en tužbeni zahtjev.

Bitno je naglasiti da se revizija može uložiti samo ako je u donošenju odluke bio primijenjen materijalni zakon FBiH. tj. a u privrednim sporovima 25. On donosi rješenje ili presudu. Po kriteriju predmeta spora. suprotnu stranku i javnog tužioca koji je nadležan za ulaganje zahtjeva za zaštitu zakonitosti (ZZZ).COM Revizija je devolutivan. odnosno međunarodni ugovor. u zatvorenoj sjednici. Revizijski sud uvijek odlučuje bez rasprave. pravna instanca. U reviziji se mogu iznositi nove činjenice i dokazi samo ako se oni odnose na bitne povrede postupka. nepotpunu ili nedozvoljenu reviziju. Ulaže se u roku od 30 dana od dana kad je strankama dostavljen prepis presude. Međutim. prekluzivan i nesuspenzivan pravni lijek.000KM. revizija je i prekluzivan pravni lijek. Razlozi za reviziju mogu biti bitne povrede parničnog postupka i nepravilna primjena materijalnog prava. Zbog pogrešne primjene materijalnog prava se revizija može izjaviti bez ikakvih ograničenja. b) Može se uložiti samo protiv određenih presuda drugostepenog suda. Zbog apsolutno bitnih povreda parničnog postupka revizija se može uložiti bez obzira da li je povreda učinjena pred prvostepenim ili drugostepenim sudom. Osim devolutivnosti. Revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u granicama u kojima se ona pobija revizijom i u granicama razloga navdenih u reviziji.WWW. i ako je u sporu primijenjen materijalni zakon BiH ili FBiH. Po vrijednosnom kriteriju. • povrede pravila o suđenju na osnovu glavne rasprave. Takođe se revizijom ne može pobijati rješenje o ukidanju presude donesene u prvom stepenu. prvostepeni sud kompletan spis dostavlja revizijskom sudu putem drugostepenog suda. Dakle. O reviziji odlučuje Vrhovni sud FBiH u vijeću petorice. revizija se ne može izjaviti zbog: • povrede pravila o mjesnoj nadležnosti. a nikako zbog pravno-relevantnih činjenica od kojih zavisi meritorno rješenje spora. u dovoljnom broju primjeraka za sud. Postupak i odluke. Rješenjem odlučuje: • kad odbacuje reviziju kao neblagovremenu. Mogućnost ulaganja revizije je dvostruko ograničena: a) Može se ulagati samo protiv pravosnažnih drugostepenih presuda. Revizija je dakle. odnosno prekoračenje učinjeno u postupku pred drugostepenim sudom.COM .BH-PRAVNICI. 90 WWW.000KM. presuda koja je postala pravosnažna u prvom stepenu se ne može pobijati revizijom. • povrede pravila ne bis in idem. Ograničc) enja koja se odnose na presude su dvostruka: po kriteriju vrijednosti i po kriteriju predmeta spora. Po prijemu odgovora suprotne strane ili isteku roka za odgovor (8 dana). revizija se bez obzira na vrijednost predmeta spora može ulagati u sporovima vezanim za zakonsko izdržavanje i sporovima iz porodičd) nih odnosa. ako je zaključeno o zahtjevu o kome već teče parnica. Revizija zbog relativno bitnih povreda parničnog postupka i zbog prekoračenja tužbeog zahtjeva se može uložiti samo ako je takva povreda.BH-PRAVNICI. Predsjednik vijeća prvostepenog suda svojim rješenjem odbacuje neblagovremenu. revizijom se može pobijati presuda u kojoj vrijednost predmeta spora prelazi 15. Revizija se podnosi prvostepenom sudu. Nepravilno utvrđeno činjenično stanje nije revizijski razlog. • povreda načela javnosti – ako je javnost bila protivzakonito isključena na glavnoj raspravi. nedozvoljenu ili nepotpunu (ako to nije učinio prvostepeni sud). nije predviđena revizija protiv pravosnažnih drugostepenih odluka donesenih u sporovima u kojima je primijenjeno materijalno pravo kantona. Dakle.

kao i kod revizije. odbiti.COM . To su rješenja kojima se prvostepena odluka ukida. odlučuje Vrhovni sud FBiH u vijeću od 5 sudija. rok se računa od dana pravosnažnosti. sve radnje poništavaju i tužba odbacuje. Presudom odlučuje: • • kad odbija reviziju kao neosnovanu.BH-PRAVNICI. U teoriji se zastupa mišljenje prema kome se može tražiti i ponavljanje postupka okončanog dispozitivnim radnjama stranaka koje imaju snagu pravosnažnosti (sudsko poravnanje). Podiže se zbog povrede zakona (federalnog ili kantonalnog. Ako je uložena revizija. kad preinačuje napadanu presudu zbog nepravilne primjene materijalnog prava i zbog nekih slučajeva prekoračenja tužbenog zahtjeva. o oba pravna lijeka vodi se jedan postupak i donosi jedna odluka. Zbog toga sud uloženu reviziju uvijek dostavlja javnom tužiocu kako bi mu omogućio da se izjasni i eventualno uloži ZZZ u roku od 30 dana. ZZZ uvijek podiže javni tužilac. ZZZ i revizija se međusobno dopunjavaju i mogu se istovremeno uložiti. Zbog nepravilne primjene materijalnog prava. Protiv drugostepene odluke (ako nije uložena revizija). ZZZ se podiže u prekluzivnom roku od 3 mjeseca ako protiv odluke nije dopuštena revizija. Razlozi za ponavljanje postupka mogu se svrstati u 3 grupe: 91 WWW. na zatvorenoj sjednici. Revizija protiv rješenja. Ako se radi o povredi procesnog prava. materijalnog ili procesnog). ZZZ se može podići samo u roku od 30 dana od dana kad je javnom tužiocu dostavljena revizija. Ako se ZZZ podiže protiv prvostepene pravosnažne odluke. Rješenja protiv kojih se samostalno može uložiti ZZZ su ona protiv kojih zakon dozvoljava posebnu žalbu. Stranke su ovlaštene samo da se obrate javnom tužiocu sa prijedlogom da uloži ZZZ. O ZZZ sud odlučuje bez održavanja rasprave. a o ZZZ kantonalnog tužioca nadležni Kantonalni sud u vijeću od 5 sudija ili u sjednici svih sudija (ako se ne može osigurati vijeće od 5 sudija). Pritom može donijeti odluku kao i kod revizije – može zahtjev odbaciti. prihvatiti i ukinuti odluku ili preinačiti odluku. sud ispituje samo povrede koje tužilac ističe u svom zahtjevu. Federalni tužilac može podići ZZZ i u slučaju kad je revizija dopuštena ako su raspolaganja stranaka protivna prinudnim propisima. Radi ekonomičnosti i kvalitetnijeg suđenja. Ova revizija nije dozvoljena u onim sporovima u kojima ne bi bila dozvoljena ni revizija protiv presude. Ograničenja postoje samo u pogledu 4 apsolutno bitne povrede. Zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ne može se uložiti ZZZ.WWW. Revizijom se mogu pobijati samo ona pravosnažna rješenja drugostepenog suda kojima se okončava postupak pred sudom.BH-PRAVNICI. Zahtjev za zaštitu zakonitosti (ZZZ) podiže javni tužilac. Ponavljanje postupka je vanredni pravni lijek koji ulažu stranke protiv pravosnažnih odluka.COM • kad ukida napadanu presudu i predmet vraća nadležnom sudu na ponovno suđenje ili kad ukida presudu i odbacuje tužbu. Ako se radi o ZZZ federalnog tužioca. ZZZ se može uložiti bez ikakvih ograničenja. To je njegova najvažnija uloga u građanskom postupku. ZZZ-om se mogu pobijati pravosnažne odluke donesene i u prvom i u drugom stepenu. rok se računa od dana kad je odluka dostavljena stranci kojoj je kasnije dostavljena. Prilikom ispitivanja pobijane odluke. zahtjev se može uložiti zbog svih povreda parničnog postupka.

BH-PRAVNICI. (2) raspravljanje o osnovanosti prijedlog za ponavljanje i (3) ponovna rasprava. te ako stranka sazna za nove činjenice ili dokaze na osnovu kojih bi bila donesena drugačija odluka da su te činjenice i dokazi bili poznati u ranijem postupku. 6. O osnovanosti prijedloga sud odlučuje samo u granicama razloga koji su navedeni u prijedlogu. Odnos između prijedloga za ponavljaje postupka i drugih vanrednih pravnih lijekova. U ovim slučajevima se ponavljanje može tražiti i nakon isteka objektivnog roka. ne čekajući pravosnažnost donesenog rješenja o ponavljanju postupka. Postoje 2 izuzetka u kojima se ne primjenjuje objektivni rok: ako se ponavljanje traži zbog povrede načela kontradiktornosti.BH-PRAVNICI. ukinuta ili poništena. koja je pravosnažno preinačena. Nakon ročišta predsjednik vijeća rješenjem prihvata ili odbija prijedlog. 5.WWW.COM 4. O osnovanosti prijedloga za ponavljanje postupka raspravlja se na ročištu. Rokovi za traženje ponavljanja postupka su 30 dana od dana saznanja za postojanje razloga za ponavljanje postupka (subjektivni rok). pravosnažna odluka iz ranijeg postupka se ukida i dolazi do ponovnog raspravljanja o glavnom predmetu. Razlog za to je činjenica da su uslovi za ulaganje revizije povoljniji za stranke. sudije porotnika. Predsjednik vijeća može odlučiti da se raspravljanje o glavnoj stvari započne odmah. Rasprava se zakazuje tek nakon što je rješenje o ponavljanju postupka postalo pravosnažno. U svim drugim slučajevima kad je izjavljena revizija i prijedlog za ponavljanje postupka. Neke od bitnih povreda parničnog postupka – ovdje spadaju povreda načela nepristrasnosti. ili na lažnoj ispravi. Ako se razlog za ponavljanje postupka odnosi isključivo na postupak pred višim sudom.COM . U takvom slučaju se rješenje kojim se dozvoljava ponavljanje postupka unosi u odluku o glavnoj stvari. u zavisnosti od toga koji pravni lijek daje bolje izglede za brže rješenje spora. prijedlog će se smatrati kao revizija. U ovom slučaju će ponavljanje postupka biti dozvoljeno samo ako stranka iz opravdanih razloga nije u ranijem postupku iznijela pomenute činjenice i dokaze. ako unutar roka za izjavljivanje revizije stranka podnese prijedlog za ponavljanje postupka i to iz razloga iz kojih se može izjavljivati i revizija. povreda pravila ne bis in idem. pod uslovom poštivanja subjektivnog roka. odnosno 5 godina od dana pravosnažnosti odluke (objektivni rok). te nedostaci koji se tiču stranaka i zastupanja u parnici. Izuzetno. Nove činjenice i dokazi – ako je odluka u postupku čije se ponavljanje traži bila zasnovana na drugoj odluci suda ili nekog drugog organa. te zbog povrede pravila o stranačkoj i parničnoj sposobnosti i pravila o zastupanju stranaka. sud odlučuje koji postupak će prekinuti a koji nastaviti. 92 WWW. Postupak se odvija u 3 faze: (1) podnošenje prijedloga i utvrđivanje pretpostavki za ponavljanje postupka. Protivpravne radnje (krivična djela) – ako se odluka zasniva na lažnom iskazu svjedoka ili vještaka. zakonskog zastupnika ili punomoćnika jedne od stranaka ili trećeg lica. Ako je prijedlog usvojen. U takvom slučaju. te ako je do odluke došlo usljed krivičnog djela sudije. koji je po pravilu i nadležan da odlučuje o prijedlogu. kontradiktornosti. dostaviti predmet tom višem sudu radi donošenja odluke. Protiv rješenja o prijedlogu za ponavljanje postupka dozvoljena je posebna žalba. predsjednik vijeća prvostepenog suda će nakon održanog ročišta za raspravljanje o prijedlogu. ako se razlog ponavljanja odnosi isključivo na postupak pred višim sudom. Prijedlog za ponavljanje postupka se uvijek podnosi prvostepenom sudu. o prijedlogu odlučuje taj sud. U praksi će najčešće dolaziti do situacija u kojima će doći do ulaganja revizije i prijedloga za ponavljanje postupka.

Obavezan je uvijek kad se postupak pokreće tužbom ili zajedničkim prijedlogom.BH-PRAVNICI. Postupak u bračnim sporovima Bračni sporovi su sporovi za razvod braka. Pored bračnih drugova. POSEBNI PARNIČNI POSTUPCI 41. Tužilac se ne može odreći tužbenog zahtjeva. Postupak za razvod braka pokreće se na 3 načina: tužbom. te (3) ako jedan ili oba bračna druga žive u inostranstvu. Pokušaj mirenja u nadležnosti je organa starateljstva. Sporovi radi poništaja braka i radi utvrđivanja postojanja ili nepostojanja braka se uvijek pokreću tužbom. niti presudu zbog izostanka. sud je ovlašten da utvrđuje i činjenice koje među strankama nisu sporne. za poništaj braka. Tužba za poništaj braka je konstitutivna. tuženi ne može priznati tužbeni zahtjev. reguliše se i odnos između ponavljanja postupka i zahtjeva za zaštitu zakonitosti. S druge strane. poništava ili proglašava nepostojećim. tužbu mogu podnijeti sva lica koja imaju pravni interes. Protiv procesnih rješenja kojima se završava postupak pred prvostepenim sudom. Načelo inkvizitornosti ima široku primjenu. Ponavljanje postupka završenog rješenjem je neupitno ako se radi o meritornom rješenju kojim je odlučeno o tužbenom zahtjevu.BH-PRAVNICI. uz 3 izuzetka: (1) ako je boravište jednog od bračnih drugova nepoznato najmanje 6 mjeseci. Osim toga. Karakteristično za bračne sporove je ograničenje načela dispozitivnosti. već je ovlašten da i mimo prijedloga stranaka prikuplja potrebne činjenice i dokaze.WWW. široko su zastupljene dispozicije u korist očuvanja braka – tužilac može povući tužbu bez pristanka tuženog sve do okončanja spora. Ako je do povlačenja došlo nakon donošenja prvostepene presude. čak i ako se protiv tog rješenja ne može izjaviti revizija. OPĆE KARAKTERISTIKE 41. (2) ako je jedan od bračnih drugova nesposoban za rasuđivanje. kao i zahtjev za sporazumni razvod braka. Sud ne može izreći presudu na osnovu odricanja.COM Po istim pravilima kojima se reguliše odnos između ponavljanja postupka i revizije. odluči o zaštiti. Sud nije vezan za činjenice i dokaze koje mu prezentiraju stranke. javni tužilac i organ starateljstva. niti stranke mogu sklopiti sudsko poravnanje. Do pravosnažnog okončanja postupka mogu biti povučeni i zajednički prijedlog. sud će rješenjem utvrditi da je donesena presuda bez učinka. te zahtjevom za sporazumni razvod braka. Načelo oficijelnosti se manifestuje u dužnosti suda da u presudi kojom se brak razvodi. Ne smatraju se bračnim sporovima imovinsko-pravni sporovi koji nastaju povodom braka. vaspitanju i izdržavanju zajedničke djece i u slučajevima kad to stranke od njega nisu zahtijevale. presudu na osnovu priznanja. Specifičnosti pravnih lijekova u bračnim sporovima sastoje se u tome što se presuda kojom se brak razvodi na osnovu sporazuma bračnih drugova ne može pobijati zbog nepravilno i nepotpuno utvrđenog 93 WWW.1. a uz njegov pristanak sve do pravosnažnosti odluke. dok je tužba za utvrđenje da li brak postoji ili ne postoji deklarativna. protiv njih se može predložiti ponavljanje postupka samo ako su ta rješenja sposobna za materijalnu pravosnažnost. te za proglašenje braka postojećim ili nepostojećim.COM . zajedničkim prijedlogom bračnih drugova za razvod braka.

niti zbog pogrešne primjene materijalnog prava. 3.4.COM činjeničnog stanja. Postupak u sporovima o očinstvu i materinstvu Postupak u paternitetskim sporovima se pokreće tužbom. ali se njima (kao ni prijedlogom za povrat u prijašnje stanje) ne može izmijeniti pravosnažna presuda u dijelu o prestanku braka. Podnošenjem ove tužbe zasniva se nužno i jedinstveno suparničarstvo. paternitetski sporovi su statusne prirode. 41. Specifičnost ovog postupka je u slijedećem: • • sud je po ZPP dužan voditi računa o potrebi hitnog rješavanja radnih sporova prilikom vođenja postupka i određivanju rokova i ročišta. posjedovnu zaštitu uživa svaki posjednik. Vanredni pravni lijekovi se mogu ulagati. Protiv ovakvog rješenja nije dozvoljena posebna žalba. Tužba za osporavanje očinstva ili materinstva – mogu podići otac.WWW. Postoji nekoliko vrsta: 2. jer se njome može tražiti samo zabrana budućeg ometanja ili uspostava ranijeg 94 WWW.2. 41. Po pravilu. Tužba radi utvrđivanja očinstva djeteta rođenog van braka – tužilac je dijete. a da za spor po tužbi poslodavca protiv radnika važe odredbe općeg parničnog postupka. u sporu u kome je radnik tužilac nadležnost je izberiva. 4. Postupak u parnicama iz radnih odnosa Smatra se da se odredbe posebnog postupka u parnicama iz radnih odnosa primjenjuju na sporove u kojima radnik traži zaštitu svog prava. majka ili dijete (otac u subjektivnom roku od 6 mjeseci.BH-PRAVNICI. te se paternitetski postupak ne razlikuje od postupka u bračnim sporovima. ako istovremeno deklaratornom tužbom postavlja zahtjev da se utvrdi njegovo očinstvo. bilo na aktivnoj ili na pasivnoj strani u parnici. Može se pobijati: • zbog bitnih povreda parničnog postupka. • zbog toga što nisu ispunjeni ostali zakonski uslovi za razvod braka na osnovu sporazuma. Uz posjedovnu tužbu se ne može istaći i zahtjev za naknadu štete ili neki drugi zahtjev. a dijete do navršene 25.COM . a ne samo onaj čiji je posjed savjestan i ima neki pravni osnov.BH-PRAVNICI. Kao i bračni. u toku postupka sud može ex officio odrediti privremene mjere koje se primjenjuju u izvršnom postupku radi sprečavanja nasilnog postupanja ili radi otklanjanja nenadoknadive štete. paricioni i žalbeni rok je 8 dana. Lice koje se smatra ocem djeteta rođenog van braka može osporavati očinstvo drugog lica koje je to dijete priznalo za svoje. majka u objektivnom roku od 6 mjeseci.godine života). • • 41. Ova tužba je kondemnatorna.3. Postupak u sporovima zbog ometanja posjeda Pod sporom ometanja posjeda podrazumijeva se: (1) uznemiravanje posjeda (interdicta retindendae possesionis) i (2) oduzimanje posjeda (interdicta recuperandae possesionis). • nedostaka u izjavi volje sadržane u sporazumu za razvod braka. bez obzira da li je neka od stranaka zaključila novi brak.

Prinudno izvršenje – Prekluzivni rok u kome tužilac može tražiti prinudno izvršenje rješenja je 30 dana od isteka paricionog roka. Podnošenje tužbe – tužba se mora podići u subjektivnom roku od 30 dana i objektivnom od 1 godine. 8. dospjelo i utuživo. platni nalog će steći svojstvo pravosnažnosti i izvršnosti. a pravo na traženje ponavljanja postupka je znatno ograničeno i dozvoljeno je samo iz 2 razloga: (1) ako usljed nezakonitog postupanja. Iz važnih razloga sud može žalbi oduzeti suspenzivno dejstvo. Ako tuženi prigovorom protiv odluke (platnog naloga) ne inicira postupak pobijanja platnog naloga u određenom roku. 3. Tuženi pravo na odbranu stiče tek nakon donošenja odluke koja mu se dostavlja. Predmet dokazivanja – kao pravno relevantne utvrđuju se samo dvije činjeniec: dokazivanje posljednjeg posjeda i dokazivanje nastalog ometanja posjeda. 5. Izuzetak postoji u slučaju prigovora tuženog da je tužilac njega lišio posjed silom. 6. Mirovanje postupka – Mada o tome nema izričite odredbe u ZPP. Pravo na zaštitu se ne priznaje onome ko je posjed pribavio na nedopušten način. a posebno propuštanja dostavljanja. a da tuženom prethodno nije data mogućnost da se izjasni o tužbenom zahtjevu. potajno ili prevarom (vi. 7. Vrste platnog naloga su dokumentirani i nedokumentirani platni nalog. 41. • da se potraživanje dokazuje vjerodostojnom ispravom koja je priložena u tužbi. Pretpostavke za izdavanje platnog naloga. valjanost zastupanja. Zbog toga je u ovom postupku isključeno raspravljanje o pravu na posjed. precario). rukovodeći se pritom karakterom svakog pojedinog slučaja 4. Rješenjem se tuženom nalaže da uspostavi stanje nastalo prije ometanja posjeda i izriče mu se zabrana budućeg ometanja posjeda. clam. Revizija nije dopuštena. kad se na osnovu vjerodostojne isprave može zahtijevati izvršenje po Zakonu o izvršnom postupku. • privatne isprave na kojima je potpis dužnika ovjeren od organa ovlaštenog za ovjeru.COM . Pravni lijekovi – rok za ulaganje žalbe je 8 dana. stranci nije data mogućnost da raspravlja pred sudom. Paricioni rok određuje sud prema okolnostima konkretnog slučaja. Oba roka su prekluzivna i na njih sud pazi po službenoj dužnosti. smatra se da mirovanje postupka u parnicama zbog ometanja posjeda nije dopušteno.5. Pretpostavke za izdavanje dokumentiranog platnog naloga su: • da je potraživanje novčano i dospjelo. • da tužilac učini vjerovatnim postojanje pravnog interesa za izdavanje platnog naloga.COM posjedovnog stanja. 95 WWW. Postupak izdavanja platnog naloga Mandatum – anticipativni kontumacioni sistem. Specifičnosti postupka: 2.BH-PRAVNICI. Opće procesne pretpostavke odnose se na nadležnost suda.BH-PRAVNICI. Hitnost raspravljanja – pri određivanju rokova i ročišta sud je dužan da vodi računa o potrebi hitnog rješavanja. Forma odluke – sud meritornu odluku donosi u formi rješenja. a ne presude. Kao vjerodostojne javne isprave smatraju se naročito: • javne isprave. stranačku i parničnu sposobnost. Bitno obilježje ovog postupka je u tome što u njemu sud donosi odluku u korist tužioca. Posjed se štiti kao stanje. (2) zbog nedostataka na strani stranaka i povreda pravila o zastupanju. a ne kao pravo. Posebne procesne pretpostavke za izdavanje platnog naloga su vezani za potraživanje: ono mora biti novčano.WWW.

Zbog toga je povjeriocu sigurnije da uloži mandatnu tužbu i traži izdavanje platnog naloga. a u mjeničnim i čekovnim sporovima u roku od 3 dana.WWW. Kada povjerilac na osnovu vjerodostojne ima pravo da traži direktno izvršenje po odredbama ZIP. S druge strane. Pravni lijek je zato što je upravljen protiv naloga kao odluke suda. Povodom urednih prigovora predsjednik vijeća zakazuje raspravu nakon koje sud donosi odluku da li se platni nalog održava na snazi u cjelini. Platni nalog se dostavlja objema strankama.COM . a tuženom se uz platni nalog dostavlja i primjerak tužbe sa prilozima. mogući su slučajevi da on podnese mandatnu tužbu i od suda traži da izda platni nalog umjesto direktnog izvršenja. zakonodavac je propisao uslov postojanja pravnog interesa na strani povjerioca za izdavanje platnog naloga. S druge strane. automatski će se nastaviti parnični postupak po tužbi. nastaviće postupak po tužbi. Naime. Postupak u sporovima male vrijednosti 96 WWW. U dijelu koji nije napadnut prigovorom. platni nalog postaje pravosnažan. neće se automatski nastaviti parnični postupak ukoliko tuženi nije uložio prigovor. bez održavanja ročišta. u slučaju da sud ne prihvati prijedlog za izdavanje platnog naloga. sud će izdati platni nalog tuženom da udovolji tužbenom zahtjevu i kad tužilac u tužbi ne traži izričito izdavanje platnog naloga.BH-PRAVNICI. u situacijama kad on na osnovu vjerodostojne isprave može tražiti direktno izvršenje po odredbama ZIP. Protiv rješenja suda kojim se ne prihvata prijedlog za izdavanje platnog naloga nije dopuštena posebna žalba. po prijemu platnog naloga udovolji zahtjevima tužbe ili da u istom roku podigne prigovor protiv platnog naloga. sud će izdati platni nalog i u slučaju kad se ta potraživanja dokazuju nekim drugim dokaznim sredstvima. Sam prigovor ima suspenzivno dejstvo (odlaže izvršenje naloga) i remonstrativan efekat (o njemu odlučuje prvostepeni sud). izvodi iz ovjerenih poslovnih knjiga. Platni nalog može biti samo kondemnatornog sadržaja. Nedokumentirani platni nalog. Ako su ispunjene pretpostavke za izdavanje platnog naloga. Ako nađe da nisu ispunjeni uslovi za izdavanje platnog naloga. 41. Nedokumentirani platni nalog se može izdati samo protiv glavnog dužnika. sud će nastaviti da postupa po pravilima općeg parničnog postupka. Stav sudske prakse je da prigovor ne mora biti obrazložen. tuženi može pobijati platni nalog samo prigovorom. a nakon njegovog ulaganja sud odlučuje prema odredbama općeg parničnog postupka. Izvršenje na osnovu vjerodostojne isprave. Prigovor protiv platnog naloga ima karakter prigovora i pravnog lijeka. ako povjerilac zatraži direktno izvršenje. Po svojoj prirodi platni nalog je sudsko rješenje kojim se odlučuje o tužbenom zahtjevu. a sud iz bilo kojeg razloga ne usvoji njegov zahtjev. U nalogu se ističe da je tuženi dužan da u roku od 8 dana. Platni nalog izdaje predsjednik sudskog vijeća. Dovoljno je da tužilac u tužbi iznese osnov i visinu potraživanja i da naznači dokaze na osnovu kojih se može utvrditi istinitost tužbenih navoda. Svojstvo prigovora mu daje činjenica da u njemu tuženi po prvi put zauzima svoj stav prema tužbi.BH-PRAVNICI.COM • • • mjenice. fakture i druge isprave koje u pravnom saobraćaju uživaju povjerenje. ili se u potpunosti ukida. djelimično. čekovi sa protestom i povratnim računom ako su potrebni za zasnivanje zahtjeva.6. Postupak izdavanja platnog naloga. Da bi se onemogućila ovakva praksa koja je u suprotnosti sa načelom ekonomičnosti postupka. Ako dospjelo potraživanje ne prelazi iznos od 800 KM. Ako sud ne prihvati prijedlog za izdavanje platnog naloga.

Žalbeni sud nije ovlašten (kao u redovnom postupku) da u slučajevima u kojima posumnja u tačnost uvrđenog činjeničnog stanja. te sporovi zbog ometanja posjeda. Ovo može učiniti samo ako je nepotpuno utvrđeno činjenično stanje dovelo do nepravilne primjene materijalnog prava. Isto važi i za izbor predsjednika arbitraže. 5.BH-PRAVNICI. a u privrednim sporovima 5. odnosno dana dostavljanja (za odsutnu stranku). sporovi iz radnih odnosa. zatim bitna sadržina izvedenih dokaza. Pravila o izuzeću sudija odnose se i na arbitre. Ako sa nekog kasnijeg ročišta dva puta uzastopno izostanu obje stranke. naročito one kojima se priznaje tužbeni zahtjev. Protiv odluke kojom se postupak meritorno okončava dozvoljena je posebna žalba.BH-PRAVNICI. bilo da se radi o novčanom potraživanju. stranke svojom voljom derogiraju nadležnost redovnog suda. 4. Pravni lijekovi – Protiv prvostepenog rješenja dopuštena je žalba samo ako se tim rješenjem okončava postupak. 41. Zapisnik – unosi se samo ono najnužnije: bitne izjave stranaka. na prijedlog stranke će ga postaviti sud koji bi bio prvostepeno nadležan za rješavanje spora. osim ako se tuženi ne upusti u raspravljanje. Protiv ovog rješenja suda nije dopuštena posebna žalba. U maličnom postupku nema mirovanja parnične procedure.000KM. Donošenje presude – presuda se objavljuje odmah nakon zaključenja glavne rasprave i prepis se dostavlja samo stranci koja nije prisustvovala objavljivanju. a stranci koja je prisustvovala prepis se dostavlja samo na njen zahtjev koji mora podnijeti najkasnije na ročištu na kome je presuda objavljena. Ako se u 97 WWW. smatraće se da je tužba povučena. Rok za žalbu je 8 dana od dana objavljivanja (za prisutnu stranku). smatra se da je povukao tužbu. Sudije redovnih sudova mogu biti birani samo na mjesto predsjednika arbitraže. ali samo zbog apsolutno bitnih povreda parničnog postupka i nepravilne primjene materijalnog prava. Broj arbitara mora biti neparan. 3. da nije zaključen ugovor o arbitraži. odriče od tužbenog zahtjeva. Postupak pred arbitražom Ugovor o arbitraži se može dokazivati samo ispravama. pokretnim stvarima ili tužilac pristaje da umjesto ispunjenja svog zahtjeva primi novčani iznos do navedene vrijednosti (facultas alternativa). O izuzeću odlučuje sud koji bi bio prvostepeno nadležan za rješavanje spora. Ako arbitar ne bude na vrijeme izabran (rok je 15 dana).COM . ako se stranke ne mogu složiti o izboru arbitra kojeg trebaju zajednički postaviti. 7. ukine prvostepenu odluku i predmet vrati na ponovno rješavanje.WWW. U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti dokazi. Zaključenjem arbitražnog ugovora. Sporovima male vrijednosti se nikad ne smatraju sporovi o nekretninama. odluke protiv kojih je dozvoljena posebna žalba i da li su stranke bile prisutne objavljivanju presude. na što sud pazi po službenoj dužnosti. ako osoba koja je postavljena za arbitra neće ili ne može obavljati tu dužnost.7. Proglašenje prestanka ugovora o arbitraži stranka može tražiti još u 2 slučaja: 2. preinačava ili povlači tužba. a nezadovoljna strana može tužbom zahtijevati da sud proglasi prestanak važenja ugovora o arbitraži. 6. Posljedice propuštanja ročišta – ako uredno pozvani tužilac propusti prvo ročište za glavnu raspravu.COM Spor male vrijednosti je spor u kome se tužbeni zahtjev odnosi na potraživanje čija vrijednost ne prelazi iznos od 1.000KM. Bitne karakteristike postupka 3. da nije zaključen ugovor o arbitraži.

već samo po prigovoru stranaka.COM . 2. a koji proizilaze iz njihovih međusobnih privrednih odnosa. Ako se stranke nisu drugačije sporazumjele. Sporovi između pravnih lica navedenih u personalnom kriteriju i stranih fizičkih i pravnih lica. arbitraža je dužna o tome izvijestiti stranke. kao i takvim međusobnim sporovima stranih fizičkih i pravnih lica. ako ugovorom nije predviđena mogućnost njenog pobijanja pred arbitražom višeg stepena.BH-PRAVNICI. presuda se odnosi većinom glasova. ako stranke nisu ugovorile drugačije.BH-PRAVNICI. Prema mješovitom kriteriju. • ako presuda nije obrazložena. Posljedica neblagovremeno uloženog prigovora je prekluzija. Postupak u privrednim sporovima ZPP pojam privrednog spora određuje na osnovu 3 kriterija: subjektivnog. Ona prema strankama ima snagu pravosnažne presude. Klauzulu o pravosnažnosti i izvršnosti arbitražne presude stavlja na zahtjev stranke sud koji bi bio prvostepeno nadležan za rješavanje spora. 3. kao i iz međusobnih privrednih odnosa ovih pojedinaca i pravnih lica navedenih u personalnom kriteriju. u privredne sporove spadaju: 1. te sporove na koje se primjenjuje plovidbeno pravo. Kad se arbitraža sastoji od više arbitara. u privredne sporove spadaju svi oni koji se odnose na brodove i plovidbu.WWW. • ako je u pogledu sastava arbitraže ili u vezi sa odlučivanjem povrijeđena neka odredba ZPP ili arbitražnog ugovora. Tužba za poništaj arbitražne presude može se podnijeti u roku od 30 dana od dana dostavljanja presude. • ako je arbitraža prekoračila granicu svog zadatka. 98 WWW. Prema subjektivnom kriteriju. sud neće na to paziti po službenoj dužnosti. Presuda arbitraže mora biti obrazložena. po pravilima ZPP o izvođenju dokaza pred zamoljenim sudom. Arbitraža može zatražiti pravnu pomoć od mjesno nadležnog suda.COM sporu u kome je ugovorena nadležnost arbitraže podnese tužba sudu. općina). Sporovi u kojima kao materijalni suparničari učestvuju i druga fizička lica uz lica iz personalnog kriterija i mješovitog kriterija pod 1. Prema kauzalnom kriteriju. ZPP taksativno određuje razloge za poništaj presude arbitraže: • ako ugovor o arbitraži nije uopće sklopljen ili nije punovažan. u privredne sporove spadaju svi sporovi u kojima su stranke DPZ (FBiH. odnosno od dana saznanja za postojanje razloga za poništaj. Ako se potrebna većina glasova ne može postići. 41. grad. • ako je izreka presude nerazumljiva ili sama sebi protivrječna. Objektivni rok je 1 godina. Stranke ne mogu sporazumno isključiti primjenu odredaba o izuzeću arbitara. Prigovor apsolutne nenadležnosti zbog postojanja ugovora o arbitraži mora se istaći prije nego se tuženi upustio u raspravljanje o meritumu spora. te o njenom pobijanju. kauzalnog i mješovitog.8. osim sporova o prevozu putnika. potpisivanju i dostavljanju arbitražne presude. kanton. • ako postoji neki od razloga za ponavljanje postupka. Nakon toga stranka može od redovnog suda tražiti da izrekne prestanak važenja arbitražnog ugovora. preduzeća i druga pravna lica. Sporovi koji proizilaze iz međusobnih privrednih odnosa imalaca radnji i drugih pojedinaca koji u obliku registrovanog zanimanja obavljaju neku privrednu djelatnost. postupak pred arbitražom određuju arbitri. a stranke nisu ugovorile suprotno.

• podnošenje odgovora na žalbu – 3 dana. U žalbi se mogu iznositi nove činjenice i predlagati novi dokazi samo ako žalilac učini vjerovatnim da ih bez svoje krivice nije mogao predložiti.000 KM. 99 WWW.BH-PRAVNICI. U toku postupka se stranke mogu sporazumjeti da sudi sudija pojedinac. Pravni lijekovi. nadležan je i sud gdje je po sporazumu stranaka tuženi bio dužan da izvrši ugovor.COM Nadležnost i sastav suda. • Sporovi male vrijednosti su oni u kojima tužbeni zahtjev ne prelazi vrijednost od 5. • paricioni rok – 8 dana. • Sud ne može izdati nedokumentirani platni nalog. • Stranke ne mogu izvan ročišta davati izjave usmeno na zapisnik kod suda. Za činidbe koje se ne sastoje u novčanom davanju sud može odrediti duži rok. Pored suda opće mjesne nadležnosti. odnosno iznijeti prije okončanja glavne rasprave.000 KM.000KM.BH-PRAVNICI. • za žalbu protiv presude odnosno rješenja – 8 dana. Rokovi u postupku u privrednim sporovima: • za podnošenje prijedloga za povrat u prijašnje stanje – 30 dana.WWW. bez obzira na vrijednost predmeta spora. Sudija pojedinac sudi ako vrijednost spora ne prelazi 30.COM . Revizija nije dozvoljena ako vrijednost predmeta spora u pobijanom dijelu presude ne prelazi 25. Specifičnosti postupka u privrednim sporovima • Isključena je primjena ustanove mirovanja postupka. • U privrednim sporovima male vrijednosti tužba se ne dostavlja na odgovor tuženom.

BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI.WWW.COM .COM 100 WWW.

u vanparničnom postupku je pojam učesnika određen primjenom mješovitih. Nakon II sv. Ovo shvatanje izloženo je kritici jer postojanje spora ne može biti pouzdan kriterij za razdvajanje parničnog postupka od vanparničnog. te granice između vanparnične i upravne vlasti. u parničnom postupku se rješavaju pitanja u kojima se javlja spor ili suprotnost privatnopravnih interesa. poznata pod nazivom teorija represije i prevencije smatra faktor svrhe određujućim za razlikovanje parničnog kao represivnog i vanparničnog kao preventivnog postupka. prema kojoj učesnici parničnog postupka od suda zahtijevaju neku radnju u zajedničkom interesu. Time je odstupljeno od pravila parničnog postupka ukome se odlučuje po principu «ili-ili».rata prvi Zakon o vanparničnom postupku donesen je tek 1989. 43.godine.BH-PRAVNICI. j) k) Teorija svrhe. BITNA OBILJEŽJA VANPARNIČNOG POSTUPKA Najvažnija obilježja vanparničnog postupka su: c) U većini predmeta interesi učesnika su istovrsni. Osnovni nedostatak ove teorije je u nesveobuhvatnosti. izvor vanparničnog prava su i propisi koji regulišu neke od posebnih vanparničnih postupaka. f) Za odluke u vanparničnom postupku je karakteristično da se njima uređuju pravni odnosi. Za razliku od parnične procedure. Slična prethodnoj je teorija stranaka. Procesne norme samo okvirno uobličavaju postupak. U tom smislu postoji više teorija: i) Prema teoriji spora. 44. načelo inkvizitornosti u prikupljanju procesne građe i načelo efikasnosti u odvijanju postupka.Porodični zakon. kao npr. Elastičnost forme je u službi ostvarenja načela efikasnosti. jer uzima samo kriterij učesnika u postupku. gdje je pojam stranke određen uz primjenu isključivo procesnopravnih kriterija. njegovih osnovnih načela.BH-PRAVNICI. UVODNA RAZMATRANJA Prvi propis koji je cjelovito uredio materiju vanparničnog postupka na ovim prostorima bio je Zakon o sudskom vanparničnom postupku Kraljevine Jugoslavije iz 1934. Glavna zamjerka ovoj teoriji je što i parnični i vanparnični postupak mogu jednako služiti i preventivnoj i represivnoj 101 WWW. te ustanovljavanje granice između parničnog i vanparničnog postupka. procesnopravnih i materijalnopravnih kriterija. e) Za najtipičnije vanparnične postupke može se reći da je u njima došlo do izražaja načelo oficijelnosti u pokretanju postupka.COM VANPARNIČNI POSTUPAK OPĆA UČENJA 42.COM . To su konstitutivne odluke kojima se stvaraju nove pravne situacije i uređuju odnosi za budućnost. a ne međusobno suprotstavljeni. koji je na snazi. On je poslužio kao osnov za novi Zakon o vanparničnom postupku FBiH iz 1998.godine. d) Procesna forma je izgubila na svojoj strogosti u odnosu na parnični postupak. PRAVNA PRIRODA VANPARNIČNOG POSTUPKA Odgovor na ovo pitanje se u osnovi svodi na utvrđivanje pojma i predmeta vanparničnog postupka. a sudu ostavljaju da ga konkretizira u skladu sa zahtjevima konkretnih slučajeva.godine.WWW. a u vanparničnom postupku sud postupa samo onda kad nema nikakvog spora i kad treba donijeti odgovarajuće mjere ili preduzeti odgovarajuću procesnu radnju u zajedničkom interesu svih učesnika. Zakon o eksproprijaciji itd. Osim ovog zakona. g) U vanparničnom postupku sve odluke nisu podobne za materijalnu pravosnažnost.

Druga odrednica je da se u vanparničnom postupku shodno primjenjuju uredbe ZPP. U situaciji kad parnični sud utvrdi da bi postupak trebalo provesti po pravilima vanparnične procedure. 45. u vanparnični postupak se svrstavaju pitanja kod kojih je u većoj mjeri izražen zahtjev cjelishodnosti. m) Po teoriji konstitutivnih akata. Zaštita subjektivnih privatnih prava i statusa građana se može realizirati samo jurisdikciono.BH-PRAVNICI. postupak će se nastaviti po pravilima vanparnične procedure pred nadležnim sudom.COM svrsi. ali da to može biti jedan od uslova postojanja neke od bitnih povreda. u kojoj dominira zaštita općeg i javnog. Mjesna nadležnost se određuje prema prebivalištu. u parničnom postupku vezanom za bračne i paternitetske odnose naglašen je javni interes. za razliku od parničnog postupka koji predstavlja redovni put za realizaciju tog cilja. n) Teorija tutele uči da u vanparničnim stvarima dominira javni interes.1.2. odnosno 102 WWW. MJESTO VANPARNIČNOG PROCESNOG PRAVA U PRAVNOM SISTEMU 45. a samo izuzetno u vijeću. Neutemeljenost ove podjele vidljiva je iz činjenice da se i u vanparničnom postupku rješavaju imovinskopravne stvari u privatnom interesu (npr.WWW. SUBJEKTI VANPARNIČNOG POSTUPKA 46. Ako sud u parnici mimo ovog pravila odluči o stvari o kojoj se odlučuje u vanparničnom postupku. parničnim postupkom zakonodavac uređuje područja gdje želi da do jačeg izražaja dođe princip zakonitosti. 46. pred samostalnim i nepristrasnim sudijom u vanparničnom postupku. Stvarnu nadležnost u svim vanparničnim stvarima vrše općinski sudovi preko sudije pojedinca. stav sudske prakse je da samo zbog toga ne postoji bitna povreda odredaba parničnog postupka. Prema ovoj teoriji. obustaviće parnični postupak i nakon pravosnažnosti rješenja o obustavi. Odnos vanparničnog i parničnog postupka Pozitivističko shvatanje pojam vanparnične stvari pokušava objasniti tumačeći namjeru zakonodavca u normiranju konkretnih rješenja. u vanparničnom postupku sudovi donose odluke koje imaju konstitutivan karakter. Zamjerka ovom učenju je nedosljednost. Sud Vanparničnu jurisdikciju vrše reovni sudovi.COM . i postupak. Odnos vanparničnog i upravnog postupka Formalnopravni elementi razgraničenja vanparničnog i upravnog postupka su sud. S druge strane. za razliku od parničnog postupka gdje odluke sudova imaju uglavnom deklaratoran karakter.susjedi ili suvlasnici).BH-PRAVNICI. U tom nastojanju pozitivisti su pošli od premise da u vanparničnim stvarima sudovi mogu postupati samo onda kad im to zakon decidno naređuje. 45. kao jedinstven metod u funkciji donošenja zakonite odluke. l) Teorija redovnog i vanrednog puta pružanja pravne zaštite uči da je vanparnični postupak vanredni put za traženje i realizaciju pravne zaštite ugroženih subjektivnih građanskih prava. za razliku od parničnog postupka. koji je opredijeljen privatnim interesom stranaka. ako samim zakonom o vanparničnom postupku nije drugačije određeno.1. kao nepristrasan i neovisan aparat. a ne administrativno u upravnoj proceduri pred državnim organom. pošto i odluke u vanparničnom postupku često imaju deklaratoran karakter. Funkcionalnu nadležnost u drugom stepenu vrše kantonalni sudovi u vijeću. S druge strane.

Ako je odluka već donesena. Mjesnu nadležnost učesnici ne mogu mijenjati svojim sporazumom. Prijedlog se može povući sve do okončanja prvostepenog postupka. pa do okončanja.BH-PRAVNICI. organu starateljstva i dr). odnosno povodom koga je postupak pokrenut. oduzimanje poslovne sposobnosti itd). u interesu učesnika postupka. U procesnopravnom smislu učesnik je lice koje se nalazi u ulozi predlagača (tj. Međunarodna nadležnost naših sudova uređena je Zakonom o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima iz 1982. pravo na podnošenje prijedloga je dato i određenom državnom organu (javnom tužiocu. U takvim postupcima zahtjevi ili prijedlozi za pokretanje postupka. mjesto gdje se nalazi stvar (pokretna ili nepokretna) 46. odnosno ako se sa povlačenjem prijedloga slažu svi učesnici na koje se odnosi dejstvo odluke. lice kome je oduzeta poslovna sposobnost može podnijeti prijedlog da mu se sposobnost vrati. Učesnici Pod pojmom «učesnici» podrazumijevaju se subjekti vanparničnog postupka. U nizu vanparničnih predmeta postupak se pokreće po načelu oficijelnosti (npr. Npr. pojam učesnika se određuje posebno u vanparničnim postupcima koji se pokreću po službenoj dužnosti (npr. Načelo dispozitivnosti i oficijelnosti U vanparničnom postupku načelo dispozitivnosti je u svim fazama postupka potisnuto u korist načela oficijelnosti – od pokretanja.COM . prijedlog se može povući do njene pravosnažnosti. a za imovinskopravne odnose. koji dolaze od strane zainteresiranih lica ili državnih organa. u nizu vanparničnih stvari daje se mogućnost i poslovno nesposobnim licima da preduzimaju procesne radnje. U materijalnopravnom smislu učesnici su sva ona lica na čija prava i interese može uticati donesena odluka. Prema ovom kriteriju. preko određivanja predmeta odlučivanja. osim ako zakon izričito predviđa drugačije.ostavinski postupak.2. Zakonsko zastupanje je kao i u parničnom postupku. 47. Sposobnost biti subjekt vanparničnog postupka imaju fizička i pravna lica. pod uslovom da se time ne vrijeđaju prava drugih učesnika.pokreće postupak) i onoga prema kome je prijedlog upravljen. ako će pred tim sudom postupak biti brže okončan. U ovim postupcima podnošenje prjiedloga ima karakter procesne pretpostavke: sud će odbaciti prijedlog neovlaštenog učesnika. U predmetima u kojima se postupak pokreće po načelu dispozitivnosti (prijedlogom). te određeni oblici udruživanja koji nemaju svojstvo pravnih lica. a pod istim uslovima pod kojima im se svojstvo stranke priznaje u parničnom postupku. odnosno prema mjestu gdje se nalazi nekretnina. sud može ustupiti predmet sudu koji je prema novim okolnostima mjesno nadležan. koji pritom nije vezan 103 WWW.1. Predmet odlučivanja u vanparničnom postupku po pravilu određuje sud.ostavinski postupak).COM boravištu lica na koje se postupak odnosi. Za određivanje međunarodne nadležnosti kad su u pitanju lična stanja i porodični odnosi primarni kriterij je državljanstvo. Ako u toku postupka dođe do izmjene okolnosti na osnovu kojih je određena mjesna nadležnost.WWW. U vanparničnom postupku se pojam učesnika određuje u procesnopravnom i u materijalnopravnom smislu. Osim toga. NAČELA VANPARNIČNOG POSTUPKA 47. nemaju karakter procesne radnje.BH-PRAVNICI.

47. Istražno i raspravno načelo U pogledu prikupljanja procesne građe. Sud može utvrđivati i činjenice koje učesnici nisu iznijeli. Pravozaštitni cilj koji se postiže tim postupcima primarno je u postizanju pravnog osiguranja lica koja nisu u mogućnosti da se staraju o svojim pravima i interesima. Sud u cjelosti snosi odgovornost za potpunost i istinitost utvrđenog činjeničnog stanja.6. Taj predmet sud može u toku postupka proširiti na nova pravna pitanja ili ga ograničiti. kao i nesporne činjenice. sud ne smije donijeti odluku prije davanja mogućnosti izjašnjavanja onima na koje se ta odluka odnosi. već i ona koju je sud pribavio u pismenoj formi posrednim putem. Javnost je isključena u postupku o kome se odlučuje o ličnim i porodičnim statusima učesnika. nesporne činjenice nema potrebe dokazivati.4. Načelo kontradiktornosti Načelo kontradiktornosti se kao ustavna vrijednost primjenjuje i u vanparničnom postupku. 48.BH-PRAVNICI. niti ima odricanja od zahtjeva. činjenični osnov odluke koju sud donosi ne obrazuje samo procesna građa koja je bila predmet neposredne rasprave. 47. Učesnik kao predlagač može dovesti do okončanja postupka samo povlačenjem prijedloga. tj. Načelo javnosti primjenjuje se i u vanparničnom postupku.3. Izuzetak su slučajevi u kojima je predmet postupka ostvarenje nekog subjektivnog prava predlagača. izjava o priznanju ne oslobađa potrebe da se i takva činjenica dokazuje. RAZVOJ PRVOSTEPENOG POSTUPKA 104 WWW. naglađeno je načelo sudskog upravljanja postupkom. Načelo materijalne istine Saglasne izjave učesnika o određenim pravno relevantnim činjenicama ne oslobađaju sud od obaveze dokazivanja istinitosti tih činjenica. Prijedlog spada u neformalne procesne radnje i zakonom se po pravilu ne određuju bitni elementi prijedloga.5.2. U vanparničnom postupku ne može se donijeti odluka na osnovu priznanja i izostanka. 47. U takvim slučajevima je sud vezan za prijedlog. u vanparničnom postupku važi istražno (inkvizitorno) načelo. Dakle. Međutim. Učesnici svojim držanjem ne mogu izazvati mirovanje postupka. a prekid se određuje povodom upućivanja na parnicu. Načelo posebnog staranja o nesposobnim licima U fokusu vanparničnog pravosuđa su ostavinski postupak i postupci čiji je predmet uređenje statusnih odnosa.COM prijedlozima učesnika. 47. neposrednost i javnost Razlike u oblikovanju parničnog i vanparničnog postupka se najviše ispoljavaju u primjeni ovih načela.uređenje međa).BH-PRAVNICI. 47. U vanparničnom postupku sud donosi odluku na osnovu rasprave samo izuzetno. U pravilu nije vezan ni priznatim činjenicama. Usmenost. ako je to izričito određeno zakonom i kad sam ocijeni da bi održavanje ročišta bilo svrsishodno radi razjašnjavanja ili utvrđivanja relevantnih činjenica.COM . Samo u spornim vanparničnim stvarima (npr. i kad koristi formu usmene rasprave. Kad je u pitanju upravljanje i okončanje postupka. Sud je ovlašten i dužan da u postupku preduzima potrebne mjere radi zaštite takvih lica. izuzev u postupku proglašenja nestale osobe umrlom.WWW.

49. Od navedenog postoje izuzeci.BH-PRAVNICI. S druge strane. jedna od dispozitivnih radnji kojima učesnici mogu dovesti do okončanja postupka je povlačenje prijedloga. U ostavinskom postupku. U većini vanparničnih imovinskih postupaka smrt dovodi do prekida postupka (kao i u parničnom postupku). Taj rok ne može biti duži od 30 dana. Ako u datom roku učesnik pokrene postupak na koji je upućen. jer po pravilu dejstvo nastupa pravosnažnošću odluke. sud će uputiti stranke na parnicu kad je među zajedničarima sporno pravo na stvar koja je predmet postupka ili je sporan obim prava. Posljedice upućivanja na parnicu. sadržaj i forma. sud će u vanparničnom postupku rješavati eventualni spor o pravnim pitanjima. Dejstvo odluke nastupa u trenutku njenog donošenja i u slučajevima u kojima odluka nije podobna za sticanje formalne pravosnažnosti. sud upućuje stranke da pokrenu parnicu ili postupak pred upravnim organom radi rješavanja tog spora. Sve odluke u vanparničnom postupku se donose u obliku rješenja. Sud određuje rok u kome je upućeni učesnik dužan da pokrene parnicu ili postupak pred upravnim organom. doći će do prekida vanparničnog postupka koji traje do okončanja 105 WWW. 6. a donose se u 2 forme: u obliku posebnog akta i u vidu zasvjedočavanja sadržaja u sudskom zapisniku. Momenat donošenja i dejstva odluke se ne podudaraju. ako je to potrebno radi zaštite maloljetnika ili drugih lica pod posebnim društvenim staranjem. tj. Međutim. već sud oblikuje postupak. Sadržaj rješenja zavisi od prirode predmeta odlučivanja i pravozaštitnog cilja koji se ostvaruje u postupku. U ovakvim slučajevima dejstvo odluke nastupa u trenutku njenog saopštavanja (dostavljanja) učesnicima. To su situacije u kojima žalba nema svojstvo prekluzivnog pravnog lijeka. Postojanje i dejstvo odluke.BH-PRAVNICI. U postupku uređenja i korištenja zajedničke stvari. dispozitiv i obrazloženje. sud će uputiti nasljednike na parnicu ako je među njima sporno da li neka imovina ulazi u zaostavštinu.WWW. Upućivanje stranaka na parnicu. SUDSKE ODLUKE Vrste.ako postoji spor povodom zahtjeva nasljednika koji su živjeli u istom domaćinstvu sa ostaviocem da se iz zaostavštine izdvoji dio koji odgovara vrijednosti njihovog doprinosa povećanju ostaviočeve imovine. Smrt učesnika vodi okončanju postupka u statusnim vanparničnim stvarima. a uredno je pozvan i ne postoje općepoznate okolnosti koje su ga spriječile da dođe u sud. Na pokretanje parnice upućuje se učesnik koji je slabiji u pravu. Ako se među strankama pojavi spor činjeničnog karaktera. Prethodna pitanja. Postoji pretpostavka da je prijedlog povučen kad predlagač ne dođe na ročište.COM Tok prvostepenog postupka nije čvrsto određen strogim procesnim formama. U formi posebnog akta izrađuju se sva rješenja kojima se odlučuje o glavnoj stvari i rješenja protiv kojih je dopuštena posebna žalba. Učesnicima je u načelu oduzeta mogućnost da na postupak utiču svojim dispozitivnim radnjama.COM . zakon dozvoljava sudu da u vanparničnom postupku odluči da žalba ne odlaže izvršenje rješenja i da pravne posljedice rješenja nastupaju prije pravosnažnosti. krećući se u okviru zahtjeva koje postavljaju osnovna načela. Ona sadrže sve potrebne elemente: uvod. Važi ono što je navedeno u parničnom postupku. Poravnanje može biti osnov okončanja postupka samo u nekim imovinskopravnim vanparničnim postupcima. u kojima će sud uputiti stranke na parnicu bez obzira da li je spor činjeničnog ili pravnog karaktera: 5. kao što su podjela zajedničke stvari ili određivanje naknade za eksproprisano zemljište.

odredba o supsidijarnoj primjeni ZPP omogućava njegovu primjenu. Formalna pravosnažnost Formalna pravosnažnost nastupa u trenutku nakon kojeg se odluka ne može pobijati redovnim pravnim lijekom. Pod istim uslovima žalba može biti i neprekluzivan pravni lijek. ali sa vrlo značajnim izuzecima. drugostepeni sud može iz važnih razloga odlučiti i o neblagovremenoj žalbi ako se time ne vrijeđaju prava ostalih učesnika postupka.BH-PRAVNICI. U literaturi je sporno da li su za formalnu pravosnažnost podobne odluke protiv kojih se žalba može ulagati i po isteku roka. Ponavljanje postupka dozvoljeno je samo u situacijama kad se isti cilj nije mogao postići na drugi način. ako se time ne vrijeđaju prava ostalih učesnika.1. Ovakva ovlaštenja sudu su naročito data kad se radi o zaštiti prava maloljetnika ili drugih osoba pod posebnom društvenom zaštitom. Princip pridružene žalbe. (npr. Zakon o vanparničnom postupku ne govori izričito o ovom pravnom lijeku. Međutim.WWW. Žalbu može uložiti svaki učesnik. jer sud može da u svakom konkretnom predmetu odluči (kad postoje važni razlozi) da žalba ne odlaže izvršenje. Žalba je načelno devolutivan.BH-PRAVNICI. Zbog toga prvostepeni sud mora proslijediti žalbu drugostepenom sudu bez obzira da li je žalba podnesena u zakonskom roku od 15 dana ili ne. bitno je imati na umu da u vanparničnom postupku pravosnažnost nema isti značaj kakav ima u parničnom postupku. U takvim slučajevima. Dakle. Naime. Irelevantan je momenat njenog nastupanja jer sud može u svako 106 WWW. prekluzivan i suspenzivan pravni lijek. odnosno upravni postupak. Pravo žalbe imaju i subjekti koji nisu učestvovali u prvostepenom postupku. Zato se sudu nalaže da po prijedlogu za ponavljanje postupka prvo postupi kao po neblagovremeno uloženoj žalbi ako za to postoje uslovi. Od vanparničnog suda zavisi da li će žalba u konkretnom slučaju imati suspenzivno dejstvo ili ne. jer se dejstva odluke ne vežu striktno za pravosnažnost.COM . Međutim. ako pobijano rješenje zadire u njihova prava i interese. PRAVOSNAŽNOST 51. 51. Prijedlog za ponavljanje postupka ne može se podnijeti ako je učesniku zakonom priznato pravo da svoj zahtjev realizira u parnici ili postupku pred organom uprave. U suprotnom će sud dovršiti postupak i donijeti odluku bez obzira na zahtjeve povodom kojih je učesnik upućen na parnicu.postupak sa jednim učesnikom). 50. Vanredni pravni lijekovi Revizija je dopuštena protiv pravosnažnog drugostepenog rješenja u postupku u kome se odlučuje o stambenim stvarima i naknadi za eksproprisanu nekretninu. Zahtjev za zaštitu zakonitosti. 50. Žalba je nedevolutivan ili remonstrativan pravni lijek kad o njenoj osnovanosti odlučuje prvostepeni sud. tj.2. sve dok teče rok za bilo kojeg učesnika. prvobitno rješenje se može preinačiti ili ukinuti samo ako se time ne vrijeđaju prava drugih učesnika postupka koja se zasnivaju na istom rješenju. može se koristiti rokom onog učesnika prema kome rok najkasnije ističe i to bez obzira da li je taj učesnik u svoje ime već iskoristio pravo na žalbu ili ne.COM postupka na koji je učesnik upućen. a sistem vanrednih pravnih lijekova zavisi od vrste vanparničnih stvari. PRAVNI LIJEKOVI Redovni pravni lijek je žalba.

duševne zaostalosti.2. produženje roditeljskog prava. a procesnu građu prikuplja po načelu inkvizitornosti.COM doba ukinuti ili preinačiti odluku. 62 odluke u ovim postupcima u pravilu imaju konstitutivni karakter: njima se mijenja postojeća pravna situacija. 61 posebno značajno mjesto u ovim postupcima pripada organu starateljstva. proglašenje nestalog lica umrlim i dokazivanje smrti.WWW. POSEBNI POSTUPCI 52. zadržavanje u ustanovama za duševne bolesti. 54 ostavinski postupak. Postupak oblikuje sud po načelu sudskog upravljanja postupkom. Postupak mogu pokrenuti: sud po službenoj dužnosti. Oduzimanje i vraćanje poslovne sposobnosti. rasipništva ili nekog drugog uzroka. a prijedlogom organ starateljstva.COM . te da pravn pitanje o kome je pravosnažno presuđeno vezuje sud u drugom postupku. oduzimanje i vraćanje roditeljskog prava. kao i samo lice kome treba oduzeti poslovnu sposobnost ako je u stanju da shvati značenje i pravne posljedice svog prijedloga. Materijalna pravosnažnost Materijalna pravosnažnost sastoji se u tome da se o istom predmetu o kome je odlučeno više ne može pokretati postupak niti donositi druga odluka. jer su interesi učesnika paralelni. Dejstvo materijalne pravosnažnosti vezano je za identičnost činjeničnog i pravnog osnova. 56 ostale vanparnične postupke. Zbog toga promjenjene okolnosti koje su nastupile nakon donošenja odluke nisu zahvaćene dejstvom materijalne pravosnažnosti i ne podliježu efektu res iudicata. a u zavisnosti od vrste vanparničnih predmeta. a ne suprotstavljeni. Statusni vanparnični postupci imaju nekoliko zajedničkih karakteristika: 59 predmet je uređivanje statusnih odnosa. 55 imovinske vanparnične postupke. 52. 60 u pravilu su unilateralni (jednostranački).BH-PRAVNICI. Odluka se zasniva na činjeničnom stanju koje postoji u vrijeme njenog donošenja. Statusni vanparnični postupci To su: lišavanje poslovne sposobnosti. te davanje dozvole za stupanje u brak. Poslovna sposobnost se oduzima ili ograničava punoljetnom licu koje je nesposobno da se samo brine o svojim pravima i interesima zbog duševne bolesti. bez obzira na više učesnika.BH-PRAVNICI. POJEDINI VANPARNIČNI POSTUPCI Postoji veliki broj vanparničnih postupaka u kojima se primjena općih pravila proširuje ili modificira. Vanparnični postupci se mogu grupisati u: 53 statusne vanparnične postupke.2. Odluka se donosi na osnovu 107 WWW. srodnici lica kome se oduzima poslovna sposobnost. 51.

Protiv rješenja o zadržavanju odnosno puštanju iz zdravstvene ustanove žalbu mogu izjaviti: zdravstvena ustanova. Ovakvu odluku sud donosi na prijedlog zdravstvene organizacije. Drugostepeni sud po žalbi rješava u roku od 3 dana. ali je sud dužan da žalbu odmah dostavi drugostepenom organu koji je obavezan da donese odluku u rok od 3 dana od dana prijema žalbe. njegov staratelj ili privremeni zastupnik. osim ako sud iz opravdanih razloga ne odluči drugačije. odnosno vraćanju poslovne sposobnosti dostavlja se matičaru i organu koji vodi zemljišne ili druge javne knjige radi upisa. Ovaj postupak sud obično pokreće na osnovu obavještenja od strane zdravstvene ustanove. zadržana osoba. lice kome se oduzima poslovna sposobnost. Radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja. Sud može odgoditi donošenje rješenja ako se osnovano može očekivati da će se osoba prema kojoj se vodi postupak uzdržati od upotrebe alkohola ili opojnih sredstava ili ako se osoba podvrgne liječenju u određenoj zdravstvenoj ustanovi.BH-PRAVNICI. U zavisnosti od utvrđenog činjeničnog stanja. Proglašavanje nestalih lica umrlim i dokazivanje smrti. Žalba u načelu nema suspenzivno dejstvo. a rješenje o odlaganju rješenja sud može i opozvati. Kad ustanova primi na liječenje neko lice bez njegove saglasnosti ili bez odluke suda. Troškove postupka snosi predlagač. sud može rješenjem odrediti takav smještaj. U rješenju kojim se osoba djelimično lišava poslovne sposobnosti. uvijek kad na bilo koji način sazna da postoje okolnosti usljed kojih se određena osoba treba smjestiti i zadržati u psihijatrijskoj zdravstvenoj ustanovi. a sud u postupku utvrđuje i druge okolnosti relevantne za odlučivanje. Odlaganje može trajati od 6 do 12 mjeseci.WWW. sud će odlukom produžiti zadržavanje. te organ starateljstva. sud će po službenoj dužnosti ili na prijedlog ovlaštenih lica provesti postupak i zavisno od rezultata donijeti novo rješenje. potrebno je da najmanje 2 ljekara odgovarajuće specijalnosti daju svoj nalaz i stručno mišljenje o sposobnosti za rasuđivanje lica prema kome se postupak vodi. Postupak pokreće sud po službenoj dužnosti.COM rasprave na koju se pozivaju: organ starateljstva. Ako se ni po isteku 1 godine ne izmijene okolnosti. Kad je potrebno da se u svrhu davanja nalaza i stručnog mišljenja ljekara lice smjesti u zdravstvenu ustanovu. Protiv ovakvog rješenja dozvoljena je posebna žalba. njen staratelj odnosno privremeni zastupnik. sud je ovlašten i da naknadno izmijeni odluku u zavisnosti od promjene okolnosti pod kojima je odluka donesena. ili se zdravstveno stanje zadržanog ne poboljša u potrebnoj mjeri. Postupak je vrlo hitan i mora se okončati u roku od 7 dana. Kad prestanu razlozi zbog kojih je poslovna sposobnost oduzeta. Za proglašenje nestale osobe umrlom i za dokazivanje smrti nadležan je sud na čijem području je ta osoba imala zadnje prebivalište odnosno boravište.BH-PRAVNICI. Rok za žalbu je 3 dana. Pravosnažno rješenje o oduzimanju. Sud je dužan da najkasnije u roku od 3 dana od prijema prijave donese odluku o zadržavanju ili otpuštanju lica. ili okolnosti pod 108 WWW. koju mogu podnijeti lice prema kome se vodi postupak. sud će navesti vrstu poslova koju ta osoba može obavljati samostalno. njegov staralac odnosno privremeni zastupnik i predlagač. Zdravstvena organizacija sudu povremeno dostavlja izvještaj o zdravstvenom stanju zadržanog lica. dužna je da to u roku od 24 sata prijavi sudu na čijem području se nalazi. Rok je 8 dana od prijema rješenja. sud može osobu u potpunosti ili djelimično lišiti poslovne sposobnosti. a starije je od 60 godina. Zadržavanje duševno bolesnih osoba u zdravstvenoj ustanovi. Žalba je odlaže izvršenje. O duševnom stanju lica nalaz daju najmanje 2 vještaka. ali najduže 3 mjeseca. Za umrlo može biti proglašeno lice: c) O čijem životu za zadnjih 5 godina nema nikakvih vijesti. kao i organu starateljstva.COM . Međutim. pored uzimanja iskaza od navedenih lica.

Sud po prijedlogu postupa na slijedeći način: 1. Relevantne činjenice sud utvrđuje na raspravi. po službenoj dužnosti ili na prijedlog. Izdaje oglas sa javnim pozivom na ustupanje informacija o nestaloj osobi. e donijeti odgovarajuć11. a o čijem životu nije bilo nikakvih vijesti godinu dana od dana prestanka neprijateljstava. Postupak je hitan. Na ročište se obavezno pozivaju dijete. usvojitelja ili organa starateljstva. Produženje i prestanak roditeljskog prava. po moguć13. 3. saobraćajnom udesu. Ako ne dođe do relevantnih informacija na ovaj nač7. kad prestanu razlozi zbog kojih je roditeljsko pravo produženo. injenica na osnovu kojih ć10. Ako se taj dan ne može pouzdano utvrditi. Do prestanka produženog roditeljskog prava dolazi na prijedlog učesnika. iti o prijedlogu. U rješenju o proglašenju nestale osobe umrlom navodi se dan. Postupak se pokreće po prijedlogu koji mogu podnijeti javni tužilac i lice koje za to ima neposredni pravni interes. a svu procesnu građu prikuplja po službenoj dužnosti. Postupak se pokreće na prijedlog ovlaštenih učesnika: roditelja odnosno usvojitelja i organa starateljstva. zemljotresu ili nekoj drugoj neposrednoj smrtnoj opasnosti. Postupak se pokreće po prijedlogu osobe na čijoj strani postoji otklonjiva bračna smetnja.WWW. nestalom određuje staraoca ili poziva organ starateljstva da to uč2. po isteku 3 mjeseca od objavljivanja oglasa sud zakazuje raspravu na koju poziva predlagač8. Postupak se pokreće na prijedlog roditelja. a 6 mjeseci od dana prestanka opasnosti o njemu nema vijesti. smatra se da je smrt nastupila prvog dana nakon isteka propisanih rokova. Organ starateljstva obavezno učestvuje u postupku. Pomenuto rješenje sud može ukinuti ili preinačiti.COM kojima je nestalo čine vjerovatnim da više nije u životu. roditelji i organ starateljstva. e) Koje je nestalo u toku rata. staraoca nestalog i izvodi dokaze radi utvrđivanja relevantnih č9. Dozvola za zaključivanje braka.BH-PRAVNICI. Ukidanje rješenja za posljedicu ima vraćanje svih statusnih prava licu koje je bilo proglašeno umrlim. Roditeljsko pravo se oduzima kad ga roditelji zloupotrijebe ili grubo zanemare vršenje svojih dužnosti. Oduzimanje i vraćanje roditeljskog prava. Prva činjenica utvrđuje se saslušanjem 109 WWW. Lice nad kojim se produžava roditeljsko pravo zastupa poseban staralac. Radi se o hitnom postupku koji mora biti okončan najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja prijedloga. nosti i sat koji se smatra kao vrijeme smrti nestalog. kojeg određuje sud ili organ starateljstva.COM . požaru. Rješenje će se ukinuti ako sud na bilo koji način sazna da je nestala osoba živa. Cilj produženja roditeljskog prava je zaštita djeteta koje zbog tjelesnih ili duševnih mana nije u stanju da se samo stara o sebi. okončava se u roku od 15 dana. in. a preinačiće se ako se sazna da je nestalo lice umrlo u vrijeme različito od onoga navedenog u rješenju. Pri donošenju rješenja o oduzimanju i vraćanju roditeljskog prava sud uzima u obzir i želje maloljetnika koji je sposoban da ih izrazi. U postupku se shodno primjenjuju propisi o oduzimanju i vraćanju poslovne sposobnosti. Za davanje dozvole relevantne su 2 činjenice: slobodna volja maloljetnika za zaključenje braka i psihofizička zrelost za vršenje prava i dužnosti u braku. Ako utvrdi da su ispunjene osnovne pretpostavke. sa jednim izuzetkom: neće uticati na novi brak koji je zaključio bračni drug nestalog po pravosnažnosti rješenja o proglašenju nestalog lica umrlim.BH-PRAVNICI. uz upozorenje da ć4. d) Koje je nestalo u brodolomu. e u roku od 3 mjeseca od objavljivanja u službenim novinama odluč5. 6. Sud donosi odluku na osnovu rasprave. ini. e rješenje (odbiti ili prihvatiti prijedlog za proglašavanje nestale osobe umrlom) 12. a. u vezi sa ratnim događanjima.

Raspravljanje zaostavštine (ostavinski postupak). koja imovina čini njegovu zaostavštinu i koja prava iz zaostavštine pripadaju nasljednicima. a druga na osnovu mišljenja odgovarajuće zdravstvene organizacije. Rješenje kojim se prijedlog odbija dostavlja se samo predlagaču. nadležan je ostavinski sud na čijem području se nalazi zaostavština ili njen pretežni dio. a koji nakon proglašenja dostavlja zapisnik ostavinskom sudu. Žalbu protiv rješenja mogu izjaviti sve osobe kojima je rješenje dostavljeno. a ni jedno od lica pozvanih na naslijeđe ne traži da se provede rasprava. Sud je dužan da proglasi svaki testament koji mu je dostavljen. Gotovina. Proglašenje testamenta. Postupak se odvija po načelu sudskog upravljanja postupkom. Za raspravljanje je mjesno nadležan općinski sud na čijem području je ostavilac imao prebivalište odnosno boravište u vrijeme smrti. Popis i procjenu imovine sud preduzima po vlastitoj odluci ili na prijedlog nasljednika. 70 ako neke druge okolnosti nalažu posebnu opreznost. Ako on u vrijeme smrti nije imao prebivalište odnosno boravište u FBiH. štedne knjižice i druge važne isprave se predaju na čuvanje sudu na čijem području se imovina nalazi.COM .BH-PRAVNICI.COM maloljetnika bez prisustva ostalih učesnika u postupku. a u pogledu prikupljanja procesne građe važi načelo inkvizitornosti: sud nije vezan činjenicama i dokazima koje podnose učesnici. Mjere obezbjeđenja zaostavštine preduzimaju se: 68 kad ni jedan od pozvanih nasljednika nije sposoban da upravlja imovinom. 7. 4. 69 ako su nasljednici nepoznati ili odsutni. vrši ostavinski sud ili sud kod kojeg se testament zatekne na čuvanju. Rješenje kojim se dozvoljava zaključenje braka dostavlja se predlagaču. čitanja testamenta i sastavljanja zapisnika. Testament umrlog se sudu dostavlja zajedno sa smrtovnicom. O tome se odmah obavještava ostavinski sud koji može preduzeto obezbjeđenje ukinuti ili izmijeniti. kad su nasljednici lica pod posebnom zakonskom zaštitom i kad zaostavštinu treba predati DPZ ili njenim organima. legatari i druga lica koja ostvaruju neko pravo iz zaostavštine. Privremeni staratelj zaostavštine se postavlja od strane ostavinskog suda kad je to potrebno u cilju obezbjeđenja zaostavštine. Učesnici u postupku su nasljednici. Ostavinska rasprava se odvija na ročištu na koje sud poziva sva zainteresirana lica. koje se sastoji od otvaranja. Sastavljanje smrtovnice vrši matičar koji upisuje smrt u matičnu knjigu i smrtovnicu u roku od 15 dana po izvršenom upisu dostavlja ostavinskom sudu. koje su u funkciji pripremanja ročišta za raspravu obuhvataju: 3.a nema zakonskog zastupnika. legatarima i drugim licima. Slučajevi u kojima se zaostavština ne raspravlja su: (1) ako umrli nije ostavio imovinu i (2) ako je ostavio samo pokretnu imovinu. Postupak se pokreće po načelu oficijelnosti. Po vlastitoj odluci suda popis i procjena se vrši kad se ne zna za nasljednike ili njihovo boravište.WWW. Postupak sa testamentom.BH-PRAVNICI. njegovom budućem bračnom drugu. bez obzira da li je pravno valjan ili ne i bez obzira da li je podnesen jedan ili više testamenata. U ovom postupku se utvrđuje ko su nasljednici umrlog. U ovakvim slučajevima nadležni općinski organ uprave predaje cijelu imovinu ili njen dio pouzdanom licu na čuvanje. Popis i procjenu vrši nadležni općinski organ uprave. roditeljima odnosno starateljima predlagača i nadležnom organu starateljstva. Prethodne radnje. 5. Odluka se ne donosi 110 WWW. Na proglašeni testament stavlja se potvrda o proglašenju.

BH-PRAVNICI. d) Od kojih zavisi veliče) ina nasljednog dijela. Njime se utvrđuje koja imovina čini zaostavštinu. O pravima uredno pozvanih lica koja nisu došla na ročište sud će odlučiti prema podacima kojima raspolaže. Rješenje je deklaratornog karaktera. b) Od kojih zavisi osnovanost zahtjeva najbližih srodnika da se iz zaostavštine izdvoje predmeti domaćc) instva koji služe za zadovoljenje svakodnevnih potreba. Međutim. Ako je za raspravljanje zaostavštine nadležan inostrani organ. ali neće prekidati ostavinsku raspravu ako među učesnicima postoji spor o pravu na legat ili drugom pravu iz zaostavštine. Ako se nakon pravosnažnosti rješenja o nasljeđivanju pojave nove činjenice relevantne za raspravljanje zaostavštine. a predstavlja samostalan pravni osnov za upis prava stečenim nasljeđivanjem u zemljišne knjige. Ostavinski postupak se okončava rješenjem o nasljeđivanju. f) Od kojih zavisi osnovanost isključg) enja nužnih nasljednika ili osnovanost razloga nedostojnosti za nasljeđivanje. Sud prekida postupak i upućuje stranke na parnicu ako su sporne činjenice. one ne mogu dovesti do ponovnog pokretanja ostavinskog postupka. Bitno je naglasiti i da razlozi koji u parničnom postupku dovode do ponavljanja postupka. već na osnovu cjelokupne procesne građe koju je sud prikupio. Ako se ne zna da li je umrli imao nasljednike. u vanparničnom postupku neće imati taj učinak. odnosno upravni postupak. sud će oglasom u Službenim novinama FBiH pozvati potencijalne nasljednike da se u roku od 1 godine jave sudu. naknadne zahtjeve za ostvarivanje nasljednog prava od strane lica koja nisu učestvovala u ostavinskom postupku. raspravljanje zaostavštine će se raspraviti i okončati bez obzira na zahtjeve zbog kojih je učesnik upućen na postupak.BH-PRAVNICI. Sud će uputiti učesnike na parnicu bez obzira da li je spor činjeničnog ili pravnog karaktera ako postoji spor o tome da li neka imovina ulazi u zaostavštinu. sud na čijem području je ostavilac umro izdaje oglas kojim poziva sva lica u državi koja imaju zahtjeve prema zaostavštini kao nasljednici. Ta izjava je neopoziva. Rješenjem o prekidu postupka i upućivanju na parnicu određuje se i rok u kome učesnik treba pokrenuti parnicu. Ovo se odnosi na: naknadno pronađenu imovinu. pravosnažnost odluke ostavinskog suda ne sprečava da se povodom tog zahtjeva pokrene parnica. dostaviti ostavinskom sudu u vidu podneska. Nasljednici daju izjavu kojom se prihvataju ili odriču nasljedstva. ili ako postoji zahtjev potomaka ili usvojenika koji su živjeli sa ostaviocem da se iz zaostavštine izdvoji njihov doprinos povećanju imovine ostavioca.WWW. ili dati nekom drugom sudu na zapisnik. Sadržaj rješenja propisan je zakonom. ako je boravište nasljednika nepoznato ili se nalaze u inostranstvu a nemaju punomoćnike. a može se dati na raspravi.COM . 111 WWW. naknadno pronađeni testament. a naročito: a) Od kojih zavisi pravo na naslijeđe. Na parnicu sud upućuje onog učesnika čije pravo smatra manje vjerovatnim. Zbog toga se (osim zainteresiranim licima – učesnicima u postupku) dostavlja i organima nadležnim za vođenje zemljišnih knjiga. a koji će je proslijediti ostavinskom sudu. h) Da li se neko lice odreklo naslijeđa Sud će uputiti na parnicu. već dovode do upućivanja na parnicu. ko su nasljednici i koja prava pripadaju pojedinim nasljednicima. već zainteresirano lice može samo pokrenuti parnicu.COM samo na osnovu rasprave. posebno valjanost ili sadržaj testamenta ili odnos nasljednika i ostavioca na osnovu kojeg se nasljeđuje po zakonu. Ako upućeni tako ne postupi.

Ako se među učesnicima pojavi spor u pravu na stvar povodom koje se postupak vodi. Drugi imovinskopravni vanparnič52. a svi nasljednici koji se nalaze u FBiH predlože da raspravu provede sud u FBiH. Postupak se uvijek pokreće prijedlogom koji može podnijeti bilo koji od suposjednika. ili je sporan obim prava. osim troškova koji su izazvani neopravdanim postupkom ranijeg vlasnika.COM . a ako se nalazi na područjima više sudova.WWW. Postupak je hitan i mora se okončati u roku od 30 dana od dana pokretanja.4. a eventualni ostatak će se predati inostranom organu. Najvažnija faza postupka je ročište.7. sve dok organ vlasti inostrane države ne donese pravosnažnu odluku. U slučaju da niko od nasljednika ne istakne prigovor.BH-PRAVNICI. Ovaj postupak se koristi za uređenje odnosa suvlasnika. Ta odluka će biti izvršena iz zadržane zaostavštine. Ako nadležni organ uprave predmet ne dostavi sudu u roku od 2 mjeseca nakon nastupa pravosnažnosti rješenja o eksproprijaciji. Po službenoj dužnosti sud pokreće postupak nakon što mu nadležni organ uprave dostavi predmet u kome se korisnik eksproprijacije i raniji vlasnik nisu mogli sporazumjeti o naknadi za eksproprisanu vrijednost. Postupak se uvijek pokreće po prijedlogu kojim učesnik određuje i predmet odlučivanja. Ako se takav sporazum postigne. O naknadi se odlučuje rješenjem suda nakon održanog ročišta. 52. sud će zadržati zaostavštinu ili njen dio potreban za pokriće istaknutog zahtjeva. sukorisnika i drugih suposjednika među kojima ne postoji saglasnost u pogledu načina upravljanja i korištenja zajedničkih stvari. postupak se može pokrenuti prijedlogom ovlaštenika naknade za eksproprisanu nekretninu. u ovim postupcima široko se primjenjuje načelo dispozitivnosti. on se unosi u zapisnik kao sudsko poravnanje. Pravosnažnost rješenja ne sprečava učesnike da u parnici ili drugom postupku ostvaruju svoja prava u odnosu na stvar o čijem je upravljanju i korištenju odlučeno.BH-PRAVNICI. a učesnici se mogu i sporazumjeti povodom predmeta odlučivanja. Sud može odluku zasnovati i na sporazumu korisnika eksproprijacije i ranijeg vlasnika postignutom tokom postupka. Povlačenjem predmeta dolazi do okončanja postupka. U ove postupke spadaju: uređenje upravljanja i korištenja zajedničke stvari. prijedlog se može podnijeti svakom od njih. sud će na isti način kao u prethodnom slučaju pozvati sve nasljednike i legatare u inostranstvu da u roku od 6 mjeseci istaknu prigovor nenadležnosti suda u FBiH. ni postupci Sadržaj pravozaštitne funkcije u ovim postupcima se po pravilu sastoji u ostvarenju određenog subjektivnog prava. Upravljanje i korištenje zajedničkim stvarima. Prijedlog se podnosi sudu na čijem području se stvar nalazi. ni postupak Postupak se pokreće po službenoj dužnosti ili po prijedlogu učesnika. Troškove postupka snosi korisnik eksproprijacije. sud će donijeti odluku kojom uređuje način upravljanja i korištenja zajedničke stvari. Ako se neko od pozvanih lica javi. sud će uputiti predlagača da u roku od 15 dana pokrene parnicu ili postupak pred upravnim 112 WWW.6. Određivanje naknade za eksproprisane nekretnine kao imovinski vanparnič52. 52. Ako je za raspravljanje nadležan inostrani organ. po isteku roka zaostavštinu će raspraviti sud u FBiH. Primjerak oglasa dostavlja se i diplomatskom ili konzularnom predstavništvu odnosne strane države u našoj zemlji. a oglas se objavljuje u Službenim novinama FBiH i na oglasnoj tabli suda.COM legatari ili povjerioci da te zahtjeve istaknu.5. U suprotnom. Dakle. na kome sud nastoji izdejstvovati sporazum između zajedničara. Rok za javljanje ne može biti kraći od 30 dana niti duži od 6 mjeseci. jer će se u suprotnom pokretna zaostavština predati inostranom organu. podjela zajedničke stvari ili imovine i uređenje međa.

Nakon sastavljanja testamenta. podatke o fizičkim dijelovima stvari i pravima koja su pripadala pojedinom suvlasniku.BH-PRAVNICI. kao i postojanje slobodne volje za zaključenje pravnog posla. ako među učesnicima postoji spor čija vrijednost ne prelazi vrijednost spora male vrijednosti u parničnom postupku. U rješenju sud opisuje graničnu liniju između zemljišta. Način uređenja međa može biti: 7. O sastavljanju isprave sačinjava se zapisnik. Na osnovu jačeg prava. Na osnovu posljednjeg mirnog posjeda. vodeći računa u svim okolnostima koje bi mogle uticati na valjanost testamenta. Ako se nalaze na području više sudova. kao i drugim licima koji na predmetu podjele imaju neko stvarno pravo. U slučaju da se tokom postupka pojavi spor između učesnika u pogledu prava na stvarima koja su predmet diobe sud će prekinuti postupak i uputiti predlagača da pokrene parnicu u roku od 15 dana. zavještalac ga čita i daje izjavu da je njegova volja u 113 WWW. Ukoliko sporazumno uređenje međa ne uspije. Jedan od primjera je sudski testament.COM .9. Nedolazak predlagača nije smetnja ako održavanje ročišta predloži bilo koji od učesnika. Uređenje međa. a sastavni dio rješenja je i skica. ali prijedlogom moraju biti obuhvaćeni svi suvlasnici (potpuna stvarna legitimacija). Izjavu zavještaoca sud unosi vjerno u zapisnik. Pri sastavljanju sudskog testamenta u ulozi svjedoka ne mogu biti potencijalni zakonski nasljednici zavještaoca. Sud sastavlja ispravu u vanparničnom postupku u slučajevima kad je za nastanak ili punovažnost pravnog posla potrebno da on bude zaključen u formi javne isprave. Postupak se pokreće prijedlogom koji može podnijeti svaki od vlasnika odnosno korisnika susjednih zemljišta. oštećeni ili pomjereni. sud prvo zakazuje ročište u sudu na koje poziva sve učesnike. Ako spor nije moguće riješiti na osnovu posljednjeg mirnog posjeda. U prijedlogu moraju biti sadržani podaci o predmetu podjele i udjelima svakog suvlasnika. kao i prava i obaveze suvlasnika utvrđene podjelom. 8. (ako prelazi. nadležan je svaki od njih. Postupak se može okončati poravnanjem ili sudskim rješenjem. smatraće se da je prijedlog povučen. 9. U suprotnom će se smatrati da je prijedlog povučen. ako spor nije moguće riješiti na osnovu jačeg prava. a stranke se ne slažu da se međa bez obzira na vrijednost spora uredi po jačem pravu. Može ga podnijeti svaki od suvlasnika. Podjela stvari i nekretnina u suvlasništvu. ni postupci Sastavljanje isprava. kao i drugi odgovarajući dokazi. Ako to predlagač ne uradi. po mogućnosti riječima samog zavještaoca. Ostali vanparnič52. Podnosi se sudu na čijem području se stvar ili nekretnina nalaze. smatra se da je povukao prijedlog. sud zakazuje ročište na licu mjesta. O podjeli se odlučuje na ročištu. 52. Rješenje sadrži: predmet. tako što će se sporna međašnja površina podijeliti.BH-PRAVNICI. Sud prije sastavljanja isprave utvrđuje identitet učesnika. njihovu pravnu i poslovnu sposobnost.WWW.8. Pod uređenjem međa se podrazumijeva obnavljanje ili ispravljanje međa kada su međašnji znaci uništeni. Postupak se uvijek pokreće prijedlogom. Na njega poziva i vještaka geodetske struke a po potrebi i svjedoke. Za nekretnine se navode i ZK podaci. uslove i način podjele. U našem pravu su rijetki primjeri da je za valjanost pravnog posla potrebno da on bude sačinjen u formi javne isprave.COM organom. Ako predlagač to ne učini. stranke se upućuju na parnicu). U cilju sporazumnog rješenja. riješiće se po pravičnosti.

sud oglasom objavljuje pokretanje postupka. Dužnik ne smije ispuniti obavezu iz isprave čije se poništenje traži. Postupak se pokreće na prijedlog ovlaštenika iz isprave ili lica koje ima neki drugi pravni interes da se isprava poništi. O prijemu isprave na čuvanje se sastavlja zapisnik u koji se unosi način utvrđivanja identiteta podnosioca isprave. 114 WWW. Sud će obustaviti postupak ako predlagač povuče prijedlog ili u određenom roku ne položi u sudski depozit potrebni novčani iznos za objavljivanje oglasa. Treba razlikovati ovakvo ovjeravanje sadržaja od ovjeravanja potpisa. Tok postupka. obnoviti ili prenijeti na drugo lice od momenta kad mu je dostavljen oglas ili kad je na bilo koji način saznao za pokretanje postupka radi poništaja isprave. vrsta i naziv primljene isprave. taloni hartija od vrijednosti. Čuvanje isprava. Oglas između ostalog sadrži bitne podatke o ispravi. Zavještalac potpisuje testament ili na njega stavlja otisak kažiprsta u prisustvu svjedoka. vozne karte itd. što sudija potvrđuje na testamentu. Nakon što utvrdi da su ispunjene pretpostavke za pokretanje postupka. Čije je sudsko poništavanje zabranjeno zakonom. Time se ne potvrđuje istinitost sadržaja isprave. Sud je dužan da primi na čuvanje ispravu kad je to zakonom određeno ili kad je to potrebno radi obezbjeđenja određenih imovinskih ili drugih prava. kao i upozorenje da će se isprava sudski poništiti ako se u oglasnom roku niko ne javi sudu sa ispravom niti stavi prigovor na njeno poništenje. Ne mogu se poništavati isprave: 1. Ovjeravanje sadržaja isprave se po dejstvu izjednačava sa sastavljanjem isprave. Ako mu isprava bude podnesena radi ispunjenja obaveze ili ako je do nje došao na drugi način. ulaznice. obavezan je da je zadrži i odmah preda sudu kod kojeg se postupak vodi sa naznakom lica koje mu je predalo ispravu.BH-PRAVNICI.WWW. Ovjeravanje potpisa ili ruopisa je potvrđivanje njegove autentičnosti. ovaj sud je dužan da o tome odmah obavijesti sud na čijem području je prebivalište zavještaoca.COM . ako ne postoje podaci na osnovu kojih nadležni organ može izdati duplikat te isprave. 2. srećke lutrije. Prijedlog se podnosi sudu na čijem području se nalazi mjesto ispunjenja obaveze. kao i nematerijalno pravo. Poništenje isprava (amortizacija) se u vanparničnom postupku vrši ako se radi o konstitutivnoj ispravi koja je izgubljena. O prijedlogu za poništaj isprave organa DPZ odlučuje sud na čijem području se nalazi sjedište izdavaoca. Ako je testament sastavljen u sudu na čijem području zavještalac nema prebivalište. 3. taksene i poštanske marke. sud nalaže izdavaocu i povjeriocu isprave da se u određenom roku izjasne da li je isprava čije se poništenje traži bila izdata i da li postoje smetnje za sprovođenje postupka.BH-PRAVNICI. Sud ovjerava sadržaj isprave kad je to zakonom određeno. Dužnik se može osloboditi obaveze samo ako iznos duga uplati na depozit suda. Isto će uraditi i kad treće lice podnese sudu ispravu ili pred sudom dokaže postojanje isprave čije se poništenje traži. rukopisa i prepisa. Isprave čija je funkcija čisto dokaznog karaktera. niti ispravu preinačiti. ukradena ili uništena odnosno nestala na bilo koji način. ali ne i javne isprave. Poništavati se mogu isprave na kojima se zasniva neko materijalno pravo. Nakon prijema izjašnjenja. Jedna od isprava za koju je zakonom određeno da se prima na čuvanje u sudu je testament. a ovjeravanje prepisa je potvrđivanje njegove istovjetnosti sa originalom. Iz razloga javnog povjerenja – novčanice. Poništavati se mogu čekovi i mjenice za čiji poništaj važe posebni postupci. Ovakva isprava ima svojstvo vjerodostojne.COM svemu vjerno unesena.

hartije od vrijednosti i druge isprave koje se mogu unovčiti. Pravosnažno rješenje kojim se isprava poništava zamjenjuje poništenu ispravu dok se ne izda nova. sud će ih uputiti na parnicu. Ako parnica ne bude pokrenuta u ostavljenom roku. Ako se ne zna kome deponovani predmet treba predati ili ako se ne zna koji od više deponovanih predmeta treba predati kojem licu. Sud je dužan da u depozit primi i druge predmete. dragocjenosti i drugi predmet izrađeni od plemenitog metala. razlog zbog kojeg se deponuje i lice u čiju korist se deponuje. sud će rješenjem utvrditi da je predmet postao državna svojina i predaće ga općini na čijem području se nalazi sjedište suda. Ako je predmet depozita novac.BH-PRAVNICI. Ako deponent ili lice u čiju korist je predmet deponovan ne podignu taj predmet ni u roku od 3 godine od dana prijema sudskog poziva. Protiv rješenja žalbu mogu uložiti izdavalac isprave. Rješenje se dostavlja svim zainteresiranim licima. kad je zakonom određeno da dužnik može kod suda položiti stvar koju duguje. Predmet se predaje sudu u mjestu ispunjenja obaveze.COM O poništavanju isprave sud odlučuje na ročištu. Rješenje o poništenju sadrži podatke o izdavaocu isprave i predlagaču. sud zakazuje ročište i o tome odlučuje na ročištu. Ako pozvana lica ne postignu sporazum. sud će pozvati deponenta da preuzme predmet. a iz razloga ekonomičnosti može se predati i sudu u mjestu gdje se stvar nalazi. U sudski depozit mogu se predavati novac. u roku od 3 dana od dana prijema.BH-PRAVNICI. ovlaštenik i dužnik iz isprave. sud je dužan da isti položi na poseban račun kod ovlaštene banke.WWW. Sudski depozit. plemeniti metali. Drugi predmeti koji se ne mogu čuvati u sudskom depozitu čuvaju se na javnom skladištu ili drugoj firmi koja se bavi čuvanjem stvari.COM . 115 WWW. kao i bitne sastojke isprave sa naznakom iznosa obaveze ako ona glasi na novac. Postupak se pokreće prijedlogom u kome se navodi opis predmeta.

Dakle. kao metod konačnog ostvarenja prava. Izvršni postupak ne slijedi uvijek nakon parničnog. U izvršnom postupku se prinudnim putem dovode u sklad faktičko i pravno stanje. a prema drugom mišljenju. Odluke upravnih organa izvršavaju se kako u postupku administrativnog. 54. normama izvršnog prava određen je i postupak obezbjeđenja. a novčane u postupku sudskog izvršenja.COM . 59. pa i odluka donesenih u upravnom postupku. ODNOS IZVRŠNOG I PARNIČ57. S druge strane. IZVRŠNO PRAVO I IZVRŠNI POSTUPAK Izvršno pravo čini skup normi kojima se reguliše izvršni postupak.COM IZVRŠNI POSTUPAK OPĆA UČENJA 53. Postupanje se izvodi po pravilima strogog legaliteta. Predmet parničnog postupka je raspravljanje i odlučivanje o sporovima iz građansko-pravnih odnosa. izvršni postupak je samostalan postupak. što zavisi od prirode obaveze. izvršni postupak poznaje određena načela koja su nepoznata parničnom postupku 58. ili je njihov značaj znatno manji. izvršni postupak je samo nastavak parničnog. a ne u presuđivanju. Danas je vladajuće ovo drugo mišljenje. Predmet izvršnog postupka je prinudno ostvarenje prava. Nenovčane obaveze se izvršavaju u postupku administrativnog. To su slučajevi kad se u parničnom postupku donosi utvrđujuća (konstitutivna) presuda ili kad dužnik dobrovoljno izvrši sudsku odluku. 4. Osim toga. zbog niza specifičnosti izvršnog u odnosu na parnični postupak: 3. HISTORIJSKI RAZVOJ blabla 55.BH-PRAVNICI. forma je strogo u službi pravne sigurnosti. (2) prinudna naplata poreza na pokretnim stvarima vrši se u posebnom administrativnom postupku. NOG POSTUPKA O tome postoje 2 mišljenja: prema jednom. kako bi se onemogućila svaka proizvoljnost. KNJIŽEVNOST I IZVORI IZVRŠNOG PRAVA Prvi cjelovit izvor nastao je donošenjem Zakona o izvršnom postupku iz 1978. 56. po pravilima izvršnog postupka se provodi izvršenje odluka donesenih i u drugim sudskim postupcima. a na nekretninama u sudskom izvršnom postupku. Pored postupka izvršenja.BH-PRAVNICI. tako i postupku sudskog izvršenja.godine. 5. Od ovog pravila postoji nekoliko izuzetaka: (1) izvršenje radi ispunjenja novčanih obaveza iz primanja po osnovu radnog odnosa se može provesti administrativnim putem uz pristanak dužnika.WWW. 116 WWW. IZVRŠENJE KAO PRAVOSUDNA FUNKCIJA U izvršnom postupku je težište djelatnosti suda u postupanju. Niz načela parničnog postupka su nepoznata u izvršnom postupku. a posebni propisi o postupku izvršenja i obezbjeđenja obuhvaćeni su i drugim zakonima: Zakonom o parničnom postupku. U tom postupku se preduzimaju mjere sa ciljem obezbjeđenja budućeg ostvarivanja prava. Postupak administrativnog izvršenja je sastavni dio administrativnog postupka i određen je Zakonom o općem upravnom postupku. ODNOS IZVRŠNOG POSTUPKA PREMA DRUGIM OBLICIMA IZVRŠENJA Ovdje je značajan odnos sudskog i administrativnog izvršenja.

jer od efikasnosti sprovođenja izvršenja u velikoj mjeri zavisi kvalitet pravne zaštite u cjelini. 60. Zahtjevi načela ekonomičnosti ugrađeni su u cio postupak. sud će na prijedlog stranke odgoditi izvršenje. Zakonom o stečaju itd. Izjavom o povlačenju prijedloga za izvršenje povjerilac može dovesti do okončanja postupka bez pristanak druge strane. ELA I PRAVNA PRIRODA IZVRŠNOG POSTUPKA 59. Odredbe o javnoj prodaji su takođe u službi načela zaštite dužnika. Postupak se pokreće na prijedlog povjerioca. Npr. Međutim. kao i načini postupanja strogo su određeni zakonom.WWW. Ovaj zahtjev se ostvaruje ustanovama izuzimanja i ograničenja izvršenja. ako su ispunjeni uslovi za odlaganje izvršenja. Na taj način se izbjegava izlaganje dužnika plaćanju troškova koje bi izazvalo vođenje posebnih postupaka za svakog od povjerilaca. Izvršenje na drugim državnim sredstvima može se odrediti samo ako dužnik nema novčanih sredstava na računu.COM Zakonom o upravnom sporu. Ako su stvari na kojima je predloženo izvršenje neznatne vrijednosti. Izbor predmeta i sredstava izvršenja. Načelo sudskog upravljanja postupkom. Sud po pravilu provodi izvršenje na sredstvima koja je povjerilac predložio. sud će izabrati ona sredstva na kojima će se izvršenje provesti najefikasnije i najmanje pogoditi dužnika. Osnovna načela Načelo dispozitivnosti.BH-PRAVNICI. Osnovni zahtjev ovog načela je zaštita dužnika – izvršenje radi ostvarivanja novčanog potraživanja ne može se provesti na stvarima ili pravima koja su neophodna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba dužnika i lica koja je dužan izdržavati. Povjerilac u prijedlogu za izvršenje određuje sredstva i predmet izvršenja radi ostvarenja novčanih potraživanja. pa se njihovom prodajom ne bi mogao dobiti iznos koji prelazi troškove izvršenja. Svako postupanje izvan zakonom propisanih okvira bilo bi neovlašteno zadiranje u prava i slobode dužnika. ako je povjerilac naveo više sredstava za izvršenje. istim sredstvima i na istim predmetima. prvenstveno se određuje na novčanim sredstvima koja se vode na računu kod banke. On pritom može predložiti i više sredstava za izvršenje.1. zakonski rokovi za upotrebu pravnih sredstava su kraći nego u izvršnom postupku. U postupku izvršenja sud je dužan da postupa hitno. Sud po službenoj dužnosti upravlja postupkom po principu formalnog legaliteta. onda će se voditi samo jedan postupka za sve povjerioce. Nesvrsishodnost izvršenja. NAČ61.BH-PRAVNICI. Načelo ekonomičnosti. za naplatu troškova krivičnog postupka i novčane kazne). Kumulacija. Pretpostavke za primjenu prinude. Načelo socijalnosti ili zaštite dužnika je specifičnost izvršnog postupka.COM . Po službenoj dužnosti izvršni postupak se pokreće samo kad je to izričito određeno posebnim zakonom (npr. Sud izvršenje određuje na predmetima koje je povjerilac predložio. Ako više povjerilaca u izvršnom postupku ostvaruje svoja potraživanja prema istom dužniku. Ako se izvršenje provodi na državnim sredstvima. Načelo formalnog legaliteta u izvršnom postupku je najjače došlo do izražaja. Stranke mogu samo da svojim radnjama utiču na tok postupka. ili su mu potrebna za vršenje samostalne djelatnosti koja je dužnikov glavni izvor sredstava za život. stvari se na prvom ročištu za 117 WWW. stranke svojim radnjama ne mogu neposredno uticati na razvoj postupka itd. Sud je dužan da predmete uzima u postupak redom kojim ih je primio. Naime. tada se iz razloga zaštite dužnika ne bi ni trebalo provoditi izvršenje.

Publicističko gledište je dominirajuće u klasičnom učenju. a dijeli se na 3 učenja: 6. odnosno 2/3 utvrđene vrijednosti (nekretnine). Ova teorija definira izvršno pravo kao skup normi koje određuju kada i pod kojim uslovima će izvršni organ preduzimati procesne radnje koje dovode do usklađivanja pravnog i faktičkog stanja. za razliku od stečaja koji je sistem općeg ili generalnog izvršenja. ali i tada ne ispod 1/3 utvrđene vrijednosti (pokretne stvari). tok i okončanje postupka. 62. Predmet izvršenja u izvršnom postupku mogu biti samo pojedine stvari ili prava dužnika. Ostali učesnici – javni tužilac.COM . u kome je zadatak suda bio da utvrdi koja stranka je u pravu i (2) stadij izvršenja.COM javnu prodaju ne mogu prodati ispod procijenjene vrijednosti. Više vjerovnika na istim predmetima namiruju se redoslijedom kojim su stekli pravo da se iz tog predmeta namire. Sud i ostali organi izvršnog postupka U svim predmetima izvršenja stvarno su nadležni općinski sudovi. SUBJEKTI IZVRŠNOG POSTUPKA Svi učesnici izvršnog postupka mogu se podijeliti na 2 grupe: 1.pojedinačnog (singularnog) izvršenja. Pravilo je da se funkcija izvršenja 118 WWW. konstitutivno ili novirajuće dejstvo u izvršnom postupku. Privatnopravno učenje u tumačenju izvršnog postupka polazi od volje i inicijative stranaka kao ključnog faktora za početak. Načelo pojedinačnog (singularnog) izvršenja. odnosno prema danu upisa založnog prava u zemljišnim knjigama (ako se izvršenje provodi na nekretninama). Subjekti izvršnog postupka .1. a ne imovina dužnika kao ukupnost stvari.BH-PRAVNICI. Načelo vremenskog prioriteta. 59. Prema supstancijalnopravnom gledištu. Mješovito privatno javnopravno učenje pokušava iznaći kompromis između navedenih suprotstavljenih gledišta. u kome sudska odluka treba da se realizira. Pravna priroda izvršnog postupka Klasična teorija je posmatrala građanski spor kroz 2 samostalna i međuzavisna stadija: (1) postupak utvrđenja ili konstatacije pravnog zahtjeva. Ono smatra da i nakon presuđivanja sporna obaveza ostaje ista po svom pravnom i stvarnom osnovu. koji se u osnovi svodi na "pravno gonjenje" putem instrumenata državne prinude.oni bez kojih se postupak ne može pokrenuti niti voditi. ona ima pretežno deklaratoran karakter. Javnopravno učenje polazi od državnog aparata kao glavnog faktora u realizaciji postupka. 7. 60. To je moguće tek na drugom ročištu. određena treća lica i dr.BH-PRAVNICI.2. 2. Redoslijed se određuje prema danu prijema prijedloga za izvršenje u sudu (ako se izvršenje provodi na pokretnim stvarima i potraživanjima). jer se sudskom odlukom samo konstatuju već postojeća prava i obaveze. 8. tj. Pojam izvršnog postupka se prvenstveno određuje kao pravni odnos između povjerioca i dužnika. Postklasična teorija uglavnom se zasniva na postavkama klasične. Izvršni postupak je sistem tzv. Ovdje spadaju sud i stranke.WWW. tako da ona ima kreativno. sudskom odlukom se stvara obaveza na izvršenje ili se njome vrši prenos utužene obaveze.

63. Za izvršenje na nekretninama mjesno je nadležan sud na čijem području se nekretnina nalazi. To je tzv. ukidanja. 74 treće lice koje ustaje prigovorom da se određeni predmeti izuzmu od izvršenja. Prema zakonu.WWW. za donošenje rješenja o izvršenju mjesno je nadležan sud na čijem području se nalazi prebivalište (boravište) dužnika. Pored sudije pojedinca.BH-PRAVNICI. mjesno je nadležan sud na čijem području se stvar nalazi. leteće izvršenje. PRETPOSTAVKE ZA IZVRŠENJE Procesne pretpostavke za izvršenje se dijele na opće i posebne. a u posebne: prijedlog za izvršenje. To su po pravilu lica koja položaj povjerioca i dužnika zauzimaju i u materijalno-pravnom odnosu povodom kojeg se traži izvršenje. treće lice prema kojem dužnik ima potraživanje. koji pod kontrolom i po uputstvu sudije preduzimaju pojedine radnje sprovođenja izvršenja. Sva ostala lica koja pored stranaka učestvuju u izvršnom postupku nazivaju se učesnici.BH-PRAVNICI. mjesno je nadležan sud na kome dužnik ima prebivalište odnosno boravište. Ako je predmet izvršenja novčano potraživanje dužnika. 60. legitimacija stranaka i dospjelost potraživanja. Ako dužnik nema prebivalište niti boravište u FBiH.sudski izvršioci. u postupku učestvuju i određena službena lica. a nije stranka u postupku. 72 DPZ sa zahtjevom za namirenje potraživanja koja terete prodatu nekretninu. bez obzira na porijeklo izvršne isprave.COM povjerava onim sudovima koji su postupali u prvom stepenu. Ako je obaveza upravljena na određenu radnju. Za nenovčano potraživanje koje glasi na predaju stvari. Ako povjerilac u prijedlogu za izvršenje nije naznačio mjesto gdje se stvar nalazi. mjesno nadležan je sud na čijem području dužnik treba da ispuni svoju obavezu. učesnik je svako lice koje u postupku izvršenja ili obezbjeđenja ostvaruje neko svoje pravo ili pravni interes. mjesno je nadležan sud koji vodi javnu knjigu u koju treba izvršiti upis. Kod izvršenja radi zasnivanja. ograničenja ili prenosa prava na nekretnini upisom u zemljišnu knjigu. Izvršni postupak u prvom stepenu vodi sudija pojedinac.2.COM . trpljenje ili nečinjenje. Ako je predmet izvršenja pokretna stvar. 61. Opće su: izvršne isprave i klauzule izvršnosti. Mjesna nadležnost prvenstveno zavisi od vrste potraživanja koje se ostvaruje izvršenjem. Ovako doneseno rješenje povjerilac može radi provođenja izvršenja podnijeti svakom stvarno nadležnom sudu na čijem području se nalaze stvari dužnika. tj. Stranke u izvršnom postupku Položaj stranaka u izvršnom postupku imaju lica koja u izvršnoj ispravi imaju položaj povjerioca i dužnika.2. 73 dužnikov dužnik. U ostvarivanju novčanih potraživanja mjesna nadležnost se određuje s obzirom na vrstu predmeta na kojima se provodi izvršenje. Opće procesne pretpostavke 119 WWW. mjesno je nadležan sud na čijem području se stvari nalaze. Tu spadaju: 71 založni povjerilac i nosioci drugih stvarnih prava na predmetu izvršenja. a u drugom stepenu vijeće od 3 sudija. mjesno je nadležan sud na kome prebivalište ima dužnikov dužnik. To su tzv.

a samo ona potraživanja koja su utvrđena izvršnom ispravom mogu se ostvarivati prinudnim putem u izvršnom postupku. 81 mjenica i ček itd. te (3) vrijeme ispunjenja obaveze. kao i sudska poravnanja. 80 privatne isprave na kojima je potpis obveznika ovjeren od nadležnog organa. Izvršne isprave se dijele na domaće i inostrane. 79 izvodi iz ovjerenih poslovnih knjiga. svojstvo vjerodostojne isprave imaju: 78 javne isprave i isprave koje po posebnim propisima imaju značaj javnih isprava. Svojstvo izvršne isprave imaju samo one isprave kojima je to svojstvo zakonom priznato. a neće se upuštati u ispitivanje osnovanosti potraživanja koje se prinudno ostvaruje. Izvršna isprava je podobna za izvršenje ako su u njoj naznačeni povjerilac. Da bi bila priznata. obim i vrijeme ispunjenja obaveze. Izvršne isprave drugih organa su: odluke u upravnom postupku ako glase na novčano potraživanje. vrsta i obim obaveze. U tom slučaju povjerilac mora u redovnom postupku izdejstvovati izvršnu odluku. To znači da se na osnovu izvršne isprave može ostvariti izvršenje i ako ne postoji potraživanje povodom kojeg je izvršenje pokrenuto. u takvom slučaju je dovoljno da dužnik u izvršnom postupku samo podnese prigovor i sud će obustaviti izvršenje. izvršna isprava ima samostalnu procesno-pravnu egzistenciju u odnosu na materijalno-pravni zahtjev (potraživanje). a ako je izvršenje već sprovedeno. ne upuštajući se u razmatranje osnovanosti tog prigovora. te predmet. koji ima svojstvo izvršne isprave. Sud će na osnovu izvršne isprave uvijek dozvoliti izvršenje ako je ona podobna za izvršenje i ako su ispunjene ostale pretpostavke. Priznate odluke stranog suda izvršavaju se na isti način kao i domaće odluke. novčane kazne i troškove postupka. 120 WWW. te odluke donesene u prekršajnom postupku ako glase na ispunjenje novčane obaveze odnosno povrat stvari. Prema ZPP. odluka mora ispunjavati 4 uslova: (1) da se ne radi o predmetu u isključivoj nadležnosti domaćeg suda.WWW. Kao titulus za izvršenje. Ako je potraživanje neosnovano. Vrste izvršnih isprava. dužnik. dužnik ima na raspolaganju pravna sredstva kojima može spriječiti sprovođenje izvršenja. vrsta. faktura. U sudske izvršne isprave spadaju kondemnatorne odluke iz parničnog i vanparničnog postupka. Međutim. kako bi ostvario svoje potraživanje. Međutim. Vjerodostojne isprave su isprave koje uživaju određeni stepen povjerenja u pravnom prometu. Domaće se dijele na sudske.BH-PRAVNICI.COM Izvršna isprava je pravni akt kojim se utvrđuje postojanje potraživanja. (2) predmet.COM . Na osnovu vjerodostojne isprave u parničnom postupku se može tražiti izdavanje platnog naloga. kao i poravnanja sklopljena pred arbitražama. Razlikuju se formalno-pravna i materijalno-pravna podobnost.BH-PRAVNICI. Ovdje spadaju i odluke arbitraža. moraju prethodno biti priznate. Formalno-pravna podobnost postoji ako su u ispravi naznačeni: (1) povjerilac i dužnik. (2) da je udovoljeno načelu kontradiktornosti. U našem pravu je prihvaćen sistem ograničene kontrole stranih odluka čije se priznanje traži. izvršne isprave drugih organa. zatim odluke u krivičnom postupku koje se odnose na imovinsko-pravna potraživanja. Zakon uz određene uslove daje i mogućnost da se izvršenje traži neposredno na osnovu vjerodostojne isprave. da bi stekle svojstvo izvršne isprave. (3) da je odluka pravosnažna i izvršna u zemlji u kojoj je donesena. Odluke stranog suda. (4) reciprocitet. Podobnost izvršne isprave za izvršenje. može se prijedlogom zahtijevati protivizvršenje. te vjerodostojne isprave kao izvršne isprave. zatim poravnanja iz upravnog postupka.

te sredstva i predmet izvršenja ako se radi o novčanim potraživanjima. Ako se prijedlog za izvršenje podnosi sudu koji je donio prvostepenu odluku na osnovu koje se traži izvršenje. Dospjelost se dokazuje zapisnikom o poravnanju. Dospjelost potraživanja. Ako su izvršnom ispravom utvrđene uslovne ili uzajamne obaveze. odnosno ako je on izvršio svoju obavezu prema dužniku ili je spreman da je izvrši. 2) da je protekao rok za dobrovoljno izvršenje dužnikove obaveze (paricioni rok) – po pravilu paricioni rok iznosi 15 dana. Potvrda (klauzula) izvršnosti. izvršna ili vjerodostojna isprava kao titulus za izvršenje. Potvrdu izvršnosti na odluku povremene (ad hoc) arbitraže stavlja sud koji bi bio prvostepeno nadležan da nije bila ugovorena arbitraža. tj. a u ulozi dužnika lice koje ima položaj obveznika u istoj ispravi. poravnanje ili vjerodostojna isprava. 64. odnosno pravosnažnosti. 62.BH-PRAVNICI.3. ovjerenom ispravom ili pravosnažnom sudskom odlukom donesenom u parničnom postupku. obaveza dužnika. Da bi poravnanje bilo i izvršno. Odluka je izvršna ako ispunjava 2 uslova: 1) da je pravosnažna – odluka postaje pravosnažna u trenutku nastupanja formalne pravosnažnosti. Ako je izvršni naslov sudska presuda. a u č3) ekovnim i mjenič4) nim predmetima 8.BH-PRAVNICI.1. Ulaganjem pravnog lijeka paricioni rok se prekida. Vjerodostojne isprave kojima se priznaje svojstvo izvršnog naslova su podobne za izvršenje kad je dospjelo potraživanje koje se dokazuje tom ispravom. povjerilac iz izvršne isprave je ovlašten da traži izvršenje tek ako je uslov ispunjen. Poravnanje sklopljeno pred sudom ili upravnim organom ima svojstvo konačnosti. 61. da li je titulus za izvršenje odluka. tj. ODLUKE U IZVRŠNOM POSTUPKU U izvršnom postupku odluke se donose u formi rješenja i zaključka. Izvršni postupak se pokreće prijedlogom u kome moraju biti naznačeni: povjerilac i dužnik. Sud po službenoj dužnosti pazi da li je dospjelo potraživanje radi čijeg se ostvarenja pokreće izvršni postupak. Posebne pretpostavke za izvršenje Prijedlog za izvršenje. Potvrdu izvršnosti na izvršnu ispravu stavlja organ koji je o potraživanju odlučio u prvom stepenu. dospjelost postoji u trenutku donošenja presude jer sud može presudom naložiti izvršenje obaveze samo ako je ona dospjela do okončanja glavne rasprave. Ako je titulus za izvršenje sudsko poravnanje ili vjerodostojna isprava.COM . kad se odluka više ne može pobijati redovnim pravnim lijekom. Legitimacija stranaka. drugi uslov je dospjelost potraživanja koje je njime utvrđeno. dospjelost potraživanja se mora posebno dokazati.COM Materijalno-pravna podobnost zavisi od vrste izvršne isprave. a zaključkom se rješavaju pitanja upravljanja postupkom.WWW. Rješenjem se odlučuje o pravima stranaka i drugih učesnika. odluka ne mora imati klauzulu izvršnosti. Rješenje o izvršenju 121 WWW. Ovom klauzulom se zvanično potvrđuje da je izvršna isprava podobna za izvršenje. U ulozi povjerioca u izvršnom postupku može se pojaviti lice koje ima položaj ovlaštenika u izvršnoj ispravi.

122 WWW. odnosno kantonalnog tužioca. Ako se prijedlog za izvršenje odbija. Među razlozima za prigovor koji su primjerice navedeni u Zakonu. poništena ili preinačf) ena ili je poravnanje stavljeno van snage. U rješenju o izvršenju moraju biti naznačeni povjerilac. g) Nedostaci koji se tičh) u potraživanja – ako se potraživanje ugasilo. nesuspenzivnost i prekluzivnost. a ta činjenica je nastupila nakon rješenja o izvršenju. o prigovoru odlučuje prvostepeni sud. Opozicioni prigovor i tužba. sud će rješenjem uputiti dužnika na parnicu ili neki drugi postupak. dužnik. obaveze dužnika i sredstvo i predmet izvršenja. Uloženi prigovor sam po sebi (neovisno od njegove osnovanosti) za posljedicu ima poništaj rješenja o izvršenju i svih radnji koje su mu prethodile.COM . nastupila zastarjelost ili je povjerilac odgodio ispunjenje za vrijeme koje još nije isteklo. Ako se rješenjem određuje izvršenje na pokretnim stvarima. sud bez upuštanja u osnovanost prigovora stavlja doneseno rješenje van snage i ako je mjesno nadležan nastavlja postupak kao povodom prigovora protiv platnog naloga. ono se dužniku dostavlja prilikom preduzimanja prve izvršne radnje (popis stvari). e) Nedostaci u pravnom aktu – ako je odluka na osnovu koje je doneseno rješenje o izvršenju ukinuta. PRAVNI LIJEKOVI Redovni pravni lijekovi su prigovor i žalba. prigovor ne odlaže izvršenje. Prigovor Prigovor je isključivi pravni lijek koji se ulaže protiv rješenja o izvršenju. 63. U slučaju spora o činjeničnim pitanjima. Ako nije mjesno nadležan. odluka u ispravi nije izvršna. Protiv rješenja o upućivanju na parnicu žalba nije dopuštena. rješenje mora biti obrazloženo. izvršna isprava. predmet dostavlja nadležnom sudu. 65. Uloženi prigovor se dostavlja suprotnoj strani – povjeriocu.WWW. Postoje 2 osnovna oblika prigovora: prigovor dužnika i prigovor trećeg lica. O prigovoru sud odlučuje rješenjem. Rješenje o izvršenju dostavlja se povjeriocu i dužniku. a u mjeničnim i čekovnim stvarima u roku od 3 dana. kako bi se onemogućilo da dužnik osujeti izvršenje. b) Nedostaci u procesnim pretpostavkama za izvršenje (isprava nema svojstvo izvršne isprave. c) Nedostaci koji se tičd) u legitimacije stranaka. Dakle.BH-PRAVNICI. Naprijed navedeni razlozi za prigovor dužnika nazivaju se opozicionim. Prigovor dužnika protiv rješenja o izvršenju na osnovu vjerodostojne isprave može se podnijeti u roku od 8 dana. i) Nedostaci koji se tičj) u predmeta i sredstava izvršenja (egzistencijalni minimum).BH-PRAVNICI. koji u istom roku (8 dana) može podnijeti prigovor na prigovor. Prigovor dužnika. Bitna obilježja prigovora su remonstrativnost. treba istaći: a) Nenadležnost suda koji je donio rješenje o izvršenju. a rok za njegovo podnošenje je 8 dana. Dakle. istekao rok u kome se po zakonu može predložiti izvršenje). a vanredni je ZZZ federalnog. a rješenje kojim se odbija prijedlog za izvršenje dostavlja se samo povjeriocu.1.COM Rješenjem sud može prijedlog za izvršenje usvojiti odnosno odbiti u potpunosti ili djelimično. Nakon isteka ovih rokova. koje može sa ili bez zakazivanja ročišta. prigovor se može podnijeti ako se zasniva na činjenici koja se odnosi na samo potraživanje. Žalbom se pobija samo odluka o troškovima izvršenja.

a ako to učini bezuspješno. opozicioni prigovor će izvršenik uložiti protiv rješenja o izvršenju.COM . Sud će ukinuti rješenje i obustaviti postupak kad utvrdi: 1.BH-PRAVNICI. 3. Izlučnom tužbom može biti obuhvaćen i dužnik. koji se mogu preduzeti odvojeno. Međutim. 85 da nije nastupila pravna sukcesija. OBUSTAVA I ODLAGANJE IZVRŠENJA 64. Opugnacioni prigovor i tužba. Postupak po prigovoru. 86 da se tražilac sasvim odrekao prava na traženje izvršenja ili da nije isteklo vrijeme na koje se odrekao traženja. Vrijeme nastanka okolnosti koje ometaju izvršenje nije relevantno kod opugnacionih prigovora. Opugnacioni razlozi su npr: 84 da nisu nastupile činjenice od kojih zavisi dospjelost ili izvršnog zahtjeva.1.izlučne tužbe. bez obzira na postojanje izvršne isprave i postojanje potraživanja.COM jer se odnose na materijalnopravno potraživanje povjerioca protiv dužnika. U tom slučaju su povjerilac i dužnik suparničari na pasivnoj strani. Bitno je istaći neovisnost opozicionog prigovora od opozicione tužbe. Prigovor trećeg lica. pošto ovi razlozi po pravilu nastaju tek nakon postanka izvršne isprave. Treće lice ne može zahtijevati da se izvršenje proglasi nedopuštenim ako je on suvlasnik na pokretnoj stvari koja je predmet izvršenja. da ne postoji stvarna legitimacija stranaka. da je nenadležan. a njegov suvlasnički dio ne prelazi više od ˝ vrijednosti stvari. poništena ili preinačena. Obustava izvršenja Razlozi za obustavu su prvenstveno nedostaci koji se tiču procesnih pretpostavki. on ima mogućnost da ih istakne u tzv. 2. Sud će obustaviti izvršenje i zbog nedostataka koji se tiču izvršnog potraživanja. kad po prigovoru 123 WWW.BH-PRAVNICI. opugnacionoj tužbi kojom pokreće samostalnu parnicu. Svako treće lice koje tvrdi da u pogledu predmeta izvršenja ima takvo pravo koje na tim predmetima sprečava izvršenje. Također može zahtijevati da mu se ustupi predmet izvršenja.WWW. koja se ulaže protiv povjerioca u izvršnom postupku. 4. Prigovor se može podnijeti do okončanja izvršnog postupka. može podnijeti prigovor i tražiti da se izvršenje na tim predmetima proglasi nedopuštenim.opozicione tužbe pokrenuti samostalnu parnicu. ili je ukinuta potvrda izvršnosti. Upućivanje trećeg lica na parnicu dovodi do podizanja tzv. Ako je izvršenik izgubio mogućnost da opugnacione razloge iznese u prigovoru. Bitno je istaći da su opozicioni razlozi nastali nakon donošenja izvršnog naslova i to onda kad se izvršenik u prethodnom sudskom postupku više nije mogao na njih pozivati usljed zabrane beneficium novorum. Sud dostavlja prigovor povjeriocu sa pozivom da se o njemu izjasni u roku od 8 dana. a tiču se njenih svojstava. ili je izvršenje na tim predmetima ograničeno. s tim da položi iznos koji odgovara vrijednosti dužnikovog dijela u toj stvari. Prema tome. Ako se povjerilac ne izjasni o prigovoru ili se usprotivi prigovoru. onda može ulaganjem tzv. 66. on ima pravo biti namiren iz iznose dobijenog prodajom prije vjerovnika i prije naknade troškova izvršnog postupka. Opugnacioni razlozi za ulaganje prigovora su oni koji se odnose na dopustivost donošenja rješenja o izvršenju. da je izvršna isprava pravosnažno ukinuta. sud će podnosioca prigovora uputiti da u određenom roku pokrene parnicu protiv povjerioca radi proglašenja da je izvršenje na tom predmetu nedopušteno. ako osporava pravo trećem licu. da je izvršenje predloženo na predmetima koji su izuzeti od izvršenja.

sud će obustaviti izvršenje. tj.BH-PRAVNICI. To su: a) ako je dužnik protiv rješenja o izvršenju podnio prigovor ili tužbu. svrsishodno odložiti izvršenje dok se ne utvrdi da li takve okolnosti postoje ili ne: ako postoje. 124 WWW. Na prijedlog dužnika do odlaganja izvršenja može doći iz svih razloga iz kojih bi provođenje izvršenja bilo spriječeno ako dužnik upotrebom pravnih sredstava uspije dokazati njihovo postojanje. Ako odlaganje predlaže povjerilac. a izvršenje još nije počelo. 64. c) ako je dužnik podnio prijedlog za ukidanje potvrde izvršnosti. a u roku od dalja 3 mjeseca ne zatraži izvršenje. Povlačenje prijedloga nema štetnih posljedica za povjerioca. Odlaganje izvršenja Pojam. Sud i u drugim slučajevima može odložiti izvršenje ako za to postoje opravdani razlozi.2. e) ako dužnik zahtijeva da se otklone nepravilnosti učf) injene pri provođenju izvršenja.BH-PRAVNICI. na prijedlog povjerioca.obustave izvršenja) na predmetima koji nisu vlasništvo izvršenika. koje za direktnu posljedicu ima obustavu postupka. Ako povjerilac ne predloži da se popis ponovo sprovede. 89 ako pri popisu pokretnih stvari nisu pronađene stvari na kojima se može sprovesti izvršenje. a dužnik se protivi odlaganju. Do odlaganja po pravilu dovode isti razlozi koji dovode do obustave postupka ako se njihovo postojanje utvrdi kao evidentno. dužnika. Zbog toga je u slučaju vjerovatnoće postojanja takvih razloga. Povjerilac može svojim aktivnim ili pasivnim držanjem izazvati obustavu izvršenja. 90 ako povjerilac ne predloži održavanje drugog ročišta za prodaju pokretnih stvari. b) ako je protiv odluke na osnovu koje je određeno izvršenje izjavljen vanredni pravni lijek ili je podnesena tužba za poništaj arbitražne presude. Pod aktivnim držanjem ovdje se misli na povlačenje prijedloga za izvršenje. Obustava kao posljedica dispozitivnih radnji povjerioca. d) ako se radi o uzajamnoj obavezi.COM dužnika utvrdi da se to potraživanje ugasilo na osnovu određenih činjenica ili postoje drugi nedostaci koji sprečavaju ostvarenje potraživanja prinudnim putem.WWW. trećeg lica ili javnog tužioca. sud je dužan da odloži izvršenje. Razlozi za odlaganje izvršenja na prijedlog dužnika su primjerice navedeni u Zakonu. prijedlog povjerioca će biti odbijen. a povjerilac svoju obavezu nije ispunio. odnosno trećeg ročišta za prodaju nekretnina. zabrana potraživanja i sl. a izvršenik ih drži sine causa. sud će o tome obavijestiti povjerioca. Npr: 87 ako povjerilac ne predujmi troškove u roku koji mu se odredi. postoji više situacija u izvršnom postupku gdje se na osnovu pasivnog držanja povjerioca prezumira da on ne želi nastavak postupka i postupak se obustavlja. Izlučna tužba je tužba trećeg lica radi izlučenja od izvršnog postupka (tj. Odlaganje izvršenja je vrsta zastoja u izvršnom postupku. koji može podnijeti novi prijedlog za izvršenje. postupak će biti obustavljen.COM . Sud odlučuje o odlaganju na osnovu prijedloga učesnika u izvršnom postupku. Ako je izvršenje već počelo. Obustava kao posljedica izlučne tužbe trećeg lica. a ako ne nastaviće se sa sigurnijim izgledima za uspješno okončanje. 88 ako je povjerilac u prijedlogu za izvršenje tražio samo mjere obezbjeđenja kao što su popis i procjena pokretnih stvari. Kad je u pitanju pasivno držanje povjerioca.

Izvršenje radi naplate novčanog potraživanja Predmet izvršenja je imovina dužnika.COM . Opća razmatranja Razlikuju se 2 vrste izvršenja: izvršenje radi ostvarenja novčanih i radi ostvarenja nenovčanih potraživanja. a njenim izvršenjem bi mogle nastupiti neotklonjive posljedice. ono što je povjerilac stekao na osnovu takvog izvršenja stečeno je bez osnova. na nekretninama. a objektivni 1 godina. 4. Izvršenje radi novčanih potraživanja se dalje dijeli na nekoliko vrsta: izvršenje na pokretnim stvarima. Subjektivni rok za podnošenje prijedloga je 3 mjeseca. hladnjak i sl). sud može odluku o odlaganju usloviti polaganjem jemstva. Po isteku tog vremena postupak se nastavlja po službenoj dužnosti. ako je izvršna isprava pravosnažno ukinuta. a potraživanje koje ta isprava sadrži se već ugasilo ili je odluka iz te isprave pravosnažno ukinuta ili preinačena. ako je proglašeno nedopuštenim izvršenje koje je sprovedeno na novčanim potraživanjima koja se vode na računu kod banke (ZPP). sud će donijeti odluku nakon održanog ročišta. poništena ili stavljena van snage. Kao i kod odlaganja po prijedlogu dužnika. Sud po okolnostima slučaja određuje vrijeme na koje se odlaže izvršenje. 68. obuća i sl). Javni tužilac je ovlašten zahtijevati odlaganje izvršenja odluke ako utvrdi da postoji osnov za ulaganje ZZZ protiv te odluke.2. Prijedlogom za protivizvršenje dužnik zahtijeva da mu povjerilac vrati ono što je dobio izvršenjem. Postupak po prijedlogu.WWW. SPROVOĐENJE IZVRŠENJA 66. preinačena. Dakle. Rokovi su prekluzivni i njihovim istekom dužniku preostaje mogućnost da podnese tužbu iz osnova neosnovanog bogaćenja. Posljedice odlaganja. na novčanim potraživanjima. 125 WWW. Po pravilu je to svaka dužnikova stvar ili imovinsko pravo koji nisu Zakonom izuzeti od izvršenja. Taj prijedlog se može podnijeti u 4 slučaja: 1. Izuzeci od izvršenja na pokretnim stvarima su: 100 predmeti lične upotrebe (odjeća. Prijedlog za protivizvršenje sud dostavlja povjeriocu uz poziv da se o njemu izjasni u roku od 8 dana. ako je rješenje o izvršenju pravosnažno ukinuto ili preinačeno.1.COM Na prijedlog trećeg lica sud će odgoditi izvršenje ako nađe da bi to lice pretrpilo znatniju štetu. 66. PROTIVIZVRŠENJE Protivizvršenje je ustanova kojom se otklanjaju posljedice izvršenja na osnovu izvršne isprave.BH-PRAVNICI. ako je dužnik u toku izvršenja izmirio svoju obavezu – tada je povjerilac 2 puta naplatio isto potraživanje. stvari za domaćinstvo (suđe. 3. Rješenjem kojim usvaja prijedlog sud nalaže povjeriocu da u roku od 15 dana dužniku vrati ono što je dobio izvršenjem. Odlaganje ima posljedice prekida u parničnom postupku. 2. Ako se povjerilac usprotivi prijedlogu. Dužnik može tužbu podnijeti i prije isteka navedenih rokova ako se prijedlog za protivizvršenje odnosi na predmete u pogledu kojih su nastupile takve pravne ili stvarne promjene da vraćanje više nije moguće. na javnim sredstvima. štednjak. ako su dužniku i njegovoj porodici neophodni s obzirom na uslove okoline.BH-PRAVNICI. namještaj. 67.

rukopisi i drugi slični spisi dužnika. zbog tjelesnog oštećenja. izvršenje se može provesti do 1/2 plate. 5. vjenčani prsten. Pod sredstvima za izvršenje se podrazumijeva skup izvršnih radnji kojima se provodi izvršenje. državne i javne sigurnosti.BH-PRAVNICI. 106 odlikovanja i priznanja. te sirovine i pogonsko gorivo za 3 mjeseca. umjetničke i druge profesionalne djelatnosti. sirovine i poluproizvodi namijenjeni za iste potrebe. 102 radna i rasplodna stoka. unovčavanje drugih imovinskih prava i prenos sredstava koja se vode na računu kod banke.COM 101 hrana i ogrijev za 6 mjeseci. osim za potraživanja po osnovu izdržavanja. te porodične slike. stipendije. kao i sredstva. Od vrste predmeta izvršenja kao objekta zavisi koje sredstvo će biti primijenjeno. izvršenje radi ostvarenja privilegovanih potraživanja se sprovodi do 1/3. 121 novčana sredstva na bankovnom računu DPZ i njenih organa koja su neophodna za obavljanje njihovih osnovnih zadataka. mašine i drugi predmeti koji su dužniku neophodni za obavljanje samostalne zanatske djelatnosti. odlučuje sud u izvršnom postupku. Primanja po osnovu odlikovanja i priznanja. Od izvršenja je izuzeta i kuća za stanovanje poljoprivrednika sa dvorištem. a za ostala potraživanja do Ľ plate. primanja po osnovu zakonskog izdržavanja. privremene nezaposlenosti. naknade štete zbog smanjenja radne sposobnosti. Predmet izvršenja ne mogu biti: 119 stvari izvan prometa (res extra commercium).BH-PRAVNICI. 120 naoružanje i oprema vojske. lična pisma. a to su: prodaja pokretnih stvari. Ako dužnik prima samo zajamčenu (minimalnu) platu u skladu sa zakonom. 105 gotovina dužnika koji ima stalna mjesečna primanja niža od iznosa koji je zakonom izuzet od izvršenja. prodaja nekretnina. naknada za rad osuđenika u KP domu. 126 WWW. Primijeniti se mogu zamo sredstva izvršenja određena Zakonom. Nekretnine su izuzete od izvršenja samo ako je dužnik poljoprivrednik. i to samo u obimu neophodnom za izdržavanje njega i lica koja je po zakonu dužan izdržavati. Novčana potraživanja koja su potpuno izuzeta od izvršenja su: 4. po osnovu socijalne pomoći. Ograničenje izvršenja na novčanim potraživanjima postoji kod izvršenja na penziji i plati. srazmjerno vremenu do slijedećeg primanja. 6. dječijeg dodatka. 104 knjige i drugi predmeti koji su dužniku potrebni za obavljanje naučne. Primanja po osnovu putnih troškova i dnevnica. Sredstva izvršenja. Ako se provodi radi ostvarenja privilegovanih potraživanja.WWW. kao i sjeme i hrana za stoku za 4 mjeseca. Kuća dužnika koji nije poljoprivrednik nije izuzeta od izvršenja. te primanja vojnika i pitomaca vojnih škola. a po drugom osnovu do 1/3. 108 poštanska pošiljka ili novčana doznaka prije nego što se uruči. rudno blago i druga prirodna bogatstva. poljoprivredne mašine i druga oruđa za rad koja su dužniku poljoprivredniku neophodna za izdržavanje. 7. U slučaju prigovora dužnika da mu je sredstvo na kome se predlaže izvršenje neophodno za obavljanje djelatnosti. prenos novčanog potraživanja. Posebna izuzimanja od izvršenja. 107 pomagala koja su osobi sa tjelesnim nedostacima neophodna za obavljanje životnih funkcija. 103 alat.COM .

Popisane stvari se ostavljaju na čuvanje dužniku. onda se prioritet određuje prema danu kad je prijedlog za izvršenje primljen u sudu. Ako je popis izvršen u korist više povjerilaca. Ako se namiruje više povjerilaca. Sredstva izvršenja na novčanom potraživanju dužnika su zabrana i prenos potraživanja. te na kraju glavno potraživanje. osim ako je sud odredio da procjenu izvrši vještak. I stranka može predložiti da procjenu izvrši vještak. sud bez održavanja ročišta donosi rješenje da se iz iznosa dobivenog prodajom stvari prvo namire troškovi izvršnog postupka.BH-PRAVNICI. Između dana popisa i dana prodaje mora proteći najmanje 15 dana. Redoslijed namirenja troškova i glavnog potraživanja je isti kao i kod jednog povjerioca. Istovremeno sa popisom. Prodaja se može vršiti na 2 načina: neposrednom pogodbom i javnim nadmetanjem. Ako tog pristanka nema. lice prema kojem izvršni dužnik ima određeno potraživanje koje je predmet izvršenja.BH-PRAVNICI. Ako je popis izvršen istovremeno u korist više povjerilaca. sud može na povjerioca prenijeti pravo na predaju stvari. predstavlja krivično djelo. Način prodaje određuje sud. Kod ovog izvršenja razlikuju se 3 lica: izvršni povjerilac. Ako se namiruje samo jedan povjerilac. Zabrana je provedena danom dostavljanja rješenja o izvršenju dužnikovom dužniku. ali mu ne pripadaju prava na osnovu pravnih i stvarnih nedostataka stvari. prodaja stvari i namirenje povjerioca iz iznosa dobivenog prodajom. Popisuju se stvari dužnika koje se nalaze u njegovom posjedu i u posjedu povjerioca. vodeći računa da se postigne najbolje unovčenje stvari. 127 WWW. izvršni dužnik i dužnikov dužnik. Eventualni višak se predaje dužniku. s tim što se na njima vidljivo označava da su uzete u popis. Krivičnopravna posljedica se sastoji u tome što raspolaganje dužnika popisanim stvarima suprotno zabrani.COM . tj. O popisu i procjeni se sačinjava zapisnik. Građanskopravna posljedica je sticanje založnog prava povjerioca na popisanim stvarima. zatim troškovi navedeni u izvršnoj ispravi i kamata od dana unovčenja stvari. redoslijedom kojim su stekli založno pravo na popisanoj stvari. Popis je prva izvršna radnja. Stvari u posjedu trećeg lica se mogu popisati samo uz pristanak tog lica. prioritet se određuje prema danu kad je popis izvršen. ali tada se procjena vrši o trošku predlagača. Protiv ovog rješenja dužnikov dužnik nema pravo žalbe. Kupac je dužan odmah položiti cijenu i preuzeti stvari. vrijednosni papiri i dragocjenosti se predaju u sudski depozit. Izuzetak postoji ako dužnik pristaje da se prodaja izvrši ranije. i u slučajevima kad su popisane stvari podložne bržem kvarenju ili postoji opasnost od znatnog pada cijena. sud obavezno zakazuje ročište. Stvari se popisuju u obimu neophodnom za namirenje povjerioca i troškove postupka. Namirenje povjerilaca. a povjerioci se namiruju po principu prior tempore potior iure. službeno lice vrši i procjenu. Neposrednom pogodbom se obično prodaju stvari manje vrijednosti. povjerioci istog reda se namiruju srazmjerno visini potraživanja. Kupac preuzimanjem postaje vlasnik.WWW.COM Izvršenje na pokretnim stvarima ostvaruje se primjenom slijedećih izvršnih radnji: popis i procjena stvari. te da li je ono uslovljeno nekom protivčinidbom izvršnog dužnika). Ako se iz prodajne cijene ne mogu potpuno namiriti. Gotovina. a s druge strane se zabranjuje izvršnom dužniku da naplati to potraživanje i da njime raspolaže na bilo koji način. ali će na prijedlog povjerioca sud od njega zatražiti da se izjasni o priznanju potraživanja (da li ga priznaje i u kom obimu. Prodaja stvari vrši se tek nakon što je rješenje o izvršenju postalo pravosnažno. Zabrana potraživanja je izvršna radnja kojom se s jedne strane zabranjuje dužnikovom dužniku da to potraživanje isplati izvršnom dužniku. Popis proizvodi građanskopravne i krivičnopravne posljedice.

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Na vrijednosnim papirima koji se prenose indosamentom ili za potraživanja za čije je ostvarenje potreban taj papir, zabrana potraživanja se provodi na način što službeno lice oduzima papir od dužnika i predaje ga sudu. Na štednom ulogu kod banke zabrana se može postići i bez oduzimanja štedne knjižice od dužnika. Banka će na zahtjev suda dostaviti sudu podatke o štednom ulogu dužnika, a ne smije obavještavati dužnika da su podaci traženi. Dužniku se rješenje o zabrani dostavlja tek kad banka obavijesti sud da je izvršena zabrana potraživanja dužnika. Zabrana potraživanja obezbijeđenog založnim pravom upisanim u javnu knjigu postiže se upisom potraživanja u tu knjigu. Upis se vrši po službenoj dužnosti. Ako ima više povjerilaca, redoslijed prvenstva određuje se prema vremenu upisa. Pravne posljedice zabrane. Povjerilac stiče založno pravo na dužnikovom potraživanju i na kamatama koje na to potraživanje dospijevaju nakon zabrane. Ako je više povjerilaca, red prvenstva se određuje prema danu prijema prijedloga za izvršenje u sudu. Ako su prijedlozi za izvršenje primljeni istog dana, imaju isti red prvenstva. Ako je povjerilac u prijedlogu za izvršenje tražio samo zabranu, a ne i prenos novčanog potraživanja dužnika, obavezan je da u roku od 3 mjeseca od dana kad je obaviješten o zabrani podnese i prijedlog za prenos potraživanja. Ako to ne učini, sud će obustaviti postupak. Prenos potraživanja na povjerioca je izvršna radnja kod izvršenja na potraživanju dužnika, obzirom da zabranom potraživanja povjerilac stiče samo založno pravo. Prenos potraživanja određuje sud rješenjem koje se može donijeti tek nakon što je postalo pravosnažno rješenje o zabrani potraživanja. Međutim, u sudskoj praksi sud istim rješenjem o izvršenju određuje i zabranu i prenos potraživanja. Prenos je sproveden kad se rješenje o prenosu dostavi dužnikovom dužniku. Prenos potraživanja zasnovanog na vrijednosnom papiru je izvršan kad sud stavi na taj papir izjavu o prenosu i papir sa tom izjavom preda povjeriocu. Dužnik je obavezan da povjeriocu na kojeg je preneseno potraživanje pruži potrebna objašnjenja i ustupi isprave potrebne radi ostvarenja potraživanja. S druge strane povjerilac na zahtjev dužnika polaže jemstvo da će isprave vratiti nakon ostvarenja potraživanja. Vrste: Razlikuju se 2 vrste prenosa: prenos radi naplate i prenos umjesto isplate. Kod prenosa radi naplate ne prenosi se samo potraživanje, već samo određena ovlaštenja koja iz njega proizilaze, a prvenstveno ovlaštenje na naplatu potraživanja. Pravo na naplatu uključuje i pravo na preduzimanje svih radnji potrebnih za očuvanje i ostvarenje prenesenog potraživanja, kao i prava u vezi sa zalogom datim za osiguranje tog potraživanja. Izvršni povjerilac osim prava ima i obavezu da preduzima pomenute radnje i izvršnom dužniku odgovara za štetu nastalu zbog njihovog propuštanja. Izvršni povjerilac stiče i pravo da ostvarenje prenesenog potraživanja traži u parnici protiv dužnikovog dužnika. U takvom slučaju je dužan da o parnici obavijesti izvršnog dužnika koji može stupiti u parnicu. Međutim, izvršni dužnik je zadržao položaj povjerioca. Zbog toga izvršni povjerilac, na kojeg je izvršen prenos radi naplate, ne može raspolagati potraživanjem – ne može na teret izvršnog dužnika zaključiti poravnanje, oprostiti dug niti sklopiti ugovor o arbitraži sa dužnikovim dužnikom. Bitno je napomenuti da se prenosom potraživanja položaj dužnikovog dužnika ne može pogoršati. Prenos umjesto isplate kao sredstvo izvršenja ima iste pravne posljedice kao cesija u obligacionom pravu. Dakle, na izvršnog povjerioca prelazi potraživanje sa svim sporednim pravima. Prenosom potraživanja

128

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
umjesto isplate ostaje odgovornost izvršnog dužnika za istinitost i naplativost potraživanja po pravilima obligacionog prava. Bitno je naglasiti da prenos umjesto isplate za povjerioca nosi veći rizik od prenosa radi naplate. Prenosom umjesto isplate izvršni povjerilac se smatra namirenim u visini izvršenog prenosa, bez obzira da li je i stvarno naplatio preneseno potraživanje, odnosno da li će ga uopće naplatiti. Dužnikov dužnik npr.može biti insolventan ili jednostavno nespreman da udovolji svojoj obavezi. Izvršenje na plati. Ovdje je dužnikov poslodavac u poziciji dužnikovog dužnika. Rješenjem o izvršenju se prvo određuje zabrana na platu u određenom dijelu, a zatim se dužnikovom poslodavcu nalaže da novčani iznos za koji je određeno izvršenje isplati izvršnom povjeriocu. Ako ima više povjerilaca koji ne mogu biti u cjelosti podmireni, izvršenje se provodi srazmjerno visini njihovih potraživanja. U slučaju da dužnik promijeni poslodavca, rješenje o izvršenju ga "prati", jer je prethodni poslodavac obavezan da rješenje proslijedi novom poslodavcu i o tome obavijesti sud. Ako prethodnom poslodavcu nije poznat novi poslodavac dužnika, obavijestiće sud koji će podatke o tome zatražiti od izvršnog povjerioca. Ako prethodni poslodavac propusti izvršiti navedene obaveze, odgovara za štetu koju zbog toga trpi izvršni povjerilac. Isto tako, ako poslodavac propusti da izmiri obaveze iz rješenja o izvršenju na plati, izvršni povjerilac može protiv njega ustati tužbom. Kad je u pitanju odnos između administrativne i sudske zabrane, administrativna zabrana će imati prvenstvo ako je založno pravo radi ostvarenja tog potraživanja zasnovano prije založnog prava radi ostvarenja sudske zabrane. Izuzetak od ovog pravila postoji u slučajevima sudskog ostvarenja privilegovanih potraživanja: po osnovu zakonskog izdržavanja, naknade štete nastale narušenjem zdravlja, gubitkom ili umanjenjem radne sposobnosti ili naknade štete po osnovu izgubljenog izdržavanja zbog smrti davaoca izdržavanja. Administrativna zabrana nema uticaja na ostvarenje ovih potraživanja. Izvršenje na drugim potraživanjima i pravima sprovodi se primjenom sredstava za izvršenje koja su najadekvatnija za ostvarenje konačnog cilja izvršenja s obzirom na prirodu i karakter svakog od ovih potraživanja ponaosob. Na potraživanju dužnika da mu se isporuče pokretne stvari ili nekretnine prvo se primjenjuje zabrana potraživanja, zatim prenos radi naplate na izvršnog povjerioca, i na kraju prodaja stvari. Ako dužnikov dužnik ne želi dobrovoljno predati stvari, izvršni povjerilac može ustati tužbom i zahtijevati predaju. Izvršenje na drugim imovinskim pravima (npr.patent, plodouživanje i sl), izvršenje se provodi zabranom tog prava i njegovim unovčavanjem (prodajom kao i kod pokretnih stvari). Sredstva izvršenja na nekretninama. Kad povjerilac u prijedlogu za izvršenje traži da se izvršenje sprovede na nekretnini dužnika, obavezan je da podnese izvadak iz zemljišne knjige ili drugi dokaz da je dužnik vlasnik nekretnine. Izvršenje na nekretninama se provodi: zabilježbom rješenja o izvršenju u zemljišnu knjigu, utvrđenjem vrijednosti nekretnina, prodajom nekretnine i namirenjem povjerilaca iz iznosa dobijenog prodajom. Zabilježbom povjerilac stiče pravo na nekretnini ili pravo na namirenje. Ako ima više povjerilaca, redoslijed njihovog namirivanja odgovara redoslijedu sticanja založnog prava na nekretnini. Prvenstvo pritom imaju povjerioci čije založno pravo je ugovorom zasnovano. Nakon što rješenje o izvršenju postane pravosnažno, sud pristupa utvrđivanju vrijednosti nekretnine. Utvrđivanju će se pristupiti i ranije na zahtjev izvršnog povjerioca koji pristaje da snosi troškove ako izvršenje bude obustavljeno. Lica koja imaju prednost u odnosu na izvršnog povjerioca mogu predložiti da

129

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
se izvršenje obustavi ako utvrđena vrijednost nekretnine ne pokriva ni djelimični iznos njihovih potraživanja. O takvom prijedlogu odlučuje sud vodeći računa o načelima svrsishodnosti i socijalnosti. Prodaja nekretnine određuje se zaključkom koji se donosi nakon pravosnažnosti rješenja o utvrđivanju vrijednosti. Od objavljivanja zaključka na oglasnoj tabli suda, pa do dana prodaje mora proteći najmanje 30 dana, a zaključak se dostavlja strankama i drugim učesnicima postupka. Zaključkom se određuju način, uslovi, vrijeme i mjesto prodaje ako se prodaja odvija nadmetanjem. Prodaja se može obaviti na 2 načina: usmenim javnim nadmetanjem i neposrednom pogodbom, koja se sklapa u pismenoj formi preko firme za promet nekretnina ili preko službenog lica. Usmeno javno nadmetanje se obavlja na ročištu u zgradi suda, pred sudijom pojedincem. U nadmetanju mogu učestvovati samo lica koja su položila jemstvo u visini 10% utvrđene vrijednosti. Kao kupac se ne mogu javiti: dužnik, sudija, niti bilo koje drugo lice koje po službenoj dužnosti učestvuje u postupku prodaje, niti lica koja po zakonu ne mogu steći nekretninu koja je predmet izvršenja. Na prvom ročištu nekretnina se ne može prodati ispod utvrđene vrijednosti, a na drugom ročištu ispod 2/3 utvrđene vrijednosti. Između 2 ročišta mora proteći najmanje 30 dana. Stranke i založni povjerioci se mogu sporazumjeti da se nekretnina proda i ispod navedenih vrijednosti. Kupac je dužan položiti cijenu u roku određenom u zaključku o prodaji. U suprotnom će sud rješenjem oglasiti prodaju nevažećom i odrediti novu prodaju. Založno pravo na nekretnini se gasi danom pravosnažnosti rješenja o prodaji nekretnina. Kupac nekretnine i založni povjerilac se mogu sporazumjeti da založno pravo ostane, s tim da kupac preuzme dužnikov dug prema tom povjeriocu. U tom slučaju se kupovna cijena umanjuje za iznos preuzetog duga. Prodajom nekretnine se ne gase stvarne služnosti niti stvarni tereti koji su upisani u zemljišnoj knjizi prije prava založnih povjerilaca i prava izvršnih povjerilaca. Lične služnosti i ostali stvarni tereti se gase, uz obeštećenje za titulare ovih prava. Ako dođe do spora o visini naknade, naknadu će odrediti sud. Namirenje povjerilaca vrši se nakon pravosnažnosti rješenja o predaji nekretnine kupcu. Sud za diobu iznosa postignutom prodajom određuje ročište. O namirenju sud odlučuje rješenjem. Žalba odgađa izvršenje, njeno usvajanje moglo uticati na izvršenje. Iz prodajne cijene se prije svega namiruju tzv.prvenstvena potraživanja, a zatim: povjerioci na čiji prijedlog je određeno izvršenje, založni povjerioci, lica koja imaju pravo na naknadu za lične služnosti i stvarne terete, te DPZ za potraživanja dažbina. U prvenstvena potraživanja spadaju: (1) troškovi izvršnog postupka, (2) dažbine dospjele za prethodnu godinu i (3) privilegirana potraživanja. Povjerilac ili drugo lice koje se namiruje iz prodajne cijene može (ako je to od uticaja na njegovo namirenje), drugom osporavati postojanje potraživanja, njegovu visinu i red po kome se treba namiriti. Sud će lice koje je osporilo potraživanje uputiti na parnicu ako odluka zavisi od spornih činjenica, a ako se spor tiče pravnih pitanja odlučiće sam. Nedospjela potraživanja založnog povjerioca isplatiće se od dana donšoenja rješenja o namirenju do dana dospjelosti potraživanja. Iznos potraživanja koje je obezbijeđeno založnim pravom, a zavisi od uslova, stavlja se u sudski depozit i isplaćuje po ispunjenju uslova. Izvršenje na sredstvima na računu dužnika vrši se preko računa povjerioca kod banke. Povjerilac je dužan da u prijedlogu za izvršenje naznači banku kod koje se vode novčana sredstva njegovog dužnika, te broj dužnikovog i svog žiro računa.

130

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Izvršenje radi ostvarenja nenovčanih potraživanja Nenovčano potraživanje je svako potraživanje koje se ne sastoji u plaćanju novčanog iznosa. 142 davanje izjave volje. 131 osnovna sredstva dužnika. 129 druga obrtna sredstva koja nisu neophodna za vršenje djelatnosti. Nakon toga na takvom potraživanju može predložiti izvršenje. Način sprovođenja izvršenja zavisi od vrste stvari (individualno određene ili generičke stvari) i od toga da li se stvari nalaze kod dužnika ili trećeg lica. Predaja i isporuka pokretnih stvari. trpljenje i propuštanje. sud će donijeti jedno rješenje o izvršenju. ukoliko nisu neophodna za vršenje njegove djelatnosti. dakle neće upućivati stranke na parnicu kao u drugim činjeničnim sporovima. Izvršenje prema pravnom licu koje obavlja privrednu djelatnost može se izvršiti na svakom sredstvu podobnom da bude predmet izvršenja i to po slijedećem redoslijedu: 126 gotovina i hartije od vrijednosti. tehnička unapređenja i druga prava. Zakon reguliše izvršenje nenovčanih potraživanja koja imaju za predmet: 136 predaju i isporuku pokretnih stvari. 137 pražnjenje i prodaju nekretnina. izvršenje se provodi na opći način: službeno lice oduzima stvari i uz potvrdu ih predaje povjeriocu.WWW. 66. U suprotnom sud obustavlja postupak. Povjerilac može odrediti redoslijed dužnika u prijedlogu za izvršenje. Povjerilac čije je nenovčano potraživanje utvrđeno pravosnažnom presudom ima mogućnost da prije nego što pokrene izvršni postupak od suda zatraži da dužnika obaveže na plaćanje sudskih penala. Predaja određenih stvari. Osnov za ovakvo traženje daje ZOO. a ako to ne učini naplata će se obaviti redoslijedom kojim su dužnici navedeni u prijedlogu. izvršenje se sprovodi tako što sud na prijedlog povjerioca ocjenjuje vrijednost stvari i rješenjem određuje da dužnik u određenom roku isplati povjeriocu iznos te vrijednosti.BH-PRAVNICI. 138 radnju.3. U slučaju spora između stranaka o tome koja je količina sirovina i pogonskog materijala potrebna za mjesečnu proizvodnju ili koje stvari odnosno prava su nužni za obavljanje djelatnosti dužnika. 131 WWW.COM . Ako je u ulozi izvršnog dužnika više lica koja solidarno odgovaraju po izvršnoj ispravi. 127 proizvodi namijenjeni prodaji. povjerilac može predložiti sudu da na njega prenese dužnikovo potraživanje prema trećem licu na predaju stvari. poluproizvodi za preradu i pogonski materijal (gorivo.COM Izvršenje prema solidarnom dužniku. Ako stvari nisu pronađene ni kod dužnika niti kod trećeg lica. 128 sirovine. odlučiće sud u samom izvršnom postupku. mazivo i sl) preko količine potrebne za jednomjesečnu prosječnu proizvodnju. Sudski penali. Ako se stvari nalaze kod dužnika ili trećeg lica koje je voljno predati stvar. 140 upisivanje prava u javnu knjigu. Rok za podnošenje prijedloga je 8 dana. 130 patenti. 139 vraćanje radnika na rad. 141 podjelu stvari.BH-PRAVNICI. Ako se stvar nalazi kod trećeg lica koje istu nije voljno predati.

sud će na njegov prijedlog procijeniti vrijednost stvari i rješenjem odrediti da mu dužnik u tom roku isplati iznos te vrijednosti. trpljenje ili nečinjenje. U takvom slučaju sud može na prijedlog povjerioca odrediti da dužnik unaprijed položi iznos troškova.COM . povjerilac može predložiti izvršenje. Plaća se isplaćuje u iznosu koji bi radnik ostvario da je bio na radu. oduzima se i predaje povjeriocu. izvršenje se može sprovesti ako povjerilac dokaže da je pravni prethodnik dužnika lice upisano kao vlasnik. Upisivanje prava u javnu knjigu. Ako dužnik ne postupi tako. a koja se nađe kod dužnika ili trećeg lica. Ako povjerilac učini vjerovatnim da nije mogao nabaviti stvari na drugoj strani. Pokretne stvari se predaju dužniku. Sud ovako postupa sve dok dužnik ne ispuni obavezu ili dok zbir izrečenih kazni ne dostigne desetostruki iznos prvoizrečene kazne. Vraćanje radnika na rad sprovodi se na način na koji se sprovodi i izvršenje svih ostalih nezamjenjivih činidbi: izricanjem novčane kazne poslodavcu. 132 WWW. a dužnik nije upisan kao vlasnik. ili da povjerilac izvrši sam tu radnju. Ako dužnik u zamjenjivoj činidbi neće da izvrši određenu radnju po izvršnoj ispravi. sud po službenoj dužnosti sprovodi izvršenje rješenja o izrečenoj novčanoj kazni.WWW. odrediti mu rok za prijem stvari nakon što podmiri troškove čuvanja i na kraju ga upozoriti da će u suprotnom stvari biti prodate i iz prodajne cijene namireni troškovi. određuje da se u javnoj knjizi izvrši odgovarajući upis. Ako je činidba nezamjenjiva. Ako se stvari ne pronađu kod dužnika ili trećeg lica. Ako dužnik nije upisan kao vlasnik nekretnine. Povjerilac ima i pravo na naknadu štete zbog toga što mu predaja odnosno isporuka stvari nije izvršena. Ako se radi o upisu nekog drugog prava osim prava svojine (npr. Izvršenje se provodi tako što službeno lice nakon što udalji lica i ukloni stvari sa nekretnine.COM Isporuka zamjenjivih stvari. daje novi rok za ispunjenje obaveze i izriče novu kaznu u iznosu većem od prethodne.BH-PRAVNICI. U tom slučaju. sud mu izriče novčanu kaznu i ostavlja rok za plaćanje kazne i izvršenje obaveze. Ako niko od ovih lica nije prisutan ili neće da primi stvari. Ako dužnik ponovo ne ispuni obavezu. a u odsustvu dužnika njegovom punomoćniku ili odraslom članu porodice. Izvršenje se sprovodi tako što mjesno nadležni sud koji vodi javnu knjigu za određenu nekretninu.BH-PRAVNICI. a na trošak dužnika. Količina zamjenjivih stvari određene vrste koja je navedena u izvršnoj ispravi. nekretninu predaje u posjed povjeriocu. Ako dužnik u ostavljenom roku ne ispuni obavezu. obzirom da su one iste kao obaveza na nezamjenjivu činidbu. Sud će o tome obavijestiti dužnika. povjerilac može tražiti ovlaštenje od suda da stvari u određenom roku nabavi na drugoj strani. Način izvršenja zavisi od toga da li je činidba zamjenjiva ili nezamjenjiva. Ako dužnik ne postupi po tom rješenju. Na opisani način sprovodi se i izvršenje obaveze na trpljenje i nečinjenje. Zamjenjiva je kad je umjesto dužnika može izvršiti i neko drugo lice. izvršenje se provodi tako što sud ovlašćuje povjerioca da drugom licu povjeri izvršenje. založno pravo). Ispražnjenje i prodaja nekretnina. sud će na prijedlog povjerioca rješenjem naložiti dužniku da unaprijed položi sudu iznos potreban za nabavku stvari. povjerilac mora dokazati da je dužnik stekao vlasništvo na toj nekretnini. pojverilac može na osnovu tog rješenja predložiti izvršenje protiv dužnika. a na trošak dužnika. Bitno je naglasiti da radnik ima pravo u izvršnom postupku tražiti da sud donese rješenje kojim će odrediti da poslodavac radniku isplati plaće dospjele od trenutka pravosnažnosti presude do trenutka vraćanja na rad. kao prinudno sredstvo prema dužniku mogu se primijeniti samo novčane kazne. povjerilac u prijedlogu za izvršenje može zahtijevati da se prvo upiše pravo svojine na dužnika. stvari će biti predate trećem licu na čuvanje. Naravno. Obaveza na radnju. a zatim upis povjeriočevog prava. a na trošak dužnika.

BH-PRAVNICI. te povjerilac ne mora dokazivati njenu vjerovatnost. 148 da povjerilac učini vjerovatnom opasnost usljed koje bi se ostvarenje potraživanja spriječilo ili znatno otežalo Prethodne mjere se mogu odrediti i na osnovu poravnanja-nagodbe zaključene pred sudom ili organom uprave. SREDSTVA OBEZBJEĐENJA U sredstva obezbjeđenja spadaju: založno pravo na nekretninama. Ako način diobe nije određen izvršnom ispravom. a protiv koje je dopušteno ponavljanje postupka. s tim što se izvršenje može provesti i prema trećem licu koje je nekretninu steklo u međuvremenu.WWW. smatra se da je ispunjena u trenutku dospjelosti. Opasnost kao uslov se zakonski prezumira u određenim situacijama. kao i na osnovu platnog naloga izdatog na osnovu čeka ili mjenice. smatra se da je dužnik dao izjavu volje u trenutku kad je povjerilac ispunio svoju obavezu.3. Zasniva se upisom. 133 WWW. vremenu njegovog dospijeća i njihovu saglasnost da se potraživanje obezbijedi upisom založnog prava na nekretnini. POSTUPAK OBEZBJEĐENJA 69.COM Dioba stvari. Prethodne mjere Kao sredstvo obezbjeđenja primjenjuju se kad su ispunjene slijedeće pretpostavke: 146 da se radi o novčanom potraživanju koje je utvrđeno odlukom domaćeg organa. Založno pravo na nekretnini zasniva se pod slijedećim uslovima: (1) da se radi o novčanom potraživanju povjerioca i (2) da se to potraživanje dokazuje izvršnom ispravom. prethodne mjere i privremene mjere. Smatra se da opasnost postoji ako je prijedlog za obezbjeđenje zasnovan na nekoj od slijedećih odluka: 2. što zavisi od toga koji je od ova dva načina određen izvršnom ispravom. Za odlučivanje o prijedlogu za obezbjeđenje nadležan je sud koji vodi javnu knjigu za nekretninu. odnosno rukovodeći se time da li je fizička dioba moguća ili ne. Ako ispunjenje obaveze na davanje izjave volje zavisi od ispunjenja obaveze povjerioca. odnosno popisom pokretnih stvari dužnika. Ako je obaveza na davanje izjave volje sadržana u poravnanju. umjesto prinude pribjegava se fikciji da je izjava volje data u trenutku pravosnažnosti presude koja sadrži obavezu na davanje izjave volje. 67.COM . 3. na krivičnu presudu kojom je usvojen imovinskopravni zahtjev. Davanje izjave volje. Upis založnog prava ne sprečava dužnika da raspolaže nekretninom. određuje je sud u izvršnom postupku prema pravilima imovinskog prava. Potpisani zapisnik o sporazumu stranaka ima snagu sudske nagodbe. 147 da odluka još nije postala pravosnažna ili izvršna. Izvršenje se provodi fizičkom diobom ili prodajom zajedničke stvari. Obzirom da bi prinudno ostvarenje ove obaveze bilo teško postići bez dovođenja u pitanje integriteta ličnosti.BH-PRAVNICI. na platnom nalogu izdatom na osnovu mjenice ili čeka protiv kojih je blagovremeno podnesen prigovor. Sud na prijedlog stranaka određuje ročište na kome se u zapisnik unosi sporazum stranaka o postojanju novčanog potraživanja.

WWW. Mjera može trajati najduže 8 dana od ispunjenja uslova za prinudno izvršenje. uz upis te zabrane u zemljišne knjige. Za odlučivanje o prethodnim mjerama mjesno je nadležan sud koji bi bio nadležan za sprovođenje izvršenja. 153 ako je pravosnažno utvrđeno da potraživanje nije ni nastalo.COM 4. 6. Vrste prethodnih mjera su: popis pokretnih stvari. Sud će prethodnu mjeru ukinuti ako prestane neki od uslova za njeno preduzimanje. Privremene mjere Uopće. Sud na prijedlog dužnika može odrediti 2 ili više prethodnih mjera istovremeno. već je kod njih težište na faktičkom obezbjeđenju.COM . Tako. f) Zabrana dužniku da otuđi ili optereti nekretninu ili svoja stvarna prava na nekretnini.BH-PRAVNICI. Bitno je napomenuti da privremena mjera nije dopuštena ako postoje uslovi za primjenu prethodne mjere. u toku samog postupka. na presudi po osnovu priznanja protiv koje je izjavljena žalba. 152 ako dužnik učini vjerovatnim da je u vrijeme donošenja privremene mjere potraživanje već bilo naplaćeno ili dovoljno obezbijeđeno. Njihov cilj je da se očuva postojeće stanje u imovini dužnika radi obezbjeđenja budućeg izvršenja. već samo primjerice: e) Zabrana dužniku da raspolaže pokretnim stvarima. 5. Privremene mjere mogu se odrediti za obezbjeđenje i novčanih i nenovčanih potraživanja. da primi stvari ili da njima raspolaže. kao i nakon njegovog okončanja. na presudi po kojoj bi se izvršenje trebalo provesti u inostranstvu.BH-PRAVNICI. h) Nalog banci da sa dužnikovog računa uskrati isplatu iznosa na koji je određena privremena mjera. Privremenim mjerama se ne zasniva založno pravo. Mogu se primijeniti prije pokretanja postupka za ostvarenje pravne zaštite. 69. ili je prestalo. predbilježba založnog prava na nekretnini dužnika ili na pravu uknjiženom na nekretnini. zabrana dužnikovom dužniku da isplati potraživanje ili da mu preda stvari. Privremene mjere za obezbjeđenje novčanog potraživanja.4. Pretpostavke su iste kao i za osiguranje novčanih potraživanja. Privremene mjere za osiguranje nenovčanih potraživanja. na poravnanju zaključenom pred sudom ili organom uprave. g) Zabrana dužnikovom dužniku da isplati potraživanje dužniku. prikriti i sl. te zabrana dužniku da takvo potraživanje naplati. zabrana banci da sa računa dužnika isplaćuje novčani iznos za koji je određena prethodna mjera. Vrste privremenih mjera u zakonu nisu navedene iscrpno. ali se primjenjuju samo samo ako ne postoje uslovi za primjenu prethodnih mjera. koji se pobija na zakonom predviđen način. onda se stvari na čuvanje predaju trećem licu. kao i čuvanje tih stvari – ako se odredi čuvanje. sud će na prijedlog dužnika obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje: 151 ako dužnik ispuni obavezu koja se obezbjeđuje. Pretpostavke za primjenu: povjerilac mora učiniti vjerovatnim postojanje potraživanja i postojanje opasnosti da će bez privremene mjere dužnik spriječiti ili znatno otežati naplatu potraživanja time što će stvari iz svoje imovine otuđiti. s tim što se privremena mjera izdaje i u slučaju kad povjerilac učini vjerovatnim da 134 WWW. Sud će obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje i ako u roku od 15 dana od isteka vremena za koje je određena prethodna mjera ne budu ispunjeni uslovi za prinudno izvršenje.

ako je proteklo vrijeme na koje je određena privremena mjera. Žalba ne zadržava izvršenje rješenja suda kojim je utvrđen osnov i visina štete.BH-PRAVNICI. Privremene mjere se po pravilu izdaju na prijedlog povjerioca. Naknada se ostvaruje u izvršnom postupku na prijedlog dužnika. ako je prijedlog podnesen u toku postupka. Sud će tako postupiti i u slučaju kad je povjerilac učinio vjerovatnim postojanje potraživanja i opasnosti ako bi sprovođenjem privremene mjere dužniku bila nanesena šteta. 3. bračnim i paternitetskim sporovima. Za donošenje rješenja nadležan je sud pred kojim se vodi postupak. 4. 2. određuje se rok u kome postupak mora biti pokrenut. U zakonu su istaknute slijedeće vrste privremenih mjera: 158 zabrana otuđenja i opterećenja nekretnina na koje je upravljeno potraživanje. sud će obustaviti postupak odobrenja i ukinuti već provedene radnje. U funkciji uslova za izdavanje privremene mjere jemstvo se javlja u slučajevima kad povjerilac nije učinio vjerovatnim postojanje potraživanja i opasnosti kao osnovnih pretpostavki za izdavanje privremene mjere. Trajanje privremene mjere određuje se rješenjem. sud će izdati privremenu mjeru samo ako povjerilac u ostavljenom roku položi određeni iznos kao jemstvo za štetu koja bi dužniku mogla nastati sprovođenjem privremene mjere.. a povjerilac nije tražio produženje. Posebnim zakonom se predviđaju situacije u kojima sud donosi privremene mjere po službenoj dužnosti. Ako je privremena mjera određena prije pokretanja postupka. uz upis zabrane u zemljišnu knjigu.. 135 WWW. U takvom slučaju.COM je mjera potrebna da bi se spriječila upotreba sile ili nastanak nenadoknadive štete. nadležan je sud koji bi bio nadležan da odlučuje o prijedlogu za izvršenje.) Jemstvo se u izvršnom postupku koristi u dvostrukoj funkciji: umjesto privremene mjere i kao uslov za izdavanje privremene mjere. postupku zbog ometanja posjeda.u izvršnom postupku. ako povjerilac u ostavljenom roku nije pokrenuo postupak radi opravdanja mjere izdate prije pokretanja postupka. zajedno sa kamatama i troškovima. Dužnik ima pravo na naknadu štete koja mu je nanesena privremenom mjerom za koju se utvrdi da je bila neosnovana. 160 plaćanje plate radniku za vrijeme spora o nezakonitosti odluke o prestanku radnog odnosa. ako je to nužno za izdržavanje radnika i lica koja je on po zakonu dužan izdržavati. a na ime jemstva. Povjerilac može u prijedlogu za izdavanje privremene mjere izjaviti da se umjesto privremene mjere zadovoljava i polaganjem određenog iznosa od strane dužnika. Trajanje privremene mjere sud može produžiti na prijedlog povjerioca pod uslovom da se nisu promijenile okolnosti pod kojima je mjera određena.WWW. te zabrana da se izvrši promjena na stvarima na koje je upravljeno potraživanje.COM . Ako dužnik položi jemstvo. To su uglavnom situacije u kojima je potrebno spriječiti nasilno postupanje ili nastanak nenadoknadive štete (npr.BH-PRAVNICI. Ako je podnesen prije pokretanja postupka. ako se nakon izdavanja privremene mjere izmijene okolnosti zbog kojih je mjera određena. 159 zabrana dužniku da preduzme radnje koje mogu nanijeti štetu povjeriocu. Sud će na prijedlog dužnika ukinuti privremenu mjeru u slijedećim slučajevima: 1. ili koju povjerilac nije opravdao. ako dužnik kod suda položi iznos potraživanja koje se obezbjeđuje mjerom.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful