PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

GRAĐANSKO PROCESNO PRAVO
SKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
UVODNA RAZMATRANJA
1. POJAM I PREDMET GRAĐANSKOG PROCESNOG PRAVA Građansko procesno pravo obuhvata 2 vrste procesnih normi: organizacione i funkcionalne. Organizacionim se ustanovljavaju sudovi-organizacija, sastav i nadležnost. U funkcionalne spadaju pravila kojima se uređuje postupak. Izvori građanskog procesnog prava mogu se podijeliti na formalne i faktičke. Formalni su ustav, zakoni i podzakonski akti. U faktičke spadaju sudska praksa (iudicatura) i pravna nauka (iuris prudens). 2. METODI OSTVARIVANJA GRAĐANSKOG PRAVOSUĐA GPP je grana prava, a građanski postupak je njen predmet. Kao grana prava, GPP je skup normi, ustanova i propisa povezanih u jednu logičku cjelinu. Građanski postupak se sastoji od sistema radnji koje se nazivaju procesno-pravnim radnjama. Postoji više vrsta građanskih postupaka, od kojih su se neki razvili u samostalne građanske postupke. To su: parnični, vanparnični i izvršni postupak. Sadržaj sudske funkcije u parničnom postupku je u odlučivanju, koje se sastoji u tome da se na utvrđeno činjenično stanje primjenjuje odgovarajuća pravna norma sa ciljem zaštite ugroženog ili povrijeđenog prava. U vanparničnom postupku sadržaj sudske funkcije primarno je u uređivanju, stvaranju i mijenjanju građanskopravnih odnosa. Sadržaj sudske funkcije u izvršnom postupku je u egzekutivnom postupanju suda kao državnog organa. Tu se postiže ostvarenje prava na način što se subjekt obaveze u propisanoj formi prisiljava da udovolji obavezi utvrđenoj u izvršnoj sudskoj odluci ili nekoj drugoj izvršnoj ispravi. 3. MJESTO GRAĐANSKOG PROCESNOG PRAVA U SISTEMU PRAVA GPP je u najbližoj vezi sa ustavnim, građanskim materijalnim pravom, te krivičnim i upravnim pravom. Odnos prema ustavnom pravu. Ustavima se vršenje sudske funkcije povjerava redovnim sudovima, a utvrđuju se i osnovni principi organizacije sudova i sudske funkcije (zakonitost, sudska nezavisnost, zbornost, dvostepenost itd). Svi ovi principi se konkretiziraju kroz norme procesnog prava. Načelo sudske nepristrasnosti i načelo kontradiktornosti su dva najvažnija principa koji su na nivou ustavnih načela, a zastupljeni su u normama organizacionog i funkcionalnog procesnog prava. Odnos GPP prema materijalnom građanskom pravu. Do odvajanja GPP od građanskog materijalnog prava došlo je tek u 19.vijeku. Razlikovanje procesnog od materijalnog građanskog prava ima kako teorijski, tako i praktični značaj. Npr. procesne radnje se ne ispituju u pogledu njihove valjanosti kao poslovi građanskog prava, već u pogledu njihove dopuštenosti. Kad je procesna radnja dopuštena, ona neće uvijek samim svojim preduzimanjem proizvesti dejstvo. Osim toga, u pogledu teritorijalnog važenja normi procesnog prava uvijek važi načelo lex fori, a u pogledu važenja normi materijalnog prava načelo lex causae. Odnos građanskog postupka prema materijalnom pravu. Predmet materijalnog prava su norme kojima se reguliše nastanak, promjena i prestanak pravnih odnosa. Predmet normi procesnog prava je utvrđivanje organa kojima se povjerava vršenje pravozaštitne funkcije i postupak u kome se ostvaruje ta funkcija. Obje vrste normi imaju isti krajnji cilj: ostvarenje utvrđenog pravnog poretka u društvenim odnosima. Zato je postupak neodvojiv od materijalnog prava, čijem ostvarenju služi. Istovremeno, postupak posjeduje i relativnu samostalnost u odnosu na materijalno pravo, jer kao pravosudna institucija doprinosi

2

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
ostvarivanju i daljem razvoju postojećeg pravnog poretka, a time i ukupnih društvenih odnosa. Forma i formalizam u postupku. Pravu je svojstvena forma zbog toga što bez forme ne bi moglo ostvarivati svoju osnovnu funkciju – obezbjeđenje stabilnosti i sigurnosti pravnog poretka. U procesnom pravu je pravna forma još više izražena. Radnje kojima subjekti postupka ostvaruju svoja procesna prava i obaveze se preduzimaju u zakonom propisanim oblicima, tj. na području procesnog prava važi princip stroge forme. S druge strane, na području materijalnog prava važi princip slobodne forme. Princip stroge forme u parničnom postupku je u službi ostvarenja tri osnovna cilja: zakonitost, pravna sigurnost i efikasnost. Pravna forma prerasta u formalizam onda kad postane sama sebi svrhom, tj. kad prestane služiti naprijed navedenim ciljevima. Odnos između GPP i upravnog prava. Parnični postupak je najstarija pravna institucija, iz čijeg okvira se izdvojio prvo krivični, a u novije vrijeme i upravni postupak. U upravnom postupku prisutne su mnoge institucije koje se ne razlikuju od instituta građanskog postupka. Osim toga, nema jasnog razgraničenja između parničnog i upravnog postupka, kakvo npr.postoji između građanskog i krivičnog postupka zahvaljujući određenosti krivično-pravnog predmeta. Neka obilježja na osnovu kojih se mogu uočiti razlike između upravnog i građanskog postupka su: 4. Po jednom shvatanju, bitno obilježje građanskopravnog odnosa je u jednakosti subjekata, za razliku od upravnopravnog odnosa u kome je na jednoj strani državni organ kao nosilac vlasti kome je druga strana potčinjena. Ovaj kriterij se smatra nedovoljnim, jer se državni organi mogu pojaviti kao ravnopravne stranke u međusobnom odnosu, ali taj odnos neće samim tim biti građanskopravni. Po drugom shvatanju, bitan kriterij za razlikovanje građanskopravne od upravne stvari je u tome da li u konkretnom slučaju organ državne vlasti vrši ovlaštenja koja su mu zakonom povjerena, ili se javlja kao nosilac prava i obaveza koja ima svaki drugi subjekt. 5. Obzirom da ovi kriteriji nisu dovoljni za kategorijalno razlikovanje, pribjegava se kriteriju formalno-pravnog razgraničenja. Po formalno-pravnom kriteriju, građanskopravnim predmetima se smatraju oni za čije su rješavanje nadležni sudovi u parničnom postupku, a upravnim oni koji se rješavaju u upravnom postupku. U savremenom pravu se upravna djelatnost i sudska funkcija međusobno približavaju u mnogim aspektima. Za djelatnost upravnih organa, kao i za djelatnost sudova, važi načelo zakonitosti. Karakteristika odnosa između upravnog i sudskog postupka jeste i međusobno dejstvo akata, tj. dejstvo presude u upravnom postupku i dejstvo upravnog akta u parničnom postupku. Ako se u parničnom postupku kao prethodno pitanje pojavi stvar koja je već pravnosnažno riješena u upravnom postupku, sud je vezan za odluku upravnog organa u okviru njene pravosnažnosti. Važi i obrnuto. Ovaj princip vezanosti za akte drugog organa je u funkciji očuvanja jedinstva pravnog poretka. Razgraničenje nadležnosti između sudova i upravnih organa vrši se po pravilima o apsolutnoj nadležnosti: ako je pokrenut parnični postupak, a radi se o upravnopravnoj stvari, sud će se oglasiti apsolutno nenadležnim i odbaciti tužbu. Važi i obrnuto. Odnos građanskog procesnog prava i krivičnog procesnog prava Sličnosti i razlike. Sličnosti su uslovljene time što i građansko i krivično pravosuđe vrše jedinstveni sudovi, a razlike time što se funkcija sudova u jednom i drugom postupku ostvaruje u različitim predmetima. Ono što je zajedničko za krivični i građanski postupak prvenstveno su ustavna načela na kojima je

3

WWW.BH-PRAVNICI.COM

kao i sama logika daju opravdanje za vezanost parničnog suda za činjenice utvrđene u krivičnom postupku. a izuzetno i za nehat. To su načela: kontradiktornosti. Ona postoje i u krivičnom postupku. a krivični postupak pokreće javni tužilac po službenoj dužnosti. . Takođe su im zajednička i načela kojima se osigurava pravilno ostvarenje sudske funkcije. U krivičnom pravu po pravilu se odgovara za umišljaj. sud u 4 WWW. usmenosti. pa se samo u tom postupku može donijeti odluka sa dejstvom res iudicata. ali je njihov domet sasvim neznatan. Razlog tome je činjenica da je parnični postupak redovni način raspravljanja i odlučivanja o građanskopravnim zahtjevima. To su slijedeće situacije: . onda razlozi pravne sigurnosti i ekonomičnosti.BH-PRAVNICI. Vezanost suda u građanskom postupku za presudu donesenu u krivičnom postupku. da raspravljanje i odlučivanje o građanskopravnom zahtjevu pridruži krivičnom postupku (adhezioni postupak). Pravosnažna osuđujuća krivična presuda veže sud u parničnom postupku.kad je istom radnjom prouzrokovano krivično djelo i neka građanskopravna posljedica. pravna zaštita povodom povrijeđenog ili osporenog prava može se postići i putem arbitraže. javnosti. Razlike između krivičnog i građanskog postupka uslovljene su razlikama njihovih predmeta. U građanskom pravu se odgovara za sve oblike krivice. sudskog poravnanja i druge ustanoev kojima se ostvaruje načelo dispozitivnosti u parničnom postupku. .WWW.COM zasnovano organizacijsko i funkcionalno uređenje sudova: zakonitost. koji ne može utvrđivati činjenice koje bi isključile odgovornost za štetu uzrokovanu umišljajnim krivičnim djelom. Osim toga. Ostvarenje krivičnopravnih normi postiže se samo u krivičnom postupku. Ako ako sud u krivičnopravnoj stvari donese oslobađajuću presudu ili obustavi postupak. Ako se krivično djelo i krivična odgovornost javljaju u građanskom postupku kao prethodno pitanje. Stoga. zaključno sa objektivnom odgovornošću. kad je sud u krivičnom postupku utvrdio postojanje krivičnog djela i krivične odgovornosti. S druge strane. Svojstvo krivično-pravne stvari ima samo ono djelo koje je zakonom utvrđeno kao krivično djelo. slobodne ocjene dokaza i materijalne istine.kad krivično djelo ima karakter prethodnog pitanja u parničnom postupku. odricanja od tužbenog zahtjeva.BH-PRAVNICI. S druge strane. Građanski postupak tužbom pokreće subjekt osporenog ili povrijeđenog prava. U krivičnom postupku ne postoje ustanove povlačenja tužbe. on ne može odbiti i građanskopravni zahtjev stranke iz adhezionog postupka. zbornost.COM . Načelo dispozitivnosti i raspravno načelo su specifična načela parničnog postupka. Tada se ne može umanjiti ni naknada štete zbog slabog imovinskog stanja štićenika. 2. te izricanje sankcije. nezavisnost sudova. da li postoji krivčna odgovornost učinioca. dvostepenost itd. Ako ista radnja proizvodi i krivičnopravnu i građanskopravnu posljedicu. Predmet građanskog postupka je raspravljanje i odlučivanje u sporovima iz građansko-pravnih odnosa. a predmet krivičnog postupka je raspravljanje i odlučivanje o tome da li je učinjeno krivično djelo. Postoje 3 situacije u kojima je sud u građanskom postupku vezan za presudu donesenu u krivičnom postupku. već tu stranku upućuje na pokretanje parničnog postupka. ako je pred krivičnim sudom donesena oslobađajuća presuda. da pokrene samostalan građanski postupak. razlike između građanskog i krivičnog postupka manifestuju se i na području nekih načela. titular građanskopravnog ovlaštenja ima 2 alternativne mogućnosti: 1. Građanska subjektivna odgovornost je strožija od krivične. parnični sud nije vezan za nju jer nepostojanje krivične odgovornosti ne znači da istovremeno ne postoji ni građanska odgovornost.kad presuda donesena u krivičnom postupku ima karakter pravno relevantne činjenice građanskog prava.

umišljajno lišavanje života ostavioca. za koju se veže nastanak određenih pravnih posljedica.COM .pravo drugog bračnog druga na razvod.BH-PRAVNICI.WWW.BH-PRAVNICI. nedostojnost za nasljeđivanje nastupa usljed određenih krivičnih djela nasljednika kao npr. Npr.pravosnažna presuda kojom je jedan bračni drug osuđen za krivično djelo kaznom zatvora duže od 3 godine.COM građanskom postupku je vezan za odluku donesenu u krivičnom postupku i to bez obzira na to da li je ona presuđujuća ili oslobađajuća. Npr. U određenim situacijama se pravosnažnoj presudi u krivičnom postupku daje karakter pravno relevantne činjenice. 5 WWW. predstavlja pravno relevantnu činjenicu za koju porodično pravo vežu posljedicu . upotreba sile ili prijetnje u cilju sastavljanja testamenta i sl.

radnih odnosa. SPOR Pojmom građanski postupak označava se postupak kao pravna institucija. Obzirom na različite građanskopravne odnose povodom kojih se raspravlja. osim što je akt primjene prava. Ovakvom aktivnošću sud vaspitno utiče na građane da se ponašaju u duhu poštivanja zakona i morala. Samo ako jedan od subjekata zatraži sudsku zaštitu.BH-PRAVNICI.COM Dio prvi PARNIČNI POSTUPAK OPĆA UČENJA 4. ali ne mora dovesti do nje. tada dolazi do parnice kao procesno-pravnog odnosa. postupak ostvaruje i značajnu vaspitnu ulogu. PARNIČNI POSTUPAK. uz podsticanje stranaka na mirno rješavanje sporova. a povodom određenog tužbenog zahtjeva koji postavlja tužilac i od suda traži zaštitu.WWW. Ius dicere. PARNICA.BH-PRAVNICI. Prema Zakonu o parničnom postupku. 5. Zaštitom subjektivnih prava istovremeno se ostvaruje i postojeći normativni poredak u društvenim odnosima. pravila ovog postupka primjenjuju redovni sudovi u raspravljanju i odlučivanju o sporovima koji nastaju iz ličnih i porodičnih odnosa. Prema najširem shvatanju. POJAM I PREDMET PARNIČNOG POSTUPKA Građanski parnični postupak je opći i osnovni metod raspravljanja i odlučivanja u građanskopravnim sporovima. To je uvijek određeni stepen neslaganja između 2 subjekta u pravnom odnosu. 6 WWW. ali to samo po sebi neće imati uticaja na postojanje parnice kao procesnopravnog odnosa.COM . parnični postupak je podijeljen na opći i posebne postupke. predstavlja i stvaralački čin konkretizacije opće pravne norme na pojedinačnu društvenu situaciju. odnosno kao cjelovita metoda ostvarivanja sudske funkcije u građanskopravnim sporovima. Pojmom parnica označava se konkretan postupak koji se vodi između parničnih stranaka. primjenom materijalnog prava na postojeće činjenično stanje. Posredstvom parnice se parnični postupak prilagođava potrebama svakog pojedinog predmeta u vršenju sudske funkcije. spor je svako stanje u pravnim odnosima kada se postavljeni zahtjev sukobljava sa određenim otporom ili suprotstavljanjem. Subjekti spora mogu svoj spor riješiti sporazumom ili putem arbitraže. ona je u svojoj egzistenciji od njega nezavisna. ali se u postupku istovremeno pruža i zaštita subjektivnih prava građana i drugih pravnih subjekata. Sudska praksa značajno doprinosi razvoju pravnog poretka. krajnji cilj parničnog postupka je zaštita subjektivnih građanskih prava. Pored zaštitne. Parnični postupak je postupak u kome se odlučuje o (ne)postojanju subjektivnog prava. 6. Danas je nesporno da se u građanskom postupku ostvaruje pravozaštitna funkcija kao značajna društvena djelatnost. Obično prethodi parnici. Naime. te imovinskih i drugih građanskopravnih odnosa. Svaka sudska presuda. Građanskopravni odnos povodom kojeg je došlo do parnice može se i ugasiti. Mada se parnica pokreće povodom spora. osim ako su neki od ovih sporova posebnim zakonom stavljeni u nadležnost drugih sudova. Propisi općeg postupka primjenjuju se u situacijama za koje ne postoji propis iz nekog od posebnih postupaka. FUNKCIJA PARNIČNOG POSTUPKA Prema starijem. sud u parničnom postupku utvrđuje uzroke pravnih povreda i izriče sankciju radi njihovog otklanjanja. individualističkom shvatanju.

Parnica kao razvoj. Tako se parnica odvija i približava donošenju presude kao završnog akta. Unutrašnji razvoj parnice određen je sadržajem procesnih radnji parničara. Parnica kao ugovor. Shodno navedenom. Vanjski razvoj parnice odnosi se prvenstveno na vremensko kretanje parnice. a istovremeno se stvaraju nova prava i obaveze koje traže preduzimanje novih radnji.WWW.BH-PRAVNICI. postoje 2 osnovna modaliteta razvoja parnice: unutrašnji i vanjski. Na osnovu ovih parametara može se odrediti karakter parnice i priroda spora (činjenični. Prema ovom shvatanju. U teoriji je sporno pitanje ko su subjekti parnice kao procesnopravnog odnosa. (2) suština parničnih radnji stranaka svodi se na puki izgled i mogućnost u pogledu reakcije suda. Kontraktualna teorija parnicu posmatra kao ugovor građanskog prava zaključen između stranaka. utičući na njen razvoj. Osnovni nedostaci ovog učenja su: (1) parnica je osamostaljen pravni odnos.COM . već više imaju karakter kriterija prema kojima sudija cijeni procesna djelanja stranaka u cilju donošenja odluke. Tek tada se parnica kao pravni položaj pretvara u pravni odnos. SHVATANJA O PRAVNOJ PRIRODI PARNIČNOG POSTUPKA Parnica kao pravni odnos. Ovo učenje trpi znatne zamjerke: (1) zanemaruje se imperativni karakter procesnopravnih normi. Po shvatanju trostranog pravnog odnosa. Sud održava ekvidistancu prema tužitelju i tuženom i na kraju presuđuje spor. a posredstvom suda i između samih stranaka. njihovog položaja i izgleda na uspjeh. i nije nužna posljedica realizacije ugovorne obaveze. Tužilac preduzima ofanzivne parnične radnje u namjeri da svoj zahtjev sudu predstavi opravdanim. Generator razvoja parnice je suprotnost interesa između parničara. Ta prava i obaveze dovode subjekte postupka u međusobne procesnopravne odnose. Parnica kao pravni položaj. Sudska odluka ne obavezuje dok ne stekne svojstvo pravosnažnosti. Na taj način stranke "guraju" parnicu naprijed. parnica je odnos između stranaka sa jedne i suda sa druge strane. parnica se zasniva između svake stranke i suda. ali ne i odnos između samih stranaka. procesne norme predstavljaju samo tehničko sredstvo u rukama sudije. Dakle.BH-PRAVNICI. (3) parničari mogu biti i subjekti 7 WWW.COM 7. procesnopravni odnos se zasniva samo između stranaka. Prema starijem. Svakom slijedećom parničnom radnjom ostvaruje se neko pravo ili izvršava obaveza iz prethodne radnje. civilističkom shvatanju. Tuženi nastoji valjano oponirati i argumentirano se suprotstaviti tužbenim navodima. Shvatanje o parnici kao pravnom odnosu utemeljio je njemački procesualista Oskar Bulow. unutrašnji razvoj parnice individualizira svaki spor ponaosob. procesnopravne norme nisu imperativne. mješoviti). ali se njima proizvode procesnopravne posljedice kako prema sudu tako i prema suprotnoj stranci. jer norme procesnog prava za njihovo preduzimanje vežu nastanak procesnih prava i obaveza. Pritom sud u svrhu konačnog odlučivanja ocjenjuje pojedine procesne situacije u parnici. Ovo shvatanje polazi od premise da je parnica pravna situacija koja prethodi pravnom odnosu. a sud je samo pasivni posmatrač. koji zauzima svoj stav neovisno o normi kojom je reguliran neki pravni odnos. Procesne ili parnične radnje imaju funkciju pravnih činjenica. (2) parnica nastaje ulaganjem tužbe i litispendencijom. Radnje koje stranke preduzimaju uvijek su usmjerene prema sudu. po pravilu neovisan od građanskopravnog odnosa povodom kojeg se vodi. koje se sastoji u nizu procesnopravnih situacija koje su međusobno uslovljene. (3) autonomnost sudske procjene u odnosu na normu vodi pravnoj nesigurnosti. Kao pravni odnos parnica nastaje na osnovu mnoštva procesnopravnih radnji i procesnopravnih stanja. smjenjuju jedna drugu i tako čine tok parnične procedure. Prema publicističkom shvatanju. pravni. Prema ovom shvatanju. u kome su definisana prava i obaveze stranaka.

Izvjesnost se u Common Law-u postiže ne samo pravilima logike. koja u angloameričkom pravu ima dvostruko značenje: s jedne strane sudu daje mogućnost da se u svojoj odluci pozove na ranije presuđenu stvar. Dodatni faktor u primjeni precedentnog prava je pravičnost (equity). Slijedeći bitan faktor u primjeni precedentnog prava je razum (reason). ali i pravna situacija (položaj) u kome se stranke naizmjenično nalaze. te odnos između suda i stranaka s druge strane.COM koji nisu stranke u građanskopravnom odnosu. Osnovne odrednice Common Law-a su: • • Obzirom da se bez prekida razvijao tokom 8 vijekova. • • Ekletičko shvatanje parnice. Otuda izreka "Law is the reason" u angloameričkom pravu. pravičnost nije zaseban izvor Common Law-a. uglavnom i bez odobrenja protivne strane. (5) Radnje parničara pred sudom imaju dejstvo ako su preduzete lege artis. Osnovne postavke kontraktualne teorije omogućavaju pravilno shvatanje procesa osamostaljivanja parnice od građanskopravnog odnosa. Ako se pred sudom nađe slučaj za koji ne postoji ni jedan precedent na koji bi se sudija pozvao.COM . kroz sintezu odabranih postavki učenja o njenoj pravnoj prirodi. Common Law je prvenstveno historijska kategorija. Parnični postupak može pokrenuti svaki subjekt koji tvrdi da je njegovo subjektivno pravo ugroženo ili povrijeđeno. već i općom spremnošću sudija da ranije odluke smatraju obaveznim. (4) Svoju nadležnost za rješavanje spora sud ne zasniva na volji stranaka već na pozitivnim propisima. čini se najprihvatljivijim u pogledu objašnjavanja pravne prirode parničnog postupka. Shvatanje parnice kao razvoja kompatibilno je navedenim teorijama. jer sudiji nije data mogućnost da u konkretnom slučaju odbije primijeniti pravno pravilo stvoreno precedentom pod izgovorom da zahtjevima pravičnosti neće biti udovoljeno. Ni jedna od naprijed navedenih teorija ne nudi sveobuhvatan odgovor na pitanje pravne prirode parničnog postupka. gdje sudije uglavnom riječima daju značenje definirano u rječniku i ne tumače slobodno namjeru zakonodavca. PRAVNA PRIRODA ANGLOAMERIČKE CIVILNE SUDSKE PROCEDURE Fundamentalna doktrina Common Law-a je "stare decisis". do tačke isključivosti (tj. Razlika između Common Law-a i Civil Law-a je u snazi koju ova dva prava daju sudskim • • • 8 WWW. a s druge strane ostavlja sudu priliku da zauzme samostalan stav i donese odluku koja ubuduće može imati značaj sudskog precedenta. Parnica kao ekletički pojam. a ne logička cjelina. Komplementarno sa prethodnim shvatanjem.BH-PRAVNICI. odnosno stranaka. Međutim. 8. Bitna dimenzija teorije o obaveznosti precedenta je njegovo svojstvo izvjesnosti (certainty) i uvjerljivosti (authority). jer je parnica istovremeno i razvoj i međusobni odnos stranaka s jedne strane. ovo učenje čini sintezu koja vodi ka lakšem razumijevanju pravne prirode parnice. da sa njim ne mora biti ni u kakvoj vezi). koju nazivaju i "savješću" prava. Engleska teorija je odbacila pristup liberalnog tumačenja i opredijelila se za gramatičko tumačenje.WWW. sud će potražiti razumno rješenje i riješiti konkretan pravni problem. mada svaka od njih doprinosi njegovom boljem razumijevanju. Učenje o parnici kao pravnom položaju je posmatranje parnice kao niza pravnih situacija čiji su učesnici stranke i sud.BH-PRAVNICI. U osnovu ekletičkog pojma parnice leži više faktora: • • Shvatanje parnice kao procesnopravnog odnosa doprinosi boljem razumijevanju parnice kao cjeline. Ovaj princip je osnovno pravilo sistema precedentnog prava.

Osnovni teorijski pristupi ovom problemu su monistički i dualistički.BH-PRAVNICI. 10. 9. 2. Teorije civilističkog monizma tužbu reduciraju isključivo na kondemnaciju i u osnovi razlikuju samo 2 vrste presuda: one kojima se usvaja i one kojima se odbija tužbeni zahtjev.COM precedentima. ili čak na rezultat pravosudne djelatnosti. U savremene koncepcije spadaju: 9 WWW. tužba je samo pojavni oblik materijalnog prava.WWW. Teorija o konkretnom pravu na pravnu zaštitu . Sudska odluka mora imati valjan pravni ratio decidendi (u engleskom pravu the reason for decision. OBLICI ZAŠTITE SUBJEKTIVNIH GRAĐANSKIH PRAVA Samopomoć je u savremenim zakonodavstvima po pravilu nedopuštena. nego civilistički pojam. neovisno od materijalnog prava. Danas su uglavnom prevaziđene. a subjektivno materijalno pravo na pravo na tužbu. PRAVOZAŠTITNI ZAHTJEV Postoje različita gledišta o pojmu i pravnoj prirodi pravozaštitnog zahtjeva. neovisno o postojanju ili osnovanosti tužbenog zahtjeva. Zakonom uređena pravna zaštita se ostvaruje u odgovarajućim postupcima (sudskim i administrativnim). Odluke nižih sudova (inferior courts) po pravilu ne predstavljaju obavezne precedente. Povredom subjektivnog materijalnog prava dolazi do njegove metamorfoze u pravo na tužbu. obrazloženje. Shodno tome. Predmet spora i dalje nije procesualistički. U ovakva shvatanja spadaju: 1. tužba ima obligacioni karakter. S druge strane. Uskraćivanje prava na tužbu. Publicistički monizam suštinu pravnog poretka vidi u njegovoj javnopravnoj dimenziji. teorije publicističkog monizma zasnovane su na shvatanju o presudnoj ulozi države i kao takve nisu mogle dati cjelovit odgovor na pitanje pravne prirode pravozaštitnog zahtjeva.BH-PRAVNICI. Predstavnik pandektne teorije je Savigny. Ovo je u direktnoj suprotnosti sa shvatanjem pravozaštitnog zahtjeva kao prava stranke na povoljnu pravnu zaštitu. a ne samostalni izraz prava ili pravnog zahtjeva. Kao izraz povrede materijalnog prava. a apstraktna pravda zahtijeva donošenje presude. već je konkretna kategorija: tužitelj na osnovu konkretnog građanskopravnog (vanprocesnog) odnosa podnosi javnopravni zahtjev 0sudu radi donošenja za njega povoljne odluke određenog sadržaja. u skladu sa materijalnim i procesnim pravom koje treba primijeniti. • Sudska odluka u kojoj nije naveden ni jedan precedent je u Common Law-u anomalija. tužba bi se mogla podnijeti i na osnovu samo “tobožnjeg” prava. te putem arbitraža. jer bi to širom otvorilo vrata primjeni samopomoći. 3.COM . pa se te odluke u sudskoj praksi navode zbog svog izuzetnog karaktera. Pravo stranke na pravnu zaštitu se ostvaruje svojevrsnom molbom koju ona upućuje sudu. Teorija o apstraktnom pravu na tužbu (Degenkolb) . Po ovoj teoriji. smatrajući da pravo na tužbu i subjektivno pravo predstavljaju 2 pojavna oblika istog prava. odnosno na ostvarenje pravne zaštite je nedopustivo u savremenom pravu. tj. Tuženi isto to pravo stiče u trenutku kad tužitelj protiv njega podnese neosnovanu tužbu. Predmet spora je građanskopravno potraživanje koje je istaknuto kao kondemnatorni tužbeni zahtjev. Dužnost suda je da postupa po zahtjevu stranaka za pružanjem pravne zaštite. pravo na tužbu je radikalno odvojeno od subjektivnog materijalnog prava. Pravo na pravosuđe (Rosenberg) – Ovo shvatanje u suštini negira postojanje pravozaštitnog zahtjeva. U monističke koncepcije spadaju pandektna teorija. Ono pripada svakom subjektu. Opće pravo na pravnu zaštitu tjera tuženog da se upusti u parnicu. civilistički i publicistički monizam. Pravo uopće svodi se na proces. krajnja nužda.pravozaštitni zahtjev nije apstraktan. Civilistička teorija slijedi Savigny-jevo učenje i negira samostalnost prava na tužbu. pravo na tužbu je različito od subjektivnog materijalnog prava. Dakle. što nije slučaju Civil Law-u. U Common Law su precedenti glavni izvor prava. dozvoljena samopomoć i ius retentionis. ali i obiter dictum.po ovoj teoriji. Izuzeci su: nužna odbrana. u američkom holding). Dualističke koncepcije polaze od pretpostavke da je pravozaštitni zahtjev različit (odvojen) od materijalnog prava.

Ako se nedostaci tiču relativne nadležnosti (stvarne i mjesne). sintetična ili materijalno-procesnopravna teorija zasniva se na sintetiziranju pravnog ovlaštenja i prava na pravnu zaštitu. Pravo na tužbu je javnopravne (procesnopravne prirode). Opće pretpostavke se tiču svih bitnih elemenata parnice: suda. 10 WWW. O postojanju procesnih pretpostavki sud vodi računa po službenoj dužnosti. Potrebno ih je strogo razlikovati od materijalnih pretpostavki. sud najčešće saznaje po prigovoru tuženog.ne smiju postojati).procesna legitimacija). mjesna i funkcionalna). ovlaštenik ima 2 ovlaštenja: (1) da od svog partnera zahtijeva ispunjenje obaveze u skladu sa sadržajem pravnog odnosa i (2) da od državnih organa zahtijeva zaštitu svojih prava. a s druge strane on je sastavni dio tužbe. Takođe mogu biti pozitivne i negativne.COM 1. do odbacivanja tužbe će doći samo ako sud nije uspio da otkloni te nedostatke. Pravna priroda prava na tužbu ima svoju pravno-dogmatsku. 11.COM . pravo na tužbu i obaveze suda prema državi su u lancu međuzavisnosti. postojanje parnice (lis pedens). Pretpostavke koje se tiču predmeta spora imaju karakter procesnih smetnji. U procesne pretpostavke koje se tiču suda spada nadležnost (međunarodna. Opće moraju postojati u svakoj parnici. Njihovo postojanje sprečava vođenje parnice. tj. nova monistička. a drugi normama materijalnog prava. Izuzetno. To su: postojanje presuđene stvari (res iudicata). preduzima određene procesne aktivnosti. Učenje o pravu na tužbu utvrđuje nove pravce savremene procesualističke misli. Ako se nedostaci odnose na stranke. stranaka i predmeta spora. Procesne pretpostavke mogu biti opće i posebne.BH-PRAVNICI. te postojanje ovlaštenja za vođenje konkretne parnice (legitimatio ad processum . sud će tužbu dostaviti nadležnom sudu i na taj način otkloniti nedostatak.WWW. uz ispunjenje zakonskih pretpostavki.BH-PRAVNICI. Nedostatak bilo koje procesne pretpostavke za posljedicu ima nemogućnost raspravljanja i odlučivanja. stranačka i parnična sposobnost. pravno-sociološku i pravno-političku dimenziju. već uslov od kojeg zavisi osnovanost tužbenog zahtjeva. te postojanje pravnog interesa za tužbu (tužilac ima pravni interes da ustane tužbom tek onda kad tuženi odbije da dobrovoljno udovolji njegovom traženju). Subjektivno materijalno pravo. uslova od kojih zavisi osnovanost predmeta odlučivanja. PROCESNE PRETPOSTAVKE Procesne pretpostavke su uslovi ili okolnosti utvrđeni normama procesnog prava. Naprotiv. što ne isključuje mogućnost strankama da ukazuju sudu na nedostatke. Pozitivne moraju postojati da bi bilo dopušteno raspravljanje u parnici. Posljedice nedostatka procesnih pretpostavki. Njegov pravnodogmatski sadržaj sastoji se u dužnosti suda da. samo na neke pretpostavke (npr. Ova teorija smatra da je pravozaštitni zahtjev s jedne strane strukturalni dio materijalnog prava. Prve su određeni normama procesnog. Postojanje stvarne legitimacije (legitimatio ad causam) nije procesna pretpostavka. Nedostaci nekih procesnih pretpostavki će odmah dovesti do odbacivanja tužbe kao nedopuštene (res iudicata i lis pedens). a od kojih zavisi dopuštenost raspravljanja i odlučivanja o tužbenom zahtjevu. Dakle. na procesne pretpostavke koje se tiču predmeta spora. Pretpostavke koje se tiču stranaka su: postojanje stranke. Na postojanje pretpostavki sud načelno pazi tokom cijelog postupka. stvarna. Pravo na tužbu bila bi složena i dinamična procesnopravna pozicija tužitelja u parnici. 2.mjesna nadležnost) sud pazi samo do određene faze u postupku. a negativne predstavljaju procesne smetnje za dopuštenost parnice (tj. dok su posebne propisane samo za neke vrste sporova ili samo za određena pitanja. odnosno postojanje urednog zastupanja ako nema parnične sposobnosti.

S obzirom na lica. 11 WWW. ako je različita od odluke o prethodnom pitanju. Problem obavljanja procesnih radnji izvan države rješava se institucijom međunarodne pravne pomoći. incidentalna ili prejudicijelna pitanja su pravna pitanja koja nisu neposredan predmet odlučivanja u parnici. Prethodna. prekinuti postupak i sačekati da nadležni organ meritorno odluči o tom pitanju.BH-PRAVNICI. mogu da tuže i da budu tužena. već u nadležnosti nekog drugog suda ili drugog organa. Naknadna odluka nadležnog organa. ali se nalaze u funkciji odlučivanja o tužbenom zahtjevu. a kad je u pitanju primjena materijalnog prava. predstavlja osnov za podnošenje zahtjeva za obnovu postupka.COM . Sva lica koja se nalaze na teritoriji naše zemlje po pravilu su pod jurisdikcijom domaćih sudova. Kao takva ne stiče svojstvo pravosnažnosti i unosi se u obrazloženje. U takvom slučaju. u parnici povodom tužbe u kojoj je zahtjev usmjeren na povrat stvari po osnovu prava svojine. U suprotnom će sud o tom pitanju odlučivati kao o prethodnom pitanju. Tada se odluka o prethodnom pitanju unosi u obrazloženje sudske odluke i ona nema autoritet presuđene stvari. Sud će tako postupiti ako je pred nadležnim organom već pokrenut postupak u kome se o prethodnom pitanju odlučuje kao o glavnom pitanju. ali samo kao o prethodnom pitanju. INCIDENTALNO PITANJE Značenje u parničnom postupku. Npr. primjenjuje se procesno pravo suda koji vodi postupak.WWW. Izuzeci su lica koja uživaju diplomatski imunitet. Odluka o prethodnom pitanju ima pravno djelovanje samo u parnici povodom koje je to pitanje riješeno. ili kao o glavnom pitanju. može se kao prethodno postaviti pitanje da li tužilac ima pravo svojine na predmetnoj stvari. Pravosnažna odluka koju je donio nadležni organ vezuje sud pred kojim se to pitanje javilo kao prethodno pitanje. Pravni odnosi koji se pojavljuju u funkciji prethodnih pitanja najčešće spadaju u onu vrstu pravnih odnosa za čije rješavanje je sud inače nadležan. kolizione norme MPP dozvoljavaju i primjenu inostranog materijalnog prava po načelu lex causae. Incidentalna ovlaštenja suda u parnici. To znači da sva lica. Na taj način se izbjegava rizik donošenja različitih odluka o istom pitanju. tj. ali mogu tužiti. bez obzira na državljanstvo. On može.COM 12. 13. Ako se u parničnom postupku kao prethodno pitanje pojavi neko pravno pitanje koje nije u nadležnosti suda pred kojim se postavlja. onda ovlaštenja suda u rješavanju tog pitanja zavise od toga da li je nadležni organ već donio pravosnažnu odluku ili ne. Ovo načelo je univerzalno prihvaćeno u svim pravnim sistemima. Prethodno pitanje može biti samo pravno pitanje (dakle ne i činjenično) koje samo po sebi čini pravnu cjelinu i podobno je da bude predmetom samostalnog odlučivanja. Ako nadležni organ nije donio odluku. bez obzira na to ko su stranke u sporu. sud ima ovlaštenje da odlučuje o tom pitanju. Na području procesnog prava lex fori važi uvijek. sud u parničnom postupku može o tom pitanju odlučivati dvojako: u funkciji prethodnog pitanja.BH-PRAVNICI. VAŽENJE NORMI PROCESNOG PRAVA S obzirom na prostor. Ovaj izuzetak na području građanskog pravosuđa znači da lica sa diplomatskim imunitetom ne mogu biti tužena. Sud nije obavezan da u svakom konkretnom slučaju donosi odluku o prethodnom pitanju. Odluka o prethodnom pitanju čini sastavni dio činjenične podloge spora. a ne u dispozitiv sudske odluke. rukovodeći se razlozima svrsishodnosti. U pogledu važenja normi procesnog prava vrijedi načelo lex fori. O prethodnom pitanju kao glavnom pitanju sud će odlučivati samo ako to stranke zahtijevaju. a sa ciljem donošenja odluke o tužbenom zahtjevu kao glavnom pitanju.

u pogledu raspolaganja tužbenim zahtjevom.načelo dispozitivnosti i raspravno načelo. Pravilo je da će se parnica koja je pokrenuta za vrijeme važenja starog zakona nastaviti i okončati prema pravilima novog zakona.COM Međutim. postupak će se voditi prema pravilima novog zakona. objašnjenje daje Federalno ministarstvo pravde. Parnični postupak se uvijek pokreće na inicijativu titulara ugroženih ili povrijeđenih subjektivnih građanskih prava. kad sklapaju određeni pravni posao). ako je prije stupanja na snagu novog zakona prvostepeni sud izrekao presudu koja još nije postala pravosnažna. U slučaju sumnje u postojanje i obim prava imuniteta. Princip neposrednog ili trenutnog dejstva normi procesnog prava (tempus regit actum) izvodi se na osnovu činjenice da norme novog zakona ne važe za procesne radnje preduzete prije stupanja zakona na pravnu snagu. Ova lica mogu tužiti i biti tužena u slijedećim slučajevima: 1. On ne može tužitelju dosuditi više od traženog.BH-PRAVNICI. Načelo dispozitivnosti važi i u žalbenom postupku . Načelo dispozitivnosti se manifestuje u više aspekata: u pokretanju postupka. osim u slučajevima kada to sam zakon izričito dozvoljava. 14.načelo usmenosti. 2. U pogledu vremenskog važenja vrijedi opće načelo da pravne norme nemaju povratno dejstvo. načela koja su podignuta na nivo ustavnih načela . a nikada na inicijativu suda.1. Ako presuda nije bila donesena ili ako je drugostepeni sud ukinuo presudu i predmet vratio na prvostepeno odlučivanje. specifična ili određujuća načela GPP . Sud u parničnom postupku pruža zaštitu samo u granicama zahtjeva koje su stranke postavile tokom postupka. te u pogledu kretanja i okončanja postupka. OSNOVNA NAČELA Sva načela GPP mogu se podijeliti u nekoliko grupa: 1. Određivanje predmeta parnice. a kada će se nastaviti prema pravilima novog zakona. slobodne ocjene dokaza. Pokretanje postupka. Postupak se pokreće procesnom radnjom čiji je pravno tehnički naziv tužba. javnost. Po našem ZPP. određivanju predmeta parnice. Kako zahtjevi pravne sigurnosti ne dozvoljavaju velika odstupanja u pravcu povratnog dejstva normi procesnog prava. Dispozitivnost i oficijelnost Značaj načela. niti nešto drugo osim onoga što je tražio. kad jednostranom izjavom volje pristanu na jurisdikciju sudova BiH u nekom konkretnom predmetu (npr. 2.COM . sudskog upravljanja postupkom itd. 14. 12 WWW. S obzirom na vrijeme. u prelaznim i završnim odredbama se obično utvrđuje kada će se započeta parnica nastaviti po odredbama zakona prema kome je započeta. materijalne istine.sud pobijanu presudu preispituje samo u dijelu u kome je podnosilac žalbe pobija.BH-PRAVNICI.kontradiktornost. 3. pružanje pomoći neukim strankama. načela koja su manje-više karakteristična i za druge postupke . postupak će se nastaviti po starom zakonu do pravosnažnosti presude. u sporovima povodom stvarnih prava na nekretninama koje su dio teritorije BiH.WWW. ekonomičnosti. postoje izuzeci i od pravila da lica sa diplomatskim imunitetom ne potpadaju pod jurisdikciju domaćih sudova.

te sudsko poravnanje.bračni i porodični odnosi). U našem pravu se primjenjuje načelo sudskog upravljanja postupkom.COM . ovlašten je da pri donošenju odluke u obzir uzme samo te činjenice. mogu svojim saglasnim voljama ili određenim držanjem u parnici dovesti do mirovanja postupka ili mogu povlačenjem tužbe dovesti do okončanja postupka isl. Raspravno načelo u našem građanskom postupku ima mjesto osnovnog načela. sudsko poravnanje). Značaj i funkcija. Najteže posljedice prekoračenja načela dispozitivnosti proizvodi materijalno raspolaganje zahtjevom za pružanje pravne zaštite (priznanje tužbenog zahtjeva.BH-PRAVNICI. Pružanje odgovora na pravno pitanje se sastoji u pronalaženju odgovarajuće pravne norme i utvrđivanju njenog sadržaja. odricanje od tužbenog zahtjeva. Čiste procesne dispozicije su neke od dispozitivnih parničnih radnji stranaka koja se ograničavaju na samu parnicu i pravno su relevantne samo dok parnica traje. Međutim. on mora utvrditi pravno relevantne činjenice i zatim ih podvesti pod odgovarajuću pravnu normu. sud je vezan za činjenice i dokaze koje prezentiraju stranke. priznanje tužbenog zahtjeva.2. Odlučivanje zasnovano na osnovu nedopuštenih dispozicija stranaka za posljedicu ima apsolutno bitnu povredu postupka.COM Materijalne procesne dispozicije. Međutim.WWW. takođe je dužan spriječiti dispozicije koje su same po sebi dopuštene. dabo tibi ius (daj mi činjenice. Stranke tokom cijelog postupka disponiraju (raspolažu) tužbenim zahtjevom. ali imaju za cilj da proizvedu nedopuštene pravne posljedice. sud je dužan da po službenoj dužnosti prikuplja činjenice i dokaze. stranke imaju određene mogućnosti da svojom voljom utiču na razvoj i okončanje postupka. Da bi sud mogao donijeti pravilnu odluku. S tim u vezi sud je obavezan da prati da li se disponiranja stranaka kreću u granicama koje su pravno dozvoljene i da onemogući sve dispozicije koje su u suprotnosti sa postojećim pravnim poretkom. Da bi mogao dati odgovor na činjenično pitanje. Stepen 13 WWW. nije vezan za činjenice i dokaze koje prezentiraju stranke. Ako je dužnost prikupljanja činjenica i dokaza (procesne građe) na strankama. tako i društvene zajednice. U tom cilju je potrebno dati odgovor na 2 pitanja: činjenično i pravno. a ako je to dužnost suda onda govorimo o istražnom ili inkvizitornom načelu. Domet načela oficijelnosti u parničnom postupku. Ovo raspolaganje se po svom dejstvu izjednačava sa pravosnažnom presudom.BH-PRAVNICI. Ono u cjelosti spada u okvire dužnosti suda po principu iura novit curia (sud poznaje pravo). Povrede dispozitivnosti. Određeni građanskopravni odnosi su u interesu kako samih stranaka. Formalne (čiste) procesne dispozicije. sud mora imati činjenice i dokaze kojima utvrđuje njihovu istinitost. tj. radi se o raspravnom načelu. tj. Radikalna primjena ovog načela vodila bi podjeli dužnosti između suda i stranaka po principu da mihi facta. Po istražnom načelu. Zbog toga su u određenoj mjeri ograničena disponiranja stranaka u sporovima iz takvih odnosa (npr. 14. Raspravnost i istražnost Određenje pojmova. U dispozitivne radnje stranaka spadaju odricanje od tužbenog zahtjeva. Stranke npr. daću ti pravo). Sud je prvenstveno dužan da spriječi one dispozicije koje su same po sebi u suprotnosti sa postojećim pravnim poretkom. Prema raspravnom načelu.

Sud bi bez saradnje stranaka teško dolazio do činjenica i dokaza. ali je bliže stanovištu negativne litiskontestacije. inkvizitorna ovlaštenja suda su znatno više izražena nego na području prikupljanja činjenica. smatra se da priznaje te navode. U sporovima u kojima je ograničeno načelo dispozitivnosti dolazi do izražaja aktivna uloga suda sa inkvizitornim ovlaštenjima. tvrdnjama i zahtjevima suprotne stranke. Realizacija kontradiktornosti u postupku. bez obzira na njegova istražna ovlaštenja. ali sud nije vezan isključivo za te njih. npr. sud je vezan za činjenice koje mu stranke prezentiraju.odredbe o dostavljanju). od kojih su preovlađujuća 2: princip afirmativne i princip negativne litiskontestacije.COM . Ovo načelo posebno dolazi do izražaja na glavnoj raspravi. Odnos raspravnosti prema materijalnoj istini. Korištenjem ovog prava. tvrdnje odnosno zahtjeve. Međusobno suprotstavljeni interesi iniciraju stranke na prezentiranje činjenica i dokaza koji im idu u prilog. U osnovi načela kontradiktornosti je zahtjev da se objema stranaka pruži mogućnost da se izjasne o svim elementima odlučivanja. Stranke su dužne da ponude dokaze. Litiskontestacija.COM aktivnosti suda u prikupljanju činjenica zavisi od prirode predmeta spora. procesni sistemi poznaju različita rješenja. Dakle. da bi otklonili negativan uticaj koji proizvodi pasivno držanje tuženog.WWW. Kontradiktornost Pojam obostranog saslušanja stranaka. Zbog toga. zajedno sa načelom usmenosti. Kombiniranje raspravnog i istražnog načela su u službi načela materijalne istine. S druge strane. Načelo afirmativne litiskontestacije ima ograničen domet primjene. Naše pravo nije zauzelo konkretan stav ni prema jednom od ova 2 načela. Na području prikupljanja dokaza. Prema načelu afirmativne litiskontestacije. ako se stranka ne izjašnjava o navodima.kod donošenja presude zbog izostanka. obzirom na njegovu aktivnu ulogu u postupku. Sva takva pravila su u službi ostvarivanja načela kontradiktornosti i njihov značaj se ne bi 14 WWW. te da se može izjasniti o svim radnjama koje se preduzimaju u postupku a koje su relevantne za donošenje presude. 14. Ovaj zahtjev je u službi ravnopravnosti stranaka i pravilnog donošenja presude u sporu. ali ne može sam prikupljati činjenice. a ne i obaveza da se izjasne u postupku.BH-PRAVNICI.3. GPP sadrži veliki broj pravila koja su po svom sadržaju pravnotehničke prirode (npr. niti zasnovati odluku na činjenicama koje mu stranke nisu prezentirale. neposrednosti i javnosti.mogućnost). Npr. Ako je predmet spora zahtjev kojim stranke mogu disponirati. a na taj način sud prikuplja potrebnu procesnu građu. koje je jedno od osnovnih i odlučujućih načela građanskog parničnog postupka. već je ovlašten da izvodi i druge dokaze koje smatra značajnim za odlučivanje. U sve faze postupka ugrađeni su zahtjevi načela kontradiktornosti. Poštivanje načela kontradiktornosti u savremenim procesnim sistemima podrazumijeva da se strankama osigurava samo pravo (tj. Sud je dužan da na pogodan način navede stranke da dopune svoje činjenične navode. To podrazumijeva i mogućnost stranke da se izjašnjava o radnjama samog suda. pasivnim držanjem (pogotovo tuženog) otežava se i usporava rad suda u postupku. ovo načelo odgovara materijalnopravnom načelu qui tacit consentire videtur (ko ćuti smatra se da priznaje). i to bez obzira na prirodu spora. Načelo kontradiktornosti podrazumijeva da se svakoj stranci mora omogućiti da u zakonom propisanom roku i formi može preduzimati sve radnje koje može preduzeti i suprotna strana. stranke znatno doprinose razjašnjavanju svih elemenata spora. Načelo negativne litiskontestacije iz pasivnog držanja stranke izvodi zaključak da ta stranka poriče navode i zahtjeve suprotne stranke. u bračnim i paternitetskim sporovima sud nije vezan za činjenice koje mu stranke prezentiraju.BH-PRAVNICI.

Na glavnoj raspravi svi dokazi moraju biti izvedeni usmeno: svjedoci i vještaci istupaju usmeno.BH-PRAVNICI. Pripremno ročište je primarno u funkciji razjašnjavanja i rasvjetljavanja spornog činjeničnog stanja.4. sudske odluke i pravni lijekovi. U našem parničnom postupku usmenost je osnovno načelo. ali sud odluku donosi na osnovu činjenica koje je utvrdio na glavnoj raspravi. Pismeni oblik zahtijevaju radnje čiji se sadržaj ne može dovesti u pitanje ni dužim protekom vremena. a podnošenje prijedloga za obnovu postupka usljed povrede ovog načela nije vezano za objektivni rok. Povreda načela usmenosti. može se kontradiktorna presuda donijeti i bez održavanja glavne rasprave. a ročište za glavnu raspravu je u funkciji utvrđivanja istinitosti činjeničnih tvrdnji stranaka. sud svoju odluku po pravilu može zasnivati samo na osnovu neposrednog raspravljanja. Stranke izvan ročišta preduzimaju radnje u obliku podnesaka u kojima iznose činjenične tvrdnje i dokaze (npr. Samo izuzetno. Neposrednost i posrednost Dejstvo neposrednosti. Puna vrijednost načela neposrednosti dolazi do izražaja u primjeni zajedno sa načelom usmenosti.5. Povreda načela kontradiktornosti ima dejstvo apsolutno bitne povrede postupka zbog koje se mogu ulagati svi redovni i vanredni pravni lijekovi. Komplementarnost načela.tužba). Načelo pismenosti komplementarno je načelu usmenosti i za cilj ima otklanjanje određenih nedostataka u načelu usmenosti. Bez pismenog bilježenja ovih radnji ne bi se mogla preispitivati pravilnost donesene odluke u postupcima povodom pravnih lijekova. Postoje 2 vrste ročišta: pripremno (fakultativno) i ročište za glavnu raspravu (obligatorno). slučaj u postupku u privrednim sporovima. Načelo usmenosti ostvaruje se na ročištu.BH-PRAVNICI. Shodno tome. 4. To je npr. 14. Takve radnje su tužbe.WWW. Dokazi se izvode na glavnoj raspravi. da u donošenju odluke mogu učestvovati samo sudije koje su učestvovale na glavnoj raspravi. dokazi se 15 WWW. Usmenost i pismenost Vrijednost načela. Sud o ovoj povredi vodi računa po službenoj dužnosti. Vrijednost načela neposrednosti posebno dolazi do izražaja u oblasti izvođenja dokaza. Ako sud donese presudu bez održavanja glavne rasprave. ako to zakon izričito dozvoljava. Prema načelu neposrednosti. Ono podrazumijeva da sud po pravilu svoju odluku može zasnovati samo na osnovu procesne građe koja je bila predmet usmenog raspravljanja. Sud je ovlašten da odstupi od primjene načela kontradiktornosti samo kad je to izričito određeno zakonom.COM trebao potcjenjivati niti proglašavati formalizmom. to predstavlja apsolutno bitnu povredu parničnog postupka. Sve ostale povrede o formi postupanja u postupku predstavljaju relativno bitnu povredu. da sud sva saznanja na kojima zasniva svoju odluku stiče neposrednim zapažanjem. pred vijećem koje je nadležno da sudi o tužbenom zahtjevu. ako sud nakon prijema odgovora na tužbu utvrdi da među strankama nije sporno činjenično stanje. 14. To u krajnjoj liniji znači: 3. isprave i zapisnik o posredno izvedenim dokazima se čitaju itd. Sadržaj usmeno preduzetih radnji na ročištu se pismeno zasvjedočava u sudskom zapisniku.COM . bez posredovanja trećeg.

zatim osiguranja javnog reda. Ako se vijeće izmijeni tokom glavne rasprave. da se već izvedeni dokazi ne izvode ponovo nego da se samo pročita zapisnik o izvođenju tih dokaza. Isključenje javnosti. Povreda neposrednosti predstavljaće apsolutnu povredu parničnog postupka samo onda ako je u donošenju presude učestvovao sudija koji nije učestvovao na glavnoj raspravi. Izuzetak su bračni i paternitetski sporovi. nakon što se o tome izjasne stranke. Najvažnija odstupanja se odnose na izmjenu u sastavu vijeća tokom glavne rasprave. kod kojih je javnost isključena ex lege. a zbog ustavnog načela nepovredivosti ličnog i porodičnog života. tj. sud mora ponovo otvoriti raspravu. a protiv ovog rješenja nije dozvoljena posebna žalba. Načelo javnosti je kao pravo utvrđeno ustavom. U ostalim slučajevima sud o isključenju javnosti odlučuje rješenjem koje mora biti obrazloženo i javno objavljeno. U takvim slučajevima se zapisnici o izvedenim dokazima obavezno čitaju na glavnoj raspravi. naučni ili javni radnici ako je to od interesa za njihovu djelatnost. oni neće sami po sebi (ex lege) dovesti do isključenja javnosti. Načelo neposrednosti je zadovoljeno ako je prilikom donošenja odluke vijeće u istom sastavu u kome je bilo na posljednjem ročištu glavne rasprave.BH-PRAVNICI. te da o sadržaju i rezultatima rasprave bude informiran putem medija. ili samo jednog dijela. ako se sastav vijeća izmijeni nakon posljednjeg ročišta.WWW. Prema načelu posrednosti. U svim ostalim slučajevima povrede ovog načela mogu biti samo relativno bitne povrede postupka. Javnost Javnost kao procesnopravna garantija. njihove zastupnike. Načelo javnosti kao pravo omogućava svakom punoljetnom građaninu da prisustvuje raspravi pred sudom. 14. Isključenje javnosti se ne odnosi na stranke. Izuzeci od načela javnosti uspostavljaju se u svrhu čuvanja službene. Pružanje pomoći neukim strankama Vrijednost načela. vijeće može odlučiti.6. glavna rasprava mora ponovo započeti. Dakle. Osim toga. U osnovi načela javnosti kao procesnopravne garantije je zahtjev da sud svoju odluku o tužbenom zahtjevu po pravilu može donijeti samo na osnovu usmene rasprave. te iz razloga morala.BH-PRAVNICI. Formalna jednakost stranaka ostvaruje se načelom kontradiktornosti. sud svoje saznanje o činjeničnom osnovu za odlučivanje stiče posredstvom trećeg. sud na zahtjev stranke može odobriti da raspravi prisustvuju najviše 2 lica koja stranka označi. na kojoj je isključena javnost. Odstupanje od principa neposrednog izvođenja dokaza dozvoljeno je samo ako za to postoje važni razlozi. U slučaju postojanja ovih razloga. Vijeće tada može odlučiti da se određeni dokazi izvedu pred predsjednikom vijeća ili zamoljenim sudijom. već sud u svakom konkretnom slučaju ocjenjuje opravdanost isključenja javnosti sa cijele rasprave. Sudsko vijeće može odlučiti da glavnoj raspravi. poslovne ili lične tajne. te na mogućnost posrednog izvođenja dokaza.COM ne mogu izvoditi na pripremnom ročištu. umješače.Međutim. Odstupanje od načela neposrednosti u korist načela posrednosti dozvoljeno je samo u vrlo ograničenoj mjeri. 14. prisustvuju pojedine službene osobe. a prije donošenja odluke. obostranog 16 WWW. Dejstvo posrednosti. a kao procesnopravna garantija Zakonom o parničnom postupku.COM .7. Povreda načela javnosti ima za posljedicu apsolutno bitnu povredu parničnog postupka samo ako je javnost nezakonito isključena sa glavne rasprave.

14. Efekti povrede načela. Sud je obavezan da upozori neuku stranku koja se iz neznanja ne koristi pravima koja joj pripadaju po ZPP. već to može činiti samo preko kvalificiranog stručnog punomoćnika. Ekonomičnost Načelo ekonomičnosti zahtijeva pravovremeno pružanje pravne zaštite uz što manji utrošak vremena i sredstava. on istovremeno mora ostvariti i načelo ekonomičnosti i načelo zakonitosti. Savjesno korištenje procesnim pravima Pojam zloupotrebe prava. Suština je dakle da se domet zahtjeva u pružanju pravne pomoći kreće u domenu procesnih prava i ne smije preći na područje materijalnog prava. Naš Zakon o obligacionim odnosima izričito reguliše zabranu zloupotrebe prava: učesnici u obligacionim odnosima su dužni da se pridržavaju načela savjesnosti i poštenja. Kao pravna ustanova. tj. obzirom na različit nivo općeg ili stručnog pravnog obrazovanja. Nužno punomoćstvo. Sud ne može poučavati stranke o onim pravilima na osnovu kojih presuđuje na čijoj je strani pravo. U našem pravu ustanova nužnog punomoćnika je napuštena i svaka parnično sposobna stranka ima potpunu postulacionu sposobnost.BH-PRAVNICI. 14. ako uoči da njen punomoćnik (koji nije advokat) nije u stanju vršiti svoju dužnost. Da bi postupak udovoljio svojoj društvenoj funkciji. zabrana zloupotrebe prava prvi put je ugrađena u njemački građanski zakonik iz 1896. Sud je dužan da upozori neuku stranku koje parnične radnje može preduzeti. niti preduzimati radnje u parnici (nema postulacionu sposobnost). jer bi time doveo u pitanje svoju nepristrasnost. načelo zakonitosti ima prioritet u odndosu na načelo ekonomičnosti. zabranjeno im je vršenje prava protivno cilju zbog kojeg su ta prava ustanovljena i svako je dužan da se suzdržava od postupaka kojima se drugom može uzrokovati šteta. a posebno na posljedice propuštanja preduzimanja parničnih radnji. država je na sebe preuzela obavezu da snosi troškove pravne pomoći koju u postupku dobivaju siromašne i neuke stranke. ustanove kojima se obezbjeđuje načelo ekonomičnosti ne smiju dovesti u pitanje ostvarenje načela zakonitosti.BH-PRAVNICI. Italija. U svakom slučaju. Ako sud ne izvršava dužnost koju mu nameće načelo pružanja pomoći neukoj stranci.8. to može biti razlog za izuzeće sudije. a kasnije dobiva mjesto i u drugim zakonodavstvima. Ova dva načela su u znatnoj mjeri međusobno suprotstavljena: ustanove kojima se obezbjeđuje ostvarenje načela zakonitosti idu na štetu načela ekonomičnosti i obrnuto. Načelo pružanja pomoći neukim strankama ima za cilj ostvarenje faktičke (stvarne) jednakosti stranaka u postupku. odnosno suprotno cilju postupka kao 17 WWW. Ako u pružanju pravne pomoći sudija ide izvan okvira procesnog prava. različite ekonomske mogućnosti za angažovanje stručnog punomoćnika i sl. O ustanovi nužnog punomoćnika govori se kad jedna parnično sposobna stranka ne može neposredno pokrenuti parnični postupak. Sud će stranci ukazati i na štetne posljedice nepravilnog zastupanja. Francuska.9.godine. Domet načela i odnos prema principu sudske nepristrasnosti. Zloupotreba procesnih prava pojmovno je isto što i zloupotreba prava uopšte: to je korištenje procesnim pravima suprotno cilju zbog koga su ta prava zakonom ustanovljena.COM . Njemačka itd). U praksi se neodrživim pokazalo individualističko shvatanje o neograničenosti subjektivnih prava. tj. Mnogi procesni sistemi i danas poznaju ustanovu nužnog punomoćnika (npr. Pružanje pravne pomoći stavljeno je u dužnost sudu. to može imati značaj relativno bitne povrede postupka. U većini pravnih sistema pružanje besplatne pravne pomoći je javnopravna ustanova.COM saslušanja stranaka.WWW.

Snošenje troškova. Procesne kazne izriču se zbog zloupotrebe prava u postupku. Sredstva protiv zloupotreba. mada je to mogla učiniti i ranije. tj. U teoriji je vladajući stav o nedopustivosti actio doli. bez obzira na ishod parnice. Karakter sankcije zbog zloupotrebe procesnih prava ima i snošenje troškova u slučaju kad tuženi nije dao povoda za tužbu. Kad tuženi prizna tužbeni zahtjev. Sud je ovlašten da u toku postupka kazni 18 WWW. u ovakvim slučajevima snošenje troškova ima karakter sankcije zbog zloupotrebe procesnih prava. Zloupotreba procesnih ovlaštenja na traženje pravne zaštite – titular određenog prava ustaje tužbom bez postojanja pravozaštitne potrebe (pravnog interesa). Ostale troškove. Vidovi nesavjesnog parničenja. ili ustaje tužbom radi ostvarenja potraživanja beznačajne imovinske vrijednosti. U literaturi se različiti slučajevi nesavjesnog vršenja procesnih radnji grupišu u nekoliko grupa i to: 2. troškove koje stranka prouzrokuje svojom krivicom ili zloupotrebom procesnih prava. Zbog toga povreda ove dužnosti ima karakter zlouopotrebe procesnih prava. tj. Pravilo je da stranka koja u cjelosti izgubi parnicu protivnoj strani naknađuje troškove. stranke ovoj dužnosti udovoljavaju kad iznose činjenične tvrdnje za koje one same vjeruju da su istinite. izricanje kazne i naknada štete. Dakle. traži odgađanje ročišta radi izvođenja novih dokaza mada je svjesna da time neće doprinijeti utvrđivanju istine ili se takvi dokazi uopće neće moći izvesti sl. tj. jer ZPP uspostavlja dužnost suda da spriječi svaku zloupotrebu prava u postupku. ZPP nalaže strankama dužnost da govore istinu i da se savjesno koriste pravima koja su im priznata u postupku. Sticanje procesnog položaja u parnici prevarnim radnjama – npr. Sankcije čije izricanje se zaprećuje zbog zloupotrebe procesnih prava imaju drugorazrednu ulogu i značaj. Represivne mjere.WWW. Sud u parnici ima aktivnu kontrolnu ulogu putem koje može uspješno onemogućiti stranke da korištenjem dopuštenih sredstava postižu nedopuštene ciljeve. a sudu nalaže da onemogući svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku. 3. tužilac će snositi troškove postupka iako je uspio u sporu. U tom smislu se u praksi najčešće zloupotrebljava ustanova beneficium novorum: stranka iznosi činjenice i dokaze tek u žalbi. 4. Pritom se pod istinom podrazumijeva subjektivna istina. Ova dužnost postoji samo za troškove koji su bili potrebni za vođenje parnice.COM cjeline. snosi sama ta stranka. tužbe zbog zloupotrebe procesnih prava jer bi takva mogućnost ugrozila pravnu sigurnost.BH-PRAVNICI. tužilac prevarnim radnjama izdejstvuje takvo držanje tuženog u parnici usljed kojeg je došlo do mirovanja postupka ili donošenja presude na štetu tuženog zbog izostanka. ili radi odugovlačenja propušta rokove i ročišta.COM . Preventivne mjere realiziraju se kroz sudsko upravljanje postupkom. Nesavjesno korištenje procesnih ovlaštenja u toku postupka – ovdje spadaju svi slučajevi u kojima stranke preduzimanjem procesnih radnji žele izdejstvovati odugovlačenje postupka.BH-PRAVNICI. Težište je na prevenciji. Sankcije zbog zloupotrebe procesnih prava su: snošenje troškova prouzrokovanih zloupotrebom. Dužnost stranaka da govore istinu je dio dužnosti stranaka da savjesno koriste svoja procesna prava. a nije dao povoda za tužbu.

14. te su stranke bile prinuđene da preduzimaju procesne radnje kako bi izbjegle nastup prekluzije. staraju se o dostavljanju. činjenica i dokaza. ova strogost procesnih formi imala je svoje opravdanje – štitila je stranke od samovoljnosti sudija-feudalaca. Sistem zakonskog upravljanja postupkom – bio je karakterističan za starije procesne sisteme. posebno u zemljama angloameričkog prava. ako i nakon opomene ometa rad suda.COM stranku. u slučaju neizvršenja obaveza (svjedok ako se ne odazove na uredan poziv suda. njenog zastupnika. a sudu se prepušta da u konkretnom slučaju odlučuje koje radnje će preduzeti i kojim redoslijedom. U formalnopravnom pogledu. Kazna se može izreći učesniku u postupku i licu koje je kao slušalac prisutno raspravi. Obzirom na strogost procesnih formi i na ulogu glavnih procesnih subjekata. U teži oblik zloupotrebe spada i povreda dužnosti stranaka da govore istinu. od početka do kraja. Lice koje u podnesku vrijeđa sud. Novčanu kaznu u istom iznosu sud može izreći i u okviru održavanja reda na glavnoj raspravi. U materijalnopravnom pogledu upravljanje parnicom se tiče prikupljanja procesne građe. Ovakvo shvatanje postupka zahtijeva aktivnu ulogu suda u parnici. ako su svojim parničnim radnjama teže zloupotrijebili procesna prava. Propuštanje neke propisane procesne aktivnosti je za posljedicu imalo prekluziju procesnih ovlaštenja. 14. Slobodna ocjena dokaza 19 WWW. sud može kazniti novčanom kaznom do 300 KM. neopravdano se udalji ili odbije svjedočiti. tako i u materijalnopravnom smislu. Sistem stranačkog upravljanja postupkom – posebno je karakterističan za period liberalnog kapitalizma. Naknada štete.BH-PRAVNICI. Obzirom na vrijeme kad je primjenjivana. može se razlikovati nekoliko sistema upravljanja postupkom: 4. novčanom kaznom do 500 KM. One imaju incijativu u određivanju ročišta. a prisutan je i u nekim savremenim sistemima. Sistem sudskog upravljanja postupkom – ovaj sistem je utemeljen u većini savremenih procesnopravnih sistema. kako u formalnopravnom. 5. Pravila općeg parničnog postupka samo okvirno utvrđuju osnovne stadije i procesne ustanove u okviru tih stadija. Osim toga. vremenskog odvijanja i poštivanja procesnih formi.COM . Upravljanje postupkom može se posmatrati sa formalnopravnog i sa materijalnopravnog aspekta. punomoćnika ili umješača.10. 6. stranku ili drugog učesnika u postupku.BH-PRAVNICI. vještak ako neopravdano odsustvuje sa ročišta na koje je uredno pozvan ili odbije vještačiti). Zakon je strogo određivao razvoj postupka. ali ona proizilazi iz općih principa građanskog prava. teret prikupljanja procesne građe je isključivo na strankama. Sudsko upravljanje postupkom Sistemi upravljanja postupkom. vrijeđa sud ili druge učesnike u postupku ili se ne pokorava naredbama predsjednika vijeća za održavanje reda. Stranke pokreću i upravljaju razvojem parnice.11. Novčanom kaznom do 500KM mogu se kazniti svjedok i vještak. utiču na redoslijed preduzimanja radnji itd. tako da se svaka parnica odvijala na isti način bez obzira na raznovrsnost predmeta raspravljanja.WWW. ZPP ne propisuje izričito naknadu štete kao sankciju zbog zloupotrebe procesnih prava. upravljanje parnicom se tiče njenog spoljašnjeg toka.

Prema prosječnom iskustvu. U sistemu legalne ocjene dokaza. stranci njen vlastiti interes ne dozvoljava da prizna činjenice koje joj ne idu u prilog. U sistemu slobodne ocjene dokaza sud odlučuje: c) koja dokazna sredstva će upotrijebiti za utvrđivanje određene činjenice. koliko je prema zakonu potrebno da se određena činjenična tvrdnja smatra tačnom. a na osnovu pravila logike i općeg životnog iskustva. ako sud istovremeno i sam nije stekao uvjerenje o njenoj tačnosti. on mora steći ubjeđenje (uvjerenje. Ostvarivanje načela. sud je jedino vezan dokaznom snagom javnih isprava. 14. Što se tiče dokazne snage.COM Procesno pravo poznaje sistem slobodne ocjene dokaza i sistem legalne ocjene dokaza. daje činjenična tvrdnja tačna ili netačna. kao što joj vlastiti interes ne dozvoljava ni da prešuti činjenice koje joj idu u prilog. sud je vezan za zakon. Vjerovatnost. usmenosti. Načelo materijalne istine je temeljno načelo parničnog postupka. Najvažnija od tih mjera je obrazloženje sudske presude. Ostvarenju načela materijalne istine svoj doprinos daju ostala načela parničnog postupka.12.BH-PRAVNICI. Ubjeđenje.BH-PRAVNICI. pa u tom smislu i ne podliježu zahtjevima načela materijalne istine. zakonskim propisima se određuje minimum zahtjeva. Prema varijanti pozitivne legalne ocjene dokaza. tj. 20 WWW. dozvoljava mogućnost postojanja opravdane sumnje. Zbog toga ne postoje pravno-politički razlozi za utvrđivanje tačnosti priznatih činjenica. kao niži stepen saznanja. uvjerenje ili izvjesnost je takav stepen saznanja koji ne dopušta opravdanu sumnju u suprotno. Po varijanti negativne legalne ocjene dokaza. koga stiče putem savjesne ocjene svakog dokaza zasebno. Izuzetak je moguć jedino ako je utvrđivanje istine samo po sebi cilj postupka. Da bi sud mogao jednu činjenicu smatrati tačnom. sud moda određenu činjenicu uzeti kao tačnu kad se u procesu izvođenja dokaza ispune uslovi koje zakon određuje kao pretpostavku da bi se data činjenica smatrala tačnom. kako u pogledu upotrebe pojedinih dokaznih sredstava. tako i u pogledu njihove dokazne snage. ali kod suda postoji utisak koji preteže u jednom ili drugom pravcu. čiji se sadržaj smatra istinitim dok se ne dokaže suprotno. poučavanja neukih stranaka.COM . a posebno načelo kontradiktornosti. kao i na osnovu rezultata cjelokupnog postupka. izvjesnost) o njenom postojanju.WWW. Materijalna istina Sadržaj načela. neposrednosti. U našem pravu ne postoje ograničenja u pogledu primjene dokaznih sredstava: sud u svrhu dokazivanja može upotrijebiti svako dokazno sredstvo do kojeg je došao na zakonit način. U sistemu legalne ocjene dokaza se razlikuju 2 varijante: pozitivna i negativna ocjena dokaza. Ono pred sud postavlja dužnost da potpuno i istinito utvrdi sporne činjenice od kojih zavisi osnovanost tužbenog zahtjeva (pravno relevantne činjenice). Norme procesnog prava utvrđuju mjere kojima se sprečava mogućnost da se slobodno sudijsko uvjerenje pretvori u proizvoljnost. Međutim. bez čijeg ispunjenja sud ne može određenu činjenicu smatrati dokazanom. Priznate činjenice nisu predmet dokazivanja. d) dokaznu snagu svakog dokaznog sredstva u konkretnom slučaju. inkvizitornosti i slobodne ocjene dokaza. Uloga suda u postupku dokazivanja se svodi na to da izvede onoliko dokaza odgovarajuće dokazne snage. ispunjenje tih zahtjeva ne obavezuje sud. U sistemu slobodne ocjene dokaza do istine o pravnorelevantnim činjenicama sud dolazi na osnovu vlastitog uvjerenja.

Kad je u pitanju razlikovanje sudske i upravne funkcije. To je rezultiralo neefikasnim sudovanjem. O NEKIM ASPEKTIMA RAZVOJA I PREOBRAŽAJA GRAĐANSKOG PARNIČNOG POSTUPKA U BiH Građanski parnični postupak za BiH stupio je na snagu 1883. PRAVOSUDNA FUNKCIJA Pojam i suština. Zasnivao se na načelima materijalne istine.godine.odlučivanje u građanskim sporovima. na prostorima BiH primjenjivan je Zakonik o sudskom postupku u građanskim parnicama Kraljevine Jugoslavije iz 1929. a stranke i drugi učesnici u postupku imali su pravo da se služe svojim jezikom i pismom. s tim što je prilagođen određenim rješenjima ustava iz 1974.godine Zakon o parničnom postupku.WWW.BH-PRAVNICI. 15. već se sudska praksa zasnivala na općim pravnim pravilima predratnog prava. Ako je do pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja došlo usljed povrede ustanova parničnog postupka kojima se osigurava ostvarenje načela materijalne istine.godine donesen Zakon o ubrzanju parničnog postupka pred redovnim sudovima.godine. a predstavljao je recepciju austrijskog parničnog zakonika iz 1895. Po okončanju II svjetskog rata. uz izvjesne novine. javnosti i slobodne ocjene dokaza.izricanje mjera učiniocima krivičnih i drugih kažnjivih djela. kontradiktornosti. Eksperti Vijeća Evrope su ocijenili da je tekst Zakona usklađen sa zahtjevima pravičnog suđenja po odredbama Evropske konvencije o ljudskim pravima.COM Ako sud ne udovolji zahtjevu načela materijalne istine. Pritom se sudska funkcija određuje kao djelatnost: a) Građansko sudovanje .godine. sudska funkcija se može definisati kao raspravljanje i donošenje odluke kojom se izriče sankcija u slučaju povrede prava. odnosno izriče šta je pravo među strankama.godine.godine. Bio je zasnovan na istim načelima kao i Zakon iz 1957. Ovakvo određenje može poslužiti za razlikovanje sudske od zakonodavne. ona se može određivati prema suštini sudskog akta ili prema formalno-organizacijskim obilježjima. pa je 1955. što predstavlja razlog za pobijanje presude (zbog pogrešno i nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja). usmenosti. Sudska funkcija u materijalno-pravnom smislu određuje se prema sadržini sudskog akta. Sudska funkcija se može definisati kao djelatnost konkretizacije općih pravnih normi na pojedinačne situacije. to će predstavljati bitnu povredu postupka. neposrednosti. b) Krivično sudovanje . ali ne i od upravne funkcije. prvih 10 godina nije donesen ZPP. Novi ZPP donesen je 1977. Nakon ovoga. SUBJEKTI PARNIČNOG POSTUPKA 16.COM . S tim u vezi. Rađen je po uzoru na austrijski parnični zakonik. Novi ZPP je u FBiH donesen 1998.godine i u svom najvećem dijelu predstavlja recepciju ZPP iz 1977. 21 WWW. a 1957. donijeće presudu u kojoj činjenično stanje nije potpuno i pravilno utvrđeno.BH-PRAVNICI. Izraz novog ustavnog opredjeljenja je načelo da se postupak vodio na jeziku koji je u službenoj upotrebi u sudu.

18. Na osnovu tih obilježja se sudska funkcija može definisati kao djelatnost koju vrše sudovi u zakonom određenom postupku sa autoritetom presuđene stvari (res iudicata). Stranke u sporu su vezane tom odlukom i ne mogu tražiti da se u istom predmetu donese nova odluka različitog sadržaja. Osnov za derogiranje redovne sudske nadležnosti i povjeravanje spora arbitraži je u autonomiji volje stranaka u predmetima u kojima stranke mogu disponirati svojim pravima. jedno od bitnih obilježja suda u formalno-pravnom smislu je i postupak. Pored nezavisnosti i nepristrasnosti.rješavanje upravnih sporova.COM . Pojam Arbitraža je pravosudno nedržavno tijelo koje su stranke saglasno i voljno izabrale i povjerile mu presuđivanje u njihovom određenom imovinsko-pravnom konfliktu. Odluke suda imaju snagu pravosnažno presuđene stvari (res iudicata). Zahtjevi koje postavlja postupak se kreću oko primjene nekih osnovnih načela postupka.3. Da li se jedna institucija može smatrati sudom. svaka tvorevina. koji spor među strankama rješava presudom. jeste sud ako posjeduje bitna obilježja suda: nezavisnost i nepristrasnost. 18. 17. filozofsko-ekonomske i pragmatične prirode: . ARBITRAŽE .2. a prvenstveno načela kontradiktornosti. ne zavisi od toga da li ona čini dio sudskog sistema.1.BH-PRAVNICI. Na osnovu navedenih obilježja može se bliže definisati sudska funkcija kao djelatnost sudova kao samostalnih i nezavisnih organa koju oni vrše u sudskom postupku. u kome one mogu slobodno disponirati svojim pravima. Zašto arbitražno rješavanje sporova? Razlozi su pravno-političke. Postupak pred arbitražnim sudom predstavlja suđenje u konkretnom slučaju tek nakon što mu stranke sporazumno daju investituru za suđenje i traje do okončanja zadatka koji mu je povjeren.IZABRANI SUDOVI 18. a koja se sastoji u raspravljanju i odlučivanju o pravnim sporovima sa autoritetom presuđene stvari. i prema "unutra". 18.COM c) Upravno sudovanje . Pravni osnov za arbitražno rješavanje sporova je sporazum stranaka. Redovni sudovi su jedina vrsta sudova u našem pravnom sistemu (ranije su postojali vojni i privredni sudovi kao posebni organi). REDOVNI SUDOVI U pravosudnom sistemu FBiH sudsku funkciju u građanskopravnim stvarima vrše redovni sudovi opće nadležnosti: općinski. Najvažnije obilježje sudske funkcije u organizacijsko-funkcionalnom pogledu je da sudsku funkciju vrše sudovi. kantonalni i Vrhovni sud Federacije. Zbog toga. već da li ima osnovna obilježja suda.WWW. tj. Sudska funkcija u formalno-organizacijskom smislu ima 3 određujuća obilježja: sud.partneri žele ostati u prijateljskim odnosima. Bitni elementi • • • • Arbitraža je nedržavni sud. 22 WWW. prema drugim organima (prvenstveno upravnim) i prema strankama. bilo da je državna ili društvena i bez obzira da li je dio klasičnog sudskog sistema ili ne. postupak i svojstvo sudske odluke. Nezavisnost i nepristrasnost važi i prema "vani".BH-PRAVNICI.

U teoriji ne postoje saglasna stanovišta o opredjeljujućim faktorima na osnovu kojih se arbitraža kvalificira kao nacionalna ili sa elementom inostranosti. 18. Najznačajnije stalne arbitraže su: Evropski arbitražni sud u Strazburu. • U teoriji postoji i treće. stručnost arbitra.COM . diskrecija. na čiji izbor stranke imaju uticaj. To su tzv. . te arbitrium boni viri. bez obzira da li su ti faktori subjektivni (stranke u sporu) ili kauzalni (svojstva predmeta spora). Nepravne. jurisdikciona (publicistička). prema kojoj je arbitražna presuda u svemu izjednačena sa odlukom državnog suda.mogućnost da ekonomski jači partner nametne drugoj ugovornoj strani svoju arbitražu putem tipskih ugovora.BH-PRAVNICI. Ova koncepcija je dosad bila dominirajuća i u našem pravu. arbitraže se dijele na formalne (ritualne) i neformalne (iritualne) arbitraže. Ovi stručnjaci kao vještaci ili procjenjitelji daju svoje mišljenje o određenom pitanju. Arbitražni sud Međunarodne trgovačke komore u Parizu itd. Drugi oblik nepravnih arbitraža su one koje rješavaju pitanja o kojima se pred redovnim sudom ne bi mogla voditi parnica. kako za arbitražni sud tako i za stranke. Odluka arbitraže nije presuda. U BiH je to Arbitražni sud pri Privrednoj komori BiH u Sarajevu. nego ugovor koji su stranke potpisale preko arbitra. . Najznačajnije međunarodne konvencije o arbitraži.WWW. Vrste arbitraža Osnovna podjela arbitraža je na povremene (ad hoc) i institucionalne (stalne) arbitraže. Arbitražni sud u Londonu. kome pravni poredak priznaje dejstvo. koji nema funkciju suđenja. . Od arbitraže je potrebno razlikovati instituciju mirovnog vijeća. 18.opasnost od sudske neobjektivnosti.sastav arbitraže. kao oblik posredovanja o ugovornim odredbama o čijem se sadržaju stranke nisu mogle dogovoriti.arbitratori ili arbitri-stručnjaci. Osim navedenog.5.obligatorne ili prisilne arbitraže. već građanskopravni medij stranaka.pravila postupka određuju stranke ili arbitri na osnovu ovlaštenja stranaka. a ima značaj poravnanja sui generis. Pravna priroda arbitraže Pravna priroda arbitraže je u teoriji sporna.4. kvazi arbitraže predstavljaju tijela kojima se stranke moraju obratiti radi rješavanja određenih sporova. Izvorište formalnih arbitraža je procesualno.po pravilu jednostepeni postupak.COM . prema kojoj arbitraža u suštini nije sud. Po kriteriju pravnih izvora. koje se može definisati kao društveni medij za posredovanje između lica u sporu. To mišljenje je obavezno. . U teoriji su prisutni i argumenti protiv arbitražnog sudovanja: .ograničena mogućnost pobijanja arbitražnih odluka u postupku po vanrednim pravnim lijekovima. U praksi je uočljiva tendencija porasta broja sporova koje stranke povjeravaju arbitražama. Tumače je 2 suprotstavljene koncepcije: • kontraktualna (civilistička). Domaće i arbitraže s elementom inostranosti. ugovorno-procesnoj prirodi arbitraže.BH-PRAVNICI. manje formalna procedura i niži troškovi. koje između ostalog tretiraju ovu problematiku su: Njujorška 23 WWW. bitno je razlikovati funkcije koje obavljaju arbitri i radnji koje vrše tzv. dok se neformalne zasnivaju na civilističkoj koncepciji. kompromisno shvatanje koje insistira na mješovitoj.

18.BH-PRAVNICI.10. Ako one to ne učine. arbitri će primijeniti pravo na koje upućuje koliziona norma za koju se ocijeni da je najprikladnija u konkretnom slučaju. Kompenenz-kompetenz problem u osnovi se svodi na pitanje da li je arbitražni sud nadležan da odlučuje o vlastitoj nadležnosti za suđenje u konkretnom sporu.WWW. 18. ako sudi vijeće od 3 arbitra. Evropska konvencija o međunarodnoj trgovinskoj arbitraži iz 1961. a ako to ne učine. 18. a kad su u pitanju pravne posljedice ništavosti. Pojam i modaliteti arbitražnog sporazuma . Tako npr. kompromisorna klauzula je akcesorni materijalnopravni sporazum i kao takva dijeli sudbinu glavnog ugovora. postoji dilema da li je arbitražni sud ovlašten da sudi o valjanosti arbitražnog sporazuma. Problem postojanja i validnosti arbitražnog sporazuma po pravilu se može rješavati u postupku pred redovnim sudom. poznatija kao "Bečka pravila" iz 1991. kao procesnopravni institut neovisan od glavnog ugovora. U pogledu prva dva segmenta. 18. a predsjedavajućeg vijeća stranke imenuju sporazumno. Nadležnost arbitražnog suda Zasniva se na ugovoru stranaka. Prema Arbitražnim pravilima Evropskog arbitražnog suda.godine.određuju pravila stalnog međunarodnog arbitražnog suda u Beču.6. Arbitražni sporazum može biti samostalan ili u formi kompromisorne klauzule u okviru glavnog ugovora. Po odredbama Njujorške konvencije. savremenije shvatanje. 18. svaki spor se može iznijeti pred arbitražu. U teoriji postoje 2 gledišta o odnosu kompromisorne klauzule prema glavnom ugovoru. te o valjanosti glavnog (osnovnog) ugovora i posljedicama njegove eventualne ništavosti.COM . osim onih čije bi raspravljanje od strane arbitražnog suda bilo u suprotnosti sa javnim interesom.7.compromissum Arbitražni sporazum je akt stranaka kojim one ugovaraju da presuđivanje njihovog spora povjere arbitražnom sudu. vodeći računa o ugovornim odredbama i trgovačkim običajima. Drugo. pravila određuju arbitri. 24 WWW.8.9. Arbitražni postupak Kod ad hoc arbitraža postupak određuju same stranke. Zato neki procesualisti zaključuju da predmet arbitraže mogu biti svi sporovi.COM konvencija o priznanju i izvršenju stranih arbitražnih odluka iz 1958. derogirajući pritom nadležnost redovnog suda. uz mogućnost naknadne državne (sudske) kontrole.BH-PRAVNICI. te pravila UNCITRAL (United Nations Commission on International Trade Law Arbitration Rules). Posebno pitanje koji sporovi mogu biti predmet arbitražnog sudovanja. Primjena materijalnog prava Evropska konvencija o međunarodnoj trgovinskoj arbitraži strankama daje slobodu da ugovore nacionalno pravo koje će sud primijeniti na njihov spor. mišljenje je da bi za takvo odlučivanje arbitraža morala imati izričita ovlaštenja. odgovor je potvrdan. Osim toga. bez obzira na njegovu prirodu. Kod institucionalnih arbitraža pravila postupka utvrđena su pravilnikom. ovu klauzulu cijeni autonomno. Sastav i imenovanje arbitražnog suda Osnovno pravilo je da broj arbitara mora biti neparan (po pravilu 1 ili 3). svaka strana bira po jednog arbitra. Prema prvom. Većina teoretičara je saglasna da arbitražnom sudu treba priznati to pravo.

jednakost građana pred sudom. 19.BH-PRAVNICI. inkompatibilnost. koji ima svojstvo izvršne isprave. nakon poništenja arbitražne presude. Pobijanje arbitražne presude Moguće je ostvariti samo tužbom za njeno poništavanje.2. Sudska nezavisnost U vršenju svoje funkcije sudovi su nezavisni i vezani samo za zakon. što je rijetkost). o čemu odlučuje sud koji bi bio nadležan da postupa u predmetnom sporu u slučaju da arbitražni sporazum nije zaključen. od kojih su najvažniji legalitet.stranke mogu ugovoriti primjenu načela pravičnosti (ex equo et bono). izuzev zbog povrede javnog poretka zemlje. Naprotiv.COM . Suđenje po pravičnosti u arbitražnom pravu . Smatra se da nakon poništenja arbitražne presude arbitražni sporazum može konvalidirati. Stranke mogu okončati spor i poravnanjem pred arbitražnim sudom.12. sudska nepristrasnost i izuzeće sudija. Princip da je sud vezan za zakon važi i za procesno i za materijalno pravo.13. Presuda arbitražnog suda i poravnanje stranaka Presuda arbitražnog suda prema strankama (ali ne i trećim osobama) ima snagu pravosnažne sudske presude (ukoliko ugovorom nije predviđena mogućnost pobijanja te presude pred arbitražom višeg stepena. Nezavisnost je dvostruka: organizacijska i funkcionalna. pravo na upotrebu jezika. novi postupak je dozvoljen pred arbitražnim sudom samo ako to nije u suprotnosti sa razlogom zbog kojeg je odluka poništena.11. Opće napomene Organizacija i djelatnost sudova zasnovani su na jedinstvenim pravosudnim principima.1. ili pozivanjem na razloge za ponavljanje parničnog postupka.COM 18. Presuda arbitražnog suda predstavlja izvršni naslov.BH-PRAVNICI. sudska nezavisnost. Vezanost za zakon ne znači da je uloga suda mehanicistička.3.WWW. procesne povrede kao razlog za pobijanje arbitražne presude najčešće su određene izričito. 18. a na presude ad hoc arbitraža klauzulu stavlja redovni sud koji bi bio nadležan da nije zaključen arbitražni sporazum. pravo na žalbu. 19. PRAVOSUDNI PRINCIPI O ORGANIZACIJI I DJELATNOSTI SUDOVA 19. 25 WWW. 19. ta uloga je stvaralačka jer je sudija taj koji utvrđuje sadržinu pravne norme putem tumačenja. 18. Legalitet Suština principa zakonitosti se sastoji u potčinjavanju i vezanosti sudova u vršenju sudske funkcije za zakon. S tim u vezi važe neka općeprihvaćena pravila: • • • arbitražna presuda se u principu ne može preispitivati zbog nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. javnost raspravljanja. Institucionalne arbitraže same stavljaju klauzulu pravosnažnosti i izvršnosti svojih presuda. ali samo ako se razlog poništenja ne odnosi upravo na taj arbitražni sporazum. Organizacijska neovisnost se ogleda u tome što su sudovi samostalni organi i nad njima ni jedan drugi organ nema hijerarhijsku niti naredbodavnu vlast.

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Funkcionalna nezavisnost ogleda se u primjeni apstraktnog pravnog pravila na konkretan slučaj. Isključivo pravo sudije je da na činjenično stanje, koje utvrđuje primjenom načela slobodne ocjene dokaza, primijeni odgovarajuću pravnu normu. Smisao i sadržaj te norme sudija utvrđuje putem vlastite interpretacije. Princip nezavisnosti se izražava ne samo u odnosu sudova prema drugim organima, već i unutar samih sudova. Viši sud u postupku instancionog odlučivanja imaju pravo da nižim sudovima ukazuju na nedostatke u suđenju, ali niži sud nije vezan za pravna shvatanja višeg suda izražena u tim primjedbama. Međutim, načelna pravna shvatanja i mišljenja, mada nisu formalno obavezna za više sudove, ipak imaju veliki značaj za ujednačavanje sudske prakse. 19.4. Javnost raspravljanja Javnost kao metod rada sudova uzdignuta je na nivo ustavnog principa. Do isključenja javnosti može doći samo u zakonom određenim slučajevima. Javnošću se osigurava nadzor nad radom sudova, kao i vršenje vaspitne funkcije sudova. 19.5. Pravo na žalbu Pravo na žalbu je ustavna kategorija iz oblasti osnovnih prava i sloboda čovjeka i građanina. Žalba se može isključiti samo izuzetno i to samo zakonom, a pod uslovom da je zaštita prava i zakonitosti obezbijeđena na neki drugi način. 19.6. Jednakost građana pred sudom - ustavni princip je da su svi građani jednaki pred zakonom. 19.7. Pravo na upotrebu jezika Ustav garantuje svakom da u postupku pred sudom koristi svoj jezik i da se u postupku sa činjenicama upoznaje na svom jeziku. Dužnost suda je da stranci obezbijedi usmeno prevođenje na njen jezik svega što se iznosi na ročištu, kao i usmeno prevođenje sadržaja isprava koje se na ročištu koriste kao dokazi. Troškovi prevođenja padaju na teret sredstava suda. 19.8. Inkompatibilnost Sudija ne može vršiti službu ili posao koji je nespojiv sa sudskom funkcijom, niti može biti delegat u skupštini koja ga je izabrala. Njemu se zabranjuje da uporedo sa vršenjem sudske funkcije obavlja bilo koju drugu funkciju u državnim organima, političkim ili društvenim organizacijama, kojom bi mogao dovesti u pitanje svoj nezavisni položaj sudije. 19.9. Sudska nepristrasnost i izuzeće sudija Pojam i značaj. Nepristrasnost sudije je osnovni uslov za objektivno presuđivanje i pravilno donošenje odluke. U teoriji ima shvatanja prema kojima je nepristrasnost važnija i od same sudske nezavisnosti. Pravo stranaka da im sudi nepristrasni sudija biće povrijeđeno u situacijama u kojima se sudija sa jednom od stranaka nalazi u takvom odnosu koji objektivno dovodi u pitanje njegov položaj nepristrasnog trećeg. Postoje 2 vrste razloga za izuzeće: po sili zakona (ex lege) i po ocjeni suda. Razlozi za izuzeće po zakonu mogu se podijeliti na nekoliko grupa: 2. Situacije u kojima sudija učestvuje u sporu kao neposredno zainteresirana strana. Ti razlozi su: • ako je sudija istovremeno i stranka, zakonski zastupnik ili punomoćnik stranke, • ako je sa strankom u odnosu suovlaštenika ili saobaveznika ili regresnog obaveznika;

26

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
5. Sudija se nalazi u nekom porodičnom odnosu sa strankom u sporu. To su slučajevi: • ako mu je stranka, zakonski zastupnik ili punomoćnik srodnik po krvi u pravoj liniji bez ograničenja, u pobočnoj do 4.stepena, ili mu je bračni drug ili srodnik po tazbini do 2.stepena, bez obzira da li je brak prestao ili ne; • ako je sudija staralac, usvojilac ili usvojenik stranke, njenog zakonskog zastupnika ili punomoćnika; • ako je sudija stalno ili privremeno zaposlen u pravnom licu koje je stranka u postupku. 8. Sudija u istom sporu učestvuje u nekoj drugoj ulozi: kao svjedok ili vještak, ili je u istom predmetu učestvovao u donošenju odluke nižeg suda (ako se radi o postupku po žalbi). Razlozi za izuzeće po ocjeni suda. Osim razloga koji ex lege dovode do izuzeća sudije, i svaka druga okolnost može biti razlog za izuzeće ako bi mogla dovesti u pitanje nepristrasnost sudije. Sudu je ostavljeno da u svakom konkretnom slučaju ocjenjuje u kojoj mjeri takve okolnosti dovode u pitanje nepristrasnost suda. Nepristrasnost kao procesna pretpostavka. Na razloge za izuzeće po sili zakona sud pazi po službenoj dužnosti tokom cijelog postupka. Čim sudija sazna za postojanje nekog od tih razloga, dužan je prekinuti svaki rad na tom predmetu i o tome obavijestiti predsjednika suda koji će mu odrediti zamjenika. Ako se radi o izuzeću predsjednika suda, on će sebi odrediti zamjenika iz reda sudija istog suda, a ako to nije moguće, obavijestiće viši sud. Viši sud u takvom slučaju odlučuje da u postupku postupa neki drugi sud iste stvarne nadležnosti sa njegovog područja. Ako sudija smatra da postoji neka druga okolnost koja dovodi u sumnju njegovu nepristrasnost, a nije razlog za izuzeće ex lege, obavijestit će o tome predsjednika suda, koji će odlučiti o izuzeću. Do donošenja rješenja predsjednika suda, sudija može preduzimati samo one radnje koje ne trpe odlaganje. Izuzeće može tražiti i stranka, i to čim sazna za postojanje razloga, a najkasnije do okončanja rasprave pred prvostepenim sudom. Ako rasprave nije bilo, onda do donošenja odluke. Zahtjev za izuzeće višeg suda stranka može staviti u pravnom lijeku ili odgovoru na pravni lijek, a ako se pred višim sudom održava rasprava, onda do okočanja glavne rasprave. Zahtjev za izuzeće mora biti obrazložen. O zahtjevu za izuzeće odlučuje predsjednik suda. Ako se radi o izuzeću predsjednika suda, onda odluku donosi predsjednik neposredno višeg suda. O izuzeću predsjednika Vrhovnog suda FBiH odlučuje opća sjednica tog suda. Protiv rješenja o izuzeću nije dopuštena posebna žalba (bez obzira da li je zahtjev za izuzeće prihvaćen ili odbijen). Ako je sudija koji je trebao biti izuzet već donio odluku, ta se odluka može pobijati zbog apsolutno bitne povrede parničnog postupka i to kako redovnim, tako i vanrednim pravnim sredstvima. Odredbe o izuzeću primjenjuju se i na druge učesnike u postupku: zapisničara, prevodioca i vještaka. 20. SASTAV SUDA Sastav prvostepenog suda. Prvostepeni sud po pravilu sudi u vijeću od trojice sudija, od kojih je jedan predsjednik vijeća. Izuzetno, ako vrijednost predmeta spora ne prelazi određeni iznos, funkciju suda vrši sudija pojedinac. Pomenuta vrijednost je u imovinskopravnim sporovima do 20.000KM, a u privredno-pravnim do 30.000KM. Stranke se mogu sporazumjeti da im sudija pojedinac sudi imovinskopravne i radnopravne sporove, bez obzira na vrijednost predmeta spora. Sastav drugostepenog suda. Drugostepeni sud kao žalbeni sud uvijek sudi u vijeću koje se sastoji od

27

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
trojice sudija. Sastav trećestepenog suda. Kad odlučuje o zahtjevu za zaštitu zakonitosti koji je podnio kantonalni tužilac, kantonalni sud postupa u vijeću od 5 sudija. Ako ne može osigurati vijeće sastavljeno od 5 sudija, o zahtjevu odlučuje isti kantonalni sud u sjednici svih sudija. Kad odlučuje povodom vanrednih pravnih lijekova - revizije i zahtjeva za zaštitu zakonitosti federalnog tužioca, Vrhovni sud FBiH uvijek postupa kao sud trećeg stepena, u vijeću sastavljenom od 5 sudija. Povreda pravila o sastavu suda. Posljedice povrede zavise od toga da li je njome dovedeno u pitanje načelo zbornosti. Ako je u sporu odluku donijelo vijeće, a trebalo je da odlučuje sudija pojedinac, odluka se ne može pobijati. U obrnutom slučaju, presuda od strane sudije pojedinca umjesto od strane vijeća predstavlja apsolutno bitnu povredu parničnog postupka, koja čini ništavom i presudu i postupak koji joj je prethodio. 21. OSTALI ORGANI OD ZNAČAJA ZA PRAVOSUĐE Tužilaštvo je samostalan državni organ čija osnovna funkcija je gonjenje učinilaca krivičnih i drugih kažnjivih djela, te preduzimanje zakonom određenih mjera za zaštitu interesa društvene zajednice i ulaganje pravnih sredstava radi zaštite ustavnosti i zakonitosti. Najveći dio svoje funkcije javni tužilac ostvaruje u krivičnom postupku. U građanskom postupku se uglavnom javlja u 3 uloge: kao stranka, kao treće lice i kada ulaže vanredna pravna sredstva za zaštitu ustavnosti i zakonitosti. • • • Kao stranka u postupku javni tužilac se javlja u ograničenom broju slučajeva, kad je nekim posebnim zakonom ovlašten na podizanje tužbe (npr.poništenje braka iz javnopravnih razloga). Kao treće lice u parnici javni tužilac se može pojaviti kao zakonski intervenijent u cilju pravilne primjene prinudnih propisa. Najvažnija uloga javnog tužioca u građanskom postupku je kod ulaganja zahtjeva za zaštitu zakonitosti.

Ombudsmen Federacije je institucija sa zadatkom da štiti ljudsko dostojanstvo i ustavom zagarantirana prava i slobode. U parničnom postupku se ombudsmen može pojaviti u 2 uloge: 4. Kao pokretač parničnog postupka u slučajevima koje određuje Ustav FBiH; 5. Kao treće lice u parnici ombudsmen se može umiješati u postupak koji je u toku, kad nađe da za to ima osnova. Organ starateljstva se u parničnom postupku može pojaviti u ulozi stranke, zakonskog zastupnika, intervenijenta i punomoćnika. Organ starateljstva nema svojstvo pravnog lica, ali mu Porodični zakon (kao i javnom tužiocu) priznaje svojstvo stranke u sporovima za poništaj braka. U svim situacijama u kojima neposredno preuzima vršenje starateljskog prava, organ starateljstva se pojavljuje u ulozi zakonskog zastupnika parnično nesposobne stranke. U ulozi intervenijenta organ starateljstva ima dvostruku funkciju: da kontroliše roditelje kao zakonske zastupnike u vršenju njihovih roditeljskih prava u interesu djece, i da neposredno doprinosi što boljoj i

28

WWW.BH-PRAVNICI.COM

koja je napuštena u našem pravu. advokatsku funkciju vrše 2 vrste advokata: jedni vrše zastupanje u pravnotehničkom smislu. Djelatnost koju su u Rimu vršili advokati (oratores) bila je poznata još od najranijih vremena i sastojala se u pomaganju strankama u sporu. Pravobranilaštvo zastupa stranke u pogledu njihovih imovinskih pravai interesa u parničnom. Što se tiče pravne prirode zastupanja pravobranioca. Advokati su svoje usluge davali besplatno.godine. Ovlaštenja organa starateljstva u svim navedenim ulogama vrši radnik tog organa. i to po sili zakona ili po ovlaštenju zainteresiranih stranaka.WWW.COM potpunijoj zaštiti djece. Međunarodna unija advokata osnovana je 1927. Pravobranilaštvo je organ društveno-političke zajednice čija se osnovna funkcija sastoji u tome da preduzima zakonom određene mjere i pravna sredstva radi pravne zaštite imovinskih prava i interesa te DPZ i drugih pravnih lica u slučajevima određenim zakonom. Danas u svijetu postoje 2 tipa advokature: dvojna i jedinstvena.COM . te se izgubila razlika između advokature i prokurature. Po sili zakona pravobranilaštvo zastupa DPZ i njene organe koji se finansiraju iz budžeta i fondova koji imaju svojstvo društveno-pravnog lica. Dvojna advokatura karakteristična je za zemlje romanskog prava i Englesku. Pravobranilaštvo se u tim slučajevima može prihvatiti zastupanja ako ono neće uticati na blagovremeno i uspješno izvršavanje zadataka koji su pravobranilaštvu određeni zakonom. pravobranilac je u ulozi ugovornog punomoćnika. izvršnom. a ne u njihovom zastupanju. a u interesu djece. Po tom sistemu. U postupku za izdržavanje djece organ starateljstva može učestvovati u svojstvu intervenijenta u interesu djece. u okviru tadašnjeg Društva naroda. U zastupanju stranaka pravobranilaštvo je ovlašteno da preduzima sve radnje za koje je ovlaštena i stranka.4. mada u ovom slučaju uloga pravobranioca ima najviše elemenata ustanove "nužnog punomoćnika". ako se u postupku pojavljuje po ovlaštenju. ukoliko u zakonu nije ništa bliže određeno. U ulozi intervenijenta organ starateljstva je najbliži položaju stranke: preduzima radnje u svoje ime. u kome advokatsku funkciju vrši samo jedna vrsta advokature. U građanskom postupku pravobranilac se pojavljuje u ulozi zastupnika stranke.BH-PRAVNICI. Na početku su 29 WWW. krivičnom i drugim postupcima pred sudovima. U ulozi punomoćnika organ starateljstva se može pojaviti u postupku u kome stara i samohrana lica ostvaruju svoja prava prema srodnicima koji su dužni da ih izdržavaju. a vršenje advokatskih poslova omogućavalo je sticanje ugleda i počasti na osnovu kojih su dobivana visoka zvanja u javnim službama. Advokatura Pojam i razvoj. 21.BH-PRAVNICI. a drugi pružaju pravne savjete i plediraju u korist stranke pred sudovima. Tipovi advokature. kojeg posebnim rješenjem određuje sam organ starateljstva. Temelji advokature kao pravne profesije udareni su u periodu carstva. Pravobranioca kao zastupnika po sili zakona možemo smatrati zastupnikom sui generis. Kasnije su advokati počeli vršiti i funkciju zastupanja. Po ovlaštenju stranke pravobranilaštvo može zastupati i druga pravna lica u domaćim i inostranim pravnim poslovima. U većini zemalja usvojen je sistem jedinstvene advokature.

Sa aspekta stranke. Advokatske komore su osnovni oblik organizovanja advokata.BH-PRAVNICI. U duhu advokatske etike je da advokat odvraća stranku od suvišnog parničenja. Pojam Nadležnost se pojmovno određuje dvojako: u subjektivnom i u objektivnom smislu. kako u organizacijskom tako i u funkcionalnom smislu. To su slučajevi ako je u istoj stvari već pružao pomoć suprotnoj stranci. molbe itd). advokat joj može otkazati punomoć. Članstvo u njima je obavezno i svojstvo advokata se stiče tek upisom u imenik advokata koji se vodi u advokatskoj komori. a posebni uslovi su završen pravni fakultet i položen pravosudni ispit. Biro i Predsjedništvo. nadležnost sudova se dijeli na apsolutnu i relativnu. te ako je u istoj stvari postupao kao sudija. pa i po cijenu vlastitih ekonomskih interesa.BH-PRAVNICI. predstavke. Savjet. U objektivnom smislu. Funkcionalna nezavisnost se ogleda u tome što su advokati nezavisni u vršenju pravne pomoći. Ako ocijeni da se stranka obijesno parniči. Advokat je dužan da savjesno pruža pravnu pomoć i da sa ciljem zaštite interesa stranke primjenjuje samo sredstva koja su zakonom dopuštena. nadležnost je djelokrug poslova jednog suda. Advokatura ima karakter nezavisne službe. Advokat je dužan da stranci koja mu se obratila ukaže na to da li je potrebno pokrenuti postupak za zaštitu prava i kakvi su izgledi za uspjeh. privremenoj zabrani i prestanku rada advokata. 22. U funkcionalno-procesnom smislu. Unija je 1971. kao tzv. javni tužilac ili službena osoba organa uprave. nadležnost se može posmatrati sa aspekta suda i sa aspekta stranaka. nadležnost se ispoljava kao pravo i dužnost određenog suda da postupa u određenoj pravnoj stvari. Njeni glavni organi su Glavna skupština. U opće spada državljanstvo. U subjektivnom smislu. Organizacije advokata su advokatske komore i zajednice advokatskih komora. Osnovna funkcija advokature je pružanje pravne pomoći. samostalno odlučuju o prijemu u advokaturu. Tu dužnost mu nameće i pravo i etika. Apsolutna nadležnost (iurisdictio) 30 WWW. Ako bi pružanje pravne pomoći bilo od štete za interes stranke. Relativna nadležnost se zatim dijeli na stvarnu. a od 1965.korespodenti. Sa aspekta suda. 5. Uloga advokature. te zastupanju stranaka pred sudovima i drugim organima. žalbe. Advokat je dužan odbiti pružanje pravne pomoći u slijedećim slučajevima: 4.WWW.godine postala savjetodavna organizacija UN-a sa sjedištem u Briselu. Ako bi to bilo inkompatibilno vršenju advokatske funkcije. Organizacija advokature. funkcionalnu i mjesnu. Sastoji se u: sastavljanju podnesaka (tužbe. Advokat je dužan pružiti pravnu pomoć stranci koja mu se obrati. Svojstvo advokata stiče se upisom u imenik advokata. Organizacijska samostalnost se ogleda u tome što se advokati organiziraju u advokatske komore.1.COM njeni članovi bile samo advokatske komore. testament i sl). sastavljanju isprava (ugovor. NADLEŽNOST SUDOVA (COMPETENTIA) 22.COM . Uslovi za vršenje advokature se dijele na opće i posebne. Ova nezavisnost daje javnopravni karakter advokatskoj funkciji. nadležnost se određuje kao pravo kao pravo da joj sudi zakonom određeni nadležni sud. Advokatura kao javna i društvena služba je nezavisna profesionalna služba koja se uređuje Zaknom o advokaturi.godine članovi unije mogu postati i advokati-pojedinci. 22.2.

već će se oglasiti stvarno nenadležnim i postupiti po odredbama međuentitetskog sporazuma o komuniciranju sudova entiteta. ukinuće provedene radnje u postupku i odbaciti tužbu.BH-PRAVNICI. Međunarodna nadležnost domaćih sudova regulisana je Zakonom o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima.WWW.COM Pojam. 31 WWW. Pored toga. Element inostranosti može biti u subjektu (državljanstvo. po službenoj dužnosti će se oglasiti nenadležnim. Jurisdikciju redovnih sudova u našem parničnom postupku određuje ZPP. putem odredaba o stvarnoj nadležnosti redovnih sudova. Međunarodna nadležnost (competentia internationale) Pojam. Apsolutna nadležnost kao procesna pretpostavka. a zatim posebnu možemo podijeliti na elektivnu (izberivu) i isključivu. prebivalište) ili u predmetu spora. Sud u toku cijelog postupka po službenoj dužnosti vodi računa o tome da li se u sporu sa elementom inostranosti može zasnovati nadležnost domaćeg suda. možemo podijeliti na opću i posebnu.3. sud će se oglasiti nenadležnim. prema kome su za određivanje nadležnosti suda mjerodavne činjenice koje su postojale u trenutku podnošenja tužbe. Naše pravo tradicionalno pripada onim sistemima u kojima je prebivalište tuženog mjerodavno za određivanje međunarodne nadležnosti domaćeg suda. Povreda pravila o apsolutnoj nadležnosti predstavlja razlog apsolutne ništavosti na koju žalbeni sud pazi po službenoj dužnosti tokom cijelog postupka. Konkretizacija odredbe o apsolutnoj nadležnosti redovnih sudova vrši se posredno. Međunarodna nadležnost kao procesna pretpostavka. Ako sud u FBiH ocijeni da je nadležan sud u RS. bitno je da sud rješenjem odbacuje tužbu kao nedopuštenu i ne ustupa je stranom sudu. stranke pod zakonom određenim uslovima mogu derogirati nadležnost domaćeg suda sporazumom kojim povjeravaju rješavanje spora stranom sudu. Stoga pod pojmom apsolutne nadležnosti ili jurisdikcije podrazumijevamo nadležnost bilo kojeg od ovih sudova. neće odbaciti tužbu. Ovim je odstupljeno od općeg pravila u procesnom pravu.COM . kao i mjesnu nadležnost. a tuženi je dao svoj pristanak. Kada sud u toku postupka utvrdi da za rješavanje spora nije nadležan sud u BiH. Za ocjenu nadležnosti suda u FBiH mjerodavne su činjenice koje su postojale u momentu u kome je parnica počela da teče. Pravilima o apsolutnoj nadležnosti utvrđuje se djelokrug poslova koji spadaju u nadležnost sudova uopće i vrši se razgraničenje prema spolja i to dvojako: prema svim drugim domaćim državnim organima i prema inostranim organima i sudovima. Način određivanja. Po pravilima o apsolutnoj nadležnosti vrši se razgraničenje između sudske i administrativne nadležnosti. Apsolutna nadležnost ili jurisdikcija sudova postoji u svim predmetima u kojima je nadležan da postupa bilo koji od sudova koji spadaju u jedinstven sudski sistem. Međunarodnu. Dakle. Sudsku funkciju u jedinstvenom sistemu vlasti vrše redovni sudovi. Vrste međunarodne nadležnosti. ukinuti provedene radnje i odbaciti tužbu. Pravila o međunarodnoj nadležnosti su u najvećem broju slučajeva izvedena primjenom istih ili sličnih kriterija po kojima se određuje i mjesna nadležnost. 22. Međunarodna nadležnost je nadležnost domaćih sudova u sporovima sa elementom inostranosti. a ne u momentu kad je parnica nastala. Izuzetak su slučajevi u kojima nadležnost suda u BiH zavisi od pristanka tuženog.BH-PRAVNICI. Kad utvrdi da za rješavanje sporova sudovi nisu nadležni.

Ako utvrdi da je stvarno nenadležan u bilo kojoj fazi postupka. U procesnoj teoriji je ovaj pojam uobičajen za označavanje nadležnosti na koju stranke ne mogu uticati svojom voljom. Na funkcionalnu nadležnost sud pazi po službenoj dužnosti tokom cijelog postupka. Norme procesnog prava ne poznaju pojam funkcionalne nadležnosti. Stvarna nadležnost (competentia rationae materiae) Pojam.delibacioni postupak. Povrede odredaba o stvarnoj nadležnosti vode apsolutnoj ništavosti presude. Sud koji jeste stvarno nadležan može (a ne mora) prihvatiti parnične radnje koje je u postupku preduzeo stvarno nenadležni sud. Funkcionalna nadležnost (competentia in instantia) Pojam. ocjenjuje da li je nadležan. U sistemu redovnih sudova opće nadležnosti. a donesena odluka kojom se izdaje dozvola izvršenja stranog izvršnog naslova na domaćem pravnom području se naziva exequatur.COM . Pravilima o funkcionalnoj nadležnosti vrši se preraspodjela pojedinih jurisdikcionih ovlaštenja između pojedinih organa istog suda. a presuda se može pobijati i redovnim i vanrednim pravnim lijekovima. Pravila o funkcionalnoj (instacionoj) nadležnosti. Ovo pravilo ne važi ako je do promjene došlo voljom stranaka (npr. Funkcionalna nadležnost kao procesna pretpostavka. Stvarnu nadležnost općinskih i kantonalnih sudova u FBiH utvrđuju Kantonalni zakoni o sudovima. kantonalni sudovi se javljaju kao sudovi prve. Kako jedinstveni sudski sistem čine redovni sudovi u FBiH.COM Povreda odredaba o međunarodnoj nadležnosti predstavlja apsolutno bitnu povredu koja za posljedicu ima ništavost presude.BH-PRAVNICI. bez obzira na to što bi zbog promjena koje su nastupile bio nadležan drugi redovni sud. a sudovi druge ili treće instance funkcionalnu nadležnost. Na stvarnu nadležnost kao procesnu pretpostavku sud ex officio pazi tokom cijelog postupka.WWW. Stvarna nadležnost kao procesna pretpostavka. te dozvole njenog prisilnog izvršenja naziva se delibacioni postupak. a na osnovu navoda u tužbi i činjenica koje su mu poznate.5.BH-PRAVNICI. po pravilima o stvarnoj nadležnosti razgraničava se nadležnost između sudova različitog ranga u okviru iste vrste sudova. Povreda odredaba o sastavu suda predstavlja apsolutno bitnu povredu 32 WWW. dolazi do tzv. stvarno nadležni sud nastavlja postupak kao da je pred njim bio i pokrenut. a Vrhovni sud FBiH je sud druge i treće instance. sud koji je bio nadležan u vrijeme podnošenja tužbe ostaje i dalje nadležan. U komparativnom pravu se razgraničenje stvarne nadležnosti u sistemu redovnih sudova vrši i s obzirom na vrijednost spora ili s obzirom na pravnu osnovu spora. tj. sud će se oglasiti nenadležnim i tužbu uputiti nadležnom sudu. Po pravilima o stvarnoj nadležnosti vrši se raspodjela ovlaštenja u raspravljanju i odlučivanju sporova iz sudske nadležnosti između različitih sudova u okviru jedinstvenog sudskog sistema. Sud odmah po prijemu tužbe. druge i treće instance. Sudovi prve instance vrše stvarnu nadležnost.”ustaljenja nadležnosti” (perpetuatio fori). općinski sudovi su sudovi prve instance. ili ako tužilac smanji tužbeni zahtjev. Pojmom instanca određuje se položaj određenog suda u hijerarhiji sudskog sistema.tužilac poveća tužbeni zahtjev). a stvarna nadležnost Vrhovnog suda FBiH propisana je Zakonom o Vrhovnom sudu FBiH. Exequatur . 22. kao i između različitih sudova u istom predmetu. Postupak ispitivanja i priznanja odluke stranog suda. 22. Ako u toku postupka dođe do promjene okolnosti mimo volje stranaka. Ako ih prihvati.4.

Na osnovu odredaba o mjesnoj nadležnosti određuje se koji je od više stvarno nadležnih sudova dužan da raspravi i riješi konkretan spor. Mjesna nadležnost se određuje trojako: na osnovu zakona (forum legale. vrijednost se računa prema jednogodišnjoj najamnini. Ako zahtjevi u tužbi proizlaze iz raznih osnova.COM . u obrnutom slučaju ne postoji povreda zbornosti). pristaje da umjesto udovoljenja nenovčanom zahtjevu primi određeni iznos novca. onda na glavnoj raspravi prije početka rasprave o glavnoj stvari) brzo i na prikladan način provjeriti tačnost naznačene vrijednosti.BH-PRAVNICI. taj iznos se uzima kao vrijednost predmeta spora. tako da se postavlja pitanje stvarne nadležnosti sastava suda ili prava na izjavljivanje revizije. sud će najkasnije na pripremnom ročištu (ako pripremno ročište nije održano. ili su istaknuti protiv više tuženih. osim ako je riječ o odnosu zaključenom na kraće vrijeme. kao vrijednost predmeta spora uzima se vrijednost predmeta zaloga. tj. Pojam prebivališta nije zakonom definisan. a trebalo je suditi vijeće. Dakle. za pojam 33 WWW. nadležnost se određuje prema vrijednosti svakog pojedinog zahtjeva. 22. mjerodavna je vrijednost predmeta spora koju je tužitelj naznačio u tužbi.WWW. Ako tužba protiv istog tuženika obuhvata više zahtjeva koji se zasnivaju na istom činjeničnom i pravnom osnovu. vrijednost predmeta spora određuje se prema iznosu potraživanja koje treba osigurati.6. Mjesna nadležnost Pojam. Ako se zahtjev odnosi na buduća davanja koja se ponavljaju. odnosno boravište (za pravno lice sjedište). Ako je tužilac kod nenovčanih zahtjeva odredio facultas alternativu. Opću mjesnu nadležnost ima sud na čijem području tuženi ima prebivalište. Kad se tužbeni zahtjev ne odnosi na novčanu svotu. Određivanje vrijednosti predmeta spora Pod vrijednošću spora podrazumijeva se vrijednost onog subjektivnog prava ili odnosa za koje tužilac traži pravnu zaštitu u građanskom postupku.BH-PRAVNICI. ugovorna kazna i druga sporedna potraživanja se ne uzimaju se u obzir (ako sami ne čine glavni zahtjev). ili iz odnosa korištenja stana odnosno poslovnih prostorija. Kamate. vrijednost predmeta spora računa se po zbiru davanja za vrijeme od maksimalno 5 godina. Mjesna nadležnost koja je određena zakonom dijeli se na opću (generalnu) i posebnu (specijalnu) mjesnu nadležnost. što je pravilo). Ako se tužbom zahtijeva samo davanje osiguranja za određeno potraživanje ili ustanovljenje založnog prava.7. Kad se spor odnosi na postojanje najamnog ili zakupnog odnosa. Ako ju je tužitelj naznačio previsoko ili prenisko. a u teoriji se definiše kao mjesto u kome jedno lice prebiva sa namjerom da tu stalno živi. Kao vrijednost predmeta spora uzima se samo vrijednost glavnog zahtjeva. ako se vrijeđa princip zbornosti suđenja (ta povreda postoji ako je sudio sudija pojedinac. vrijednost predmeta spora se utvrđuje zbrajanjem vrijednosti svih zahtjeva. odnosno zakupnini. Posebna se dalje dijeli na izberivu (elektivnu). Ako je predmet zaloga manje vrijednosti od potraživanja koje treba osigurati. isključivu (ekskluzivnu) i supsidijarnu (pomoćnu) mjesnu nadležnost. odlukom višeg suda (forum iudicale) i saglasnom voljom stranaka (forum prorogatum). 22. Opća mjesna nadležnost (forum generale). Vrste.COM parničnog postupka.

Za suđenje u sporovima o pravu vlasništva i o drugim stvarnim pravima na nekretninama.COM prebivališta su relevantna 2 elementa: faktički (corpus) i voljni (animus). Pravo izbora ostavljeno je u interesu tužioca ili u interesu cjelishodnosti ostvarivanja sudske funkcije. tužilac može ustati tužbom i kod suda na čijem području tužilac ima prebivalište odnosno boravište. Mjenični sporovi – uz sud mjesne nadležnosti. za ove sporove nadležan je i sud na čijem području je učinjena šteta. zbog ometanja posjeda. tužba se može podići kod suda opće mjesne nadležnosti i nekog drugog suda koji je zakonom određen. te u sporovima iz zakupnih ili najamnih odnosa na nekretnini. Predmeti u kojima je predviđena isključiva mjesna nadležnost su izričito određeni zakonom. l) Nadležnost po mjestu gdje se nalazi zastupništvo stranog lica u FBiH. r) Ometanje posjeda – uz sud opće nadležnosti je i sud na čijem području je došlo do ometanja. ili iz ugovora o korištenju stana ili poslovnih prostorija. Ako nekretnina leži na području više sudova. Državljani FBiH koji stalno žive u inostranstvu zadržavaju svoju opću mjesnu nadležnost prema mjestu posljednjeg prebivališta u FBiH. nadležan je svaki od tih sudova. uz sud opće mjesne nadležnosti. Forum rei sitae na području procesnog prava odgovara pravilu lex rei sitae na području materijalnog prava. Predmeti na koje se primjenjuje elektivna mjesna nadležnost se mogu prema njihovoj prirodi grupisati na: g) Sporove za naknadu štete – pored suda opće mjesne nadležnosti.BH-PRAVNICI. tužba se može podići i kod suda na čijem području tužilac ima prebivalište. nadležan je i sud mjesta plaćanja. n) Radni sporovi – uz sud opće mjesne nadležnosti. Po pravilima o elektivnoj mjesnoj nadležnosti. Bitno je napomenuti da se isključiva nadležnost u sporovima o nekretninama odnosi samo na sporove stvarnopravnog karaktera. q) Sporovi vezani za zakonsko izdržavanje – ako je tužilac lice koje traži izdržavanje. boravište je mjesto u kome jedno lice boravi bez namjere da tu trajno živi. Ako je šteta nastala kao posljedica smrti ili teške tjelesne povrede. Za sporove obligaciono-pravnog karaktera koji se tiču nekretnina ne postoji 34 WWW. m) Sporovi iz nasljedno-pravnih odnosa – sud na čijem području se nalazi sud koji provodi ostavinski postupak. S druge strane. Posebna mjesna nadležnost (forum speciale) može biti elektivna i ekskluzivna.BH-PRAVNICI. i) j) Privredni sporovi – pored suda mjesne nadležnosti. p) Paternitetski i maternitetski sporovi – maloljetno dijete može podići tužbu i predsudom svog prebivališta ili boravišta. h) Sporove radi zaštite prava na osnovu garancije proizvođača – kod suda opće mjesne nadležnosti prodavca koji je prilikom prodaje uručio kupcu pismenu garanciju proizvođača. o) Bračni sporovi – sud posljednjeg zajedničkog prebivališta supružnika. radnik tužbu može podići kod suda na čijem području obavlja rad i kod suda na čijem području je zasnovao radni odnos. isključivo je nadležan sud na čijem se području nalazi nekretnina.WWW.COM . u sporovima protiv stranog lica sa sjedištem u inostranstvu u vezi obaveza koje su nastale ili se trebaju izvršiti u FBiH. k) Sporovi protiv pravnih lica koja imaju poslovne jedinice izvan svog sjedišta – sud u mjestu gdje se nalazi ta poslovna jedinica. nadležan je i sud mjesta u u kome je dužnik trebao izvršiti ugovor. Isključiva (ekskluzivna) mjesna nadležnost (forum exclusive) isključuje primjenu opće nadležnosti.

Delegacija (forum delegatum) sastoji se u prenošenju mjesne nadležnosti sa jednog suda na drugi.BH-PRAVNICI. isključivo je nadležan mjesni sud na čijem području se nalazi sjedište vojne jedinice.WWW. ali bračni drugovi nisu imali zadnje zajedničko prebivalište u FBiH. Obzirom na razloge koji dovode do delegacije. Ugovor o mjesnoj nadležnosti (forum prorogatum). ako je očito da će se postupak lakše provesti. Ordinacija (forum ordinatum) je određivanje mjesno nadležnog suda u situacijama kad se mjesna nadležnost ne može utvrditi na osnovu zakona.COM isključiva nadležnost. Zakon ostavlja sudovima višeg ranga mogućnost da u zakonski postavljenim okvirima određuje mjesnu nadležnost. onda odluku o tome koji će od redovnih sudova biti nadležan donosi Vrhovni sud FBiH. a nije imao prebivalište u FBiH ili se ono ne može utvrditi). ili ako za to postoje važni razlozi. U sporovima o zrakoplovu ili brodu isključivo je nadležan sud na čijeem području se vodi registar u koji je upisan zrakoplov odnosno brod. u sporovima o utvrđivanju očinstva/materinstva. a postoji jurisdikcija federalnih sudova. u sporovima protiv državljanina FBiH koji živi u inostranstvu. mjesno nadležan će biti sud na čijem području tužitelj ima prebivalište ili boravište. Nužna delegacija postoji u slučaju da nadležni sud ne može postupati zbog izuzeća. Na prijedlog stranke ili nadležnog općinskog suda. Svrsishodna delegacija je takođe moguća od strane Vrhovnog suda FBiH u odnosu na Kantonalne sudove. U sporovima protiv FBiH iz odnosa sa vojnim jedinicama. • • • Određivanje mjesne nadležnosti od strane višeg suda (forum iudicale). Ako ni tužitelj nema prebivalište niti boravište u FBiH. odnosno stečajni postupak. Za sporove u izvršnom i stečajnom postupku isključivo je mjesno nadležan sud na čijem se području nalazi sud koji provodi izvršenje. Kantonalni sud može odrediti da u konkretnom predmetu postupa drugi stvarno nadležni sud sa njegovog područja. niti tuženi ima prebivalište ili boravište u FBiH. Primjeri su: • • nadležnost za suparničare – ako je istom tužbom tuženo više lica za koja ne postoji mjesna nadležnost istog suda. U takvom slučaju će neposredno viši sud odrediti da u tom predmetu postupa neki drugi stvarno nadležni sud sa njegovog područja. nadležan je sud koji je mjesno nadležan za jednog od njih. Pomoćna (supsidijarna) mjesna nadležnost (forum subsidiale) određuje se za situacije koje se ne mogu podvesti pod odredbe opće i posebne mjesne nadležnosti. ali stranke uz određena ograničenja mogu ugovorom odrediti mjesno nadležni sud. u imobinsko-pravnim sporovima protiv lica koja nemaju opću mjesnu nadležnost u FBiH uzajamna nadležnost za tužbe protiv stranih državljana.COM . To je najčešće kod sudova u kojima radi samo jedan sudija.BH-PRAVNICI. Pomenuta ograničenja odnose se 35 WWW. i to u 2 oblika: delegacija i ordinacija. U takvim slučajevima je Vrhovni sud FBiH ovlašten da na prijedlog stranaka odredi koji će stvarno nadležni sud biti mjesno nadležan (npr. u bračnim sporovima – ako postoji međunarodna nadležnost suda FBiH. razlikuju se nužna i svrsishodna delegacija. Svrsishodna (cjelishodna) delegacija. Stvarna nadležnost se ne može ugovarati.

Sukob o relativnoj nadležnosti 36 WWW. ako je za konkretnu vrstu predmeta propisana isključiva nadležnost. Može biti sklopljen u obliku prorogacione klauzule ili u obliku samostalnog ugovora o prorogaciji. a stranka podnosi žalbu upravo zbog toga. Razlozi za zasnivanje nadležnosti po privlačenju su ekonomičnost i pravna sigurnost. U istom roku se sud može oglasiti mjesno nenadležnim po službenoj dužnosti.WWW. SUKOB NADLEŽNOSTI 24. ali samo ako postoji isključiva mjesna nadležnost nekog drugog suda. a koji je na izvjestan način povezan sa postupkom koji se treba pokrenuti. ili se mijenja i mjesna i stvarna nadležnost (potpuna atrakcija). Pojam Nadležnost po atrakciji (privlačenju) nastaje u slučajevima kad se pred sudom već vodi postupak u određenom predmetu.BH-PRAVNICI. Povreda odredaba o mjesnoj nadležnosti predstavlja apsolutno bitnu povredu postupka ako je povodom prigovora stranke koji je unesen u presudu sud nepravilno odlučio da jeste mjesno nadležan.COM na situaciju kad je predviđena isključiva mjesna nadležnost.1.3. ATRAKCIJA NADLEŽNOSTI (FORUM ATRACTIONIS) 23. Za njegovo rješavanje nadležan je ustavni sud. U takvom slučaju će za novi postupak nastati nadležnost suda pred kojim se već vodi povezani postupak. stranke je ne mogu mijenjati ugovorom. ako je prigovor podnesen najkasnije do upuštanja tuženog u raspravljanje o glavnoj stvari. 24. Ugovaranje nadležnosti stranog suda moguće je uz 2 uslova: da nije predviđena isključiva međunarodna nadležnost sudova u FBiH i da je jedna od stranaka strano fizičko ili pravno lice. 23.COM . 24. Sukob o jurisdikciji (sukob o apsolutnoj nadležnosti) O apsolutnom sukobu nadležnosti se govori kad do sukoba nadležnosti dolazi između sudova i drugih državnih organa. Sud se može oglasiti mjesno nenadležnim po prigovoru tuženog. Taj sukob može biti pozitivan i negativan.1. smatra se da se radi o prećutnoj prorogaciji. odnosno da nisu nadležni (negativni sukob) za postupanje u određenom predmetu. a i sud se ne oglasi nenadležnim po službenoj dužnosti. u zavisnosti od toga da li se atrakcijom mijenja samo mjesna nadležnost (nepotpuna atrakcija). Pojam i podjela Sukob nadležnosti je situacija u kojoj 2 ili više organa istovremeno smatraju da su nadležni (pozitivni sukob). Sukob može biti o apsolutnoj nadležnosti (jurisdikciji) ili o relativnoj nadležnosti. Vrste Razlikuju se potpuna i nepotpuna atrakcija nadležnosti. Dakle. 24. Ako tuženi propusti istaći prigovor mjesne nenadležnosti. Mjesna nadležnost kao procesna pretpostavka.2.BH-PRAVNICI. Prorogacioni ugovor mora biti u pismenoj formi i mora se odnositi na tačno određeni spor ili više sporova koji proizilaze iz istog pravnog odnosa.2. 23.

vezuje svaki sud kome se kasnije taj predmet ustupi. obzirom da je mogu imati i društvene tvorevine koje nemaju svojstvo pravnog lica.2. ukoliko je taj drugostepeni sud nadležan za rješavanje sukoba nadležnosti između tih sudova. ako je taj drugostepeni sud nadležan za rješavanje sukoba nadležnosti između tih sudova. 24. sprečavaju pozitivan sukob nadležnosti.5. u sukobu nadležnosti odlučuje neposredno viši sud u odnosu na one sudove među kojima je došlo do sukoba (sukob nadležnosti između općinskih sudova istog kantona rješava kantonalni sud. Slučajevi u kojima nije moguće pokrenuti sukob o nadležnosti Ako se prvostepeni sud proglasio mjesno nenadležnim.4. Pravila o litispedenciji. sud kome je predmet ustupljen vezan je za odluku drugostepenog suda. Obje stranke u parnici moraju biti tačno određene. koji će nastaviti postupak kao da je kod njega bio pokrenut. Stranke kao procesni subjekti Parnica kao konkretan procesnopravni odnos može se zasnovati samo između stranaka.1.3. Porodični zakon u sporovima za poništaj braka priznaje stranačku sposobnost javnom tužiocu i organu starateljstva.COM .BH-PRAVNICI. Protiv rješenja kojim se odlučuje o sukobu nadležnosti nije dopuštena žalba.BH-PRAVNICI. a povodom žalbe na to rješenje odluku je donio drugostepeni sud. stranačka sposobnost je nešto šira od pravne sposobnosti. a sve ostale Vrhovni sud FBiH). Može biti samo negativan. odnosno subjekata koji postoje u trenutku pokretanja postupka. Samo ako uoči da mu je predmet dostavljen usljed očigledne greške. Takve tvorevine mogu steći stranačku sposobnost na osnovu zakona ili sudske odluke. Postupak u rješavanju sukoba nadležnosti Nakon pravosnažnosti rješenja kojim se oglasio stvarno ili mjesno nenadležnim. Za vrijeme dok traje sukob nadležnosti. stranka je subjekat materijalno-pravnog odnosa povodom kojeg je došlo do parnice. Teorijsko određenje pojma stranke Procesnopravna teorija razlikuje pojam stranke u materijalno-pravnom i u procesno-pravnom smislu. U procesno-pravnom smislu. Ona se izvodi iz pravne sposobnosti. prema kojima se ne mogu istovremeno voditi 2 parnice o istom predmetu. STRANKE U PARNICI 25. sud će predmet ustupiti nadležnom sudu. a o tome obavijestiti sud koji mu je ustupio predmet. 37 WWW. 24. Po pravilu. 25. koji ne posjeduju pravnu sposobnost.COM Nastaje između 2 ili više sudova u okviru jedinstvenog sudskog sistema. za sticanje svojstva stranke u parnici irelevantno je da li su tužilac i tuženi istovremeno i subjekti materijalno-pravnog odnosa povodom kojeg je došlo do parnice. U materijalno-pravnom smislu. Stranačka sposobnost Stranačka sposobnost daje odgovor na pitanje ko može biti stranka u parnici kao procesno-pravnom odnosu uopće. sud koji je primio predmet će ga proslijediti sudu kome je trebao biti dostavljen. Ako sud koji je primio predmet smatra da nije nadležan za njegovo rješavanje. Npr.WWW. Međutim. Svako ko ima pravnu sposobnost istovremeno ima i stranačku sposobnost. stranka je osoba koja u parnici zauzima položaj tužioca ili tuženog. 25. dostaviće ga sudu koji treba riješiti taj sukob nadležnosti. Dakle. Odluka drugostepenog suda o stvarnoj nenadležnosti prvostepenog suda. sud kome je predmet ustupljen dužan je preduzimati neodložne radnje u postupku. 25.

Convalidatio est potest.COM Stranačku sposobnost određenom obliku udruživanja koji nema pravni subjektivitet može priznati i sud. Parnična sposobnost Parnična sposobnost je sposobnost preduzimati radnje u parnici i tim radnjama proizvoditi procesnopravne posljedice. pa se ne bi morala ni pobijati. procjenjuje se po zakonu RS. o kojoj sud ex officio vodi računa tokom cijelog postupka.4. sud će tužbu odbaciti kao nedopuštenu i poništiti sve preduzete procesno-pravne radnje. Prijedlog za ponavljanje postupka zbog ovog razloga može biti podnesen i mimo objektivnog roka od 5 godina. Parnična sposobnost državljanina RS u postupku pred sudovima FBiH. Pravna lica su poslovno. odnosno parnično sposobna preko svojih organa. Fizička lica stiču parničnu (kao i poslovnu) sposobnost sa punoljetstvom – navršenih 18 godina života.WWW. a zathjev za ponavljanje postupka se može uložiti i nakon isteka objektivnog roka od 5 godina. Ako utvrdi da jedna od stranaka nema stranačku sposobnost. Postulaciona sposobnost 38 WWW. da udovoljavaju bitnim uslovima za sticanje pravne sposobnosti. 2. pa će tek ako ti nedostaci ne budu otklonjeni sud tužbu odbaciti kao nedopuštenu. državljanin FBiH koji nije parnično sposoban po zakonu “svog” kantona. Posljedica nedostatka parnične sposobnosti jedne od stranaka je apsolutna ništavost donesene presude. Ako se nedostaci ne otklone. Ograničenja poslovne sposobnosti u istim granicama ograničavaju i parničnu sposobnost. Ona odgovara poslovnoj sposobnosti građanskog prava. takva presuda se iz razloga apsolutne ništavosti može pobijati svim redovnim i vanrednim pravnim lijekovima. i to ako ti oblici ispunjavaju 2 uslova: 1. Parnična sposobnost ima značaj procesne pretpostavke. sud će prvo pozvati tužitelja da otkloni nedostatke tako što će izvršiti odgovarajuće prepravke u tužbi. 25. Dakle.COM . Stranačka sposobnost ima značaj procesne pretpostavke. odnosno kantona koji je mjerodavan za utvrđivanje njegove poslovne sposobnosti. da raspolažu sredstvima na kojima se može sprovesti izvršenje.BH-PRAVNICI. može sam poduzimati radnje u postupku. a parnično je sposoban po zakonu kantona pred čijim se sudom provodi postupak. Nedostatak parnične sposobnosti otklanja se stupanjem u parnicu zakonskog zastupnika stranke. 25. Punovažnost radnji koje su do tog trenutka preduzete od strane parnično nesposobne stranke zavisi od toga da li će zakonski zastupnik te radnje prihvatiti ili ne. o čijem postojanju sud vodi računa po službenoj dužnosti tokom cijelog postupka. ali samo u konkretnom slučaju za određenu parnicu. Isto važi i za one društvene tvorevine koje nemaju svojstvo pravnog lica.5. Presuda se može pobijati svim redovnim i vanrednim pravnim sredstvima. Nedostaci na strani parnične sposobnosti spadaju u otklonjive nedostatke. Ako sud donese presudu u parnici u kojoj nedostatak stranačke sposobnosti nije ni primijećen. ali im se u postupku priznaje svojstvo stranke. Međutim. presuda bi bila egzistentna ali bi se mogla pobijati.BH-PRAVNICI. za razliku od presude koja bi bila donesena u parnici u kojoj postoji nedostatak egzistentnosti same stranke. Parnična sposobnost državljanina FBiH procjenjuje se po zakonu FBiH. pa se naziva i procesna poslovna sposobnost. U drugom slučaju sama presuda bi bila inegzistentna.

COM To je sposobnost parnično sposobne stranke da u parnici sama. ima karakter materijalno-pravnog prigovora koji za cilj ima da se tužbeni zahtjev presudom odbije kao neosnovan (a ne da se rješenjem odbaci kao nedopušten).BH-PRAVNICI. U našem pravu je svako parnično sposobno lice istovremeno i postulaciono sposobno. organ starateljstva i sva pravno zainteresirana treća lica ovlašteni su da ustaju tužbom za poništenje braka. Uticaj singularne materijalno-pravne sukcesije na parnicu. ali i neovisno od nje i to u 3 slučaja: (1) preinačenje tužbe u subjektivnom smislu. Promjena subjekata u parnici (procesno-pravna sukcesija) To je ustanova koja omogućava promjenu ličnosti parničnih stranaka. Nasljednici. Tek sa pristankom obje stranke. ali i dalje zadržava pravo na vođenje spora kao procesno-pravno ovlaštenje. odnosno sukcesori po zakonu stupaju u sva prenosiva prava umrlog. Sukcesor (kao materijalno-pravni ovlaštenik) ima stvarnu legitimaciju. ali ne može pokrenuti novu parnicu niti stupiti na mjesto tužioca u postojećoj parnici bez pristanka obje stranke.gluhonijema lica). Voljna sukcesiija može nastati usljed materijalne singularne sukcesije. mada nisu stvarno legitimisana. Npr. Naime. Sud je dužan preduzeti sve mjere da i takvim licima omogući učešće u postupku. Postoji problem faktičke nesposobnosti određenih parnično sposobnih lica da se usljed fizičih nedostataka izjašnjavaju u postupku (npr. raspravljanje niti odlučivanje samo po sebi. (2) imenovanje prethodnika u parnici. Prigovor stvarne legitimacije. Zakonska sukcesija nastaje ako u toku parnice dođe do smrti. 39 WWW. sukcesor stupa u parnicu umjesto svog prethodnika i tek onda dolazi do procesno-pravne sukcesije. Do sukcesije može doći na strani tužioca ili tuženog. Tuženi je pasivno legitimisan ako je on obveznik istog tog materijalno-pravnog odnosa. tužilac otuđenjem spornog prava gubi stvarnu legitimaciju.BH-PRAVNICI. Procesna legitimacija ima karakter procesne pretpostavke. 25.7. 25. odnosno da omogući nesmetano odvijanje postupka. pri čemu identitet parnice ostaje isti. preduzima radnje u parnici i tim radnjama proizvodi procesno-pravne posljedice. javni tužilac.WWW. Takva lica. Tužilac je aktivno legitimisan ako je on ovlaštenik iz materijalno-pravnog odnosa povodom kojeg je došlo do parnice. (3) stupanje umješača u procesno-pravni položaj stranke kojoj se pridružio. O njoj sud vodi računa po službenoj dužnosti. to neće spriječiti da se parnica nastavi i okonča među onim strankama među kojima je i započela.COM . Ako u toku parnice neka od stranaka otuđi stvar ili pravo povodom kojeg je parnica pokrenuta. ustaju tužbom i u svoje ime ostvaruju pravnu zaštitu. Stvarna legitimacija nije procesna pretpostavka. a posljedica nedostatka procesne legitimacije je odbacivanje tužbe kao nedopuštene. Ona prvenstveno pripada licima koja imaju stvarnu legitimaciju. bez posredovanja punomoćnika. ali postoji veliki broj slučajeva u kojima je pravo na vođenje spora zakonom preneseno na treća lica. koji redovno ističe tuženi. tako da će zauzeti položaj umrlog u parnici. Stvarna legitimacija je kategorija materijalnog prava. pa prema tome od nje ne zavisi pokretanje parnice.6. odnosno prestanka postojanja stranke. Legitimacija Stvarna legitimacija (legitimatio ad causam). Procesna legitimacija (legitimatio ad processum) je ovlaštenje za vođenje konkretnog spora. a osnov za sukceciju može biti zakon ili volja stranaka.

Prema teoriji relevancije. 40 WWW. i ako bi zbog toga mogle nastati štetne posljedice za jednu ili obje stranke. ako zakonski zastupnik zbog svoje nestručnosti nije u mogućnosti uspješno obavljati svoje zadatke. kao što su povlačenje tužbe. Sud po službenoj dužnosti tokom cijelog postupka vodi računa o ispravnosti zakonskog zastupanja.2. a može mu savjetovati i da uzme punomoćnika. sklapanje sudskog poravnanja i sl. a ponavljanje postupka se može tražiti i po isteku objektivnog roka od 5 godina. ne može se ignorisati svaki uticaj materijalno-pravne sukcesije nastale u toku trajanja parnice. Curator ad litem – privremeni parnični zastupnik.COM . Zbog nedostataka koji se tiču pravilnosti zakonskog zastupanja mogu se ulagati i svi vanredni pravni lijekovi. Zakonski zastupnik zastupa poslovno nesposobna lica (maloljetnici lica kojima je oduzeta poslovna sposobnost). ako su interesi tužeenog i njegovog zakonskog zastupnika u suprotnosti. Diligentia processum. Zakon konkretizira nekoliko situacija u kojima će sud postaviti privremenog zastupnika tuženom: 2. te bi za njih zakonski zastupnik morao imati posebno odobrenje.BH-PRAVNICI. sud će o tome obavijestiti organ starateljstva koji može u konkretnoj parnici zastupanom postaviti posebnog staraoca. To su najčešće roditelji i staratelji.BH-PRAVNICI. U konkretnoj parnici sud može tuženom postaviti privremenog parničnog zastupnika i to ako bi postupak oko postavljanja redovnog zakonskog zastupnika trajao dugo. on je dužan da svoj tužbeni zahtjev prilagodi novonastaloj situaciji tako što će tražiti da tuženi obavezu ispuni prema materijalno-pravnom sukcesoru.1. 6. po teoriji irelevancije. ZASTUPANJE U PARNICI 26. ako je boravište tuženog nepoznato. Zakonski zastupnik ovlašten je da u ime zastupanog parnično nesposobnog lica preduzima sve parnične radnje koje spadaju u redovno zastupanje. Zakonsko zastupanje kao procesna pretpostavka. a dostavljanje se nije moglo obaviti. Zakonski zastupnik Određenje skrbništva. ugovorni i zastupnik pravnih lica. a nema punomoćnika. 26. Međutim. i to sa pravnim posljedicama za stranku. Položaj i ovlaštenja. Nedostaci u zakonskom zastupanju imaju karakter procesne povrede koja je razlog apsolutne ništavosti donesene presude.COM Međutim. postoje 2 suprotne teorije: teorija relevancije i teorija irelevancije. Pojam i podjela Zastupnik u parnici je svako lice koje u ime stranke koju zastupa preduzima radnje u parnici. To su dispozitivne radnje. pojedine parnične radnje prelaze okvire redovnog upravljanja pravima i interesima zastupanog. S druge strane. U suprotnom sud može odbiti njegov zahtjev zbog nedostatka stvarne legitimacije. koja je danas vladajuća. sud će mu pružiti potrebnu pomoć u smislu poučavanja neuke stranke. singularna materijalno-pravna sukcesija nema nikakvog uticaja na parnicu. ako se tuženi ili njegov zakonski zastupnik koji nemaju punomoćnika u FBiH nalaze u inostranstvu. ako je tužilac otuđio sporno pravo. Međutim. 26. Ako zakonski zastupnik ne pokazuje potrebnu pažnju u vršenju zastupanja. 5. 3. Ustanova zakonskog zastupnika i zastupanja primarno je regulisana normama materijalnog prava i to normama porodičnog i obligacionog prava. kad je u pitanju uticaj materijalno-pravne sukcesije na parnicu. Obzirom na osnov zastupanja razlikuju se zakonski. ako obje stranke imaju istog zakonskog zastupnika. ako tuženi nije parnično sposoban. Prema ovoj teoriji. a nema zakonskog zastupnika. 4.WWW. priznanje ili odricanje od tužbenog zahtjeva.

COM . odricanje od tužbenog zahtjeva. Punomoćstvo se može obavljati sa ili bez naknade. Punomoćnik je zastupnik koji u parnici zastupa parnično sposobnu stranku. Punomoć mora biti izdata u pismenoj formi ili na zapisnik kod suda. Parnična punomoć ima karakter procesne pretpostavke. U nekim pravnim sistemima moguće je ugovoriti naknadu koja će biti srazmjerna punomoćnikovom uspjehu u parnici (pactum de quota litis). Parnična punomoć u užem smislu je punomoć u kojoj se punomoćnik ovlašćuje na vođenje parnice. bez bližeg određivanja ovlaštenja. ali i za data uputstva. 26. Pactum de quota litis. Ona je u svojoj egzistenciji neovisna u odnosu na pravni posao. pored punomoćnika. Ako je punomoćnik priznao neke činjenice. Sud po službenoj dužnosti vodi računa da li lica koja se pojavljuju u ulozi punomoćnika mogu biti punomoćnici. kao uslova za dopuštenost preduzetih radnji od strane punomoćnika. ali to nije privilegija po pravu. Punomoćnik može biti svako poslovno sposobno lice. odnosno dok organ starateljstva ne obavijesti sud da je postavio staratelja. nego po stručnosti. Punomoćnik advokat može prenijeti punomoć na drugog advokata. Punomoć treba razlikovati od osnovnog pravnog odnosa iz kojeg se izvodi. Učešće stranke koja ima punomoćnika.WWW. Ako je punomoćnik lice koje nije advokat. bilo samoinicijativno ili na poziv suda. podnošenje vanrednih pravnih lijekova). a punomoć uvijek predstavlja jednostranu izjavu volje. on na osnovu parnične punomoći može preduzimati sve radnje u parnici. Ako se radnje stranke razlikuju od radnji njenog punomoćnika. odricanje i odustanak od pravnog lijeka. sudsko poravnanje. Ona može biti parnična punomoć i punomoć za obavljanje određenih radnji u parnici.BH-PRAVNICI. sud će po slobodnoj ocjeni cijeniti da li će takve činjenice smatrati priznatim ili osporenim.BH-PRAVNICI. Ako je punomoćnik advokat. osim lica koja se bave nadripisarstvom. Advokatu se naknada plaća po tarifi. Punomoć je ovlaštenje na vršenje zastupanja. ako je od pravosnažnosti odluke prošlo više od 6 mjeseci. Parnične radnje punomoćnika proizvode posljedice neposredno za zastupanu stranku. Stranka može u parnici i sama. Punomoćnik Pojam. pri čemu odgovara za njegov izbor (culpa in eligendo). Mandatum ad litem (parnična punomoć).4. relevantne su radnje stranke. Za dispozitivne radnje takav punomoćnik mora imati posebno ovlaštenje. Punomoćnik je dužan da punomoć podnese u pismenom obliku prilikom preduzimanja prve radnje u 41 WWW. a stranka to priznanje kasnije izmijeni ili opozove. za čiji rad odgovara. te da li se kreću u okviru ovlaštenja iz punomoći. Procesna punomoć (mandatum ad processum). Stranka može izmijeniti ili opozvati radnje svog punomoćnika sve do trenutka kad su te radnje proizvele određene procesno-pravne posljedice (dakle isto kao i vlastite radnje). on na osnovu parnične punomoći može preduzimati sve radnje osim dispozitivnih (povlačenje tužbe. preduzimati parnične radnje. Punomoć kao procesna pretpostavka. Osnovni odnos je ugovorni. Advokatu je posebna punomoć potrebna samo za podnošenje prijedloga za ponavljanje postupka. a privremeni zastupnik vrši prava i dužnosti sve dok se tuženi ili njegov punomoćnik ne pojave pred sudom. U ulozi punomoćnika se najčešće javlja advokat. Pred prvostepenim sudom advokata može ex lege zamijeniti njegov pripravnik.COM O postavljanju privremenog zastupnika sud odmah obavještava organ starateljstva.

WWW. Sudu se opoziv ili otkaz mora saopštiti u pismenom obliku ili usmeno na zapisnik. dužan je još mjesec dana obavljati radnje ako je potrebno da od davaoca punomoći otkloni neku štetu koja bi mogla nastati. Zastupnik može u konkretnom slučaju prenijeti svoja ovlaštenja na drugo lice i to lice se u parnici javlja kao punomoćnik. U slučaju smrti stranke. Potrebno je naglasiti razliku između zastupnika i punomoćnika pravnog lica. Procesna intervencija je ustanova koja svakom licu omogućava da učestvuje u tuđoj parnici i u vlastitom interesu pomaže stranci na čijoj strani se miješa. Prestanak punomoći nastupa okončanjem parnice ili okončanjem određene faze postupka.COM . sve dok punomoć ne opozovu nasljednici ili novi zakonski zastupnik stranke. takav nedostatak u odluci ima karakter apsolutno bitne povrede postupka. Sporedno miješanje u parnicu (interventio accessoria) Pojam i pretpostavke. ako je punomoć data samo za tu fazu.BH-PRAVNICI. Umješač može u parnicu stupiti u bilo kojem njenom stadiju. ali ako to propusti učiniti u ostavljenom roku. Punomoć prestaje i smrću punomoćnika. pa čak inakon podnošenja vanrednog pravnog lijeka. Ono može biti parcijalno. Ako punomoćnik otkaže punomoć.COM parnici. Prije toga. Zastupnik po pravilu može u ime pravnog lica preduzimati sve radnje u parnici. Opoziv i otkaz proizvodi dejstvo prema sudu i suprotnoj stranci od trenutka kad im je saopšten. sud može odrediti i da punomoćnik u naknadno određenom roku podnese punomoć. Ratificatio (odobrenje) je parnični institut kojm stranka može naknadno otkloniti nedostatak urednog zastupanja.1. punomoćnik je i dalje ovlašten na obavljanje radnji u parnici. za pojedine procesne radnje. 42 WWW. Pravna lica ispoljavaju i vrše parničnu sposobnost preko svojih organa. Zastupnik pravnog lica.2. onda će takvo posebno ovlaštenje zastupnik morati da ima za preduzimanje dispozitivnih radnji. UČEŠĆE TREĆIH LICA U PARNICI 27. Stranka može svakodobno otkazati punomoć. Postoje 2 osnovne pretpostavke za mogućnost učešća umješača: postojanje parnice i postojanje pravnog interesa za miješanje u parnicu. punomoć može prestati opozivom ili otkazom. sud će nastaviti postupak ne uzimajući u obzir radnje koje je preduzelo lice bez punomoći. U ulozi zakonskog intervenijenta javlja se javni tužilac i ombudsmen Federacije. Postojanje parnice je logična pretpostavka da bi moglo doći do miješanja. Pravni interes trećeg lica može biti različit i s obzirom na to se razlikuju 2 oblika procesne intervencije: obična intervencija i zakonska intervencija u užem smislu. Ako sud donese odluku na osnovu radnji lica koje nije imalo ovlaštenje za zastupanje. Ako se parnica vodi povodom pravnog posla za čije je zaključenje zastupnik morao imati posebno ovlaštenje.Takvo treće lice dobija položaj umješača. Pojam Učešće trećeg lica u parnici naziva se i procesna intervencija. 27.BH-PRAVNICI. Iz razloga ekonomičnosti. U običnoj intervenciji može se pojaviti svako lice čiji je vlastiti pravni interes angažiran u parnici. 27. Prilikom registrovanja pravnog lica u odgovarajući registar se obavezno navodi ime i prezime osobe ovlaštene za zastupanje pravnog lica (posebno u zemlji i u inostranstvu).

može svojim dolaskom na raspravu ili ulaganjem prigovora da otkloni donošenje presude zbog izostanka na štetu “njegove” stranke. Dejstvo pravosnažnosti obuhvata samo dispozitiv kojim se odlučuje o tužbenom zahtjevu. Položaj običnog umješača.hirograferni povjerilac parnične stranke na čijoj strani se miješa u spor. Postojanje nekog ekonomskog.BH-PRAVNICI.intervencijsko dejstvo prema umješaču. Npr. jer ako kupac ne uspije u parnici imaće regresni zahtjev prema prodavcu usljed odgovornosti prodavca za evikciju). jer ne dopušta preispitivanje ni činjeničnog ni pravnog osnova donesene presude. Na postojanje pravnog interesa sud pazi po službenoj dužnosti.u parnicu između kupca i lica koje tvrdi da je vlasnik stvari može se umiješati prodavac.položaj stečajnog vjerovnika u parnici u kojoj se raspravlja o postojanju potraživanja koje je osporeno u stečajnom postupku. U tom smislu je intervencijsko dejstvo šire i strožije od pravosnažnosti. da uloži žalbu koju je stranka propustila uložiti itd. Naime. ako je stranka svojim nesavjesnim vođenjem parnice doprinijela da izgubi spor i to: • ako je iz krajnje nepažnje propustila upotrijebiti neko napadno ili odbrambeno sredstvo. Ovlaštenja umješača su dosta ograničena. On ne može preduzimati dispozitivne radnje.BH-PRAVNICI.3. Ovim obavještenjem se trećem licu omogućava da stupi u parnicu u 43 WWW. On svojim aktivnim držanjem može otkloniti negativne posljedice pasivnog držanja stranke na čijoj strani se miješa.WWW. d) U svim situacijama kad se za stranku ako izgubi parnicu stvara regresni zahtjev prema umješaču (npr.kad tužilac tokom trajanja parnice prenese svoje pravo na umješača). Njegova ovlaštenja su u funkciji razloga za intervenciju. 27. a posebno u slijedećim situacijama: c) Kad odluka ima dejstvo pravosnažnosti i na umješača (npr. u parnici koju stranka pokrene u ostvarivanju svog regresnog zahtjeva prema umješaču. Umješač će imati ovaj položaj u predmetima u kojima sudska odluka prema njemu proizvodi dejstvo pravosnažnosti. Što se tiče drugog razloga za intervenciju. umješač ima pravo da se suprotstavi prigovorom nesavjesnog vođenja parnice. niti može biti saslušan kao stranka u svrhu dokazivanja. Pravni interes postoji uvijek kad odluka u konkretnoj parnici ima uticaj na pravni položaj umješača prema stranci. koji mogu biti dvojaki: da pomaže i da kontroliše stranku na čijoj strani se miješa. e) Ako je intervenijent tzv. U smislu prvog razloga. • ako je svojim protivljenjem onemogućila dejstvo radnji koje je umješač preduzeo u korist stranke. obzirom da on nema položaj stranke. emotivnog ili nekog drugog interesa nije razlog za miješanje. umješač je ovlašten da stavlja prijedloge i preduzima sve ostale radnje koje idu u korist stranke. u novoj parnici koju radi ostvarivanja regresnog zahtjeva pokreće stranka protiv svog intervenijenta iz prethodne parnice. Takav je npr. već samo pomaže stranci na čijoj strani se miješa.COM Postojanje pravnog interesa utvrđuje se na osnovu postojanja određenog pravnog odnosa između stranke i umješača. Ovim prigovorom umješač može otkloniti intervencijsko dejstvo presude. Umješač sa položajem jedinstvenog suparničara. Obavještenje o parnici (litis denuntiatio) To je parnična radnja kojom tužilac ili tuženi podneskom preko suda obavještavaju treće lice da je parnica pokrenuta i u kakvom stanju se nalazi. a intervencijsko dejstvo se proteže i na obrazloženje presude. Hirografeni povjerilac je onaj koji nema poseban zalog i snosi rizik fluktuacije imovine njegovog dužnika.COM . Ono se sastoji u tome što umješač ne može u drugoj parnici osporavati pravilnost donesene presude ni u jednom elementu. presuda iz prethodne parnice ima tzv.

Obično se zasniva podnošenjem tužbe: tužba je usmjerena protiv više lica (pasivno suparničarstvo). Kumulativni uslovi za postojanje formalnog suparničarstva su: (1) istovrsnost zahtjeva odnosno obaveza.zahtjev za naknadu štete koju je prouzrokovao na stvari). Ono proizvodi procesno-pravno i materijalno-pravno dejstvo. Pravna zajednica postoji ako se više lica javljaju kao učesnici određenog građansko-pravnog odnosa (npr. ili jednom tužbom ustaje više lica (aktivno suparničarstvo). Ako prethodnik stupi u parnicu. te usljed promjene parnične stranke. osim u slučajevima kad tužilac ima neke zahtjeve prema tuženom koji su za njega lično vezani (npr.4. međutim može se zasnovati i u toku postupka. više povjerilaca tuže za potraživanja iz zajednički sklopljenog ugovora). Prema načinu zasnivanja. tvrdi da stvar drži ili pravo vrši u ime trećeg lica (npr. laudatio nominis) To je jedan od oblika obavještavanja trećeg o parnici. Formalno suparničarstvo javlja se u slučaju kad su zahtjevi odnosno obaveze suparničara iste vrste i kad se zasnivaju na bitno istovrsnom činjeničnom i pravnom osnovu. 28.suvlasnici. (2) bitna istovrsnost činjeničnog i pravnog osnova i (3) nadležnost istog suda i ista vrsta postupka. usljed proširenja tužbe na novog tuženog. poslugoprimac. 27. Kod formalnog suparničarstva se suparničari ne nalaze ni u kakvom materijalno-pravnom niti u stvarnom odnosu. suparničarstvo se dijeli na materijalno i formalno. Ako je tuženi imenovao prethodnika. špediter).1. u slučaju spajanja parnica. dolazi do procesno-pravne sukcesije.BH-PRAVNICI. Naše pravo ne dozvoljava zasnivanje suparničarstva proširenjem tužbe po nalogu suda. U materijalno-pravnom pogledu. SUPARNIČARSTVO (LITIS CONSORTIUM) 28. ali će presuda imati intervencijsko dejstvo prema imenovanom prethodniku.COM . Prema uslovima koji se traže za zasnivanje. Lica koja stupaju u parnicu kao novi tužilac ili tuženi moraju postupak prihvatiti u stanju u kome se zatekao u trenutku njihovog stupanja. 44 WWW.2. a prema dejstvu koje proizvodi u postupku na obično i nužno.WWW. obavještenje za posljedicu ima prekid roka zastarjelosti.COM svojstvu intervenijenta ili da preuzme položaj stranke koja ga obavještava. prevoznik. koje nastupa bez obzira na to da li je obaviješteno treće lice stupilo u parnicu ili ne. u situacijama kad tuženi kao imalac stvari ili korisnik nekog prava. Imenovanje prethodnika (nominatio auctoris. a ovaj se ne odazove pozivu. Postoje još i eventualno i zakonsko suparničarstvo. sunasljednici i sl). Pravo da imenuje prethodnika u parnici i da ga pozove da stupi u parnicu umjesto njega pripada samo tuženom. ne može se osloboditi svoje procesne uloge tuženog. 28. U stvarnoj zajednici su oni suparničari čija se potraživanja odnosno obaveze zasnivaju na istom činjeničnom i pravnom osnovu (npr. suparničarstvo se dijeli na prvobitno (po tužbi ili protivtužbi) i naknadno i to: usljed pristupanja novog tužioca. Najvažnija procesno-pravna posljedica je u intervencijskom dejstvu.BH-PRAVNICI.zakupoprimac. Pritom pristanak tužioca nije potreban. Pojam i podjela Suparničarstvo ili subjektivna kumulacija postoji ako se u ulozi tužioca ili tuženog pojavljuju 2 ili više lica. Materijalno i formalno suparničarstvo Materijalno suparničarstvo postoji ako se suparničari u pogledu predmeta spora nalaze u pravnoj ili u stvarnoj zajednici.

COM Dejstvo i značaj suparničarstva. Obzirom na pravne razloge koji traže donošenje jedinstvene odluke. ono zahvata sve nužne suparničare i prema svim suparničarima se mora donijeti sadržajno ista presuda. pa i onima koji nisu učestvovali u parnici. Problem postoji u situacijama kad nužni suparničari preduzimaju međusobno protivrječne (kolidirajuće) radnje. Dispozitivne radnje (odricanje od tužbenog zahtjeva. dejstvo procesne radnje koje je preduzeo jedan suparničar proteže se i na sve ostale suparničare (koji su eventualno propustili tu radnju). svaki suparničar samostalno disponira predmetom spora itd. poravnanje itd) proizvode dejstvo samo ako su preduzete od strane svih suparničara zajedno. ali samo u pogledu mogućnosti preduzimanja parničnih radnji. Razlozi ekonomičnosti opredjeljuju stranke da se posluže ustanovom suparničarstva uvijek kad se za to ispune uslovi.4. Rokovi za preduzimanje parničnih radnji teku posebno za svakog suparničara. Može se reći da kod običnog suparničarstva nastaje onoliko samostalnih procesno-pravnih odnosa koliko je lica u ulozi tužioca ili tuženog. Jedinstveno suparničarstvo postoji u situacijama u kojima se sporni odnos može riješiti samo na jedinstven način prema svim suparničarima.postoji u slučaju kad zakonski nasljednici tuže testamentalne nasljednike i traže poništaj testamenta. radnja može biti preduzeta sve dok rok teče u korist bilo kojeg od suparničara. Ono npr. Samostalnost pojedinih procesno-pravnih odnosa ogleda se u više aspekata: nastanak i okončanje svakog od njih može biti različito. Formalno suparničarstvo i materijalno suparničarstvo zasnovano na stvarnoj zajednici imaju dejstvo običnog suparničarstva. Međutim. procesne pretpostavke za svakog suparničara moraju biti posebno utvrđivane. radnje jednog suparničara ne proizvode posljedice prema ostalima. Radi se o sporovima povodom nedjeljivih stvarnih prava i drugih nedjeljivih pravnih odnosa. jer samo svi učesnici zajedno imaju potpunu stvarnu legitimaciju. Obično suparničarstvo Kod običnog suparničarstva svaki od suparničara ima položaj samostalne stranke u parnici. 28. Npr. Mada to Zakon ne reguliše izričito. Odluka će u tom slučaju djelovati jednako prema svim testamentalnim nasljednicima.BH-PRAVNICI.WWW.BH-PRAVNICI. Dejstvo nužnog suparničarstva različito je od dejstva običnog suparničarstva. 28. razlikuju se 2 vrste nužnog suparničarstva: jedinstveno i nužno suparničarstvo u užem smislu. u zavisnosti od toga da li priroda materijalnopravnog odnosa u kome se nalaze suparničari zahtijeva donošenje jedinstvene odluke ili ne. s tim što su ti odnosi spolja objedinjeni raspravljanjem i odlučivanjem u jednom postupku. S druge strane. Do zasnivanja suparničarstva dolazi samo voljom stranaka. U pogledu dejstva preduzetih radnji. 45 WWW. Samo izuzetno dolazi do nužnog suparničarstva. Nužno suparničarstvo u užem smislu postoji u situacijama kad u parnici moraju učestvovati svi učesnici spornog materijalno-pravnog odnosa. Nužno suparničarstvo Suparničarstvo je nužno kad se prema zakonu ili zbog prirode materijalno-pravnog odnosa spor može riješiti samo na jednak način prema svim suparničarima. Materijalno suparničarstvo koje se zasniva na pravnoj zajednici može biti i obično i nužno.COM . Obični suparničari su u međusobnom odnosu potpuno samostalni i odluka prema pojedinim suparničarima može biti različita po sadržaju. nužni suparničari su suvlasnici nekretnina u parnici za utvrđivanje prava služnosti. I kod nužnog suparničarstva je svaki suparničar samostalna stranka.3.

obzirom da odlučivanje o tužbenom zahtjevu glavnog intervenijenta ima prejudicijelan značaj za ishod prve parnice. Ako se pokaže da prvotuženi nije pasivno legitimisan. Do eventualnog suparničarstva može doći samo u situacijama u kojima tužilac prema svim tuženima postavlja isti zahtjev. i to tako što će tražiti da tužbeni zahtjev bude prihvaćen prema slijedećem tuženom. najcjelishodnije je da sud prvo raspravi i odluči o tužbenom zahtjevu glavnog intervenijenta. Pod procesnim radnjama podrazumijevaju se sve radnje koje su regulisane normama procesnog prava. PROCESNE RADNJE 29.intervencijski postupak. svi oni koji su navedeni iza prvotuženog su eventualni ili supsidijarni. ili različite zahtjeve koji su u međusobnoj vezi i za koje je stvarno i mjesno nadležan isti sud. ako se sadržaj ugovora o jemstvu tome ne protivi. AKTIVNOSTI PROCESNIH SUBJEKATA U PARNICI 29.5. Ova tužba dopuštena je samo ako su ispunjene 2 pretpostavke: da već postoji prethodna parnica. u slučaju da bude pravosnažno odbijen prema onome ko je u tužbi naveden prije. 28.COM . 28. Pojam Parnica se pokreće. te da je zahtjev intervenijenta upravljen na stvar ili pravo o kome između stranaka teče parnica. pa tek onda da nastavi raspravljanje o tužbenom zahtjevu iz prve parnice. Suparničarstvo na osnovu zakona Zakon izričito propisuje da glavni dužnik i jemac mogu biti zajednički tuženi.1.6. 28. Tužba glavnog intervenijenta za posljedicu ima zasnivanje suparničarstva na pasivnoj strani: tužilac i tuženi iz već pokrenute parnice dobivaju položaj tuženih.BH-PRAVNICI. prema eventualnim suparničarima će se odbiti kao neosnovan. Što se tiče postupanja suda. Ako se tužbeni zahtjev prema prvotuženom usvoji. glavni dužnik i jemac ne mogu biti zajednički tuženi jer bi to bilo u suprotnosti sa sadržajem ugovora o jemstvu. Dakle.BH-PRAVNICI. Glavno miješanje u parnicu (interventio principalis) Lice koje traži stvar ili pravo povodom kojeg se već vodi parnica između drugih lica. sve dok se postupak pravosnažno ne okonča. Eventualno ili supsidijarno suparničarstvo Tužilac može istom tužbom obuhvatiti 2 ili više tuženih.7. odvija i okončava preduzimanjem procesnih radnji. može pred istim sudom pred kojim teče ta parnica tužiti obje stranke jednom tužbom. sud će donijeti presudu kojom se tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan i tada dolazi do rasprave o osnovanosti tužbenog zahtjeva prema drugom tuženom. Tužbom tog lica pokreće se tzv. pa otuda i naziv ustanove "glavna intervencija" ili "glavno miješanje". Ako se jemac nalazi u obavezi samo ukoliko glavni dužnik ne bude mogao platiti dug.WWW. Ustanovom eventualnog suparničarstva izbjegava se rizik pokretanja druge parnice. kako u pogledu pretpostavki 46 WWW.COM smatra se da procesno-pravno dejstvo proizvodi radnja koja je najpovoljnija za sve suparničare.

Procesnim stranke nastoje uticati na vremenski tok parnice. Dalja podjela je na ofanzivne i defanzivne procesne radnje. obje su upravljene na donošenje odluke suda. 7. bez posredovanja suda (npr.COM za njihovu punovažnost. tj. odricanje od pravnog lijeka itd. s tim što predlaže da sud usvoji drugi zahtjev ako se prvi pokaže neosnovanim. Dakle. dopušteno je isticanje više prijedloga ili zahtjeva supsidijarno: tužilac npr. Adresat procesnih radnji je uvijek sud. Tužba je također procesna radnja. radi se o procesnoj radnji bez obzira na to što ona proizvodi neke sporedne materijalno-pravne posljedice. To su npr. Istovremeno. Neke procesne radnje s obzirom na njihovo dejstvo imaju istovremeno karakter i neposrednih i posrednih radnji (npr. Međutim. U posredne radnje spadaju prijedlozi. 6. tako i u pogledu dejstava koja proizvode. 47 WWW. sve procesne radnje se mogu podijeliti na posredne i neposredne. Njima tužilac nastoji dokazati osnovanost. 8. Podjela procesnih radnji stranaka. Sud ih ispituje samo sa stanovišta njihove osnovanosti. Izdavanje parnične punomoći procesna radnja. Najvažnija podjela procesnih radnji je na radnje stranaka i radnje suda. Ovo pravilo važi samo za posredne procesne radnje. 29. pa su obzirom na ova dejstva to neposredne procesne radnje.WWW.BH-PRAVNICI. jer osnovna dejstva proizvodi u parnici. tj.tužba. Neposredne procesne radnje. ulaganje žalbe itd). Posredne procesne radnje proizvode dejstva tek posredstvom djelatnosti suda. Prijedlozi su radnje kojima stranke pozivaju sud da donese određenu odluku. 5.2. a tuženi neosnovanost tužbenog zahtjeva. a stvarni se tiču odlučivanja o predmetu spora. Procesne radnje stranaka Karakter procesne radnje ima svako držanje (činjenje i propuštanje) stranaka u parnici koje proizvodi određene posljedice u skladu sa normama procesnog prava. Dejstvo procesnih radnji ne može zavisiti od uslova. žalba i sl). Dakle. tvrdnje itd.tužba i žalba). one koje neposredno stvaraju novo procesno stanje su po pravilu neopozive. Većinu radnji stranke preduzimaju u slobodnoj formi. one radnje koje same po sebi ne stvaraju novu procesno-pravnu situaciju u postupku. Procesna radnja je po pravilu jednostrana izjava. ako su osnovna dejstva neke radnje određena normama procesnog prava.BH-PRAVNICI. Opće karakteristike procesnih radnji stranaka su: 3. Tvrdnje mogu biti činjenične i pravne. Subjektivne pretpostavke za važnost procesnih radnji su stranačka. a žalbom se zasniva nadležnost višeg suda. Procesnu radnju predstavlja svako držanje stranaka u parnici koje proizvodi posljedice po normama procesnog prava.COM . 4. Posredne radnje sud ispituje i sa stanovišta dopuštenosti i sa stanovišta osnovanosti. Neposredne procesne radnje same po sebi proizvode dejstva u parnici. jer je njeno primarno dejstvo da pokreće parnicu i određuje njen predmet. Dijele se na procesne i stvarne. parnična i postulaciona sposobnost. Najvažniji kriterij za podjelu je kriterij dejstva koje radnje proizvode u parnici. Tužbom se pokreće parnični postupak. ističe 2 zahtjeva. pa su utoliko i posredne radnje. odricanje od tužbenog zahtjeva. norme materijalnog prava koje se tiču nedostataka u izjavi volje ovdje nisu primjenjive. Prema tom kriteriju. Samo se najvažnije procesne radnje preduzimaju u unaprijed utvrđenoj procesnoj formi (npr.povlačenje tužbe. Pritom nije bitno da li je stranka određenim držanjem željela nastupanje date posljedice ili ne.povlačenje tužbe. Procesne radnje su u načelu opozive.

imena stranaka i drugih učesnika itd. zapisnik treba da sadrži i bitne podatke o sadržaju preduzetih radnji. Samo na osnovu zapisnika se može utvrditi da li se prvostepeni sud pri vođenju postupka pridržavao normi procesnog prava. Zapisnik se sastavlja i o radnjama koje se usmeno preduzimaju izvan ročišta. Ako ne bude vraćen u roku smatra se povučenim. U pismenoj formi se preduzimaju procesne radnje stranaka kao što su tužba. ponuđeni dokazi. Nedostatak se može otkloniti i radnja konvalidirati njenim naknadnim odobrenjem.ispravljanjem. Takva pismena nazivaju se podnesci. kao osnovno načelo. žalba. to za posljedicu ima apsolutno bitnu povredu postupka. a one imaju unutar procesno dejstvo. Podnesci. prijedlog za povrat u prijašnje stanje itd.opozivanjem. Pretpostavke su sposobnost stranke ili ovlaštenja njihovih zastupnika. (2) forme i (3) sadržine. 29.3. Samo izuzetno sud može odrediti da se podnesci prepišu na trošak stranke.odricanjem od pozivanja na nedostatak.BH-PRAVNICI. ako se radi o opozivoj radnji. radnje pripremanja glavne rasprave (prikupljanje procesne građe). razdvajanje raspravljanja o pojedinim elementima odlučivanja itd.4. Sadržaj podneska određen je vrstom radnje koja se njime preduzima. Među tim radnjama su najvažnije: • • • radnje kojima se utiče na vremenski razvoj postupka: zakazivanje i odlaganje ročišta. 29. . izvedeni dokazi.COM . preduzimaju se u slobodnoj formi. . Zapisnik spada u važne procesne dokumente. Na isti način sud će postupiti i ako podnesci nisu podneseni u dovoljnom broju primjeraka.COM Nedostaci procesnih radnji stranaka mogu se ticati: (1) pretpostavki za preduzimanje radnje. na osnovu sadržaja zapisnika moguće je provjeriti: 48 WWW. Forma procesnih radnji Procesne radnje kojima se ostvaruje načelo usmenosti. određivanje sudskih rokova. Presudom sud odlučuje o meritumu spora.WWW. Prema tome. izjave i prijedlozi stranaka. Pismena forma je posebno zastupljena kod procesnih radnji suda (odluka). Pored uobičajenih podataka kao što su naziv i sastav suda. Ako je podnesak nejasan ili ne sadrži sve potrebne elemente. Samo najvažnije procesne radnje se preduzimaju u unaprijed utvrđenoj formi (pismena forma). dopunom ili ponovnim preduzimanjem radnje. jer se njime zasvjedočava sadržaj glavne rasprave. koje sud donosi u formi presude i rješenja. odluke suda. Podnesak ispravljen u roku smatra se urednim od dana prvog podnošenja. sud će stranku poučiti da ga u određenom roku ispravi i dopuni. radnje kojima se osigurava cjelishodnost u raspravljanju: spajanje više parnica. a ako bude vraćen bez potrebnih ispravki biće odbačen. jasan i mora sadržavati sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti. Procesna radnja čiji se nedostaci tiču pretpostavki je bez dejstva. Po svom karakteru i dokaznoj snazi zapisnik je javna isprava. Procesne radnje izvan ročišta preduzimaju se u pismenoj formi. Procesne radnje suda Najvažnije radnje suda su odluke. On mora biti uredan. a posebno: da li je rasprava bila javna ili ne. Nedostaci koji se tiču forme i sadržine radnje mog se otkloniti na više načina: .BH-PRAVNICI. upućivanje poziva itd. Ostale radnje koje preduzima u toku parnice sud uglavnom preduzima u obliku rješenja. Ako o odlučnim činjenicama postoji protivrječnost između sudskog zapisnika i odluke.

rok za podnošenje odgovora na tužbu.COM a) Da li je sud svoju odluku zasnovao na dokazima izvedenim na glavnoj raspravi. neovisno od saznanja ovlaštenog lica za tu činjenicu. Podjela. Ako tog dana nema. Rokovi određeni na mjesece. Sud je obavezan u zapisnik unijeti i prigovore koje nije prihvatio. d) Stav suda prema prijedlozima i prigovorima stranaka itd. On sadrži tok glasanja i odluku koja je donesena. Ako je određen na dane. odnosno godine. dok kod mirovanja postupka prestaju teći samo sudski rokovi.instruktivni rokovi. za početak roka uzima se prvi naredni dan nakon relevantnog događaja. rok se završava zadnjeg dana zadnjeg mjeseca. Poseban zapisnik sastavlja se o vijećanju i glasanju. Rokovi Pojam. Zatvara se u poseban omot. za čije propuštanje procesno pravo ne veže nikakve posljedice. Objektivni rokovi su oni koji se računaju od dana nastupanja relevantne činjenice. Rok je vremenski interval za preduzimanje procesnih radnji predviđen normama procesnog prava. Zakonski su određeni zakonom i njihovo trajanje ne mogu mijenjati ni sud ni stranke.BH-PRAVNICI. rokovi koji su prestali teći počinju teći iznova (kao i kod prekida rokova). preduzeta prije isteka roka. Sudski rokovi se mogu produžavati na prijedlog stranaka. Procesni rokovi se dijele na zakonske i sudske. Za lice koje se nalazi na odsluženju vojnog roka ili na izdržavanju zatvorske kazne. Rokovi se računaju na dane. Rok je održan ako je radnja čije je preduzimanje vezano za određeni rok. c) Da li je sud donio odluku u istom sastavu u kome je postupao na zadnjem ročištu. a trajanje u konkretnom slučaju određuje sud. Podnesak se smatra predatim danom njegove predaje preporučenom pošiljkom ili telegramom pošti.1. Kod sudskih rokova. Takav je npr. Radnja je preduzeta u roku ako je podnesak kojim se radnja preduzima predat sudu prije isteka roka. Ako zadnji dan roka "pada" u nedjelju ili na državni praznik. završavaju se onog dana zadnjeg mjeseca odnosno godine koji po svom broju odgovara danu kad je rok počeo. Dilatorni rok je rok kojim se određuje vremenski period prije čijeg isteka nije dozvoljeno preduzimanje neke procesne radnje. Kad dođe do prekida postupka prestaju teći i zakonski i sudski rokovi. Subjektivni su oni koji počinju teći od dana saznanja za događaj koji je relevantan za njihovo računanje. pa ga može razgledati samo viši sud kad rješava o pravnom lijeku. 30.BH-PRAVNICI. zakon predviđa maksimalne granice trajanja.WWW. Npr. Takvi su npr. podnesak se 49 WWW.rokovi za ulaganje pravnih lijekova. Rok prestaje teći od nastupa činjenice koja je izazvala zastoj u razvoju postupka. Početak i računanje rokova.COM . Stranke imaju pravo staviti prigovor na sadržaj zapisnika. rokovi se dijele na subjektivne i objektivne. To su tzv. b) Da li je strankama bilo omogućeno da se izjasne o navodima suprotne strane. rok za pismenu izradu presude je 8 dana od dana donošenja. Kad se postupak nastavi. Obzirom na momenat od kojeg se računaju. mjesece i godine. rok ističe istekom prvog narednog radnog dana. a ne od momenta kad je sud donio odluku povodom zastoja. Povlačenje tužbe i sudsko poravnanje takođe se unose u zapisnik. Održanje rokova. Rokovi su propisani i za neke procesne radnje suda. ROKOVI I ROČIŠTA 30. odgovora na pravni lijek itd.

Da propuštanje takve radnje ima za posljedicu prekluziju. Obligatorna su po pravilu ročišta za glavnu raspravu.BH-PRAVNICI. a u privrednim sporovima 30 dana. Ročišta zakazuje sud. 5. odnosno upravi zatvorske ustanove.COM smatra predatim danom njegove predaje komandi vojne jedinice. Propuštanje je opravdano ako se ne može pripisati u krivicu stranci ili njenom zastupniku. 30. U fakultativna ročišta spadaju pripremno ročište. Propuštanje zakonskih rokova po pravilu vodi prekluziji. rok počinje teći od dana saznanja. 3. Podnesak će jednako proizvesti dejstvo i ako se ne uruči zajedno sa pozivom. i druga ročišta koja sud zakazuje kad smatra cjelishodnim da o nekom pitanju raspravlja na posebnom ročištu. Do povrata u prijašnje stanje može doći samo na prijedlog stranaka. smatrat će se da je podnesak podnesen na vrijeme. Ako je stranka kasnije saznala za propuštanje. a uz ispunjenje slijedećih pretpostavki: 2. Na ročište se pozivaju stranke i ostala lica čije se prisustvo smatra potrebnim. tj.WWW. Po pravilu se ročišta održavaju u sudskoj zgradi. 32. Da je stranka propustila rok ili ročište. Uz poziv se stranci dostavlja i podnesak koji je dao povod za određivanje ročišta. ročište se može održati i izvan sudske zgrade (npr.COM . Povraćaj u prijašnje stanje nije dopušten u slučaju propuštanja roka za podnošenje prijedloga za povraćaj (restitutio restitutionis non datur). Ako to sud smatra svrsishodnijim. 31. Najvažnija pravna posljedica propuštanja je u nastupu prekluzije. Razlog za propuštanje mora biti opravdan (iusta causa). da je stranka izgubila pravo na preduzimanje. POVRAĆAJ U PRIJAŠNJE STANJE (RESTITUTIO IN INTEGRUM OB TERMINEM ELAPSUM) Povraćaj u prijašnje stanje je ustanova za otklanjanje posljedica propuštanja koja se ne mogu pripisati u krivicu stranaka.2.ročište za izvođenje dokaza uviđajem ili saslušanjem bolesnog svjedoka). Ročišta Ročište je procesnopravna forma kojom se uobličava preduzimanje usmenih procesnih radnji. a mogu biti obligatorna i fakultativna. 4. Postupak po restitucionom prijedlogu 50 WWW. ročište za izvođenje dokaza. Objektivni rok je 3 mjeseca. Ako stranka iz neznanja preda ili uputi podnesak nenadležnom sudu. i to bez obzira na odgovornost stranke.BH-PRAVNICI. kao i ročište za raspravljanje o prijedlogu za povrat u prijašnje stanje. Prijedlog za povraćaj mora biti podnesen u doku od 15 dana od dana kad je prestao razlog koji je prouzrokovao propuštanje. POJAM PROPUŠTANJA Procesna radnja je propuštena ako nije preduzeta u predviđenom roku ili do određenog momenta u razvoju postupka. 32. Predlagač je dužan istovremeno sa podnošenjem prijedloga da preduzme i propuštenu radnju. a prije isteka roka.2.

dokazi. a pravni fakultativan. Protiv rješenja kojim se odobrava povraćaj nije dozvoljena žalba.COM Za rješavanje o prijedlogu nadležan je sud pred kojim je trebalo preduzeti propuštenu radnju. Pojam i sadržaj Tužba je procesnopravna forma kojom se u parničnom postupku ostvaruje ustavom zagarantirano pravo na pravnu zaštitu. TUŽBE 33. Ako je tužbeni zahtjev usmjeren na novčano potraživanje.određenje obje stranke (tužioca i tuženog).3. 33. tužilac je dužan da naznači vrijednost predmeta spora.tužbeni zahtjev. Karakter pravno relevantnih činjenica imaju samo one činjenice za koje pravne norme vežu određene pravne posljedice. prema vrijednosnom kriteriju. 33. veže određivanje nadležnosti. Naknadno preduzeta radnja smatra se blagovremenom. ulaganje revizije ili vrste postupka. a posredstvom suda i prema drugoj stranci tuženom. Obavezni elementi tužbe su: . a ukidaju se i sve odluke koje je sud donio zbog propuštanja. osim u slučajevima kad se prijedlog za povraćaj zasniva na općepoznatim činjenicama. . dokazi i tužbeni zahtjev. Uz oznaku predmeta navodi se i njegova novčana vrijednost. sastava suda. Podiže je subjekt povrijeđenog ili ugroženog prava i tada se pretvara u stranku . Dejstvo restitucije Dejstvo se sastoji u tome što se parnica vraća u stanje u kome se nalazila prije propuštanja. Činjenični osnov obrazuju pravno relevantne činjenice iz kojih tužilac kao pravnu posljedicu izvodi tužbeni zahtjev. U drugu grupu spadaju elementi koji su karakteristični za tužbu kao posebnu procesnu ustanovu. U prvu grupu spadaju podaci koje obavezno sadrži i svaki drugi podnesak: oznaka suda. stranaka i predmeta spora. za određivanje vrijednosti je mjerodavna visina glavnog tužbenog zahtjeva. Ovi elementi mogu se podijeliti u 2 grupe. Oznaka vrijednosti predmeta spora ima višestruku funkciju. Dostavljanje tužbe sudu za posljedicu ima pokretanje parnice. To su: tužbeni osnov.1.određenje suda kojem se tužilac obraća za pravnu zaštitu. .BH-PRAVNICI.osnov tužbe. Osnov tužbe Razlikuju se činjenični i pravni osnov tužbe. Sud o prijedlogu odlučuje bez obzira na (ne)prisustvo stranaka na ročištu. . 32.subjekt procesnog prava. Predmet spora označava se prema njegovoj pravnoj prirodi.BH-PRAVNICI. i to na posebnom ročištu.COM . Kao procesna radnja usmjerena je ka sudu.predmet spora. Činjenični osnov mora u tužbi biti prezentiran u obimu koji omogućava dopuštenost raspravljanja o 51 WWW. osim ako je sud donio odluku na osnovu nedozvoljenog ili neblagovremenog prijedloga. Činjenični je obligatoran. Za nju se. Ročište je obligatorno. kome se dostavlja primjerak tužbe.2. . Ako tužbeni zahtjev nije usmjeren na novčano potraživanje.WWW. .

onda će biti neophodno iznijeti i faktičke činjenice u obimu koji je potreban da bi se istaknuti tužbeni zahtjev individualizirao (npr. Npr. tužilac može od suda zahtijevati donošenje odluke kojom se nalaže izvršenje određene radnje. a to je jedini ugovor te vrste koji su zaključili. Zbog toga su stranke dužne da odrede sadržaj i obim pravne zaštite.BH-PRAVNICI. Samo tužbeni zahtjev je predmet odlučivanja.predmet spora Tužbeni zahtjev je predmet spora. Pravna priroda predmeta spora u teoriji. tako što stvarne činjenice supsumira pod odgovarajuće norme materijalnog prava. Privatno pravo se poima kao sistem subjektivnog prava. Može se definisati kao procesno-pravni zahtjev za pružanje pravne zaštite određenog sadržaja. Pravnu prirodu predmeta spora utvrđuje sud putem pravne kvalifikacije. ako je između tih osoba zaključeno više istovrsnih ugovora. 52 WWW. Po načelu dispozitivnosti. izjednačavala sa zahtjevom materijalnog prava. onda je za određenje identiteta tužbenog zahtjeva dovoljno da se on odredi prema pravnoj prirodi odnosa iz kojeg se izvodi. dovoljno je da tužilac iznese osnovna materijalno-pravna obilježja pravnog odnosa iz kojeg izvodi tužbeni zahtjev. a proces kao instrument zaštite privatnog prava i kao element javnog prava. Međutim.WWW. a ne i u obimu koji omogućava odlučivanje o osnovanosti tužbenog zahtjeva.Klasična civilistička teorija je predmet spora. To čine u formi tužbenog zahtjeva. ako jedna osoba tuži drugu za ispunjenje ugovora o kupoprodaji.pod uslovom da postoje procesne i pravozaštitne pretpostavke čije postojanje se po potrebi dokazuje u postupku pred pravozaštitnim organom. Tužilac je dužan da u tužbi iznese činjenično stanje u obimu koji omogućava odlučivanje o dopuštenosti tužbe. bez navođenja pojedinih činjenica. On se u tužbi formuliše u obliku prijedloga sudu kakvu presudu da donese. kao procesni zahtjev. Modificirana civilistička teorija predmet spora vidi kao zahtijevanu pravnu zaštitu određenog sadržaja: osuđujuću.3.COM . te pravnu promjenu . a ne na osnovu činjenica iznesenih u tužbi. utvrđenje postojanja ili nepostojanja određenog prava ili pravnog odnosa.COM tužbenom zahtjevu. Prema teoriji supstanciranja. deklaratornoj i konstitutivnoj. te promjenu ili prestanak određenog pravnog odnosa. ispravnost jedne ili druge teorije zavisi od konkretnog predmeta. sud ne ide ni mimo ni preko tužbenog zahtjeva. 33. niti tužilac može imati štetne posljedice jer je dao pogrešnu pravnu kvalifikaciju. Teorijski aspekti utvrđivanja identiteta tužbenog zahtjeva. utvrđujuću. Ovo iz razloga što sud svoju odluku o osnovanosti tužbenog zahtjeva donosi na osnovu činjenica utvrđenih na glavnoj raspravi. Pravni osnov je fakultativan element (za razliku od činjeničnog osnova). U tužbenom zahtjevu tužilac postavlja određenu pravnu tvrdnju i istovremeno od suda traži da izrekne određenu pravnu posljedicu u formi odluke. 1. pa time i predmet parnice kao procesno-pravnog odnosa. Shodno tim formama. Zato pravne tvrdnje tužioca ne obavezuju sud. U odgovoru na pitanje koji je to obim postoje 2 teorije: Prema teoriji individualiziranja.BH-PRAVNICI. koji je zasnovan na tužiočevoj tvrdnji da mu pripada ovlaštenje da traži ostvarenje određenih pravnih posljedica iz određenih činjenica. Međutim. Civilističke teorije . tek na osnovu konkretnih činjenica moguće je potpuno odrediti identitet istaknutog tužbenog zahtjeva.mjesto ili vrijeme zaključenja ugovora). Tužbeni zahtjev se može postaviti u 3 procesno-pravne forme: kondemnatornoj. Tužbeni zahtjev (petitum) .

je tzv. bez obzira da li se pritom tužilac poziva na jedan ili na više činjeničnih osnova. Određeno činjenično stanje ne smatra se sastavnim dijelom predmeta spora. Zbog toga do preinačenja tužbe dolazi samo ako se promijeni tužbeni zahtjev. Vrste tužbi Prema sadržaju pravne zaštite koja se tužbom traži. utuživost je pitanje samog subjektivnog prava. a ličnim tužbama se štite relativna subjektivna prava sa dejstvom inter partes. Poseban. Tužbeni zahtjev kod ovih tužbi uvijek je upravljen na neku radnju. izazivačka (provokativna) tužba. Osim toga.BH-PRAVNICI. a može se podnijeti i usmeno na zapisnik kod suda. Presudom koju sud donosi na osnovu kondemnatorne tužbe se utvrđuje pravo tužioca prema tuženom i istovremeno naređuje tuženom da ispuni obavezu na koju je upravljen tužbeni zahtjev. Forma tužbe. tužilac ima mogućnost da u izvršnom postupku ostvari prinudno izvršenje. Procesne teorije . tj. sud će donijeti presudu kojom tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan. Tužilac svoj zahtjev uvijek zasniva na tvrdnji da je tuženi povrijedio neko njegovo pravo i otuda proizilazi njegov pravni interes da traži zaštitu u cilju otklanjanja povrede. utvrđujuće ili deklaratorne i preobražajne ili konstitutivne. Dakle. Stvarnim tužbama se štite apsolutna subjektivna prava koja djeluju erga omnes. Čista procesna teorija težište ima samo na tužbenom zahtjevu. Preuranjena kondemnatorna tužba. da se suzdržava od vršenja neke radnje i sl. Kondemnatorne tužbe (dosuđujuće). u vidu podneska. određenost visine (iznosa) tužbenog zahtjeva mjerodavna je za određivanje vrijednosti predmeta spora. razlikuju se 3 vrste tužbi: osuđujuće ili kondemnatorne. odlučivanje o troškovima postupka itd.Teorija ekvivalencije ili jednakovrijednosti smatra da predmet spora nije samo tužbeni zahtjev. Problem utuživosti javlja se kod postupanja suda u slučaju naturalnih obligacija. da plati određenu svotu novca. trpljenje ili propuštanje. 33. Ono je samo podloga koja omogućava individualizaciju predmeta spora. Ovaj drugi stav se smatra ispravnijim. tužbe se dijele na stvarne i lične. Po jednom shvatanju. već i određena činjenična osnova iz koje tužilac izvodi zaključak o osnovanosti određene pravne posljedice. Funkcija i značaj tužbenog zahtjeva. Obzirom na pravno dejstvo na subjektivna prava koja se štite. da preda određenu stvar. Tužilac ovom tužbom traži da sud osudi tuženog npr. pa ako ona nedostaje u konkretnom slučaju.BH-PRAVNICI. Poseban problem predstavljaju kondemnatorne tužbe u kojima je 53 WWW. te njegovo postojanje nije potrebno posebno dokazivati. arhaičan vid deklaratorne tužbe koju je poznavao i Građanski parbeni postupak za BiH iz 1883. Tužbeni zahtjev je prvenstveno u funkciji određivanja identiteta tužbe.4. Postavlja se pitanje da li se nosilac subjektivnog prava može odreći sudske zaštite. utuživosti uz zadržavanje samog prava? Smatra se da se lica ne mogu unaprijed odreći prava na pravnu zaštitu (pactum de non petendo) kao javnopravnog ovlaštenja. pitanje utuživosti je procesna pretpostavka. Tužba se podnosi u pismenom obliku. Pravni interes za kondemnatornu tužbu proizilazi iz sadržaja pravne zaštite koja se traži. Identičnost tužbenih zahtjeva u dvije parnice rađa prigovor litispendencije. Ako tuženi ne ispuni dobrovoljno obavezu iz odluke. ali mogu oprostiti dug ili odgoditi nastupanje njegove dospjelosti.WWW. Po drugom shvatanju. pa će sud donijeti rješenje kojim odbacuje tužbu kao nedopuštenu. u parnici ima onoliko predmeta spora koliko tužilac ističe tužbenih zahtjeva.COM .COM 2.

Obzirom na ovaj kriterij (postojanje ili nepostojanje) tužba može biti tužba pozitivnog ili negativnog utvrđenja. a u toku postupka se utvrdi da nije. Cilj deklaratorne zaštite je prevencija. bez obzira na podizanje kondemnatorne tužbe. zbog nepostojanja pravnog interesa. ako za to postoji pravni interes. Tužbom se može tražiti utvrđenje konkretnog pravnog odnosa u cjelini ili pojedinih posljedica koji iz njega proizilaze. pravni interes za utvrđenje prerašće u pravni interes za dosuđenje. sud će odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan. koji se ostvaruje kondemnatornom tužbom i čini deklaratornu tužbu suvišnom. Deklaratornom tužbom tužilac ostvaruje pravozaštitni cilj koji prevazilazi okvire konkretne parnice. pojave okolnosti koje unose neizvjesnost i nesigurnost u pogledu prirode i sadržaja tog pravnog odnosa. u situacijama kad. predmet utvrđenja mogu biti samo postojeći pravni odnosi. prije dospjelosti činidbe. To je posebno slučaj u sporovima o stvarnim i drugim apsolutnim pravima. što je u praksi vrlo rijedak slučaj. Npr. Od pravila da činjenice ne mogu biti predmet utvrđivanja postoji 1 izuzetak: utvrđivanje istinitosti ili neistinitosti neke isprave (querela di falso).BH-PRAVNICI. ali se ne može tražiti utvrđenje određenog elementa u datom pravnom odnosu. Tužba za utvrđenje je čisto procesno-pravni oblik ostvarenja pravne zaštite. Tužilac je dužan da u tužbi iznese okolnosti iz kojih se vidi postojanje pravnog interesa. Sud o spornom prethodnom pitanju mora odlučivati da bi mogao presuditi o tužbenom zahtjevu kao glavnom pitanju.COM tužbeni zahtjev upravljen na činidbu koja još nije dospjela.BH-PRAVNICI. Tako npr.COM . Prejudicijelni ili incidentni zahtjev za utvrđenje je procesni oblik tužbe za utvrđenje koju tužilac podiže u toku parnice pokrenute kondemnatornom tužbom. tužba se odbacuje kao nedopuštena. Pravno relevantne činjenice same po sebi ne mogu biti predmet tužbe. Od ovog pravila postoje izuzeci. a obično je to pravni odnos između tužioca i tuženog. osim u onim predmetima gdje zakon izričito predviđa tužbu za utvrđenje. kao ni apstraktna pravna pitanja. Moguće je i da tužilac zahtijeva utvrđenje pravnog odnosa između tuženog i trećeg lica. U principu. Neizvjesnost i nesigurnost su obično posljedica držanja tuženog koji svojim radnjama ili izjavama izaziva spor o postojanju ili nepostojanju pravnog odnosa. nego samo pravna posljedica isteka roka. Ako je tužilac naveo da će dospjelost nastupiti u određenom vremenskom periodu u budućnosti. tužilac ima pravni interes da podigne i deklaratornu tužbu. predmet tužbe za utvrđenje ne može biti postojanje ili nepostojanje pravne sposobnosti. Odnos deklaratorne i kondemnatorne tužbe. Deklaratorne tužbe (utvrđujuće) su tužbe u kojima je tužbeni zahtjev upravljen na utvrđivanje postojanja ili nepostojanja određenog prava ili pravnog odnosa. Npr.kod zakonskog izdržavanja. naručilac ima pravni interes da ustane tužbom za utvrđenje postojanja ugovora o djelu protiv uposlenika kao tuženog ako poslenik ne preduzima nikakve radnje u cilju izvršenja djela u ugovorenom roku. Ako je određeni spor prerastao u povredu. kao što je npr. Ako ima mogućnost da iz istog odnosa u 54 WWW. poričući svoju obavezu na izvršenje djela. Sadržaj deklaratorne zaštite nema osnova u ovlaštenju koji subjektima pripadaju po normama materijalnog prava. ne bi bila dopuštena tužba za utvrđenje da je rok za izvršenje ugovora istekao (ako je rok bitan element ugovora). Kondemnatorna tužba samo izuzetno može biti dopuštena u slučaju nedospjelih potraživanja. Ako tužilac tvrdi da je potraživanje dospjelo. Povreda pravila o pravnom interesu ne predstavlja zakonski razlog ni za apsolutnu ni za relativnu ništavost. pa se smatra da se zbog povrede pravila o pravnom interesu ne mogu uspješno ulagati pravni lijekovi. Pravni interes kod tužbe za utvrđivanje je procesna pretpostavka na koju sud pazi po službenoj dužnosti. Pravni interes za podizanje ove tužbe postoji u situacijama kad se u jednom pravnom odnosu. a to je utvrđenje prestanka ugovora.WWW.

ako tužilac povuče tužbu. • Materijalno-pravne posljedice podnošenja tužbe određene su normama materijalnog prava. Karakter konstitutivne tužbe npr. 55 WWW. tužbeni zahtjev konstitutivne tužbe najčešće se upravljen na izmjenu postojećeg pravnog odnosa (npr. U posebnu vrstu konstitutivnih tužbi spadaju tužbe u kojima je zahtjev upravljen na promjenu procesno-pravnog položaja (npr. za osporavanje bračnog očinstva i sl. Među najvažnijima su: • • • • prekida se zastara. tuženi se ne može protiviti takvom preinačenju. Incidentni zahtjev je nov tužbeni zahtjev uz postojeći. Na taj način dolazi do ustaljenja nadležnosti (perpetuatio fori). tužilac će imati pravni interes da isticanjem prejudicijelnog zahtjeva traži da se o prethodnom pitanju odluči kao o glavnom pitanju. ali njegovo isticanje nema za posljedicu preinačenje tužbe. smatra se da do prekida nije ni došlo. Konstitutivna tužba se podiže u onim slučajevima u kojima se pravo na pravnu promjenu može ostvariti samo na osnovu sudske presude.5. tužba za proglašenje prestanka ugovora o izabranom sudu. pravo izbora se iscrpljuje podnošenjem tužbe.WWW. dužnik pada u zakašnjenje. Nadležni sud zadržava nadležnost. Ovom tužbom tužilac traži od suda da donese presudu kojom se stvara nova pravna situacija. Prekid i mirovanje postupka nemaju uticaja na litispendenciju.BH-PRAVNICI. Tužilac može istaći incidentni zahtjev samo ako je sud pred kojim teče parnica nadležan i za odlučivanje o zahtjevu koji se postavlja tim incidentnim zahtjevom.COM . Na taj način bi izbjegao mogućnost da mu tuženi u nekoj drugoj parnici ospori postojanje takvog pravnog odnosa. Na području imovinskih odnosa. Konstitutivne (preobražajne) tužbe su tužbe u kojima je tužbeni zahtjev upravljen na ostvarenje određene pravne promjene.COM nekoj drugoj parnici ostvari još neko pravo. 33. Procesno-pravna dejstva su: • ocjenjivanje nadležnosti se u pravilu vrši prema činjenicama koje su postojale u trenutku podnošenja tužbe. na smanjenje ugovorne kazne itd). ako tužilac u bračnom sporu umre nakon podizanja tužbe. 33. ako se tužba preinačuje zbog okolnosti koje su nastupile nakon podnošenja tužbe.tužbe za smanjenje ili povećanje određene činidbe. Međutim. Za litispendenciju se vezuje niz dejstava.6.BH-PRAVNICI. Od tog trenutka parnica postoji (litispendencija=postojanje parnice). tužba za poništaj odluke izabranog suda).imaju tužba za razvod ili za poništenje braka. odnosno ako je sud odbaci kao nedopuštenu. ako to pravo kod alternativnih obligacija pripada tužiocu. Litispendencija (Lis pedeus) Parnica kao procesno-pravni odnos nastaje dostavljanjem tužbe tuženom. preinakom ili ukidanjem postojećeg pravnog odnosa. bez obzira na eventualne promjene okolnosti u toku postupka. Litispendencija prestaje okončanjem parnice. a zbog kojih bi bio nadležan drugi redovni sud. nasljednici imaju pravo nastaviti postupak. Ove tužbe upravljene su na prestanak postojećeg pravnog odnosa. Dejstva podnošenja tužbe sudu Dijele se na procesno-pravna i materijalno-pravna dejstva.

On je isti ako je isti tužbeni zahtjev. tj. Sud će drugu tužbu odbaciti kao nedopuštenu. ali je sud stvarno nadležan za svaki od tih tužbenih zahtjeva i ako se ti zahtjevi raspravljaju u istom postupku. Materijalno-pravna dejstva litispendencije određena su normama materijalnog prava. Time se ne dovodi u pitanje njihova procesno-pravna samostalnost.WWW. Cummulatio actionum (objektivna kumulacija) Kumulacija postoji ako se u jednoj tužbi istakne više tužbenih zahtjeva. stranke u obje parnice moraju biti iste.BH-PRAVNICI. naš sud će na zahtjev stranke prekinuti postupak ako su ispunjena 2 uslova: (1) ako u konkretnom slučaju nije predviđena isključiva jurisdikcija suda u FBiH i (2) ako postoji faktička uzajamnost. Uslovi za dopuštenost objektivne kumulacije. Npr. jer je tužbeni zahtjev u ove dvije parnice različit . te ako pravosnažnost odluke iz prve parnice svoje dejstvo proteže i na predmet odlučivanja u drugoj parnici. Norme procesnog prava dozvoljavaju spajanje više tužbenih zahtjeva u istoj tužbi protiv istog tuženog u 2 slučaja: 3. Da bi se utvrdilo postojanje dvostruke litispendencije bitan je identitet stranaka i identitet predmeta spora. tužilac iz prve parnice može imati ulogu tuženog u drugoj parnici. dok još teče parnica povodom tužbe za utvrđenje.7. Povodom istog predmeta se između istih stranaka ne može istovremeno voditi više od jedne parnice. Litispendencija pred stranim sudom. Sud to najčešće sazna iz prigovora tuženog. Nije u suprotnosti sa zabranom dvostruke litispendencije da se između istih lica zasnuje litispendencija tužbom za dosuđenje. za preinačenje treba pristanak tuženog. umješač kao treće lice se može pridružiti jednoj od stranaka. protivtužba i tužba glavnog intervenijenta moguća je tek sa nastankom parnice.BH-PRAVNICI.COM . ako utvrdi da parnica u istoj stvari već teče. 4.usmjeren je na ostvarenje različitih pravozaštitnih ciljeva. ako neka od stranaka otuđi stvar ili pravo u pogledu kojeg traje parnica. Dva tužbena zahtjeva su identična ako se njima ostvaruje isti pravozaštitni cilj. Ako ta povezanost postoji. Ako su svi zahtjevi povezani istim činjeničnimm i pravnim osnovom. vrijednost predmeta spora utvrđuje se zbrajanjem pojedinih tužbenih zahtjeva i obrnuto. Povezanost činjeničnim i pravnim osnovom značajna je i za određivanje vrijednosti predmeta spora.tuženi koji je savjesni držalac od trenutka kad mu je tužba dostavljena odgovarat će kao nesavjesni držalac. Predmet spora mora biti isti u obje parnice.COM Procesnopravna dejstva litispendencije su: • • • • • zabrana pokretanja nove parnice u pogledu istog zahtjeva o kome već postoji parnica. Kad je u pitanju identitet stranaka. Ako dođe do podnošenja tužbe našem sudu u predmetu povodom kojeg teče parnica pred inostranim sudom. Zabrana dvostruke litispendencije je najvažnije dejstvo litispendencije. jer se povodom svakog zahtjeva zasniva samostalan procesno-pravni odnos. 56 WWW. Ako nisu povezani istim činjeničnim i pravnim osnovom. to ne sprečava dovršavanje parnice među istim strankama među kojima je i započeta. s tim što se svi zahtjevi ostvaruju u istom postupku. ali ne moraju imati iste uloge. 33.

Prema odredbama našeg procesnog prava.COM . Dopuna i ispravljanje činjeničnih navoda u osnovu tužbe nikad ne izaziva promjene identiteta tužbe. Ako usvoji tužbeni zahtjev. može u toku postupka izjaviti da je voljan da umjesto stvari primi određeni novčani iznos. dok su preostala dva samo prividni oblici objektivne kumulacije. udovoljava tužbenom zahtjevu u cjelini.facultas alternativa. u zavisnosti od toga da li se promjene tiču predmeta spora ili tuženog kao stranke. Kumulativno spajanje je najčešće.8. Takva izjava nema karakter tužbenog zahtjeva. Tužilac ga koristi kad prema tuženom ističe više tužbenih zahtjeva i traži da sud odluči o svim istaknutim zahtjevima. Međutim. Ova dva oblika preinačenja ne dovode do promjene identiteta tužbe. Subjektivna modifikacija (permutatio personalis). Preinačenje može biti objektivno i subjektivno. Vrste objektivne kumulacije. s tim što se ispunjenjem jedne. Preinačenje tužbe (modificatio. Objektivna modifikacija. Alternativno spajanje dopušteno je samo u sporovima koji nastaju povodom alternativnih obligacija. s tim što se ovi zahtjevi međusobno isključuju. Tužbeni zahtjevi u jednoj tužbi mogu biti spojeni kumulativno. te u vidu fakultas alternative.BH-PRAVNICI. Tužilac može preinačiti tužbu i tako što će umjesto 57 WWW. Litispendencija nastupa istovremeno povodom oba zahtjeva. Npr. U toku parnice tužbeni zahtjev preinačuje tako što zahtijeva naknadu štete zbog neispunjenja ugovora. Kvantitativna i kumulativna modifikacija. preinačenje tužbe je promjena istovjetnosti tužbenog zahtjeva. Tužilac u tužbenom zahtjevu ističe više pravnih posljedica i traži da sud tuženog obaveže na svaku od njih. Ovo spajanje moguće je samo u sporovima u kojima tužilac zasniva osnovni i eventualni zahtjev na istom ili bitno istovrsnom činjeničnom stanju. alternativno. već pravo tuženog . ukoliko istovremeno ne izaziva i promjenu tužbenog zahtjeva. Tužilac ovu ustanovu koristi kad nije siguran u ostvarenje osnovnog zahtjeva. Kumulativno i eventualno spajanje imaju karakter objektivne kumulacije u pravom smislu riječi. Kod eventualnog spajanja tužilac traži odluku o samo jednom tužbenom zahtjevu i to tako što traži da sud prihvati naredni zahtjev ako utvrdi neosnovanost prethodno istaknutog. 33. plaćanje novčanog iznosa nije obaveza. U našem pravu posljedice preinačenja tužbe imaju i povećanje postojećeg tužbenog zahtjeva (kvantitativna modifikacija) i isticanje novog. tuženi se može prinuditi samo na ispunjenje činidbe na koju je upravljen tužbeni zahtjev. ali do odlučivanja o pomoćnom zahtjevu dolazi samo u slučaju odbijanja osnovnog.WWW. Bitno je napomenuti da sud ne utvrđuje da li facultas alternativa odgovara protivvrijednosti osnovne činidbe. uz postojeći tužbeni zahtjev (kumulativna modifikacija). već materijalno-pravne izjave volje. eventualno. mutatio) Pojam mutabiliteta tužbe.BH-PRAVNICI.COM Dakle. ili kad ostvarenjem pomoćnog može postići isti pravozaštitni cilj kao i ostvarenjem osnovnog zahtjeva. određujući uslovi za dopuštenost objektivne kumulacije su ista stvarna nadležnost i ista vrsta postupka.tužilac ustaje tužbom u kojoj zahtjev upravlja na ispunjenje kupoprodajnog ugovora. Od ovog pravila postoje odstupanja. Procesna facultas alternativa. Zato je facultas alternativa prividni oblik kumulacije. sud će u presudi izreći da se tuženi može osloboditi davanja stvari ako plati određeni novčani iznos. Dakle. Tužilac koji traži da mu se dosudi određena stvar. Pod preinačenjem tužbe u kvalitativnom smislu podrazumijeva se promjena elemenata putem kojih se određuje identitet tužbe. kad zakon izričito dozvoljava da se u postupku povodom nekog bračnog spora ili paternitetskog spora kumulira zahtjev za izdržavanje. tako što traži isporuku ugovorene količine robe.

sud može dopustiti preinačenje tužbe bez obzira na protivljenje tuženog. Preinačenje prema prvotuženom ima posljedice povlačenja tužbe. Subjektivno preinačenje moguće je izvesti samo sa pristankom prvotuženog i novotuženog. dostavljanje tužbe tuženom na odgovor. Uslovi za dopuštenost su dvojako određeni: pristankom tuženog ili dopuštenjem preinačenja od strane suda. pravni interes) sud odlučuje tek na pripremnom ročištu. Tuženi se sa preinačenjem može saglasiti izričito ili prećutno upuštanjem u raspravu o preinačenoj tužbi. Dopuštenost preinačenja tužbe. te procesnih nedostataka na strani suda i stranaka. Naime. Pripremanje glavne rasprave Prvostepeni postupak se odvija u 2 faze: priprema glavne rasprave i glavna rasprava. TOK PARNIČNOG POSTUPKA 34. ali i pristanak novotuženog.WWW. Iz razloga svrsishodnosti. U fazi pripremnog postupka sud ima 2 osnovna zadatka: (1) da utvrdi postojanje procesnih pretpostavki i (2) da pripremi procesnu građu za odlučivanje o predmetu spora. U ovoj fazi sud ispituje postojanje pretpostavki koje se tiču same tužbe (potpunost i razumljivost).COM prvobitno tuženog tužiti neko drugo lice. Odgovor na tužbu je procesna radnja tuženog kojom on zauzima svoj stav prema tužbi i tužbenom zahtjevu. TOK PARNIČNOG POSTUPKA PRED PRVOSTEPENIM SUDOM 34. za njeno preinačenje koje se tiče predmeta spora (objektivna modifikacija) potreban je i pristanak tuženog. Naime. i to samo do zaključenja glavne rasprave. O procesnim pretpostavkama koje se tiču samog predmeta spora (res iudicata. Razlog za to je što se preinačenjem tužbe ne smije pogoršati procesno-pravni položaj tuženog. pripremno ročište i zakazivanje glavne rasprave. sud može uz dostavljanje tužbe tuženom naložiti da podnese 58 WWW. lis pedens. Svrsishodnost se cijeni prema tome da li se preinačenjem doprinosi razrješavanju spornog stanja među strankama. Do ovakvog preinačenja dolazi u situacijama kad se pokaže da je tužilac pogriješio u pasivnoj legitimaciji tuženog. a za povlačenje tužbe je potreban pristanak tuženog od trenutka kad se tuženi upustio u raspravu o meritumu. Faza pripremanja glavne rasprave sastoji se od slijedećih procesnih radnji: ispitivanje tužbe. U ostalim slučajevima se radi o otklonjivim nedostacima i sud će preduzeti mjere na njihovom otklanjanju. tuženi se takvom preinačenju ne može protiviti. Posljedice nedostataka zavise od toga o kakvom se nedostatku radi. Pristanak novotuženog potreban je zato što on parnicu prima u onom stanju u kome se ona nalazi u trenutku kad u nju stupa. ako smatra da bi pismeno izjašnjenje tuženog o navodima iz tužbe bilo svrsishodno zbog složenosti spora ili većeg broja zahtjeva. sud će tužbu rješenjem odbaciti kao nedopuštenu u 2 slučaja: ako utvrdi da je sud apsolutno nenadležan ili ako je tužba podnesena po isteku prekluzivnog roka.BH-PRAVNICI. Ako zbog okolnosti koje su nastale nakon podnošenja tužbe tužilac preinači tužbu na način da iz iste činjenične osnove traži drugi predmet ili novčani iznos. Prethodno ispitivanje tužbe je obligatorna procesna radnja.COM . Uslov za subjektivnu modifikaciju je pristanak prvotuženog (od trenutka njegovog upuštanja u raspravu o meritumu spora). kako bi se otklonila mogućnost pokretanja nove parnice. Nakon što je tužba dostavljena tuženom.BH-PRAVNICI.1.

lis pedens. U praksi je to ipak izuzetak. Sud može donijeti presudu na osnovu priznanja.COM . Predsjednik vijeća u funkciji suda. Sudija pojedinac nikad ne zakazuje pripremno ročište. Sud po pravilu održava pripremno ročište uvijek kad to ocijeni svrsishodnim radi što potpunije pripreme glavne rasprave. Ona je primarno u funkciji utvrđivanja činjeničnog osnova presude. Pripremno ročište. glavna rasprava se zakazuje odmah nakon ispitivanja tužbe. a ne vijeće. sređivanje procesne građe. na kojoj sud i odlučuje koji dokazi će biti izvedeni. jer se rasprava obično odvija na više ročišta. Na pripremnom ročištu se parnica može i okončati.WWW. na osnovu odricanja. Funkciju suda u toku cijelog pripremnog postupka vrši predsjednik vijeća. Bez obzira na njihov broj. Ovo pravilo je u službi načela kontradiktornosti postupka i mora biti striktno poštivano. Na pripremnom ročištu sud uz saradnju stranaka preispituje postojanje uslova za nesmetan tok parnice i prikuplja procesnu građu potrebnu za raspravljanje i odlučivanje. Ako tuženi u odgovoru prizna tužbeni zahtjev.BH-PRAVNICI. te koja se dokazna sredstva mogu upotrijebiti za dokazivanje spornih činjenica. Od ovog pravila postoji izuzetak: na pripremnom ročištu je dopušteno izvođenje dokaza putem vještaka i uviđajem. a sud smatra da je izvođenje dokaza neophodno.COM pismeni odgovor na tužbu. 34. Zakazivanje glavne rasprave je procesna radnja suda kojom se okončava pripremna faza postupka. 59 WWW. Pritom sud određuje i rok za odgovor. Sud odlučuje i o ranije pomenutim procesnim pretpostavkama koje se tiču predmeta spora (res iudicata. Nakon što je utvrdio da ne postoje procesne smetnje za dalji tok postupka. spajanju i razdvajanju parnice. koji ne može biti duži od 15 dana od dostave tužbe. Ročište za glavnu raspravu se zakazuje tako da se strankama ostavi dovoljno vremena za pripremu. povlačenju tužbe. sud pristupa razjašnjenju pitanja koja se tiču predmeta spora: razjašnjenje suštine spora. Podnošenjem odgovora na tužbu tuženi zauzima aktivan stav u parnici i samim tim onemogućava donošenje presude zbog izostanka ako propusti doći na ročište. Načelo jedinstva (koncentracije) glavne rasprave. ili se odmah može zakazati ročište za glavnu raspravu.2. Ideal postupka bio bi da se glavna rasprava okonča na prvom ročištu. Predsjednik vijeća ovlašten je da odlučuje: o stupanju prethodnika u parnicu. Odgovor na tužbu tuženi može podnijeti i u slučajevima kad sud to od njega ne zahtijeva. o zakazivanju ročišta i određivanju sudskih rokova. pravni interes).BH-PRAVNICI. razdvajanje spornog od nespornog. te presudu zbog izostanka. Glavna rasprava je u načelu obligatoran stadij u razvoju postupka. Glavna rasprava Značaj. ako se tome ne protivi ni jedna stranka. o učešću umješača. o preinačenju tužbe. prekidu ili mirovanju postupka. o povratu u prijašnje stanje itd. Osim toga. Dokazi se izvode na glavnoj raspravi. o obezbjeđenju dokaza. sud će odmah donijeti presudu na osnovu priznanja. već samo odlučuje koji će se dokazi pribaviti. U sporovima koji nisu složeni i u sporovima u kojima postupa sudija pojedinac. Na osnovu odgovora na tužbu sud cijeni da li je potrebno zakazati pripremno ročište. Na njoj se odlučuje i o svim pitanjima procesno-pravne prirode koja nisu riješena tokom pripremnog postupka. i po isteku roka u kome je sud odredio podnošenje odgovora na tužbu. a najmanje 8 dana od dana prijema poziva. Samo izuzetno ovaj rok može iznositi do 30 dana. Sud dakle ne izvodi dokaze na pripremnom ročištu. sva ročišta zajedno čine jedinstvenu glavnu raspravu. parnica se na pripremnom ročištu može okončati i sudskim poravnanjem.

u stanu ili na radnom mjestu adresata ili u sudu (ako se adresat tamo zatekne). Sve odluke koje se tiču upravljanja postupkom donosi vijeće (npr. dostavljač mu ostavlja pismeno obavještenje da u određeno vrijeme bude na određenom mjestu radi dostavljanja. Ostala pismena se lično dostavljaju kad sud smatra da je potrebna veća opreznost zbog priloženih isprava u originalu ili iz nekog drugog razloga.odluke kojima se određuje izvođenje dokaza. ali istovremeno i da se postupak ne odugovlači.uručuju se neposredno adresatu. sud će uvijek odgoditi ročište i obavijestiti stranku. daje i oduzima riječ strankama. U sistemu sudskog upravljanja postupkom. uloga predsjednika vijeća se sastoji u tome što on ima značajnu dužnost u oblasti prikupljanja procesne građe. diktira sadržaj rasprave u zapisnik itd. Ako se adresat ne zatekne na adresi. Sud po pravilu dostavljanje vrši preko pošte.COM Eventualna maxima važila je u starijim sistemima koji su bili izgrađeni na načelu strogog zakonskog upravljanja postupkom. pravni lijekovi i sudske odluke. Predsjednik vijeća rukovodi glavnom raspravom kako u procesnom. a moguće ga je obaviti preko određenog radnika u sudu. Arbitrarni (diskrecioni) red. tako i u materijalno-pravnom pogledu. Ako je udaljen punomoćnik.3. Ako ni u drugom pokušaju ne uspije lično dostavljanje. Predsjednik vijeća se brine i o održavanju reda u sudnici. Ustanova eventualne maksime napuštena je uvođenjem sudskog upravljanja postupkom. isključenje javnosti. Dostavljanje vrši sud po službenoj dužnosti. Upravljanje glavnom raspravom podijeljeno je između predsjednika vijeća i vijeća. Dostavljanje poštom se može izvršiti i u dane praznika. Dostavljanje Pojam. dostavljanje se ostvaruje po pravilima običnog dostavljanja. odlaganje ročišta. Stranke su bile prisiljene da iznose sva napadna i odbrambena sredstva u stadiju koji je bio predviđen za tu vrstu radnji. Dostavljanje je procesno-pravna djelatnost uručivanja pismena adresatima kojima su upućeni. Kao ustanova je primarno u službi ostvarenja načela kontradiktornosti i cilj mu je da se adresatu omogući da se upozna sa sadržajem pismena koja mu se dostavljaju. U materijalno-pravnom smislu. Među njima su najvažnije tužbe. a sudu prepuštaju oblikovanje parnice obzirom na okolnosti konkretnog slučaja.WWW.COM . 34. Procesne radnje suda koje zahtijevaju dostavljanje dostavljaju se lično. On brine o tome da se predmet spora svestrano raspravi. Adresat dostavljanja. tj. zaključivanje ročišta. nadležnog općinskog organa. ročište će se održati i bez njenog prisustva. tj. Na drugom mjestu i u drugo vrijeme dostavljanje se može izvršiti samo uz pristanak adresata ili na osnovu posebne odluke suda.BH-PRAVNICI.bez obzira da li u konkretnom slučaju postoji potreba za nekom od tih radnji. procesne norme samo okvirno određuju osnovne faze postupka. radi eventualnosti da zatrebaju. Glavna rasprava se zaključuje kad vijeće ocijeni da je predmet dovoljno raspravljen da se o njemu može odlučivati. tako da se rasprava po mogućnosti završi na prvom ročištu. U procesnom smislu. rukovođenje podrazumijeva da predsjednik otvara i zaključuje glavnu raspravu. Ako stranka bude udaljena iz sudnice. Način dostavljanja. stara se o održavanju reda na ročištu. 60 WWW. a u korist predsjednika koji je primus inter pares. ponovno otvaranje ročišta itd). sudske policije i neposrednim uručenjem pismena u sudu. saslušava svjedoke i vještake.BH-PRAVNICI. Vrši se radnim danom i to danju.

dostavljač će ga ostaviti u stanu ili radnim prostorijama adresata. Međutim.WWW. ali nije jedino dokazno sredstvo za utvrđivanje dostavljanja . ali sa dejstvom dostave adresatu (npr. Zastoj je procesnopravna situacija u kojoj parnica ne može da se odvija u pravcu okončanja. Predaja pismena zakonskom zastupniku. Zastoj (diskontinuitet) u postupku Pojam. Kad adresat odbije da primi pismeno. Neuredno dostavljanje postoji ako dostavljanje nije izvedeno po svim pravilima procesnog prava. sud će ih pozvati da imenuju zajedničkog punomoćnika za primanje pismena.BH-PRAVNICI. Dostavljanje oglašavanjem dopušteno je samo: (1) kad sud postavi privremenog zastupnika tuženom čije je boravište nepoznato. odnosno tuženom koji se nalazi u inostranstvu a nema punomoćnika u FBiH. Neuredno dostavljanje u načelu ne proizvodi posljedice. Punomoćnik za prijem pismena određuje se samo u svrhu prijema pismena u ime stranke. susjedu ili radnom kolegi koji pristane da primi pismeno). Time se smatra da je dostavljanje izvršeno. Faktički zastoj postoji u situacijama kad je sud normama procesnog prava ovlašten da zastane sa postupkom do nastupa određenog stanja koje omogućava nastavak postupka.4. sud postavlja privremenog zastupnika o njihovom trošku i o tome ih obavještava. Zatim. Dostavnica je isprava kojom se dokazuje da je dostavljanje izvršeno. Kao dokazno sredstvo dostavnica ima snagu javne isprave. za razliku od faktičkog zastoja koji ne proizvodi nikakve procesno-pravne posljedice. b) kada sud smatra da je cilj dostavljanja postignut bez obzira na povrede pravila o dostavljanju.COM . Ako to ne urade. te (2) kad stranka promijeni adresu a o tome ne obavijesti sud. odnosno punomoćniku stranke ima karakter ličnog dostavljanja. Obje vrste spadaju u procesno-pravne diskontinuitete i proizvode procesno-pravno dejstvo. odnosno predajom na službenom protokolu pravnog lica. predaja pismena stranci umjesto njenom punomoćniku predstavlja relativno bitnu povredu parničnog postupka.ako nestane.COM Obično dostavljanje dozvoljava da se pismeno uruči nekom drugom licu umjesto adresata. O tome da li se nedostaci u dostavljanju mogu sanirati nema izričitih odredaba u ZPP. a nemaju punomoćnika u BiH. Odbijanje prijema pismena.BH-PRAVNICI. Činjenice koje obligatorno izazivaju prekid postupka su: 61 WWW.nekom od odraslih članova porodičnog domaćinstva. Lično dostavljanje pravnim i građansko-pravnim licima vrši se predajom pismena licu ovlaštenom za prijem pismena ili radniku koji se zatekne u poslovnim prostorijama. razlikuju se 2 vrste zastoja: prekid postupka i mirovanje postupka. Ovu vrstu punomoćnika trebaju imati stranke koje se nalaze u inostranstvu. 34. Obzirom na prirodu tih smetnji razlikuju se obligatorni i fakultativni prekid postupka. Obzirom na razloge koji ga izazivaju. ili će pismeno ostaviti na vratima stana ili prostorije. ako u dostavnici nije određen dan predaje ili se dostava uopće ne može dokazati i sl. dostavljanje se može dokazivati i drugim dokaznim sredstvima. ali se smatra da oni mogu biti sanirani po 2 osnova: a) pristankom stranke prema kojoj je izvršena povreda dostavljanja. dostavljanje je neuredno ako je pismeno uručeno pogrešnom adresatu. Prekid postupka je vrsta zastoja do koje dolazi kad se u toku parnice pojave smetnje čije postojanje onemogućava nesmetano odvijanje parnice. ako suparničari nemaju zajedničkog punomoćnika. Predaja pismena stranci umjesto njenom zakonskom zastupniku ne proizvodi dejstva. Npr.

Kad jedna stranka izostane. Prestanak postojanja ili zabrana rada stranke koja je pravno lice. 5. 6.BH-PRAVNICI. Takva presuda dejstvo proizvodi samo prema sudu koji ju je donio. zavisi od volje stranaka. jer u trenutku prekida prestaju teći svi zakonski i sudski rokovi. Kad na ročište dođe samo tužilac. ali ne mora prekinuti postupak ako odluka o tužbenom zahtjevu zavisi od ishoda krivičnog postupka. ali odbiju da raspravljaju. a druga predloži mirovanje postupka. Kad zakonski zastupnik stranke umre ili prestane mu ovlaštenje za zastupanje.COM .ako se stranka nalazi na području koje je zbog vanrednih događaja odsječeno od suda. 4. 3. a ne i prema strankama. Fakultativni razlozi su: 2. odnosno ako zavisi od toga da li je u postupku upotrijebljen lažni dokaz. a posebno kad se pojavi sumnja da je svjedok ili vještak dao lažni iskaz. Procesno-pravno dejstvo prekida prvenstveno se sastoji u tome što procesne radnje ne proizvode dejstva dok je postupak u prekidu. Ako obje stranke izostanu sa ročišta ili dođu na ročište. Osim toga. Kad je to određeno drugim zakonom.WWW. 8. Smrt stranke ili gubitak parnične sposobnosti. Sud uvijek prekida postupak: . ako je razlog zbog kojeg je postupak prekinut nastupio nakon zaključenja glavne rasprave. sud će donijeti rješenje o mirovanju postupka. 4. 7. Zatim.ako je odlučio da sam ne rješava o prethodnom pitanju. Sud može. 5. Ako je stranka na području koje je zbog vanrednih okolnosti odsječeno od suda. Da li će do nastavka zaista i doći. ima deklaratorni karakter.BH-PRAVNICI. jer se postupak nastavlja na njihov prijedlog. a stranka nije imala punomoćnika u parnici. Kad nastupe pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka. Postupak će se nastaviti po službenoj dužnosti samo u slučaju da je do prekida došlo zbog toga što je sud odlučio da ne rješava o prethodnom pitanju. Jedino je ovlašten da objavi presudu. pa ne predloži donošenje presude zbog izostanka. ili da je lažna isprava upotrijebljena kao dokaz. Ako sud odluči da ne rješava sam o prethodnom pitanju. sud za vrijeme prekida ne može donositi nikakve odluke. Mirovanje u tom slučaju nastupa od dana kad stranke o tome obavijeste sud. Odluka o prekidu postupka koja je donesena na osnovu obligatornih razloga za prekid. Mirovanje postupka je posljedica određenog držanja stranaka u parnici. Mirovanje postupka se od prekida razlikuje uglavnom prema razlozima koji do njih dovode. dok su posljedice po pravilu iste kao i kod prekida. Rokovi ponovo počinju teći tek dostavljanjem rješenja o nastavljanju postupka. Ako se radi o fakultativnim razlozima. Ako odluka o tužbenom zahtjevu zavisi od ishoda krivičnog postupka. a stranka nije imala punomoćnika u parnici. 4. Strankama se ne može ni dostaviti. odluka ima konstitutivni karakter. do mirovanja može doći usljed pasivnog držanja stranaka u parnici: 3. 62 WWW.COM 3. Stranke mogu saglasno izjaviti da žele da postupak miruje (podneskom ili na ročištu). Kad prestane rad suda zbog rata ili drugih uzroka. Nastavak prekinutog postupka nastupa nakon otklanjanja smetnje koja je izazvala prekid. .

izvođenje dokaza i ocjenu dokaza. . s tom razlikom što zakonski rokovi kod mirovanja ne prestaju teći kao kod prekida postupka. Stanje mirovanja obligatorno traje 3 mjeseca. Napuštena je u postupku u sporovima male vrijednosti. Ako se u istom postupku ponovno udovolji uslovima za mirovanje. Stranke svojim držanjem ne mogu izdejstvovati mirovanje postupka: . Predmet dokazivanja 63 WWW. Nakon isteka ovog roka. postupak može ukupno mirovati 4 mjeseca.BH-PRAVNICI. u kojoj učestvuje sud. odnosno od dana kad su izostale.u postupku obezbjeđenja dokaza. smatra se da je tužba povučena (fikcija o povlačenju tužbe).BH-PRAVNICI. 35. Stav sudske prakse je da nema bitne povrede odredaba postupka ako je sud po prijedlogu stranke nastavio postupak prije isteka roka mirovanja od 3 mjeseca.na ročištu za raspravljanje o prijedlogu za povrat u prijašnje stanje. Rok od 4 mjeseca u kome parnična stranka može predložiti nastavak postupka teče od donošenja rješenja o mirovanju postupka. a ne od dana dostavljanja tog rješenja stranci. ako smatra da su ti dokazi značajni za donošenje odluke. izvođenje dokaza. Djelatnost dokazivanja obuhvata i utvrđivanje činjenica koje su predmet dokazivanja. Mirovanje postupka proizvodi iste posljedice kao i prekid.1. dokazivanje obuhvata slijedeće elemente: predmet dokazivanja. Mirovanje postupka je procesno-pravno uobličeno sa ciljem da se njegovim posredstvom omogući strankama da izvan parnice riješe spor mirnim putem. ukoliko ni jedna od stranaka ne traži nastavak postupka.2. DOKAZIVANJE 35. Pojam i funkcija Dokazivanje predstavlja djelatnost uobličenu procesnim normama.COM .na ročištu za izvođenje dokaza pred predsjednikom vijeća ili zamoljenim sudijom. Postupak se nastavlja samo po prijedlogu stranaka. ocjenu dokaza. teret dokazivanja. Dejstvo mirovanja. . smatra se da je tužilac povukao tužbu. od dana kad su stranke obavijestile sud.WWW. Zbog toga je ovlašten da izvodi i one dokaze koje stranke nisu predložile. Rješenje kojim sud konstatuje mirovanje postupka ima deklaratoran karakter. Dužnost suda je da istinito i potpuno utvrdi sve sporne pravno relevantne činjenice. s tim što je dovoljan prijedlog samo jedne stranke i to u roku od daljih mjesec dana. dokazna sredstva. Dakle. U našem pravu je sud osnovni subjekt dokazivanja. stranke i ostali učesnici u postupku. a koja obuhvata prikupljanje dokaza. 35. Kao procesna djelatnost. pod uslovom da to nije uticalo na donošenje zakonite i pravilne presude.COM Ustanova mirovanja postupka je u suprotnosti sa zahtjevima načela ekonomičnosti. kao i rješenje kojim konstatuje nastavak postupka. Žalba ne zadržava izvršenje rješenja.

Opozivanje priznanja je moguće. Notorne činjenice su činjenice koje su poznate širem krugu ljudi. U načelu su samo činjenice predmet dokazivanja.COM . njegova primarna dužnost je da utvrđuje koje činjenice treba da budu predmet dokazivanja. ocijeniti da li će činjenicu koju je stranka prvo priznala pa opozvala priznanje. i to u cjelini ili djelimično. uzeti kao priznatu ili kao osporenu. ili ih ne osporava a te su tvrdnje nepovoljne za stranku koja ih priznaje.COM Predmet dokazivanja su pravno relevantne činjenice. Prema tome. Priznanje činjenica dato izvan parnice ne proizvodi nikakvo procesno dejstvo. .priznate činjenice. Priznate činjenice. Sa priznatim činjenicama izjednačavaju se i nesporne činjenice. . Izjavu o priznanju stranka može dati usmeno na ročištu. Najčešće se sadržaj iskustvenih pravila utvrđuje putem izvođenja dokaza vještačenjem.općepoznate činjenice. odnosno nema procesne posljedice. Forma priznanja nije propisana u ZPP. ako smatra da stranke njihovim priznanjem idu za tim da raspolažu zahtjevom kojim ne mogu raspolagati. nikad nije predmet dokazivanja. To su činjenice za koje norme materijalnog prava vežu određene pravne posljedice. za izvođenje činjeničnog zaključka o tačnosti spornih činjenica.WWW. To su: . tj. I takve činjenice se utvrđuju putem dokazivanja.BH-PRAVNICI.činjenice utvrđene krivičnom presudom. Ti stavovi imaju dvostruku funkciju: 2. Općepoznate činjenice (notoria) se po pravilu ne dokazuju. Pravna pravila. Mogu služiti za utvrđivanje činjenica. Obzirom da sud vrši pravnu kvalifikaciju spora.BH-PRAVNICI. pa time i sudu pred kojim takve činjenice mogu da se pojave kao pravno relevantne. Priznanje činjenica postoji kad jedna stranka izjavljuje da su činjenične tvrdnje druge stranke tačne. Stavovi iskustva su proizvod svakodnevnog čovjekovog iskustva o određenim činjenicama. 3. a uzimajući u obzir sve okolnosti. Kad su u pitanju činjenice uže notornosti. Sadržaj pravnih normi na osnovu kojih se presuđuje u sporu. kao što su bračni i paternitetski sporovi. U parničnom postupku sud u osnov odluke određene činjenice uzima bez dokazivanja. Sud je obavezan da strano pravo sazna po službenoj dužnosti. sud je dužan da u odluci ukaže da su takve činjenice poznate na 64 WWW. Potrebna dokazivanja. . od prirode pravnog odnosa iz kojeg je nastao spor zavisi koje će činjenice biti pravno relevantne.pretpostavljene činjenice. Sud će po vlastitom uvjerenju. Nadalje. Obilježje općepoznate činjenice ima svaka ona činjenica koja je poznata ljudima. sud nije vezan priznatim činjenicama. ili pismeno izvan ročišta. kad su u funkciji izvođenja pravnog zaključka (supsumcije). Dužnost suda je da poznaje pravne norme i da ih primjenjuje na utvrđene pravno relevantne činjenice. u vrijeme i mjestu gdje se obavlja suđenje. Pravilo da pravne norme nisu predmet dokazivanja važi i kad je u pitanju primjena stranog prava. Od ovog pravila postoje i određeni izuzeci: sud može narediti da se dokazuju i priznate činjenice. ili su rezultat naučnog istraživanja odnosno obavljanja određene djelatnosti (trgovačke. Mogu biti sastavni dio pravne norme. u sporovima kojima je ograničeno načelo dispozitivnosti. Procesno-pravno dejstvo priznanja se sastoji u tome što se priznate činjenice ne dokazuju. zanatske itd).

Saznanja do kojih sudija dolazi izvan vršenja sudske funkcije (tzv. privatno znanje sudije je bez procesno-pravnog značaja. Dakle. jer iz njih izvodi zaključak o tačnosti pravno relevantne činjenice. najvažnija pravila o preraspodjeli tereta dokazivanja su obuhvaćena u 3 maksime: 1. Teret dokazivanja (onus probandi) Pojam. Prezentiranje procesne građe . U formi oborivih pretpostavki se izvode zaključci o postojanju tipičnih činjenica i stanja.privatno znanje sudije) ne oslobađa obaveze dokazivanja. ali u takvom slučaju dolazi do izuzeća. Predmet dokazivanja (thema probandi). odnosno član sudskog vijeća. U građanskom pravosuđu.presudu će donijeti na štetu one stranke koja nije bila u stanju pružiti dokaze koji bi kod suda stvorili uvjerenje u istinitost njenih činjeničnih tvrdnji. bez potrebe dokazivanja u svakom konkretnom slučaju. Dokazivanje putem indicija se znatno više koristi na području krivičnog prava u odnosu na građansko pravo.činjenica i dokaza odvija se u okviru zahtjeva koje postavljaju raspravno i istražno načelo. tuženi se oslobađa. Indicije su posredno relevantne činjenice iz kojih se izvodi zaključak o tačnosti pravno relevantnih činjenica. Sve činjenice koje se javljaju kao predmet dokazivanja se u pravnoj teoriji dijele u 4 grupe: 4. u nekom ranijem postupku) izjednačavaju se sa općepoznatim činjenicama i sud ih bez dokazivanja uzima u osnov presude. već vrstom posrednih dokaza. tuženi postaje tužilac u pogledu dokazivanja tvrdnji iz tih prigovora.WWW. čija se tačnost može pretpostavljati sa velikom sigurnošću.3. koja su uobličena u formi pravne pretpostavke. Pravne pretpostavke u pravom smislu su samo oborive pretpostavke (praesumptiones iuris tantum). Teret dokaza leži na stranci koja nešto tvrdi. Razlog tome je što takve činjenice ne moraju biti poznate na području sudova viših instanci. Sud mora u potpunosti biti ubijeđen u istinitost činjenica koje su u funkciji indicije. Ako tužilac ne dokaže tvrdnje na kojima zasniva svoj zahtjev. Ako sudija pojedinac. To su ustvari pravila materijalnog prava. Pravne pretpostavke (praesumptio iuris) su činjenice čije postojanje zakon pretpostavlja. jer sud koristi indicije u svrhu dokazivanja pravno relevantnih činjenica onda kad ne raspolaže neposrednim dokazima. ZPP ne sadrži opća pravila o preraspodjeli tereta dokazivanja između stranaka. Neoborive pretpostavke (praesumptiones iuris et de iure) nisu pretpostavke u pravom smislu. Ako rezultati izvedenih dokaza ne daju osnova za izvođenje činjeničnog zaključka o tačnosti spornih činjenica. Indicije se ne mogu smatrati pretpostavkama. raspolaže znanjem o određenim pravno relevantnim činjenicama u konkretnom sporu. a to je najčešće tužilac. ako stranke ne ponude dovoljno dokaza za pravilno utvrđivanje činjenica. sud je dužan da označi i dopuni dokazna sredstva. Preraspodjela tereta dokazivanja.dokazuje stranka koja se na njih poziva.COM . Razlikuju se 2 vrste pravnih pretpostavki: oborive i neoborive. 65 WWW. činjenice kojima se pravo stvara .BH-PRAVNICI. u postupku preispitivanja donesene presude. Indicije. Činjenice koje je sud saznao u vršenju svoje funkcije (npr. U krivičnom postupku se ovaj problem rješava u skladu sa principom prezumpcije nevinosti.COM području suda pred kojim se obavlja suđenje. Ulaganjem prigovora. sud će primijeniti pravila o teretu dokazivanja . 2. Rizik netačnosti u konkretnom slučaju otklanja se mogućnošću dokazivanja suprotnog. Privatno znanje sudije. a ne na onoj koja poriče.BH-PRAVNICI. može biti pozvan da svjedoči. 3. 35. Dakle.

WWW.BH-PRAVNICI.COM
5. činjenice kojima se pravo mijenja (modificira) - dokazuje tuženi (npr. da je produžen rok za ispunjenje ugovora); 6. činjenice kojima se pravo gasi - dokazuje tuženi (npr.da je protekao rok zastare, da je dug plaćen itd); 7. činjenice kojima se sprečava nastanak prava - dokazuje stranka koja se na njih poziva, a to je najčešće tuženi. 35.4. Dokaz (probatio) Vrste dokaza. Dokaz kao pojam se upotrebljava u značenju dokaznog sredstva, dokazne građe, dokaznog osnova ili dokazne činjenice itd. Međutim, značajno je razlikovati pojmove dokaznih činjenica i dokaznih sredstava. Dokazne činjenice (dokazni osnov) su sve one činjenice iz kojih sud crpi saznanje na osnovu kojeg izvodi zaključak o tačnosti pravno-relevantnih činjenica. Dokazna sredstva su određeni izvori iz kojih se crpi to saznanje. Npr. svjedok je dokazno sredstvo, a sadržaj njegovog svjedočenja je dokazna činjenica ili dokazni osnov. U teoriji se dokazi dijele na stroge ili dokaze u užem smislu i posvjedočenja, kao dokaze u širem smislu. Obzirom na vezu između dokaznih činjenica i predmeta dokazivanja, dokazi se dijele na nesporedne i posredne. Posredni dokazi ili indicije ne dopuštaju mogućnost izvođenja neposrednog zaključka o postojanju pravno relevantnih činjenica, već je potrebna dodatna misaona operacija koju sud izvodi po pravilima logike i općeg životnog iskustva. Zato dokazivanje putem indicija nije poželjno, jer je nepouzdano. Obzirom na način njihovog pribavljanja, posredni i neposredni dokazi se dijele na izvorne i izvedene. Npr. sadržaj iskaza svjedoka koji pred sudom svjedoči o onome što mu je poznato iz vlastitog saznanja je izvoran dokaz, dok je sadržaj iskaza svjedoka o činjenicama koje je saznao na osnovu pričanja drugih izveden dokaz. Sadržaj oba iskaza spada u neposredne dokaze, jer se neposredno odnose na pravno relevantne činjenice. 35.5. Dokazna sredstva (media, instrumentum probandi) Prema vrsti izvora dijele se na lična i stvarna. Lična sredstva su svjedoci, vještaci i saslušanje stranaka, a u stvarne spadaju isprave i predmeti uviđaja. Svjedoci. Svjedok u postupku je svaka osoba koja pred sudom iskazuje svoje saznanja o određenim čnjenicama. Obično su to događaji iz prošlosti o kojima se saznanje više ne može steći opažanjem. Bitno je naglasiti da svjedok sudu saopštava svoje saznanje, ali ne i mišljenje kao vrijednosni sud. Svjedok obično saopštava sudu svoje saznanje o činjenicama do kojih dolazi neposrednim čulnim opažanjem. Iskaz svjedoka je relevantan i onda kad sudu saopštava saznanje do kojeg nije došao neposredno, nego tek posredstvom drugih lica. Pravilo koje ne dozvoljava svjedočenje "po čuvenju" je napušteno u većini procesno-pravnih sistema, osim u angloameričkom. Jedno od najvažnijih pravila dokaznog postupka u angloameričkom pravu je institut "hearsay" (dokaz po čuvenju), koji se primjenjuje i u parničnom i u krivičnom postupku. Prema tom pravilu, svjedok može svjedočiti samo o činjenicama koje je neposredno saznao čulnim opažanjem. Nije mu dopušteno da ponavlja ono što mu je neko treći rekao o tim činjenicama, niti da podnese pismeni iskaz u kome to lice daje opis činjenica o kojima svjedok svjedoči. U oba slučaja to je hearsay (rekla-kazala) dokaz i kao takav je, uz određene izuzetke, nedopustiv u angloameričkom sudskom postupku.

66

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Sposobnost i dužnost svjedočenja. U načelu je svaka fizička osoba sposobna da se pojavi u funkciji svjedoka. Uzrast, zdravstveno stanje, zainteresiranost i druge okolnosti same po sebi nemaju uticaja na sposobnost da se bude svjedok, ali imaju značaj kod ocjene dokazne snage svjedokovog iskaza. Mogućnost pojavljivanja u svojstvu svjedoka u konkretnoj parnici razlikuje se od opće sposobnosti da se bude svjedok. Naime, u svojstvu svjedoka u konkretnoj parnici ne može se pojaviti osoba koja je u istoj parnici sudija, stranka ili zakonski zastupnik stranke. Dužnost svjedočenja je opća, za sva lica pod jurisdikcijom domaćih sudova. U tu dužnost spada obaveza odazivanja na poziv suda, davanja iskaza pred sudom, te istinitog svjedočenja. Za lažno svjedočenje je propisana krivična odgovornost. ZPP nije predvidio mogućnost svjedočenja pod zakletvom. Inače, u uporednom pravu postoje 2 sistema sudske zakletve: promisorni i asertoni. Ograničenja svjedočenja tiču se samo dužnosti davanja iskaza, ali ne i dužnosti odazivanja pozivu suda. Od dužnosti svjedočenja oslobađaju se: 3. lice koje bi svojim iskazom povrijedilo dužnost čuvanja službene ili vojne tajne, dok ga nadležni organ ne oslobodi ove dužnosti. O ovom razlogu sud vodi računa po službenoj dužnosti; 4. lice koje bi u funkciji svjedoka moglo svojim iskazom dovesti u pitanje integritet profesije (punomoćnik, ispovjednik, advokat ili ljekar); Osim potpunog oslobađanja od dužnosti svjedočenja, u pojedinim slučajevima svjedok ima pravo uskratiti odgovor na pojedina pitanja. Uskraćivanje odgovora na pojedina pitanja moguće je samo iz važnih razloga i to naročito ako bi svjedok odgovorom na to pitanje izložio teškoj sramoti, znatnoj imovinskoj šteti ili krivičnom gonjenju sebe ili svoje srodnike. Svjedok ne može zbog opasnosti od imovinske štete uskratiti svjedočenje o pravnim poslovima pri kojima je bio prisutan kao pozvani svjedok. Saslušanje svjedoka je procesna radnja koja se izvodi u određenoj procesno-pravnoj formi. Ta forma određena je prvenstveno zahtjevima načela neposrednosti, usmenosti i javnosti. Prilikom ispitivanja svjedok ima pravo na upotrebu vlastitog jezika. Osim toga, ima pravo na naknadu troškova i izmakle dobiti. Izjavu svjedoka sud ocjenjuje po načelu slobodne ocjene dokaza. Vještak je stručno lice koje se javlja u funkciji dokaznog sredstva, u situacijama kad je za utvrđenje određenih činjenica potrebno stručno znanje kojim sud ne raspolaže. Sadržaj vještačenja u svakom konkretnom slučaju utvrđuje sud, obzirom na prirodu i karakter činjenica koje su predmet dokazivanja. U tom smislu moguće je da: 3. Vještak samo utvrđuje određene činjenice - npr. kad ljekar utvrđuje tjelesne povrede oštećenog u sporu za naknadu štete; 4. Vještak upozna sud sa osnovnim pravilima jedne naučne oblasti ili struke, a koja su relevantna za pravilno saznanje određenih činjenica; 5. Vještak izvodi zaključke iz činjenica koje mu se prezentiraju - npr. vještak daje mišljenje da li isporučena roba odgovara ugovorenom kvalitetu; 6. Najčešće sadržaj vještačenja obuhvata i utvrđivanje određenih činjenica i istovremeno izvođenje zaključaka iz tih činjenica. Vještak faktički obavlja ono što bi radio sud da je raspolagao stručnim znanjem. Međutim, sadržaj vještačenja ne zamjenjuje niti potiskuje aktivnost suda na području utvrđivanja činjenične osnove za donošenje odluke.

67

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Za razliku od vještaka, svjedok stručnjak je lice koje sudu saopštava svoje saznanja o činjenicama iz prošlosti, s tim što su takva saznanja zasnovana na posebnom stručnom znanju. U funkciji vještaka može se pojaviti svako lice koje raspolaže potrebnim stručnim znanjem, a vještačenje se može povjeriti i odgovarajućoj stručnoj ustanovi. Vještaci se prvenstveno određuju iz reda stalnih sudskih vještaka. Vještačenje najčešće vrši jedan vještak, a sud može odrediti 2 ili više vještaka ako ocijeni da je vještačenje složeno. Položaj vještaka u postupku određen je činjenicom da se vještak smatra dokaznim sredstvom i u tom smislu se ne razlikuje od bilo kojeg drugog dokaznog sredstva. Obzirom da sadržaj vještačenja po svom krajnjem dometu zadire u određene prerogative suda, on može biti izuzet iz istih razloga kao i sudija. Za razliku od svjedočenja, opća dužnost vještačenja ne postoji, jer je vještak zamjenjiv. Dužnost vještačenja obuhvata dužnost odazivanja na poziv suda i dužnost iznošenja nalaza i mišljenja. Zbog neispunjenja ove dužnosti, vještaku se mogu izreći samo novčane sankcije, dok svjedok može biti prinudno doveden, pa i zatvoren do 30 dana. Izvođenje i ocjena vještačenja. Vještak svoj nalaz i mišljenje po pravilu iznosi usmeno na raspravi, s tim što mu sud može odrediti da u određenom roku prije rasprave podnese pismeno svoj nalaz i mišljenje, koje uvijek mora biti obrazloženo. Vještačenje se može obnoviti sa istim ili drugim vještacima u slijedećim slučajevima: 1. ako se nalazi 2 ili više vještaka o istom pitanju bitno razlikuju; 2. ako je nalaz vještaka nejasan, nepotpun ili protivrječan sam sa sobom, a ti se nedostaci ne mogu otkloniti ponovnim saslušanjem vještaka; 3. ako se pojavi osnovana sumnja u pravilnost datog mišljenja. Ovdje se radi o primjeni tzv.nadvještačenja ili supervizije, koja se povjerava specijaliziranim ustanovama (institutima). Mišljenje vještaka sud ocjenjuje po načelima slobodne ocjene dokaza. Sud je dužan u obrazloženju iznijeti razloge, bilo da usvaja ili odbija mišljenje vještaka. Saslušanje stranaka kao dokazno sredstvo. Kao posljedica uvođenja slobodne ocjene dokaza, umjesto instituta stranačkih zakletvi, funkciju posebnog dokaznog sredstva dobilo je saslušanje stranaka. Saslušanje stranaka kao dokazno sredstvo neophodno je razlikovati od informativnog saslušanja stranaka. U funkciji informativnog saslušanja, stranke se pojavljuju kao subjekti parničnog postupka. Do saslušanja stranaka u funkciji dokaznog sredstva dolazi tek na kraju glavne rasprave. Izjave koje stranka daje u funkciji dokaznog sredstva nemaju karakter procesnih radnji. Kad je u pitanju pravno lice, saslušava se njegov zastupnik. Stranke su supsidijarno dokazno sredstvo, jer sud može izvesti dokaz saslušanjem stranaka samo ako nema drugih dokaza ili kada i pored izvedenih drugih dokaza nađe da je to potrebno za utvrđivanje važnih činjenica. Obzirom da su stranke zainteresirane za ishod odlučivanja, stranke se smatraju najnepouzdanijim izvorom saznanja. Izvođenje dokaza saslušanjem stranaka je procesno uobličeno kao i saslušanje svjedoka. Sud dokaz izvodi saslušanjem obiju stranaka. On može saslušati samo jednu stranku: - ako se druga stranka ne odazove pozivu ili uskrati davanje iskaza; - ako saslušanje druge stranke nije moguće.

68

WWW.BH-PRAVNICI.COM

u toku parnice. Ako je prijedlog stavljen u toku parničnog postupka. Pretpostavke obezbjeđenja dokaza su: • da postoji opasnost da se dokaz neće moći izvesti ili da će njegovo izvođenje kasnije biti otežano. pod uslovom da su propisno ovjerene i pod uslovom reciprociteta. gdje predmet sam po sebi predstavlja dokazni osnov. sud može donijeti rješenje o obezbjeđenju dokaza i prije izjašnjenja suprotne strane. isprave mogu biti konstitutivne i deklarativne. a druge na dokazivanje određenih činjenica.WWW. nadležan je sud pred kojim se vodi postupak. deklarativna izjava nije sama po sebi uslov punovažnosti izjave volje koja je u njoj sadržana. dokaze koje treba izvesti i naročito razloge zbog kojih smatra da se kasnije dokaz neće moći izvesti ili će njegovo izvođenje biti otežano. niti se stranka može prinuditi na davanje iskaza jer iskaz dat pod takvim okolnostima ne bi mogao imati nikakvu dokaznu vrijednost. Obezbjeđenje dokaza je procesnopravna ustanova koja omogućava izvođenje određenih dokaza u slučajevima kad bi izvođenje tih dokaza kasnije postalo otežano ili čak i onemogućeno.BH-PRAVNICI. Prijedlog se dostavlja na izjašnjenje suprotnoj strani. Isprave spadaju u stvarna dokazna sredstva. Uviđaj je procesno-pravna forma koja omogućava da sud neposrednim opažanjem dođe do pravno relevantnih činjenica. isprave se dijele na javne i nejavne (privatne). Obzirom na formu. Inostrane javne isprave imaju istu dokaznu snagu kao i domaće. Razlikuje se više vrsta isprava. Obezbjeđenje dokaza se može tražiti prije parnice. forma isprave i izdavalac isprave. odnosno boravište lica koje treba saslušati. 35. Obzirom na izdavaoca. Obezbjeđenje dokaza Svrha. za razliku od predmeta uviđaja. Javna isprava je isprava koju je izdao nadležni organ u granicama svoje nadležnosti i koja je u propisanoj formi. Uviđaj se obično vrši uz učešće vještaka. • da postoji prijedlog za obezbjeđenje dokaza. isprave se dijele na dispozitivne ili konstitutivne i dokazne ili dokumentarne. Prve su usmjerene na zasnivanje.COM . 69 WWW. Dokazni osnov kod isprava je uvijek njihov sadržaj. ako je ona poznata.BH-PRAVNICI. Za davanje lažnog iskaza stranka u funkciji dokaznog sredstva odgovara kao i svjedok. u zavisnosti od kriterija koji se uzima u razmatranje. Obzirom na sadržaj.6. Konstitutivni karakter imaju one isprave čije je postojanje uslov punovažnosti izjave volje koja je u ispravi opredmećena (npr. Predlagač je u prijedlogu dužan da navedene činjenice koje se trebaju dokazati. Među najvažnijim kriterijima su sadržaj isprave.COM Prema stranci koja se nije odazvala pozivu se ne mogu primjenjivati nikakve prinudne mjere. nadležan je prvostepeni sud na čijem području se nalazi stvar koju treba razgledati. Postupak obezbjeđenja. promjenu ili prestanak nekog pravnog odnosa. Sadržaj javne isprave smatra se istinitim dok se ne dokaže suprotno. Ako se obezbjeđenje dokaza traži prije pokretanja postupka. U privatne isprave spadaju one isprave koje ne zadovoljavaju navedene kriterije. Dokazno sredstvo kod uviđaja je predmet uviđaja. Ako postoji opasnost od odlaganja. S druge strane. Pod ispravama se podrazumijeva svaki fizički predmet na kome je određenim znacima zapisana neka misao.formalni ugovori). pa i nakon pravosnažnosti presude ako je obezbjeđenje dokaza potrebno povodom postupka o vanrednom pravnom lijeku.

1.BH-PRAVNICI. Dužnost prezentiranja dokaza je primarno na strankama. U toku pripremanja glavne rasprave predsjednik vijeća može da izvede dokaz uviđajem izvan suda. Dokazi se po pravilu izvode na glavnoj raspravi. odlučivanje o izvođenju dokaza i sam čin izvođenja dokaza. po načelu slobodne ocjene dokaza i to tako što sud cijeni svaki izvedeni dokaz zasebno i sve dokaze zajedno. ali se može zahtijevati prinudno izvršenje ako stranka odbije platiti taksu.on može odustati od upotrebe određenog dokaza ako rezultati dokazivanja ukazuju da je njegovo izvođenje nepotrebno ili nezakonito.WWW. 35. odnosno lice u čijem interesu se preduzimaju procesne radnje.2. Obaveze koje nastaju na osnovu plaćanja parničnih troškova ne smiju biti prepreka za traženje i ostvarivanje pravne zaštite. Svaka stranka unaprijed snosi troškove koje je prouzrokovala svojim radnjama.7. Obaveze na ime sudskih taksi regulišu se Zakonom o sudskim taksama. Pritom sud treba da utvrdi: da li je činjenica čije se dokazivanje predlaže pravno relevantna. Odlučivanje o izvođenju predloženih dokaza je u isključivoj nadležnosti suda. a u krajnjem rezultatu snosi ih ona stranka koja je izgubila parnicu. putni troškovi i dnevnice sudskih službenika. Sud nije vezan za svoje rješenje o izvođenju dokaza . U njih spadaju izdaci za sudske takse i izdaci izazvani neposredno radnjama u parnici i povodom parnice (npr. troškovi izvođenja i obezbjeđenja dokaza. Neplaćanje ili nedovoljno plaćanje takse ne može biti smetnja za pokretanje i tok postupka. vijeće može odlučiti da se određeni dokazi izvedu na posebnom ročištu pred predsjednikom vijeća ili pred sudijom zamoljenog suda. Isto važi i za rješenje kojim se odlučuje da izvođenje dokaza započne prije nego što se rješenje dostavi protivniku. ali sud nije vezan za dokaze koje mu stranke nude. Prethodno snošenje parničnih troškova 70 WWW. Ocjena dokaza vrši se isključivo od strane suda. čiji sastavni dio je i taksena tarifa.COM .lični troškovi stranaka. Izvođenje i ocjena dokaza Izvođenje dokaza u širem smislu obuhvata: predlaganje dokaznih sredstava. 36. te da li je ponuđeno dokazno sredstvo podobno za tu svrhu. ako se s tim saglase obje stranke.COM Protiv rješenja kojim se prihvata prijedlog za obezbjeđenje dokaza nije dozvoljena žalba.BH-PRAVNICI. kad za to postoje važni razlozi. da li zahtijeva dokazivanje. O tome koji će se dokazi izvesti odlučuje vijeće na glavnoj raspravi u formi rješenja. Pojam Parnični troškovi su izdaci učinjeni u toku i povodom parničnog postupka. PARNIČNI TROŠKOVI 36. 36. Protiv rješenja kojim se izvođenje dokaza određuje ili odbija nije dopuštena posebna žalba. troškovi i nagrade punomoćnika. Samo izuzetno. 36. Predlaganje dokaza je dužnost koju dijele i stranke i sud. Funkcija parničnih troškova Sve parnične troškove snose stranke. troškovi uviđaja itd).3. Takseni obveznik je lice koje pokreće postupak.

svojom krivicom ili slučajem koji se njoj dogodio. troškove koji su bili neophodni za vođenje parnice. stranka je dužna da protivnoj stranci nadoknadi troškove koje je prouzrokovala zloupotrebom procesnih prava. po pravilu svaki od njih snosi jednak dio troškova. Ako postoji znatna razlika u pogledu njihovog udjela u predmetu spora. Stranka koja je izgubila parnicu u cjelosti snosi svoje vlastite troškove i nadoknađuje troškove suprotne stranke. ako stranke ne polože dužni iznos. Odlučivanje o naknadi Sud o naknadi parničnih troškova odlučuje bez raspravljanja i to samo na prijedlog stranaka. Svjedok i vještak moraju zahtijevati naknadu odmah nakon saslušanja. Ako obje stranke predlažu isti dokaz. Što se tiče suparničara. Ostali kriteriji naknade parničnih troškova Neovisno od ishoda parnice. Zahtjev za naknadu troškova može se staviti u roku od 15 dana od dana prijema obavještenja o odustanku. O kojim troškovima se u konkretnom slučaju radi odlučuje sud uzimajući u obzir sve okolnosti. njihovi troškovi se podmiruju iz budžetskih sredstava. sud može odrediti da troškove plati samo jedna stranka. javni tužilac i ombudsmen imaju pravo na naknadu troškova.COM . sud će obzirom na visinu tih udjela srazmjerno podijeliti i troškove. Odluka o troškovima po pravilu je 71 WWW. 36.BH-PRAVNICI.5.BH-PRAVNICI. ili ga sud određuje po službenoj dužnosti. Troškovi neuspjelog poravnanja ulaze u parnične troškove. U sporovima u kojima učestvuju u ulozi stranke. Tužilac koji je povukao tužbu dužan je protivnoj stranci nadoknaditi parnične troškove. 36.4. svaka stranka podmiruje svoje troškove ako drugačije nije dogovoreno. Konačno snošenje parničnih troškova Osnovni kriterij je kriterij uspjeha u parnici. sud može odrediti da svaka stranka podmiruje svoje troškove ili da jedna stranka nadoknadi drugoj srazmjeran dio troškova. Ako iznos potreban za podmirenje troškova ne bude položen. iznos troškova u jednakim dijelovima polažu obje stranke. Ako je parnica završena sudskim poravnanjem. Obaveza na uzajamnu naknadu postoji onda kad je razlika u uspjehu znatna. odnosno o povlačenju tužbe. ali ne i na nagradu. U suprotnom gube pravo na naknadu. Nagrada advokatu se određuje prema advokatskoj tarifi. U sporovima u kojima je jače izraženo načelo inkvizitornosti.6. Dužnost suda je da ih na ovo upozori. Zahtjev za naknadu stranke mogu staviti najkasnije do okončanja rasprave. tj. Ako je po službenoj dužnosti odredio izvođenje dokaza. troškovi izvođenja dokaza isplatiće se iz sredstava suda. Kad se javljaju u ulozi trećeg lica. osim ako je povlačenje tužbe uslijedilo odmah nakon što je tuženi ispunio svoju obavezu.COM Svaka stranka prethodno snosi troškove koje je prouzrokovala svojim radnjama. Naknada se odnosi samo na nužne troškove. Stranka koja odustane od pravnog lijeka je dužna suprotnoj stranci nadoknaditi troškove nastale u postupku povodom pravnog lijeka. 36. sud će odustati od izvođenja dokaza ali ga to ne oslobađa obaveze da sporne činjenice utvrđuje drugim dokazima.WWW. Ako stranka djelimično uspije u parnici.

Ako u državi iz koje je tužilac državljani FBiH nisu obavezni dati obezbjeđenje (reciprocitet). Imovno stanje stranka dokazuje potvrdom nadležnog upravnog organa. ukoliko se istovremeno ne napada i odluka o tužbenom zahtjevu. Oslobođenje od parničnih troškova Pojam i funkcija. Ali ako sud naknadno utvrdi da ni protivnik nije u stanju nadoknaditi ove troškove. Pravo na oslobođenje od plaćanja parničnih troškova (tzv. Tuženi može ostvariti pravo na obezbjeđenje parničnih troškova ako je zahtjev podnio prije nego što se upustio u raspravljanje o glavnoj stvari.strani državljanin izgubi parnicu.8. Odluka o troškovima u presudi može se pobijati samo žalbom protiv rješenja. Tuženom ne pripada pravo na obezbjeđenje parničnih troškova u slijedećim situacijama: 1. on može odrediti da ove troškove u cjelini ili djelimično snosi stranka koja je bila oslobođena i to iz onog što joj je dosuđeno. broj osoba koje stranka izdržava i prihode koje imaju stranka i članovi njene porodice. ili je ukine i odbaci tužbu. Posebnim rješenjem se odlučuje o naknadi troškova samo ako pravo na naknadu ne zavisi od odluke o glavnoj stvari. Ove troškove stranka može naknadno ostvarivati kao dio parničnih troškova. prema uspjehu u parnici. Tuženi može i nakon toga tražiti polaganje kaucije. Sud može ukinuti rješenje o oslobođenju od plaćanja ako u toku postupka utvrdi da se imovinsko stanje stranke popravilo.siromaško pravo) pripada stranci koja obzirom na svoje imovno stanje ne bi mogla podmiriti troškove postupka bez štete za nužno izdržavanje sebe i svoje porodice.7. Oslobođenje od plaćanja parničnih troškova može biti potpuno i djelimično. vještaka. Ako odbaci ili odbije pravni lijek.9. ostaviće da se o troškovima postupka povodom pravnog lijeka odluči u konačnoj odluci. Odluku o oslobađanju donosi sud na prijedlog stranke. 72 WWW. Tom prilikom sud odlučuje da li će stranka u potpunosti ili djelimično nadoknaditi troškove kojih je bila oslobođena. Pri donošenju odluke sud uzima u obzir sve okolnosti. Djelimično podrazumijeva samo oslobađanje od taksa. cautio iudicatum solvi) ima za svrhu da se tuženom omogući naplata parničnih troškova ukoliko tužilac . Potpuno obuhvata takse i polaganje predujma za troškove svjedoka. Ako preinači odluku protiv koje je podnesen pravni lijek. U postupku povodom pravnih lijekova. 36. odluka o naknadi troškova zavisi od stava višeg suda prema žalbi. 36. ali samo ako je naknadno saznao da postoji pretpostavka koja mu daje pravo na obezbjeđenje parničnih troškova. ili da nije ni bilo osnova za oslobađanje od plaćanja. Ako ukine odluku i predmet vrati na ponovno suđenje. viši sud će odlučiti o troškovima cijelog postupka. protivnik snosi sve troškove koji su nastali za oslobođenu stranku. Dejstvo "siromaškog prava". 36.BH-PRAVNICI.WWW. a sud može i po službenoj dužnosti pribaviti podatke o imovnom stanju stranke koja traži oslobađanje. a posebno vrijednost predmeta spora.BH-PRAVNICI. ako sud na zahtjev stranke odluči da je zastupa punomoćnik. viši sud neposredno odlučuje i o troškovima tog pravnog lijeka. Na nju tada prelazi pravo da od protivnika traži naknadu onoga što je platila. Potpuno oslobođenje obuhvata i troškove punomoćnika. Ako se parnica okonča pobjedom stranke koja je oslobođena od plaćanja. uviđaja i sudskih oglasa.COM . Troškove postupka za obezbjeđenje dokaza podmiruje stranka koja predlaže obezbjeđenje dokaza.COM sastavni dio presude o meritumu. Obezbjeđenje parničnih troškova (cautio iudicatum solvi) Obezbjeđenje parničnih troškova (aktorska kaucija.

COM 2. Povlačenje tužbe Pojam. Zakonska fikcija o povlačenju tužbe postoji u slijedećim slučajevima: 1. Ako u sporu male vrijednosti ili u postupku u privrednim sporovima obje stranke izostanu sa 2 ročišta uzastopno. Izjavu o povlačenju tužilac može dati putem podneska ili usmeno na ročištu. 5. Ako se radi o mjeničnoj ili čekovnoj tužbi. 3. smatraće se da je povukao tužbu. 3. odnosno odustao od pravnog lijeka (ako je zahtjev za obezbjeđenjem stavljen tek u postupku povodom pravnog lijeka).2. Tužilac može povući tužbu sve do zaključenja glavne rasprave.WWW. Ako tužilac ne položi naznačeni iznos u datom roku. Tužilac ima mogućnost da povodom istog zahtjeva ponovo podigne tužbu. Uslovi. 2.ponovo ispune uslovi za mirovanje postupka. Ako tužilac ne dokaže da je položio aktorsku kauciju u određenom roku. 7.BH-PRAVNICI. Ako tužilac preinači tužbu promjenom tužbenog osnova ili promjenom istovjetnosti tužbenog zahtjeva. poništaju braka ili razvodu ili spor o utvrđivanju ili osporavanju očinstva ili materinstva. smatra se da je povukao prvobitnu tužbu. a u sporovima za razvod braka sve do trenutka donošenja pravosnažne odluke. 4. Nakon što se tuženi upustio u raspravu o glavnoj stvari. 8. odrediće i iznos obezbjeđenja i rok u kome tužilac treba da položi taj iznos. smatra se da je pristao na povlačenje. Dejstva. tj. Najvažnija posljedica povlačenja tužbe je gašenje parnice. Ako tužilac u sporu male vrijednosti ne dođe na prvo ročište. kojom tužilac manifestira svoju volju da odustaje od traženja pravne zaštite u pokrenutoj parnici. 4. 37. protivtužbi ili izdavanju platnog naloga. Punomoćnik koji nije advokat mora imati izričito ovlaštenje za povlačenje tužbe. Dejstvo aktorske kaucije. Ako tužilac ne ispravi ili ne dopuni tužbu koja mu je vraćena na ispravku ili dopunu. Ako se vodi spor o postojanju ili nepostojanju braka. O zahtjevu za polaganje kaucije sud odlučuje u formi rješenja. Tuženi svoj pristanak može dati izričito. U brakorazvodnoj parnici. Ako prihvati zahtjev tuženog. Ako nakon mirovanja postupka ni jedna stranka ne podnese prijedlog za nastavak. Ako se u istom postupku ponovi mirovanje. mada je uredno pozvan. 6. Izjava o povlačenju je neopoziva. ako tužilac ne dođe na ročište zakazano za pokušaj mirenja bračnih drugova. U bračnim sporovima pristanak tuženog potreban je od zaključenja glavne rasprave. 5. Sudsko poravnanje (nagodba) Oblici poravnanja su: vansudsko i sudsko poravnanje.BH-PRAVNICI.ako se tuženi ne izjasni u roku od 15 dana od dana prijema obavještenja o povlačenju tužbe. Vansudsko je regulisano normama obligacionog 73 WWW.1. 37.COM . Ako se tužbeni zahtjev odnosi na potraživanja tužioca iz radnog odnosa u FBiH. ali se time ne odriče traženja pravne zaštite u konkretnom predmetu. smatra se da je povukao tužbu. DISPOZITIVNE RADNJE KOJIMA SE OKONČAVA POSTUPAK 37. ali i prećutno . Povlačenje tužbe je procesnopravna izjava upravljena sudu. Ako tužilac uživa azil u FBiH. a prethodno istaknuti zahtjev ne označi kao eventualni. za povlačenje tužbe potreban je i njegov pristanak.

ili samo u jednom dijelu (u kvalitativnom smislu). Stranke u toku cijelog postupka mogu zaključiti poravnanje i to pred prvostepenim sudom.BH-PRAVNICI. daju mogućnost da se ono pobija tužbom zbog nedostataka pretpostavki za njegovu valjanost. To su: prigovori. Kao saglasna izjava volja stranaka. prigovor prebijanja (kompenzacije) i protivtužba. Pobijanje sudske nagodbe.nenadležnost (apsolutna.stranačka i parnična sposobnost stranaka.COM prava. Cilj ovih prigovora je da sud donese odluku kojom tužbu odbacuje kao nedopuštenu. Na procesne pretpostavke sudskog poravnanja sud pazi po službenoj dužnosti i donosi rješenje kojim ne dopušta poravnanje ako smatra da nisu ispunjeni uslovi za njegovu dopuštenost. stvarna i mjesna). Do poravnanja obično dolazi tako što tužilac odustaje od dijela tužbenog zahtjeva.na strani suda . Dvojna priroda sudskog poravnanja daje mogućnost da se ono može pobijati i kao sudska odluka i kao građanskopravni ugovor. Do poravnanja može doći u pogledu tužbenog zahtjeva u cjelini.na strani predmeta spora .WWW. nedostaci u zastupanju. Dopuštenost. to će za posljedicu imati gašenje pobijane presude. tuženom preostaje samo da osporavanjem tužbenog zahtjeva kao neosnovanog pokuša izdejstvovati njegovo odbijanje. Sadržaj sudske nagodbe. . stranke sklapanjem poravnanja daju novi pravni osnov (novatio) materijalno-pravnim odnosima povodom kojih sklapaju poravnanje. poravnanje stiče svojstva sudskog poravnanja tek kad se unese u zapisnik i kad stranke potpišu taj zapisnik. Međutim. bez obzira na stadij u kome se postupak nalazi. Zapisnik u koji je uneseno poravnanje ima svojstvo izvršne isprave. U tom cilju se tuženi služi materijalno-pravnim prigovorima. nema karakter poravnanja jer se ustupak tužioca ne tiče predmeta spora.na strani stranaka . 38. Kad su u pitanju materijalno-pravna dejstva. a sudsko normama procesnog prava. .procesne smetnje res iudicata i lis pedens. Materijalno-pravni prigovori. Međutim. Ako procesnim prigovorima nije uspio izdejstvovati odbacivanje tužbe. ili pristaje na isplatu u ratama. Pošto se sudsko poravnanje po dejstvu izjednačava sa pravosnažnom presudom. ODBRAMBENE RADNJE TUŽENOG Tuženi na raspolaganju ima različita procesno-pravna sredstva za odbranu. logično bi bilo da se pobija prijedlogom za ponavljanje postupka.1.COM . Predmet sudskog poravnanja mora biti tužbeni zahtjev kao predmet spora. Prigovor (exceptio) Procesno-pravnim prigovorima tuženi ukazuje sudu na procesne nedostatke o kojima sud vodi računa po službenoj dužnosti. U takvom slučaju zastaje s postupkom dok rješenje ne postane pravosnažno. Dejstvo sudskog poravnanja je dvojako: materijalno-pravno i procesno-pravno. Ovaj način pobijanja prihvaćen je u našoj sudskoj praksi. Materijalno-pravni 74 WWW.BH-PRAVNICI. a tuženi pristaje da udovolji njegovom zahtjevu. Procesno-pravna dejstva sudskog poravnanja se izjednačavaju sa pravosnažnom sudskom presudom: nova parnica između istih stranaka nije dopuštena. materijalno-pravna dejstva sudskog poravnanja kao ugovora građanskog prava. 38. Zato poravnanje ima konstitutivan karakter. Procesni nedostaci mogu biti: . Ako do sklapanja poravnanja dođe tek kad je presuda u žalbenom stadiju. Sudsko poravnanje se može sklopiti samo u sporovima u kojima stranke mogu disponirati predmetom spora. sporazum kojim se tužilac obavezuje da povuče tužbu.

COM . U zavisnosti od sadržaja. Za momenat upuštanja tuženog u raspravljanje norme procesnog prava vežu niz značajnih pravnih posljedica: od tog momenta sud ne može da se oglasi mjesno nenadležnim.potraživanje tužioca još nije dospjelo). a kod drugih se ispunjenje činidbe uskraćuje privremeno. Kompenzacija je jedan od oblika gašenja obaveze. Prigovori kojima tuženi iznosi činjenice koje uskraćuju ostvarenje postojećeg prava tužioca.COM prigovori su tvrdnje činjeničnog karaktera kojima tuženi nastoji dokazati da je materijalno-pravni tužbeni zahtjev tužioca neosnovan. Prigovor kompenzacije (exceptio compensationis) Compensatio civilis. tužilac ne može povući ili preinačiti tužbu u subjektivnom smislu bez pristanka tuženog itd. Jedina razlika je u tome što se u parnici ta izjava daje u formi procesne radnje. konstitutivni čin je izjava o kompenzaciji. Prigovori kojima tuženi iznosi činjenice koje izazivaju prestanak tužiočevog prava (npr. a spor o pravnom pitanju razrješava sud po principu iura novit curia.2. 4. izjava o kompenzaciji ima dvojnu prirodu: 75 WWW. Činjeničnim tvrdnjama tuženi osporava istinitost činjenica na kojima zasniva osnovanost svog tužbenog zahtjeva. Ovi prigovori dijele se na 2 vrste: peremptorni (npr.WWW. Dužnik može prebiti svoje potraživanje prema povjeriocu sa onim što povjerilac potražuje od njega. da oba glase na novac ili druge zamjenjive stvari istog roda i kvaliteta. Kod prvih se trajno uskraćuje izvršenje neke obaveze na činidbu. 4. tj. Ako je dužnik tužen i nakon što je povjeriocu uputio izjavu o kompenzaciji. 38. Dakle. Pravna priroda izjave o kompenzaciji. Prema nešto manje radikalnom civilističkom shvatanju. Upuštanje tuženog u raspravljanje. To su materijalno-pravni prigovori tuženog. Spor o istinitosti činjenica se razrješava u postupku dokazivanja. tuženi se nije upustio u raspravljaje sve dok u parnici koristi procesne prigovore. U prvom slučaju se radi o sporu činjeničnog karaktera. onda će se tuženi poslužiti prigovorom kompenzacije. Karakter materijalno-pravnih prigovora imaju i tvrdnje činjeničnog ili pravnog karaktera kojima tuženi osporava osnovanost tužbenog zahtjeva. U teoriji je sporno pitanje da li izjava o kompenzaciji data izvan parnice proizvodi procesno-pravne posljedice. da je izvršen oprost duga i sl). a tvrdnjama pravnog karaktera tvrdi da po normama materijalnog prava tužbeni zahtjev nije osnovan. pod 4 uslova: 1. Kompenzacija nastaje tek izjavom jedne stranke drugoj da vrši kompenzaciju. a u drugom o sporu pravnog karaktera. da su oba dospjela 3.BH-PRAVNICI. Tuženi se upustio u raspravljanje o meritumu spora prvom radnjom kojom osporava osnovanost glavnog tužbenog zahtjeva.tuženi tvrdi da je ugovor ništavan zbog određenih nedostataka). da se ne radi o naturalnim obligacijama. Prigovori kojima tuženi iznosi činjenice koje sprečavaju nastanak tužiteljevog prava (npr.BH-PRAVNICI.tuženi tvrdi da je ispunio obavezu. tuženi ne može da se poziva na nadležnost arbitraže niti može tražiti aktorsku kauciju. Dakle. materijalno-pravni prigovori dijele se na 3 vrste: 3. Prema čisto civilističkom shvatanju.prigovor zastare) i dilatorni (npr. on će se u parnici braniti materijalno-pravnim prigovorom (prestanak obaveze kompenzacijom). Ako do kompenzacije nije došlo prije parnice. da su utuživa. 5. da su uzajamna 2. pravna priroda izjave o kompenzaciji ne zavisi od toga da li je data u toku ili izvan parnice.

i to tako što utiču na tok postupka i donošenje presude.COM materijalno-pravne izjave i procesne radnje. Prema procesno-pravnom shvatanju. Compensatio per iudicem. Vrste protivtužbe su: 5. tužbeni zahtjev iz protivtužbe je usmjeren na odbijanje zahtjeva iz tužbe (prejudicijelna i kompenzaciona protivtužba). Izuzetak postoji u slučaju kad je za zahtjev iz protivtužbe stvarno nadležan viši sud. Za protivtužbu je po pravilu nadležan sud pred kojim teče parnica (atrakciona nadležnost). Protivtužba ima prednost u situacijama kad je protivpotraživanje veće od potraživanja. U ovakvim situacijama tuženi može upotrijebiti protivtužbu ili obični prigovor. Ako se postupak ne završi donošenjem presude. a može biti i ofanzivna radnja. Pretpostavke dopuštenosti. 38. prodavac ustaje tužbom i traži isplatu kupoprodajne cijene za isporučenu robu. Prejudicijelna protivtužba najčešće ima karakter deklaratorne tužbe negativnog utvrđenja. već do kompenzacije dolazi tek odlukom suda (compensatio per iudicem). tada i pored izjave o kompenzaciji neće doći do kompenzacije.3. Protivtužba Protivtužba je tužba koju podiže tuženi u parnici koja teče povodom tužbe. Npr.WWW. a tuženi protivtužbom traži da se utvrdi da kupoprodajni ugovor ne postoji. Koneksna protivtužba se određuje obzirom na vezu (koneksitet) koja postoji između zahtjeva iz tužbe i protivtužbe. Prigovor kompenzacije tuženi može istaći do zaključivanja glavne rasprave. 7. u drugom se utvrđuje da je osnovano protivpotraživanje tuženog.COM .BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. Dispozitiv presude kojom sud vrši kompenzaciju ima 3 stava: u prvom se utvrđuje da je potraživanje tužioca osnovano. tuženom se nalaže da ispuni potraživanje tužioca u dijelu koji nije kompenziran. Protivtužba može biti odbrambena radnja čisto defanzivnog karaktera. To je procesna radnja čija se dejstva iscrpljuju jedino u parnici. Kompenzacionom protivtužbom tuženi protiv tužioca ističe tužbeni zahtjev upravljen na potraživanje podobno za kompenzaciju sa zahtjevom tužioca. tužbeni zahtjev. 76 WWW. Kao ofanzivna radnja. tuženi se može poslužiti prigovorom kompenzacije ili kompenzacionom protivtužbom. 6. onda će se poslužiti protivtužbom. Ako nije. tj. Izjava o kompenzaciji data u parnici proizvodi materijalno-pravne posljedice samo ako su istovremeno ispunjene i pretpostavke za ulaganje prigovora kompenzacije kao procesne radnje. protivtužba omogućava da u istoj parnici tuženi ostvari neko svoje pravo protiv tužioca (koneksna protivtužba). i njome protiv tužioca ističe samostalan tužbeni zahtjev. Kupac ustaje protivtužbom i traži naknadu štete zato što isporučena roba ne odgovara ugovorenom kvalitetu. Koneksitet postoji kad se oba zahtjeva zasnivaju na istom činjeničnom stanju. prigovor kompenzacije ne proizvodi materijalno-pravna dejstva. Mora ispunjavati sve procesne pretpostavke kao i tužba. Ako tuženi ima pravni interes da se o prejudicijelnom spornom pravnom odnosu donese odluka sa dejstvom pravosnažnosti. Prejudicijelnom protivtužbom tuženi ističe zahtjev da se utvrdi (ne)postojanje pravnog odnosa od kojeg zavisi odluka o tužbenom zahtjevu. U prvom slučaju. Dakle. Taj prigovor ne proizvodi neposredno pravno dejstvo. Npr. Zahtjev iz tužbe i protivtužbe mora biti raspravljan u istoj vrsti postupka. Protivtužba je dopuštena od trenutka zasnivanja litispedencije povodom tužbe do okončanja glavne rasprave. a trećim stavom se vrši kompenzacija tako što sud odbija tužioca sa tužbenim zahtjevom ako je protivpotraživanje iste visine kao i potraživanje. već odbacivanjem ili povlačenjem tužbe.tužilac kondemnatornom tužbom traži ispunjenje ugovora.

U formi rješenja sud odlučuje o tzv. Međutim. Presude Značenje. Gnoseološka doktrina razgraničenje činjeničnog i pravnog pitanja posmatra sa aspekta načina utvrđivanja donje i gornje premise sudskog silogizma. 39. svaka operacija zaključivanja i ocjene koja se odvija u okviru ocjene 77 WWW. 39. sud o predmetu spora odlučuje u obliku rješenja u postupku izdavanja platnog naloga i u postupku zbog ometanja posjeda. Prema ovoj doktrini. SUDSKE ODLUKE Sudske odluke su radnje preduzete u zakonom propisanoj formi. Presuda je završni akt kojim se okončava raspravljanje i odlučivanje o predmetu spora u prvostepenom postupku. U pogledu dileme da li je jedan pojam činjenični ili pravni nudi se slijedeći parametar: ono što tek treba da se utvrdi (tj.BH-PRAVNICI. sudske odluke se dijele na presude i rješenja. Njome se ostvaruje sadržaj sudske funkcije kao konkretizacije općih pravnih normi na pojedinačne životne situacije. Taj zaključak se izvodi silogističkom operacijom: donju premisu (praemisa minor) čine pravno-relevantne činjenice. Sudski silogizam. Izuzetno. Povodom protivtužbe se zasniva samostalna parnica. usvaja ili odbija tužbeni zahtjev. Sud raspravljanje o zahtjevu iz tužbe i protivtužbe može razdvojiti. kao i kakav je njihov međusobni odnos. ali se javljaju u vezi sa raspravljanjem i odlučivanjem.WWW.procesnim pitanjima. taj cilj je utvrđivanje istinitosti tvrdnje koja se iznosi pred sud. Presude se uvijek izrađuju kao poseban dokument. dok se ostala unose u sudski zapisnik. ali iz razloga ekonomičnosti najčešće zajedno raspravlja o oba zahtjeva. a sadržaj pravnih normi tumačenjem. tj. a gornju (praemisa maior) čine odgovarajuće norme materijalnog prava. Osim toga.3. a kojima sud zauzima svoj stav prema određenim pitanjima koja se javljaju u procesu raspravljanja i odlučivanja o predmetu spora. Sud presudom odlučuje po principu "ili-ili". Kad su u pitanju činjenice. a kod pravnog pitanja svrha je dejstvo faktičkog događaja u kontekstu pravnih pravila. podvodi utvrđeno činjenično stanje pod odgovarajuće norme materijalnog prava i izvodi zaključak o osnovanostu tužbenog zahtjeva. tj. sfera činjeničnog utvrđenja se kreće u okvirima utvrđenja faktičkih činjenica koja su pravno relevantne. Okončanje parnice povodom tužbe nema uticaja na tok parnice povodom protivtužbe. Obzirom na procesnu formu. sud supsumira. tj. 39. Presudom sud odlučuje o predmetu spora. tj. a ono što se zna ili mora znati (iura novit curia) je pravno pitanje. odnosno putem utvrđivanja razlike u načinu saznavanja činjenica i prava.COM . a na osnovu zaključka o njegovoj osnovanosti. i to onako kako su se u stvarnosti i dogodile. Doktrinarno razgraničenje činjeničnog i pravnog pitanja Pojmovna (logička) doktrina u razgraničenju pravnog pitanja polazi od strukture sudskog silogizma. Teleološka doktrina razgraničenje činjeničnog i pravnog pitanja tumači putem cilja (pravnodogmatskog i pravnopolitičkog).što se ne zna) jeste činjenica.COM Postupak po protivtužbi. Peripatetička doktrina se smatra naprihvatljivijom. putem svrhe sa kojom se angažuje djelatnost suda. tj. pitanjima koja se ne tiču neposredno predmeta spora. o tužbenom zahtjevu.BH-PRAVNICI. predstavnici ove doktrine nisu saglasni o tome koji elementi čine gornju i donju premisu sudskog silogizma. a samo pojedina rješenja se uobličavaju kao posebni dokumenti. Čijenično stanje sud po pravilu utvrđuje izvođenjem dokaza. koji sud preduzima radi utvrđivanja ovog razgraničenja.2. Kad je utvrdio obje premise.

a zatim kako je izveo pravni zaključak. Donošenje presude je poseban stadij postupka koji otpočinje vijećanjem i glasanjem. zatim odluka o postojanju ili nepostojanju tuženikovog potraživanja istaknutog u prigovoru kompenzacije. ima karakter činjeničnog zaključivanja i ocjene. Pravno relevantne činjenice utvrđuju se dokazivanjem. sud ne može svoju presudu ukinuti niti izmijeniti.prisustvuju samo članovi vijeća i zapisničar. O vijećanju i glasanju sastavlja se poseban zapisnik i zatvara u omot koji može otvoriti samo instancioni sud kad odlučuje o pravnom lijeku. To je moguće jedino u postupku povodom pravnog lijeka. Ispravljanje presude Pod ispravljanjem presude podrazumijeva se otklanjanje grešaka u imenima i brojevima i drugih očiglednih grešaka u pisanju i računanju. Vijećanjem i glasanjem rukovodi predsjednik vijeća. Slobodna ocjena se odnosi na dokaze. Objavljivanje presude sastoji se u javnom čitanju izreke. predmetu spora. a ne na činjenice koje su predmet dokazivanja. Vezanost suda donesenom presudom Ogleda se u tome što nakon objavljivanja. U obrazlaganju činjeničnog zaključka sud je naročito dužan da iznese koje dokaze je izveo kao i rezultate izvedenih dokaza.BH-PRAVNICI. 39. Ako je donošenje presude odloženo. čiji sadržaj se fiksira u zapisniku. koji glasa posljednji. odnosno otposlanja. ona se ne objavljuje već se strankama saopštava dostavljanjem. sud pristupa donošenju presude odmah nakon vijećanja i glasanja. Donošenje presude Vijećanje i glasanje. kao poseban dokument.BH-PRAVNICI. uz primjenu metoda slobodne ocjene dokaza.5. Obrazloženje u prvom dijelu sadrži opis predmeta spora. Njen sadržaj je određen zakonom i eventualni nedostaci su razlog za ulaganje pravnog lijeka. U drugom dijelu sud obrazlaže svoj stav u pogledu činjenica koje je utvrdio i pravnih pravila koja je primijenio. Po pravilu. strankama. U takvom slučaju kao trenutak objavljivanja uzima se trenutak slanja presude strankama (a ne trenutak prijema). Uvod presude sadrži da se presuda izriče u ime FBiH. Presuda kao pravni akt postaje egzistentna objavljivanjem.4. pravno kvalificirao predmet spora. Presuda sadrži uvod. Forma i sadržaj presude Presuda se uvijek izrađuje u pismenoj formi. a u složenijim slučajevima moguće je donošenje presude odgoditi za 8 dana. a koje nisu. Prvo obrazlaže kako je izveo činjenični zaključak o tačnosti pravno-relevantnih činjenica. Prisustvo stranaka pri objavljivanju nije nužno.7.WWW.COM .6. 39. Vijećanje i glasanje obavlja se uz isključenje javnosti . dispozitiv i obrazloženje. Izreka (dispozitiv ili tenor) presude sadrži odluku suda o tužbenom zahtjevu i odluku o parničnim troškovima. 39. kao i odluka o prejudicijelnom (incidentnom) zahtjevu za utvrđenje. te koje su činjenice među strankama sporne.COM rezultata dokazivanja istinitosti činjeničnih tvrdnji. Za odluku vijeća potrebna je većina glasova. kao i nedostataka u obliku nesaglasnosti prepisa i izvornika 78 WWW. Činjenice objektivno postoje ili ne postoje. tj. 39. osnovne podatke o sudu. danu zaključivanja glavne rasprave i datum donošenja presude. tako što se iznese zahtjev tužioca i činjenice na kojima je zasnovan. odbrana tuženog (posebno prigovori). a završava se objavljivanjem presude. Svaki zaključak o istinitosti činjeničnih tvrdnji ima karakter činjeničnog zaključka.

Vrste presude Prema vrsti pravne zaštite koja se presudom ostvaruje. Prema predmetu odlučivanja.npr.Ako je podnesena protivtužba . Osamostaljivanje presude Kad je presuda donesena. Primjer presude bez dejstva je presuda donesena prema licu koje ne potpada pod jurisdikciju domaćih sudova ili prema licu koje nije postojalo ili više ne postoji.ona nastupa u trenutku pravosnažnosti presude.BH-PRAVNICI. Presude bez dejstva su pravno egzistentne. Pravonažnošću deklaratorne presude postignut je krajnji cilj tražene pravne zaštite. Konstitutivne presude se donose povodom konstitutivnih tužbi. Nepostojeća i presuda bez dejstva Nepostojećim presudama smatraju se one koje nemaju sva obilježja presude . Konačna presuda može biti potpuna i djelimična. Potpuna je ona kojom se u cjelini odlučuje o svim zahtjevima.Ako je samo dio tužbenog zahtjeva sazrio za konačnu odluku. Deklaratorne presude donose se povodom deklaratornih tužbi. . Takva je i presuda donesena nakon povlačenja tužbe ili presuda kojom se izriče pravna posljedica koja se ne može iizraći po normama materijalnog prava.8.BH-PRAVNICI. kako glavnim tako i sporednim. Ako između izvornika i prepisa postoji nesaglasnost u pogledu neke odluke sadržane u izreci. presude mogu biti kondemnatorne. 79 WWW.WWW. Nepostojeća presuda ne može proizvoditi nikakva dejstva. 39. Ispravke vrši predsjednik vijeća u obliku posebnog rješenja. djelimične i dopunske. Presuda kojom se odbija tužbeni zahtjev iz kondemnatorne tužbe je uvijek utvrđujuća.ako ju je donio neki drugi organ a ne sud. Ovakvo osamostaljivanje presude kao završnog akta u odnosu na procesne radnje koje su joj prethodile je u službi načela pravne sigurnosti. presuda je uvijek kondemnatorna. 39. presude se dijele na konačne i međupresude. Zbog toga deklaratorne presude nisu podobne za izvršenje.COM . pa je njeno pobijanje nepotrebno. Donosi se u slijedećim slučajevima: . deklaratorne i konstitutivne. u kojima je tužbeni zahtjev upravljen na određenu promjenu u pravnim odnosima.10. Konačne presude dijele se na potpune. nego se ta promjena i ostvaruje . Kondemnatorne presude su podobne za izvršenje (prinudnim putem). 39. Kondemnatorne (dosuđujuće) presude donose se povodom kondemnatornih tužbi. strankama se dostavlja nov. Njima se utvrđuje postojanje ili nepostojanje određenog pravnog odnosa.Ako su od više tužbenih zahtjeva samo neki sazreli za konačnu odluku. ili ako nije objavljena odnosno otposlata. ukoliko sud udovoljava tužbenom zahtjevu. eventualna ništavost radnji preduzetih u postupku prije njenog donošenja nije smetnja za njenu punovažnost.djelimična presuda će biti donesena ako je donesen bilo zahtjev iz tužbe ili zahtjev iz protivtužbe. jer se njome samo konstatuje da je zahtjev neosnovan. Djelimična presuda je konačna u dijelu tužbenog zahtjeva o kojem se njome odlučuje. ispravljen prepis sa naznačenjem da se njime zamjenjuje raniji prepis. ali zbog teških povreda ne proizvode nikakvo dejstvo. U dijelu u kome se odlučuje o troškovima postupka. Ovim presudama se ne samo utvrđuje pravo na promjenu u pravnom odnosu.9. . Prvostepeni postupak se obično okončava donošenjem potpune presude.COM presude.

BH-PRAVNICI. i učinjeno radi ostvarenja nedozvoljenog cilja. u cilju evazije poreske obaveze. Ako u takvom sporu tuženi do zaključenja glavne rasprave prizna tužbeni zahtjev. Mada je donošenje dopunske presude posljedica propusta suda. niti u slučajevima kad su raspolaganja stranaka protivna pravilima morala društva. Kontradiktorne presude donose se kao završni akti u prvostepenom postupku u kome su aktivno učestvovale obje stranke. jer se presuđeni dio spora odvaja od dijela u kome još nije odlučeno. tj. ne plaćajući porez. Prema postupku koji je prethodio donošenju presude. bez dokazivanja.WWW. Dopunsku presudu sud donosi kad je propustio da donese potpunu presudu. presude mogu biti kontradiktorne. donijet će konačnu presudu kojom odbija tužioca sa tužbenim zahtjevom. Npr. odnosno fiktivno. i to pod uslovom da među strankama nije sporno činjenično stanje. tužilac nema pravni interes za dalje vođenje parnice. Ako nađe da je osnov tužbenog zahtjeva osnovan. Presuda na osnovu odricanja – abdicatio donosi se ako se tužilac odrekne tužbenog zahtjeva do 80 WWW. Priznanje tužbenog zahtjeva od strane tuženog ne mora istovremeno značiti i priznanje činjenica. Presude bez održavanja glavne rasprave su izuzetak i moguće su samo u privrednim sporovima. bez raspravljanja o visini zahtjeva. priznanje činjenica ne mora se dati izričito. Presuda na osnovu priznanja donosi se samo u sporovima u kojima stranke mogu disponirati tužbenim zahtjevom. Izjava o priznanju tužbenog zahtjeva (kao i izjava o priznanju činjenica) može se opozvati na ročištu ili u podnesku. Njome se omogućava pojednostavljenje postupka raspravljanja u složenim sporovima. Ako je tužbeni zahtjev priznat u cjelini. Priznanje činjenica ima za posljedicu da se priznate činjenice uzimaju u obzir kao činjenični osnov presude. Ako nađe da osnov tužbenog zahtjeva neosnovan.COM Donošenje djelimične presude izaziva razdvajanje postupka. Tuženi prodavac priznaje takav tužbeni zahtjev i po presudi donesene na osnovu priznanja kupac traži upis prava vlasništva u javne registre. Tužbeni zahtjev mora biti priznat izričito i izjava o priznanju mora biti unesena u zapisnik. U praksi je najpogodnija u sporovima za naknadu štete. međupresuda je u službi načela ekonomičnosti postupka. za razliku od priznanja tužbenog zahtjeva. Priznanje tužbenog zahtjeva treba razlikovati od priznanja činjenica. sud će bez daljeg raspravljanja donijeti presudu kojom prihvata tužbeni zahtjev. ovu presudu sud donosi samo po prijedlogu stranaka. Presuda na osnovu priznanja ne može se donijeti u sporovima nastalim iz odnosa koji su regulisani imperativnim normama.COM . sporovima kod kojih je sporan i osnov i visina tužbenog zahtjeva. Fiktivna parnica (simulatio). Dakle. presude po priznanju i presude na osnovu odricanja. koji stranke moraju podnijeti u prekluzivnom roku od 15 dana od dana prijema nepotpune presude. o njemu će odlučiti međupresudom i zatim nastaviti da raspravlja o visini tužbenog zahtjeva o kome donosi konačnu presudu. gdje su najčešće istovremeno sporni i osnov i visina štete.BH-PRAVNICI. U takvim sporovima sud može prvo odlučivati o osnovu tužbenog zahtjeva. Priznanje tužbenog zahtjeva ne smije biti simulirano. Osim toga. Opoziv priznanja tužbenog zahtjeva može se učiniti do momenta donošenja presude. stranke in fraudem legis fingiraju spor: kupac tuži prodavca tvrdeći da je predmet kupoprodaje njegovo vlasništvo i kao dokaz nudi fiktivno sačinjenu dokumentaciju koja potrđuje tužbene navode. Međupresuda je presuda kojom se odlučuje o osnovu tužbenog zahtjeva. te u bračnim sporovima ako postoji sporazumni razvod braka.

COM zaključenja glavne rasprave. U oba slučaja sud može donijeti kontumacionu odluku bez izjašnjavanja stranaka. Kontumacija se odnosi samo na tuženog. Odricanje od tužbenog zahtjeva treba strogo razlikovati od povlačenja tužbe. Povlačenjem tužbe tužilac samo odustaje od zatražene pravne zaštite u konkretnom sporu. odricanje od tužbenog zahtjeva tiče se predmeta spora i sud na osnovu toga donosi meritornu presudu kojom odbija tužbu (dejstvo res iudicata). ako se tuženi udalji sa ovih ročišta. f) da ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizilazi da je tuženi bio opravdano spriječen da dođe na ročište. d) da osnovanost tužbenog zahtjeva proizilazi iz činjenica navedenih u tužbi. Pravna priroda kontumacije je sporna u pravnoj teoriji. c) da tuženi nije podneskom osporio tužbeni zahtjev. ako tuženi dođe na ova ročišta. Bez obzira na navedene uslove. od fikcije da tuženi svojom pasivnošću priznaje istinitost činjeničnih navoda tužbe sa kojom je upoznat.BH-PRAVNICI. Taj rok ne može biti duži od 30 dana za dostavu u zemlji. Sud neće uvažiti disponiranja stranaka koja su protivna prinudnim propisima i pravilima morala društva. a nesumnjivo je da mu je poziv upućen. 5. S druge strane. e) da činjenice na kojima se zasniva tužbeni zahtjev nisu u suprotnosti sa dokazima koje je podnio sam tužilac ili sa općepoznatim činjenicama. a ne ospori tužbeni zahtjev. Uslovna presuda zbog izostanka može se donijeti u 2 slučaja: 2. sud neće donijeti kontumacionu odluku ako utvrdi da se radi o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati. a ne i na tužioca kao što je to slučaj u nekim uporednim zakonodavstvima. a sud ih bez dokazivanja uzima u činjenični osnov svoje odluke i usvaja tužbeni zahtjev.tj. kad tuženi ne dođe prvo ročište (pripremno ili prvo ročište za glavnu raspravu).11.COM . ova presuda se ne bi mogla izreći u slučajevima kad se ne bi mogla donijeti presuda na osnovu priznanja.WWW. 39. Rješenja 81 WWW. Protiv odluke suda kojom se odbija prijedlog tužioca za donošenje kontumacione presude dopuštena je posebna žalba. Predsjednik vijeća će tada odrediti rok da se izvidi da li je tuženi uredno pozvan. ali neće da se upusti u raspravljanje. Ako je potrebno da sud prethodno pribavi obavještenja o tome da li se u konkretnom slučaju radi o zahtjevu sa kojim stranke mogu raspolagati. a pod uslovom da se radi o zahtjevu kojim stranke mogu raspolagati. b) Da tužilac predloži donošenje presude zbog izostanka. Većina procesualista polazi od principa afirmativne litiskontestacije.BH-PRAVNICI. odnosno 6 mjeseci za dostavu u inostranstvu. 3. Shodno tome. Presuda zbog izostanka – contumatio donosi se u 3 situacije: 3. ali se ne odriče sudske zaštite ubuduće. Ako nema dokaza da je tuženi uredno pozvan. Posebni uslovi za kontumaciju su: a) Da je tužilac bio uredno pozvan. 4.

određuje ustanova pravosnažnosti. Uslove pod kojima se može i dokle se može preispitivati zakonitost donesene presude. Rješenja kojima se odlučuje o nekom procesnom pitanju upravljanja postupkom. 2.BH-PRAVNICI. Samo ako norme 82 WWW. pravosnažnost je ustanova procesnog prava. već zaštita postojećih. određuje se i rok za njeno izvršenje (paricioni rok). U materijalno-pravnim odnosima presuda ne proizvodi posljedice. rješenje mora biti obrazloženo.12. ako se na osnovu tog rješenja može odmah tražiti izvršenje ili ako to zahtijeva upravljanje parnicom.BH-PRAVNICI. Strankama se pismeno dostavlja samo ako je protiv rješenja dopuštena posebna žalba. Odricanjem od pravnog lijeka ili odustankom od njega (ako je bio uložen). nema pravosnažno presuđene stvari ako se činjenični osnov promijenio nakon pravosnažno okončanog postupka u ranijoj parnici. Procesna ili formalna pravosnažnost je svojstvo presude koja se ne može pobijati redovnim pravnim lijekom. Rješenja donesena na ročištu objavljuje predsjednik vijeća. ne donose se u obliku posebne isprave nego se njihov sadržaj unosi u sudski zapinik i protiv njih nije dopuštena posebna žalba ili žalba uopće nije dopuštena. Prema stavu Vrhovnog suda BiH iz jedne revizijske presude.COM . Pravosnažnost presude Određenje pojma. a može biti obrazloženo i u drugim slučajevima kad je to potrebno. Ova rješenja ne vezuju sud.COM Odlukom u obliku rješenja sud odlučuje o procesnim pitanjima. Materijalna pravosnažnost se tiče sadržaja presude i ispoljava se u njenom dejstvu. 39. a u mjeničnim i čekovnim sporovima 8 dana. 3.WWW. donose se u formi posebnog dokumenta i protiv njih je po pravilu moguće ulagati posebnu žalbu. Donošenjem drugostepene presude. jer njen cilj nije stvaranje novih pravnih odnosa. Ako se ne dostavlja pismeno. Rješenja o procesnim pitanjima mogu se podijeliti u 2 grupe: 5. 6. Presuda postaje pravosnažna na jedan od slijedeća tri načina: 1. u teoriji se pravi razlika između pravosnažnosti u formalnom i u materijalnom smislu. rješenje prema strankama ima učinak čim je objavljeno. a samo izuzetno i o tužbenom zahtjevu (u postupku za izdavanje platnog naloga i u postupku zbog ometanja posjeda). Rješenja donesena izvan ročišta se strankama saopštavaju dostavljanjem ovjerenog prepisa. Ako se rješenjem odbija prijedlog stranke ili se njime rješava o međusobno suprotnim prijedlozima stranaka. Rješenja kojima se parnica okončava bez odlučivanja o osnovanosti tužbenog zahtjeva – ovdje spadaju rješenja kojima se tužba odbacuje kao nedopuštena i rješenja kojima sud konstatuje da je parnica okončana nekom dispozitivnom radnjom stranke (deklarativna rješenja). Obzirom na vrstu posljedica koje proizvodi pravosnažna presuda. taj rok je 15 dana. Razlozi pravne sigurnosti nalažu da se za svaki pravni akt odredi dokle se može postavljati pitanje njegove zakonitosti. Obzirom na ukupnost dejstava koje proizvodi. Istekom roka za žalbu. jer ne proizvodi druge posljedice osim procesno-pravnih. Ako posebnim propisima nije drugačije određeno. Kad se stranci rješenjem nalaže izvršenje neke radnje. Ova rješenja vezuju sud.

39. Za određivanje identiteta predmeta spora mjerodavan je tužbeni zahtjev. a po pravilu predstavlja i preduslov za izvršnost presude. Granice pravosnažnosti Određuju se u 3 aspekta: objektivno (obzirom na predmet odlučivanja).COM . e) Prigovori tuženog. sa izuzetkom prigovora kompenzacije. bez obzira da li se zahtjev zasniva na istom ili drugačijem činjeničnom ili pravnom osnovu. presuda može da proizvodi dejstvo pravosnažnosti erga omnes (npr.odluka o postojanju ili nepostojanju protivpotraživnja). Dejstvo pravosnažnosti se u principu proteže samo na stranke. Ovakvo dejstvo presuda ima i prema neposrednom posjedniku stvari. Objektivne granice. U našem pravu.13. Vremenske granice pravosnažnosti. svojstvo pravosnažnosti odluke stiču i u onom dijelu u kome sud prekoračuje tužbeni zahtjev. sud će kao nedopuštenu odbaciti tužbu kojom se želi pokrenuti nova parnica sa istim tužbenim zahtjevom. ova odluka se takođe unosi u dispozitiv i predstavlja predmet pravosnažnosti.14. 39. Subjektivne granice pravosnažnosti. ali ne može na osnovu tih činjenica pokretati novu parnicu sa istim tužbenim zahtjevom. što znači da je isključena mogućnost pokretanja nove parnice o istom predmetu i između istih stranaka pred bilo kojim sudom. njome je zahvaćen samo dispozitiv presude. Prošireno dejstvo pravosnažnosti presuda ima prema pravnim sukcesorima stranaka.BH-PRAVNICI. pravosnažnost ima prejudicijelno dejstvo. može tražiti ponavljanje postupka. Oni svoj pravni položaj izvode iz pravnog položaja svojih prethodnika. Osim toga. Stranka koja je do okončanja glavne rasprave propustila iznijeti sve pravno relevantne činjenice jer joj nisu bile poznate. takva presuda ima karakter pravnorelevantne činjenice materijalnog prava. Predmet pravosnažnosti je samo odluka o tužbenom zahtjevu. Isto važi i za odluku o prigovoru kompenzacije (tj. Pravosnažna presuda ima značaj negativne procesne pretpostavke (smetnje) na koju sud pazi po službenoj dužnosti tokom cijelog postupka. kao npr: b) Činjenice koje čine osnov odluke o tužbenom zahtjevu. Najvažniji aspekt dejstva pravosnažnosti u materijalnom smislu jeste dejstvo presuđene stvari (res iudicata). d) Odluka o prethodnom pitanju.BH-PRAVNICI. Izuzetno. c) Opća pravna pravila na osnovu kojih je sud donio odluku. Res iudicata. pošto na prekoračenje tužbenog zahtjeva sud ne pazi po službenoj dužnosti.presuda kojom se utvrđuje da brak postoji ili ne postoji).COM materijalnog prava za pravosnažno donesenu presudu vežu nastanak ili promjenu u nekom pravnom odnosu. Elementi koji se unose u obrazloženje odluke ne mogu biti predmet pravosnažnosti.WWW. Ovo dejstvo je izraz zahtjeva načela ekonomičnosti i pravne sigurnosti. Dakle. Prejudicijelno dejstvo se ogleda u tome što pravosnažna presuda o određenoj stvari vezuje svaki drugi sud ili državni organ pred kojim se ta stvar javlja kao prethodno (prejudicijelno) pitanje u nekom drugom postupku. Dejstvo presuđene stvari. subjektivno (obzirom na lica) i vremenski (obzirom na vrijeme koje je mjerodavno za presuđivanje). Pravosnažnost rješenja 83 WWW. Ako je na zahtjev stranaka o prejudicijelnom pitanju odlučivano kao o glavnom pitanju. Pravosnažnost odluke se vremenski veže za stanje u materijalno-pravnom odnosu koje je postojalo u trenutku zaključenja glavne rasprave. Dakle.

Kad je žalilac legitimisan na pobijanje. PRAVNI LIJEKOVI 40. 40. Stranke se u konkretnoj parnici mogu odreći žalbe do isteka roka za njeno podnošenje. Sistem pravnih lijekova Pravni lijekovi se dijele na redovne i vanredne. 40. 40. te izjavu da se presuda pobija u cjelini ili određenom dijelu. 84 WWW. 2. Kao pravni lijek. • devolutivnost – ovo dejstvo sastoji se u zasnivanju nadležnosti višeg suda u odnosu na onaj koji je donio pobijanu presudu. Kad je poštovan redoslijed u pogledu izjavljivanja pravnih lijekova. Kad je dopuštena protiv određene odluke. te kad nije zadovoljan sadržajem odluke koju pobija. Izjave o odricanju i opozivanju su neopozive. Da bi bila podobna za odlučivanje. Već uložena žalba se do donošenja odluke višeg suda može opozvati. Žalba se može izjaviti: 1. Pojam Žalba se može posmatrati sa 2 aspekta: kao pravo i kao pravni lijek. Redovni se ulažu protiv nepravosnažnih presuda i njihovim ulaganjem se odlaže nastupanje pravosnažnosti. a ako on to ne učini. žalba je procesno-pravno sredstvo u ostvarenju žalbe kao prava. mora sadržavati oznaku presude koja se pobija i potpis žalioca.1. odbaciće žalbu rješenjem.COM Sva rješenja protiv kojih je dopuštena posebna žalba podobna su za pravosnažnost. Preispitivanjem prvostepene presude omogućava se otklanjanje svih nedostataka koji su mogli uticati na pravilnost presude. Osim navedenih elemenata.BH-PRAVNICI. kad ima pravni interes za izjavljivanje žalbe. To su prvenstveno rješenja kojima se upravlja parnicom. blagovremenost i formalna urednost. To su: revizija.3. Pretpostavke za izjavljivanje žalbe su njena dopuštenost. To su nužni elementi žalbe. Ovo su fakultativni elementi žalbe. tj. žalba bi trebala sadržavati razlog na kome stranka zasniva žalbu. Vanredni pravni lijekovi se ulažu protiv pravosnažnih presuda.2. Žalba protiv presude (appellatio) može se uložiti protiv svake prvostepene presude. sud će podnosioca pozvati da u određenom roku ispravi i dopuni žalbu.BH-PRAVNICI. Žalba se podnosi u pismenoj formi. Njena funkcija je u interesu stranaka o čijim pravima se odlučuje presudom. nastupa prekluzija. Redovni pravni lijekovi Osnovna obilježja redovnih pravnih lijekova su: • suspenzivnost – pravni lijek odlaže nastup pravosnažnosti odluke protiv koje se ulaže. ali i u interesu pravosuđa uopće.WWW. 3. zahtjev za zaštitu zakonitosti i prijedlog za ponavljanje postupka. Redovni pravni lijek je žalba. Ako oni nedostaju. Za pravosnažnost nisu podobna rješenja protiv kojih uopće nije dopuštena žalba ili protiv kojih nije dopuštena posebna žalba. Ona proizvode dejstva samo unutar parnice. • prekluzivnost – ako se žalba ne uloži u predviđenom roku. poželjni su ali ne i nužni.COM . usljed koje se uložena žalba odbacuje kao nedopuštena.

• nedostaci koji se tiču predmeta spora – res iudicata i lis pedens. odricanja i izostanka. te zbog mana volje. Povrede koje se tiču osnovnih načela postupka. • povreda načela kontradiktornosti – ako stranci nije data mogućnost da raspravlja pred sudom i kad je sud odbio zahtjev stranke da se služi svojim jezikom i pismom. Presuda na osnovu izostanka (kontumaciona presuda) se ne može pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. a bio je dužan da je održi. stvarna i mjesna nenadležnost. relativna nenadležnost suda. tuženi može ishodovati ukidanje kontumacione presude kroz institut povrata u prijašnje stanje. Taksativno su nabrojane u Zakonu. Razloge za žalbu zakon klasificira u 3 vrste: • bitne povrede parničnog postupka (error in procedendo). Apsolutno bitne su povrede koje samim svojim postojanjem izazivaju ništavost presude. ove presude se mogu pobijati zbog bitnih povreda parničnog postupka i usljed mana volje. • povrede koje se tiču stranaka – stranačka nesposobnost. nedostaci u zastupanju. bez obzira da li su u konkretnoj parnici imali neki uticaj na donošenje pravilne presude. presuda na osnovu odricanja i presuda na osnovu izostanka koje se ne mogu pobijati iz svih ovih razloga. tj.COM . Bitne povrede odredaba parničnog postupka se obzirom na njihovo dejstvo dijele na apsolutno bitne i relativno bitne povrede. • povreda načela zbornosti – ako je sudio sudija pojedinac umjesto vijeća. • nepravilna primjena materijalnog prava (error in iudicando). ili je bio izuzet rješenjem suda. a stranka se zbog toga žalila. Osnov za donošenje ovih presuda je priznanje. Ali. Ako stranka nije disponirala pravom na žalbu. 5. a mogu se sistematizirati u nekoliko grupa: 1. Uz to.WWW. odnosno odricanje od tužbenog zahtjeva. ima određeni sadržaj i propisanu formu. Može se pobijati zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka. Izuzeci su presuda na osnovu priznanja. kao što su: • povrede načela nepristrasnosti – ako je u donošenju presude učestvovao sudija koji je morao biti izuzet po zakonu. Po pravilu se sve presude mogu pobijati iz svih razloga. • povreda načela javnosti – ako je sud protivno zakonu isključio javnost na glavnoj raspravi. 4. • povreda načela neposrednosti – ako je u donošenju presude učestvovao sudija koji nije učestvovao na glavnoj raspravi. 85 WWW. • povreda načela dispozitivnosti – ako je sud svoju odluku zasnovao na nedopuštenim dispozicijama stranaka i ako je protivno zakonu donio presudu na osnovu priznanja.BH-PRAVNICI. Povreda pravila o procesnim pretpostavkama i to: • povrede koje se tiču suda – apsolutna nenadležnost. • povreda načela usmenosti – ako je sud donio presudu bez glavne rasprave.COM 4. Kad je žalba izjavljena blagovremeno.BH-PRAVNICI. a to su nepravilno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i nepravilna primjena materijalnog prava. parnična nesposobnost. • pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje. Presuda na osnovu priznanja i presuda na osnovu odricanja se ne mogu pobijati iz razloga koji nisu ni uticali na njenu pravilnost. zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

Postupak pred drugostepenim sudom Funkcija drugostepenog suda. Nepotpuno utvrđeno činjenično stanje postoji kad sud propusti da u osnov odlučivanja uzme sve pravnorelevantne činjenice. tj. nego na zahtjev stranaka. tj. Bitne povrede proizvode ništavost donesene presude. Pogrešna primjena materijalnog prava postoji kad sud nije primijenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primijeniti ili takvu odredbu nije pravilno primijenio.4. ako se u žalbenom postupku pojavi nova 86 WWW. tj. Posljedica je donošenje nepravilne i nezakonite presude. bez obzira da li su te činjenice i dokazi postojali u vrijeme donošenja prvostepene presude i bez obzira da li su stranke za njih znale ili ne. koju stranke iznose u žalbenom postupku. preispitivanje pravilnosti i zakonitosti pobijane presude. Činjenično stanje je nepravilno utvrđeno kad sud uzme da je određena činjenica istinita. Ono predstavlja razlog da drugostepeni sud ukine presudu i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje. koju sud vrši na osnovu normi materijalnog prava. Izuzetak su: prekoračenje tužbenog zahtjeva. To preispitivanje vrši se ne samo u okviru procesne građe na osnovu koje je donesena pobijana presuda. drugostepeni sud ne može sam raspravljati i odlučivati na osnovu nove procesne građe. Do toga dolazi kad sud na osnovu izvedenih dokaza nije mogao steći uvjerenje u tačnost spornih činjenica ili je stekao pogrešno uvjerenje. Relativno bitne povrede parničnog postupka su sve povrede nomi procesnog prava koje u ZPP nisu određene kao apsolutno bitne.BH-PRAVNICI. One proizvode ništavost presude samo ako su uticale na donošenje nepravilne odluke. mada bi se na osnovu izvedenih dokaza trebao izvesti suprotan zaključak.WWW. U suprotnom. 40. Na nepravilno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje sud ne pazi po službenoj dužnosti. Zbog pravila o zabrani devolucije nadležnosti. koja najčešće nastaje zbog toga što sud nije uzeo u obzir sve faktičke okolnosti predmeta spora. kao i na relativno bitne povrede postupka.BH-PRAVNICI. U našem pravu. Ako se novim činjenicama i dokazima dovodi u pitanje potpunost i pravilnost činjenične podloge donesene presude. Na apsolutno bitne povrede postupka drugostepeni sud u načelu pazi po službenoj dužnosti. drugostepeni sud ima puna jurisdikciona ovlaštenja. Povrede koje se tiču pismene izrade presude: • izreka presude je nerazumljiva. Ako se pobijana presuda preispituje na osnovu iste procesne građe koja je razmatrana pred prvostepenim sudom. drugostepeni sud će takvu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno raspravljanje. Do toga obično dolazi zbog pogrešne pravne kvalifikacije predmeta spora. sud pazi po prigovoru stranaka. protivrječna sama sebi ili razlozima navedenim u obrazloženju. koju drugostepeni sud poništava i meritorno rješava predmet. i povreda prava na upotrebu vlastitog jezika.COM 6. pa je drugostepeni sud ukida i predmet vraća na ponovno raspravljanje. drugostepeni sud u principu ima kontrolnu funkciju.COM . Stranke imaju mogućnost da u žalbi iznose nove činjenice i nude nove dokaze (Beneficium novorum). Na ove povrede. Do toga dolazi usljed pogrešne pravne ocjene spora. može neposredno presuditi u predmetu spora. već i na osnovu nove procesne građe. povreda pravila o mjesnoj nadležnosti. • ako presuda uopće nema obrazloženja ili su u obrazloženju razlozi protivrječni ili nejasni. Pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje.

40. Podnošenje žalbe. ili da otvori raspravu pred drugostepenim sudom.6.BH-PRAVNICI. Na nepravilno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje sud posredno pazi po službenoj dužnosti.5. Predsjednik vijeća ispituje da li su ispunjene procesne pretpostavke za ulaganje žalbe. U pogledu obima pobijanja. tj. drugostepeni sud ima samo kasatorna ovlaštenja. važi načelo dispozitivnosti: drugostepeni sud ispituje presudu u dijelu u kome se ona pobija žalbom. žalbu odbacuje kao nedopuštenu.COM . Ako nisu. Zbog devolutivnog dejstva žalbe. drugostepeni sud nije vezan tim prijedlogom. O žalbi drugostepeni sud po pravilu odlučuje u zatvorenoj sjednici vijeća kojeg čine 3 sudije. Samo na području primjene normi materijalnog prava. Rasprava se odvija po istim principima kao i glavna rasprava u prvostepenom postupku. drugostepeni sud uvijek po službenoj dužnosti pazi na apsolutno bitne povrede parničnog postupka i na nepravilnu primjenu normi materijalnog prava. drugostepeni sud će ukinuti pobijanu presudu ako se tokom rješavanja o žalbi pojavi opravdana sumnja da su činjenice na kojima je zasnovana prvostepena presuda pravilno utvrđene. drugostepeni sud ima puna jurisdikciona ovlaštenja.BH-PRAVNICI. U suprotnom. Prekoračenje tužbenog zahtjeva razlog je apsolutne ništavosti. Drugostepeni sud će prvenstveno odlučivati o dopuštenosti pravnog lijeka. a jedan primjerak žalbe dostavlja se protivnoj stranci u svrhu zadovoljavanja načela kontradiktornosti. drugostepeni sud može odluku donijeti samo u slučajevima u kojima je prvostepeni sud svoje uvjerenje o spornim činjenicama izveo isključivo na osnovu isprava. Ako se iz žalbe ne vidi u kojem dijelu se presuda pobija. a nedostatak se ne može otkloniti bez izvođenja dokaza. spis se dostavlja na odlučivanje drugostepenom sudu. Ovo je u službi ostvarenja načela materijalne istine. mada je korisno da to učini. posredno izvedenih dokaza i indicija. da ukine prvostepenu presudu i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovno raspravljanje i odlučivanje. Žalilac nije dužan istaći razloge zbog kojih pobija presudu. sud će je preispitivati u onom dijelu u kome stranka nije uspjela u sporu. Održavanje rasprave pred drugostepenim sudom se koristi smo izuzetno. Naime. tj. Iudex a quem. Ako utvrdi da na osnovu izvedenih dokaza prvostepeni sud nije mogao steći uvjerenje o tačnosti spornih činjenica. Granice ispitivanja prvostepene presude Granice u pogledu predmeta pobijanja – instaciono se može u parničnom postupku odlučivati samo o onome o čemu je vođena parnica. može preinačiti odluku prvostepenog suda. Žalbeni prijedlog nije obavezan element žalbe. drugostepeni sud ima samo kasatorna ovlaštenja: može samo ukinuti presudu i predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno raspravljanje i odlučivanje. Kod povreda normi procesnog prava. ako je to prvostepeni sud propustio učiniti. Odluke drugostepenog suda 87 WWW. Bez otvaranja rasprave.WWW. Ako ga stranka i istakne u žalbi. drugostepeni sud ima 2 mogućnosti: da ukine presudu i predmet vrati na ponovno raspravljanje i odlučivanje. U pogledu razloga pobijanja. ovlaštenja prvostepenog suda se iscrpljuju u odlučivanju o njenoj dopuštenosti. preostali dio postaje pravosnažan. Ako stranka presudu pobija samo u jednom dijelu. iudex a quo. 40. kad stranke i ne pobijaju presudu zbog ovog razloga. Žalba se uvijek podnosi putem prvostepenog suda. Ali bez obzira na to.COM procesna građa. ili je stekao pogrešno uvjerenje. ako sud smatra da je radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja potrebno da se ponovno izvedu dokazi izvedeni u prvostepenom postupku. naglašenije je načelo oficijelnosti. koje za posljedicu imaju bitne povrede postupka.

U nedopuštene žalbe u užem smislu spadaju žalbe koje je uložilo lice koje nije ovlašteno za ulaganje žalbe.COM . žalbu će odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu. kad je nepotpuna. Kad utvrdi povredu normi procesnog prava – apsolutno bitnu ili relativno bitnu koja je mogla uticati na pravilno donošenje odluke – a povreda nema karakter apsolutne smetnje koja ne dozvoljava odlučivanje o predmetu spora.BH-PRAVNICI. vraćanje predmeta prvostepenom sudu i odlučivanje. te učesnici u ulozi trećeg lica. u takvim slučajevima se predmet ne vraća 88 WWW. Biće odbačena ako je podnosilac ne uredi u naknadnom roku koji mu sud za to odredi. ako se radi o nedostacima koje žalbeni sud ne želi otklanjati ili ih ne može sam otklanjati. Tužilac npr. To su slijedeći slučajevi: 4. Ukidanje prvostepene presude. Pravni interes za ulaganje žalbe stranka ima samo onda kad žalbom može za sebe izdejstvovati povoljniju presudu. Žalba je nepotpuna kad ne sadrži bitne elemente: oznaku presude koja se pobija i potpis žalioca. • odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu. a nepotpuno utvrđeno činjenično stanje najčešće je posljedica povrede materijalnog prava.BH-PRAVNICI. Žalba je nedopuštena i onda kad se stranka odrekla ili kad odustane od izjavljene žalbe. Ako preispitivanje pobijane presude pokaže da je žalba osnovana. koji je činjenična instanca u raspravljanju i odlučivanju. Ukidanje prvostepene presude i odbacivanje tužbe uslijediće kad drugostepeni sud utvrdi da o predmetu spora nije ni moglo doći do raspravljanja i odlučivanja. Nedopuštenu žalbu bez rasprave odbacuje predsjednik vijeća prvostepenog suda kome je žalba podnesena. Nepravilno utvrđeno činjenično stanje najčešće je posljedica povrede normi procesnog prava. Dakle. Ako je radi otklanjanja ovog nedostatka potrebno prikupiti novu procesnu građu. drugostepeni sud uvijek vraća predmet prvostepenom sudu.WWW. neće imati pravni interes za ulaganje žalbe ako pobija presudu kojom je udovoljeno njegovom zahtjevu. Odbacivanje žalbe uslijediće kad je žalba nedopuštena.COM Drugostepeni sud može postupiti na jedan od slijedećih načina: • odbaciti žalbu kao nedopuštenu. Ako drugostepeni sud utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija. 5. • ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tužbu. neblagovremena ili nedopuštena u užem smislu. Neblagovremena je žalba koja je podnesena nakon isteka ostavljenog roka. • ukinuti prvostepenu presudu i predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno raspravljanje i odlučivanje. Na ulaganje žalbe ovlaštene su stranke i njihovi zastupnici. samo zato što nije zadovoljan obrazloženjem presude. tj. kao i žalba koja se ulaže bez postojanja pravnog interesa. Odbijanje žalbe. drugostepeni sud će presudu ukinuti i vratiti prvostepenom sudu na ponovno raspravljanje i odlučivanje. kao ni razlozi na koje sam pazi po službenoj dužnosti. Drugostepeni sud dužan je da u rješenju kojim ukida prvostepenu presudu navede u čemu se sastoje učinjene povrede. Kad nađe da je nepravilno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje na kome je presuda zasnovana. Drugostepeni sud je dužan da u svom rješenju navede u čemu se sastoje nedostaci i zašto su nove činjenice i dokazi značajni za pravilno donošenje odluke. • preinačiti prvostepenu presudu.

Nesamostalna žalba protiv rješenja ulaže se protiv onih rješenja prvostepenog suda koja se tiču upravljanja postupkom. • ako je o tužbenom zahtjevu sklopljeno poravnanje.WWW. upravljanja postupkom itd). neposrednosti). a kojima se ne utiče značajnije na tok postupka i položaj stranaka u ostvarivanju pravne zaštite (npr. Preinačenje prvostepene presude. 40. Žalba je potpuno isključena protiv određenih rješenja. 40. To su slijedeći slučajevi: • ako o tužbenom zahtjevu već teče parnica. usmenosti. injeničc) no stanje. Vanredni pravni lijekovi To su sredstva koja se ulažu protiv pravosnažnih sudskih odluka.BH-PRAVNICI. 89 WWW. ali samo onda kad drugostepeni sud na osnovu iste procesne građe izvodi drugačg) iji čh) injeniči) ni zaključj) ak o tačk) nosti pravno relevantnih čl) injenica. zahtjev za zaštitu zakonitosti i ponavljanje postupka. ako je samo ta stranka podnijela žalbu.rješenje kojim sud zakazuje ročište. Reformatio in peius non datur. odnosno sprečavaju okončanje postupka donošenjem meritorne odluke. posredno izvedenim dokazima i indicijama. ali se njima ne dovodi u pitanje dalje odvijanje i okončanje postupka.8. Na osnovu iste procesne građe drugostepeni sud može utvrditi drugačm) ije čn) injeničo) no stanje na 2 načp) ina: • ponovnim izvođenjem već izvedenih dokaza – u ovom slučaju drugostepeni sud mora otvoriti raspravu (poštivanje načela kontradiktornosti. Nedopuštenost. presuda se ustvari ukida u dijelu u kome je prekoračt) en tužbeni zahtjev.7. To su uglavnom rješenja kojima se odlučuje o raznim procesnim pitanjima. ali je d) Zbog nepravilno utvrđenog če) injeničf) nog stanja. tj. Takva rješenja mogu se pobijati samo žalbom koja se ulaže protiv presude. Žalba protiv rješenja Dopuštenost. Suprotno tome. Žalbeni sud ne može preinačiti presudu na štetu stranke koja se žalila. q) Usljed povrede normi procesnog prava – samo onda kad je prvostepeni sud presudom prekoračr) io tužbeni zahtjev. Pitanje dopuštenosti žalbe protiv rješenja zavisi od sadržaja rješenja i njegovog uticaja na razvoj postupka.COM prvostepenom sudu. Drugostepeni sud može preinačiti prvostepenu presudu iz slijedećih razloga: a) Kad utvrdi da je prvostepeni sud pravilno i potpuno utvrdio čb) nepravilno primijenio norme materijalnog prava. Samostalna žalba po pravilu je dopuštena protiv onih prvostepenih rješenja koja sprečavaju nastavak postupka. Preinačs) enje se sastoji u tome što se odluka svodi u okvire postavljenog tužbenog zahtjeva. Po našem Zakonu vanredni pravni lijekovi su: revizija. reformatio in melius je moguća. a drugostepeni sud smatra da je taj zaključak bio nepravilan. rješenja predsjednika vijeća koja se tiču pripremanja glavne rasprave.samostalna žalba dopuštena je protiv rješenja kojim se odbacuje žalba kao nedopuštena usljed nepostojanja neke od procesnih pretpostavki. • izvođenjem drugačijeg činjeničnog zaključka iz već izvedenih dokaza – ovo će biti samo onda kad je prvostepeni sud svoj činjenični zaključak zasnovao isključivo na ispravama.COM .BH-PRAVNICI. Npr. • ako je o istom tužbenom zahtjevu već donesena pravosnažna presuda.

Po prijemu odgovora suprotne strane ili isteku roka za odgovor (8 dana).COM . revizija se ne može izjaviti zbog: • povrede pravila o mjesnoj nadležnosti. Postupak i odluke. • povrede pravila ne bis in idem.COM Revizija je devolutivan. Dakle. prekluzivan i nesuspenzivan pravni lijek. Dakle. • povrede pravila o suđenju na osnovu glavne rasprave. a u privrednim sporovima 25.WWW. revizija se bez obzira na vrijednost predmeta spora može ulagati u sporovima vezanim za zakonsko izdržavanje i sporovima iz porodičd) nih odnosa. u dovoljnom broju primjeraka za sud. O reviziji odlučuje Vrhovni sud FBiH u vijeću petorice. Rješenjem odlučuje: • kad odbacuje reviziju kao neblagovremenu. Revizijski sud uvijek odlučuje bez rasprave. ako je zaključeno o zahtjevu o kome već teče parnica. pravna instanca. Zbog apsolutno bitnih povreda parničnog postupka revizija se može uložiti bez obzira da li je povreda učinjena pred prvostepenim ili drugostepenim sudom. nepotpunu ili nedozvoljenu reviziju.BH-PRAVNICI. Ulaže se u roku od 30 dana od dana kad je strankama dostavljen prepis presude. tj. prvostepeni sud kompletan spis dostavlja revizijskom sudu putem drugostepenog suda. i ako je u sporu primijenjen materijalni zakon BiH ili FBiH. Po vrijednosnom kriteriju. nedozvoljenu ili nepotpunu (ako to nije učinio prvostepeni sud). Revizija zbog relativno bitnih povreda parničnog postupka i zbog prekoračenja tužbeog zahtjeva se može uložiti samo ako je takva povreda. On donosi rješenje ili presudu. Takođe se revizijom ne može pobijati rješenje o ukidanju presude donesene u prvom stepenu. Zbog pogrešne primjene materijalnog prava se revizija može izjaviti bez ikakvih ograničenja.000KM. a nikako zbog pravno-relevantnih činjenica od kojih zavisi meritorno rješenje spora. revizijom se može pobijati presuda u kojoj vrijednost predmeta spora prelazi 15. Revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u granicama u kojima se ona pobija revizijom i u granicama razloga navdenih u reviziji. revizija je i prekluzivan pravni lijek. Revizija je dakle. Predsjednik vijeća prvostepenog suda svojim rješenjem odbacuje neblagovremenu. Ograničc) enja koja se odnose na presude su dvostruka: po kriteriju vrijednosti i po kriteriju predmeta spora. 90 WWW. Razlozi za reviziju mogu biti bitne povrede parničnog postupka i nepravilna primjena materijalnog prava. u zatvorenoj sjednici. Revizija se podnosi prvostepenom sudu. U reviziji se mogu iznositi nove činjenice i dokazi samo ako se oni odnose na bitne povrede postupka. Nepravilno utvrđeno činjenično stanje nije revizijski razlog. odnosno međunarodni ugovor. suprotnu stranku i javnog tužioca koji je nadležan za ulaganje zahtjeva za zaštitu zakonitosti (ZZZ). Bitno je naglasiti da se revizija može uložiti samo ako je u donošenju odluke bio primijenjen materijalni zakon FBiH.BH-PRAVNICI. • povreda načela javnosti – ako je javnost bila protivzakonito isključena na glavnoj raspravi. Međutim. nije predviđena revizija protiv pravosnažnih drugostepenih odluka donesenih u sporovima u kojima je primijenjeno materijalno pravo kantona. Osim devolutivnosti.000KM. presuda koja je postala pravosnažna u prvom stepenu se ne može pobijati revizijom. Po kriteriju predmeta spora. b) Može se uložiti samo protiv određenih presuda drugostepenog suda. odnosno prekoračenje učinjeno u postupku pred drugostepenim sudom. Mogućnost ulaganja revizije je dvostruko ograničena: a) Može se ulagati samo protiv pravosnažnih drugostepenih presuda.

Revizijom se mogu pobijati samo ona pravosnažna rješenja drugostepenog suda kojima se okončava postupak pred sudom. Revizija protiv rješenja. ZZZ se može uložiti bez ikakvih ograničenja. Ponavljanje postupka je vanredni pravni lijek koji ulažu stranke protiv pravosnažnih odluka. Podiže se zbog povrede zakona (federalnog ili kantonalnog. kao i kod revizije. Radi ekonomičnosti i kvalitetnijeg suđenja. ZZZ uvijek podiže javni tužilac. o oba pravna lijeka vodi se jedan postupak i donosi jedna odluka. odlučuje Vrhovni sud FBiH u vijeću od 5 sudija. rok se računa od dana kad je odluka dostavljena stranci kojoj je kasnije dostavljena.COM .COM • kad ukida napadanu presudu i predmet vraća nadležnom sudu na ponovno suđenje ili kad ukida presudu i odbacuje tužbu.BH-PRAVNICI. Ograničenja postoje samo u pogledu 4 apsolutno bitne povrede. sud ispituje samo povrede koje tužilac ističe u svom zahtjevu. ZZZ se podiže u prekluzivnom roku od 3 mjeseca ako protiv odluke nije dopuštena revizija. Stranke su ovlaštene samo da se obrate javnom tužiocu sa prijedlogom da uloži ZZZ. a o ZZZ kantonalnog tužioca nadležni Kantonalni sud u vijeću od 5 sudija ili u sjednici svih sudija (ako se ne može osigurati vijeće od 5 sudija).WWW. Zahtjev za zaštitu zakonitosti (ZZZ) podiže javni tužilac. materijalnog ili procesnog). Ako se ZZZ podiže protiv prvostepene pravosnažne odluke. Ako se radi o ZZZ federalnog tužioca. ZZZ-om se mogu pobijati pravosnažne odluke donesene i u prvom i u drugom stepenu. Ako je uložena revizija. Presudom odlučuje: • • kad odbija reviziju kao neosnovanu. na zatvorenoj sjednici. Pritom može donijeti odluku kao i kod revizije – može zahtjev odbaciti. prihvatiti i ukinuti odluku ili preinačiti odluku. U teoriji se zastupa mišljenje prema kome se može tražiti i ponavljanje postupka okončanog dispozitivnim radnjama stranaka koje imaju snagu pravosnažnosti (sudsko poravnanje). ZZZ se može podići samo u roku od 30 dana od dana kad je javnom tužiocu dostavljena revizija. Prilikom ispitivanja pobijane odluke. rok se računa od dana pravosnažnosti. Ova revizija nije dozvoljena u onim sporovima u kojima ne bi bila dozvoljena ni revizija protiv presude. sve radnje poništavaju i tužba odbacuje. Zbog toga sud uloženu reviziju uvijek dostavlja javnom tužiocu kako bi mu omogućio da se izjasni i eventualno uloži ZZZ u roku od 30 dana. To je njegova najvažnija uloga u građanskom postupku. To su rješenja kojima se prvostepena odluka ukida. Razlozi za ponavljanje postupka mogu se svrstati u 3 grupe: 91 WWW. O ZZZ sud odlučuje bez održavanja rasprave. Federalni tužilac može podići ZZZ i u slučaju kad je revizija dopuštena ako su raspolaganja stranaka protivna prinudnim propisima. Zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ne može se uložiti ZZZ. Zbog nepravilne primjene materijalnog prava. odbiti.BH-PRAVNICI. Rješenja protiv kojih se samostalno može uložiti ZZZ su ona protiv kojih zakon dozvoljava posebnu žalbu. zahtjev se može uložiti zbog svih povreda parničnog postupka. ZZZ i revizija se međusobno dopunjavaju i mogu se istovremeno uložiti. Protiv drugostepene odluke (ako nije uložena revizija). Ako se radi o povredi procesnog prava. kad preinačuje napadanu presudu zbog nepravilne primjene materijalnog prava i zbog nekih slučajeva prekoračenja tužbenog zahtjeva.

Protiv rješenja o prijedlogu za ponavljanje postupka dozvoljena je posebna žalba. pravosnažna odluka iz ranijeg postupka se ukida i dolazi do ponovnog raspravljanja o glavnom predmetu. te nedostaci koji se tiču stranaka i zastupanja u parnici. O osnovanosti prijedloga za ponavljanje postupka raspravlja se na ročištu. povreda pravila ne bis in idem. te ako stranka sazna za nove činjenice ili dokaze na osnovu kojih bi bila donesena drugačija odluka da su te činjenice i dokazi bili poznati u ranijem postupku. U ovom slučaju će ponavljanje postupka biti dozvoljeno samo ako stranka iz opravdanih razloga nije u ranijem postupku iznijela pomenute činjenice i dokaze. Rokovi za traženje ponavljanja postupka su 30 dana od dana saznanja za postojanje razloga za ponavljanje postupka (subjektivni rok). ako unutar roka za izjavljivanje revizije stranka podnese prijedlog za ponavljanje postupka i to iz razloga iz kojih se može izjavljivati i revizija. Protivpravne radnje (krivična djela) – ako se odluka zasniva na lažnom iskazu svjedoka ili vještaka. Ako se razlog za ponavljanje postupka odnosi isključivo na postupak pred višim sudom. pod uslovom poštivanja subjektivnog roka. ili na lažnoj ispravi. U svim drugim slučajevima kad je izjavljena revizija i prijedlog za ponavljanje postupka. U takvom slučaju. te zbog povrede pravila o stranačkoj i parničnoj sposobnosti i pravila o zastupanju stranaka. o prijedlogu odlučuje taj sud.BH-PRAVNICI. koji je po pravilu i nadležan da odlučuje o prijedlogu. ukinuta ili poništena. sudije porotnika. kontradiktornosti. Nakon ročišta predsjednik vijeća rješenjem prihvata ili odbija prijedlog. Ako je prijedlog usvojen. Odnos između prijedloga za ponavljaje postupka i drugih vanrednih pravnih lijekova. ako se razlog ponavljanja odnosi isključivo na postupak pred višim sudom. sud odlučuje koji postupak će prekinuti a koji nastaviti. odnosno 5 godina od dana pravosnažnosti odluke (objektivni rok).WWW. Prijedlog za ponavljanje postupka se uvijek podnosi prvostepenom sudu. dostaviti predmet tom višem sudu radi donošenja odluke. Postoje 2 izuzetka u kojima se ne primjenjuje objektivni rok: ako se ponavljanje traži zbog povrede načela kontradiktornosti. 5.COM . U praksi će najčešće dolaziti do situacija u kojima će doći do ulaganja revizije i prijedloga za ponavljanje postupka. Postupak se odvija u 3 faze: (1) podnošenje prijedloga i utvrđivanje pretpostavki za ponavljanje postupka. zakonskog zastupnika ili punomoćnika jedne od stranaka ili trećeg lica. Razlog za to je činjenica da su uslovi za ulaganje revizije povoljniji za stranke. ne čekajući pravosnažnost donesenog rješenja o ponavljanju postupka. predsjednik vijeća prvostepenog suda će nakon održanog ročišta za raspravljanje o prijedlogu. koja je pravosnažno preinačena. u zavisnosti od toga koji pravni lijek daje bolje izglede za brže rješenje spora. 92 WWW.COM 4. 6. Rasprava se zakazuje tek nakon što je rješenje o ponavljanju postupka postalo pravosnažno. O osnovanosti prijedloga sud odlučuje samo u granicama razloga koji su navedeni u prijedlogu. U takvom slučaju se rješenje kojim se dozvoljava ponavljanje postupka unosi u odluku o glavnoj stvari. U ovim slučajevima se ponavljanje može tražiti i nakon isteka objektivnog roka. Neke od bitnih povreda parničnog postupka – ovdje spadaju povreda načela nepristrasnosti. te ako je do odluke došlo usljed krivičnog djela sudije. prijedlog će se smatrati kao revizija.BH-PRAVNICI. Izuzetno. Nove činjenice i dokazi – ako je odluka u postupku čije se ponavljanje traži bila zasnovana na drugoj odluci suda ili nekog drugog organa. Predsjednik vijeća može odlučiti da se raspravljanje o glavnoj stvari započne odmah. (2) raspravljanje o osnovanosti prijedlog za ponavljanje i (3) ponovna rasprava.

Do pravosnažnog okončanja postupka mogu biti povučeni i zajednički prijedlog.1. Ne smatraju se bračnim sporovima imovinsko-pravni sporovi koji nastaju povodom braka.COM Po istim pravilima kojima se reguliše odnos između ponavljanja postupka i revizije. niti stranke mogu sklopiti sudsko poravnanje. Načelo oficijelnosti se manifestuje u dužnosti suda da u presudi kojom se brak razvodi. Protiv procesnih rješenja kojima se završava postupak pred prvostepenim sudom. čak i ako se protiv tog rješenja ne može izjaviti revizija. Tužba za poništaj braka je konstitutivna. Sud ne može izreći presudu na osnovu odricanja. Načelo inkvizitornosti ima široku primjenu. sud je ovlašten da utvrđuje i činjenice koje među strankama nisu sporne. kao i zahtjev za sporazumni razvod braka.BH-PRAVNICI. tužbu mogu podnijeti sva lica koja imaju pravni interes. za poništaj braka. Pokušaj mirenja u nadležnosti je organa starateljstva. tuženi ne može priznati tužbeni zahtjev. a uz njegov pristanak sve do pravosnažnosti odluke. vaspitanju i izdržavanju zajedničke djece i u slučajevima kad to stranke od njega nisu zahtijevale. dok je tužba za utvrđenje da li brak postoji ili ne postoji deklarativna. presudu na osnovu priznanja. S druge strane.BH-PRAVNICI. poništava ili proglašava nepostojećim. javni tužilac i organ starateljstva. POSEBNI PARNIČNI POSTUPCI 41. Pored bračnih drugova. već je ovlašten da i mimo prijedloga stranaka prikuplja potrebne činjenice i dokaze.WWW. Sud nije vezan za činjenice i dokaze koje mu prezentiraju stranke. široko su zastupljene dispozicije u korist očuvanja braka – tužilac može povući tužbu bez pristanka tuženog sve do okončanja spora. (2) ako je jedan od bračnih drugova nesposoban za rasuđivanje. sud će rješenjem utvrditi da je donesena presuda bez učinka. te zahtjevom za sporazumni razvod braka. Ponavljanje postupka završenog rješenjem je neupitno ako se radi o meritornom rješenju kojim je odlučeno o tužbenom zahtjevu. Obavezan je uvijek kad se postupak pokreće tužbom ili zajedničkim prijedlogom. Sporovi radi poništaja braka i radi utvrđivanja postojanja ili nepostojanja braka se uvijek pokreću tužbom. Tužilac se ne može odreći tužbenog zahtjeva.COM . Postupak u bračnim sporovima Bračni sporovi su sporovi za razvod braka. Osim toga. niti presudu zbog izostanka. te (3) ako jedan ili oba bračna druga žive u inostranstvu. odluči o zaštiti. Ako je do povlačenja došlo nakon donošenja prvostepene presude. zajedničkim prijedlogom bračnih drugova za razvod braka. uz 3 izuzetka: (1) ako je boravište jednog od bračnih drugova nepoznato najmanje 6 mjeseci. te za proglašenje braka postojećim ili nepostojećim. OPĆE KARAKTERISTIKE 41. Specifičnosti pravnih lijekova u bračnim sporovima sastoje se u tome što se presuda kojom se brak razvodi na osnovu sporazuma bračnih drugova ne može pobijati zbog nepravilno i nepotpuno utvrđenog 93 WWW. reguliše se i odnos između ponavljanja postupka i zahtjeva za zaštitu zakonitosti. Postupak za razvod braka pokreće se na 3 načina: tužbom. Karakteristično za bračne sporove je ograničenje načela dispozitivnosti. protiv njih se može predložiti ponavljanje postupka samo ako su ta rješenja sposobna za materijalnu pravosnažnost.

Postupak u sporovima o očinstvu i materinstvu Postupak u paternitetskim sporovima se pokreće tužbom. bez obzira da li je neka od stranaka zaključila novi brak.BH-PRAVNICI. a da za spor po tužbi poslodavca protiv radnika važe odredbe općeg parničnog postupka. 41. 4. Tužba za osporavanje očinstva ili materinstva – mogu podići otac. 3. Ova tužba je kondemnatorna.WWW. paternitetski sporovi su statusne prirode. jer se njome može tražiti samo zabrana budućeg ometanja ili uspostava ranijeg 94 WWW. Vanredni pravni lijekovi se mogu ulagati. bilo na aktivnoj ili na pasivnoj strani u parnici. u toku postupka sud može ex officio odrediti privremene mjere koje se primjenjuju u izvršnom postupku radi sprečavanja nasilnog postupanja ili radi otklanjanja nenadoknadive štete. posjedovnu zaštitu uživa svaki posjednik. niti zbog pogrešne primjene materijalnog prava.4.godine života). Po pravilu. Uz posjedovnu tužbu se ne može istaći i zahtjev za naknadu štete ili neki drugi zahtjev. Specifičnost ovog postupka je u slijedećem: • • sud je po ZPP dužan voditi računa o potrebi hitnog rješavanja radnih sporova prilikom vođenja postupka i određivanju rokova i ročišta. Postupak u parnicama iz radnih odnosa Smatra se da se odredbe posebnog postupka u parnicama iz radnih odnosa primjenjuju na sporove u kojima radnik traži zaštitu svog prava. Lice koje se smatra ocem djeteta rođenog van braka može osporavati očinstvo drugog lica koje je to dijete priznalo za svoje. • nedostaka u izjavi volje sadržane u sporazumu za razvod braka. a dijete do navršene 25.3. te se paternitetski postupak ne razlikuje od postupka u bračnim sporovima. ako istovremeno deklaratornom tužbom postavlja zahtjev da se utvrdi njegovo očinstvo. majka ili dijete (otac u subjektivnom roku od 6 mjeseci. Kao i bračni. • zbog toga što nisu ispunjeni ostali zakonski uslovi za razvod braka na osnovu sporazuma.COM . 41. Podnošenjem ove tužbe zasniva se nužno i jedinstveno suparničarstvo. ali se njima (kao ni prijedlogom za povrat u prijašnje stanje) ne može izmijeniti pravosnažna presuda u dijelu o prestanku braka.2. paricioni i žalbeni rok je 8 dana. Postupak u sporovima zbog ometanja posjeda Pod sporom ometanja posjeda podrazumijeva se: (1) uznemiravanje posjeda (interdicta retindendae possesionis) i (2) oduzimanje posjeda (interdicta recuperandae possesionis). Može se pobijati: • zbog bitnih povreda parničnog postupka. • • 41. Postoji nekoliko vrsta: 2. majka u objektivnom roku od 6 mjeseci. u sporu u kome je radnik tužilac nadležnost je izberiva. Tužba radi utvrđivanja očinstva djeteta rođenog van braka – tužilac je dijete.BH-PRAVNICI. a ne samo onaj čiji je posjed savjestan i ima neki pravni osnov.COM činjeničnog stanja. Protiv ovakvog rješenja nije dozvoljena posebna žalba.

Podnošenje tužbe – tužba se mora podići u subjektivnom roku od 30 dana i objektivnom od 1 godine. 41. Rješenjem se tuženom nalaže da uspostavi stanje nastalo prije ometanja posjeda i izriče mu se zabrana budućeg ometanja posjeda. clam. Mirovanje postupka – Mada o tome nema izričite odredbe u ZPP. Hitnost raspravljanja – pri određivanju rokova i ročišta sud je dužan da vodi računa o potrebi hitnog rješavanja. a ne presude. Specifičnosti postupka: 2. kad se na osnovu vjerodostojne isprave može zahtijevati izvršenje po Zakonu o izvršnom postupku. Paricioni rok određuje sud prema okolnostima konkretnog slučaja.WWW. a da tuženom prethodno nije data mogućnost da se izjasni o tužbenom zahtjevu. Bitno obilježje ovog postupka je u tome što u njemu sud donosi odluku u korist tužioca. Forma odluke – sud meritornu odluku donosi u formi rješenja. Oba roka su prekluzivna i na njih sud pazi po službenoj dužnosti. Pravni lijekovi – rok za ulaganje žalbe je 8 dana. precario). 6. dospjelo i utuživo. a pravo na traženje ponavljanja postupka je znatno ograničeno i dozvoljeno je samo iz 2 razloga: (1) ako usljed nezakonitog postupanja. Zbog toga je u ovom postupku isključeno raspravljanje o pravu na posjed. 5. 8. a posebno propuštanja dostavljanja. • privatne isprave na kojima je potpis dužnika ovjeren od organa ovlaštenog za ovjeru.COM . smatra se da mirovanje postupka u parnicama zbog ometanja posjeda nije dopušteno. Iz važnih razloga sud može žalbi oduzeti suspenzivno dejstvo.5. Pretpostavke za izdavanje platnog naloga. potajno ili prevarom (vi.BH-PRAVNICI. valjanost zastupanja. Tuženi pravo na odbranu stiče tek nakon donošenja odluke koja mu se dostavlja. (2) zbog nedostataka na strani stranaka i povreda pravila o zastupanju. • da se potraživanje dokazuje vjerodostojnom ispravom koja je priložena u tužbi. Postupak izdavanja platnog naloga Mandatum – anticipativni kontumacioni sistem. • da tužilac učini vjerovatnim postojanje pravnog interesa za izdavanje platnog naloga. Pravo na zaštitu se ne priznaje onome ko je posjed pribavio na nedopušten način. 7. Kao vjerodostojne javne isprave smatraju se naročito: • javne isprave. 95 WWW. Pretpostavke za izdavanje dokumentiranog platnog naloga su: • da je potraživanje novčano i dospjelo. Prinudno izvršenje – Prekluzivni rok u kome tužilac može tražiti prinudno izvršenje rješenja je 30 dana od isteka paricionog roka. a ne kao pravo. Posebne procesne pretpostavke za izdavanje platnog naloga su vezani za potraživanje: ono mora biti novčano. Opće procesne pretpostavke odnose se na nadležnost suda. Izuzetak postoji u slučaju prigovora tuženog da je tužilac njega lišio posjed silom. Posjed se štiti kao stanje. Revizija nije dopuštena. Predmet dokazivanja – kao pravno relevantne utvrđuju se samo dvije činjeniec: dokazivanje posljednjeg posjeda i dokazivanje nastalog ometanja posjeda. rukovodeći se pritom karakterom svakog pojedinog slučaja 4. 3. platni nalog će steći svojstvo pravosnažnosti i izvršnosti. stranačku i parničnu sposobnost. Vrste platnog naloga su dokumentirani i nedokumentirani platni nalog.COM posjedovnog stanja.BH-PRAVNICI. Ako tuženi prigovorom protiv odluke (platnog naloga) ne inicira postupak pobijanja platnog naloga u određenom roku. stranci nije data mogućnost da raspravlja pred sudom.

Nedokumentirani platni nalog se može izdati samo protiv glavnog dužnika. Zbog toga je povjeriocu sigurnije da uloži mandatnu tužbu i traži izdavanje platnog naloga. Platni nalog izdaje predsjednik sudskog vijeća. a u mjeničnim i čekovnim sporovima u roku od 3 dana. Nedokumentirani platni nalog. S druge strane. u slučaju da sud ne prihvati prijedlog za izdavanje platnog naloga. a tuženom se uz platni nalog dostavlja i primjerak tužbe sa prilozima. automatski će se nastaviti parnični postupak po tužbi. po prijemu platnog naloga udovolji zahtjevima tužbe ili da u istom roku podigne prigovor protiv platnog naloga. U dijelu koji nije napadnut prigovorom. Platni nalog može biti samo kondemnatornog sadržaja.WWW.BH-PRAVNICI. zakonodavac je propisao uslov postojanja pravnog interesa na strani povjerioca za izdavanje platnog naloga. Svojstvo prigovora mu daje činjenica da u njemu tuženi po prvi put zauzima svoj stav prema tužbi. Izvršenje na osnovu vjerodostojne isprave.6. čekovi sa protestom i povratnim računom ako su potrebni za zasnivanje zahtjeva. a nakon njegovog ulaganja sud odlučuje prema odredbama općeg parničnog postupka. Protiv rješenja suda kojim se ne prihvata prijedlog za izdavanje platnog naloga nije dopuštena posebna žalba. Sam prigovor ima suspenzivno dejstvo (odlaže izvršenje naloga) i remonstrativan efekat (o njemu odlučuje prvostepeni sud). Stav sudske prakse je da prigovor ne mora biti obrazložen. a sud iz bilo kojeg razloga ne usvoji njegov zahtjev. mogući su slučajevi da on podnese mandatnu tužbu i od suda traži da izda platni nalog umjesto direktnog izvršenja. ili se u potpunosti ukida. Da bi se onemogućila ovakva praksa koja je u suprotnosti sa načelom ekonomičnosti postupka. sud će izdati platni nalog tuženom da udovolji tužbenom zahtjevu i kad tužilac u tužbi ne traži izričito izdavanje platnog naloga. platni nalog postaje pravosnažan. izvodi iz ovjerenih poslovnih knjiga. ako povjerilac zatraži direktno izvršenje. 41. tuženi može pobijati platni nalog samo prigovorom. Postupak u sporovima male vrijednosti 96 WWW. Ako sud ne prihvati prijedlog za izdavanje platnog naloga. U nalogu se ističe da je tuženi dužan da u roku od 8 dana. bez održavanja ročišta. fakture i druge isprave koje u pravnom saobraćaju uživaju povjerenje.COM • • • mjenice.COM . nastaviće postupak po tužbi. Platni nalog se dostavlja objema strankama. Ako su ispunjene pretpostavke za izdavanje platnog naloga. djelimično. u situacijama kad on na osnovu vjerodostojne isprave može tražiti direktno izvršenje po odredbama ZIP. Dovoljno je da tužilac u tužbi iznese osnov i visinu potraživanja i da naznači dokaze na osnovu kojih se može utvrditi istinitost tužbenih navoda. Po svojoj prirodi platni nalog je sudsko rješenje kojim se odlučuje o tužbenom zahtjevu. Pravni lijek je zato što je upravljen protiv naloga kao odluke suda. Ako nađe da nisu ispunjeni uslovi za izdavanje platnog naloga. Kada povjerilac na osnovu vjerodostojne ima pravo da traži direktno izvršenje po odredbama ZIP. Prigovor protiv platnog naloga ima karakter prigovora i pravnog lijeka. Povodom urednih prigovora predsjednik vijeća zakazuje raspravu nakon koje sud donosi odluku da li se platni nalog održava na snazi u cjelini. neće se automatski nastaviti parnični postupak ukoliko tuženi nije uložio prigovor. S druge strane. sud će nastaviti da postupa po pravilima općeg parničnog postupka. Postupak izdavanja platnog naloga.BH-PRAVNICI. sud će izdati platni nalog i u slučaju kad se ta potraživanja dokazuju nekim drugim dokaznim sredstvima. Ako dospjelo potraživanje ne prelazi iznos od 800 KM. Naime.

preinačava ili povlači tužba. U maličnom postupku nema mirovanja parnične procedure. Sporovima male vrijednosti se nikad ne smatraju sporovi o nekretninama. pokretnim stvarima ili tužilac pristaje da umjesto ispunjenja svog zahtjeva primi novčani iznos do navedene vrijednosti (facultas alternativa). sporovi iz radnih odnosa. Ako sa nekog kasnijeg ročišta dva puta uzastopno izostanu obje stranke. U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti dokazi. smatraće se da je tužba povučena.COM . Rok za žalbu je 8 dana od dana objavljivanja (za prisutnu stranku). stranke svojom voljom derogiraju nadležnost redovnog suda.7. Postupak pred arbitražom Ugovor o arbitraži se može dokazivati samo ispravama. a stranci koja je prisustvovala prepis se dostavlja samo na njen zahtjev koji mora podnijeti najkasnije na ročištu na kome je presuda objavljena. Ovo može učiniti samo ako je nepotpuno utvrđeno činjenično stanje dovelo do nepravilne primjene materijalnog prava. O izuzeću odlučuje sud koji bi bio prvostepeno nadležan za rješavanje spora. 5.BH-PRAVNICI. 41. Zapisnik – unosi se samo ono najnužnije: bitne izjave stranaka.WWW. bilo da se radi o novčanom potraživanju. na prijedlog stranke će ga postaviti sud koji bi bio prvostepeno nadležan za rješavanje spora. ukine prvostepenu odluku i predmet vrati na ponovno rješavanje. Ako arbitar ne bude na vrijeme izabran (rok je 15 dana). 4. ako osoba koja je postavljena za arbitra neće ili ne može obavljati tu dužnost. 3. Bitne karakteristike postupka 3. te sporovi zbog ometanja posjeda. na što sud pazi po službenoj dužnosti. smatra se da je povukao tužbu.COM Spor male vrijednosti je spor u kome se tužbeni zahtjev odnosi na potraživanje čija vrijednost ne prelazi iznos od 1. odriče od tužbenog zahtjeva. Ako se u 97 WWW. Protiv odluke kojom se postupak meritorno okončava dozvoljena je posebna žalba. ali samo zbog apsolutno bitnih povreda parničnog postupka i nepravilne primjene materijalnog prava. odluke protiv kojih je dozvoljena posebna žalba i da li su stranke bile prisutne objavljivanju presude. da nije zaključen ugovor o arbitraži. Posljedice propuštanja ročišta – ako uredno pozvani tužilac propusti prvo ročište za glavnu raspravu. Pravila o izuzeću sudija odnose se i na arbitre. 6. Isto važi i za izbor predsjednika arbitraže. zatim bitna sadržina izvedenih dokaza. naročito one kojima se priznaje tužbeni zahtjev. Pravni lijekovi – Protiv prvostepenog rješenja dopuštena je žalba samo ako se tim rješenjem okončava postupak. a nezadovoljna strana može tužbom zahtijevati da sud proglasi prestanak važenja ugovora o arbitraži. ako se stranke ne mogu složiti o izboru arbitra kojeg trebaju zajednički postaviti. Žalbeni sud nije ovlašten (kao u redovnom postupku) da u slučajevima u kojima posumnja u tačnost uvrđenog činjeničnog stanja. osim ako se tuženi ne upusti u raspravljanje. a u privrednim sporovima 5. Zaključenjem arbitražnog ugovora.000KM. Broj arbitara mora biti neparan. Donošenje presude – presuda se objavljuje odmah nakon zaključenja glavne rasprave i prepis se dostavlja samo stranci koja nije prisustvovala objavljivanju. odnosno dana dostavljanja (za odsutnu stranku). 7. Sudije redovnih sudova mogu biti birani samo na mjesto predsjednika arbitraže. Proglašenje prestanka ugovora o arbitraži stranka može tražiti još u 2 slučaja: 2. Protiv ovog rješenja suda nije dopuštena posebna žalba.000KM. da nije zaključen ugovor o arbitraži.BH-PRAVNICI.

općina). • ako postoji neki od razloga za ponavljanje postupka. u privredne sporove spadaju svi sporovi u kojima su stranke DPZ (FBiH. ako stranke nisu ugovorile drugačije. ZPP taksativno određuje razloge za poništaj presude arbitraže: • ako ugovor o arbitraži nije uopće sklopljen ili nije punovažan. Nakon toga stranka može od redovnog suda tražiti da izrekne prestanak važenja arbitražnog ugovora. ako ugovorom nije predviđena mogućnost njenog pobijanja pred arbitražom višeg stepena. u privredne sporove spadaju: 1. grad. Prema kauzalnom kriteriju. Objektivni rok je 1 godina. Posljedica neblagovremeno uloženog prigovora je prekluzija. • ako presuda nije obrazložena. Sporovi između pravnih lica navedenih u personalnom kriteriju i stranih fizičkih i pravnih lica. Sporovi koji proizilaze iz međusobnih privrednih odnosa imalaca radnji i drugih pojedinaca koji u obliku registrovanog zanimanja obavljaju neku privrednu djelatnost. 2. sud neće na to paziti po službenoj dužnosti.COM sporu u kome je ugovorena nadležnost arbitraže podnese tužba sudu. Presuda arbitraže mora biti obrazložena.BH-PRAVNICI. po pravilima ZPP o izvođenju dokaza pred zamoljenim sudom. 98 WWW. odnosno od dana saznanja za postojanje razloga za poništaj. kauzalnog i mješovitog. Ona prema strankama ima snagu pravosnažne presude. te sporove na koje se primjenjuje plovidbeno pravo.WWW. Klauzulu o pravosnažnosti i izvršnosti arbitražne presude stavlja na zahtjev stranke sud koji bi bio prvostepeno nadležan za rješavanje spora. Prema mješovitom kriteriju. kao i takvim međusobnim sporovima stranih fizičkih i pravnih lica. • ako je izreka presude nerazumljiva ili sama sebi protivrječna. • ako je u pogledu sastava arbitraže ili u vezi sa odlučivanjem povrijeđena neka odredba ZPP ili arbitražnog ugovora. 41. 3. kanton. preduzeća i druga pravna lica. Prema subjektivnom kriteriju. Ako se stranke nisu drugačije sporazumjele.8. Prigovor apsolutne nenadležnosti zbog postojanja ugovora o arbitraži mora se istaći prije nego se tuženi upustio u raspravljanje o meritumu spora. arbitraža je dužna o tome izvijestiti stranke. Tužba za poništaj arbitražne presude može se podnijeti u roku od 30 dana od dana dostavljanja presude. Sporovi u kojima kao materijalni suparničari učestvuju i druga fizička lica uz lica iz personalnog kriterija i mješovitog kriterija pod 1. kao i iz međusobnih privrednih odnosa ovih pojedinaca i pravnih lica navedenih u personalnom kriteriju. Kad se arbitraža sastoji od više arbitara. a koji proizilaze iz njihovih međusobnih privrednih odnosa. osim sporova o prevozu putnika. • ako je arbitraža prekoračila granicu svog zadatka. te o njenom pobijanju. Arbitraža može zatražiti pravnu pomoć od mjesno nadležnog suda. potpisivanju i dostavljanju arbitražne presude. Stranke ne mogu sporazumno isključiti primjenu odredaba o izuzeću arbitara. već samo po prigovoru stranaka. postupak pred arbitražom određuju arbitri. Ako se potrebna većina glasova ne može postići. Postupak u privrednim sporovima ZPP pojam privrednog spora određuje na osnovu 3 kriterija: subjektivnog.COM . presuda se odnosi većinom glasova. a stranke nisu ugovorile suprotno. u privredne sporove spadaju svi oni koji se odnose na brodove i plovidbu.BH-PRAVNICI.

WWW. nadležan je i sud gdje je po sporazumu stranaka tuženi bio dužan da izvrši ugovor. Pored suda opće mjesne nadležnosti. Za činidbe koje se ne sastoje u novčanom davanju sud može odrediti duži rok. 99 WWW. odnosno iznijeti prije okončanja glavne rasprave.BH-PRAVNICI. • podnošenje odgovora na žalbu – 3 dana. Specifičnosti postupka u privrednim sporovima • Isključena je primjena ustanove mirovanja postupka. • Sud ne može izdati nedokumentirani platni nalog. • Sporovi male vrijednosti su oni u kojima tužbeni zahtjev ne prelazi vrijednost od 5. • za žalbu protiv presude odnosno rješenja – 8 dana.000KM.000 KM.000 KM.COM . U žalbi se mogu iznositi nove činjenice i predlagati novi dokazi samo ako žalilac učini vjerovatnim da ih bez svoje krivice nije mogao predložiti. Revizija nije dozvoljena ako vrijednost predmeta spora u pobijanom dijelu presude ne prelazi 25. bez obzira na vrijednost predmeta spora. • Stranke ne mogu izvan ročišta davati izjave usmeno na zapisnik kod suda.COM Nadležnost i sastav suda. U toku postupka se stranke mogu sporazumjeti da sudi sudija pojedinac. Pravni lijekovi. Sudija pojedinac sudi ako vrijednost spora ne prelazi 30. • paricioni rok – 8 dana.BH-PRAVNICI. • U privrednim sporovima male vrijednosti tužba se ne dostavlja na odgovor tuženom. Rokovi u postupku u privrednim sporovima: • za podnošenje prijedloga za povrat u prijašnje stanje – 30 dana.

BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI.COM 100 WWW.COM .WWW.

43. Time je odstupljeno od pravila parničnog postupka ukome se odlučuje po principu «ili-ili». a sudu ostavljaju da ga konkretizira u skladu sa zahtjevima konkretnih slučajeva. U tom smislu postoji više teorija: i) Prema teoriji spora. kao npr.WWW. izvor vanparničnog prava su i propisi koji regulišu neke od posebnih vanparničnih postupaka.godine.BH-PRAVNICI. g) U vanparničnom postupku sve odluke nisu podobne za materijalnu pravosnažnost. gdje je pojam stranke određen uz primjenu isključivo procesnopravnih kriterija. Za razliku od parnične procedure.godine. Osnovni nedostatak ove teorije je u nesveobuhvatnosti. njegovih osnovnih načela. PRAVNA PRIRODA VANPARNIČNOG POSTUPKA Odgovor na ovo pitanje se u osnovi svodi na utvrđivanje pojma i predmeta vanparničnog postupka. poznata pod nazivom teorija represije i prevencije smatra faktor svrhe određujućim za razlikovanje parničnog kao represivnog i vanparničnog kao preventivnog postupka.BH-PRAVNICI. Nakon II sv. Procesne norme samo okvirno uobličavaju postupak.COM . jer uzima samo kriterij učesnika u postupku.godine. UVODNA RAZMATRANJA Prvi propis koji je cjelovito uredio materiju vanparničnog postupka na ovim prostorima bio je Zakon o sudskom vanparničnom postupku Kraljevine Jugoslavije iz 1934. Ovo shvatanje izloženo je kritici jer postojanje spora ne može biti pouzdan kriterij za razdvajanje parničnog postupka od vanparničnog. Osim ovog zakona. On je poslužio kao osnov za novi Zakon o vanparničnom postupku FBiH iz 1998. koji je na snazi. Elastičnost forme je u službi ostvarenja načela efikasnosti. procesnopravnih i materijalnopravnih kriterija. te ustanovljavanje granice između parničnog i vanparničnog postupka. u vanparničnom postupku je pojam učesnika određen primjenom mješovitih. 44. Slična prethodnoj je teorija stranaka. BITNA OBILJEŽJA VANPARNIČNOG POSTUPKA Najvažnija obilježja vanparničnog postupka su: c) U većini predmeta interesi učesnika su istovrsni. u parničnom postupku se rješavaju pitanja u kojima se javlja spor ili suprotnost privatnopravnih interesa. prema kojoj učesnici parničnog postupka od suda zahtijevaju neku radnju u zajedničkom interesu. d) Procesna forma je izgubila na svojoj strogosti u odnosu na parnični postupak. j) k) Teorija svrhe. To su konstitutivne odluke kojima se stvaraju nove pravne situacije i uređuju odnosi za budućnost. načelo inkvizitornosti u prikupljanju procesne građe i načelo efikasnosti u odvijanju postupka.rata prvi Zakon o vanparničnom postupku donesen je tek 1989. Glavna zamjerka ovoj teoriji je što i parnični i vanparnični postupak mogu jednako služiti i preventivnoj i represivnoj 101 WWW.COM VANPARNIČNI POSTUPAK OPĆA UČENJA 42. a u vanparničnom postupku sud postupa samo onda kad nema nikakvog spora i kad treba donijeti odgovarajuće mjere ili preduzeti odgovarajuću procesnu radnju u zajedničkom interesu svih učesnika.Porodični zakon. f) Za odluke u vanparničnom postupku je karakteristično da se njima uređuju pravni odnosi. te granice između vanparnične i upravne vlasti. a ne međusobno suprotstavljeni. e) Za najtipičnije vanparnične postupke može se reći da je u njima došlo do izražaja načelo oficijelnosti u pokretanju postupka. Zakon o eksproprijaciji itd.

Zamjerka ovom učenju je nedosljednost. Funkcionalnu nadležnost u drugom stepenu vrše kantonalni sudovi u vijeću.COM . m) Po teoriji konstitutivnih akata. u vanparnični postupak se svrstavaju pitanja kod kojih je u većoj mjeri izražen zahtjev cjelishodnosti. 45.WWW. ako samim zakonom o vanparničnom postupku nije drugačije određeno. Stvarnu nadležnost u svim vanparničnim stvarima vrše općinski sudovi preko sudije pojedinca. SUBJEKTI VANPARNIČNOG POSTUPKA 46. 46. postupak će se nastaviti po pravilima vanparnične procedure pred nadležnim sudom. u vanparničnom postupku sudovi donose odluke koje imaju konstitutivan karakter. u kojoj dominira zaštita općeg i javnog. obustaviće parnični postupak i nakon pravosnažnosti rješenja o obustavi. ali da to može biti jedan od uslova postojanja neke od bitnih povreda. a samo izuzetno u vijeću. Druga odrednica je da se u vanparničnom postupku shodno primjenjuju uredbe ZPP.1. Zaštita subjektivnih privatnih prava i statusa građana se može realizirati samo jurisdikciono. Ako sud u parnici mimo ovog pravila odluči o stvari o kojoj se odlučuje u vanparničnom postupku. koji je opredijeljen privatnim interesom stranaka.2. pred samostalnim i nepristrasnim sudijom u vanparničnom postupku. MJESTO VANPARNIČNOG PROCESNOG PRAVA U PRAVNOM SISTEMU 45. za razliku od parničnog postupka.susjedi ili suvlasnici).BH-PRAVNICI. Odnos vanparničnog i parničnog postupka Pozitivističko shvatanje pojam vanparnične stvari pokušava objasniti tumačeći namjeru zakonodavca u normiranju konkretnih rješenja.1. parničnim postupkom zakonodavac uređuje područja gdje želi da do jačeg izražaja dođe princip zakonitosti. kao nepristrasan i neovisan aparat. 45. za razliku od parničnog postupka koji predstavlja redovni put za realizaciju tog cilja. l) Teorija redovnog i vanrednog puta pružanja pravne zaštite uči da je vanparnični postupak vanredni put za traženje i realizaciju pravne zaštite ugroženih subjektivnih građanskih prava. u parničnom postupku vezanom za bračne i paternitetske odnose naglašen je javni interes. n) Teorija tutele uči da u vanparničnim stvarima dominira javni interes.BH-PRAVNICI. U tom nastojanju pozitivisti su pošli od premise da u vanparničnim stvarima sudovi mogu postupati samo onda kad im to zakon decidno naređuje. Prema ovoj teoriji. S druge strane. U situaciji kad parnični sud utvrdi da bi postupak trebalo provesti po pravilima vanparnične procedure. odnosno 102 WWW. za razliku od parničnog postupka gdje odluke sudova imaju uglavnom deklaratoran karakter. Mjesna nadležnost se određuje prema prebivalištu. Odnos vanparničnog i upravnog postupka Formalnopravni elementi razgraničenja vanparničnog i upravnog postupka su sud. kao jedinstven metod u funkciji donošenja zakonite odluke.COM svrsi. i postupak. pošto i odluke u vanparničnom postupku često imaju deklaratoran karakter. Sud Vanparničnu jurisdikciju vrše reovni sudovi. Neutemeljenost ove podjele vidljiva je iz činjenice da se i u vanparničnom postupku rješavaju imovinskopravne stvari u privatnom interesu (npr. a ne administrativno u upravnoj proceduri pred državnim organom. S druge strane. stav sudske prakse je da samo zbog toga ne postoji bitna povreda odredaba parničnog postupka.

BH-PRAVNICI. U ovim postupcima podnošenje prjiedloga ima karakter procesne pretpostavke: sud će odbaciti prijedlog neovlaštenog učesnika. a pod istim uslovima pod kojima im se svojstvo stranke priznaje u parničnom postupku. nemaju karakter procesne radnje. Međunarodna nadležnost naših sudova uređena je Zakonom o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima iz 1982. preko određivanja predmeta odlučivanja. pa do okončanja.COM .WWW. koji pritom nije vezan 103 WWW. pod uslovom da se time ne vrijeđaju prava drugih učesnika. ako će pred tim sudom postupak biti brže okončan. Prema ovom kriteriju. Predmet odlučivanja u vanparničnom postupku po pravilu određuje sud. mjesto gdje se nalazi stvar (pokretna ili nepokretna) 46.ostavinski postupak.ostavinski postupak). 47. lice kome je oduzeta poslovna sposobnost može podnijeti prijedlog da mu se sposobnost vrati. a za imovinskopravne odnose. Zakonsko zastupanje je kao i u parničnom postupku. oduzimanje poslovne sposobnosti itd).BH-PRAVNICI. u nizu vanparničnih stvari daje se mogućnost i poslovno nesposobnim licima da preduzimaju procesne radnje. U takvim postupcima zahtjevi ili prijedlozi za pokretanje postupka. Načelo dispozitivnosti i oficijelnosti U vanparničnom postupku načelo dispozitivnosti je u svim fazama postupka potisnuto u korist načela oficijelnosti – od pokretanja. odnosno povodom koga je postupak pokrenut. Ako je odluka već donesena. U procesnopravnom smislu učesnik je lice koje se nalazi u ulozi predlagača (tj. Prijedlog se može povući sve do okončanja prvostepenog postupka. Osim toga. Npr.pokreće postupak) i onoga prema kome je prijedlog upravljen. Za određivanje međunarodne nadležnosti kad su u pitanju lična stanja i porodični odnosi primarni kriterij je državljanstvo. U materijalnopravnom smislu učesnici su sva ona lica na čija prava i interese može uticati donesena odluka. Ako u toku postupka dođe do izmjene okolnosti na osnovu kojih je određena mjesna nadležnost. prijedlog se može povući do njene pravosnažnosti. Mjesnu nadležnost učesnici ne mogu mijenjati svojim sporazumom.2. U vanparničnom postupku se pojam učesnika određuje u procesnopravnom i u materijalnopravnom smislu. pojam učesnika se određuje posebno u vanparničnim postupcima koji se pokreću po službenoj dužnosti (npr. Sposobnost biti subjekt vanparničnog postupka imaju fizička i pravna lica. koji dolaze od strane zainteresiranih lica ili državnih organa. U nizu vanparničnih predmeta postupak se pokreće po načelu oficijelnosti (npr. pravo na podnošenje prijedloga je dato i određenom državnom organu (javnom tužiocu.1. te određeni oblici udruživanja koji nemaju svojstvo pravnih lica.COM boravištu lica na koje se postupak odnosi. osim ako zakon izričito predviđa drugačije. U predmetima u kojima se postupak pokreće po načelu dispozitivnosti (prijedlogom). Učesnici Pod pojmom «učesnici» podrazumijevaju se subjekti vanparničnog postupka. odnosno prema mjestu gdje se nalazi nekretnina. u interesu učesnika postupka. NAČELA VANPARNIČNOG POSTUPKA 47. organu starateljstva i dr). odnosno ako se sa povlačenjem prijedloga slažu svi učesnici na koje se odnosi dejstvo odluke. sud može ustupiti predmet sudu koji je prema novim okolnostima mjesno nadležan.

3. 47. Međutim. Načelo javnosti primjenjuje se i u vanparničnom postupku. već i ona koju je sud pribavio u pismenoj formi posrednim putem. niti ima odricanja od zahtjeva. Izuzetak su slučajevi u kojima je predmet postupka ostvarenje nekog subjektivnog prava predlagača. 47. Načelo materijalne istine Saglasne izjave učesnika o određenim pravno relevantnim činjenicama ne oslobađaju sud od obaveze dokazivanja istinitosti tih činjenica. neposrednost i javnost Razlike u oblikovanju parničnog i vanparničnog postupka se najviše ispoljavaju u primjeni ovih načela.WWW. Načelo posebnog staranja o nesposobnim licima U fokusu vanparničnog pravosuđa su ostavinski postupak i postupci čiji je predmet uređenje statusnih odnosa. Sud može utvrđivati i činjenice koje učesnici nisu iznijeli. 47. RAZVOJ PRVOSTEPENOG POSTUPKA 104 WWW. Načelo kontradiktornosti Načelo kontradiktornosti se kao ustavna vrijednost primjenjuje i u vanparničnom postupku.COM prijedlozima učesnika. i kad koristi formu usmene rasprave. Učesnici svojim držanjem ne mogu izazvati mirovanje postupka. izuzev u postupku proglašenja nestale osobe umrlom. U takvim slučajevima je sud vezan za prijedlog. Javnost je isključena u postupku o kome se odlučuje o ličnim i porodičnim statusima učesnika. U vanparničnom postupku ne može se donijeti odluka na osnovu priznanja i izostanka. U pravilu nije vezan ni priznatim činjenicama.6. kao i nesporne činjenice.BH-PRAVNICI.uređenje međa).4. 47. Sud u cjelosti snosi odgovornost za potpunost i istinitost utvrđenog činjeničnog stanja.BH-PRAVNICI. Samo u spornim vanparničnim stvarima (npr. Sud je ovlašten i dužan da u postupku preduzima potrebne mjere radi zaštite takvih lica.5.2. sud ne smije donijeti odluku prije davanja mogućnosti izjašnjavanja onima na koje se ta odluka odnosi. Pravozaštitni cilj koji se postiže tim postupcima primarno je u postizanju pravnog osiguranja lica koja nisu u mogućnosti da se staraju o svojim pravima i interesima. nesporne činjenice nema potrebe dokazivati. naglađeno je načelo sudskog upravljanja postupkom. 47. činjenični osnov odluke koju sud donosi ne obrazuje samo procesna građa koja je bila predmet neposredne rasprave. Usmenost. a prekid se određuje povodom upućivanja na parnicu. izjava o priznanju ne oslobađa potrebe da se i takva činjenica dokazuje. Učesnik kao predlagač može dovesti do okončanja postupka samo povlačenjem prijedloga. Prijedlog spada u neformalne procesne radnje i zakonom se po pravilu ne određuju bitni elementi prijedloga. 48. ako je to izričito određeno zakonom i kad sam ocijeni da bi održavanje ročišta bilo svrsishodno radi razjašnjavanja ili utvrđivanja relevantnih činjenica. Dakle. tj. Taj predmet sud može u toku postupka proširiti na nova pravna pitanja ili ga ograničiti. u vanparničnom postupku važi istražno (inkvizitorno) načelo. U vanparničnom postupku sud donosi odluku na osnovu rasprave samo izuzetno. Kad je u pitanju upravljanje i okončanje postupka. Istražno i raspravno načelo U pogledu prikupljanja procesne građe.COM .

U ostavinskom postupku. Učesnicima je u načelu oduzeta mogućnost da na postupak utiču svojim dispozitivnim radnjama. Na pokretanje parnice upućuje se učesnik koji je slabiji u pravu. 49. 6. a donose se u 2 forme: u obliku posebnog akta i u vidu zasvjedočavanja sadržaja u sudskom zapisniku. Momenat donošenja i dejstva odluke se ne podudaraju.COM . Taj rok ne može biti duži od 30 dana.WWW. U ovakvim slučajevima dejstvo odluke nastupa u trenutku njenog saopštavanja (dostavljanja) učesnicima. Od navedenog postoje izuzeci. jedna od dispozitivnih radnji kojima učesnici mogu dovesti do okončanja postupka je povlačenje prijedloga. Smrt učesnika vodi okončanju postupka u statusnim vanparničnim stvarima. Sud određuje rok u kome je upućeni učesnik dužan da pokrene parnicu ili postupak pred upravnim organom. Dejstvo odluke nastupa u trenutku njenog donošenja i u slučajevima u kojima odluka nije podobna za sticanje formalne pravosnažnosti. Prethodna pitanja. Ako u datom roku učesnik pokrene postupak na koji je upućen. ako je to potrebno radi zaštite maloljetnika ili drugih lica pod posebnim društvenim staranjem. jer po pravilu dejstvo nastupa pravosnažnošću odluke.BH-PRAVNICI.COM Tok prvostepenog postupka nije čvrsto određen strogim procesnim formama. Upućivanje stranaka na parnicu. sud će u vanparničnom postupku rješavati eventualni spor o pravnim pitanjima. Važi ono što je navedeno u parničnom postupku.BH-PRAVNICI. kao što su podjela zajedničke stvari ili određivanje naknade za eksproprisano zemljište. doći će do prekida vanparničnog postupka koji traje do okončanja 105 WWW. sadržaj i forma. S druge strane. Sve odluke u vanparničnom postupku se donose u obliku rješenja. U postupku uređenja i korištenja zajedničke stvari. već sud oblikuje postupak. dispozitiv i obrazloženje. Postoji pretpostavka da je prijedlog povučen kad predlagač ne dođe na ročište. Posljedice upućivanja na parnicu. Postojanje i dejstvo odluke. SUDSKE ODLUKE Vrste. Međutim. Ako se među strankama pojavi spor činjeničnog karaktera. tj. krećući se u okviru zahtjeva koje postavljaju osnovna načela. u kojima će sud uputiti stranke na parnicu bez obzira da li je spor činjeničnog ili pravnog karaktera: 5. sud upućuje stranke da pokrenu parnicu ili postupak pred upravnim organom radi rješavanja tog spora. To su situacije u kojima žalba nema svojstvo prekluzivnog pravnog lijeka. Sadržaj rješenja zavisi od prirode predmeta odlučivanja i pravozaštitnog cilja koji se ostvaruje u postupku.ako postoji spor povodom zahtjeva nasljednika koji su živjeli u istom domaćinstvu sa ostaviocem da se iz zaostavštine izdvoji dio koji odgovara vrijednosti njihovog doprinosa povećanju ostaviočeve imovine. U većini vanparničnih imovinskih postupaka smrt dovodi do prekida postupka (kao i u parničnom postupku). Poravnanje može biti osnov okončanja postupka samo u nekim imovinskopravnim vanparničnim postupcima. Ona sadrže sve potrebne elemente: uvod. sud će uputiti stranke na parnicu kad je među zajedničarima sporno pravo na stvar koja je predmet postupka ili je sporan obim prava. zakon dozvoljava sudu da u vanparničnom postupku odluči da žalba ne odlaže izvršenje rješenja i da pravne posljedice rješenja nastupaju prije pravosnažnosti. a uredno je pozvan i ne postoje općepoznate okolnosti koje su ga spriječile da dođe u sud. sud će uputiti nasljednike na parnicu ako je među njima sporno da li neka imovina ulazi u zaostavštinu. U formi posebnog akta izrađuju se sva rješenja kojima se odlučuje o glavnoj stvari i rješenja protiv kojih je dopuštena posebna žalba.

Zbog toga prvostepeni sud mora proslijediti žalbu drugostepenom sudu bez obzira da li je žalba podnesena u zakonskom roku od 15 dana ili ne. jer sud može da u svakom konkretnom predmetu odluči (kad postoje važni razlozi) da žalba ne odlaže izvršenje. Međutim. (npr. Žalbu može uložiti svaki učesnik. Zahtjev za zaštitu zakonitosti.BH-PRAVNICI. Prijedlog za ponavljanje postupka ne može se podnijeti ako je učesniku zakonom priznato pravo da svoj zahtjev realizira u parnici ili postupku pred organom uprave. 51.1. ako se time ne vrijeđaju prava ostalih učesnika. Pod istim uslovima žalba može biti i neprekluzivan pravni lijek. tj. PRAVOSNAŽNOST 51. Žalba je načelno devolutivan. U suprotnom će sud dovršiti postupak i donijeti odluku bez obzira na zahtjeve povodom kojih je učesnik upućen na parnicu. Dakle. jer se dejstva odluke ne vežu striktno za pravosnažnost. 50. bitno je imati na umu da u vanparničnom postupku pravosnažnost nema isti značaj kakav ima u parničnom postupku. Međutim.postupak sa jednim učesnikom). a sistem vanrednih pravnih lijekova zavisi od vrste vanparničnih stvari. ali sa vrlo značajnim izuzecima. Žalba je nedevolutivan ili remonstrativan pravni lijek kad o njenoj osnovanosti odlučuje prvostepeni sud. odredba o supsidijarnoj primjeni ZPP omogućava njegovu primjenu. odnosno upravni postupak. 50. može se koristiti rokom onog učesnika prema kome rok najkasnije ističe i to bez obzira da li je taj učesnik u svoje ime već iskoristio pravo na žalbu ili ne.2. ako pobijano rješenje zadire u njihova prava i interese. Zato se sudu nalaže da po prijedlogu za ponavljanje postupka prvo postupi kao po neblagovremeno uloženoj žalbi ako za to postoje uslovi. Formalna pravosnažnost Formalna pravosnažnost nastupa u trenutku nakon kojeg se odluka ne može pobijati redovnim pravnim lijekom. Zakon o vanparničnom postupku ne govori izričito o ovom pravnom lijeku. sve dok teče rok za bilo kojeg učesnika. drugostepeni sud može iz važnih razloga odlučiti i o neblagovremenoj žalbi ako se time ne vrijeđaju prava ostalih učesnika postupka. PRAVNI LIJEKOVI Redovni pravni lijek je žalba. Irelevantan je momenat njenog nastupanja jer sud može u svako 106 WWW.COM . Vanredni pravni lijekovi Revizija je dopuštena protiv pravosnažnog drugostepenog rješenja u postupku u kome se odlučuje o stambenim stvarima i naknadi za eksproprisanu nekretninu. Naime. Pravo žalbe imaju i subjekti koji nisu učestvovali u prvostepenom postupku.COM postupka na koji je učesnik upućen. prekluzivan i suspenzivan pravni lijek. prvobitno rješenje se može preinačiti ili ukinuti samo ako se time ne vrijeđaju prava drugih učesnika postupka koja se zasnivaju na istom rješenju. Princip pridružene žalbe.WWW.BH-PRAVNICI. U literaturi je sporno da li su za formalnu pravosnažnost podobne odluke protiv kojih se žalba može ulagati i po isteku roka. Ponavljanje postupka dozvoljeno je samo u situacijama kad se isti cilj nije mogao postići na drugi način. U takvim slučajevima. Od vanparničnog suda zavisi da li će žalba u konkretnom slučaju imati suspenzivno dejstvo ili ne. Ovakva ovlaštenja sudu su naročito data kad se radi o zaštiti prava maloljetnika ili drugih osoba pod posebnom društvenom zaštitom.

duševne zaostalosti.BH-PRAVNICI. te davanje dozvole za stupanje u brak. Materijalna pravosnažnost Materijalna pravosnažnost sastoji se u tome da se o istom predmetu o kome je odlučeno više ne može pokretati postupak niti donositi druga odluka. srodnici lica kome se oduzima poslovna sposobnost. a procesnu građu prikuplja po načelu inkvizitornosti. kao i samo lice kome treba oduzeti poslovnu sposobnost ako je u stanju da shvati značenje i pravne posljedice svog prijedloga. a ne suprotstavljeni. POSEBNI POSTUPCI 52. bez obzira na više učesnika. Dejstvo materijalne pravosnažnosti vezano je za identičnost činjeničnog i pravnog osnova. Postupak oblikuje sud po načelu sudskog upravljanja postupkom. Odluka se donosi na osnovu 107 WWW. Odluka se zasniva na činjeničnom stanju koje postoji u vrijeme njenog donošenja. 54 ostavinski postupak. Poslovna sposobnost se oduzima ili ograničava punoljetnom licu koje je nesposobno da se samo brine o svojim pravima i interesima zbog duševne bolesti. te da pravn pitanje o kome je pravosnažno presuđeno vezuje sud u drugom postupku. 56 ostale vanparnične postupke.2. a u zavisnosti od vrste vanparničnih predmeta. a prijedlogom organ starateljstva. 51. Statusni vanparnični postupci imaju nekoliko zajedničkih karakteristika: 59 predmet je uređivanje statusnih odnosa. POJEDINI VANPARNIČNI POSTUPCI Postoji veliki broj vanparničnih postupaka u kojima se primjena općih pravila proširuje ili modificira. Zbog toga promjenjene okolnosti koje su nastupile nakon donošenja odluke nisu zahvaćene dejstvom materijalne pravosnažnosti i ne podliježu efektu res iudicata. proglašenje nestalog lica umrlim i dokazivanje smrti.COM . 60 u pravilu su unilateralni (jednostranački). 55 imovinske vanparnične postupke. 52. 62 odluke u ovim postupcima u pravilu imaju konstitutivni karakter: njima se mijenja postojeća pravna situacija.2. rasipništva ili nekog drugog uzroka.WWW. produženje roditeljskog prava.COM doba ukinuti ili preinačiti odluku. oduzimanje i vraćanje roditeljskog prava. Vanparnični postupci se mogu grupisati u: 53 statusne vanparnične postupke. Oduzimanje i vraćanje poslovne sposobnosti. 61 posebno značajno mjesto u ovim postupcima pripada organu starateljstva. Statusni vanparnični postupci To su: lišavanje poslovne sposobnosti. zadržavanje u ustanovama za duševne bolesti. Postupak mogu pokrenuti: sud po službenoj dužnosti. jer su interesi učesnika paralelni.BH-PRAVNICI.

WWW. Za proglašenje nestale osobe umrlom i za dokazivanje smrti nadležan je sud na čijem području je ta osoba imala zadnje prebivalište odnosno boravište. Proglašavanje nestalih lica umrlim i dokazivanje smrti. Zdravstvena organizacija sudu povremeno dostavlja izvještaj o zdravstvenom stanju zadržanog lica. Protiv rješenja o zadržavanju odnosno puštanju iz zdravstvene ustanove žalbu mogu izjaviti: zdravstvena ustanova. zadržana osoba. sud može osobu u potpunosti ili djelimično lišiti poslovne sposobnosti. te organ starateljstva. O duševnom stanju lica nalaz daju najmanje 2 vještaka. Kad je potrebno da se u svrhu davanja nalaza i stručnog mišljenja ljekara lice smjesti u zdravstvenu ustanovu. U rješenju kojim se osoba djelimično lišava poslovne sposobnosti. sud će po službenoj dužnosti ili na prijedlog ovlaštenih lica provesti postupak i zavisno od rezultata donijeti novo rješenje. Ovaj postupak sud obično pokreće na osnovu obavještenja od strane zdravstvene ustanove. Žalba je odlaže izvršenje. Pravosnažno rješenje o oduzimanju. ili okolnosti pod 108 WWW. a rješenje o odlaganju rješenja sud može i opozvati. Ako se ni po isteku 1 godine ne izmijene okolnosti. Postupak pokreće sud po službenoj dužnosti. sud je ovlašten i da naknadno izmijeni odluku u zavisnosti od promjene okolnosti pod kojima je odluka donesena. ali je sud dužan da žalbu odmah dostavi drugostepenom organu koji je obavezan da donese odluku u rok od 3 dana od dana prijema žalbe. Drugostepeni sud po žalbi rješava u roku od 3 dana. njegov staralac odnosno privremeni zastupnik i predlagač. Radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja. potrebno je da najmanje 2 ljekara odgovarajuće specijalnosti daju svoj nalaz i stručno mišljenje o sposobnosti za rasuđivanje lica prema kome se postupak vodi. sud može rješenjem odrediti takav smještaj. Zadržavanje duševno bolesnih osoba u zdravstvenoj ustanovi. Sud može odgoditi donošenje rješenja ako se osnovano može očekivati da će se osoba prema kojoj se vodi postupak uzdržati od upotrebe alkohola ili opojnih sredstava ili ako se osoba podvrgne liječenju u određenoj zdravstvenoj ustanovi. Međutim. Žalba u načelu nema suspenzivno dejstvo. Postupak je vrlo hitan i mora se okončati u roku od 7 dana. Protiv ovakvog rješenja dozvoljena je posebna žalba. Rok je 8 dana od prijema rješenja. Sud je dužan da najkasnije u roku od 3 dana od prijema prijave donese odluku o zadržavanju ili otpuštanju lica. ali najduže 3 mjeseca.COM . a sud u postupku utvrđuje i druge okolnosti relevantne za odlučivanje. Za umrlo može biti proglašeno lice: c) O čijem životu za zadnjih 5 godina nema nikakvih vijesti. Rok za žalbu je 3 dana. Odlaganje može trajati od 6 do 12 mjeseci. odnosno vraćanju poslovne sposobnosti dostavlja se matičaru i organu koji vodi zemljišne ili druge javne knjige radi upisa. osim ako sud iz opravdanih razloga ne odluči drugačije. njen staratelj odnosno privremeni zastupnik. njegov staratelj ili privremeni zastupnik. a starije je od 60 godina. sud će navesti vrstu poslova koju ta osoba može obavljati samostalno. dužna je da to u roku od 24 sata prijavi sudu na čijem području se nalazi. uvijek kad na bilo koji način sazna da postoje okolnosti usljed kojih se određena osoba treba smjestiti i zadržati u psihijatrijskoj zdravstvenoj ustanovi.BH-PRAVNICI.COM rasprave na koju se pozivaju: organ starateljstva. Kad prestanu razlozi zbog kojih je poslovna sposobnost oduzeta. lice kome se oduzima poslovna sposobnost.BH-PRAVNICI. pored uzimanja iskaza od navedenih lica. Kad ustanova primi na liječenje neko lice bez njegove saglasnosti ili bez odluke suda. U zavisnosti od utvrđenog činjeničnog stanja. sud će odlukom produžiti zadržavanje. ili se zdravstveno stanje zadržanog ne poboljša u potrebnoj mjeri. koju mogu podnijeti lice prema kome se vodi postupak. Troškove postupka snosi predlagač. Ovakvu odluku sud donosi na prijedlog zdravstvene organizacije. kao i organu starateljstva.

Izdaje oglas sa javnim pozivom na ustupanje informacija o nestaloj osobi. Pomenuto rješenje sud može ukinuti ili preinačiti. a preinačiće se ako se sazna da je nestalo lice umrlo u vrijeme različito od onoga navedenog u rješenju. po moguć13. po isteku 3 mjeseca od objavljivanja oglasa sud zakazuje raspravu na koju poziva predlagač8. Prva činjenica utvrđuje se saslušanjem 109 WWW. a 6 mjeseci od dana prestanka opasnosti o njemu nema vijesti. Roditeljsko pravo se oduzima kad ga roditelji zloupotrijebe ili grubo zanemare vršenje svojih dužnosti. saobraćajnom udesu. Produženje i prestanak roditeljskog prava. injenica na osnovu kojih ć10. 3. Ako se taj dan ne može pouzdano utvrditi.WWW. Organ starateljstva obavezno učestvuje u postupku. Oduzimanje i vraćanje roditeljskog prava. e) Koje je nestalo u toku rata. nestalom određuje staraoca ili poziva organ starateljstva da to uč2.COM kojima je nestalo čine vjerovatnim da više nije u životu. U rješenju o proglašenju nestale osobe umrlom navodi se dan. in. Lice nad kojim se produžava roditeljsko pravo zastupa poseban staralac.COM . u vezi sa ratnim događanjima. smatra se da je smrt nastupila prvog dana nakon isteka propisanih rokova. kad prestanu razlozi zbog kojih je roditeljsko pravo produženo. staraoca nestalog i izvodi dokaze radi utvrđivanja relevantnih č9. Postupak se pokreće na prijedlog ovlaštenih učesnika: roditelja odnosno usvojitelja i organa starateljstva. Postupak se pokreće po prijedlogu koji mogu podnijeti javni tužilac i lice koje za to ima neposredni pravni interes. iti o prijedlogu. Postupak je hitan. požaru. Dozvola za zaključivanje braka. ini. a. Ukidanje rješenja za posljedicu ima vraćanje svih statusnih prava licu koje je bilo proglašeno umrlim. Radi se o hitnom postupku koji mora biti okončan najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja prijedloga. a svu procesnu građu prikuplja po službenoj dužnosti. Sud po prijedlogu postupa na slijedeći način: 1. Postupak se pokreće na prijedlog roditelja. e u roku od 3 mjeseca od objavljivanja u službenim novinama odluč5. okončava se u roku od 15 dana. usvojitelja ili organa starateljstva. Pri donošenju rješenja o oduzimanju i vraćanju roditeljskog prava sud uzima u obzir i želje maloljetnika koji je sposoban da ih izrazi. Do prestanka produženog roditeljskog prava dolazi na prijedlog učesnika. kojeg određuje sud ili organ starateljstva. Relevantne činjenice sud utvrđuje na raspravi. sa jednim izuzetkom: neće uticati na novi brak koji je zaključio bračni drug nestalog po pravosnažnosti rješenja o proglašenju nestalog lica umrlim. Postupak se pokreće po prijedlogu osobe na čijoj strani postoji otklonjiva bračna smetnja. roditelji i organ starateljstva. U postupku se shodno primjenjuju propisi o oduzimanju i vraćanju poslovne sposobnosti. Rješenje će se ukinuti ako sud na bilo koji način sazna da je nestala osoba živa. d) Koje je nestalo u brodolomu. Na ročište se obavezno pozivaju dijete. Za davanje dozvole relevantne su 2 činjenice: slobodna volja maloljetnika za zaključenje braka i psihofizička zrelost za vršenje prava i dužnosti u braku. zemljotresu ili nekoj drugoj neposrednoj smrtnoj opasnosti. 6. Ako ne dođe do relevantnih informacija na ovaj nač7. a o čijem životu nije bilo nikakvih vijesti godinu dana od dana prestanka neprijateljstava. Sud donosi odluku na osnovu rasprave.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. e rješenje (odbiti ili prihvatiti prijedlog za proglašavanje nestale osobe umrlom) 12. uz upozorenje da ć4. po službenoj dužnosti ili na prijedlog. Cilj produženja roditeljskog prava je zaštita djeteta koje zbog tjelesnih ili duševnih mana nije u stanju da se samo stara o sebi. nosti i sat koji se smatra kao vrijeme smrti nestalog. e donijeti odgovarajuć11. Ako utvrdi da su ispunjene osnovne pretpostavke.

U ovakvim slučajevima nadležni općinski organ uprave predaje cijelu imovinu ili njen dio pouzdanom licu na čuvanje. koje su u funkciji pripremanja ročišta za raspravu obuhvataju: 3. a u pogledu prikupljanja procesne građe važi načelo inkvizitornosti: sud nije vezan činjenicama i dokazima koje podnose učesnici. čitanja testamenta i sastavljanja zapisnika. Sud je dužan da proglasi svaki testament koji mu je dostavljen. a koji nakon proglašenja dostavlja zapisnik ostavinskom sudu.COM . Raspravljanje zaostavštine (ostavinski postupak). njegovom budućem bračnom drugu. roditeljima odnosno starateljima predlagača i nadležnom organu starateljstva. Postupak se odvija po načelu sudskog upravljanja postupkom. Mjere obezbjeđenja zaostavštine preduzimaju se: 68 kad ni jedan od pozvanih nasljednika nije sposoban da upravlja imovinom. Rješenje kojim se dozvoljava zaključenje braka dostavlja se predlagaču. Žalbu protiv rješenja mogu izjaviti sve osobe kojima je rješenje dostavljeno. Rješenje kojim se prijedlog odbija dostavlja se samo predlagaču. koja imovina čini njegovu zaostavštinu i koja prava iz zaostavštine pripadaju nasljednicima.a nema zakonskog zastupnika.COM maloljetnika bez prisustva ostalih učesnika u postupku. Testament umrlog se sudu dostavlja zajedno sa smrtovnicom. 70 ako neke druge okolnosti nalažu posebnu opreznost. Popis i procjenu imovine sud preduzima po vlastitoj odluci ili na prijedlog nasljednika. 7. koje se sastoji od otvaranja. nadležan je ostavinski sud na čijem području se nalazi zaostavština ili njen pretežni dio. Privremeni staratelj zaostavštine se postavlja od strane ostavinskog suda kad je to potrebno u cilju obezbjeđenja zaostavštine. legatari i druga lica koja ostvaruju neko pravo iz zaostavštine. Ostavinska rasprava se odvija na ročištu na koje sud poziva sva zainteresirana lica. 4. a ni jedno od lica pozvanih na naslijeđe ne traži da se provede rasprava. 5. Sastavljanje smrtovnice vrši matičar koji upisuje smrt u matičnu knjigu i smrtovnicu u roku od 15 dana po izvršenom upisu dostavlja ostavinskom sudu. a druga na osnovu mišljenja odgovarajuće zdravstvene organizacije. Ako on u vrijeme smrti nije imao prebivalište odnosno boravište u FBiH. Učesnici u postupku su nasljednici. Proglašenje testamenta. Slučajevi u kojima se zaostavština ne raspravlja su: (1) ako umrli nije ostavio imovinu i (2) ako je ostavio samo pokretnu imovinu. bez obzira da li je pravno valjan ili ne i bez obzira da li je podnesen jedan ili više testamenata. Na proglašeni testament stavlja se potvrda o proglašenju.BH-PRAVNICI. Odluka se ne donosi 110 WWW.WWW. 69 ako su nasljednici nepoznati ili odsutni. Postupak se pokreće po načelu oficijelnosti. U ovom postupku se utvrđuje ko su nasljednici umrlog. vrši ostavinski sud ili sud kod kojeg se testament zatekne na čuvanju. Gotovina. Po vlastitoj odluci suda popis i procjena se vrši kad se ne zna za nasljednike ili njihovo boravište. Popis i procjenu vrši nadležni općinski organ uprave. Postupak sa testamentom. štedne knjižice i druge važne isprave se predaju na čuvanje sudu na čijem području se imovina nalazi.BH-PRAVNICI. Za raspravljanje je mjesno nadležan općinski sud na čijem području je ostavilac imao prebivalište odnosno boravište u vrijeme smrti. kad su nasljednici lica pod posebnom zakonskom zaštitom i kad zaostavštinu treba predati DPZ ili njenim organima. Prethodne radnje. O tome se odmah obavještava ostavinski sud koji može preduzeto obezbjeđenje ukinuti ili izmijeniti. legatarima i drugim licima.

dostaviti ostavinskom sudu u vidu podneska.BH-PRAVNICI.COM . Njime se utvrđuje koja imovina čini zaostavštinu. već na osnovu cjelokupne procesne građe koju je sud prikupio. Sud prekida postupak i upućuje stranke na parnicu ako su sporne činjenice.BH-PRAVNICI. naknadno pronađeni testament. ali neće prekidati ostavinsku raspravu ako među učesnicima postoji spor o pravu na legat ili drugom pravu iz zaostavštine. a predstavlja samostalan pravni osnov za upis prava stečenim nasljeđivanjem u zemljišne knjige. ko su nasljednici i koja prava pripadaju pojedinim nasljednicima. a može se dati na raspravi. Sadržaj rješenja propisan je zakonom.COM samo na osnovu rasprave. Ako se nakon pravosnažnosti rješenja o nasljeđivanju pojave nove činjenice relevantne za raspravljanje zaostavštine. naknadne zahtjeve za ostvarivanje nasljednog prava od strane lica koja nisu učestvovala u ostavinskom postupku. pravosnažnost odluke ostavinskog suda ne sprečava da se povodom tog zahtjeva pokrene parnica. d) Od kojih zavisi veliče) ina nasljednog dijela. O pravima uredno pozvanih lica koja nisu došla na ročište sud će odlučiti prema podacima kojima raspolaže. raspravljanje zaostavštine će se raspraviti i okončati bez obzira na zahtjeve zbog kojih je učesnik upućen na postupak. sud na čijem području je ostavilac umro izdaje oglas kojim poziva sva lica u državi koja imaju zahtjeve prema zaostavštini kao nasljednici. 111 WWW.WWW. Sud će uputiti učesnike na parnicu bez obzira da li je spor činjeničnog ili pravnog karaktera ako postoji spor o tome da li neka imovina ulazi u zaostavštinu. Međutim. Ako je za raspravljanje zaostavštine nadležan inostrani organ. h) Da li se neko lice odreklo naslijeđa Sud će uputiti na parnicu. ili dati nekom drugom sudu na zapisnik. Ako se ne zna da li je umrli imao nasljednike. b) Od kojih zavisi osnovanost zahtjeva najbližih srodnika da se iz zaostavštine izdvoje predmeti domaćc) instva koji služe za zadovoljenje svakodnevnih potreba. Ovo se odnosi na: naknadno pronađenu imovinu. u vanparničnom postupku neće imati taj učinak. one ne mogu dovesti do ponovnog pokretanja ostavinskog postupka. Rješenjem o prekidu postupka i upućivanju na parnicu određuje se i rok u kome učesnik treba pokrenuti parnicu. posebno valjanost ili sadržaj testamenta ili odnos nasljednika i ostavioca na osnovu kojeg se nasljeđuje po zakonu. već dovode do upućivanja na parnicu. Ako upućeni tako ne postupi. ako je boravište nasljednika nepoznato ili se nalaze u inostranstvu a nemaju punomoćnike. Ta izjava je neopoziva. f) Od kojih zavisi osnovanost isključg) enja nužnih nasljednika ili osnovanost razloga nedostojnosti za nasljeđivanje. Zbog toga se (osim zainteresiranim licima – učesnicima u postupku) dostavlja i organima nadležnim za vođenje zemljišnih knjiga. ili ako postoji zahtjev potomaka ili usvojenika koji su živjeli sa ostaviocem da se iz zaostavštine izdvoji njihov doprinos povećanju imovine ostavioca. Rješenje je deklaratornog karaktera. a koji će je proslijediti ostavinskom sudu. već zainteresirano lice može samo pokrenuti parnicu. Na parnicu sud upućuje onog učesnika čije pravo smatra manje vjerovatnim. odnosno upravni postupak. Bitno je naglasiti i da razlozi koji u parničnom postupku dovode do ponavljanja postupka. Ostavinski postupak se okončava rješenjem o nasljeđivanju. a naročito: a) Od kojih zavisi pravo na naslijeđe. Nasljednici daju izjavu kojom se prihvataju ili odriču nasljedstva. sud će oglasom u Službenim novinama FBiH pozvati potencijalne nasljednike da se u roku od 1 godine jave sudu.

Ta odluka će biti izvršena iz zadržane zaostavštine. Ako se neko od pozvanih lica javi. Ako nadležni organ uprave predmet ne dostavi sudu u roku od 2 mjeseca nakon nastupa pravosnažnosti rješenja o eksproprijaciji.WWW. Rok za javljanje ne može biti kraći od 30 dana niti duži od 6 mjeseci. Povlačenjem predmeta dolazi do okončanja postupka. sve dok organ vlasti inostrane države ne donese pravosnažnu odluku. Postupak se uvijek pokreće prijedlogom koji može podnijeti bilo koji od suposjednika. sud će donijeti odluku kojom uređuje način upravljanja i korištenja zajedničke stvari. ni postupci Sadržaj pravozaštitne funkcije u ovim postupcima se po pravilu sastoji u ostvarenju određenog subjektivnog prava.BH-PRAVNICI. Postupak je hitan i mora se okončati u roku od 30 dana od dana pokretanja. U suprotnom. Najvažnija faza postupka je ročište. a učesnici se mogu i sporazumjeti povodom predmeta odlučivanja. U ove postupke spadaju: uređenje upravljanja i korištenja zajedničke stvari. Pravosnažnost rješenja ne sprečava učesnike da u parnici ili drugom postupku ostvaruju svoja prava u odnosu na stvar o čijem je upravljanju i korištenju odlučeno. U slučaju da niko od nasljednika ne istakne prigovor. on se unosi u zapisnik kao sudsko poravnanje. prijedlog se može podnijeti svakom od njih. Ako se među učesnicima pojavi spor u pravu na stvar povodom koje se postupak vodi. Prijedlog se podnosi sudu na čijem području se stvar nalazi. Ako je za raspravljanje nadležan inostrani organ.COM legatari ili povjerioci da te zahtjeve istaknu. u ovim postupcima široko se primjenjuje načelo dispozitivnosti. postupak se može pokrenuti prijedlogom ovlaštenika naknade za eksproprisanu nekretninu. sukorisnika i drugih suposjednika među kojima ne postoji saglasnost u pogledu načina upravljanja i korištenja zajedničkih stvari. jer će se u suprotnom pokretna zaostavština predati inostranom organu. Sud može odluku zasnovati i na sporazumu korisnika eksproprijacije i ranijeg vlasnika postignutom tokom postupka. Po službenoj dužnosti sud pokreće postupak nakon što mu nadležni organ uprave dostavi predmet u kome se korisnik eksproprijacije i raniji vlasnik nisu mogli sporazumjeti o naknadi za eksproprisanu vrijednost. Troškove postupka snosi korisnik eksproprijacije. a ako se nalazi na područjima više sudova. Ako se takav sporazum postigne. 52. Primjerak oglasa dostavlja se i diplomatskom ili konzularnom predstavništvu odnosne strane države u našoj zemlji. ili je sporan obim prava. 52. O naknadi se odlučuje rješenjem suda nakon održanog ročišta. sud će na isti način kao u prethodnom slučaju pozvati sve nasljednike i legatare u inostranstvu da u roku od 6 mjeseci istaknu prigovor nenadležnosti suda u FBiH. osim troškova koji su izazvani neopravdanim postupkom ranijeg vlasnika. podjela zajedničke stvari ili imovine i uređenje međa.7. Drugi imovinskopravni vanparnič52. Određivanje naknade za eksproprisane nekretnine kao imovinski vanparnič52. a oglas se objavljuje u Službenim novinama FBiH i na oglasnoj tabli suda.6.COM . a eventualni ostatak će se predati inostranom organu. Upravljanje i korištenje zajedničkim stvarima. sud će zadržati zaostavštinu ili njen dio potreban za pokriće istaknutog zahtjeva. Dakle. sud će uputiti predlagača da u roku od 15 dana pokrene parnicu ili postupak pred upravnim 112 WWW. a svi nasljednici koji se nalaze u FBiH predlože da raspravu provede sud u FBiH. Ovaj postupak se koristi za uređenje odnosa suvlasnika. na kome sud nastoji izdejstvovati sporazum između zajedničara.4.5. ni postupak Postupak se pokreće po službenoj dužnosti ili po prijedlogu učesnika. Postupak se uvijek pokreće po prijedlogu kojim učesnik određuje i predmet odlučivanja.BH-PRAVNICI. po isteku roka zaostavštinu će raspraviti sud u FBiH.

Sud sastavlja ispravu u vanparničnom postupku u slučajevima kad je za nastanak ili punovažnost pravnog posla potrebno da on bude zaključen u formi javne isprave. oštećeni ili pomjereni. Sud prije sastavljanja isprave utvrđuje identitet učesnika. Pod uređenjem međa se podrazumijeva obnavljanje ili ispravljanje međa kada su međašnji znaci uništeni.COM . Postupak se uvijek pokreće prijedlogom.WWW. ako spor nije moguće riješiti na osnovu jačeg prava. kao i prava i obaveze suvlasnika utvrđene podjelom. kao i drugi odgovarajući dokazi. sud prvo zakazuje ročište u sudu na koje poziva sve učesnike. O podjeli se odlučuje na ročištu. Ako to predlagač ne uradi.BH-PRAVNICI. 52. Uređenje međa. vodeći računa u svim okolnostima koje bi mogle uticati na valjanost testamenta. riješiće se po pravičnosti. tako što će se sporna međašnja površina podijeliti. zavještalac ga čita i daje izjavu da je njegova volja u 113 WWW. uslove i način podjele. Izjavu zavještaoca sud unosi vjerno u zapisnik. Nakon sastavljanja testamenta. nadležan je svaki od njih. O sastavljanju isprave sačinjava se zapisnik. ako među učesnicima postoji spor čija vrijednost ne prelazi vrijednost spora male vrijednosti u parničnom postupku. U cilju sporazumnog rješenja. njihovu pravnu i poslovnu sposobnost. ali prijedlogom moraju biti obuhvaćeni svi suvlasnici (potpuna stvarna legitimacija). Nedolazak predlagača nije smetnja ako održavanje ročišta predloži bilo koji od učesnika. sud zakazuje ročište na licu mjesta. ni postupci Sastavljanje isprava. stranke se upućuju na parnicu). Ako predlagač to ne učini. Način uređenja međa može biti: 7. a stranke se ne slažu da se međa bez obzira na vrijednost spora uredi po jačem pravu. 9.BH-PRAVNICI. Ako spor nije moguće riješiti na osnovu posljednjeg mirnog posjeda. Podnosi se sudu na čijem području se stvar ili nekretnina nalaze. Pri sastavljanju sudskog testamenta u ulozi svjedoka ne mogu biti potencijalni zakonski nasljednici zavještaoca. Na njega poziva i vještaka geodetske struke a po potrebi i svjedoke. podatke o fizičkim dijelovima stvari i pravima koja su pripadala pojedinom suvlasniku. Može ga podnijeti svaki od suvlasnika. Ako se nalaze na području više sudova. Rješenje sadrži: predmet. U prijedlogu moraju biti sadržani podaci o predmetu podjele i udjelima svakog suvlasnika. (ako prelazi. po mogućnosti riječima samog zavještaoca. Postupak se pokreće prijedlogom koji može podnijeti svaki od vlasnika odnosno korisnika susjednih zemljišta. Ukoliko sporazumno uređenje međa ne uspije. U našem pravu su rijetki primjeri da je za valjanost pravnog posla potrebno da on bude sačinjen u formi javne isprave. smatraće se da je prijedlog povučen. U slučaju da se tokom postupka pojavi spor između učesnika u pogledu prava na stvarima koja su predmet diobe sud će prekinuti postupak i uputiti predlagača da pokrene parnicu u roku od 15 dana. U rješenju sud opisuje graničnu liniju između zemljišta. Na osnovu posljednjeg mirnog posjeda. U suprotnom će se smatrati da je prijedlog povučen.COM organom.8. Jedan od primjera je sudski testament. kao i postojanje slobodne volje za zaključenje pravnog posla. 8. Ostali vanparnič52. a sastavni dio rješenja je i skica. kao i drugim licima koji na predmetu podjele imaju neko stvarno pravo.9. Za nekretnine se navode i ZK podaci. smatra se da je povukao prijedlog. Na osnovu jačeg prava. Podjela stvari i nekretnina u suvlasništvu. Postupak se može okončati poravnanjem ili sudskim rješenjem.

Sud ovjerava sadržaj isprave kad je to zakonom određeno. Čuvanje isprava. taloni hartija od vrijednosti. Poništenje isprava (amortizacija) se u vanparničnom postupku vrši ako se radi o konstitutivnoj ispravi koja je izgubljena. Dužnik ne smije ispuniti obavezu iz isprave čije se poništenje traži. Postupak se pokreće na prijedlog ovlaštenika iz isprave ili lica koje ima neki drugi pravni interes da se isprava poništi.COM svemu vjerno unesena. kao i upozorenje da će se isprava sudski poništiti ako se u oglasnom roku niko ne javi sudu sa ispravom niti stavi prigovor na njeno poništenje. Prijedlog se podnosi sudu na čijem području se nalazi mjesto ispunjenja obaveze. Ovjeravanje sadržaja isprave se po dejstvu izjednačava sa sastavljanjem isprave. sud nalaže izdavaocu i povjeriocu isprave da se u određenom roku izjasne da li je isprava čije se poništenje traži bila izdata i da li postoje smetnje za sprovođenje postupka. sud oglasom objavljuje pokretanje postupka. ukradena ili uništena odnosno nestala na bilo koji način. srećke lutrije. obnoviti ili prenijeti na drugo lice od momenta kad mu je dostavljen oglas ili kad je na bilo koji način saznao za pokretanje postupka radi poništaja isprave. ulaznice. Sud će obustaviti postupak ako predlagač povuče prijedlog ili u određenom roku ne položi u sudski depozit potrebni novčani iznos za objavljivanje oglasa. ovaj sud je dužan da o tome odmah obavijesti sud na čijem području je prebivalište zavještaoca. taksene i poštanske marke.WWW. što sudija potvrđuje na testamentu. Dužnik se može osloboditi obaveze samo ako iznos duga uplati na depozit suda. ali ne i javne isprave. Čije je sudsko poništavanje zabranjeno zakonom. Time se ne potvrđuje istinitost sadržaja isprave.COM . Ne mogu se poništavati isprave: 1. niti ispravu preinačiti. Ako mu isprava bude podnesena radi ispunjenja obaveze ili ako je do nje došao na drugi način. Treba razlikovati ovakvo ovjeravanje sadržaja od ovjeravanja potpisa. obavezan je da je zadrži i odmah preda sudu kod kojeg se postupak vodi sa naznakom lica koje mu je predalo ispravu. Isprave čija je funkcija čisto dokaznog karaktera. O prijedlogu za poništaj isprave organa DPZ odlučuje sud na čijem području se nalazi sjedište izdavaoca. Oglas između ostalog sadrži bitne podatke o ispravi. Zavještalac potpisuje testament ili na njega stavlja otisak kažiprsta u prisustvu svjedoka. Nakon što utvrdi da su ispunjene pretpostavke za pokretanje postupka. 114 WWW. a ovjeravanje prepisa je potvrđivanje njegove istovjetnosti sa originalom. Nakon prijema izjašnjenja. 2. kao i nematerijalno pravo. Tok postupka. rukopisa i prepisa.BH-PRAVNICI. Jedna od isprava za koju je zakonom određeno da se prima na čuvanje u sudu je testament. Isto će uraditi i kad treće lice podnese sudu ispravu ili pred sudom dokaže postojanje isprave čije se poništenje traži. vrsta i naziv primljene isprave. 3.BH-PRAVNICI. Sud je dužan da primi na čuvanje ispravu kad je to zakonom određeno ili kad je to potrebno radi obezbjeđenja određenih imovinskih ili drugih prava. Iz razloga javnog povjerenja – novčanice. Ako je testament sastavljen u sudu na čijem području zavještalac nema prebivalište. Poništavati se mogu čekovi i mjenice za čiji poništaj važe posebni postupci. Ovakva isprava ima svojstvo vjerodostojne. vozne karte itd. Poništavati se mogu isprave na kojima se zasniva neko materijalno pravo. O prijemu isprave na čuvanje se sastavlja zapisnik u koji se unosi način utvrđivanja identiteta podnosioca isprave. ako ne postoje podaci na osnovu kojih nadležni organ može izdati duplikat te isprave. Ovjeravanje potpisa ili ruopisa je potvrđivanje njegove autentičnosti.

dragocjenosti i drugi predmet izrađeni od plemenitog metala. plemeniti metali. sud će ih uputiti na parnicu. Ako parnica ne bude pokrenuta u ostavljenom roku. Ako deponent ili lice u čiju korist je predmet deponovan ne podignu taj predmet ni u roku od 3 godine od dana prijema sudskog poziva. ovlaštenik i dužnik iz isprave. Ako je predmet depozita novac.BH-PRAVNICI. sud je dužan da isti položi na poseban račun kod ovlaštene banke. Postupak se pokreće prijedlogom u kome se navodi opis predmeta. sud zakazuje ročište i o tome odlučuje na ročištu. kao i bitne sastojke isprave sa naznakom iznosa obaveze ako ona glasi na novac. U sudski depozit mogu se predavati novac.COM O poništavanju isprave sud odlučuje na ročištu. Ako se ne zna kome deponovani predmet treba predati ili ako se ne zna koji od više deponovanih predmeta treba predati kojem licu. Sudski depozit. kad je zakonom određeno da dužnik može kod suda položiti stvar koju duguje. Drugi predmeti koji se ne mogu čuvati u sudskom depozitu čuvaju se na javnom skladištu ili drugoj firmi koja se bavi čuvanjem stvari. u roku od 3 dana od dana prijema. razlog zbog kojeg se deponuje i lice u čiju korist se deponuje. Pravosnažno rješenje kojim se isprava poništava zamjenjuje poništenu ispravu dok se ne izda nova. Ako pozvana lica ne postignu sporazum. Rješenje se dostavlja svim zainteresiranim licima.COM . sud će rješenjem utvrditi da je predmet postao državna svojina i predaće ga općini na čijem području se nalazi sjedište suda.WWW. Sud je dužan da u depozit primi i druge predmete.BH-PRAVNICI. hartije od vrijednosti i druge isprave koje se mogu unovčiti. Predmet se predaje sudu u mjestu ispunjenja obaveze. Rješenje o poništenju sadrži podatke o izdavaocu isprave i predlagaču. Protiv rješenja žalbu mogu uložiti izdavalac isprave. 115 WWW. a iz razloga ekonomičnosti može se predati i sudu u mjestu gdje se stvar nalazi. sud će pozvati deponenta da preuzme predmet.

KNJIŽEVNOST I IZVORI IZVRŠNOG PRAVA Prvi cjelovit izvor nastao je donošenjem Zakona o izvršnom postupku iz 1978.BH-PRAVNICI. što zavisi od prirode obaveze. po pravilima izvršnog postupka se provodi izvršenje odluka donesenih i u drugim sudskim postupcima.WWW. Dakle. Pored postupka izvršenja. (2) prinudna naplata poreza na pokretnim stvarima vrši se u posebnom administrativnom postupku. Od ovog pravila postoji nekoliko izuzetaka: (1) izvršenje radi ispunjenja novčanih obaveza iz primanja po osnovu radnog odnosa se može provesti administrativnim putem uz pristanak dužnika. ili je njihov značaj znatno manji. ODNOS IZVRŠNOG I PARNIČ57. HISTORIJSKI RAZVOJ blabla 55. Postupak administrativnog izvršenja je sastavni dio administrativnog postupka i određen je Zakonom o općem upravnom postupku. Nenovčane obaveze se izvršavaju u postupku administrativnog. ODNOS IZVRŠNOG POSTUPKA PREMA DRUGIM OBLICIMA IZVRŠENJA Ovdje je značajan odnos sudskog i administrativnog izvršenja. Izvršni postupak ne slijedi uvijek nakon parničnog. U izvršnom postupku se prinudnim putem dovode u sklad faktičko i pravno stanje.BH-PRAVNICI. a ne u presuđivanju. a na nekretninama u sudskom izvršnom postupku. izvršni postupak je samostalan postupak. 5.godine. forma je strogo u službi pravne sigurnosti. 4. Predmet parničnog postupka je raspravljanje i odlučivanje o sporovima iz građansko-pravnih odnosa. a posebni propisi o postupku izvršenja i obezbjeđenja obuhvaćeni su i drugim zakonima: Zakonom o parničnom postupku. tako i postupku sudskog izvršenja. a novčane u postupku sudskog izvršenja. NOG POSTUPKA O tome postoje 2 mišljenja: prema jednom. Predmet izvršnog postupka je prinudno ostvarenje prava. izvršni postupak je samo nastavak parničnog. Postupanje se izvodi po pravilima strogog legaliteta.COM IZVRŠNI POSTUPAK OPĆA UČENJA 53. IZVRŠENJE KAO PRAVOSUDNA FUNKCIJA U izvršnom postupku je težište djelatnosti suda u postupanju. IZVRŠNO PRAVO I IZVRŠNI POSTUPAK Izvršno pravo čini skup normi kojima se reguliše izvršni postupak. 59. 116 WWW. Danas je vladajuće ovo drugo mišljenje. 54. kako bi se onemogućila svaka proizvoljnost.COM . zbog niza specifičnosti izvršnog u odnosu na parnični postupak: 3. S druge strane. normama izvršnog prava određen je i postupak obezbjeđenja. To su slučajevi kad se u parničnom postupku donosi utvrđujuća (konstitutivna) presuda ili kad dužnik dobrovoljno izvrši sudsku odluku. kao metod konačnog ostvarenja prava. 56. Odluke upravnih organa izvršavaju se kako u postupku administrativnog. Osim toga. a prema drugom mišljenju. izvršni postupak poznaje određena načela koja su nepoznata parničnom postupku 58. U tom postupku se preduzimaju mjere sa ciljem obezbjeđenja budućeg ostvarivanja prava. Niz načela parničnog postupka su nepoznata u izvršnom postupku. pa i odluka donesenih u upravnom postupku.

COM . istim sredstvima i na istim predmetima.BH-PRAVNICI. Načelo formalnog legaliteta u izvršnom postupku je najjače došlo do izražaja. Sud po pravilu provodi izvršenje na sredstvima koja je povjerilac predložio. pa se njihovom prodajom ne bi mogao dobiti iznos koji prelazi troškove izvršenja. Stranke mogu samo da svojim radnjama utiču na tok postupka. Osnovna načela Načelo dispozitivnosti. Načelo ekonomičnosti. za naplatu troškova krivičnog postupka i novčane kazne). Sud izvršenje određuje na predmetima koje je povjerilac predložio. ELA I PRAVNA PRIRODA IZVRŠNOG POSTUPKA 59. onda će se voditi samo jedan postupka za sve povjerioce. Sud je dužan da predmete uzima u postupak redom kojim ih je primio. Pretpostavke za primjenu prinude. Odredbe o javnoj prodaji su takođe u službi načela zaštite dužnika. NAČ61. ako je povjerilac naveo više sredstava za izvršenje. Povjerilac u prijedlogu za izvršenje određuje sredstva i predmet izvršenja radi ostvarenja novčanih potraživanja. tada se iz razloga zaštite dužnika ne bi ni trebalo provoditi izvršenje. Npr.BH-PRAVNICI. Ako više povjerilaca u izvršnom postupku ostvaruje svoja potraživanja prema istom dužniku.1. zakonski rokovi za upotrebu pravnih sredstava su kraći nego u izvršnom postupku. Ovaj zahtjev se ostvaruje ustanovama izuzimanja i ograničenja izvršenja. Izjavom o povlačenju prijedloga za izvršenje povjerilac može dovesti do okončanja postupka bez pristanak druge strane. ili su mu potrebna za vršenje samostalne djelatnosti koja je dužnikov glavni izvor sredstava za život. Načelo sudskog upravljanja postupkom. Sud po službenoj dužnosti upravlja postupkom po principu formalnog legaliteta. sud će izabrati ona sredstva na kojima će se izvršenje provesti najefikasnije i najmanje pogoditi dužnika. Naime.WWW. Izvršenje na drugim državnim sredstvima može se odrediti samo ako dužnik nema novčanih sredstava na računu. kao i načini postupanja strogo su određeni zakonom. Ako se izvršenje provodi na državnim sredstvima. 60. On pritom može predložiti i više sredstava za izvršenje. Međutim.COM Zakonom o upravnom sporu. Zahtjevi načela ekonomičnosti ugrađeni su u cio postupak. Po službenoj dužnosti izvršni postupak se pokreće samo kad je to izričito određeno posebnim zakonom (npr. Ako su stvari na kojima je predloženo izvršenje neznatne vrijednosti. Svako postupanje izvan zakonom propisanih okvira bilo bi neovlašteno zadiranje u prava i slobode dužnika. prvenstveno se određuje na novčanim sredstvima koja se vode na računu kod banke. stranke svojim radnjama ne mogu neposredno uticati na razvoj postupka itd. Osnovni zahtjev ovog načela je zaštita dužnika – izvršenje radi ostvarivanja novčanog potraživanja ne može se provesti na stvarima ili pravima koja su neophodna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba dužnika i lica koja je dužan izdržavati. U postupku izvršenja sud je dužan da postupa hitno. Zakonom o stečaju itd. Kumulacija. Načelo socijalnosti ili zaštite dužnika je specifičnost izvršnog postupka. jer od efikasnosti sprovođenja izvršenja u velikoj mjeri zavisi kvalitet pravne zaštite u cjelini. stvari se na prvom ročištu za 117 WWW. sud će na prijedlog stranke odgoditi izvršenje. ako su ispunjeni uslovi za odlaganje izvršenja. Postupak se pokreće na prijedlog povjerioca. Na taj način se izbjegava izlaganje dužnika plaćanju troškova koje bi izazvalo vođenje posebnih postupaka za svakog od povjerilaca. Nesvrsishodnost izvršenja. Izbor predmeta i sredstava izvršenja.

Ovdje spadaju sud i stranke.2. jer se sudskom odlukom samo konstatuju već postojeća prava i obaveze. u kome je zadatak suda bio da utvrdi koja stranka je u pravu i (2) stadij izvršenja. 2. Sud i ostali organi izvršnog postupka U svim predmetima izvršenja stvarno su nadležni općinski sudovi. Mješovito privatno javnopravno učenje pokušava iznaći kompromis između navedenih suprotstavljenih gledišta. a dijeli se na 3 učenja: 6. konstitutivno ili novirajuće dejstvo u izvršnom postupku.pojedinačnog (singularnog) izvršenja. Ostali učesnici – javni tužilac. 62. u kome sudska odluka treba da se realizira. koji se u osnovi svodi na "pravno gonjenje" putem instrumenata državne prinude. 59. To je moguće tek na drugom ročištu. odnosno 2/3 utvrđene vrijednosti (nekretnine). Izvršni postupak je sistem tzv. Načelo pojedinačnog (singularnog) izvršenja. sudskom odlukom se stvara obaveza na izvršenje ili se njome vrši prenos utužene obaveze. Više vjerovnika na istim predmetima namiruju se redoslijedom kojim su stekli pravo da se iz tog predmeta namire. 7. ona ima pretežno deklaratoran karakter.COM javnu prodaju ne mogu prodati ispod procijenjene vrijednosti. određena treća lica i dr.1. Predmet izvršenja u izvršnom postupku mogu biti samo pojedine stvari ili prava dužnika. Privatnopravno učenje u tumačenju izvršnog postupka polazi od volje i inicijative stranaka kao ključnog faktora za početak. Načelo vremenskog prioriteta.WWW. Javnopravno učenje polazi od državnog aparata kao glavnog faktora u realizaciji postupka. Ono smatra da i nakon presuđivanja sporna obaveza ostaje ista po svom pravnom i stvarnom osnovu.BH-PRAVNICI. SUBJEKTI IZVRŠNOG POSTUPKA Svi učesnici izvršnog postupka mogu se podijeliti na 2 grupe: 1. Ova teorija definira izvršno pravo kao skup normi koje određuju kada i pod kojim uslovima će izvršni organ preduzimati procesne radnje koje dovode do usklađivanja pravnog i faktičkog stanja.COM . Pojam izvršnog postupka se prvenstveno određuje kao pravni odnos između povjerioca i dužnika. Publicističko gledište je dominirajuće u klasičnom učenju. tako da ona ima kreativno. tok i okončanje postupka. a ne imovina dužnika kao ukupnost stvari. tj.BH-PRAVNICI.oni bez kojih se postupak ne može pokrenuti niti voditi. Subjekti izvršnog postupka . Prema supstancijalnopravnom gledištu. Pravilo je da se funkcija izvršenja 118 WWW. 60. ali i tada ne ispod 1/3 utvrđene vrijednosti (pokretne stvari). Postklasična teorija uglavnom se zasniva na postavkama klasične. za razliku od stečaja koji je sistem općeg ili generalnog izvršenja. Redoslijed se određuje prema danu prijema prijedloga za izvršenje u sudu (ako se izvršenje provodi na pokretnim stvarima i potraživanjima). 8. Pravna priroda izvršnog postupka Klasična teorija je posmatrala građanski spor kroz 2 samostalna i međuzavisna stadija: (1) postupak utvrđenja ili konstatacije pravnog zahtjeva. odnosno prema danu upisa založnog prava u zemljišnim knjigama (ako se izvršenje provodi na nekretninama).

a u drugom stepenu vijeće od 3 sudija. Sva ostala lica koja pored stranaka učestvuju u izvršnom postupku nazivaju se učesnici. mjesno nadležan je sud na čijem području dužnik treba da ispuni svoju obavezu. mjesno je nadležan sud na čijem području se stvari nalaze. za donošenje rješenja o izvršenju mjesno je nadležan sud na čijem području se nalazi prebivalište (boravište) dužnika.sudski izvršioci. To su tzv. Ako je obaveza upravljena na određenu radnju. treće lice prema kojem dužnik ima potraživanje.BH-PRAVNICI. mjesno je nadležan sud na čijem području se stvar nalazi. učesnik je svako lice koje u postupku izvršenja ili obezbjeđenja ostvaruje neko svoje pravo ili pravni interes.BH-PRAVNICI. Stranke u izvršnom postupku Položaj stranaka u izvršnom postupku imaju lica koja u izvršnoj ispravi imaju položaj povjerioca i dužnika. u postupku učestvuju i određena službena lica.COM povjerava onim sudovima koji su postupali u prvom stepenu. Opće procesne pretpostavke 119 WWW.2. Za nenovčano potraživanje koje glasi na predaju stvari. Za izvršenje na nekretninama mjesno je nadležan sud na čijem području se nekretnina nalazi. tj. Opće su: izvršne isprave i klauzule izvršnosti. trpljenje ili nečinjenje. mjesno je nadležan sud koji vodi javnu knjigu u koju treba izvršiti upis. U ostvarivanju novčanih potraživanja mjesna nadležnost se određuje s obzirom na vrstu predmeta na kojima se provodi izvršenje. Tu spadaju: 71 založni povjerilac i nosioci drugih stvarnih prava na predmetu izvršenja. bez obzira na porijeklo izvršne isprave. mjesno je nadležan sud na kome dužnik ima prebivalište odnosno boravište. To su po pravilu lica koja položaj povjerioca i dužnika zauzimaju i u materijalno-pravnom odnosu povodom kojeg se traži izvršenje. ograničenja ili prenosa prava na nekretnini upisom u zemljišnu knjigu. 60.COM . To je tzv. ukidanja. Ako povjerilac u prijedlogu za izvršenje nije naznačio mjesto gdje se stvar nalazi. Ako je predmet izvršenja novčano potraživanje dužnika. a u posebne: prijedlog za izvršenje. 74 treće lice koje ustaje prigovorom da se određeni predmeti izuzmu od izvršenja. 72 DPZ sa zahtjevom za namirenje potraživanja koja terete prodatu nekretninu. 63. Ovako doneseno rješenje povjerilac može radi provođenja izvršenja podnijeti svakom stvarno nadležnom sudu na čijem području se nalaze stvari dužnika.2. Pored sudije pojedinca. Ako je predmet izvršenja pokretna stvar.WWW. Prema zakonu. PRETPOSTAVKE ZA IZVRŠENJE Procesne pretpostavke za izvršenje se dijele na opće i posebne. leteće izvršenje. Izvršni postupak u prvom stepenu vodi sudija pojedinac. a nije stranka u postupku. mjesno je nadležan sud na kome prebivalište ima dužnikov dužnik. 61. legitimacija stranaka i dospjelost potraživanja. Mjesna nadležnost prvenstveno zavisi od vrste potraživanja koje se ostvaruje izvršenjem. Kod izvršenja radi zasnivanja. Ako dužnik nema prebivalište niti boravište u FBiH. koji pod kontrolom i po uputstvu sudije preduzimaju pojedine radnje sprovođenja izvršenja. 73 dužnikov dužnik.

te predmet. kao i sudska poravnanja. U našem pravu je prihvaćen sistem ograničene kontrole stranih odluka čije se priznanje traži. Izvršna isprava je podobna za izvršenje ako su u njoj naznačeni povjerilac. Ako je potraživanje neosnovano. (3) da je odluka pravosnažna i izvršna u zemlji u kojoj je donesena. odluka mora ispunjavati 4 uslova: (1) da se ne radi o predmetu u isključivoj nadležnosti domaćeg suda. (2) da je udovoljeno načelu kontradiktornosti. zatim poravnanja iz upravnog postupka. Priznate odluke stranog suda izvršavaju se na isti način kao i domaće odluke. moraju prethodno biti priznate. Međutim. Svojstvo izvršne isprave imaju samo one isprave kojima je to svojstvo zakonom priznato. koji ima svojstvo izvršne isprave. (4) reciprocitet. Vjerodostojne isprave su isprave koje uživaju određeni stepen povjerenja u pravnom prometu. te vjerodostojne isprave kao izvršne isprave. dužnik ima na raspolaganju pravna sredstva kojima može spriječiti sprovođenje izvršenja. Izvršne isprave se dijele na domaće i inostrane. novčane kazne i troškove postupka. vrsta i obim obaveze. zatim odluke u krivičnom postupku koje se odnose na imovinsko-pravna potraživanja. Zakon uz određene uslove daje i mogućnost da se izvršenje traži neposredno na osnovu vjerodostojne isprave. Domaće se dijele na sudske. Da bi bila priznata. obim i vrijeme ispunjenja obaveze. Ovdje spadaju i odluke arbitraža.BH-PRAVNICI. Kao titulus za izvršenje. izvršne isprave drugih organa.COM . faktura. a samo ona potraživanja koja su utvrđena izvršnom ispravom mogu se ostvarivati prinudnim putem u izvršnom postupku. Prema ZPP. U sudske izvršne isprave spadaju kondemnatorne odluke iz parničnog i vanparničnog postupka. ne upuštajući se u razmatranje osnovanosti tog prigovora. svojstvo vjerodostojne isprave imaju: 78 javne isprave i isprave koje po posebnim propisima imaju značaj javnih isprava.WWW. 80 privatne isprave na kojima je potpis obveznika ovjeren od nadležnog organa. te (3) vrijeme ispunjenja obaveze. kako bi ostvario svoje potraživanje. Podobnost izvršne isprave za izvršenje. izvršna isprava ima samostalnu procesno-pravnu egzistenciju u odnosu na materijalno-pravni zahtjev (potraživanje). da bi stekle svojstvo izvršne isprave. Razlikuju se formalno-pravna i materijalno-pravna podobnost. U tom slučaju povjerilac mora u redovnom postupku izdejstvovati izvršnu odluku. Na osnovu vjerodostojne isprave u parničnom postupku se može tražiti izdavanje platnog naloga.COM Izvršna isprava je pravni akt kojim se utvrđuje postojanje potraživanja. a ako je izvršenje već sprovedeno. Vrste izvršnih isprava. Izvršne isprave drugih organa su: odluke u upravnom postupku ako glase na novčano potraživanje. 120 WWW. Sud će na osnovu izvršne isprave uvijek dozvoliti izvršenje ako je ona podobna za izvršenje i ako su ispunjene ostale pretpostavke. a neće se upuštati u ispitivanje osnovanosti potraživanja koje se prinudno ostvaruje. Odluke stranog suda. u takvom slučaju je dovoljno da dužnik u izvršnom postupku samo podnese prigovor i sud će obustaviti izvršenje. (2) predmet. dužnik. može se prijedlogom zahtijevati protivizvršenje. 79 izvodi iz ovjerenih poslovnih knjiga. kao i poravnanja sklopljena pred arbitražama. Međutim.BH-PRAVNICI. te odluke donesene u prekršajnom postupku ako glase na ispunjenje novčane obaveze odnosno povrat stvari. To znači da se na osnovu izvršne isprave može ostvariti izvršenje i ako ne postoji potraživanje povodom kojeg je izvršenje pokrenuto. Formalno-pravna podobnost postoji ako su u ispravi naznačeni: (1) povjerilac i dužnik. 81 mjenica i ček itd. vrsta.

U ulozi povjerioca u izvršnom postupku može se pojaviti lice koje ima položaj ovlaštenika u izvršnoj ispravi.1. povjerilac iz izvršne isprave je ovlašten da traži izvršenje tek ako je uslov ispunjen. 64. Legitimacija stranaka. Rješenjem se odlučuje o pravima stranaka i drugih učesnika.BH-PRAVNICI. Izvršni postupak se pokreće prijedlogom u kome moraju biti naznačeni: povjerilac i dužnik. da li je titulus za izvršenje odluka.COM . 62. izvršna ili vjerodostojna isprava kao titulus za izvršenje. a u ulozi dužnika lice koje ima položaj obveznika u istoj ispravi. 61. drugi uslov je dospjelost potraživanja koje je njime utvrđeno. Ovom klauzulom se zvanično potvrđuje da je izvršna isprava podobna za izvršenje. tj. odnosno ako je on izvršio svoju obavezu prema dužniku ili je spreman da je izvrši.BH-PRAVNICI. Ako se prijedlog za izvršenje podnosi sudu koji je donio prvostepenu odluku na osnovu koje se traži izvršenje. te sredstva i predmet izvršenja ako se radi o novčanim potraživanjima. Dospjelost potraživanja. Potvrdu izvršnosti na izvršnu ispravu stavlja organ koji je o potraživanju odlučio u prvom stepenu. a zaključkom se rješavaju pitanja upravljanja postupkom. Ako su izvršnom ispravom utvrđene uslovne ili uzajamne obaveze. odluka ne mora imati klauzulu izvršnosti. odnosno pravosnažnosti. 2) da je protekao rok za dobrovoljno izvršenje dužnikove obaveze (paricioni rok) – po pravilu paricioni rok iznosi 15 dana. poravnanje ili vjerodostojna isprava. Ako je izvršni naslov sudska presuda. Da bi poravnanje bilo i izvršno.COM Materijalno-pravna podobnost zavisi od vrste izvršne isprave. Potvrda (klauzula) izvršnosti. obaveza dužnika. dospjelost postoji u trenutku donošenja presude jer sud može presudom naložiti izvršenje obaveze samo ako je ona dospjela do okončanja glavne rasprave.3.WWW. tj. Dospjelost se dokazuje zapisnikom o poravnanju. Rješenje o izvršenju 121 WWW. Posebne pretpostavke za izvršenje Prijedlog za izvršenje. Vjerodostojne isprave kojima se priznaje svojstvo izvršnog naslova su podobne za izvršenje kad je dospjelo potraživanje koje se dokazuje tom ispravom. Ulaganjem pravnog lijeka paricioni rok se prekida. kad se odluka više ne može pobijati redovnim pravnim lijekom. Sud po službenoj dužnosti pazi da li je dospjelo potraživanje radi čijeg se ostvarenja pokreće izvršni postupak. dospjelost potraživanja se mora posebno dokazati. ovjerenom ispravom ili pravosnažnom sudskom odlukom donesenom u parničnom postupku. Potvrdu izvršnosti na odluku povremene (ad hoc) arbitraže stavlja sud koji bi bio prvostepeno nadležan da nije bila ugovorena arbitraža. Odluka je izvršna ako ispunjava 2 uslova: 1) da je pravosnažna – odluka postaje pravosnažna u trenutku nastupanja formalne pravosnažnosti. ODLUKE U IZVRŠNOM POSTUPKU U izvršnom postupku odluke se donose u formi rješenja i zaključka. Ako je titulus za izvršenje sudsko poravnanje ili vjerodostojna isprava. Poravnanje sklopljeno pred sudom ili upravnim organom ima svojstvo konačnosti. a u č3) ekovnim i mjenič4) nim predmetima 8.

Prigovor dužnika. 65. istekao rok u kome se po zakonu može predložiti izvršenje). koje može sa ili bez zakazivanja ročišta. koji u istom roku (8 dana) može podnijeti prigovor na prigovor. g) Nedostaci koji se tičh) u potraživanja – ako se potraživanje ugasilo.BH-PRAVNICI. treba istaći: a) Nenadležnost suda koji je donio rješenje o izvršenju.COM . Ako se rješenjem određuje izvršenje na pokretnim stvarima. Opozicioni prigovor i tužba. a ta činjenica je nastupila nakon rješenja o izvršenju. o prigovoru odlučuje prvostepeni sud. a vanredni je ZZZ federalnog. Bitna obilježja prigovora su remonstrativnost.WWW. nastupila zastarjelost ili je povjerilac odgodio ispunjenje za vrijeme koje još nije isteklo. Žalbom se pobija samo odluka o troškovima izvršenja.BH-PRAVNICI. O prigovoru sud odlučuje rješenjem. Uloženi prigovor se dostavlja suprotnoj strani – povjeriocu. Dakle. prigovor ne odlaže izvršenje. Uloženi prigovor sam po sebi (neovisno od njegove osnovanosti) za posljedicu ima poništaj rješenja o izvršenju i svih radnji koje su mu prethodile. obaveze dužnika i sredstvo i predmet izvršenja. Nakon isteka ovih rokova. 122 WWW. i) Nedostaci koji se tičj) u predmeta i sredstava izvršenja (egzistencijalni minimum). a rješenje kojim se odbija prijedlog za izvršenje dostavlja se samo povjeriocu. e) Nedostaci u pravnom aktu – ako je odluka na osnovu koje je doneseno rješenje o izvršenju ukinuta. Protiv rješenja o upućivanju na parnicu žalba nije dopuštena. kako bi se onemogućilo da dužnik osujeti izvršenje. Među razlozima za prigovor koji su primjerice navedeni u Zakonu. Rješenje o izvršenju dostavlja se povjeriocu i dužniku. PRAVNI LIJEKOVI Redovni pravni lijekovi su prigovor i žalba. rješenje mora biti obrazloženo. poništena ili preinačf) ena ili je poravnanje stavljeno van snage. predmet dostavlja nadležnom sudu. odnosno kantonalnog tužioca. sud bez upuštanja u osnovanost prigovora stavlja doneseno rješenje van snage i ako je mjesno nadležan nastavlja postupak kao povodom prigovora protiv platnog naloga. c) Nedostaci koji se tičd) u legitimacije stranaka. odluka u ispravi nije izvršna. prigovor se može podnijeti ako se zasniva na činjenici koja se odnosi na samo potraživanje. U slučaju spora o činjeničnim pitanjima. 63. izvršna isprava. Ako se prijedlog za izvršenje odbija. Prigovor Prigovor je isključivi pravni lijek koji se ulaže protiv rješenja o izvršenju. ono se dužniku dostavlja prilikom preduzimanja prve izvršne radnje (popis stvari). Ako nije mjesno nadležan.COM Rješenjem sud može prijedlog za izvršenje usvojiti odnosno odbiti u potpunosti ili djelimično. nesuspenzivnost i prekluzivnost. Prigovor dužnika protiv rješenja o izvršenju na osnovu vjerodostojne isprave može se podnijeti u roku od 8 dana. U rješenju o izvršenju moraju biti naznačeni povjerilac. b) Nedostaci u procesnim pretpostavkama za izvršenje (isprava nema svojstvo izvršne isprave. Naprijed navedeni razlozi za prigovor dužnika nazivaju se opozicionim.1. dužnik. Dakle. Postoje 2 osnovna oblika prigovora: prigovor dužnika i prigovor trećeg lica. a u mjeničnim i čekovnim stvarima u roku od 3 dana. sud će rješenjem uputiti dužnika na parnicu ili neki drugi postupak. a rok za njegovo podnošenje je 8 dana.

a ako to učini bezuspješno. kad po prigovoru 123 WWW. da je izvršenje predloženo na predmetima koji su izuzeti od izvršenja.WWW. Prema tome. može podnijeti prigovor i tražiti da se izvršenje na tim predmetima proglasi nedopuštenim. da ne postoji stvarna legitimacija stranaka. Treće lice ne može zahtijevati da se izvršenje proglasi nedopuštenim ako je on suvlasnik na pokretnoj stvari koja je predmet izvršenja. Sud će obustaviti izvršenje i zbog nedostataka koji se tiču izvršnog potraživanja. Obustava izvršenja Razlozi za obustavu su prvenstveno nedostaci koji se tiču procesnih pretpostavki. sud će podnosioca prigovora uputiti da u određenom roku pokrene parnicu protiv povjerioca radi proglašenja da je izvršenje na tom predmetu nedopušteno. koja se ulaže protiv povjerioca u izvršnom postupku.1. Opugnacioni razlozi su npr: 84 da nisu nastupile činjenice od kojih zavisi dospjelost ili izvršnog zahtjeva. ako osporava pravo trećem licu. a tiču se njenih svojstava. opugnacionoj tužbi kojom pokreće samostalnu parnicu. Prigovor se može podnijeti do okončanja izvršnog postupka. Ako se povjerilac ne izjasni o prigovoru ili se usprotivi prigovoru. Opugnacioni prigovor i tužba. bez obzira na postojanje izvršne isprave i postojanje potraživanja. Međutim. Vrijeme nastanka okolnosti koje ometaju izvršenje nije relevantno kod opugnacionih prigovora. Bitno je istaći neovisnost opozicionog prigovora od opozicione tužbe. Također može zahtijevati da mu se ustupi predmet izvršenja. 66. ili je ukinuta potvrda izvršnosti. poništena ili preinačena.COM jer se odnose na materijalnopravno potraživanje povjerioca protiv dužnika. U tom slučaju su povjerilac i dužnik suparničari na pasivnoj strani. Upućivanje trećeg lica na parnicu dovodi do podizanja tzv. Opugnacioni razlozi za ulaganje prigovora su oni koji se odnose na dopustivost donošenja rješenja o izvršenju. koji se mogu preduzeti odvojeno. Sud dostavlja prigovor povjeriocu sa pozivom da se o njemu izjasni u roku od 8 dana.opozicione tužbe pokrenuti samostalnu parnicu. pošto ovi razlozi po pravilu nastaju tek nakon postanka izvršne isprave. opozicioni prigovor će izvršenik uložiti protiv rješenja o izvršenju. on ima pravo biti namiren iz iznose dobijenog prodajom prije vjerovnika i prije naknade troškova izvršnog postupka. Ako je izvršenik izgubio mogućnost da opugnacione razloge iznese u prigovoru. on ima mogućnost da ih istakne u tzv. s tim da položi iznos koji odgovara vrijednosti dužnikovog dijela u toj stvari. Svako treće lice koje tvrdi da u pogledu predmeta izvršenja ima takvo pravo koje na tim predmetima sprečava izvršenje. OBUSTAVA I ODLAGANJE IZVRŠENJA 64. Bitno je istaći da su opozicioni razlozi nastali nakon donošenja izvršnog naslova i to onda kad se izvršenik u prethodnom sudskom postupku više nije mogao na njih pozivati usljed zabrane beneficium novorum. onda može ulaganjem tzv. Izlučnom tužbom može biti obuhvaćen i dužnik. 4.izlučne tužbe. Sud će ukinuti rješenje i obustaviti postupak kad utvrdi: 1. a njegov suvlasnički dio ne prelazi više od ˝ vrijednosti stvari. 86 da se tražilac sasvim odrekao prava na traženje izvršenja ili da nije isteklo vrijeme na koje se odrekao traženja.COM . Postupak po prigovoru. 3.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. Prigovor trećeg lica. ili je izvršenje na tim predmetima ograničeno. da je nenadležan. 2. da je izvršna isprava pravosnažno ukinuta. 85 da nije nastupila pravna sukcesija.

sud je dužan da odloži izvršenje. a izvršenik ih drži sine causa. trećeg lica ili javnog tužioca. Ako je izvršenje već počelo. na prijedlog povjerioca. Sud odlučuje o odlaganju na osnovu prijedloga učesnika u izvršnom postupku. Obustava kao posljedica izlučne tužbe trećeg lica. a ako ne nastaviće se sa sigurnijim izgledima za uspješno okončanje. Kad je u pitanju pasivno držanje povjerioca. Izlučna tužba je tužba trećeg lica radi izlučenja od izvršnog postupka (tj. Sud i u drugim slučajevima može odložiti izvršenje ako za to postoje opravdani razlozi.2. Ako povjerilac ne predloži da se popis ponovo sprovede. 90 ako povjerilac ne predloži održavanje drugog ročišta za prodaju pokretnih stvari. 88 ako je povjerilac u prijedlogu za izvršenje tražio samo mjere obezbjeđenja kao što su popis i procjena pokretnih stvari.BH-PRAVNICI. Pod aktivnim držanjem ovdje se misli na povlačenje prijedloga za izvršenje. e) ako dužnik zahtijeva da se otklone nepravilnosti učf) injene pri provođenju izvršenja. sud će obustaviti izvršenje. Na prijedlog dužnika do odlaganja izvršenja može doći iz svih razloga iz kojih bi provođenje izvršenja bilo spriječeno ako dužnik upotrebom pravnih sredstava uspije dokazati njihovo postojanje. Odlaganje izvršenja Pojam. tj. Ako odlaganje predlaže povjerilac. 124 WWW. Razlozi za odlaganje izvršenja na prijedlog dužnika su primjerice navedeni u Zakonu. Zbog toga je u slučaju vjerovatnoće postojanja takvih razloga. a izvršenje još nije počelo. a povjerilac svoju obavezu nije ispunio. Povjerilac može svojim aktivnim ili pasivnim držanjem izazvati obustavu izvršenja. dužnika. d) ako se radi o uzajamnoj obavezi. a dužnik se protivi odlaganju.BH-PRAVNICI.WWW. a u roku od dalja 3 mjeseca ne zatraži izvršenje. To su: a) ako je dužnik protiv rješenja o izvršenju podnio prigovor ili tužbu. zabrana potraživanja i sl. koji može podnijeti novi prijedlog za izvršenje. postupak će biti obustavljen. Npr: 87 ako povjerilac ne predujmi troškove u roku koji mu se odredi. postoji više situacija u izvršnom postupku gdje se na osnovu pasivnog držanja povjerioca prezumira da on ne želi nastavak postupka i postupak se obustavlja. 64. Do odlaganja po pravilu dovode isti razlozi koji dovode do obustave postupka ako se njihovo postojanje utvrdi kao evidentno. c) ako je dužnik podnio prijedlog za ukidanje potvrde izvršnosti.obustave izvršenja) na predmetima koji nisu vlasništvo izvršenika. 89 ako pri popisu pokretnih stvari nisu pronađene stvari na kojima se može sprovesti izvršenje. svrsishodno odložiti izvršenje dok se ne utvrdi da li takve okolnosti postoje ili ne: ako postoje. koje za direktnu posljedicu ima obustavu postupka.COM . sud će o tome obavijestiti povjerioca. prijedlog povjerioca će biti odbijen. Povlačenje prijedloga nema štetnih posljedica za povjerioca. Odlaganje izvršenja je vrsta zastoja u izvršnom postupku. odnosno trećeg ročišta za prodaju nekretnina.COM dužnika utvrdi da se to potraživanje ugasilo na osnovu određenih činjenica ili postoje drugi nedostaci koji sprečavaju ostvarenje potraživanja prinudnim putem. b) ako je protiv odluke na osnovu koje je određeno izvršenje izjavljen vanredni pravni lijek ili je podnesena tužba za poništaj arbitražne presude. Obustava kao posljedica dispozitivnih radnji povjerioca.

ono što je povjerilac stekao na osnovu takvog izvršenja stečeno je bez osnova.WWW. Taj prijedlog se može podnijeti u 4 slučaja: 1. SPROVOĐENJE IZVRŠENJA 66. sud će donijeti odluku nakon održanog ročišta. stvari za domaćinstvo (suđe. Rokovi su prekluzivni i njihovim istekom dužniku preostaje mogućnost da podnese tužbu iz osnova neosnovanog bogaćenja. ako su dužniku i njegovoj porodici neophodni s obzirom na uslove okoline. preinačena. Izvršenje radi naplate novčanog potraživanja Predmet izvršenja je imovina dužnika.1. sud može odluku o odlaganju usloviti polaganjem jemstva. 4. poništena ili stavljena van snage. Po pravilu je to svaka dužnikova stvar ili imovinsko pravo koji nisu Zakonom izuzeti od izvršenja. na nekretninama. Rješenjem kojim usvaja prijedlog sud nalaže povjeriocu da u roku od 15 dana dužniku vrati ono što je dobio izvršenjem. Kao i kod odlaganja po prijedlogu dužnika. Izuzeci od izvršenja na pokretnim stvarima su: 100 predmeti lične upotrebe (odjeća. 66. Postupak po prijedlogu. Opća razmatranja Razlikuju se 2 vrste izvršenja: izvršenje radi ostvarenja novčanih i radi ostvarenja nenovčanih potraživanja. 67. a njenim izvršenjem bi mogle nastupiti neotklonjive posljedice.COM Na prijedlog trećeg lica sud će odgoditi izvršenje ako nađe da bi to lice pretrpilo znatniju štetu. Dakle. Prijedlogom za protivizvršenje dužnik zahtijeva da mu povjerilac vrati ono što je dobio izvršenjem. štednjak. ako je proglašeno nedopuštenim izvršenje koje je sprovedeno na novčanim potraživanjima koja se vode na računu kod banke (ZPP). na javnim sredstvima. 2.BH-PRAVNICI. Ako se povjerilac usprotivi prijedlogu. Posljedice odlaganja.BH-PRAVNICI. PROTIVIZVRŠENJE Protivizvršenje je ustanova kojom se otklanjaju posljedice izvršenja na osnovu izvršne isprave.2.COM . Sud po okolnostima slučaja određuje vrijeme na koje se odlaže izvršenje. 3. ako je dužnik u toku izvršenja izmirio svoju obavezu – tada je povjerilac 2 puta naplatio isto potraživanje. hladnjak i sl). Odlaganje ima posljedice prekida u parničnom postupku. Po isteku tog vremena postupak se nastavlja po službenoj dužnosti. Dužnik može tužbu podnijeti i prije isteka navedenih rokova ako se prijedlog za protivizvršenje odnosi na predmete u pogledu kojih su nastupile takve pravne ili stvarne promjene da vraćanje više nije moguće. Subjektivni rok za podnošenje prijedloga je 3 mjeseca. 125 WWW. na novčanim potraživanjima. Prijedlog za protivizvršenje sud dostavlja povjeriocu uz poziv da se o njemu izjasni u roku od 8 dana. obuća i sl). namještaj. Javni tužilac je ovlašten zahtijevati odlaganje izvršenja odluke ako utvrdi da postoji osnov za ulaganje ZZZ protiv te odluke. ako je rješenje o izvršenju pravosnažno ukinuto ili preinačeno. a potraživanje koje ta isprava sadrži se već ugasilo ili je odluka iz te isprave pravosnažno ukinuta ili preinačena. 68. a objektivni 1 godina. Izvršenje radi novčanih potraživanja se dalje dijeli na nekoliko vrsta: izvršenje na pokretnim stvarima. ako je izvršna isprava pravosnažno ukinuta.

a za ostala potraživanja do Ľ plate. 107 pomagala koja su osobi sa tjelesnim nedostacima neophodna za obavljanje životnih funkcija. kao i sredstva. Posebna izuzimanja od izvršenja. primanja po osnovu zakonskog izdržavanja.WWW. stipendije. Nekretnine su izuzete od izvršenja samo ako je dužnik poljoprivrednik. osim za potraživanja po osnovu izdržavanja. 102 radna i rasplodna stoka. 5. izvršenje radi ostvarenja privilegovanih potraživanja se sprovodi do 1/3. 121 novčana sredstva na bankovnom računu DPZ i njenih organa koja su neophodna za obavljanje njihovih osnovnih zadataka. U slučaju prigovora dužnika da mu je sredstvo na kome se predlaže izvršenje neophodno za obavljanje djelatnosti. rukopisi i drugi slični spisi dužnika. a to su: prodaja pokretnih stvari. prenos novčanog potraživanja. privremene nezaposlenosti. Sredstva izvršenja. državne i javne sigurnosti. te porodične slike. Novčana potraživanja koja su potpuno izuzeta od izvršenja su: 4. 108 poštanska pošiljka ili novčana doznaka prije nego što se uruči. 104 knjige i drugi predmeti koji su dužniku potrebni za obavljanje naučne. Primanja po osnovu odlikovanja i priznanja. Ograničenje izvršenja na novčanim potraživanjima postoji kod izvršenja na penziji i plati. sirovine i poluproizvodi namijenjeni za iste potrebe. naknade štete zbog smanjenja radne sposobnosti. 126 WWW. 105 gotovina dužnika koji ima stalna mjesečna primanja niža od iznosa koji je zakonom izuzet od izvršenja. Od izvršenja je izuzeta i kuća za stanovanje poljoprivrednika sa dvorištem.BH-PRAVNICI. naknada za rad osuđenika u KP domu. izvršenje se može provesti do 1/2 plate. umjetničke i druge profesionalne djelatnosti.COM 101 hrana i ogrijev za 6 mjeseci. 7. Kuća dužnika koji nije poljoprivrednik nije izuzeta od izvršenja. i to samo u obimu neophodnom za izdržavanje njega i lica koja je po zakonu dužan izdržavati. odlučuje sud u izvršnom postupku. 120 naoružanje i oprema vojske. 6. dječijeg dodatka. prodaja nekretnina. kao i sjeme i hrana za stoku za 4 mjeseca. te sirovine i pogonsko gorivo za 3 mjeseca. mašine i drugi predmeti koji su dužniku neophodni za obavljanje samostalne zanatske djelatnosti. vjenčani prsten. 106 odlikovanja i priznanja. Primijeniti se mogu zamo sredstva izvršenja određena Zakonom. Ako se provodi radi ostvarenja privilegovanih potraživanja. po osnovu socijalne pomoći. poljoprivredne mašine i druga oruđa za rad koja su dužniku poljoprivredniku neophodna za izdržavanje. unovčavanje drugih imovinskih prava i prenos sredstava koja se vode na računu kod banke. Predmet izvršenja ne mogu biti: 119 stvari izvan prometa (res extra commercium). Primanja po osnovu putnih troškova i dnevnica. te primanja vojnika i pitomaca vojnih škola.BH-PRAVNICI. 103 alat. Pod sredstvima za izvršenje se podrazumijeva skup izvršnih radnji kojima se provodi izvršenje. Od vrste predmeta izvršenja kao objekta zavisi koje sredstvo će biti primijenjeno. Ako dužnik prima samo zajamčenu (minimalnu) platu u skladu sa zakonom. zbog tjelesnog oštećenja. srazmjerno vremenu do slijedećeg primanja. a po drugom osnovu do 1/3.COM . rudno blago i druga prirodna bogatstva. lična pisma.

Stvari se popisuju u obimu neophodnom za namirenje povjerioca i troškove postupka. izvršni dužnik i dužnikov dužnik. osim ako je sud odredio da procjenu izvrši vještak. Između dana popisa i dana prodaje mora proteći najmanje 15 dana. Redoslijed namirenja troškova i glavnog potraživanja je isti kao i kod jednog povjerioca. sud obavezno zakazuje ročište. Stvari u posjedu trećeg lica se mogu popisati samo uz pristanak tog lica. O popisu i procjeni se sačinjava zapisnik. Protiv ovog rješenja dužnikov dužnik nema pravo žalbe. Popisane stvari se ostavljaju na čuvanje dužniku. a povjerioci se namiruju po principu prior tempore potior iure. onda se prioritet određuje prema danu kad je prijedlog za izvršenje primljen u sudu.COM . Popis proizvodi građanskopravne i krivičnopravne posljedice. Sredstva izvršenja na novčanom potraživanju dužnika su zabrana i prenos potraživanja. Neposrednom pogodbom se obično prodaju stvari manje vrijednosti. ali mu ne pripadaju prava na osnovu pravnih i stvarnih nedostataka stvari. prioritet se određuje prema danu kad je popis izvršen. lice prema kojem izvršni dužnik ima određeno potraživanje koje je predmet izvršenja. Krivičnopravna posljedica se sastoji u tome što raspolaganje dužnika popisanim stvarima suprotno zabrani. Ako se iz prodajne cijene ne mogu potpuno namiriti. Namirenje povjerilaca. redoslijedom kojim su stekli založno pravo na popisanoj stvari.COM Izvršenje na pokretnim stvarima ostvaruje se primjenom slijedećih izvršnih radnji: popis i procjena stvari. Zabrana potraživanja je izvršna radnja kojom se s jedne strane zabranjuje dužnikovom dužniku da to potraživanje isplati izvršnom dužniku.WWW. Kupac je dužan odmah položiti cijenu i preuzeti stvari. 127 WWW.BH-PRAVNICI. Ako je popis izvršen u korist više povjerilaca. te na kraju glavno potraživanje. Ako se namiruje više povjerilaca. i u slučajevima kad su popisane stvari podložne bržem kvarenju ili postoji opasnost od znatnog pada cijena. Gotovina. službeno lice vrši i procjenu. Građanskopravna posljedica je sticanje založnog prava povjerioca na popisanim stvarima. zatim troškovi navedeni u izvršnoj ispravi i kamata od dana unovčenja stvari. Istovremeno sa popisom. prodaja stvari i namirenje povjerioca iz iznosa dobivenog prodajom. Način prodaje određuje sud. Popis je prva izvršna radnja. Prodaja se može vršiti na 2 načina: neposrednom pogodbom i javnim nadmetanjem. a s druge strane se zabranjuje izvršnom dužniku da naplati to potraživanje i da njime raspolaže na bilo koji način. Eventualni višak se predaje dužniku. Prodaja stvari vrši se tek nakon što je rješenje o izvršenju postalo pravosnažno. povjerioci istog reda se namiruju srazmjerno visini potraživanja. Kupac preuzimanjem postaje vlasnik. tj. predstavlja krivično djelo. ali će na prijedlog povjerioca sud od njega zatražiti da se izjasni o priznanju potraživanja (da li ga priznaje i u kom obimu. Zabrana je provedena danom dostavljanja rješenja o izvršenju dužnikovom dužniku. Ako je popis izvršen istovremeno u korist više povjerilaca. ali tada se procjena vrši o trošku predlagača. sud može na povjerioca prenijeti pravo na predaju stvari. I stranka može predložiti da procjenu izvrši vještak. s tim što se na njima vidljivo označava da su uzete u popis. Izuzetak postoji ako dužnik pristaje da se prodaja izvrši ranije. sud bez održavanja ročišta donosi rješenje da se iz iznosa dobivenog prodajom stvari prvo namire troškovi izvršnog postupka. Popisuju se stvari dužnika koje se nalaze u njegovom posjedu i u posjedu povjerioca.BH-PRAVNICI. Kod ovog izvršenja razlikuju se 3 lica: izvršni povjerilac. vodeći računa da se postigne najbolje unovčenje stvari. vrijednosni papiri i dragocjenosti se predaju u sudski depozit. te da li je ono uslovljeno nekom protivčinidbom izvršnog dužnika). Ako se namiruje samo jedan povjerilac. Ako tog pristanka nema.

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Na vrijednosnim papirima koji se prenose indosamentom ili za potraživanja za čije je ostvarenje potreban taj papir, zabrana potraživanja se provodi na način što službeno lice oduzima papir od dužnika i predaje ga sudu. Na štednom ulogu kod banke zabrana se može postići i bez oduzimanja štedne knjižice od dužnika. Banka će na zahtjev suda dostaviti sudu podatke o štednom ulogu dužnika, a ne smije obavještavati dužnika da su podaci traženi. Dužniku se rješenje o zabrani dostavlja tek kad banka obavijesti sud da je izvršena zabrana potraživanja dužnika. Zabrana potraživanja obezbijeđenog založnim pravom upisanim u javnu knjigu postiže se upisom potraživanja u tu knjigu. Upis se vrši po službenoj dužnosti. Ako ima više povjerilaca, redoslijed prvenstva određuje se prema vremenu upisa. Pravne posljedice zabrane. Povjerilac stiče založno pravo na dužnikovom potraživanju i na kamatama koje na to potraživanje dospijevaju nakon zabrane. Ako je više povjerilaca, red prvenstva se određuje prema danu prijema prijedloga za izvršenje u sudu. Ako su prijedlozi za izvršenje primljeni istog dana, imaju isti red prvenstva. Ako je povjerilac u prijedlogu za izvršenje tražio samo zabranu, a ne i prenos novčanog potraživanja dužnika, obavezan je da u roku od 3 mjeseca od dana kad je obaviješten o zabrani podnese i prijedlog za prenos potraživanja. Ako to ne učini, sud će obustaviti postupak. Prenos potraživanja na povjerioca je izvršna radnja kod izvršenja na potraživanju dužnika, obzirom da zabranom potraživanja povjerilac stiče samo založno pravo. Prenos potraživanja određuje sud rješenjem koje se može donijeti tek nakon što je postalo pravosnažno rješenje o zabrani potraživanja. Međutim, u sudskoj praksi sud istim rješenjem o izvršenju određuje i zabranu i prenos potraživanja. Prenos je sproveden kad se rješenje o prenosu dostavi dužnikovom dužniku. Prenos potraživanja zasnovanog na vrijednosnom papiru je izvršan kad sud stavi na taj papir izjavu o prenosu i papir sa tom izjavom preda povjeriocu. Dužnik je obavezan da povjeriocu na kojeg je preneseno potraživanje pruži potrebna objašnjenja i ustupi isprave potrebne radi ostvarenja potraživanja. S druge strane povjerilac na zahtjev dužnika polaže jemstvo da će isprave vratiti nakon ostvarenja potraživanja. Vrste: Razlikuju se 2 vrste prenosa: prenos radi naplate i prenos umjesto isplate. Kod prenosa radi naplate ne prenosi se samo potraživanje, već samo određena ovlaštenja koja iz njega proizilaze, a prvenstveno ovlaštenje na naplatu potraživanja. Pravo na naplatu uključuje i pravo na preduzimanje svih radnji potrebnih za očuvanje i ostvarenje prenesenog potraživanja, kao i prava u vezi sa zalogom datim za osiguranje tog potraživanja. Izvršni povjerilac osim prava ima i obavezu da preduzima pomenute radnje i izvršnom dužniku odgovara za štetu nastalu zbog njihovog propuštanja. Izvršni povjerilac stiče i pravo da ostvarenje prenesenog potraživanja traži u parnici protiv dužnikovog dužnika. U takvom slučaju je dužan da o parnici obavijesti izvršnog dužnika koji može stupiti u parnicu. Međutim, izvršni dužnik je zadržao položaj povjerioca. Zbog toga izvršni povjerilac, na kojeg je izvršen prenos radi naplate, ne može raspolagati potraživanjem – ne može na teret izvršnog dužnika zaključiti poravnanje, oprostiti dug niti sklopiti ugovor o arbitraži sa dužnikovim dužnikom. Bitno je napomenuti da se prenosom potraživanja položaj dužnikovog dužnika ne može pogoršati. Prenos umjesto isplate kao sredstvo izvršenja ima iste pravne posljedice kao cesija u obligacionom pravu. Dakle, na izvršnog povjerioca prelazi potraživanje sa svim sporednim pravima. Prenosom potraživanja

128

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
umjesto isplate ostaje odgovornost izvršnog dužnika za istinitost i naplativost potraživanja po pravilima obligacionog prava. Bitno je naglasiti da prenos umjesto isplate za povjerioca nosi veći rizik od prenosa radi naplate. Prenosom umjesto isplate izvršni povjerilac se smatra namirenim u visini izvršenog prenosa, bez obzira da li je i stvarno naplatio preneseno potraživanje, odnosno da li će ga uopće naplatiti. Dužnikov dužnik npr.može biti insolventan ili jednostavno nespreman da udovolji svojoj obavezi. Izvršenje na plati. Ovdje je dužnikov poslodavac u poziciji dužnikovog dužnika. Rješenjem o izvršenju se prvo određuje zabrana na platu u određenom dijelu, a zatim se dužnikovom poslodavcu nalaže da novčani iznos za koji je određeno izvršenje isplati izvršnom povjeriocu. Ako ima više povjerilaca koji ne mogu biti u cjelosti podmireni, izvršenje se provodi srazmjerno visini njihovih potraživanja. U slučaju da dužnik promijeni poslodavca, rješenje o izvršenju ga "prati", jer je prethodni poslodavac obavezan da rješenje proslijedi novom poslodavcu i o tome obavijesti sud. Ako prethodnom poslodavcu nije poznat novi poslodavac dužnika, obavijestiće sud koji će podatke o tome zatražiti od izvršnog povjerioca. Ako prethodni poslodavac propusti izvršiti navedene obaveze, odgovara za štetu koju zbog toga trpi izvršni povjerilac. Isto tako, ako poslodavac propusti da izmiri obaveze iz rješenja o izvršenju na plati, izvršni povjerilac može protiv njega ustati tužbom. Kad je u pitanju odnos između administrativne i sudske zabrane, administrativna zabrana će imati prvenstvo ako je založno pravo radi ostvarenja tog potraživanja zasnovano prije založnog prava radi ostvarenja sudske zabrane. Izuzetak od ovog pravila postoji u slučajevima sudskog ostvarenja privilegovanih potraživanja: po osnovu zakonskog izdržavanja, naknade štete nastale narušenjem zdravlja, gubitkom ili umanjenjem radne sposobnosti ili naknade štete po osnovu izgubljenog izdržavanja zbog smrti davaoca izdržavanja. Administrativna zabrana nema uticaja na ostvarenje ovih potraživanja. Izvršenje na drugim potraživanjima i pravima sprovodi se primjenom sredstava za izvršenje koja su najadekvatnija za ostvarenje konačnog cilja izvršenja s obzirom na prirodu i karakter svakog od ovih potraživanja ponaosob. Na potraživanju dužnika da mu se isporuče pokretne stvari ili nekretnine prvo se primjenjuje zabrana potraživanja, zatim prenos radi naplate na izvršnog povjerioca, i na kraju prodaja stvari. Ako dužnikov dužnik ne želi dobrovoljno predati stvari, izvršni povjerilac može ustati tužbom i zahtijevati predaju. Izvršenje na drugim imovinskim pravima (npr.patent, plodouživanje i sl), izvršenje se provodi zabranom tog prava i njegovim unovčavanjem (prodajom kao i kod pokretnih stvari). Sredstva izvršenja na nekretninama. Kad povjerilac u prijedlogu za izvršenje traži da se izvršenje sprovede na nekretnini dužnika, obavezan je da podnese izvadak iz zemljišne knjige ili drugi dokaz da je dužnik vlasnik nekretnine. Izvršenje na nekretninama se provodi: zabilježbom rješenja o izvršenju u zemljišnu knjigu, utvrđenjem vrijednosti nekretnina, prodajom nekretnine i namirenjem povjerilaca iz iznosa dobijenog prodajom. Zabilježbom povjerilac stiče pravo na nekretnini ili pravo na namirenje. Ako ima više povjerilaca, redoslijed njihovog namirivanja odgovara redoslijedu sticanja založnog prava na nekretnini. Prvenstvo pritom imaju povjerioci čije založno pravo je ugovorom zasnovano. Nakon što rješenje o izvršenju postane pravosnažno, sud pristupa utvrđivanju vrijednosti nekretnine. Utvrđivanju će se pristupiti i ranije na zahtjev izvršnog povjerioca koji pristaje da snosi troškove ako izvršenje bude obustavljeno. Lica koja imaju prednost u odnosu na izvršnog povjerioca mogu predložiti da

129

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
se izvršenje obustavi ako utvrđena vrijednost nekretnine ne pokriva ni djelimični iznos njihovih potraživanja. O takvom prijedlogu odlučuje sud vodeći računa o načelima svrsishodnosti i socijalnosti. Prodaja nekretnine određuje se zaključkom koji se donosi nakon pravosnažnosti rješenja o utvrđivanju vrijednosti. Od objavljivanja zaključka na oglasnoj tabli suda, pa do dana prodaje mora proteći najmanje 30 dana, a zaključak se dostavlja strankama i drugim učesnicima postupka. Zaključkom se određuju način, uslovi, vrijeme i mjesto prodaje ako se prodaja odvija nadmetanjem. Prodaja se može obaviti na 2 načina: usmenim javnim nadmetanjem i neposrednom pogodbom, koja se sklapa u pismenoj formi preko firme za promet nekretnina ili preko službenog lica. Usmeno javno nadmetanje se obavlja na ročištu u zgradi suda, pred sudijom pojedincem. U nadmetanju mogu učestvovati samo lica koja su položila jemstvo u visini 10% utvrđene vrijednosti. Kao kupac se ne mogu javiti: dužnik, sudija, niti bilo koje drugo lice koje po službenoj dužnosti učestvuje u postupku prodaje, niti lica koja po zakonu ne mogu steći nekretninu koja je predmet izvršenja. Na prvom ročištu nekretnina se ne može prodati ispod utvrđene vrijednosti, a na drugom ročištu ispod 2/3 utvrđene vrijednosti. Između 2 ročišta mora proteći najmanje 30 dana. Stranke i založni povjerioci se mogu sporazumjeti da se nekretnina proda i ispod navedenih vrijednosti. Kupac je dužan položiti cijenu u roku određenom u zaključku o prodaji. U suprotnom će sud rješenjem oglasiti prodaju nevažećom i odrediti novu prodaju. Založno pravo na nekretnini se gasi danom pravosnažnosti rješenja o prodaji nekretnina. Kupac nekretnine i založni povjerilac se mogu sporazumjeti da založno pravo ostane, s tim da kupac preuzme dužnikov dug prema tom povjeriocu. U tom slučaju se kupovna cijena umanjuje za iznos preuzetog duga. Prodajom nekretnine se ne gase stvarne služnosti niti stvarni tereti koji su upisani u zemljišnoj knjizi prije prava založnih povjerilaca i prava izvršnih povjerilaca. Lične služnosti i ostali stvarni tereti se gase, uz obeštećenje za titulare ovih prava. Ako dođe do spora o visini naknade, naknadu će odrediti sud. Namirenje povjerilaca vrši se nakon pravosnažnosti rješenja o predaji nekretnine kupcu. Sud za diobu iznosa postignutom prodajom određuje ročište. O namirenju sud odlučuje rješenjem. Žalba odgađa izvršenje, njeno usvajanje moglo uticati na izvršenje. Iz prodajne cijene se prije svega namiruju tzv.prvenstvena potraživanja, a zatim: povjerioci na čiji prijedlog je određeno izvršenje, založni povjerioci, lica koja imaju pravo na naknadu za lične služnosti i stvarne terete, te DPZ za potraživanja dažbina. U prvenstvena potraživanja spadaju: (1) troškovi izvršnog postupka, (2) dažbine dospjele za prethodnu godinu i (3) privilegirana potraživanja. Povjerilac ili drugo lice koje se namiruje iz prodajne cijene može (ako je to od uticaja na njegovo namirenje), drugom osporavati postojanje potraživanja, njegovu visinu i red po kome se treba namiriti. Sud će lice koje je osporilo potraživanje uputiti na parnicu ako odluka zavisi od spornih činjenica, a ako se spor tiče pravnih pitanja odlučiće sam. Nedospjela potraživanja založnog povjerioca isplatiće se od dana donšoenja rješenja o namirenju do dana dospjelosti potraživanja. Iznos potraživanja koje je obezbijeđeno založnim pravom, a zavisi od uslova, stavlja se u sudski depozit i isplaćuje po ispunjenju uslova. Izvršenje na sredstvima na računu dužnika vrši se preko računa povjerioca kod banke. Povjerilac je dužan da u prijedlogu za izvršenje naznači banku kod koje se vode novčana sredstva njegovog dužnika, te broj dužnikovog i svog žiro računa.

130

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Rok za podnošenje prijedloga je 8 dana. 139 vraćanje radnika na rad. 131 WWW. Ako se stvar nalazi kod trećeg lica koje istu nije voljno predati. 141 podjelu stvari. 127 proizvodi namijenjeni prodaji.3. Ako se stvari nalaze kod dužnika ili trećeg lica koje je voljno predati stvar. Ako je u ulozi izvršnog dužnika više lica koja solidarno odgovaraju po izvršnoj ispravi. Izvršenje prema pravnom licu koje obavlja privrednu djelatnost može se izvršiti na svakom sredstvu podobnom da bude predmet izvršenja i to po slijedećem redoslijedu: 126 gotovina i hartije od vrijednosti. odlučiće sud u samom izvršnom postupku. povjerilac može predložiti sudu da na njega prenese dužnikovo potraživanje prema trećem licu na predaju stvari. izvršenje se provodi na opći način: službeno lice oduzima stvari i uz potvrdu ih predaje povjeriocu. poluproizvodi za preradu i pogonski materijal (gorivo. Izvršenje radi ostvarenja nenovčanih potraživanja Nenovčano potraživanje je svako potraživanje koje se ne sastoji u plaćanju novčanog iznosa. 130 patenti. 138 radnju. dakle neće upućivati stranke na parnicu kao u drugim činjeničnim sporovima. Ako stvari nisu pronađene ni kod dužnika niti kod trećeg lica. Predaja određenih stvari. U slučaju spora između stranaka o tome koja je količina sirovina i pogonskog materijala potrebna za mjesečnu proizvodnju ili koje stvari odnosno prava su nužni za obavljanje djelatnosti dužnika. Način sprovođenja izvršenja zavisi od vrste stvari (individualno određene ili generičke stvari) i od toga da li se stvari nalaze kod dužnika ili trećeg lica. 129 druga obrtna sredstva koja nisu neophodna za vršenje djelatnosti. mazivo i sl) preko količine potrebne za jednomjesečnu prosječnu proizvodnju. 142 davanje izjave volje. a ako to ne učini naplata će se obaviti redoslijedom kojim su dužnici navedeni u prijedlogu. 66. Povjerilac čije je nenovčano potraživanje utvrđeno pravosnažnom presudom ima mogućnost da prije nego što pokrene izvršni postupak od suda zatraži da dužnika obaveže na plaćanje sudskih penala.WWW. ukoliko nisu neophodna za vršenje njegove djelatnosti. Sudski penali. Povjerilac može odrediti redoslijed dužnika u prijedlogu za izvršenje.BH-PRAVNICI. tehnička unapređenja i druga prava. Osnov za ovakvo traženje daje ZOO. 128 sirovine. izvršenje se sprovodi tako što sud na prijedlog povjerioca ocjenjuje vrijednost stvari i rješenjem određuje da dužnik u određenom roku isplati povjeriocu iznos te vrijednosti. U suprotnom sud obustavlja postupak. trpljenje i propuštanje.COM . 131 osnovna sredstva dužnika. Nakon toga na takvom potraživanju može predložiti izvršenje.COM Izvršenje prema solidarnom dužniku. sud će donijeti jedno rješenje o izvršenju. 140 upisivanje prava u javnu knjigu. 137 pražnjenje i prodaju nekretnina. Predaja i isporuka pokretnih stvari.BH-PRAVNICI. Zakon reguliše izvršenje nenovčanih potraživanja koja imaju za predmet: 136 predaju i isporuku pokretnih stvari.

132 WWW. a na trošak dužnika. Vraćanje radnika na rad sprovodi se na način na koji se sprovodi i izvršenje svih ostalih nezamjenjivih činidbi: izricanjem novčane kazne poslodavcu. povjerilac može predložiti izvršenje. a na trošak dužnika. Količina zamjenjivih stvari određene vrste koja je navedena u izvršnoj ispravi. a u odsustvu dužnika njegovom punomoćniku ili odraslom članu porodice. nekretninu predaje u posjed povjeriocu. založno pravo).WWW. izvršenje se može sprovesti ako povjerilac dokaže da je pravni prethodnik dužnika lice upisano kao vlasnik. a koja se nađe kod dužnika ili trećeg lica. sud će na prijedlog povjerioca rješenjem naložiti dužniku da unaprijed položi sudu iznos potreban za nabavku stvari. Ako dužnik u ostavljenom roku ne ispuni obavezu. izvršenje se provodi tako što sud ovlašćuje povjerioca da drugom licu povjeri izvršenje. Ispražnjenje i prodaja nekretnina. Naravno. kao prinudno sredstvo prema dužniku mogu se primijeniti samo novčane kazne. ili da povjerilac izvrši sam tu radnju. a dužnik nije upisan kao vlasnik. Ako dužnik nije upisan kao vlasnik nekretnine. Izvršenje se provodi tako što službeno lice nakon što udalji lica i ukloni stvari sa nekretnine. Izvršenje se sprovodi tako što mjesno nadležni sud koji vodi javnu knjigu za određenu nekretninu. daje novi rok za ispunjenje obaveze i izriče novu kaznu u iznosu većem od prethodne. Ako se stvari ne pronađu kod dužnika ili trećeg lica. sud po službenoj dužnosti sprovodi izvršenje rješenja o izrečenoj novčanoj kazni. Ako dužnik ne postupi po tom rješenju. Bitno je naglasiti da radnik ima pravo u izvršnom postupku tražiti da sud donese rješenje kojim će odrediti da poslodavac radniku isplati plaće dospjele od trenutka pravosnažnosti presude do trenutka vraćanja na rad. povjerilac u prijedlogu za izvršenje može zahtijevati da se prvo upiše pravo svojine na dužnika. povjerilac može tražiti ovlaštenje od suda da stvari u određenom roku nabavi na drugoj strani.COM . a na trošak dužnika. Povjerilac ima i pravo na naknadu štete zbog toga što mu predaja odnosno isporuka stvari nije izvršena. određuje da se u javnoj knjizi izvrši odgovarajući upis. U takvom slučaju sud može na prijedlog povjerioca odrediti da dužnik unaprijed položi iznos troškova. Na opisani način sprovodi se i izvršenje obaveze na trpljenje i nečinjenje. Ako se radi o upisu nekog drugog prava osim prava svojine (npr.BH-PRAVNICI. Sud ovako postupa sve dok dužnik ne ispuni obavezu ili dok zbir izrečenih kazni ne dostigne desetostruki iznos prvoizrečene kazne. Pokretne stvari se predaju dužniku. Ako dužnik u zamjenjivoj činidbi neće da izvrši određenu radnju po izvršnoj ispravi.COM Isporuka zamjenjivih stvari. sud će na njegov prijedlog procijeniti vrijednost stvari i rješenjem odrediti da mu dužnik u tom roku isplati iznos te vrijednosti. U tom slučaju. Plaća se isplaćuje u iznosu koji bi radnik ostvario da je bio na radu. Ako dužnik ponovo ne ispuni obavezu. Način izvršenja zavisi od toga da li je činidba zamjenjiva ili nezamjenjiva. sud mu izriče novčanu kaznu i ostavlja rok za plaćanje kazne i izvršenje obaveze. odrediti mu rok za prijem stvari nakon što podmiri troškove čuvanja i na kraju ga upozoriti da će u suprotnom stvari biti prodate i iz prodajne cijene namireni troškovi. oduzima se i predaje povjeriocu. trpljenje ili nečinjenje. Ako dužnik ne postupi tako. Obaveza na radnju. Ako niko od ovih lica nije prisutan ili neće da primi stvari. Ako povjerilac učini vjerovatnim da nije mogao nabaviti stvari na drugoj strani. obzirom da su one iste kao obaveza na nezamjenjivu činidbu. Upisivanje prava u javnu knjigu. a zatim upis povjeriočevog prava.BH-PRAVNICI. povjerilac mora dokazati da je dužnik stekao vlasništvo na toj nekretnini. pojverilac može na osnovu tog rješenja predložiti izvršenje protiv dužnika. stvari će biti predate trećem licu na čuvanje. Ako je činidba nezamjenjiva. Zamjenjiva je kad je umjesto dužnika može izvršiti i neko drugo lice. Sud će o tome obavijestiti dužnika.

Ako način diobe nije određen izvršnom ispravom. Sud na prijedlog stranaka određuje ročište na kome se u zapisnik unosi sporazum stranaka o postojanju novčanog potraživanja. te povjerilac ne mora dokazivati njenu vjerovatnost.BH-PRAVNICI. Ako je obaveza na davanje izjave volje sadržana u poravnanju. s tim što se izvršenje može provesti i prema trećem licu koje je nekretninu steklo u međuvremenu.COM Dioba stvari. kao i na osnovu platnog naloga izdatog na osnovu čeka ili mjenice. Za odlučivanje o prijedlogu za obezbjeđenje nadležan je sud koji vodi javnu knjigu za nekretninu. na platnom nalogu izdatom na osnovu mjenice ili čeka protiv kojih je blagovremeno podnesen prigovor. 3. Obzirom da bi prinudno ostvarenje ove obaveze bilo teško postići bez dovođenja u pitanje integriteta ličnosti. što zavisi od toga koji je od ova dva načina određen izvršnom ispravom.COM .WWW. Opasnost kao uslov se zakonski prezumira u određenim situacijama. smatra se da je ispunjena u trenutku dospjelosti. prethodne mjere i privremene mjere. Založno pravo na nekretnini zasniva se pod slijedećim uslovima: (1) da se radi o novčanom potraživanju povjerioca i (2) da se to potraživanje dokazuje izvršnom ispravom. POSTUPAK OBEZBJEĐENJA 69. odnosno popisom pokretnih stvari dužnika. određuje je sud u izvršnom postupku prema pravilima imovinskog prava.BH-PRAVNICI. odnosno rukovodeći se time da li je fizička dioba moguća ili ne. 133 WWW. Ako ispunjenje obaveze na davanje izjave volje zavisi od ispunjenja obaveze povjerioca. SREDSTVA OBEZBJEĐENJA U sredstva obezbjeđenja spadaju: založno pravo na nekretninama. 148 da povjerilac učini vjerovatnom opasnost usljed koje bi se ostvarenje potraživanja spriječilo ili znatno otežalo Prethodne mjere se mogu odrediti i na osnovu poravnanja-nagodbe zaključene pred sudom ili organom uprave. Izvršenje se provodi fizičkom diobom ili prodajom zajedničke stvari. smatra se da je dužnik dao izjavu volje u trenutku kad je povjerilac ispunio svoju obavezu. 147 da odluka još nije postala pravosnažna ili izvršna. Davanje izjave volje. Upis založnog prava ne sprečava dužnika da raspolaže nekretninom. Zasniva se upisom. Smatra se da opasnost postoji ako je prijedlog za obezbjeđenje zasnovan na nekoj od slijedećih odluka: 2. Potpisani zapisnik o sporazumu stranaka ima snagu sudske nagodbe. Prethodne mjere Kao sredstvo obezbjeđenja primjenjuju se kad su ispunjene slijedeće pretpostavke: 146 da se radi o novčanom potraživanju koje je utvrđeno odlukom domaćeg organa. umjesto prinude pribjegava se fikciji da je izjava volje data u trenutku pravosnažnosti presude koja sadrži obavezu na davanje izjave volje. na krivičnu presudu kojom je usvojen imovinskopravni zahtjev. 67.3. vremenu njegovog dospijeća i njihovu saglasnost da se potraživanje obezbijedi upisom založnog prava na nekretnini. a protiv koje je dopušteno ponavljanje postupka.

na presudi po osnovu priznanja protiv koje je izjavljena žalba.COM . Privremene mjere Uopće. s tim što se privremena mjera izdaje i u slučaju kad povjerilac učini vjerovatnim da 134 WWW. kao i nakon njegovog okončanja. 152 ako dužnik učini vjerovatnim da je u vrijeme donošenja privremene mjere potraživanje već bilo naplaćeno ili dovoljno obezbijeđeno. Vrste prethodnih mjera su: popis pokretnih stvari. u toku samog postupka.BH-PRAVNICI. onda se stvari na čuvanje predaju trećem licu. da primi stvari ili da njima raspolaže. Sud će prethodnu mjeru ukinuti ako prestane neki od uslova za njeno preduzimanje. već je kod njih težište na faktičkom obezbjeđenju. prikriti i sl. na presudi po kojoj bi se izvršenje trebalo provesti u inostranstvu. g) Zabrana dužnikovom dužniku da isplati potraživanje dužniku. Sud na prijedlog dužnika može odrediti 2 ili više prethodnih mjera istovremeno. Pretpostavke su iste kao i za osiguranje novčanih potraživanja. f) Zabrana dužniku da otuđi ili optereti nekretninu ili svoja stvarna prava na nekretnini. Za odlučivanje o prethodnim mjerama mjesno je nadležan sud koji bi bio nadležan za sprovođenje izvršenja. Njihov cilj je da se očuva postojeće stanje u imovini dužnika radi obezbjeđenja budućeg izvršenja. Privremene mjere za osiguranje nenovčanih potraživanja. ili je prestalo. Tako. kao i čuvanje tih stvari – ako se odredi čuvanje. ali se primjenjuju samo samo ako ne postoje uslovi za primjenu prethodnih mjera. Sud će obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje i ako u roku od 15 dana od isteka vremena za koje je određena prethodna mjera ne budu ispunjeni uslovi za prinudno izvršenje. te zabrana dužniku da takvo potraživanje naplati.4. 6. koji se pobija na zakonom predviđen način. Vrste privremenih mjera u zakonu nisu navedene iscrpno. Mjera može trajati najduže 8 dana od ispunjenja uslova za prinudno izvršenje. 153 ako je pravosnažno utvrđeno da potraživanje nije ni nastalo. Mogu se primijeniti prije pokretanja postupka za ostvarenje pravne zaštite. sud će na prijedlog dužnika obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje: 151 ako dužnik ispuni obavezu koja se obezbjeđuje. h) Nalog banci da sa dužnikovog računa uskrati isplatu iznosa na koji je određena privremena mjera. 5. Pretpostavke za primjenu: povjerilac mora učiniti vjerovatnim postojanje potraživanja i postojanje opasnosti da će bez privremene mjere dužnik spriječiti ili znatno otežati naplatu potraživanja time što će stvari iz svoje imovine otuđiti. uz upis te zabrane u zemljišne knjige.COM 4. Bitno je napomenuti da privremena mjera nije dopuštena ako postoje uslovi za primjenu prethodne mjere. zabrana banci da sa računa dužnika isplaćuje novčani iznos za koji je određena prethodna mjera.WWW. Privremene mjere mogu se odrediti za obezbjeđenje i novčanih i nenovčanih potraživanja. Privremene mjere za obezbjeđenje novčanog potraživanja. zabrana dužnikovom dužniku da isplati potraživanje ili da mu preda stvari. Privremenim mjerama se ne zasniva založno pravo. predbilježba založnog prava na nekretnini dužnika ili na pravu uknjiženom na nekretnini.BH-PRAVNICI. 69. na poravnanju zaključenom pred sudom ili organom uprave. već samo primjerice: e) Zabrana dužniku da raspolaže pokretnim stvarima.

160 plaćanje plate radniku za vrijeme spora o nezakonitosti odluke o prestanku radnog odnosa.) Jemstvo se u izvršnom postupku koristi u dvostrukoj funkciji: umjesto privremene mjere i kao uslov za izdavanje privremene mjere.COM . a povjerilac nije tražio produženje. 4. bračnim i paternitetskim sporovima. Naknada se ostvaruje u izvršnom postupku na prijedlog dužnika. sud će izdati privremenu mjeru samo ako povjerilac u ostavljenom roku položi određeni iznos kao jemstvo za štetu koja bi dužniku mogla nastati sprovođenjem privremene mjere... ako je to nužno za izdržavanje radnika i lica koja je on po zakonu dužan izdržavati.WWW.u izvršnom postupku. ako se nakon izdavanja privremene mjere izmijene okolnosti zbog kojih je mjera određena. te zabrana da se izvrši promjena na stvarima na koje je upravljeno potraživanje. ako povjerilac u ostavljenom roku nije pokrenuo postupak radi opravdanja mjere izdate prije pokretanja postupka. Privremene mjere se po pravilu izdaju na prijedlog povjerioca. a na ime jemstva. Sud će na prijedlog dužnika ukinuti privremenu mjeru u slijedećim slučajevima: 1. zajedno sa kamatama i troškovima. ako je prijedlog podnesen u toku postupka. ako je proteklo vrijeme na koje je određena privremena mjera. Za donošenje rješenja nadležan je sud pred kojim se vodi postupak. Povjerilac može u prijedlogu za izdavanje privremene mjere izjaviti da se umjesto privremene mjere zadovoljava i polaganjem određenog iznosa od strane dužnika.BH-PRAVNICI. U funkciji uslova za izdavanje privremene mjere jemstvo se javlja u slučajevima kad povjerilac nije učinio vjerovatnim postojanje potraživanja i opasnosti kao osnovnih pretpostavki za izdavanje privremene mjere. Sud će tako postupiti i u slučaju kad je povjerilac učinio vjerovatnim postojanje potraživanja i opasnosti ako bi sprovođenjem privremene mjere dužniku bila nanesena šteta. 3. sud će obustaviti postupak odobrenja i ukinuti već provedene radnje. 2. To su uglavnom situacije u kojima je potrebno spriječiti nasilno postupanje ili nastanak nenadoknadive štete (npr.BH-PRAVNICI. ako dužnik kod suda položi iznos potraživanja koje se obezbjeđuje mjerom. 159 zabrana dužniku da preduzme radnje koje mogu nanijeti štetu povjeriocu. U zakonu su istaknute slijedeće vrste privremenih mjera: 158 zabrana otuđenja i opterećenja nekretnina na koje je upravljeno potraživanje. nadležan je sud koji bi bio nadležan da odlučuje o prijedlogu za izvršenje. Ako je podnesen prije pokretanja postupka. Dužnik ima pravo na naknadu štete koja mu je nanesena privremenom mjerom za koju se utvrdi da je bila neosnovana. Posebnim zakonom se predviđaju situacije u kojima sud donosi privremene mjere po službenoj dužnosti. određuje se rok u kome postupak mora biti pokrenut.COM je mjera potrebna da bi se spriječila upotreba sile ili nastanak nenadoknadive štete. Ako je privremena mjera određena prije pokretanja postupka. uz upis zabrane u zemljišnu knjigu. postupku zbog ometanja posjeda. ili koju povjerilac nije opravdao. 135 WWW. U takvom slučaju. Žalba ne zadržava izvršenje rješenja suda kojim je utvrđen osnov i visina štete. Trajanje privremene mjere određuje se rješenjem. Ako dužnik položi jemstvo. Trajanje privremene mjere sud može produžiti na prijedlog povjerioca pod uslovom da se nisu promijenile okolnosti pod kojima je mjera određena.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful