P. 1
Građansko procesno pravo - Pomoćni materijal za pripremu ispita

Građansko procesno pravo - Pomoćni materijal za pripremu ispita

|Views: 51|Likes:
Published by Marko
ok
ok

More info:

Categories:Types, Business/Law
Published by: Marko on Jan 08, 2014
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

04/24/2014

pdf

text

original

PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

GRAĐANSKO PROCESNO PRAVO
SKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
UVODNA RAZMATRANJA
1. POJAM I PREDMET GRAĐANSKOG PROCESNOG PRAVA Građansko procesno pravo obuhvata 2 vrste procesnih normi: organizacione i funkcionalne. Organizacionim se ustanovljavaju sudovi-organizacija, sastav i nadležnost. U funkcionalne spadaju pravila kojima se uređuje postupak. Izvori građanskog procesnog prava mogu se podijeliti na formalne i faktičke. Formalni su ustav, zakoni i podzakonski akti. U faktičke spadaju sudska praksa (iudicatura) i pravna nauka (iuris prudens). 2. METODI OSTVARIVANJA GRAĐANSKOG PRAVOSUĐA GPP je grana prava, a građanski postupak je njen predmet. Kao grana prava, GPP je skup normi, ustanova i propisa povezanih u jednu logičku cjelinu. Građanski postupak se sastoji od sistema radnji koje se nazivaju procesno-pravnim radnjama. Postoji više vrsta građanskih postupaka, od kojih su se neki razvili u samostalne građanske postupke. To su: parnični, vanparnični i izvršni postupak. Sadržaj sudske funkcije u parničnom postupku je u odlučivanju, koje se sastoji u tome da se na utvrđeno činjenično stanje primjenjuje odgovarajuća pravna norma sa ciljem zaštite ugroženog ili povrijeđenog prava. U vanparničnom postupku sadržaj sudske funkcije primarno je u uređivanju, stvaranju i mijenjanju građanskopravnih odnosa. Sadržaj sudske funkcije u izvršnom postupku je u egzekutivnom postupanju suda kao državnog organa. Tu se postiže ostvarenje prava na način što se subjekt obaveze u propisanoj formi prisiljava da udovolji obavezi utvrđenoj u izvršnoj sudskoj odluci ili nekoj drugoj izvršnoj ispravi. 3. MJESTO GRAĐANSKOG PROCESNOG PRAVA U SISTEMU PRAVA GPP je u najbližoj vezi sa ustavnim, građanskim materijalnim pravom, te krivičnim i upravnim pravom. Odnos prema ustavnom pravu. Ustavima se vršenje sudske funkcije povjerava redovnim sudovima, a utvrđuju se i osnovni principi organizacije sudova i sudske funkcije (zakonitost, sudska nezavisnost, zbornost, dvostepenost itd). Svi ovi principi se konkretiziraju kroz norme procesnog prava. Načelo sudske nepristrasnosti i načelo kontradiktornosti su dva najvažnija principa koji su na nivou ustavnih načela, a zastupljeni su u normama organizacionog i funkcionalnog procesnog prava. Odnos GPP prema materijalnom građanskom pravu. Do odvajanja GPP od građanskog materijalnog prava došlo je tek u 19.vijeku. Razlikovanje procesnog od materijalnog građanskog prava ima kako teorijski, tako i praktični značaj. Npr. procesne radnje se ne ispituju u pogledu njihove valjanosti kao poslovi građanskog prava, već u pogledu njihove dopuštenosti. Kad je procesna radnja dopuštena, ona neće uvijek samim svojim preduzimanjem proizvesti dejstvo. Osim toga, u pogledu teritorijalnog važenja normi procesnog prava uvijek važi načelo lex fori, a u pogledu važenja normi materijalnog prava načelo lex causae. Odnos građanskog postupka prema materijalnom pravu. Predmet materijalnog prava su norme kojima se reguliše nastanak, promjena i prestanak pravnih odnosa. Predmet normi procesnog prava je utvrđivanje organa kojima se povjerava vršenje pravozaštitne funkcije i postupak u kome se ostvaruje ta funkcija. Obje vrste normi imaju isti krajnji cilj: ostvarenje utvrđenog pravnog poretka u društvenim odnosima. Zato je postupak neodvojiv od materijalnog prava, čijem ostvarenju služi. Istovremeno, postupak posjeduje i relativnu samostalnost u odnosu na materijalno pravo, jer kao pravosudna institucija doprinosi

2

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
ostvarivanju i daljem razvoju postojećeg pravnog poretka, a time i ukupnih društvenih odnosa. Forma i formalizam u postupku. Pravu je svojstvena forma zbog toga što bez forme ne bi moglo ostvarivati svoju osnovnu funkciju – obezbjeđenje stabilnosti i sigurnosti pravnog poretka. U procesnom pravu je pravna forma još više izražena. Radnje kojima subjekti postupka ostvaruju svoja procesna prava i obaveze se preduzimaju u zakonom propisanim oblicima, tj. na području procesnog prava važi princip stroge forme. S druge strane, na području materijalnog prava važi princip slobodne forme. Princip stroge forme u parničnom postupku je u službi ostvarenja tri osnovna cilja: zakonitost, pravna sigurnost i efikasnost. Pravna forma prerasta u formalizam onda kad postane sama sebi svrhom, tj. kad prestane služiti naprijed navedenim ciljevima. Odnos između GPP i upravnog prava. Parnični postupak je najstarija pravna institucija, iz čijeg okvira se izdvojio prvo krivični, a u novije vrijeme i upravni postupak. U upravnom postupku prisutne su mnoge institucije koje se ne razlikuju od instituta građanskog postupka. Osim toga, nema jasnog razgraničenja između parničnog i upravnog postupka, kakvo npr.postoji između građanskog i krivičnog postupka zahvaljujući određenosti krivično-pravnog predmeta. Neka obilježja na osnovu kojih se mogu uočiti razlike između upravnog i građanskog postupka su: 4. Po jednom shvatanju, bitno obilježje građanskopravnog odnosa je u jednakosti subjekata, za razliku od upravnopravnog odnosa u kome je na jednoj strani državni organ kao nosilac vlasti kome je druga strana potčinjena. Ovaj kriterij se smatra nedovoljnim, jer se državni organi mogu pojaviti kao ravnopravne stranke u međusobnom odnosu, ali taj odnos neće samim tim biti građanskopravni. Po drugom shvatanju, bitan kriterij za razlikovanje građanskopravne od upravne stvari je u tome da li u konkretnom slučaju organ državne vlasti vrši ovlaštenja koja su mu zakonom povjerena, ili se javlja kao nosilac prava i obaveza koja ima svaki drugi subjekt. 5. Obzirom da ovi kriteriji nisu dovoljni za kategorijalno razlikovanje, pribjegava se kriteriju formalno-pravnog razgraničenja. Po formalno-pravnom kriteriju, građanskopravnim predmetima se smatraju oni za čije su rješavanje nadležni sudovi u parničnom postupku, a upravnim oni koji se rješavaju u upravnom postupku. U savremenom pravu se upravna djelatnost i sudska funkcija međusobno približavaju u mnogim aspektima. Za djelatnost upravnih organa, kao i za djelatnost sudova, važi načelo zakonitosti. Karakteristika odnosa između upravnog i sudskog postupka jeste i međusobno dejstvo akata, tj. dejstvo presude u upravnom postupku i dejstvo upravnog akta u parničnom postupku. Ako se u parničnom postupku kao prethodno pitanje pojavi stvar koja je već pravnosnažno riješena u upravnom postupku, sud je vezan za odluku upravnog organa u okviru njene pravosnažnosti. Važi i obrnuto. Ovaj princip vezanosti za akte drugog organa je u funkciji očuvanja jedinstva pravnog poretka. Razgraničenje nadležnosti između sudova i upravnih organa vrši se po pravilima o apsolutnoj nadležnosti: ako je pokrenut parnični postupak, a radi se o upravnopravnoj stvari, sud će se oglasiti apsolutno nenadležnim i odbaciti tužbu. Važi i obrnuto. Odnos građanskog procesnog prava i krivičnog procesnog prava Sličnosti i razlike. Sličnosti su uslovljene time što i građansko i krivično pravosuđe vrše jedinstveni sudovi, a razlike time što se funkcija sudova u jednom i drugom postupku ostvaruje u različitim predmetima. Ono što je zajedničko za krivični i građanski postupak prvenstveno su ustavna načela na kojima je

3

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Razlog tome je činjenica da je parnični postupak redovni način raspravljanja i odlučivanja o građanskopravnim zahtjevima. Građanski postupak tužbom pokreće subjekt osporenog ili povrijeđenog prava. Ona postoje i u krivičnom postupku. Vezanost suda u građanskom postupku za presudu donesenu u krivičnom postupku.BH-PRAVNICI. te izricanje sankcije. a krivični postupak pokreće javni tužilac po službenoj dužnosti. koji ne može utvrđivati činjenice koje bi isključile odgovornost za štetu uzrokovanu umišljajnim krivičnim djelom. Tada se ne može umanjiti ni naknada štete zbog slabog imovinskog stanja štićenika. Načelo dispozitivnosti i raspravno načelo su specifična načela parničnog postupka. a predmet krivičnog postupka je raspravljanje i odlučivanje o tome da li je učinjeno krivično djelo. titular građanskopravnog ovlaštenja ima 2 alternativne mogućnosti: 1. Stoga.BH-PRAVNICI. To su slijedeće situacije: . Osim toga. pravna zaštita povodom povrijeđenog ili osporenog prava može se postići i putem arbitraže.kad presuda donesena u krivičnom postupku ima karakter pravno relevantne činjenice građanskog prava.WWW. da raspravljanje i odlučivanje o građanskopravnom zahtjevu pridruži krivičnom postupku (adhezioni postupak). a izuzetno i za nehat. slobodne ocjene dokaza i materijalne istine. Pravosnažna osuđujuća krivična presuda veže sud u parničnom postupku. . . da li postoji krivčna odgovornost učinioca. javnosti. U građanskom pravu se odgovara za sve oblike krivice. Ako ako sud u krivičnopravnoj stvari donese oslobađajuću presudu ili obustavi postupak.COM zasnovano organizacijsko i funkcionalno uređenje sudova: zakonitost. Predmet građanskog postupka je raspravljanje i odlučivanje u sporovima iz građansko-pravnih odnosa. U krivičnom pravu po pravilu se odgovara za umišljaj.kad je istom radnjom prouzrokovano krivično djelo i neka građanskopravna posljedica. Ostvarenje krivičnopravnih normi postiže se samo u krivičnom postupku. zaključno sa objektivnom odgovornošću. Razlike između krivičnog i građanskog postupka uslovljene su razlikama njihovih predmeta. Građanska subjektivna odgovornost je strožija od krivične. sudskog poravnanja i druge ustanoev kojima se ostvaruje načelo dispozitivnosti u parničnom postupku. razlike između građanskog i krivičnog postupka manifestuju se i na području nekih načela. ako je pred krivičnim sudom donesena oslobađajuća presuda. zbornost. onda razlozi pravne sigurnosti i ekonomičnosti. nezavisnost sudova. da pokrene samostalan građanski postupak. dvostepenost itd. Svojstvo krivično-pravne stvari ima samo ono djelo koje je zakonom utvrđeno kao krivično djelo. usmenosti. pa se samo u tom postupku može donijeti odluka sa dejstvom res iudicata. U krivičnom postupku ne postoje ustanove povlačenja tužbe. on ne može odbiti i građanskopravni zahtjev stranke iz adhezionog postupka. To su načela: kontradiktornosti. Takođe su im zajednička i načela kojima se osigurava pravilno ostvarenje sudske funkcije.kad krivično djelo ima karakter prethodnog pitanja u parničnom postupku. već tu stranku upućuje na pokretanje parničnog postupka. kad je sud u krivičnom postupku utvrdio postojanje krivičnog djela i krivične odgovornosti. Ako ista radnja proizvodi i krivičnopravnu i građanskopravnu posljedicu. odricanja od tužbenog zahtjeva. kao i sama logika daju opravdanje za vezanost parničnog suda za činjenice utvrđene u krivičnom postupku.COM . sud u 4 WWW. 2. Ako se krivično djelo i krivična odgovornost javljaju u građanskom postupku kao prethodno pitanje. S druge strane. Postoje 3 situacije u kojima je sud u građanskom postupku vezan za presudu donesenu u krivičnom postupku. parnični sud nije vezan za nju jer nepostojanje krivične odgovornosti ne znači da istovremeno ne postoji ni građanska odgovornost. S druge strane. ali je njihov domet sasvim neznatan.

upotreba sile ili prijetnje u cilju sastavljanja testamenta i sl. 5 WWW.BH-PRAVNICI.pravosnažna presuda kojom je jedan bračni drug osuđen za krivično djelo kaznom zatvora duže od 3 godine. Npr. Npr. nedostojnost za nasljeđivanje nastupa usljed određenih krivičnih djela nasljednika kao npr. za koju se veže nastanak određenih pravnih posljedica.pravo drugog bračnog druga na razvod.BH-PRAVNICI. predstavlja pravno relevantnu činjenicu za koju porodično pravo vežu posljedicu .WWW.COM .COM građanskom postupku je vezan za odluku donesenu u krivičnom postupku i to bez obzira na to da li je ona presuđujuća ili oslobađajuća. U određenim situacijama se pravosnažnoj presudi u krivičnom postupku daje karakter pravno relevantne činjenice.umišljajno lišavanje života ostavioca.

COM . Zaštitom subjektivnih prava istovremeno se ostvaruje i postojeći normativni poredak u društvenim odnosima. Pojmom parnica označava se konkretan postupak koji se vodi između parničnih stranaka. Građanskopravni odnos povodom kojeg je došlo do parnice može se i ugasiti. parnični postupak je podijeljen na opći i posebne postupke. individualističkom shvatanju. Naime. te imovinskih i drugih građanskopravnih odnosa. tada dolazi do parnice kao procesno-pravnog odnosa. primjenom materijalnog prava na postojeće činjenično stanje. odnosno kao cjelovita metoda ostvarivanja sudske funkcije u građanskopravnim sporovima. pravila ovog postupka primjenjuju redovni sudovi u raspravljanju i odlučivanju o sporovima koji nastaju iz ličnih i porodičnih odnosa. spor je svako stanje u pravnim odnosima kada se postavljeni zahtjev sukobljava sa određenim otporom ili suprotstavljanjem. osim ako su neki od ovih sporova posebnim zakonom stavljeni u nadležnost drugih sudova. ona je u svojoj egzistenciji od njega nezavisna. Samo ako jedan od subjekata zatraži sudsku zaštitu. 6 WWW.BH-PRAVNICI. FUNKCIJA PARNIČNOG POSTUPKA Prema starijem. To je uvijek određeni stepen neslaganja između 2 subjekta u pravnom odnosu. Mada se parnica pokreće povodom spora. osim što je akt primjene prava. Obzirom na različite građanskopravne odnose povodom kojih se raspravlja. Sudska praksa značajno doprinosi razvoju pravnog poretka. Svaka sudska presuda. uz podsticanje stranaka na mirno rješavanje sporova. krajnji cilj parničnog postupka je zaštita subjektivnih građanskih prava. a povodom određenog tužbenog zahtjeva koji postavlja tužilac i od suda traži zaštitu. Obično prethodi parnici. postupak ostvaruje i značajnu vaspitnu ulogu.WWW. predstavlja i stvaralački čin konkretizacije opće pravne norme na pojedinačnu društvenu situaciju. Ius dicere. POJAM I PREDMET PARNIČNOG POSTUPKA Građanski parnični postupak je opći i osnovni metod raspravljanja i odlučivanja u građanskopravnim sporovima. SPOR Pojmom građanski postupak označava se postupak kao pravna institucija. sud u parničnom postupku utvrđuje uzroke pravnih povreda i izriče sankciju radi njihovog otklanjanja. ali to samo po sebi neće imati uticaja na postojanje parnice kao procesnopravnog odnosa. Pored zaštitne. PARNICA. ali se u postupku istovremeno pruža i zaštita subjektivnih prava građana i drugih pravnih subjekata. 5. Prema najširem shvatanju. Prema Zakonu o parničnom postupku.COM Dio prvi PARNIČNI POSTUPAK OPĆA UČENJA 4. Danas je nesporno da se u građanskom postupku ostvaruje pravozaštitna funkcija kao značajna društvena djelatnost. PARNIČNI POSTUPAK. Posredstvom parnice se parnični postupak prilagođava potrebama svakog pojedinog predmeta u vršenju sudske funkcije. radnih odnosa. Ovakvom aktivnošću sud vaspitno utiče na građane da se ponašaju u duhu poštivanja zakona i morala. Parnični postupak je postupak u kome se odlučuje o (ne)postojanju subjektivnog prava. Propisi općeg postupka primjenjuju se u situacijama za koje ne postoji propis iz nekog od posebnih postupaka. Subjekti spora mogu svoj spor riješiti sporazumom ili putem arbitraže.BH-PRAVNICI. 6. ali ne mora dovesti do nje.

SHVATANJA O PRAVNOJ PRIRODI PARNIČNOG POSTUPKA Parnica kao pravni odnos.COM 7. Tako se parnica odvija i približava donošenju presude kao završnog akta. (2) parnica nastaje ulaganjem tužbe i litispendencijom. parnica je odnos između stranaka sa jedne i suda sa druge strane. procesnopravne norme nisu imperativne.BH-PRAVNICI. Tuženi nastoji valjano oponirati i argumentirano se suprotstaviti tužbenim navodima. postoje 2 osnovna modaliteta razvoja parnice: unutrašnji i vanjski. koje se sastoji u nizu procesnopravnih situacija koje su međusobno uslovljene. utičući na njen razvoj.COM . U teoriji je sporno pitanje ko su subjekti parnice kao procesnopravnog odnosa. koji zauzima svoj stav neovisno o normi kojom je reguliran neki pravni odnos. Kontraktualna teorija parnicu posmatra kao ugovor građanskog prava zaključen između stranaka. Parnica kao razvoj. pravni. a sud je samo pasivni posmatrač. Svakom slijedećom parničnom radnjom ostvaruje se neko pravo ili izvršava obaveza iz prethodne radnje. Ovo shvatanje polazi od premise da je parnica pravna situacija koja prethodi pravnom odnosu.WWW. njihovog položaja i izgleda na uspjeh. Procesne ili parnične radnje imaju funkciju pravnih činjenica. Po shvatanju trostranog pravnog odnosa. Shodno navedenom. Vanjski razvoj parnice odnosi se prvenstveno na vremensko kretanje parnice. procesne norme predstavljaju samo tehničko sredstvo u rukama sudije. Pritom sud u svrhu konačnog odlučivanja ocjenjuje pojedine procesne situacije u parnici. Shvatanje o parnici kao pravnom odnosu utemeljio je njemački procesualista Oskar Bulow. jer norme procesnog prava za njihovo preduzimanje vežu nastanak procesnih prava i obaveza. unutrašnji razvoj parnice individualizira svaki spor ponaosob. Tek tada se parnica kao pravni položaj pretvara u pravni odnos. parnica se zasniva između svake stranke i suda. ali ne i odnos između samih stranaka. Tužilac preduzima ofanzivne parnične radnje u namjeri da svoj zahtjev sudu predstavi opravdanim. a posredstvom suda i između samih stranaka. procesnopravni odnos se zasniva samo između stranaka. (3) autonomnost sudske procjene u odnosu na normu vodi pravnoj nesigurnosti. Sud održava ekvidistancu prema tužitelju i tuženom i na kraju presuđuje spor. već više imaju karakter kriterija prema kojima sudija cijeni procesna djelanja stranaka u cilju donošenja odluke. Parnica kao pravni položaj. Generator razvoja parnice je suprotnost interesa između parničara. Na taj način stranke "guraju" parnicu naprijed. Sudska odluka ne obavezuje dok ne stekne svojstvo pravosnažnosti. Osnovni nedostaci ovog učenja su: (1) parnica je osamostaljen pravni odnos. a istovremeno se stvaraju nova prava i obaveze koje traže preduzimanje novih radnji.BH-PRAVNICI. Prema publicističkom shvatanju. (3) parničari mogu biti i subjekti 7 WWW. Prema starijem. Radnje koje stranke preduzimaju uvijek su usmjerene prema sudu. Ovo učenje trpi znatne zamjerke: (1) zanemaruje se imperativni karakter procesnopravnih normi. Na osnovu ovih parametara može se odrediti karakter parnice i priroda spora (činjenični. ali se njima proizvode procesnopravne posljedice kako prema sudu tako i prema suprotnoj stranci. Prema ovom shvatanju. u kome su definisana prava i obaveze stranaka. Kao pravni odnos parnica nastaje na osnovu mnoštva procesnopravnih radnji i procesnopravnih stanja. Dakle. Unutrašnji razvoj parnice određen je sadržajem procesnih radnji parničara. civilističkom shvatanju. Prema ovom shvatanju. smjenjuju jedna drugu i tako čine tok parnične procedure. Ta prava i obaveze dovode subjekte postupka u međusobne procesnopravne odnose. i nije nužna posljedica realizacije ugovorne obaveze. po pravilu neovisan od građanskopravnog odnosa povodom kojeg se vodi. mješoviti). (2) suština parničnih radnji stranaka svodi se na puki izgled i mogućnost u pogledu reakcije suda. Parnica kao ugovor.

WWW. već i općom spremnošću sudija da ranije odluke smatraju obaveznim. Razlika između Common Law-a i Civil Law-a je u snazi koju ova dva prava daju sudskim • • • 8 WWW. Osnovne odrednice Common Law-a su: • • Obzirom da se bez prekida razvijao tokom 8 vijekova. koju nazivaju i "savješću" prava. (4) Svoju nadležnost za rješavanje spora sud ne zasniva na volji stranaka već na pozitivnim propisima. kroz sintezu odabranih postavki učenja o njenoj pravnoj prirodi. Osnovne postavke kontraktualne teorije omogućavaju pravilno shvatanje procesa osamostaljivanja parnice od građanskopravnog odnosa. Engleska teorija je odbacila pristup liberalnog tumačenja i opredijelila se za gramatičko tumačenje. PRAVNA PRIRODA ANGLOAMERIČKE CIVILNE SUDSKE PROCEDURE Fundamentalna doktrina Common Law-a je "stare decisis". (5) Radnje parničara pred sudom imaju dejstvo ako su preduzete lege artis. do tačke isključivosti (tj. Međutim. sud će potražiti razumno rješenje i riješiti konkretan pravni problem. jer sudiji nije data mogućnost da u konkretnom slučaju odbije primijeniti pravno pravilo stvoreno precedentom pod izgovorom da zahtjevima pravičnosti neće biti udovoljeno. Komplementarno sa prethodnim shvatanjem. Dodatni faktor u primjeni precedentnog prava je pravičnost (equity). Bitna dimenzija teorije o obaveznosti precedenta je njegovo svojstvo izvjesnosti (certainty) i uvjerljivosti (authority). Ni jedna od naprijed navedenih teorija ne nudi sveobuhvatan odgovor na pitanje pravne prirode parničnog postupka. Parnica kao ekletički pojam. čini se najprihvatljivijim u pogledu objašnjavanja pravne prirode parničnog postupka. da sa njim ne mora biti ni u kakvoj vezi). Izvjesnost se u Common Law-u postiže ne samo pravilima logike. Učenje o parnici kao pravnom položaju je posmatranje parnice kao niza pravnih situacija čiji su učesnici stranke i sud. 8. a ne logička cjelina. Parnični postupak može pokrenuti svaki subjekt koji tvrdi da je njegovo subjektivno pravo ugroženo ili povrijeđeno. Common Law je prvenstveno historijska kategorija.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. Shvatanje parnice kao razvoja kompatibilno je navedenim teorijama. Otuda izreka "Law is the reason" u angloameričkom pravu. te odnos između suda i stranaka s druge strane. odnosno stranaka. ali i pravna situacija (položaj) u kome se stranke naizmjenično nalaze. a s druge strane ostavlja sudu priliku da zauzme samostalan stav i donese odluku koja ubuduće može imati značaj sudskog precedenta. U osnovu ekletičkog pojma parnice leži više faktora: • • Shvatanje parnice kao procesnopravnog odnosa doprinosi boljem razumijevanju parnice kao cjeline. gdje sudije uglavnom riječima daju značenje definirano u rječniku i ne tumače slobodno namjeru zakonodavca. ovo učenje čini sintezu koja vodi ka lakšem razumijevanju pravne prirode parnice.COM koji nisu stranke u građanskopravnom odnosu. Ovaj princip je osnovno pravilo sistema precedentnog prava. koja u angloameričkom pravu ima dvostruko značenje: s jedne strane sudu daje mogućnost da se u svojoj odluci pozove na ranije presuđenu stvar. • • Ekletičko shvatanje parnice. jer je parnica istovremeno i razvoj i međusobni odnos stranaka s jedne strane. Ako se pred sudom nađe slučaj za koji ne postoji ni jedan precedent na koji bi se sudija pozvao. Slijedeći bitan faktor u primjeni precedentnog prava je razum (reason). pravičnost nije zaseban izvor Common Law-a.COM . uglavnom i bez odobrenja protivne strane. mada svaka od njih doprinosi njegovom boljem razumijevanju.

2. Tuženi isto to pravo stiče u trenutku kad tužitelj protiv njega podnese neosnovanu tužbu. ili čak na rezultat pravosudne djelatnosti. Dužnost suda je da postupa po zahtjevu stranaka za pružanjem pravne zaštite.COM precedentima.po ovoj teoriji. U monističke koncepcije spadaju pandektna teorija. U Common Law su precedenti glavni izvor prava. obrazloženje. teorije publicističkog monizma zasnovane su na shvatanju o presudnoj ulozi države i kao takve nisu mogle dati cjelovit odgovor na pitanje pravne prirode pravozaštitnog zahtjeva. Uskraćivanje prava na tužbu. Civilistička teorija slijedi Savigny-jevo učenje i negira samostalnost prava na tužbu. Ovo je u direktnoj suprotnosti sa shvatanjem pravozaštitnog zahtjeva kao prava stranke na povoljnu pravnu zaštitu. u američkom holding). • Sudska odluka u kojoj nije naveden ni jedan precedent je u Common Law-u anomalija. Pravo na pravosuđe (Rosenberg) – Ovo shvatanje u suštini negira postojanje pravozaštitnog zahtjeva. Sudska odluka mora imati valjan pravni ratio decidendi (u engleskom pravu the reason for decision. Povredom subjektivnog materijalnog prava dolazi do njegove metamorfoze u pravo na tužbu. Izuzeci su: nužna odbrana. Teorija o konkretnom pravu na pravnu zaštitu . a apstraktna pravda zahtijeva donošenje presude. pravo na tužbu je radikalno odvojeno od subjektivnog materijalnog prava. Predmet spora je građanskopravno potraživanje koje je istaknuto kao kondemnatorni tužbeni zahtjev. OBLICI ZAŠTITE SUBJEKTIVNIH GRAĐANSKIH PRAVA Samopomoć je u savremenim zakonodavstvima po pravilu nedopuštena. jer bi to širom otvorilo vrata primjeni samopomoći. Teorije civilističkog monizma tužbu reduciraju isključivo na kondemnaciju i u osnovi razlikuju samo 2 vrste presuda: one kojima se usvaja i one kojima se odbija tužbeni zahtjev. 9. Zakonom uređena pravna zaštita se ostvaruje u odgovarajućim postupcima (sudskim i administrativnim). Kao izraz povrede materijalnog prava. Pravo uopće svodi se na proces. ali i obiter dictum. krajnja nužda. smatrajući da pravo na tužbu i subjektivno pravo predstavljaju 2 pojavna oblika istog prava. u skladu sa materijalnim i procesnim pravom koje treba primijeniti. civilistički i publicistički monizam. tužba ima obligacioni karakter. pravo na tužbu je različito od subjektivnog materijalnog prava. Osnovni teorijski pristupi ovom problemu su monistički i dualistički. Danas su uglavnom prevaziđene. Pravo stranke na pravnu zaštitu se ostvaruje svojevrsnom molbom koju ona upućuje sudu. Predmet spora i dalje nije procesualistički.BH-PRAVNICI.WWW. tj.pravozaštitni zahtjev nije apstraktan. a ne samostalni izraz prava ili pravnog zahtjeva. a subjektivno materijalno pravo na pravo na tužbu. tužba bi se mogla podnijeti i na osnovu samo “tobožnjeg” prava. Opće pravo na pravnu zaštitu tjera tuženog da se upusti u parnicu. Po ovoj teoriji. tužba je samo pojavni oblik materijalnog prava. 3. neovisno od materijalnog prava. Dakle. nego civilistički pojam. Predstavnik pandektne teorije je Savigny. PRAVOZAŠTITNI ZAHTJEV Postoje različita gledišta o pojmu i pravnoj prirodi pravozaštitnog zahtjeva. U ovakva shvatanja spadaju: 1. 10. što nije slučaju Civil Law-u. Teorija o apstraktnom pravu na tužbu (Degenkolb) . U savremene koncepcije spadaju: 9 WWW. neovisno o postojanju ili osnovanosti tužbenog zahtjeva. već je konkretna kategorija: tužitelj na osnovu konkretnog građanskopravnog (vanprocesnog) odnosa podnosi javnopravni zahtjev 0sudu radi donošenja za njega povoljne odluke određenog sadržaja. Odluke nižih sudova (inferior courts) po pravilu ne predstavljaju obavezne precedente. Dualističke koncepcije polaze od pretpostavke da je pravozaštitni zahtjev različit (odvojen) od materijalnog prava.BH-PRAVNICI.COM . Publicistički monizam suštinu pravnog poretka vidi u njegovoj javnopravnoj dimenziji. pa se te odluke u sudskoj praksi navode zbog svog izuzetnog karaktera. odnosno na ostvarenje pravne zaštite je nedopustivo u savremenom pravu. Ono pripada svakom subjektu. S druge strane. Shodno tome. dozvoljena samopomoć i ius retentionis. te putem arbitraža.

Postojanje stvarne legitimacije (legitimatio ad causam) nije procesna pretpostavka. Ako se nedostaci odnose na stranke. Na postojanje pretpostavki sud načelno pazi tokom cijelog postupka. odnosno postojanje urednog zastupanja ako nema parnične sposobnosti. O postojanju procesnih pretpostavki sud vodi računa po službenoj dužnosti.BH-PRAVNICI. Nedostaci nekih procesnih pretpostavki će odmah dovesti do odbacivanja tužbe kao nedopuštene (res iudicata i lis pedens). stranaka i predmeta spora. U procesne pretpostavke koje se tiču suda spada nadležnost (međunarodna. Učenje o pravu na tužbu utvrđuje nove pravce savremene procesualističke misli. te postojanje ovlaštenja za vođenje konkretne parnice (legitimatio ad processum . Opće moraju postojati u svakoj parnici. uslova od kojih zavisi osnovanost predmeta odlučivanja. te postojanje pravnog interesa za tužbu (tužilac ima pravni interes da ustane tužbom tek onda kad tuženi odbije da dobrovoljno udovolji njegovom traženju). Pravo na tužbu bila bi složena i dinamična procesnopravna pozicija tužitelja u parnici. već uslov od kojeg zavisi osnovanost tužbenog zahtjeva. Pravo na tužbu je javnopravne (procesnopravne prirode). Dakle. 2. Subjektivno materijalno pravo. mjesna i funkcionalna). Opće pretpostavke se tiču svih bitnih elemenata parnice: suda. PROCESNE PRETPOSTAVKE Procesne pretpostavke su uslovi ili okolnosti utvrđeni normama procesnog prava.ne smiju postojati). Izuzetno. Procesne pretpostavke mogu biti opće i posebne. a drugi normama materijalnog prava. Pretpostavke koje se tiču predmeta spora imaju karakter procesnih smetnji.mjesna nadležnost) sud pazi samo do određene faze u postupku. do odbacivanja tužbe će doći samo ako sud nije uspio da otkloni te nedostatke. tj. 10 WWW. stvarna. na procesne pretpostavke koje se tiču predmeta spora. uz ispunjenje zakonskih pretpostavki. Potrebno ih je strogo razlikovati od materijalnih pretpostavki. a od kojih zavisi dopuštenost raspravljanja i odlučivanja o tužbenom zahtjevu. pravo na tužbu i obaveze suda prema državi su u lancu međuzavisnosti. Takođe mogu biti pozitivne i negativne. što ne isključuje mogućnost strankama da ukazuju sudu na nedostatke. Pretpostavke koje se tiču stranaka su: postojanje stranke.BH-PRAVNICI. Njegov pravnodogmatski sadržaj sastoji se u dužnosti suda da. Posljedice nedostatka procesnih pretpostavki. a negativne predstavljaju procesne smetnje za dopuštenost parnice (tj. sud će tužbu dostaviti nadležnom sudu i na taj način otkloniti nedostatak. preduzima određene procesne aktivnosti. sintetična ili materijalno-procesnopravna teorija zasniva se na sintetiziranju pravnog ovlaštenja i prava na pravnu zaštitu.COM .procesna legitimacija). Njihovo postojanje sprečava vođenje parnice. Nedostatak bilo koje procesne pretpostavke za posljedicu ima nemogućnost raspravljanja i odlučivanja. samo na neke pretpostavke (npr.WWW. pravno-sociološku i pravno-političku dimenziju. sud najčešće saznaje po prigovoru tuženog. dok su posebne propisane samo za neke vrste sporova ili samo za određena pitanja. Ova teorija smatra da je pravozaštitni zahtjev s jedne strane strukturalni dio materijalnog prava. ovlaštenik ima 2 ovlaštenja: (1) da od svog partnera zahtijeva ispunjenje obaveze u skladu sa sadržajem pravnog odnosa i (2) da od državnih organa zahtijeva zaštitu svojih prava. Pravna priroda prava na tužbu ima svoju pravno-dogmatsku. To su: postojanje presuđene stvari (res iudicata). Prve su određeni normama procesnog. stranačka i parnična sposobnost. Naprotiv. a s druge strane on je sastavni dio tužbe. postojanje parnice (lis pedens). 11.COM 1. Pozitivne moraju postojati da bi bilo dopušteno raspravljanje u parnici. nova monistička. Ako se nedostaci tiču relativne nadležnosti (stvarne i mjesne).

Npr. Ako se u parničnom postupku kao prethodno pitanje pojavi neko pravno pitanje koje nije u nadležnosti suda pred kojim se postavlja. To znači da sva lica. Ako nadležni organ nije donio odluku. Sud će tako postupiti ako je pred nadležnim organom već pokrenut postupak u kome se o prethodnom pitanju odlučuje kao o glavnom pitanju. Naknadna odluka nadležnog organa. Na taj način se izbjegava rizik donošenja različitih odluka o istom pitanju. primjenjuje se procesno pravo suda koji vodi postupak. Pravosnažna odluka koju je donio nadležni organ vezuje sud pred kojim se to pitanje javilo kao prethodno pitanje. ako je različita od odluke o prethodnom pitanju. 13. Prethodna. onda ovlaštenja suda u rješavanju tog pitanja zavise od toga da li je nadležni organ već donio pravosnažnu odluku ili ne. predstavlja osnov za podnošenje zahtjeva za obnovu postupka. prekinuti postupak i sačekati da nadležni organ meritorno odluči o tom pitanju. mogu da tuže i da budu tužena. S obzirom na lica. Ovaj izuzetak na području građanskog pravosuđa znači da lica sa diplomatskim imunitetom ne mogu biti tužena. sud ima ovlaštenje da odlučuje o tom pitanju.WWW. može se kao prethodno postaviti pitanje da li tužilac ima pravo svojine na predmetnoj stvari. rukovodeći se razlozima svrsishodnosti. ili kao o glavnom pitanju. sud u parničnom postupku može o tom pitanju odlučivati dvojako: u funkciji prethodnog pitanja. Sva lica koja se nalaze na teritoriji naše zemlje po pravilu su pod jurisdikcijom domaćih sudova. 11 WWW. tj. Ovo načelo je univerzalno prihvaćeno u svim pravnim sistemima. VAŽENJE NORMI PROCESNOG PRAVA S obzirom na prostor. a kad je u pitanju primjena materijalnog prava. u parnici povodom tužbe u kojoj je zahtjev usmjeren na povrat stvari po osnovu prava svojine. Odluka o prethodnom pitanju ima pravno djelovanje samo u parnici povodom koje je to pitanje riješeno.BH-PRAVNICI. INCIDENTALNO PITANJE Značenje u parničnom postupku.BH-PRAVNICI. Prethodno pitanje može biti samo pravno pitanje (dakle ne i činjenično) koje samo po sebi čini pravnu cjelinu i podobno je da bude predmetom samostalnog odlučivanja. Kao takva ne stiče svojstvo pravosnažnosti i unosi se u obrazloženje. već u nadležnosti nekog drugog suda ili drugog organa. Odluka o prethodnom pitanju čini sastavni dio činjenične podloge spora. bez obzira na državljanstvo. Sud nije obavezan da u svakom konkretnom slučaju donosi odluku o prethodnom pitanju. Pravni odnosi koji se pojavljuju u funkciji prethodnih pitanja najčešće spadaju u onu vrstu pravnih odnosa za čije rješavanje je sud inače nadležan. ali mogu tužiti. U pogledu važenja normi procesnog prava vrijedi načelo lex fori. Na području procesnog prava lex fori važi uvijek. On može.COM . kolizione norme MPP dozvoljavaju i primjenu inostranog materijalnog prava po načelu lex causae. incidentalna ili prejudicijelna pitanja su pravna pitanja koja nisu neposredan predmet odlučivanja u parnici. Tada se odluka o prethodnom pitanju unosi u obrazloženje sudske odluke i ona nema autoritet presuđene stvari. Incidentalna ovlaštenja suda u parnici. U takvom slučaju. bez obzira na to ko su stranke u sporu. ali samo kao o prethodnom pitanju. a sa ciljem donošenja odluke o tužbenom zahtjevu kao glavnom pitanju. Problem obavljanja procesnih radnji izvan države rješava se institucijom međunarodne pravne pomoći. O prethodnom pitanju kao glavnom pitanju sud će odlučivati samo ako to stranke zahtijevaju. a ne u dispozitiv sudske odluke. Izuzeci su lica koja uživaju diplomatski imunitet. U suprotnom će sud o tom pitanju odlučivati kao o prethodnom pitanju. ali se nalaze u funkciji odlučivanja o tužbenom zahtjevu.COM 12.

kontradiktornost. načela koja su podignuta na nivo ustavnih načela . u prelaznim i završnim odredbama se obično utvrđuje kada će se započeta parnica nastaviti po odredbama zakona prema kome je započeta. Po našem ZPP. specifična ili određujuća načela GPP . postupak će se voditi prema pravilima novog zakona.BH-PRAVNICI. načela koja su manje-više karakteristična i za druge postupke . Određivanje predmeta parnice. Pokretanje postupka. javnost. U slučaju sumnje u postojanje i obim prava imuniteta. Načelo dispozitivnosti se manifestuje u više aspekata: u pokretanju postupka. Postupak se pokreće procesnom radnjom čiji je pravno tehnički naziv tužba. a kada će se nastaviti prema pravilima novog zakona. materijalne istine. Sud u parničnom postupku pruža zaštitu samo u granicama zahtjeva koje su stranke postavile tokom postupka. postupak će se nastaviti po starom zakonu do pravosnažnosti presude. Pravilo je da će se parnica koja je pokrenuta za vrijeme važenja starog zakona nastaviti i okončati prema pravilima novog zakona. OSNOVNA NAČELA Sva načela GPP mogu se podijeliti u nekoliko grupa: 1. objašnjenje daje Federalno ministarstvo pravde.WWW.načelo usmenosti.COM . sudskog upravljanja postupkom itd. 2. u pogledu raspolaganja tužbenim zahtjevom.BH-PRAVNICI. Ako presuda nije bila donesena ili ako je drugostepeni sud ukinuo presudu i predmet vratio na prvostepeno odlučivanje.1. 14. ekonomičnosti. te u pogledu kretanja i okončanja postupka. 14. slobodne ocjene dokaza. a nikada na inicijativu suda. On ne može tužitelju dosuditi više od traženog. 2. 3. kad sklapaju određeni pravni posao). osim u slučajevima kada to sam zakon izričito dozvoljava. Načelo dispozitivnosti važi i u žalbenom postupku . u sporovima povodom stvarnih prava na nekretninama koje su dio teritorije BiH. S obzirom na vrijeme. Ova lica mogu tužiti i biti tužena u slijedećim slučajevima: 1. niti nešto drugo osim onoga što je tražio. Parnični postupak se uvijek pokreće na inicijativu titulara ugroženih ili povrijeđenih subjektivnih građanskih prava. U pogledu vremenskog važenja vrijedi opće načelo da pravne norme nemaju povratno dejstvo. ako je prije stupanja na snagu novog zakona prvostepeni sud izrekao presudu koja još nije postala pravosnažna. postoje izuzeci i od pravila da lica sa diplomatskim imunitetom ne potpadaju pod jurisdikciju domaćih sudova. Princip neposrednog ili trenutnog dejstva normi procesnog prava (tempus regit actum) izvodi se na osnovu činjenice da norme novog zakona ne važe za procesne radnje preduzete prije stupanja zakona na pravnu snagu.načelo dispozitivnosti i raspravno načelo. 12 WWW. kad jednostranom izjavom volje pristanu na jurisdikciju sudova BiH u nekom konkretnom predmetu (npr. Kako zahtjevi pravne sigurnosti ne dozvoljavaju velika odstupanja u pravcu povratnog dejstva normi procesnog prava. Dispozitivnost i oficijelnost Značaj načela. određivanju predmeta parnice.COM Međutim. pružanje pomoći neukim strankama.sud pobijanu presudu preispituje samo u dijelu u kome je podnosilac žalbe pobija.

Značaj i funkcija.BH-PRAVNICI. S tim u vezi sud je obavezan da prati da li se disponiranja stranaka kreću u granicama koje su pravno dozvoljene i da onemogući sve dispozicije koje su u suprotnosti sa postojećim pravnim poretkom. sud mora imati činjenice i dokaze kojima utvrđuje njihovu istinitost. Zbog toga su u određenoj mjeri ograničena disponiranja stranaka u sporovima iz takvih odnosa (npr. Povrede dispozitivnosti. Ono u cjelosti spada u okvire dužnosti suda po principu iura novit curia (sud poznaje pravo). mogu svojim saglasnim voljama ili određenim držanjem u parnici dovesti do mirovanja postupka ili mogu povlačenjem tužbe dovesti do okončanja postupka isl.2. Radikalna primjena ovog načela vodila bi podjeli dužnosti između suda i stranaka po principu da mihi facta. ovlašten je da pri donošenju odluke u obzir uzme samo te činjenice. Međutim.bračni i porodični odnosi). Da bi sud mogao donijeti pravilnu odluku. on mora utvrditi pravno relevantne činjenice i zatim ih podvesti pod odgovarajuću pravnu normu. a ako je to dužnost suda onda govorimo o istražnom ili inkvizitornom načelu. Domet načela oficijelnosti u parničnom postupku.WWW. takođe je dužan spriječiti dispozicije koje su same po sebi dopuštene. U tom cilju je potrebno dati odgovor na 2 pitanja: činjenično i pravno. Raspravno načelo u našem građanskom postupku ima mjesto osnovnog načela. sudsko poravnanje). Čiste procesne dispozicije su neke od dispozitivnih parničnih radnji stranaka koja se ograničavaju na samu parnicu i pravno su relevantne samo dok parnica traje. 14. priznanje tužbenog zahtjeva. tj. Ovo raspolaganje se po svom dejstvu izjednačava sa pravosnažnom presudom. te sudsko poravnanje. Sud je prvenstveno dužan da spriječi one dispozicije koje su same po sebi u suprotnosti sa postojećim pravnim poretkom. stranke imaju određene mogućnosti da svojom voljom utiču na razvoj i okončanje postupka.COM Materijalne procesne dispozicije. tako i društvene zajednice. dabo tibi ius (daj mi činjenice. Stranke npr. Raspravnost i istražnost Određenje pojmova. Da bi mogao dati odgovor na činjenično pitanje. Međutim.BH-PRAVNICI. sud je vezan za činjenice i dokaze koje prezentiraju stranke. U našem pravu se primjenjuje načelo sudskog upravljanja postupkom. sud je dužan da po službenoj dužnosti prikuplja činjenice i dokaze. daću ti pravo). Određeni građanskopravni odnosi su u interesu kako samih stranaka. tj. Pružanje odgovora na pravno pitanje se sastoji u pronalaženju odgovarajuće pravne norme i utvrđivanju njenog sadržaja. Formalne (čiste) procesne dispozicije. Ako je dužnost prikupljanja činjenica i dokaza (procesne građe) na strankama.COM . Odlučivanje zasnovano na osnovu nedopuštenih dispozicija stranaka za posljedicu ima apsolutno bitnu povredu postupka. Po istražnom načelu. Stepen 13 WWW. nije vezan za činjenice i dokaze koje prezentiraju stranke. Najteže posljedice prekoračenja načela dispozitivnosti proizvodi materijalno raspolaganje zahtjevom za pružanje pravne zaštite (priznanje tužbenog zahtjeva. radi se o raspravnom načelu. Prema raspravnom načelu. U dispozitivne radnje stranaka spadaju odricanje od tužbenog zahtjeva. Stranke tokom cijelog postupka disponiraju (raspolažu) tužbenim zahtjevom. odricanje od tužbenog zahtjeva. ali imaju za cilj da proizvedu nedopuštene pravne posljedice.

već je ovlašten da izvodi i druge dokaze koje smatra značajnim za odlučivanje. Odnos raspravnosti prema materijalnoj istini. Kombiniranje raspravnog i istražnog načela su u službi načela materijalne istine. neposrednosti i javnosti. bez obzira na njegova istražna ovlaštenja. tvrdnjama i zahtjevima suprotne stranke. pasivnim držanjem (pogotovo tuženog) otežava se i usporava rad suda u postupku. Realizacija kontradiktornosti u postupku.WWW. Kontradiktornost Pojam obostranog saslušanja stranaka. zajedno sa načelom usmenosti.odredbe o dostavljanju). ako se stranka ne izjašnjava o navodima. a ne i obaveza da se izjasne u postupku.COM aktivnosti suda u prikupljanju činjenica zavisi od prirode predmeta spora. Stranke su dužne da ponude dokaze. Ovaj zahtjev je u službi ravnopravnosti stranaka i pravilnog donošenja presude u sporu. To podrazumijeva i mogućnost stranke da se izjašnjava o radnjama samog suda. procesni sistemi poznaju različita rješenja.COM . ali ne može sam prikupljati činjenice. sud je vezan za činjenice koje mu stranke prezentiraju. S druge strane. Npr. koje je jedno od osnovnih i odlučujućih načela građanskog parničnog postupka. ali sud nije vezan isključivo za te njih. Sud bi bez saradnje stranaka teško dolazio do činjenica i dokaza.BH-PRAVNICI. npr. a na taj način sud prikuplja potrebnu procesnu građu. Međusobno suprotstavljeni interesi iniciraju stranke na prezentiranje činjenica i dokaza koji im idu u prilog. smatra se da priznaje te navode. U osnovi načela kontradiktornosti je zahtjev da se objema stranaka pruži mogućnost da se izjasne o svim elementima odlučivanja. ovo načelo odgovara materijalnopravnom načelu qui tacit consentire videtur (ko ćuti smatra se da priznaje). Sva takva pravila su u službi ostvarivanja načela kontradiktornosti i njihov značaj se ne bi 14 WWW. i to bez obzira na prirodu spora. Korištenjem ovog prava. u bračnim i paternitetskim sporovima sud nije vezan za činjenice koje mu stranke prezentiraju. obzirom na njegovu aktivnu ulogu u postupku.3. 14. U sporovima u kojima je ograničeno načelo dispozitivnosti dolazi do izražaja aktivna uloga suda sa inkvizitornim ovlaštenjima. Poštivanje načela kontradiktornosti u savremenim procesnim sistemima podrazumijeva da se strankama osigurava samo pravo (tj. Zbog toga. Sud je dužan da na pogodan način navede stranke da dopune svoje činjenične navode. Naše pravo nije zauzelo konkretan stav ni prema jednom od ova 2 načela. ali je bliže stanovištu negativne litiskontestacije. Načelo kontradiktornosti podrazumijeva da se svakoj stranci mora omogućiti da u zakonom propisanom roku i formi može preduzimati sve radnje koje može preduzeti i suprotna strana. niti zasnovati odluku na činjenicama koje mu stranke nisu prezentirale. te da se može izjasniti o svim radnjama koje se preduzimaju u postupku a koje su relevantne za donošenje presude. Načelo afirmativne litiskontestacije ima ograničen domet primjene. od kojih su preovlađujuća 2: princip afirmativne i princip negativne litiskontestacije. U sve faze postupka ugrađeni su zahtjevi načela kontradiktornosti. Načelo negativne litiskontestacije iz pasivnog držanja stranke izvodi zaključak da ta stranka poriče navode i zahtjeve suprotne stranke.kod donošenja presude zbog izostanka. GPP sadrži veliki broj pravila koja su po svom sadržaju pravnotehničke prirode (npr. Prema načelu afirmativne litiskontestacije.mogućnost). da bi otklonili negativan uticaj koji proizvodi pasivno držanje tuženog. tvrdnje odnosno zahtjeve.BH-PRAVNICI. stranke znatno doprinose razjašnjavanju svih elemenata spora. Ako je predmet spora zahtjev kojim stranke mogu disponirati. Na području prikupljanja dokaza. inkvizitorna ovlaštenja suda su znatno više izražena nego na području prikupljanja činjenica. Dakle. Litiskontestacija. Ovo načelo posebno dolazi do izražaja na glavnoj raspravi.

4. 4. Sve ostale povrede o formi postupanja u postupku predstavljaju relativno bitnu povredu. sudske odluke i pravni lijekovi. 14. pred vijećem koje je nadležno da sudi o tužbenom zahtjevu. Povreda načela usmenosti. Pripremno ročište je primarno u funkciji razjašnjavanja i rasvjetljavanja spornog činjeničnog stanja. Dokazi se izvode na glavnoj raspravi. to predstavlja apsolutno bitnu povredu parničnog postupka. Ono podrazumijeva da sud po pravilu svoju odluku može zasnovati samo na osnovu procesne građe koja je bila predmet usmenog raspravljanja. Postoje 2 vrste ročišta: pripremno (fakultativno) i ročište za glavnu raspravu (obligatorno). ako to zakon izričito dozvoljava. Načelo pismenosti komplementarno je načelu usmenosti i za cilj ima otklanjanje određenih nedostataka u načelu usmenosti. U našem parničnom postupku usmenost je osnovno načelo. može se kontradiktorna presuda donijeti i bez održavanja glavne rasprave.BH-PRAVNICI.COM . To u krajnjoj liniji znači: 3. ako sud nakon prijema odgovora na tužbu utvrdi da među strankama nije sporno činjenično stanje.BH-PRAVNICI. Povreda načela kontradiktornosti ima dejstvo apsolutno bitne povrede postupka zbog koje se mogu ulagati svi redovni i vanredni pravni lijekovi. Komplementarnost načela. Sud je ovlašten da odstupi od primjene načela kontradiktornosti samo kad je to izričito određeno zakonom.COM trebao potcjenjivati niti proglašavati formalizmom. Na glavnoj raspravi svi dokazi moraju biti izvedeni usmeno: svjedoci i vještaci istupaju usmeno. Bez pismenog bilježenja ovih radnji ne bi se mogla preispitivati pravilnost donesene odluke u postupcima povodom pravnih lijekova. Načelo usmenosti ostvaruje se na ročištu. a ročište za glavnu raspravu je u funkciji utvrđivanja istinitosti činjeničnih tvrdnji stranaka. Takve radnje su tužbe. 14. da sud sva saznanja na kojima zasniva svoju odluku stiče neposrednim zapažanjem. da u donošenju odluke mogu učestvovati samo sudije koje su učestvovale na glavnoj raspravi. Sud o ovoj povredi vodi računa po službenoj dužnosti. isprave i zapisnik o posredno izvedenim dokazima se čitaju itd. Pismeni oblik zahtijevaju radnje čiji se sadržaj ne može dovesti u pitanje ni dužim protekom vremena. Puna vrijednost načela neposrednosti dolazi do izražaja u primjeni zajedno sa načelom usmenosti. a podnošenje prijedloga za obnovu postupka usljed povrede ovog načela nije vezano za objektivni rok. slučaj u postupku u privrednim sporovima. Neposrednost i posrednost Dejstvo neposrednosti. Usmenost i pismenost Vrijednost načela. bez posredovanja trećeg.WWW. dokazi se 15 WWW. Samo izuzetno.5. Shodno tome. Sadržaj usmeno preduzetih radnji na ročištu se pismeno zasvjedočava u sudskom zapisniku. ali sud odluku donosi na osnovu činjenica koje je utvrdio na glavnoj raspravi. Ako sud donese presudu bez održavanja glavne rasprave. Prema načelu neposrednosti. sud svoju odluku po pravilu može zasnivati samo na osnovu neposrednog raspravljanja.tužba). Stranke izvan ročišta preduzimaju radnje u obliku podnesaka u kojima iznose činjenične tvrdnje i dokaze (npr. Vrijednost načela neposrednosti posebno dolazi do izražaja u oblasti izvođenja dokaza. To je npr.

Ako se vijeće izmijeni tokom glavne rasprave.COM . kod kojih je javnost isključena ex lege. Sudsko vijeće može odlučiti da glavnoj raspravi. Dejstvo posrednosti. nakon što se o tome izjasne stranke. Povreda načela javnosti ima za posljedicu apsolutno bitnu povredu parničnog postupka samo ako je javnost nezakonito isključena sa glavne rasprave. Pružanje pomoći neukim strankama Vrijednost načela. umješače. a kao procesnopravna garantija Zakonom o parničnom postupku. oni neće sami po sebi (ex lege) dovesti do isključenja javnosti. Najvažnija odstupanja se odnose na izmjenu u sastavu vijeća tokom glavne rasprave. te iz razloga morala. obostranog 16 WWW. Izuzetak su bračni i paternitetski sporovi. Odstupanje od načela neposrednosti u korist načela posrednosti dozvoljeno je samo u vrlo ograničenoj mjeri. Načelo javnosti kao pravo omogućava svakom punoljetnom građaninu da prisustvuje raspravi pred sudom. U ostalim slučajevima sud o isključenju javnosti odlučuje rješenjem koje mora biti obrazloženo i javno objavljeno. glavna rasprava mora ponovo započeti. zatim osiguranja javnog reda. sud svoje saznanje o činjeničnom osnovu za odlučivanje stiče posredstvom trećeg. Isključenje javnosti se ne odnosi na stranke. te na mogućnost posrednog izvođenja dokaza. Formalna jednakost stranaka ostvaruje se načelom kontradiktornosti. naučni ili javni radnici ako je to od interesa za njihovu djelatnost. te da o sadržaju i rezultatima rasprave bude informiran putem medija. Isključenje javnosti. Izuzeci od načela javnosti uspostavljaju se u svrhu čuvanja službene. da se već izvedeni dokazi ne izvode ponovo nego da se samo pročita zapisnik o izvođenju tih dokaza. U svim ostalim slučajevima povrede ovog načela mogu biti samo relativno bitne povrede postupka. a zbog ustavnog načela nepovredivosti ličnog i porodičnog života. U takvim slučajevima se zapisnici o izvedenim dokazima obavezno čitaju na glavnoj raspravi.Međutim. vijeće može odlučiti.WWW. na kojoj je isključena javnost. poslovne ili lične tajne. 14. ili samo jednog dijela. prisustvuju pojedine službene osobe. Odstupanje od principa neposrednog izvođenja dokaza dozvoljeno je samo ako za to postoje važni razlozi. Dakle. njihove zastupnike. a prije donošenja odluke. Osim toga. ako se sastav vijeća izmijeni nakon posljednjeg ročišta. Vijeće tada može odlučiti da se određeni dokazi izvedu pred predsjednikom vijeća ili zamoljenim sudijom. Načelo neposrednosti je zadovoljeno ako je prilikom donošenja odluke vijeće u istom sastavu u kome je bilo na posljednjem ročištu glavne rasprave. već sud u svakom konkretnom slučaju ocjenjuje opravdanost isključenja javnosti sa cijele rasprave.7. U osnovi načela javnosti kao procesnopravne garantije je zahtjev da sud svoju odluku o tužbenom zahtjevu po pravilu može donijeti samo na osnovu usmene rasprave. a protiv ovog rješenja nije dozvoljena posebna žalba. Načelo javnosti je kao pravo utvrđeno ustavom.6.BH-PRAVNICI. 14. tj. sud na zahtjev stranke može odobriti da raspravi prisustvuju najviše 2 lica koja stranka označi.COM ne mogu izvoditi na pripremnom ročištu. sud mora ponovo otvoriti raspravu.BH-PRAVNICI. U slučaju postojanja ovih razloga. Prema načelu posrednosti. Povreda neposrednosti predstavljaće apsolutnu povredu parničnog postupka samo onda ako je u donošenju presude učestvovao sudija koji nije učestvovao na glavnoj raspravi. Javnost Javnost kao procesnopravna garantija.

različite ekonomske mogućnosti za angažovanje stručnog punomoćnika i sl. zabrana zloupotrebe prava prvi put je ugrađena u njemački građanski zakonik iz 1896. U našem pravu ustanova nužnog punomoćnika je napuštena i svaka parnično sposobna stranka ima potpunu postulacionu sposobnost.COM saslušanja stranaka. Savjesno korištenje procesnim pravima Pojam zloupotrebe prava.godine. Ako sud ne izvršava dužnost koju mu nameće načelo pružanja pomoći neukoj stranci.BH-PRAVNICI. U svakom slučaju. U većini pravnih sistema pružanje besplatne pravne pomoći je javnopravna ustanova. U praksi se neodrživim pokazalo individualističko shvatanje o neograničenosti subjektivnih prava. Sud je dužan da upozori neuku stranku koje parnične radnje može preduzeti. ako uoči da njen punomoćnik (koji nije advokat) nije u stanju vršiti svoju dužnost.9. Ako u pružanju pravne pomoći sudija ide izvan okvira procesnog prava. Načelo pružanja pomoći neukim strankama ima za cilj ostvarenje faktičke (stvarne) jednakosti stranaka u postupku. Da bi postupak udovoljio svojoj društvenoj funkciji. 14. zabranjeno im je vršenje prava protivno cilju zbog kojeg su ta prava ustanovljena i svako je dužan da se suzdržava od postupaka kojima se drugom može uzrokovati šteta. Sud ne može poučavati stranke o onim pravilima na osnovu kojih presuđuje na čijoj je strani pravo.WWW. Domet načela i odnos prema principu sudske nepristrasnosti. Pružanje pravne pomoći stavljeno je u dužnost sudu. ustanove kojima se obezbjeđuje načelo ekonomičnosti ne smiju dovesti u pitanje ostvarenje načela zakonitosti. to može biti razlog za izuzeće sudije. Kao pravna ustanova. Njemačka itd). Italija. načelo zakonitosti ima prioritet u odndosu na načelo ekonomičnosti. Francuska. O ustanovi nužnog punomoćnika govori se kad jedna parnično sposobna stranka ne može neposredno pokrenuti parnični postupak. to može imati značaj relativno bitne povrede postupka. Efekti povrede načela. Mnogi procesni sistemi i danas poznaju ustanovu nužnog punomoćnika (npr. Sud će stranci ukazati i na štetne posljedice nepravilnog zastupanja. država je na sebe preuzela obavezu da snosi troškove pravne pomoći koju u postupku dobivaju siromašne i neuke stranke. tj. već to može činiti samo preko kvalificiranog stručnog punomoćnika. tj. Ova dva načela su u znatnoj mjeri međusobno suprotstavljena: ustanove kojima se obezbjeđuje ostvarenje načela zakonitosti idu na štetu načela ekonomičnosti i obrnuto. obzirom na različit nivo općeg ili stručnog pravnog obrazovanja. odnosno suprotno cilju postupka kao 17 WWW. jer bi time doveo u pitanje svoju nepristrasnost. Naš Zakon o obligacionim odnosima izričito reguliše zabranu zloupotrebe prava: učesnici u obligacionim odnosima su dužni da se pridržavaju načela savjesnosti i poštenja. 14. Suština je dakle da se domet zahtjeva u pružanju pravne pomoći kreće u domenu procesnih prava i ne smije preći na područje materijalnog prava. Zloupotreba procesnih prava pojmovno je isto što i zloupotreba prava uopšte: to je korištenje procesnim pravima suprotno cilju zbog koga su ta prava zakonom ustanovljena.BH-PRAVNICI. a posebno na posljedice propuštanja preduzimanja parničnih radnji.8. on istovremeno mora ostvariti i načelo ekonomičnosti i načelo zakonitosti. niti preduzimati radnje u parnici (nema postulacionu sposobnost). Nužno punomoćstvo.COM . a kasnije dobiva mjesto i u drugim zakonodavstvima. Sud je obavezan da upozori neuku stranku koja se iz neznanja ne koristi pravima koja joj pripadaju po ZPP. Ekonomičnost Načelo ekonomičnosti zahtijeva pravovremeno pružanje pravne zaštite uz što manji utrošak vremena i sredstava.

ili radi odugovlačenja propušta rokove i ročišta.COM cjeline. bez obzira na ishod parnice. Dakle. Karakter sankcije zbog zloupotrebe procesnih prava ima i snošenje troškova u slučaju kad tuženi nije dao povoda za tužbu. Zloupotreba procesnih ovlaštenja na traženje pravne zaštite – titular određenog prava ustaje tužbom bez postojanja pravozaštitne potrebe (pravnog interesa). Sankcije čije izricanje se zaprećuje zbog zloupotrebe procesnih prava imaju drugorazrednu ulogu i značaj. snosi sama ta stranka. traži odgađanje ročišta radi izvođenja novih dokaza mada je svjesna da time neće doprinijeti utvrđivanju istine ili se takvi dokazi uopće neće moći izvesti sl. Sticanje procesnog položaja u parnici prevarnim radnjama – npr. ZPP nalaže strankama dužnost da govore istinu i da se savjesno koriste pravima koja su im priznata u postupku. 4. Sud u parnici ima aktivnu kontrolnu ulogu putem koje može uspješno onemogućiti stranke da korištenjem dopuštenih sredstava postižu nedopuštene ciljeve. Pritom se pod istinom podrazumijeva subjektivna istina. Nesavjesno korištenje procesnih ovlaštenja u toku postupka – ovdje spadaju svi slučajevi u kojima stranke preduzimanjem procesnih radnji žele izdejstvovati odugovlačenje postupka. Snošenje troškova. Dužnost stranaka da govore istinu je dio dužnosti stranaka da savjesno koriste svoja procesna prava. mada je to mogla učiniti i ranije. tužilac prevarnim radnjama izdejstvuje takvo držanje tuženog u parnici usljed kojeg je došlo do mirovanja postupka ili donošenja presude na štetu tuženog zbog izostanka. U tom smislu se u praksi najčešće zloupotrebljava ustanova beneficium novorum: stranka iznosi činjenice i dokaze tek u žalbi. Ova dužnost postoji samo za troškove koji su bili potrebni za vođenje parnice. Vidovi nesavjesnog parničenja. Težište je na prevenciji. Preventivne mjere realiziraju se kroz sudsko upravljanje postupkom. izricanje kazne i naknada štete. jer ZPP uspostavlja dužnost suda da spriječi svaku zloupotrebu prava u postupku. u ovakvim slučajevima snošenje troškova ima karakter sankcije zbog zloupotrebe procesnih prava. Sud je ovlašten da u toku postupka kazni 18 WWW. tj. stranke ovoj dužnosti udovoljavaju kad iznose činjenične tvrdnje za koje one same vjeruju da su istinite.BH-PRAVNICI. Zbog toga povreda ove dužnosti ima karakter zlouopotrebe procesnih prava. tj. Sredstva protiv zloupotreba.BH-PRAVNICI. tužilac će snositi troškove postupka iako je uspio u sporu. U teoriji je vladajući stav o nedopustivosti actio doli. Kad tuženi prizna tužbeni zahtjev. a nije dao povoda za tužbu. Represivne mjere. Pravilo je da stranka koja u cjelosti izgubi parnicu protivnoj strani naknađuje troškove. Sankcije zbog zloupotrebe procesnih prava su: snošenje troškova prouzrokovanih zloupotrebom. troškove koje stranka prouzrokuje svojom krivicom ili zloupotrebom procesnih prava. 3. tj.WWW. Procesne kazne izriču se zbog zloupotrebe prava u postupku. a sudu nalaže da onemogući svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.COM . ili ustaje tužbom radi ostvarenja potraživanja beznačajne imovinske vrijednosti. U literaturi se različiti slučajevi nesavjesnog vršenja procesnih radnji grupišu u nekoliko grupa i to: 2. Ostale troškove. tužbe zbog zloupotrebe procesnih prava jer bi takva mogućnost ugrozila pravnu sigurnost.

BH-PRAVNICI. Sudsko upravljanje postupkom Sistemi upravljanja postupkom. ali ona proizilazi iz općih principa građanskog prava. Sistem stranačkog upravljanja postupkom – posebno je karakterističan za period liberalnog kapitalizma. Stranke pokreću i upravljaju razvojem parnice. teret prikupljanja procesne građe je isključivo na strankama. Lice koje u podnesku vrijeđa sud. 6. Slobodna ocjena dokaza 19 WWW.BH-PRAVNICI. Kazna se može izreći učesniku u postupku i licu koje je kao slušalac prisutno raspravi. U formalnopravnom pogledu. tako da se svaka parnica odvijala na isti način bez obzira na raznovrsnost predmeta raspravljanja. U materijalnopravnom pogledu upravljanje parnicom se tiče prikupljanja procesne građe. punomoćnika ili umješača.WWW. činjenica i dokaza. njenog zastupnika. Naknada štete. utiču na redoslijed preduzimanja radnji itd. vremenskog odvijanja i poštivanja procesnih formi. a prisutan je i u nekim savremenim sistemima. kako u formalnopravnom. od početka do kraja. ako i nakon opomene ometa rad suda.11.COM . novčanom kaznom do 500 KM. može se razlikovati nekoliko sistema upravljanja postupkom: 4. te su stranke bile prinuđene da preduzimaju procesne radnje kako bi izbjegle nastup prekluzije. u slučaju neizvršenja obaveza (svjedok ako se ne odazove na uredan poziv suda. Novčanom kaznom do 500KM mogu se kazniti svjedok i vještak.COM stranku. Sistem zakonskog upravljanja postupkom – bio je karakterističan za starije procesne sisteme. upravljanje parnicom se tiče njenog spoljašnjeg toka. stranku ili drugog učesnika u postupku. neopravdano se udalji ili odbije svjedočiti. ako su svojim parničnim radnjama teže zloupotrijebili procesna prava. staraju se o dostavljanju. 14. sud može kazniti novčanom kaznom do 300 KM. 5.10. 14. Osim toga. Zakon je strogo određivao razvoj postupka. Sistem sudskog upravljanja postupkom – ovaj sistem je utemeljen u većini savremenih procesnopravnih sistema. posebno u zemljama angloameričkog prava. Novčanu kaznu u istom iznosu sud može izreći i u okviru održavanja reda na glavnoj raspravi. One imaju incijativu u određivanju ročišta. Propuštanje neke propisane procesne aktivnosti je za posljedicu imalo prekluziju procesnih ovlaštenja. vještak ako neopravdano odsustvuje sa ročišta na koje je uredno pozvan ili odbije vještačiti). tako i u materijalnopravnom smislu. U teži oblik zloupotrebe spada i povreda dužnosti stranaka da govore istinu. Obzirom na vrijeme kad je primjenjivana. Obzirom na strogost procesnih formi i na ulogu glavnih procesnih subjekata. ova strogost procesnih formi imala je svoje opravdanje – štitila je stranke od samovoljnosti sudija-feudalaca. Ovakvo shvatanje postupka zahtijeva aktivnu ulogu suda u parnici. vrijeđa sud ili druge učesnike u postupku ili se ne pokorava naredbama predsjednika vijeća za održavanje reda. Pravila općeg parničnog postupka samo okvirno utvrđuju osnovne stadije i procesne ustanove u okviru tih stadija. ZPP ne propisuje izričito naknadu štete kao sankciju zbog zloupotrebe procesnih prava. a sudu se prepušta da u konkretnom slučaju odlučuje koje radnje će preduzeti i kojim redoslijedom. Upravljanje postupkom može se posmatrati sa formalnopravnog i sa materijalnopravnog aspekta.

Prema prosječnom iskustvu. a na osnovu pravila logike i općeg životnog iskustva. 20 WWW. kao i na osnovu rezultata cjelokupnog postupka.COM . kao što joj vlastiti interes ne dozvoljava ni da prešuti činjenice koje joj idu u prilog. izvjesnost) o njenom postojanju. ispunjenje tih zahtjeva ne obavezuje sud. Materijalna istina Sadržaj načela. U našem pravu ne postoje ograničenja u pogledu primjene dokaznih sredstava: sud u svrhu dokazivanja može upotrijebiti svako dokazno sredstvo do kojeg je došao na zakonit način. Vjerovatnost. ako sud istovremeno i sam nije stekao uvjerenje o njenoj tačnosti. usmenosti. Ostvarivanje načela. 14.WWW. tj. Što se tiče dokazne snage. uvjerenje ili izvjesnost je takav stepen saznanja koji ne dopušta opravdanu sumnju u suprotno. neposrednosti. koliko je prema zakonu potrebno da se određena činjenična tvrdnja smatra tačnom. Ubjeđenje. tako i u pogledu njihove dokazne snage. daje činjenična tvrdnja tačna ili netačna. U sistemu legalne ocjene dokaza. a posebno načelo kontradiktornosti. Ono pred sud postavlja dužnost da potpuno i istinito utvrdi sporne činjenice od kojih zavisi osnovanost tužbenog zahtjeva (pravno relevantne činjenice). on mora steći ubjeđenje (uvjerenje. Zbog toga ne postoje pravno-politički razlozi za utvrđivanje tačnosti priznatih činjenica. kao niži stepen saznanja. inkvizitornosti i slobodne ocjene dokaza. sud moda određenu činjenicu uzeti kao tačnu kad se u procesu izvođenja dokaza ispune uslovi koje zakon određuje kao pretpostavku da bi se data činjenica smatrala tačnom. Najvažnija od tih mjera je obrazloženje sudske presude. Uloga suda u postupku dokazivanja se svodi na to da izvede onoliko dokaza odgovarajuće dokazne snage. kako u pogledu upotrebe pojedinih dokaznih sredstava. Prema varijanti pozitivne legalne ocjene dokaza. čiji se sadržaj smatra istinitim dok se ne dokaže suprotno. U sistemu slobodne ocjene dokaza do istine o pravnorelevantnim činjenicama sud dolazi na osnovu vlastitog uvjerenja. d) dokaznu snagu svakog dokaznog sredstva u konkretnom slučaju. koga stiče putem savjesne ocjene svakog dokaza zasebno. Međutim.12. dozvoljava mogućnost postojanja opravdane sumnje. Izuzetak je moguć jedino ako je utvrđivanje istine samo po sebi cilj postupka. sud je vezan za zakon. ali kod suda postoji utisak koji preteže u jednom ili drugom pravcu.BH-PRAVNICI. pa u tom smislu i ne podliježu zahtjevima načela materijalne istine. bez čijeg ispunjenja sud ne može određenu činjenicu smatrati dokazanom. U sistemu slobodne ocjene dokaza sud odlučuje: c) koja dokazna sredstva će upotrijebiti za utvrđivanje određene činjenice. Norme procesnog prava utvrđuju mjere kojima se sprečava mogućnost da se slobodno sudijsko uvjerenje pretvori u proizvoljnost. zakonskim propisima se određuje minimum zahtjeva.COM Procesno pravo poznaje sistem slobodne ocjene dokaza i sistem legalne ocjene dokaza. Ostvarenju načela materijalne istine svoj doprinos daju ostala načela parničnog postupka. sud je jedino vezan dokaznom snagom javnih isprava. poučavanja neukih stranaka. Da bi sud mogao jednu činjenicu smatrati tačnom.BH-PRAVNICI. Priznate činjenice nisu predmet dokazivanja. U sistemu legalne ocjene dokaza se razlikuju 2 varijante: pozitivna i negativna ocjena dokaza. Načelo materijalne istine je temeljno načelo parničnog postupka. Po varijanti negativne legalne ocjene dokaza. stranci njen vlastiti interes ne dozvoljava da prizna činjenice koje joj ne idu u prilog.

Novi ZPP je u FBiH donesen 1998. To je rezultiralo neefikasnim sudovanjem.BH-PRAVNICI. već se sudska praksa zasnivala na općim pravnim pravilima predratnog prava. Ovakvo određenje može poslužiti za razlikovanje sudske od zakonodavne. Sudska funkcija se može definisati kao djelatnost konkretizacije općih pravnih normi na pojedinačne situacije. a predstavljao je recepciju austrijskog parničnog zakonika iz 1895. Eksperti Vijeća Evrope su ocijenili da je tekst Zakona usklađen sa zahtjevima pravičnog suđenja po odredbama Evropske konvencije o ljudskim pravima. O NEKIM ASPEKTIMA RAZVOJA I PREOBRAŽAJA GRAĐANSKOG PARNIČNOG POSTUPKA U BiH Građanski parnični postupak za BiH stupio je na snagu 1883.godine Zakon o parničnom postupku. Rađen je po uzoru na austrijski parnični zakonik. a stranke i drugi učesnici u postupku imali su pravo da se služe svojim jezikom i pismom. S tim u vezi. donijeće presudu u kojoj činjenično stanje nije potpuno i pravilno utvrđeno.izricanje mjera učiniocima krivičnih i drugih kažnjivih djela.WWW. 21 WWW. javnosti i slobodne ocjene dokaza. neposrednosti.godine. pa je 1955. sudska funkcija se može definisati kao raspravljanje i donošenje odluke kojom se izriče sankcija u slučaju povrede prava. a 1957. odnosno izriče šta je pravo među strankama. ona se može određivati prema suštini sudskog akta ili prema formalno-organizacijskim obilježjima. Po okončanju II svjetskog rata. na prostorima BiH primjenjivan je Zakonik o sudskom postupku u građanskim parnicama Kraljevine Jugoslavije iz 1929.godine. uz izvjesne novine. b) Krivično sudovanje . s tim što je prilagođen određenim rješenjima ustava iz 1974. Sudska funkcija u materijalno-pravnom smislu određuje se prema sadržini sudskog akta.godine.odlučivanje u građanskim sporovima. Zasnivao se na načelima materijalne istine. prvih 10 godina nije donesen ZPP. što predstavlja razlog za pobijanje presude (zbog pogrešno i nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja). Novi ZPP donesen je 1977. kontradiktornosti. SUBJEKTI PARNIČNOG POSTUPKA 16.godine.COM Ako sud ne udovolji zahtjevu načela materijalne istine. Nakon ovoga. ali ne i od upravne funkcije. Ako je do pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja došlo usljed povrede ustanova parničnog postupka kojima se osigurava ostvarenje načela materijalne istine. PRAVOSUDNA FUNKCIJA Pojam i suština. Bio je zasnovan na istim načelima kao i Zakon iz 1957.godine donesen Zakon o ubrzanju parničnog postupka pred redovnim sudovima. Izraz novog ustavnog opredjeljenja je načelo da se postupak vodio na jeziku koji je u službenoj upotrebi u sudu. Kad je u pitanju razlikovanje sudske i upravne funkcije. to će predstavljati bitnu povredu postupka. 15.godine i u svom najvećem dijelu predstavlja recepciju ZPP iz 1977.COM . Pritom se sudska funkcija određuje kao djelatnost: a) Građansko sudovanje .godine.BH-PRAVNICI. usmenosti.

već da li ima osnovna obilježja suda. koji spor među strankama rješava presudom. Stranke u sporu su vezane tom odlukom i ne mogu tražiti da se u istom predmetu donese nova odluka različitog sadržaja. jedno od bitnih obilježja suda u formalno-pravnom smislu je i postupak. Pojam Arbitraža je pravosudno nedržavno tijelo koje su stranke saglasno i voljno izabrale i povjerile mu presuđivanje u njihovom određenom imovinsko-pravnom konfliktu. Na osnovu tih obilježja se sudska funkcija može definisati kao djelatnost koju vrše sudovi u zakonom određenom postupku sa autoritetom presuđene stvari (res iudicata). a prvenstveno načela kontradiktornosti.partneri žele ostati u prijateljskim odnosima.rješavanje upravnih sporova. postupak i svojstvo sudske odluke. Odluke suda imaju snagu pravosnažno presuđene stvari (res iudicata). Zahtjevi koje postavlja postupak se kreću oko primjene nekih osnovnih načela postupka. i prema "unutra". jeste sud ako posjeduje bitna obilježja suda: nezavisnost i nepristrasnost. Nezavisnost i nepristrasnost važi i prema "vani". 22 WWW. Postupak pred arbitražnim sudom predstavlja suđenje u konkretnom slučaju tek nakon što mu stranke sporazumno daju investituru za suđenje i traje do okončanja zadatka koji mu je povjeren. tj. Redovni sudovi su jedina vrsta sudova u našem pravnom sistemu (ranije su postojali vojni i privredni sudovi kao posebni organi).3. Pravni osnov za arbitražno rješavanje sporova je sporazum stranaka. Sudska funkcija u formalno-organizacijskom smislu ima 3 određujuća obilježja: sud.BH-PRAVNICI. bilo da je državna ili društvena i bez obzira da li je dio klasičnog sudskog sistema ili ne.COM c) Upravno sudovanje . Zašto arbitražno rješavanje sporova? Razlozi su pravno-političke. Pored nezavisnosti i nepristrasnosti. 18.1.IZABRANI SUDOVI 18. Da li se jedna institucija može smatrati sudom. Na osnovu navedenih obilježja može se bliže definisati sudska funkcija kao djelatnost sudova kao samostalnih i nezavisnih organa koju oni vrše u sudskom postupku. Osnov za derogiranje redovne sudske nadležnosti i povjeravanje spora arbitraži je u autonomiji volje stranaka u predmetima u kojima stranke mogu disponirati svojim pravima. filozofsko-ekonomske i pragmatične prirode: .2. 18. a koja se sastoji u raspravljanju i odlučivanju o pravnim sporovima sa autoritetom presuđene stvari.COM .WWW. Bitni elementi • • • • Arbitraža je nedržavni sud. Najvažnije obilježje sudske funkcije u organizacijsko-funkcionalnom pogledu je da sudsku funkciju vrše sudovi. kantonalni i Vrhovni sud Federacije.BH-PRAVNICI. u kome one mogu slobodno disponirati svojim pravima. 18. ARBITRAŽE . ne zavisi od toga da li ona čini dio sudskog sistema. svaka tvorevina. REDOVNI SUDOVI U pravosudnom sistemu FBiH sudsku funkciju u građanskopravnim stvarima vrše redovni sudovi opće nadležnosti: općinski. Zbog toga. prema drugim organima (prvenstveno upravnim) i prema strankama. 17.

18. kao oblik posredovanja o ugovornim odredbama o čijem se sadržaju stranke nisu mogle dogovoriti.BH-PRAVNICI. koji nema funkciju suđenja. Ova koncepcija je dosad bila dominirajuća i u našem pravu. a ima značaj poravnanja sui generis. koje između ostalog tretiraju ovu problematiku su: Njujorška 23 WWW.opasnost od sudske neobjektivnosti. prema kojoj arbitraža u suštini nije sud. Od arbitraže je potrebno razlikovati instituciju mirovnog vijeća.COM . U teoriji ne postoje saglasna stanovišta o opredjeljujućim faktorima na osnovu kojih se arbitraža kvalificira kao nacionalna ili sa elementom inostranosti. U BiH je to Arbitražni sud pri Privrednoj komori BiH u Sarajevu. kvazi arbitraže predstavljaju tijela kojima se stranke moraju obratiti radi rješavanja određenih sporova. Po kriteriju pravnih izvora.COM . U teoriji su prisutni i argumenti protiv arbitražnog sudovanja: . Drugi oblik nepravnih arbitraža su one koje rješavaju pitanja o kojima se pred redovnim sudom ne bi mogla voditi parnica. To mišljenje je obavezno. diskrecija. Vrste arbitraža Osnovna podjela arbitraža je na povremene (ad hoc) i institucionalne (stalne) arbitraže. ugovorno-procesnoj prirodi arbitraže.4.sastav arbitraže.ograničena mogućnost pobijanja arbitražnih odluka u postupku po vanrednim pravnim lijekovima. Osim navedenog. Nepravne. Arbitražni sud u Londonu. 18.mogućnost da ekonomski jači partner nametne drugoj ugovornoj strani svoju arbitražu putem tipskih ugovora. Najznačajnije međunarodne konvencije o arbitraži. nego ugovor koji su stranke potpisale preko arbitra. . manje formalna procedura i niži troškovi. . bez obzira da li su ti faktori subjektivni (stranke u sporu) ili kauzalni (svojstva predmeta spora). . prema kojoj je arbitražna presuda u svemu izjednačena sa odlukom državnog suda. • U teoriji postoji i treće.WWW.5. koje se može definisati kao društveni medij za posredovanje između lica u sporu. Domaće i arbitraže s elementom inostranosti. Odluka arbitraže nije presuda. Ovi stručnjaci kao vještaci ili procjenjitelji daju svoje mišljenje o određenom pitanju. te arbitrium boni viri. . dok se neformalne zasnivaju na civilističkoj koncepciji. jurisdikciona (publicistička). kome pravni poredak priznaje dejstvo. već građanskopravni medij stranaka.BH-PRAVNICI. kako za arbitražni sud tako i za stranke. kompromisno shvatanje koje insistira na mješovitoj.po pravilu jednostepeni postupak. stručnost arbitra. na čiji izbor stranke imaju uticaj. arbitraže se dijele na formalne (ritualne) i neformalne (iritualne) arbitraže. To su tzv. Izvorište formalnih arbitraža je procesualno. Tumače je 2 suprotstavljene koncepcije: • kontraktualna (civilistička).obligatorne ili prisilne arbitraže. U praksi je uočljiva tendencija porasta broja sporova koje stranke povjeravaju arbitražama. Pravna priroda arbitraže Pravna priroda arbitraže je u teoriji sporna.pravila postupka određuju stranke ili arbitri na osnovu ovlaštenja stranaka. bitno je razlikovati funkcije koje obavljaju arbitri i radnji koje vrše tzv. Najznačajnije stalne arbitraže su: Evropski arbitražni sud u Strazburu.arbitratori ili arbitri-stručnjaci. Arbitražni sud Međunarodne trgovačke komore u Parizu itd.

18. a kad su u pitanju pravne posljedice ništavosti. Ako one to ne učine. arbitri će primijeniti pravo na koje upućuje koliziona norma za koju se ocijeni da je najprikladnija u konkretnom slučaju. ovu klauzulu cijeni autonomno. Zato neki procesualisti zaključuju da predmet arbitraže mogu biti svi sporovi.COM konvencija o priznanju i izvršenju stranih arbitražnih odluka iz 1958. Prema prvom. Po odredbama Njujorške konvencije.6. derogirajući pritom nadležnost redovnog suda. Arbitražni sporazum može biti samostalan ili u formi kompromisorne klauzule u okviru glavnog ugovora.8.godine.compromissum Arbitražni sporazum je akt stranaka kojim one ugovaraju da presuđivanje njihovog spora povjere arbitražnom sudu. U teoriji postoje 2 gledišta o odnosu kompromisorne klauzule prema glavnom ugovoru. Nadležnost arbitražnog suda Zasniva se na ugovoru stranaka. Kompenenz-kompetenz problem u osnovi se svodi na pitanje da li je arbitražni sud nadležan da odlučuje o vlastitoj nadležnosti za suđenje u konkretnom sporu. Tako npr. kao procesnopravni institut neovisan od glavnog ugovora.9. svaka strana bira po jednog arbitra. 18. Većina teoretičara je saglasna da arbitražnom sudu treba priznati to pravo. poznatija kao "Bečka pravila" iz 1991.BH-PRAVNICI. uz mogućnost naknadne državne (sudske) kontrole. Osim toga.određuju pravila stalnog međunarodnog arbitražnog suda u Beču. kompromisorna klauzula je akcesorni materijalnopravni sporazum i kao takva dijeli sudbinu glavnog ugovora. postoji dilema da li je arbitražni sud ovlašten da sudi o valjanosti arbitražnog sporazuma. a predsjedavajućeg vijeća stranke imenuju sporazumno.7. Problem postojanja i validnosti arbitražnog sporazuma po pravilu se može rješavati u postupku pred redovnim sudom. te pravila UNCITRAL (United Nations Commission on International Trade Law Arbitration Rules). 18. savremenije shvatanje. bez obzira na njegovu prirodu. Evropska konvencija o međunarodnoj trgovinskoj arbitraži iz 1961. 24 WWW.BH-PRAVNICI.COM . svaki spor se može iznijeti pred arbitražu. Sastav i imenovanje arbitražnog suda Osnovno pravilo je da broj arbitara mora biti neparan (po pravilu 1 ili 3). U pogledu prva dva segmenta. Posebno pitanje koji sporovi mogu biti predmet arbitražnog sudovanja. a ako to ne učine. te o valjanosti glavnog (osnovnog) ugovora i posljedicama njegove eventualne ništavosti.WWW.10. Primjena materijalnog prava Evropska konvencija o međunarodnoj trgovinskoj arbitraži strankama daje slobodu da ugovore nacionalno pravo koje će sud primijeniti na njihov spor. Drugo. Prema Arbitražnim pravilima Evropskog arbitražnog suda. Pojam i modaliteti arbitražnog sporazuma . osim onih čije bi raspravljanje od strane arbitražnog suda bilo u suprotnosti sa javnim interesom. vodeći računa o ugovornim odredbama i trgovačkim običajima. odgovor je potvrdan. 18. ako sudi vijeće od 3 arbitra. Kod institucionalnih arbitraža pravila postupka utvrđena su pravilnikom. mišljenje je da bi za takvo odlučivanje arbitraža morala imati izričita ovlaštenja. Arbitražni postupak Kod ad hoc arbitraža postupak određuju same stranke. 18. pravila određuju arbitri.

18. javnost raspravljanja.3. nakon poništenja arbitražne presude. Suđenje po pravičnosti u arbitražnom pravu . ili pozivanjem na razloge za ponavljanje parničnog postupka.13.COM 18. 19. Pobijanje arbitražne presude Moguće je ostvariti samo tužbom za njeno poništavanje. S tim u vezi važe neka općeprihvaćena pravila: • • • arbitražna presuda se u principu ne može preispitivati zbog nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. pravo na žalbu. Presuda arbitražnog suda i poravnanje stranaka Presuda arbitražnog suda prema strankama (ali ne i trećim osobama) ima snagu pravosnažne sudske presude (ukoliko ugovorom nije predviđena mogućnost pobijanja te presude pred arbitražom višeg stepena. sudska nezavisnost. Nezavisnost je dvostruka: organizacijska i funkcionalna. PRAVOSUDNI PRINCIPI O ORGANIZACIJI I DJELATNOSTI SUDOVA 19.COM . izuzev zbog povrede javnog poretka zemlje.WWW. Opće napomene Organizacija i djelatnost sudova zasnovani su na jedinstvenim pravosudnim principima. a na presude ad hoc arbitraža klauzulu stavlja redovni sud koji bi bio nadležan da nije zaključen arbitražni sporazum.BH-PRAVNICI. što je rijetkost). pravo na upotrebu jezika. procesne povrede kao razlog za pobijanje arbitražne presude najčešće su određene izričito. Stranke mogu okončati spor i poravnanjem pred arbitražnim sudom.1. koji ima svojstvo izvršne isprave.11. Princip da je sud vezan za zakon važi i za procesno i za materijalno pravo. novi postupak je dozvoljen pred arbitražnim sudom samo ako to nije u suprotnosti sa razlogom zbog kojeg je odluka poništena.2. 19. Naprotiv. Legalitet Suština principa zakonitosti se sastoji u potčinjavanju i vezanosti sudova u vršenju sudske funkcije za zakon. Vezanost za zakon ne znači da je uloga suda mehanicistička. od kojih su najvažniji legalitet.BH-PRAVNICI. 25 WWW. Organizacijska neovisnost se ogleda u tome što su sudovi samostalni organi i nad njima ni jedan drugi organ nema hijerarhijsku niti naredbodavnu vlast. 18. Presuda arbitražnog suda predstavlja izvršni naslov. Sudska nezavisnost U vršenju svoje funkcije sudovi su nezavisni i vezani samo za zakon. Institucionalne arbitraže same stavljaju klauzulu pravosnažnosti i izvršnosti svojih presuda. Smatra se da nakon poništenja arbitražne presude arbitražni sporazum može konvalidirati. inkompatibilnost. 19. sudska nepristrasnost i izuzeće sudija. jednakost građana pred sudom.stranke mogu ugovoriti primjenu načela pravičnosti (ex equo et bono). ali samo ako se razlog poništenja ne odnosi upravo na taj arbitražni sporazum.12. o čemu odlučuje sud koji bi bio nadležan da postupa u predmetnom sporu u slučaju da arbitražni sporazum nije zaključen. ta uloga je stvaralačka jer je sudija taj koji utvrđuje sadržinu pravne norme putem tumačenja.

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Funkcionalna nezavisnost ogleda se u primjeni apstraktnog pravnog pravila na konkretan slučaj. Isključivo pravo sudije je da na činjenično stanje, koje utvrđuje primjenom načela slobodne ocjene dokaza, primijeni odgovarajuću pravnu normu. Smisao i sadržaj te norme sudija utvrđuje putem vlastite interpretacije. Princip nezavisnosti se izražava ne samo u odnosu sudova prema drugim organima, već i unutar samih sudova. Viši sud u postupku instancionog odlučivanja imaju pravo da nižim sudovima ukazuju na nedostatke u suđenju, ali niži sud nije vezan za pravna shvatanja višeg suda izražena u tim primjedbama. Međutim, načelna pravna shvatanja i mišljenja, mada nisu formalno obavezna za više sudove, ipak imaju veliki značaj za ujednačavanje sudske prakse. 19.4. Javnost raspravljanja Javnost kao metod rada sudova uzdignuta je na nivo ustavnog principa. Do isključenja javnosti može doći samo u zakonom određenim slučajevima. Javnošću se osigurava nadzor nad radom sudova, kao i vršenje vaspitne funkcije sudova. 19.5. Pravo na žalbu Pravo na žalbu je ustavna kategorija iz oblasti osnovnih prava i sloboda čovjeka i građanina. Žalba se može isključiti samo izuzetno i to samo zakonom, a pod uslovom da je zaštita prava i zakonitosti obezbijeđena na neki drugi način. 19.6. Jednakost građana pred sudom - ustavni princip je da su svi građani jednaki pred zakonom. 19.7. Pravo na upotrebu jezika Ustav garantuje svakom da u postupku pred sudom koristi svoj jezik i da se u postupku sa činjenicama upoznaje na svom jeziku. Dužnost suda je da stranci obezbijedi usmeno prevođenje na njen jezik svega što se iznosi na ročištu, kao i usmeno prevođenje sadržaja isprava koje se na ročištu koriste kao dokazi. Troškovi prevođenja padaju na teret sredstava suda. 19.8. Inkompatibilnost Sudija ne može vršiti službu ili posao koji je nespojiv sa sudskom funkcijom, niti može biti delegat u skupštini koja ga je izabrala. Njemu se zabranjuje da uporedo sa vršenjem sudske funkcije obavlja bilo koju drugu funkciju u državnim organima, političkim ili društvenim organizacijama, kojom bi mogao dovesti u pitanje svoj nezavisni položaj sudije. 19.9. Sudska nepristrasnost i izuzeće sudija Pojam i značaj. Nepristrasnost sudije je osnovni uslov za objektivno presuđivanje i pravilno donošenje odluke. U teoriji ima shvatanja prema kojima je nepristrasnost važnija i od same sudske nezavisnosti. Pravo stranaka da im sudi nepristrasni sudija biće povrijeđeno u situacijama u kojima se sudija sa jednom od stranaka nalazi u takvom odnosu koji objektivno dovodi u pitanje njegov položaj nepristrasnog trećeg. Postoje 2 vrste razloga za izuzeće: po sili zakona (ex lege) i po ocjeni suda. Razlozi za izuzeće po zakonu mogu se podijeliti na nekoliko grupa: 2. Situacije u kojima sudija učestvuje u sporu kao neposredno zainteresirana strana. Ti razlozi su: • ako je sudija istovremeno i stranka, zakonski zastupnik ili punomoćnik stranke, • ako je sa strankom u odnosu suovlaštenika ili saobaveznika ili regresnog obaveznika;

26

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
5. Sudija se nalazi u nekom porodičnom odnosu sa strankom u sporu. To su slučajevi: • ako mu je stranka, zakonski zastupnik ili punomoćnik srodnik po krvi u pravoj liniji bez ograničenja, u pobočnoj do 4.stepena, ili mu je bračni drug ili srodnik po tazbini do 2.stepena, bez obzira da li je brak prestao ili ne; • ako je sudija staralac, usvojilac ili usvojenik stranke, njenog zakonskog zastupnika ili punomoćnika; • ako je sudija stalno ili privremeno zaposlen u pravnom licu koje je stranka u postupku. 8. Sudija u istom sporu učestvuje u nekoj drugoj ulozi: kao svjedok ili vještak, ili je u istom predmetu učestvovao u donošenju odluke nižeg suda (ako se radi o postupku po žalbi). Razlozi za izuzeće po ocjeni suda. Osim razloga koji ex lege dovode do izuzeća sudije, i svaka druga okolnost može biti razlog za izuzeće ako bi mogla dovesti u pitanje nepristrasnost sudije. Sudu je ostavljeno da u svakom konkretnom slučaju ocjenjuje u kojoj mjeri takve okolnosti dovode u pitanje nepristrasnost suda. Nepristrasnost kao procesna pretpostavka. Na razloge za izuzeće po sili zakona sud pazi po službenoj dužnosti tokom cijelog postupka. Čim sudija sazna za postojanje nekog od tih razloga, dužan je prekinuti svaki rad na tom predmetu i o tome obavijestiti predsjednika suda koji će mu odrediti zamjenika. Ako se radi o izuzeću predsjednika suda, on će sebi odrediti zamjenika iz reda sudija istog suda, a ako to nije moguće, obavijestiće viši sud. Viši sud u takvom slučaju odlučuje da u postupku postupa neki drugi sud iste stvarne nadležnosti sa njegovog područja. Ako sudija smatra da postoji neka druga okolnost koja dovodi u sumnju njegovu nepristrasnost, a nije razlog za izuzeće ex lege, obavijestit će o tome predsjednika suda, koji će odlučiti o izuzeću. Do donošenja rješenja predsjednika suda, sudija može preduzimati samo one radnje koje ne trpe odlaganje. Izuzeće može tražiti i stranka, i to čim sazna za postojanje razloga, a najkasnije do okončanja rasprave pred prvostepenim sudom. Ako rasprave nije bilo, onda do donošenja odluke. Zahtjev za izuzeće višeg suda stranka može staviti u pravnom lijeku ili odgovoru na pravni lijek, a ako se pred višim sudom održava rasprava, onda do okočanja glavne rasprave. Zahtjev za izuzeće mora biti obrazložen. O zahtjevu za izuzeće odlučuje predsjednik suda. Ako se radi o izuzeću predsjednika suda, onda odluku donosi predsjednik neposredno višeg suda. O izuzeću predsjednika Vrhovnog suda FBiH odlučuje opća sjednica tog suda. Protiv rješenja o izuzeću nije dopuštena posebna žalba (bez obzira da li je zahtjev za izuzeće prihvaćen ili odbijen). Ako je sudija koji je trebao biti izuzet već donio odluku, ta se odluka može pobijati zbog apsolutno bitne povrede parničnog postupka i to kako redovnim, tako i vanrednim pravnim sredstvima. Odredbe o izuzeću primjenjuju se i na druge učesnike u postupku: zapisničara, prevodioca i vještaka. 20. SASTAV SUDA Sastav prvostepenog suda. Prvostepeni sud po pravilu sudi u vijeću od trojice sudija, od kojih je jedan predsjednik vijeća. Izuzetno, ako vrijednost predmeta spora ne prelazi određeni iznos, funkciju suda vrši sudija pojedinac. Pomenuta vrijednost je u imovinskopravnim sporovima do 20.000KM, a u privredno-pravnim do 30.000KM. Stranke se mogu sporazumjeti da im sudija pojedinac sudi imovinskopravne i radnopravne sporove, bez obzira na vrijednost predmeta spora. Sastav drugostepenog suda. Drugostepeni sud kao žalbeni sud uvijek sudi u vijeću koje se sastoji od

27

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
trojice sudija. Sastav trećestepenog suda. Kad odlučuje o zahtjevu za zaštitu zakonitosti koji je podnio kantonalni tužilac, kantonalni sud postupa u vijeću od 5 sudija. Ako ne može osigurati vijeće sastavljeno od 5 sudija, o zahtjevu odlučuje isti kantonalni sud u sjednici svih sudija. Kad odlučuje povodom vanrednih pravnih lijekova - revizije i zahtjeva za zaštitu zakonitosti federalnog tužioca, Vrhovni sud FBiH uvijek postupa kao sud trećeg stepena, u vijeću sastavljenom od 5 sudija. Povreda pravila o sastavu suda. Posljedice povrede zavise od toga da li je njome dovedeno u pitanje načelo zbornosti. Ako je u sporu odluku donijelo vijeće, a trebalo je da odlučuje sudija pojedinac, odluka se ne može pobijati. U obrnutom slučaju, presuda od strane sudije pojedinca umjesto od strane vijeća predstavlja apsolutno bitnu povredu parničnog postupka, koja čini ništavom i presudu i postupak koji joj je prethodio. 21. OSTALI ORGANI OD ZNAČAJA ZA PRAVOSUĐE Tužilaštvo je samostalan državni organ čija osnovna funkcija je gonjenje učinilaca krivičnih i drugih kažnjivih djela, te preduzimanje zakonom određenih mjera za zaštitu interesa društvene zajednice i ulaganje pravnih sredstava radi zaštite ustavnosti i zakonitosti. Najveći dio svoje funkcije javni tužilac ostvaruje u krivičnom postupku. U građanskom postupku se uglavnom javlja u 3 uloge: kao stranka, kao treće lice i kada ulaže vanredna pravna sredstva za zaštitu ustavnosti i zakonitosti. • • • Kao stranka u postupku javni tužilac se javlja u ograničenom broju slučajeva, kad je nekim posebnim zakonom ovlašten na podizanje tužbe (npr.poništenje braka iz javnopravnih razloga). Kao treće lice u parnici javni tužilac se može pojaviti kao zakonski intervenijent u cilju pravilne primjene prinudnih propisa. Najvažnija uloga javnog tužioca u građanskom postupku je kod ulaganja zahtjeva za zaštitu zakonitosti.

Ombudsmen Federacije je institucija sa zadatkom da štiti ljudsko dostojanstvo i ustavom zagarantirana prava i slobode. U parničnom postupku se ombudsmen može pojaviti u 2 uloge: 4. Kao pokretač parničnog postupka u slučajevima koje određuje Ustav FBiH; 5. Kao treće lice u parnici ombudsmen se može umiješati u postupak koji je u toku, kad nađe da za to ima osnova. Organ starateljstva se u parničnom postupku može pojaviti u ulozi stranke, zakonskog zastupnika, intervenijenta i punomoćnika. Organ starateljstva nema svojstvo pravnog lica, ali mu Porodični zakon (kao i javnom tužiocu) priznaje svojstvo stranke u sporovima za poništaj braka. U svim situacijama u kojima neposredno preuzima vršenje starateljskog prava, organ starateljstva se pojavljuje u ulozi zakonskog zastupnika parnično nesposobne stranke. U ulozi intervenijenta organ starateljstva ima dvostruku funkciju: da kontroliše roditelje kao zakonske zastupnike u vršenju njihovih roditeljskih prava u interesu djece, i da neposredno doprinosi što boljoj i

28

WWW.BH-PRAVNICI.COM

pravobranilac je u ulozi ugovornog punomoćnika. a ne u njihovom zastupanju. Po sili zakona pravobranilaštvo zastupa DPZ i njene organe koji se finansiraju iz budžeta i fondova koji imaju svojstvo društveno-pravnog lica.BH-PRAVNICI.WWW. Danas u svijetu postoje 2 tipa advokature: dvojna i jedinstvena. Na početku su 29 WWW. Tipovi advokature. Advokatura Pojam i razvoj. Po tom sistemu. i to po sili zakona ili po ovlaštenju zainteresiranih stranaka. U ulozi intervenijenta organ starateljstva je najbliži položaju stranke: preduzima radnje u svoje ime. Djelatnost koju su u Rimu vršili advokati (oratores) bila je poznata još od najranijih vremena i sastojala se u pomaganju strankama u sporu. Što se tiče pravne prirode zastupanja pravobranioca. izvršnom. Kasnije su advokati počeli vršiti i funkciju zastupanja. a drugi pružaju pravne savjete i plediraju u korist stranke pred sudovima. Pravobranilaštvo je organ društveno-političke zajednice čija se osnovna funkcija sastoji u tome da preduzima zakonom određene mjere i pravna sredstva radi pravne zaštite imovinskih prava i interesa te DPZ i drugih pravnih lica u slučajevima određenim zakonom.godine. advokatsku funkciju vrše 2 vrste advokata: jedni vrše zastupanje u pravnotehničkom smislu. U građanskom postupku pravobranilac se pojavljuje u ulozi zastupnika stranke. kojeg posebnim rješenjem određuje sam organ starateljstva. Temelji advokature kao pravne profesije udareni su u periodu carstva.COM . Ovlaštenja organa starateljstva u svim navedenim ulogama vrši radnik tog organa. U postupku za izdržavanje djece organ starateljstva može učestvovati u svojstvu intervenijenta u interesu djece. Po ovlaštenju stranke pravobranilaštvo može zastupati i druga pravna lica u domaćim i inostranim pravnim poslovima. Dvojna advokatura karakteristična je za zemlje romanskog prava i Englesku. 21. u kome advokatsku funkciju vrši samo jedna vrsta advokature. Međunarodna unija advokata osnovana je 1927. a vršenje advokatskih poslova omogućavalo je sticanje ugleda i počasti na osnovu kojih su dobivana visoka zvanja u javnim službama. mada u ovom slučaju uloga pravobranioca ima najviše elemenata ustanove "nužnog punomoćnika".COM potpunijoj zaštiti djece.4. koja je napuštena u našem pravu. te se izgubila razlika između advokature i prokurature. krivičnom i drugim postupcima pred sudovima. ako se u postupku pojavljuje po ovlaštenju. U većini zemalja usvojen je sistem jedinstvene advokature. a u interesu djece.BH-PRAVNICI. u okviru tadašnjeg Društva naroda. ukoliko u zakonu nije ništa bliže određeno. U zastupanju stranaka pravobranilaštvo je ovlašteno da preduzima sve radnje za koje je ovlaštena i stranka. Pravobranilaštvo se u tim slučajevima može prihvatiti zastupanja ako ono neće uticati na blagovremeno i uspješno izvršavanje zadataka koji su pravobranilaštvu određeni zakonom. U ulozi punomoćnika organ starateljstva se može pojaviti u postupku u kome stara i samohrana lica ostvaruju svoja prava prema srodnicima koji su dužni da ih izdržavaju. Pravobranilaštvo zastupa stranke u pogledu njihovih imovinskih pravai interesa u parničnom. Advokati su svoje usluge davali besplatno. Pravobranioca kao zastupnika po sili zakona možemo smatrati zastupnikom sui generis.

Ako bi to bilo inkompatibilno vršenju advokatske funkcije. Organizacijska samostalnost se ogleda u tome što se advokati organiziraju u advokatske komore. 22. Tu dužnost mu nameće i pravo i etika. Uslovi za vršenje advokature se dijele na opće i posebne. Osnovna funkcija advokature je pružanje pravne pomoći. nadležnost je djelokrug poslova jednog suda. žalbe.BH-PRAVNICI. Pojam Nadležnost se pojmovno određuje dvojako: u subjektivnom i u objektivnom smislu. samostalno odlučuju o prijemu u advokaturu. Advokatske komore su osnovni oblik organizovanja advokata. Advokatura ima karakter nezavisne službe. Sa aspekta suda.COM . Svojstvo advokata stiče se upisom u imenik advokata. Relativna nadležnost se zatim dijeli na stvarnu. Ako ocijeni da se stranka obijesno parniči. te ako je u istoj stvari postupao kao sudija. privremenoj zabrani i prestanku rada advokata.1. Advokat je dužan da stranci koja mu se obratila ukaže na to da li je potrebno pokrenuti postupak za zaštitu prava i kakvi su izgledi za uspjeh.COM njeni članovi bile samo advokatske komore. molbe itd). te zastupanju stranaka pred sudovima i drugim organima. NADLEŽNOST SUDOVA (COMPETENTIA) 22.2. Unija je 1971. Apsolutna nadležnost (iurisdictio) 30 WWW. nadležnost se ispoljava kao pravo i dužnost određenog suda da postupa u određenoj pravnoj stvari.godine članovi unije mogu postati i advokati-pojedinci. Funkcionalna nezavisnost se ogleda u tome što su advokati nezavisni u vršenju pravne pomoći. U funkcionalno-procesnom smislu.godine postala savjetodavna organizacija UN-a sa sjedištem u Briselu. nadležnost se određuje kao pravo kao pravo da joj sudi zakonom određeni nadležni sud. Advokat je dužan pružiti pravnu pomoć stranci koja mu se obrati. Advokatura kao javna i društvena služba je nezavisna profesionalna služba koja se uređuje Zaknom o advokaturi. Organizacija advokature. kao tzv. advokat joj može otkazati punomoć. pa i po cijenu vlastitih ekonomskih interesa. Sastoji se u: sastavljanju podnesaka (tužbe. javni tužilac ili službena osoba organa uprave. To su slučajevi ako je u istoj stvari već pružao pomoć suprotnoj stranci. Sa aspekta stranke. U duhu advokatske etike je da advokat odvraća stranku od suvišnog parničenja. sastavljanju isprava (ugovor. a od 1965. a posebni uslovi su završen pravni fakultet i položen pravosudni ispit. Advokat je dužan odbiti pružanje pravne pomoći u slijedećim slučajevima: 4. Uloga advokature. Ova nezavisnost daje javnopravni karakter advokatskoj funkciji. Advokat je dužan da savjesno pruža pravnu pomoć i da sa ciljem zaštite interesa stranke primjenjuje samo sredstva koja su zakonom dopuštena. Biro i Predsjedništvo.korespodenti. Organizacije advokata su advokatske komore i zajednice advokatskih komora. nadležnost se može posmatrati sa aspekta suda i sa aspekta stranaka. nadležnost sudova se dijeli na apsolutnu i relativnu. 5. funkcionalnu i mjesnu. kako u organizacijskom tako i u funkcionalnom smislu. Njeni glavni organi su Glavna skupština. Savjet. Članstvo u njima je obavezno i svojstvo advokata se stiče tek upisom u imenik advokata koji se vodi u advokatskoj komori. predstavke. U subjektivnom smislu.WWW. U opće spada državljanstvo. testament i sl). U objektivnom smislu.BH-PRAVNICI. 22. Ako bi pružanje pravne pomoći bilo od štete za interes stranke.

Apsolutna nadležnost kao procesna pretpostavka.WWW. Vrste međunarodne nadležnosti. po službenoj dužnosti će se oglasiti nenadležnim. 22. već će se oglasiti stvarno nenadležnim i postupiti po odredbama međuentitetskog sporazuma o komuniciranju sudova entiteta. Ako sud u FBiH ocijeni da je nadležan sud u RS. bitno je da sud rješenjem odbacuje tužbu kao nedopuštenu i ne ustupa je stranom sudu. Po pravilima o apsolutnoj nadležnosti vrši se razgraničenje između sudske i administrativne nadležnosti. ukinuti provedene radnje i odbaciti tužbu.COM . prebivalište) ili u predmetu spora. a ne u momentu kad je parnica nastala. Za ocjenu nadležnosti suda u FBiH mjerodavne su činjenice koje su postojale u momentu u kome je parnica počela da teče. prema kome su za određivanje nadležnosti suda mjerodavne činjenice koje su postojale u trenutku podnošenja tužbe. Pravila o međunarodnoj nadležnosti su u najvećem broju slučajeva izvedena primjenom istih ili sličnih kriterija po kojima se određuje i mjesna nadležnost. Jurisdikciju redovnih sudova u našem parničnom postupku određuje ZPP. kao i mjesnu nadležnost. Dakle. Kad utvrdi da za rješavanje sporova sudovi nisu nadležni. Element inostranosti može biti u subjektu (državljanstvo. ukinuće provedene radnje u postupku i odbaciti tužbu. Međunarodnu. Apsolutna nadležnost ili jurisdikcija sudova postoji u svim predmetima u kojima je nadležan da postupa bilo koji od sudova koji spadaju u jedinstven sudski sistem. Međunarodna nadležnost (competentia internationale) Pojam. a zatim posebnu možemo podijeliti na elektivnu (izberivu) i isključivu. Međunarodna nadležnost kao procesna pretpostavka. Sud u toku cijelog postupka po službenoj dužnosti vodi računa o tome da li se u sporu sa elementom inostranosti može zasnovati nadležnost domaćeg suda. Izuzetak su slučajevi u kojima nadležnost suda u BiH zavisi od pristanka tuženog.BH-PRAVNICI. stranke pod zakonom određenim uslovima mogu derogirati nadležnost domaćeg suda sporazumom kojim povjeravaju rješavanje spora stranom sudu. Naše pravo tradicionalno pripada onim sistemima u kojima je prebivalište tuženog mjerodavno za određivanje međunarodne nadležnosti domaćeg suda. sud će se oglasiti nenadležnim. Pravilima o apsolutnoj nadležnosti utvrđuje se djelokrug poslova koji spadaju u nadležnost sudova uopće i vrši se razgraničenje prema spolja i to dvojako: prema svim drugim domaćim državnim organima i prema inostranim organima i sudovima. Pored toga. Način određivanja.BH-PRAVNICI. 31 WWW. Stoga pod pojmom apsolutne nadležnosti ili jurisdikcije podrazumijevamo nadležnost bilo kojeg od ovih sudova. Ovim je odstupljeno od općeg pravila u procesnom pravu.3. Sudsku funkciju u jedinstvenom sistemu vlasti vrše redovni sudovi. Kada sud u toku postupka utvrdi da za rješavanje spora nije nadležan sud u BiH. neće odbaciti tužbu. Povreda pravila o apsolutnoj nadležnosti predstavlja razlog apsolutne ništavosti na koju žalbeni sud pazi po službenoj dužnosti tokom cijelog postupka. a tuženi je dao svoj pristanak. putem odredaba o stvarnoj nadležnosti redovnih sudova. Međunarodna nadležnost domaćih sudova regulisana je Zakonom o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima. Konkretizacija odredbe o apsolutnoj nadležnosti redovnih sudova vrši se posredno.COM Pojam. Međunarodna nadležnost je nadležnost domaćih sudova u sporovima sa elementom inostranosti. možemo podijeliti na opću i posebnu.

Norme procesnog prava ne poznaju pojam funkcionalne nadležnosti. 22. U procesnoj teoriji je ovaj pojam uobičajen za označavanje nadležnosti na koju stranke ne mogu uticati svojom voljom.COM . druge i treće instance. Na funkcionalnu nadležnost sud pazi po službenoj dužnosti tokom cijelog postupka. Postupak ispitivanja i priznanja odluke stranog suda.COM Povreda odredaba o međunarodnoj nadležnosti predstavlja apsolutno bitnu povredu koja za posljedicu ima ništavost presude. bez obzira na to što bi zbog promjena koje su nastupile bio nadležan drugi redovni sud. Funkcionalna nadležnost (competentia in instantia) Pojam. kantonalni sudovi se javljaju kao sudovi prve. a donesena odluka kojom se izdaje dozvola izvršenja stranog izvršnog naslova na domaćem pravnom području se naziva exequatur. a presuda se može pobijati i redovnim i vanrednim pravnim lijekovima. sud će se oglasiti nenadležnim i tužbu uputiti nadležnom sudu. Povrede odredaba o stvarnoj nadležnosti vode apsolutnoj ništavosti presude. Sud odmah po prijemu tužbe. a stvarna nadležnost Vrhovnog suda FBiH propisana je Zakonom o Vrhovnom sudu FBiH. Po pravilima o stvarnoj nadležnosti vrši se raspodjela ovlaštenja u raspravljanju i odlučivanju sporova iz sudske nadležnosti između različitih sudova u okviru jedinstvenog sudskog sistema. te dozvole njenog prisilnog izvršenja naziva se delibacioni postupak. U sistemu redovnih sudova opće nadležnosti. sud koji je bio nadležan u vrijeme podnošenja tužbe ostaje i dalje nadležan. po pravilima o stvarnoj nadležnosti razgraničava se nadležnost između sudova različitog ranga u okviru iste vrste sudova. Kako jedinstveni sudski sistem čine redovni sudovi u FBiH.tužilac poveća tužbeni zahtjev). ili ako tužilac smanji tužbeni zahtjev. Ako ih prihvati. Povreda odredaba o sastavu suda predstavlja apsolutno bitnu povredu 32 WWW. a sudovi druge ili treće instance funkcionalnu nadležnost. Pojmom instanca određuje se položaj određenog suda u hijerarhiji sudskog sistema. Pravilima o funkcionalnoj nadležnosti vrši se preraspodjela pojedinih jurisdikcionih ovlaštenja između pojedinih organa istog suda.5. a Vrhovni sud FBiH je sud druge i treće instance. dolazi do tzv. a na osnovu navoda u tužbi i činjenica koje su mu poznate. U komparativnom pravu se razgraničenje stvarne nadležnosti u sistemu redovnih sudova vrši i s obzirom na vrijednost spora ili s obzirom na pravnu osnovu spora.BH-PRAVNICI. Pravila o funkcionalnoj (instacionoj) nadležnosti. Funkcionalna nadležnost kao procesna pretpostavka. Stvarnu nadležnost općinskih i kantonalnih sudova u FBiH utvrđuju Kantonalni zakoni o sudovima. Stvarna nadležnost kao procesna pretpostavka. Sudovi prve instance vrše stvarnu nadležnost.delibacioni postupak. Stvarna nadležnost (competentia rationae materiae) Pojam.WWW. Ako utvrdi da je stvarno nenadležan u bilo kojoj fazi postupka.4. Na stvarnu nadležnost kao procesnu pretpostavku sud ex officio pazi tokom cijelog postupka. Ovo pravilo ne važi ako je do promjene došlo voljom stranaka (npr. kao i između različitih sudova u istom predmetu. ocjenjuje da li je nadležan. Exequatur . stvarno nadležni sud nastavlja postupak kao da je pred njim bio i pokrenut. tj. Ako u toku postupka dođe do promjene okolnosti mimo volje stranaka. 22.”ustaljenja nadležnosti” (perpetuatio fori). općinski sudovi su sudovi prve instance. Sud koji jeste stvarno nadležan može (a ne mora) prihvatiti parnične radnje koje je u postupku preduzeo stvarno nenadležni sud.BH-PRAVNICI.

isključivu (ekskluzivnu) i supsidijarnu (pomoćnu) mjesnu nadležnost. Na osnovu odredaba o mjesnoj nadležnosti određuje se koji je od više stvarno nadležnih sudova dužan da raspravi i riješi konkretan spor. odnosno zakupnini.6. mjerodavna je vrijednost predmeta spora koju je tužitelj naznačio u tužbi. taj iznos se uzima kao vrijednost predmeta spora. Kamate. Opća mjesna nadležnost (forum generale).7. u obrnutom slučaju ne postoji povreda zbornosti). ili su istaknuti protiv više tuženih. za pojam 33 WWW. Ako je tužilac kod nenovčanih zahtjeva odredio facultas alternativu. Mjesna nadležnost koja je određena zakonom dijeli se na opću (generalnu) i posebnu (specijalnu) mjesnu nadležnost. Posebna se dalje dijeli na izberivu (elektivnu). Vrste.COM . Pojam prebivališta nije zakonom definisan. Ako zahtjevi u tužbi proizlaze iz raznih osnova. Kao vrijednost predmeta spora uzima se samo vrijednost glavnog zahtjeva.BH-PRAVNICI. ugovorna kazna i druga sporedna potraživanja se ne uzimaju se u obzir (ako sami ne čine glavni zahtjev). sud će najkasnije na pripremnom ročištu (ako pripremno ročište nije održano. kao vrijednost predmeta spora uzima se vrijednost predmeta zaloga.WWW. Ako tužba protiv istog tuženika obuhvata više zahtjeva koji se zasnivaju na istom činjeničnom i pravnom osnovu. ako se vrijeđa princip zbornosti suđenja (ta povreda postoji ako je sudio sudija pojedinac. pristaje da umjesto udovoljenja nenovčanom zahtjevu primi određeni iznos novca. Kad se spor odnosi na postojanje najamnog ili zakupnog odnosa. Dakle. Mjesna nadležnost Pojam. odnosno boravište (za pravno lice sjedište). Ako se tužbom zahtijeva samo davanje osiguranja za određeno potraživanje ili ustanovljenje založnog prava. Ako je predmet zaloga manje vrijednosti od potraživanja koje treba osigurati. vrijednost se računa prema jednogodišnjoj najamnini. vrijednost predmeta spora računa se po zbiru davanja za vrijeme od maksimalno 5 godina. vrijednost predmeta spora određuje se prema iznosu potraživanja koje treba osigurati.BH-PRAVNICI. 22.COM parničnog postupka. Ako se zahtjev odnosi na buduća davanja koja se ponavljaju. Određivanje vrijednosti predmeta spora Pod vrijednošću spora podrazumijeva se vrijednost onog subjektivnog prava ili odnosa za koje tužilac traži pravnu zaštitu u građanskom postupku. Ako ju je tužitelj naznačio previsoko ili prenisko. tako da se postavlja pitanje stvarne nadležnosti sastava suda ili prava na izjavljivanje revizije. a trebalo je suditi vijeće. vrijednost predmeta spora se utvrđuje zbrajanjem vrijednosti svih zahtjeva. Mjesna nadležnost se određuje trojako: na osnovu zakona (forum legale. ili iz odnosa korištenja stana odnosno poslovnih prostorija. odlukom višeg suda (forum iudicale) i saglasnom voljom stranaka (forum prorogatum). a u teoriji se definiše kao mjesto u kome jedno lice prebiva sa namjerom da tu stalno živi. 22. nadležnost se određuje prema vrijednosti svakog pojedinog zahtjeva. osim ako je riječ o odnosu zaključenom na kraće vrijeme. onda na glavnoj raspravi prije početka rasprave o glavnoj stvari) brzo i na prikladan način provjeriti tačnost naznačene vrijednosti. što je pravilo). tj. Opću mjesnu nadležnost ima sud na čijem području tuženi ima prebivalište. Kad se tužbeni zahtjev ne odnosi na novčanu svotu.

Za suđenje u sporovima o pravu vlasništva i o drugim stvarnim pravima na nekretninama. Po pravilima o elektivnoj mjesnoj nadležnosti. Pravo izbora ostavljeno je u interesu tužioca ili u interesu cjelishodnosti ostvarivanja sudske funkcije. tužba se može podići i kod suda na čijem području tužilac ima prebivalište. te u sporovima iz zakupnih ili najamnih odnosa na nekretnini. Mjenični sporovi – uz sud mjesne nadležnosti. boravište je mjesto u kome jedno lice boravi bez namjere da tu trajno živi. Isključiva (ekskluzivna) mjesna nadležnost (forum exclusive) isključuje primjenu opće nadležnosti. Državljani FBiH koji stalno žive u inostranstvu zadržavaju svoju opću mjesnu nadležnost prema mjestu posljednjeg prebivališta u FBiH. zbog ometanja posjeda. m) Sporovi iz nasljedno-pravnih odnosa – sud na čijem području se nalazi sud koji provodi ostavinski postupak. nadležan je i sud mjesta plaćanja. p) Paternitetski i maternitetski sporovi – maloljetno dijete može podići tužbu i predsudom svog prebivališta ili boravišta. Za sporove obligaciono-pravnog karaktera koji se tiču nekretnina ne postoji 34 WWW. l) Nadležnost po mjestu gdje se nalazi zastupništvo stranog lica u FBiH. Posebna mjesna nadležnost (forum speciale) može biti elektivna i ekskluzivna. nadležan je svaki od tih sudova. k) Sporovi protiv pravnih lica koja imaju poslovne jedinice izvan svog sjedišta – sud u mjestu gdje se nalazi ta poslovna jedinica. radnik tužbu može podići kod suda na čijem području obavlja rad i kod suda na čijem području je zasnovao radni odnos. isključivo je nadležan sud na čijem se području nalazi nekretnina. Forum rei sitae na području procesnog prava odgovara pravilu lex rei sitae na području materijalnog prava.BH-PRAVNICI. o) Bračni sporovi – sud posljednjeg zajedničkog prebivališta supružnika. i) j) Privredni sporovi – pored suda mjesne nadležnosti. nadležan je i sud mjesta u u kome je dužnik trebao izvršiti ugovor. Ako nekretnina leži na području više sudova.COM . Predmeti na koje se primjenjuje elektivna mjesna nadležnost se mogu prema njihovoj prirodi grupisati na: g) Sporove za naknadu štete – pored suda opće mjesne nadležnosti. Ako je šteta nastala kao posljedica smrti ili teške tjelesne povrede. za ove sporove nadležan je i sud na čijem području je učinjena šteta. tužilac može ustati tužbom i kod suda na čijem području tužilac ima prebivalište odnosno boravište. u sporovima protiv stranog lica sa sjedištem u inostranstvu u vezi obaveza koje su nastale ili se trebaju izvršiti u FBiH.BH-PRAVNICI. n) Radni sporovi – uz sud opće mjesne nadležnosti. tužba se može podići kod suda opće mjesne nadležnosti i nekog drugog suda koji je zakonom određen. S druge strane. Bitno je napomenuti da se isključiva nadležnost u sporovima o nekretninama odnosi samo na sporove stvarnopravnog karaktera. h) Sporove radi zaštite prava na osnovu garancije proizvođača – kod suda opće mjesne nadležnosti prodavca koji je prilikom prodaje uručio kupcu pismenu garanciju proizvođača.WWW. ili iz ugovora o korištenju stana ili poslovnih prostorija.COM prebivališta su relevantna 2 elementa: faktički (corpus) i voljni (animus). uz sud opće mjesne nadležnosti. q) Sporovi vezani za zakonsko izdržavanje – ako je tužilac lice koje traži izdržavanje. r) Ometanje posjeda – uz sud opće nadležnosti je i sud na čijem području je došlo do ometanja. Predmeti u kojima je predviđena isključiva mjesna nadležnost su izričito određeni zakonom.

isključivo je nadležan mjesni sud na čijem području se nalazi sjedište vojne jedinice. ako je očito da će se postupak lakše provesti. odnosno stečajni postupak. Ugovor o mjesnoj nadležnosti (forum prorogatum). Ordinacija (forum ordinatum) je određivanje mjesno nadležnog suda u situacijama kad se mjesna nadležnost ne može utvrditi na osnovu zakona. razlikuju se nužna i svrsishodna delegacija. Za sporove u izvršnom i stečajnom postupku isključivo je mjesno nadležan sud na čijem se području nalazi sud koji provodi izvršenje.WWW. niti tuženi ima prebivalište ili boravište u FBiH. ali bračni drugovi nisu imali zadnje zajedničko prebivalište u FBiH. U sporovima o zrakoplovu ili brodu isključivo je nadležan sud na čijeem području se vodi registar u koji je upisan zrakoplov odnosno brod. Svrsishodna (cjelishodna) delegacija. Primjeri su: • • nadležnost za suparničare – ako je istom tužbom tuženo više lica za koja ne postoji mjesna nadležnost istog suda. Na prijedlog stranke ili nadležnog općinskog suda.BH-PRAVNICI. Stvarna nadležnost se ne može ugovarati. a nije imao prebivalište u FBiH ili se ono ne može utvrditi). U takvom slučaju će neposredno viši sud odrediti da u tom predmetu postupa neki drugi stvarno nadležni sud sa njegovog područja. U sporovima protiv FBiH iz odnosa sa vojnim jedinicama. Ako ni tužitelj nema prebivalište niti boravište u FBiH.BH-PRAVNICI. Svrsishodna delegacija je takođe moguća od strane Vrhovnog suda FBiH u odnosu na Kantonalne sudove. Nužna delegacija postoji u slučaju da nadležni sud ne može postupati zbog izuzeća.COM . U takvim slučajevima je Vrhovni sud FBiH ovlašten da na prijedlog stranaka odredi koji će stvarno nadležni sud biti mjesno nadležan (npr. i to u 2 oblika: delegacija i ordinacija. Pomoćna (supsidijarna) mjesna nadležnost (forum subsidiale) određuje se za situacije koje se ne mogu podvesti pod odredbe opće i posebne mjesne nadležnosti. Delegacija (forum delegatum) sastoji se u prenošenju mjesne nadležnosti sa jednog suda na drugi. nadležan je sud koji je mjesno nadležan za jednog od njih. Kantonalni sud može odrediti da u konkretnom predmetu postupa drugi stvarno nadležni sud sa njegovog područja. u imobinsko-pravnim sporovima protiv lica koja nemaju opću mjesnu nadležnost u FBiH uzajamna nadležnost za tužbe protiv stranih državljana. • • • Određivanje mjesne nadležnosti od strane višeg suda (forum iudicale). u bračnim sporovima – ako postoji međunarodna nadležnost suda FBiH. ali stranke uz određena ograničenja mogu ugovorom odrediti mjesno nadležni sud.COM isključiva nadležnost. Pomenuta ograničenja odnose se 35 WWW. a postoji jurisdikcija federalnih sudova. onda odluku o tome koji će od redovnih sudova biti nadležan donosi Vrhovni sud FBiH. ili ako za to postoje važni razlozi. u sporovima o utvrđivanju očinstva/materinstva. mjesno nadležan će biti sud na čijem području tužitelj ima prebivalište ili boravište. u sporovima protiv državljanina FBiH koji živi u inostranstvu. Zakon ostavlja sudovima višeg ranga mogućnost da u zakonski postavljenim okvirima određuje mjesnu nadležnost. Obzirom na razloge koji dovode do delegacije. To je najčešće kod sudova u kojima radi samo jedan sudija.

Razlozi za zasnivanje nadležnosti po privlačenju su ekonomičnost i pravna sigurnost. U istom roku se sud može oglasiti mjesno nenadležnim po službenoj dužnosti. odnosno da nisu nadležni (negativni sukob) za postupanje u određenom predmetu.1. Sukob o jurisdikciji (sukob o apsolutnoj nadležnosti) O apsolutnom sukobu nadležnosti se govori kad do sukoba nadležnosti dolazi između sudova i drugih državnih organa. Pojam i podjela Sukob nadležnosti je situacija u kojoj 2 ili više organa istovremeno smatraju da su nadležni (pozitivni sukob).BH-PRAVNICI. u zavisnosti od toga da li se atrakcijom mijenja samo mjesna nadležnost (nepotpuna atrakcija). a stranka podnosi žalbu upravo zbog toga. Mjesna nadležnost kao procesna pretpostavka.BH-PRAVNICI. Sukob može biti o apsolutnoj nadležnosti (jurisdikciji) ili o relativnoj nadležnosti. Taj sukob može biti pozitivan i negativan. 24.WWW. ako je prigovor podnesen najkasnije do upuštanja tuženog u raspravljanje o glavnoj stvari. stranke je ne mogu mijenjati ugovorom. 24. ako je za konkretnu vrstu predmeta propisana isključiva nadležnost. 23. Za njegovo rješavanje nadležan je ustavni sud. Vrste Razlikuju se potpuna i nepotpuna atrakcija nadležnosti. ili se mijenja i mjesna i stvarna nadležnost (potpuna atrakcija). smatra se da se radi o prećutnoj prorogaciji. a koji je na izvjestan način povezan sa postupkom koji se treba pokrenuti.2. Ako tuženi propusti istaći prigovor mjesne nenadležnosti. Dakle. U takvom slučaju će za novi postupak nastati nadležnost suda pred kojim se već vodi povezani postupak. Ugovaranje nadležnosti stranog suda moguće je uz 2 uslova: da nije predviđena isključiva međunarodna nadležnost sudova u FBiH i da je jedna od stranaka strano fizičko ili pravno lice.COM . 24. Sud se može oglasiti mjesno nenadležnim po prigovoru tuženog. Sukob o relativnoj nadležnosti 36 WWW. a i sud se ne oglasi nenadležnim po službenoj dužnosti.2. Prorogacioni ugovor mora biti u pismenoj formi i mora se odnositi na tačno određeni spor ili više sporova koji proizilaze iz istog pravnog odnosa. ali samo ako postoji isključiva mjesna nadležnost nekog drugog suda. Pojam Nadležnost po atrakciji (privlačenju) nastaje u slučajevima kad se pred sudom već vodi postupak u određenom predmetu. Može biti sklopljen u obliku prorogacione klauzule ili u obliku samostalnog ugovora o prorogaciji. 23. SUKOB NADLEŽNOSTI 24. Povreda odredaba o mjesnoj nadležnosti predstavlja apsolutno bitnu povredu postupka ako je povodom prigovora stranke koji je unesen u presudu sud nepravilno odlučio da jeste mjesno nadležan.1.3. ATRAKCIJA NADLEŽNOSTI (FORUM ATRACTIONIS) 23.COM na situaciju kad je predviđena isključiva mjesna nadležnost.

Postupak u rješavanju sukoba nadležnosti Nakon pravosnažnosti rješenja kojim se oglasio stvarno ili mjesno nenadležnim. Stranke kao procesni subjekti Parnica kao konkretan procesnopravni odnos može se zasnovati samo između stranaka.4. sud koji je primio predmet će ga proslijediti sudu kome je trebao biti dostavljen. U procesno-pravnom smislu. Može biti samo negativan. stranka je osoba koja u parnici zauzima položaj tužioca ili tuženog.BH-PRAVNICI. sud kome je predmet ustupljen dužan je preduzimati neodložne radnje u postupku. u sukobu nadležnosti odlučuje neposredno viši sud u odnosu na one sudove među kojima je došlo do sukoba (sukob nadležnosti između općinskih sudova istog kantona rješava kantonalni sud. 24.COM Nastaje između 2 ili više sudova u okviru jedinstvenog sudskog sistema. Teorijsko određenje pojma stranke Procesnopravna teorija razlikuje pojam stranke u materijalno-pravnom i u procesno-pravnom smislu. Ona se izvodi iz pravne sposobnosti.5. a o tome obavijestiti sud koji mu je ustupio predmet. Odluka drugostepenog suda o stvarnoj nenadležnosti prvostepenog suda. U materijalno-pravnom smislu. vezuje svaki sud kome se kasnije taj predmet ustupi. koji će nastaviti postupak kao da je kod njega bio pokrenut. sprečavaju pozitivan sukob nadležnosti. Ako sud koji je primio predmet smatra da nije nadležan za njegovo rješavanje.WWW. Svako ko ima pravnu sposobnost istovremeno ima i stranačku sposobnost. 25. Porodični zakon u sporovima za poništaj braka priznaje stranačku sposobnost javnom tužiocu i organu starateljstva. Npr. Protiv rješenja kojim se odlučuje o sukobu nadležnosti nije dopuštena žalba. Obje stranke u parnici moraju biti tačno određene. obzirom da je mogu imati i društvene tvorevine koje nemaju svojstvo pravnog lica. ako je taj drugostepeni sud nadležan za rješavanje sukoba nadležnosti između tih sudova. stranka je subjekat materijalno-pravnog odnosa povodom kojeg je došlo do parnice. 37 WWW.3. sud će predmet ustupiti nadležnom sudu. Pravila o litispedenciji. prema kojima se ne mogu istovremeno voditi 2 parnice o istom predmetu. Stranačka sposobnost Stranačka sposobnost daje odgovor na pitanje ko može biti stranka u parnici kao procesno-pravnom odnosu uopće. Za vrijeme dok traje sukob nadležnosti. Slučajevi u kojima nije moguće pokrenuti sukob o nadležnosti Ako se prvostepeni sud proglasio mjesno nenadležnim. 25. Takve tvorevine mogu steći stranačku sposobnost na osnovu zakona ili sudske odluke. Međutim. Dakle. stranačka sposobnost je nešto šira od pravne sposobnosti. a sve ostale Vrhovni sud FBiH). STRANKE U PARNICI 25.BH-PRAVNICI. Po pravilu.1. za sticanje svojstva stranke u parnici irelevantno je da li su tužilac i tuženi istovremeno i subjekti materijalno-pravnog odnosa povodom kojeg je došlo do parnice. odnosno subjekata koji postoje u trenutku pokretanja postupka. 25. koji ne posjeduju pravnu sposobnost.COM . sud kome je predmet ustupljen vezan je za odluku drugostepenog suda. dostaviće ga sudu koji treba riješiti taj sukob nadležnosti. ukoliko je taj drugostepeni sud nadležan za rješavanje sukoba nadležnosti između tih sudova.2. 24. a povodom žalbe na to rješenje odluku je donio drugostepeni sud. Samo ako uoči da mu je predmet dostavljen usljed očigledne greške.

Ako se nedostaci ne otklone. o čijem postojanju sud vodi računa po službenoj dužnosti tokom cijelog postupka. a parnično je sposoban po zakonu kantona pred čijim se sudom provodi postupak. Dakle. Parnična sposobnost Parnična sposobnost je sposobnost preduzimati radnje u parnici i tim radnjama proizvoditi procesnopravne posljedice. pa se naziva i procesna poslovna sposobnost. Pravna lica su poslovno. i to ako ti oblici ispunjavaju 2 uslova: 1.BH-PRAVNICI. 25. odnosno parnično sposobna preko svojih organa.4. može sam poduzimati radnje u postupku. Posljedica nedostatka parnične sposobnosti jedne od stranaka je apsolutna ništavost donesene presude. presuda bi bila egzistentna ali bi se mogla pobijati. pa će tek ako ti nedostaci ne budu otklonjeni sud tužbu odbaciti kao nedopuštenu. Parnična sposobnost državljanina FBiH procjenjuje se po zakonu FBiH. a zathjev za ponavljanje postupka se može uložiti i nakon isteka objektivnog roka od 5 godina. za razliku od presude koja bi bila donesena u parnici u kojoj postoji nedostatak egzistentnosti same stranke.COM Stranačku sposobnost određenom obliku udruživanja koji nema pravni subjektivitet može priznati i sud. Convalidatio est potest.BH-PRAVNICI. 25. ali im se u postupku priznaje svojstvo stranke. Prijedlog za ponavljanje postupka zbog ovog razloga može biti podnesen i mimo objektivnog roka od 5 godina. U drugom slučaju sama presuda bi bila inegzistentna.WWW. Presuda se može pobijati svim redovnim i vanrednim pravnim sredstvima. Stranačka sposobnost ima značaj procesne pretpostavke. da raspolažu sredstvima na kojima se može sprovesti izvršenje. Parnična sposobnost državljanina RS u postupku pred sudovima FBiH. Postulaciona sposobnost 38 WWW. 2. Nedostaci na strani parnične sposobnosti spadaju u otklonjive nedostatke. Ako utvrdi da jedna od stranaka nema stranačku sposobnost. procjenjuje se po zakonu RS. Isto važi i za one društvene tvorevine koje nemaju svojstvo pravnog lica.5. Fizička lica stiču parničnu (kao i poslovnu) sposobnost sa punoljetstvom – navršenih 18 godina života. sud će prvo pozvati tužitelja da otkloni nedostatke tako što će izvršiti odgovarajuće prepravke u tužbi. takva presuda se iz razloga apsolutne ništavosti može pobijati svim redovnim i vanrednim pravnim lijekovima. Punovažnost radnji koje su do tog trenutka preduzete od strane parnično nesposobne stranke zavisi od toga da li će zakonski zastupnik te radnje prihvatiti ili ne. odnosno kantona koji je mjerodavan za utvrđivanje njegove poslovne sposobnosti.COM . o kojoj sud ex officio vodi računa tokom cijelog postupka. Nedostatak parnične sposobnosti otklanja se stupanjem u parnicu zakonskog zastupnika stranke. Ako sud donese presudu u parnici u kojoj nedostatak stranačke sposobnosti nije ni primijećen. da udovoljavaju bitnim uslovima za sticanje pravne sposobnosti. Ona odgovara poslovnoj sposobnosti građanskog prava. državljanin FBiH koji nije parnično sposoban po zakonu “svog” kantona. Međutim. Ograničenja poslovne sposobnosti u istim granicama ograničavaju i parničnu sposobnost. Parnična sposobnost ima značaj procesne pretpostavke. pa se ne bi morala ni pobijati. sud će tužbu odbaciti kao nedopuštenu i poništiti sve preduzete procesno-pravne radnje. ali samo u konkretnom slučaju za određenu parnicu.

Stvarna legitimacija nije procesna pretpostavka. 25. a posljedica nedostatka procesne legitimacije je odbacivanje tužbe kao nedopuštene.gluhonijema lica). a osnov za sukceciju može biti zakon ili volja stranaka.BH-PRAVNICI. Takva lica. Sud je dužan preduzeti sve mjere da i takvim licima omogući učešće u postupku. pri čemu identitet parnice ostaje isti. ali postoji veliki broj slučajeva u kojima je pravo na vođenje spora zakonom preneseno na treća lica. Npr. Procesna legitimacija ima karakter procesne pretpostavke. Stvarna legitimacija je kategorija materijalnog prava. (3) stupanje umješača u procesno-pravni položaj stranke kojoj se pridružio.BH-PRAVNICI. Tužilac je aktivno legitimisan ako je on ovlaštenik iz materijalno-pravnog odnosa povodom kojeg je došlo do parnice. (2) imenovanje prethodnika u parnici. Legitimacija Stvarna legitimacija (legitimatio ad causam).WWW.COM To je sposobnost parnično sposobne stranke da u parnici sama. Procesna legitimacija (legitimatio ad processum) je ovlaštenje za vođenje konkretnog spora. tužilac otuđenjem spornog prava gubi stvarnu legitimaciju. raspravljanje niti odlučivanje samo po sebi. Nasljednici. Voljna sukcesiija može nastati usljed materijalne singularne sukcesije. koji redovno ističe tuženi. Naime. bez posredovanja punomoćnika.6. O njoj sud vodi računa po službenoj dužnosti. Prigovor stvarne legitimacije. Tek sa pristankom obje stranke. Postoji problem faktičke nesposobnosti određenih parnično sposobnih lica da se usljed fizičih nedostataka izjašnjavaju u postupku (npr. odnosno da omogući nesmetano odvijanje postupka. odnosno sukcesori po zakonu stupaju u sva prenosiva prava umrlog. Do sukcesije može doći na strani tužioca ili tuženog. Ona prvenstveno pripada licima koja imaju stvarnu legitimaciju. mada nisu stvarno legitimisana. organ starateljstva i sva pravno zainteresirana treća lica ovlašteni su da ustaju tužbom za poništenje braka. ali i neovisno od nje i to u 3 slučaja: (1) preinačenje tužbe u subjektivnom smislu. 25. odnosno prestanka postojanja stranke.COM . ima karakter materijalno-pravnog prigovora koji za cilj ima da se tužbeni zahtjev presudom odbije kao neosnovan (a ne da se rješenjem odbaci kao nedopušten). Sukcesor (kao materijalno-pravni ovlaštenik) ima stvarnu legitimaciju. javni tužilac. ali ne može pokrenuti novu parnicu niti stupiti na mjesto tužioca u postojećoj parnici bez pristanka obje stranke. Promjena subjekata u parnici (procesno-pravna sukcesija) To je ustanova koja omogućava promjenu ličnosti parničnih stranaka. 39 WWW. Zakonska sukcesija nastaje ako u toku parnice dođe do smrti. to neće spriječiti da se parnica nastavi i okonča među onim strankama među kojima je i započela. tako da će zauzeti položaj umrlog u parnici. pa prema tome od nje ne zavisi pokretanje parnice. Tuženi je pasivno legitimisan ako je on obveznik istog tog materijalno-pravnog odnosa. ali i dalje zadržava pravo na vođenje spora kao procesno-pravno ovlaštenje. Ako u toku parnice neka od stranaka otuđi stvar ili pravo povodom kojeg je parnica pokrenuta.7. sukcesor stupa u parnicu umjesto svog prethodnika i tek onda dolazi do procesno-pravne sukcesije. preduzima radnje u parnici i tim radnjama proizvodi procesno-pravne posljedice. U našem pravu je svako parnično sposobno lice istovremeno i postulaciono sposobno. Uticaj singularne materijalno-pravne sukcesije na parnicu. ustaju tužbom i u svoje ime ostvaruju pravnu zaštitu.

WWW. sud će o tome obavijestiti organ starateljstva koji može u konkretnoj parnici zastupanom postaviti posebnog staraoca. postoje 2 suprotne teorije: teorija relevancije i teorija irelevancije. a može mu savjetovati i da uzme punomoćnika. Zakonski zastupnik zastupa poslovno nesposobna lica (maloljetnici lica kojima je oduzeta poslovna sposobnost). i ako bi zbog toga mogle nastati štetne posljedice za jednu ili obje stranke. ako obje stranke imaju istog zakonskog zastupnika. Zakonsko zastupanje kao procesna pretpostavka. Nedostaci u zakonskom zastupanju imaju karakter procesne povrede koja je razlog apsolutne ništavosti donesene presude.COM . a dostavljanje se nije moglo obaviti. 5.2. ZASTUPANJE U PARNICI 26. i to sa pravnim posljedicama za stranku. U suprotnom sud može odbiti njegov zahtjev zbog nedostatka stvarne legitimacije. ako zakonski zastupnik zbog svoje nestručnosti nije u mogućnosti uspješno obavljati svoje zadatke. sklapanje sudskog poravnanja i sl. Curator ad litem – privremeni parnični zastupnik. U konkretnoj parnici sud može tuženom postaviti privremenog parničnog zastupnika i to ako bi postupak oko postavljanja redovnog zakonskog zastupnika trajao dugo. ako je boravište tuženog nepoznato. Položaj i ovlaštenja. on je dužan da svoj tužbeni zahtjev prilagodi novonastaloj situaciji tako što će tražiti da tuženi obavezu ispuni prema materijalno-pravnom sukcesoru. kao što su povlačenje tužbe. To su najčešće roditelji i staratelji. Obzirom na osnov zastupanja razlikuju se zakonski. 40 WWW. sud će mu pružiti potrebnu pomoć u smislu poučavanja neuke stranke. Diligentia processum. ako su interesi tužeenog i njegovog zakonskog zastupnika u suprotnosti. 4. te bi za njih zakonski zastupnik morao imati posebno odobrenje. Zakonski zastupnik Određenje skrbništva. priznanje ili odricanje od tužbenog zahtjeva. a nema zakonskog zastupnika. To su dispozitivne radnje.BH-PRAVNICI. Prema ovoj teoriji. Sud po službenoj dužnosti tokom cijelog postupka vodi računa o ispravnosti zakonskog zastupanja. kad je u pitanju uticaj materijalno-pravne sukcesije na parnicu. ugovorni i zastupnik pravnih lica. Pojam i podjela Zastupnik u parnici je svako lice koje u ime stranke koju zastupa preduzima radnje u parnici. Međutim. a nema punomoćnika. S druge strane. ako se tuženi ili njegov zakonski zastupnik koji nemaju punomoćnika u FBiH nalaze u inostranstvu. koja je danas vladajuća. singularna materijalno-pravna sukcesija nema nikakvog uticaja na parnicu. Zakon konkretizira nekoliko situacija u kojima će sud postaviti privremenog zastupnika tuženom: 2. Prema teoriji relevancije.COM Međutim. 6. Ako zakonski zastupnik ne pokazuje potrebnu pažnju u vršenju zastupanja. po teoriji irelevancije. a ponavljanje postupka se može tražiti i po isteku objektivnog roka od 5 godina. Ustanova zakonskog zastupnika i zastupanja primarno je regulisana normama materijalnog prava i to normama porodičnog i obligacionog prava. Zbog nedostataka koji se tiču pravilnosti zakonskog zastupanja mogu se ulagati i svi vanredni pravni lijekovi. 26. ako je tužilac otuđio sporno pravo. ne može se ignorisati svaki uticaj materijalno-pravne sukcesije nastale u toku trajanja parnice.BH-PRAVNICI. 3. Zakonski zastupnik ovlašten je da u ime zastupanog parnično nesposobnog lica preduzima sve parnične radnje koje spadaju u redovno zastupanje.1. pojedine parnične radnje prelaze okvire redovnog upravljanja pravima i interesima zastupanog. Međutim. 26. ako tuženi nije parnično sposoban.

a punomoć uvijek predstavlja jednostranu izjavu volje.BH-PRAVNICI. odricanje i odustanak od pravnog lijeka. Punomoćstvo se može obavljati sa ili bez naknade. Mandatum ad litem (parnična punomoć). on na osnovu parnične punomoći može preduzimati sve radnje osim dispozitivnih (povlačenje tužbe. pri čemu odgovara za njegov izbor (culpa in eligendo). U nekim pravnim sistemima moguće je ugovoriti naknadu koja će biti srazmjerna punomoćnikovom uspjehu u parnici (pactum de quota litis). Osnovni odnos je ugovorni. Ona je u svojoj egzistenciji neovisna u odnosu na pravni posao. pored punomoćnika. ali to nije privilegija po pravu. 26. sud će po slobodnoj ocjeni cijeniti da li će takve činjenice smatrati priznatim ili osporenim. Punomoćnik Pojam. a stranka to priznanje kasnije izmijeni ili opozove. Ako je punomoćnik priznao neke činjenice. za čiji rad odgovara.4. odricanje od tužbenog zahtjeva. bilo samoinicijativno ili na poziv suda. Punomoćnik advokat može prenijeti punomoć na drugog advokata.COM . Punomoćnik može biti svako poslovno sposobno lice. Procesna punomoć (mandatum ad processum). Sud po službenoj dužnosti vodi računa da li lica koja se pojavljuju u ulozi punomoćnika mogu biti punomoćnici. Pred prvostepenim sudom advokata može ex lege zamijeniti njegov pripravnik. Stranka može u parnici i sama.WWW. on na osnovu parnične punomoći može preduzimati sve radnje u parnici. Učešće stranke koja ima punomoćnika. Advokatu je posebna punomoć potrebna samo za podnošenje prijedloga za ponavljanje postupka. Parnične radnje punomoćnika proizvode posljedice neposredno za zastupanu stranku. Ako je punomoćnik advokat. Ona može biti parnična punomoć i punomoć za obavljanje određenih radnji u parnici. sudsko poravnanje. Punomoćnik je zastupnik koji u parnici zastupa parnično sposobnu stranku. osim lica koja se bave nadripisarstvom. bez bližeg određivanja ovlaštenja. odnosno dok organ starateljstva ne obavijesti sud da je postavio staratelja. nego po stručnosti. Ako se radnje stranke razlikuju od radnji njenog punomoćnika. Punomoć treba razlikovati od osnovnog pravnog odnosa iz kojeg se izvodi. ali i za data uputstva. Punomoćnik je dužan da punomoć podnese u pismenom obliku prilikom preduzimanja prve radnje u 41 WWW. Punomoć mora biti izdata u pismenoj formi ili na zapisnik kod suda. preduzimati parnične radnje.BH-PRAVNICI. Punomoć je ovlaštenje na vršenje zastupanja. kao uslova za dopuštenost preduzetih radnji od strane punomoćnika. te da li se kreću u okviru ovlaštenja iz punomoći. Parnična punomoć u užem smislu je punomoć u kojoj se punomoćnik ovlašćuje na vođenje parnice. U ulozi punomoćnika se najčešće javlja advokat. Advokatu se naknada plaća po tarifi. Ako je punomoćnik lice koje nije advokat. podnošenje vanrednih pravnih lijekova). Za dispozitivne radnje takav punomoćnik mora imati posebno ovlaštenje.COM O postavljanju privremenog zastupnika sud odmah obavještava organ starateljstva. Stranka može izmijeniti ili opozvati radnje svog punomoćnika sve do trenutka kad su te radnje proizvele određene procesno-pravne posljedice (dakle isto kao i vlastite radnje). ako je od pravosnažnosti odluke prošlo više od 6 mjeseci. Parnična punomoć ima karakter procesne pretpostavke. relevantne su radnje stranke. Pactum de quota litis. Punomoć kao procesna pretpostavka. a privremeni zastupnik vrši prava i dužnosti sve dok se tuženi ili njegov punomoćnik ne pojave pred sudom.

ako je punomoć data samo za tu fazu. Procesna intervencija je ustanova koja svakom licu omogućava da učestvuje u tuđoj parnici i u vlastitom interesu pomaže stranci na čijoj strani se miješa. za pojedine procesne radnje. 27. Sudu se opoziv ili otkaz mora saopštiti u pismenom obliku ili usmeno na zapisnik. Zastupnik pravnog lica. Prestanak punomoći nastupa okončanjem parnice ili okončanjem određene faze postupka. U slučaju smrti stranke. ali ako to propusti učiniti u ostavljenom roku.WWW. U ulozi zakonskog intervenijenta javlja se javni tužilac i ombudsmen Federacije. Potrebno je naglasiti razliku između zastupnika i punomoćnika pravnog lica. Ono može biti parcijalno.Takvo treće lice dobija položaj umješača. Ako se parnica vodi povodom pravnog posla za čije je zaključenje zastupnik morao imati posebno ovlaštenje. Stranka može svakodobno otkazati punomoć. Iz razloga ekonomičnosti.1. Ako sud donese odluku na osnovu radnji lica koje nije imalo ovlaštenje za zastupanje. Zastupnik može u konkretnom slučaju prenijeti svoja ovlaštenja na drugo lice i to lice se u parnici javlja kao punomoćnik. Ratificatio (odobrenje) je parnični institut kojm stranka može naknadno otkloniti nedostatak urednog zastupanja. sve dok punomoć ne opozovu nasljednici ili novi zakonski zastupnik stranke. Ako punomoćnik otkaže punomoć. Postoje 2 osnovne pretpostavke za mogućnost učešća umješača: postojanje parnice i postojanje pravnog interesa za miješanje u parnicu. dužan je još mjesec dana obavljati radnje ako je potrebno da od davaoca punomoći otkloni neku štetu koja bi mogla nastati. Postojanje parnice je logična pretpostavka da bi moglo doći do miješanja. Pravni interes trećeg lica može biti različit i s obzirom na to se razlikuju 2 oblika procesne intervencije: obična intervencija i zakonska intervencija u užem smislu.BH-PRAVNICI. Punomoć prestaje i smrću punomoćnika. U običnoj intervenciji može se pojaviti svako lice čiji je vlastiti pravni interes angažiran u parnici. takav nedostatak u odluci ima karakter apsolutno bitne povrede postupka.COM . Opoziv i otkaz proizvodi dejstvo prema sudu i suprotnoj stranci od trenutka kad im je saopšten.2. Prilikom registrovanja pravnog lica u odgovarajući registar se obavezno navodi ime i prezime osobe ovlaštene za zastupanje pravnog lica (posebno u zemlji i u inostranstvu). onda će takvo posebno ovlaštenje zastupnik morati da ima za preduzimanje dispozitivnih radnji. sud može odrediti i da punomoćnik u naknadno određenom roku podnese punomoć. Sporedno miješanje u parnicu (interventio accessoria) Pojam i pretpostavke.BH-PRAVNICI. Zastupnik po pravilu može u ime pravnog lica preduzimati sve radnje u parnici. pa čak inakon podnošenja vanrednog pravnog lijeka. Pravna lica ispoljavaju i vrše parničnu sposobnost preko svojih organa.COM parnici. 27. sud će nastaviti postupak ne uzimajući u obzir radnje koje je preduzelo lice bez punomoći. Umješač može u parnicu stupiti u bilo kojem njenom stadiju. 42 WWW. punomoćnik je i dalje ovlašten na obavljanje radnji u parnici. punomoć može prestati opozivom ili otkazom. Prije toga. Pojam Učešće trećeg lica u parnici naziva se i procesna intervencija. UČEŠĆE TREĆIH LICA U PARNICI 27.

Takav je npr. Umješač sa položajem jedinstvenog suparničara. ako je stranka svojim nesavjesnim vođenjem parnice doprinijela da izgubi spor i to: • ako je iz krajnje nepažnje propustila upotrijebiti neko napadno ili odbrambeno sredstvo. Ono se sastoji u tome što umješač ne može u drugoj parnici osporavati pravilnost donesene presude ni u jednom elementu. u novoj parnici koju radi ostvarivanja regresnog zahtjeva pokreće stranka protiv svog intervenijenta iz prethodne parnice. 27.COM Postojanje pravnog interesa utvrđuje se na osnovu postojanja određenog pravnog odnosa između stranke i umješača.WWW.COM . • ako je svojim protivljenjem onemogućila dejstvo radnji koje je umješač preduzeo u korist stranke. Dejstvo pravosnažnosti obuhvata samo dispozitiv kojim se odlučuje o tužbenom zahtjevu. koji mogu biti dvojaki: da pomaže i da kontroliše stranku na čijoj strani se miješa.hirograferni povjerilac parnične stranke na čijoj strani se miješa u spor. On ne može preduzimati dispozitivne radnje. umješač ima pravo da se suprotstavi prigovorom nesavjesnog vođenja parnice. Što se tiče drugog razloga za intervenciju. Npr. da uloži žalbu koju je stranka propustila uložiti itd. U tom smislu je intervencijsko dejstvo šire i strožije od pravosnažnosti. Pravni interes postoji uvijek kad odluka u konkretnoj parnici ima uticaj na pravni položaj umješača prema stranci.BH-PRAVNICI. niti može biti saslušan kao stranka u svrhu dokazivanja. emotivnog ili nekog drugog interesa nije razlog za miješanje.položaj stečajnog vjerovnika u parnici u kojoj se raspravlja o postojanju potraživanja koje je osporeno u stečajnom postupku. e) Ako je intervenijent tzv.kad tužilac tokom trajanja parnice prenese svoje pravo na umješača). Naime.BH-PRAVNICI. U smislu prvog razloga. Ovim prigovorom umješač može otkloniti intervencijsko dejstvo presude. Postojanje nekog ekonomskog. a posebno u slijedećim situacijama: c) Kad odluka ima dejstvo pravosnažnosti i na umješača (npr.3. Položaj običnog umješača. d) U svim situacijama kad se za stranku ako izgubi parnicu stvara regresni zahtjev prema umješaču (npr. obzirom da on nema položaj stranke. Umješač će imati ovaj položaj u predmetima u kojima sudska odluka prema njemu proizvodi dejstvo pravosnažnosti. jer ne dopušta preispitivanje ni činjeničnog ni pravnog osnova donesene presude. Ovim obavještenjem se trećem licu omogućava da stupi u parnicu u 43 WWW. On svojim aktivnim držanjem može otkloniti negativne posljedice pasivnog držanja stranke na čijoj strani se miješa. Njegova ovlaštenja su u funkciji razloga za intervenciju. već samo pomaže stranci na čijoj strani se miješa. umješač je ovlašten da stavlja prijedloge i preduzima sve ostale radnje koje idu u korist stranke. Ovlaštenja umješača su dosta ograničena. Obavještenje o parnici (litis denuntiatio) To je parnična radnja kojom tužilac ili tuženi podneskom preko suda obavještavaju treće lice da je parnica pokrenuta i u kakvom stanju se nalazi. presuda iz prethodne parnice ima tzv.u parnicu između kupca i lica koje tvrdi da je vlasnik stvari može se umiješati prodavac. Hirografeni povjerilac je onaj koji nema poseban zalog i snosi rizik fluktuacije imovine njegovog dužnika.intervencijsko dejstvo prema umješaču. a intervencijsko dejstvo se proteže i na obrazloženje presude. može svojim dolaskom na raspravu ili ulaganjem prigovora da otkloni donošenje presude zbog izostanka na štetu “njegove” stranke. Na postojanje pravnog interesa sud pazi po službenoj dužnosti. jer ako kupac ne uspije u parnici imaće regresni zahtjev prema prodavcu usljed odgovornosti prodavca za evikciju). u parnici koju stranka pokrene u ostvarivanju svog regresnog zahtjeva prema umješaču.

28. Pojam i podjela Suparničarstvo ili subjektivna kumulacija postoji ako se u ulozi tužioca ili tuženog pojavljuju 2 ili više lica. a ovaj se ne odazove pozivu. poslugoprimac. Ako je tuženi imenovao prethodnika. Pravna zajednica postoji ako se više lica javljaju kao učesnici određenog građansko-pravnog odnosa (npr. tvrdi da stvar drži ili pravo vrši u ime trećeg lica (npr. Kumulativni uslovi za postojanje formalnog suparničarstva su: (1) istovrsnost zahtjeva odnosno obaveza. dolazi do procesno-pravne sukcesije. 28. koje nastupa bez obzira na to da li je obaviješteno treće lice stupilo u parnicu ili ne. ne može se osloboditi svoje procesne uloge tuženog. suparničarstvo se dijeli na prvobitno (po tužbi ili protivtužbi) i naknadno i to: usljed pristupanja novog tužioca. a prema dejstvu koje proizvodi u postupku na obično i nužno.BH-PRAVNICI. međutim može se zasnovati i u toku postupka.suvlasnici. suparničarstvo se dijeli na materijalno i formalno. Materijalno i formalno suparničarstvo Materijalno suparničarstvo postoji ako se suparničari u pogledu predmeta spora nalaze u pravnoj ili u stvarnoj zajednici. Obično se zasniva podnošenjem tužbe: tužba je usmjerena protiv više lica (pasivno suparničarstvo).zakupoprimac.COM svojstvu intervenijenta ili da preuzme položaj stranke koja ga obavještava.BH-PRAVNICI. ili jednom tužbom ustaje više lica (aktivno suparničarstvo). U materijalno-pravnom pogledu. osim u slučajevima kad tužilac ima neke zahtjeve prema tuženom koji su za njega lično vezani (npr. ali će presuda imati intervencijsko dejstvo prema imenovanom prethodniku. više povjerilaca tuže za potraživanja iz zajednički sklopljenog ugovora). prevoznik. špediter). Formalno suparničarstvo javlja se u slučaju kad su zahtjevi odnosno obaveze suparničara iste vrste i kad se zasnivaju na bitno istovrsnom činjeničnom i pravnom osnovu. Prema uslovima koji se traže za zasnivanje.4. u slučaju spajanja parnica. 27. laudatio nominis) To je jedan od oblika obavještavanja trećeg o parnici.COM . (2) bitna istovrsnost činjeničnog i pravnog osnova i (3) nadležnost istog suda i ista vrsta postupka. Najvažnija procesno-pravna posljedica je u intervencijskom dejstvu. sunasljednici i sl). Lica koja stupaju u parnicu kao novi tužilac ili tuženi moraju postupak prihvatiti u stanju u kome se zatekao u trenutku njihovog stupanja. obavještenje za posljedicu ima prekid roka zastarjelosti.zahtjev za naknadu štete koju je prouzrokovao na stvari).1. SUPARNIČARSTVO (LITIS CONSORTIUM) 28. Ako prethodnik stupi u parnicu. Prema načinu zasnivanja. Imenovanje prethodnika (nominatio auctoris. Ono proizvodi procesno-pravno i materijalno-pravno dejstvo. u situacijama kad tuženi kao imalac stvari ili korisnik nekog prava. usljed proširenja tužbe na novog tuženog.2. te usljed promjene parnične stranke. Postoje još i eventualno i zakonsko suparničarstvo.WWW. Kod formalnog suparničarstva se suparničari ne nalaze ni u kakvom materijalno-pravnom niti u stvarnom odnosu. Pravo da imenuje prethodnika u parnici i da ga pozove da stupi u parnicu umjesto njega pripada samo tuženom. U stvarnoj zajednici su oni suparničari čija se potraživanja odnosno obaveze zasnivaju na istom činjeničnom i pravnom osnovu (npr. Pritom pristanak tužioca nije potreban. Naše pravo ne dozvoljava zasnivanje suparničarstva proširenjem tužbe po nalogu suda. 44 WWW.

Razlozi ekonomičnosti opredjeljuju stranke da se posluže ustanovom suparničarstva uvijek kad se za to ispune uslovi. nužni suparničari su suvlasnici nekretnina u parnici za utvrđivanje prava služnosti. Mada to Zakon ne reguliše izričito. Nužno suparničarstvo Suparničarstvo je nužno kad se prema zakonu ili zbog prirode materijalno-pravnog odnosa spor može riješiti samo na jednak način prema svim suparničarima. Dispozitivne radnje (odricanje od tužbenog zahtjeva. Nužno suparničarstvo u užem smislu postoji u situacijama kad u parnici moraju učestvovati svi učesnici spornog materijalno-pravnog odnosa. Obični suparničari su u međusobnom odnosu potpuno samostalni i odluka prema pojedinim suparničarima može biti različita po sadržaju. Formalno suparničarstvo i materijalno suparničarstvo zasnovano na stvarnoj zajednici imaju dejstvo običnog suparničarstva. u zavisnosti od toga da li priroda materijalnopravnog odnosa u kome se nalaze suparničari zahtijeva donošenje jedinstvene odluke ili ne. ono zahvata sve nužne suparničare i prema svim suparničarima se mora donijeti sadržajno ista presuda. Može se reći da kod običnog suparničarstva nastaje onoliko samostalnih procesno-pravnih odnosa koliko je lica u ulozi tužioca ili tuženog. Problem postoji u situacijama kad nužni suparničari preduzimaju međusobno protivrječne (kolidirajuće) radnje. pa i onima koji nisu učestvovali u parnici.3.WWW. Samo izuzetno dolazi do nužnog suparničarstva.COM Dejstvo i značaj suparničarstva. Rokovi za preduzimanje parničnih radnji teku posebno za svakog suparničara. U pogledu dejstva preduzetih radnji. Dejstvo nužnog suparničarstva različito je od dejstva običnog suparničarstva. svaki suparničar samostalno disponira predmetom spora itd. 28. jer samo svi učesnici zajedno imaju potpunu stvarnu legitimaciju.postoji u slučaju kad zakonski nasljednici tuže testamentalne nasljednike i traže poništaj testamenta. Do zasnivanja suparničarstva dolazi samo voljom stranaka. razlikuju se 2 vrste nužnog suparničarstva: jedinstveno i nužno suparničarstvo u užem smislu. Međutim. 28. Jedinstveno suparničarstvo postoji u situacijama u kojima se sporni odnos može riješiti samo na jedinstven način prema svim suparničarima. s tim što su ti odnosi spolja objedinjeni raspravljanjem i odlučivanjem u jednom postupku. Obično suparničarstvo Kod običnog suparničarstva svaki od suparničara ima položaj samostalne stranke u parnici. Radi se o sporovima povodom nedjeljivih stvarnih prava i drugih nedjeljivih pravnih odnosa. ali samo u pogledu mogućnosti preduzimanja parničnih radnji. S druge strane. Odluka će u tom slučaju djelovati jednako prema svim testamentalnim nasljednicima. Materijalno suparničarstvo koje se zasniva na pravnoj zajednici može biti i obično i nužno. 45 WWW. radnja može biti preduzeta sve dok rok teče u korist bilo kojeg od suparničara. Obzirom na pravne razloge koji traže donošenje jedinstvene odluke.COM . poravnanje itd) proizvode dejstvo samo ako su preduzete od strane svih suparničara zajedno. I kod nužnog suparničarstva je svaki suparničar samostalna stranka. radnje jednog suparničara ne proizvode posljedice prema ostalima. Samostalnost pojedinih procesno-pravnih odnosa ogleda se u više aspekata: nastanak i okončanje svakog od njih može biti različito. procesne pretpostavke za svakog suparničara moraju biti posebno utvrđivane.BH-PRAVNICI. Ono npr. Npr.4.BH-PRAVNICI. dejstvo procesne radnje koje je preduzeo jedan suparničar proteže se i na sve ostale suparničare (koji su eventualno propustili tu radnju).

u slučaju da bude pravosnažno odbijen prema onome ko je u tužbi naveden prije. sve dok se postupak pravosnažno ne okonča. PROCESNE RADNJE 29. Glavno miješanje u parnicu (interventio principalis) Lice koje traži stvar ili pravo povodom kojeg se već vodi parnica između drugih lica. Do eventualnog suparničarstva može doći samo u situacijama u kojima tužilac prema svim tuženima postavlja isti zahtjev. Tužba glavnog intervenijenta za posljedicu ima zasnivanje suparničarstva na pasivnoj strani: tužilac i tuženi iz već pokrenute parnice dobivaju položaj tuženih. Pojam Parnica se pokreće. kako u pogledu pretpostavki 46 WWW. 28.BH-PRAVNICI. obzirom da odlučivanje o tužbenom zahtjevu glavnog intervenijenta ima prejudicijelan značaj za ishod prve parnice.7. Eventualno ili supsidijarno suparničarstvo Tužilac može istom tužbom obuhvatiti 2 ili više tuženih. Dakle.WWW. 28. ili različite zahtjeve koji su u međusobnoj vezi i za koje je stvarno i mjesno nadležan isti sud. prema eventualnim suparničarima će se odbiti kao neosnovan.6. i to tako što će tražiti da tužbeni zahtjev bude prihvaćen prema slijedećem tuženom. AKTIVNOSTI PROCESNIH SUBJEKATA U PARNICI 29.BH-PRAVNICI. Ustanovom eventualnog suparničarstva izbjegava se rizik pokretanja druge parnice. Što se tiče postupanja suda. Ako se jemac nalazi u obavezi samo ukoliko glavni dužnik ne bude mogao platiti dug. Ova tužba dopuštena je samo ako su ispunjene 2 pretpostavke: da već postoji prethodna parnica. Pod procesnim radnjama podrazumijevaju se sve radnje koje su regulisane normama procesnog prava.COM smatra se da procesno-pravno dejstvo proizvodi radnja koja je najpovoljnija za sve suparničare. glavni dužnik i jemac ne mogu biti zajednički tuženi jer bi to bilo u suprotnosti sa sadržajem ugovora o jemstvu. pa tek onda da nastavi raspravljanje o tužbenom zahtjevu iz prve parnice. odvija i okončava preduzimanjem procesnih radnji. svi oni koji su navedeni iza prvotuženog su eventualni ili supsidijarni. 28. može pred istim sudom pred kojim teče ta parnica tužiti obje stranke jednom tužbom.intervencijski postupak. sud će donijeti presudu kojom se tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan i tada dolazi do rasprave o osnovanosti tužbenog zahtjeva prema drugom tuženom.COM . Ako se pokaže da prvotuženi nije pasivno legitimisan. ako se sadržaj ugovora o jemstvu tome ne protivi. Ako se tužbeni zahtjev prema prvotuženom usvoji. Tužbom tog lica pokreće se tzv.5. najcjelishodnije je da sud prvo raspravi i odluči o tužbenom zahtjevu glavnog intervenijenta. pa otuda i naziv ustanove "glavna intervencija" ili "glavno miješanje". Suparničarstvo na osnovu zakona Zakon izričito propisuje da glavni dužnik i jemac mogu biti zajednički tuženi.1. te da je zahtjev intervenijenta upravljen na stvar ili pravo o kome između stranaka teče parnica.

Procesna radnja je po pravilu jednostrana izjava. radi se o procesnoj radnji bez obzira na to što ona proizvodi neke sporedne materijalno-pravne posljedice. dopušteno je isticanje više prijedloga ili zahtjeva supsidijarno: tužilac npr. To su npr. tvrdnje itd. Samo se najvažnije procesne radnje preduzimaju u unaprijed utvrđenoj procesnoj formi (npr. tj. obje su upravljene na donošenje odluke suda. Posredne radnje sud ispituje i sa stanovišta dopuštenosti i sa stanovišta osnovanosti. pa su obzirom na ova dejstva to neposredne procesne radnje. Neke procesne radnje s obzirom na njihovo dejstvo imaju istovremeno karakter i neposrednih i posrednih radnji (npr. one radnje koje same po sebi ne stvaraju novu procesno-pravnu situaciju u postupku. Najvažnija podjela procesnih radnji je na radnje stranaka i radnje suda. one koje neposredno stvaraju novo procesno stanje su po pravilu neopozive. Dijele se na procesne i stvarne. Njima tužilac nastoji dokazati osnovanost.BH-PRAVNICI. a tuženi neosnovanost tužbenog zahtjeva. tj. Dakle.povlačenje tužbe.2. Istovremeno. Procesne radnje stranaka Karakter procesne radnje ima svako držanje (činjenje i propuštanje) stranaka u parnici koje proizvodi određene posljedice u skladu sa normama procesnog prava. Prijedlozi su radnje kojima stranke pozivaju sud da donese određenu odluku. Tužba je također procesna radnja. Većinu radnji stranke preduzimaju u slobodnoj formi. Neposredne procesne radnje same po sebi proizvode dejstva u parnici. Pritom nije bitno da li je stranka određenim držanjem željela nastupanje date posljedice ili ne. žalba i sl). parnična i postulaciona sposobnost.tužba.BH-PRAVNICI. U posredne radnje spadaju prijedlozi. ako su osnovna dejstva neke radnje određena normama procesnog prava. Sud ih ispituje samo sa stanovišta njihove osnovanosti. Međutim. odricanje od tužbenog zahtjeva. 4. Dakle. Tvrdnje mogu biti činjenične i pravne. Izdavanje parnične punomoći procesna radnja.WWW. Procesnim stranke nastoje uticati na vremenski tok parnice.povlačenje tužbe. Tužbom se pokreće parnični postupak. Prema tom kriteriju. norme materijalnog prava koje se tiču nedostataka u izjavi volje ovdje nisu primjenjive. a stvarni se tiču odlučivanja o predmetu spora.COM . Posredne procesne radnje proizvode dejstva tek posredstvom djelatnosti suda. Dalja podjela je na ofanzivne i defanzivne procesne radnje. Procesne radnje su u načelu opozive. Ovo pravilo važi samo za posredne procesne radnje. tako i u pogledu dejstava koja proizvode. bez posredovanja suda (npr. sve procesne radnje se mogu podijeliti na posredne i neposredne. 47 WWW. Neposredne procesne radnje.COM za njihovu punovažnost. Adresat procesnih radnji je uvijek sud. s tim što predlaže da sud usvoji drugi zahtjev ako se prvi pokaže neosnovanim. pa su utoliko i posredne radnje. Podjela procesnih radnji stranaka. Procesnu radnju predstavlja svako držanje stranaka u parnici koje proizvodi posljedice po normama procesnog prava. Subjektivne pretpostavke za važnost procesnih radnji su stranačka. a žalbom se zasniva nadležnost višeg suda. 7. 6. Dejstvo procesnih radnji ne može zavisiti od uslova. 5. 29. 8. ulaganje žalbe itd). jer je njeno primarno dejstvo da pokreće parnicu i određuje njen predmet. odricanje od pravnog lijeka itd. jer osnovna dejstva proizvodi u parnici. Najvažniji kriterij za podjelu je kriterij dejstva koje radnje proizvode u parnici. Opće karakteristike procesnih radnji stranaka su: 3.tužba i žalba). ističe 2 zahtjeva.

Pismena forma je posebno zastupljena kod procesnih radnji suda (odluka). Samo izuzetno sud može odrediti da se podnesci prepišu na trošak stranke.opozivanjem. odluke suda.BH-PRAVNICI. U pismenoj formi se preduzimaju procesne radnje stranaka kao što su tužba. . On mora biti uredan. Ako je podnesak nejasan ili ne sadrži sve potrebne elemente. a one imaju unutar procesno dejstvo. Ako o odlučnim činjenicama postoji protivrječnost između sudskog zapisnika i odluke. ako se radi o opozivoj radnji. ponuđeni dokazi. Prema tome. Zapisnik se sastavlja i o radnjama koje se usmeno preduzimaju izvan ročišta. Procesne radnje izvan ročišta preduzimaju se u pismenoj formi. prijedlog za povrat u prijašnje stanje itd. Ako ne bude vraćen u roku smatra se povučenim. koje sud donosi u formi presude i rješenja. Samo na osnovu zapisnika se može utvrditi da li se prvostepeni sud pri vođenju postupka pridržavao normi procesnog prava. Pretpostavke su sposobnost stranke ili ovlaštenja njihovih zastupnika. Podnesci.WWW. Ostale radnje koje preduzima u toku parnice sud uglavnom preduzima u obliku rješenja.COM Nedostaci procesnih radnji stranaka mogu se ticati: (1) pretpostavki za preduzimanje radnje. 29. određivanje sudskih rokova. Sadržaj podneska određen je vrstom radnje koja se njime preduzima.odricanjem od pozivanja na nedostatak. Na isti način sud će postupiti i ako podnesci nisu podneseni u dovoljnom broju primjeraka. imena stranaka i drugih učesnika itd. Procesna radnja čiji se nedostaci tiču pretpostavki je bez dejstva.3. jer se njime zasvjedočava sadržaj glavne rasprave. Presudom sud odlučuje o meritumu spora. (2) forme i (3) sadržine. a ako bude vraćen bez potrebnih ispravki biće odbačen. dopunom ili ponovnim preduzimanjem radnje. sud će stranku poučiti da ga u određenom roku ispravi i dopuni. razdvajanje raspravljanja o pojedinim elementima odlučivanja itd. Nedostatak se može otkloniti i radnja konvalidirati njenim naknadnim odobrenjem. preduzimaju se u slobodnoj formi. Samo najvažnije procesne radnje se preduzimaju u unaprijed utvrđenoj formi (pismena forma). to za posljedicu ima apsolutno bitnu povredu postupka. radnje pripremanja glavne rasprave (prikupljanje procesne građe). Po svom karakteru i dokaznoj snazi zapisnik je javna isprava.COM .ispravljanjem. 29. . kao osnovno načelo. Procesne radnje suda Najvažnije radnje suda su odluke. na osnovu sadržaja zapisnika moguće je provjeriti: 48 WWW. a posebno: da li je rasprava bila javna ili ne.4. radnje kojima se osigurava cjelishodnost u raspravljanju: spajanje više parnica. izvedeni dokazi.BH-PRAVNICI. zapisnik treba da sadrži i bitne podatke o sadržaju preduzetih radnji. Među tim radnjama su najvažnije: • • • radnje kojima se utiče na vremenski razvoj postupka: zakazivanje i odlaganje ročišta. izjave i prijedlozi stranaka. jasan i mora sadržavati sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti. upućivanje poziva itd. Nedostaci koji se tiču forme i sadržine radnje mog se otkloniti na više načina: . Podnesak ispravljen u roku smatra se urednim od dana prvog podnošenja. Forma procesnih radnji Procesne radnje kojima se ostvaruje načelo usmenosti. Pored uobičajenih podataka kao što su naziv i sastav suda. Takva pismena nazivaju se podnesci. Zapisnik spada u važne procesne dokumente. žalba.

Ako tog dana nema.BH-PRAVNICI. pa ga može razgledati samo viši sud kad rješava o pravnom lijeku. Održanje rokova. odnosno godine. Kod sudskih rokova. Obzirom na momenat od kojeg se računaju. Rok prestaje teći od nastupa činjenice koja je izazvala zastoj u razvoju postupka. Rokovi se računaju na dane. rok ističe istekom prvog narednog radnog dana. Ako zadnji dan roka "pada" u nedjelju ili na državni praznik. Poseban zapisnik sastavlja se o vijećanju i glasanju. Takav je npr. rok se završava zadnjeg dana zadnjeg mjeseca.rok za podnošenje odgovora na tužbu.rokovi za ulaganje pravnih lijekova. Npr. zakon predviđa maksimalne granice trajanja. Kad dođe do prekida postupka prestaju teći i zakonski i sudski rokovi. završavaju se onog dana zadnjeg mjeseca odnosno godine koji po svom broju odgovara danu kad je rok počeo.COM . d) Stav suda prema prijedlozima i prigovorima stranaka itd. Subjektivni su oni koji počinju teći od dana saznanja za događaj koji je relevantan za njihovo računanje. a trajanje u konkretnom slučaju određuje sud. b) Da li je strankama bilo omogućeno da se izjasne o navodima suprotne strane. preduzeta prije isteka roka. 30. Rokovi određeni na mjesece. Podjela. Početak i računanje rokova. Stranke imaju pravo staviti prigovor na sadržaj zapisnika. Ako je određen na dane. neovisno od saznanja ovlaštenog lica za tu činjenicu. Radnja je preduzeta u roku ako je podnesak kojim se radnja preduzima predat sudu prije isteka roka. Za lice koje se nalazi na odsluženju vojnog roka ili na izdržavanju zatvorske kazne.instruktivni rokovi. To su tzv. mjesece i godine. ROKOVI I ROČIŠTA 30. za početak roka uzima se prvi naredni dan nakon relevantnog događaja. Kad se postupak nastavi. Rok je održan ako je radnja čije je preduzimanje vezano za određeni rok. a ne od momenta kad je sud donio odluku povodom zastoja. podnesak se 49 WWW. Rokovi su propisani i za neke procesne radnje suda. c) Da li je sud donio odluku u istom sastavu u kome je postupao na zadnjem ročištu.WWW. Povlačenje tužbe i sudsko poravnanje takođe se unose u zapisnik. Zatvara se u poseban omot.COM a) Da li je sud svoju odluku zasnovao na dokazima izvedenim na glavnoj raspravi. Rok je vremenski interval za preduzimanje procesnih radnji predviđen normama procesnog prava.BH-PRAVNICI.1. Takvi su npr. rokovi koji su prestali teći počinju teći iznova (kao i kod prekida rokova). Zakonski su određeni zakonom i njihovo trajanje ne mogu mijenjati ni sud ni stranke. Objektivni rokovi su oni koji se računaju od dana nastupanja relevantne činjenice. rokovi se dijele na subjektivne i objektivne. rok za pismenu izradu presude je 8 dana od dana donošenja. odgovora na pravni lijek itd. Dilatorni rok je rok kojim se određuje vremenski period prije čijeg isteka nije dozvoljeno preduzimanje neke procesne radnje. Podnesak se smatra predatim danom njegove predaje preporučenom pošiljkom ili telegramom pošti. Sudski rokovi se mogu produžavati na prijedlog stranaka. On sadrži tok glasanja i odluku koja je donesena. Rokovi Pojam. Procesni rokovi se dijele na zakonske i sudske. za čije propuštanje procesno pravo ne veže nikakve posljedice. dok kod mirovanja postupka prestaju teći samo sudski rokovi. Sud je obavezan u zapisnik unijeti i prigovore koje nije prihvatio.

Uz poziv se stranci dostavlja i podnesak koji je dao povod za određivanje ročišta. Propuštanje je opravdano ako se ne može pripisati u krivicu stranci ili njenom zastupniku.COM . Prijedlog za povraćaj mora biti podnesen u doku od 15 dana od dana kad je prestao razlog koji je prouzrokovao propuštanje. Do povrata u prijašnje stanje može doći samo na prijedlog stranaka. a uz ispunjenje slijedećih pretpostavki: 2. POVRAĆAJ U PRIJAŠNJE STANJE (RESTITUTIO IN INTEGRUM OB TERMINEM ELAPSUM) Povraćaj u prijašnje stanje je ustanova za otklanjanje posljedica propuštanja koja se ne mogu pripisati u krivicu stranaka. Predlagač je dužan istovremeno sa podnošenjem prijedloga da preduzme i propuštenu radnju. Povraćaj u prijašnje stanje nije dopušten u slučaju propuštanja roka za podnošenje prijedloga za povraćaj (restitutio restitutionis non datur). Objektivni rok je 3 mjeseca. i druga ročišta koja sud zakazuje kad smatra cjelishodnim da o nekom pitanju raspravlja na posebnom ročištu. 30. odnosno upravi zatvorske ustanove. smatrat će se da je podnesak podnesen na vrijeme. 31.2.ročište za izvođenje dokaza uviđajem ili saslušanjem bolesnog svjedoka). Na ročište se pozivaju stranke i ostala lica čije se prisustvo smatra potrebnim.2. 4. i to bez obzira na odgovornost stranke. Ako je stranka kasnije saznala za propuštanje. Da propuštanje takve radnje ima za posljedicu prekluziju. Propuštanje zakonskih rokova po pravilu vodi prekluziji. rok počinje teći od dana saznanja. 3. Najvažnija pravna posljedica propuštanja je u nastupu prekluzije. 32. POJAM PROPUŠTANJA Procesna radnja je propuštena ako nije preduzeta u predviđenom roku ili do određenog momenta u razvoju postupka. Da je stranka propustila rok ili ročište. da je stranka izgubila pravo na preduzimanje. Ako stranka iz neznanja preda ili uputi podnesak nenadležnom sudu. a prije isteka roka.COM smatra predatim danom njegove predaje komandi vojne jedinice. Ako to sud smatra svrsishodnijim. U fakultativna ročišta spadaju pripremno ročište. Razlog za propuštanje mora biti opravdan (iusta causa). ročište se može održati i izvan sudske zgrade (npr. Postupak po restitucionom prijedlogu 50 WWW. 32. kao i ročište za raspravljanje o prijedlogu za povrat u prijašnje stanje. a mogu biti obligatorna i fakultativna. Podnesak će jednako proizvesti dejstvo i ako se ne uruči zajedno sa pozivom. 5. tj. Obligatorna su po pravilu ročišta za glavnu raspravu. ročište za izvođenje dokaza. Ročišta Ročište je procesnopravna forma kojom se uobličava preduzimanje usmenih procesnih radnji. a u privrednim sporovima 30 dana.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. Ročišta zakazuje sud. Po pravilu se ročišta održavaju u sudskoj zgradi.WWW.

. Ako tužbeni zahtjev nije usmjeren na novčano potraživanje. Protiv rješenja kojim se odobrava povraćaj nije dozvoljena žalba. Ako je tužbeni zahtjev usmjeren na novčano potraživanje. U drugu grupu spadaju elementi koji su karakteristični za tužbu kao posebnu procesnu ustanovu. Karakter pravno relevantnih činjenica imaju samo one činjenice za koje pravne norme vežu određene pravne posljedice.1. a pravni fakultativan. osim u slučajevima kad se prijedlog za povraćaj zasniva na općepoznatim činjenicama. 33. .određenje obje stranke (tužioca i tuženog). Ročište je obligatorno.BH-PRAVNICI.subjekt procesnog prava. tužilac je dužan da naznači vrijednost predmeta spora.predmet spora.tužbeni zahtjev. a ukidaju se i sve odluke koje je sud donio zbog propuštanja. .osnov tužbe. Činjenični je obligatoran. Ovi elementi mogu se podijeliti u 2 grupe. Naknadno preduzeta radnja smatra se blagovremenom.određenje suda kojem se tužilac obraća za pravnu zaštitu.COM . Činjenični osnov mora u tužbi biti prezentiran u obimu koji omogućava dopuštenost raspravljanja o 51 WWW. stranaka i predmeta spora. a posredstvom suda i prema drugoj stranci tuženom. Uz oznaku predmeta navodi se i njegova novčana vrijednost. Podiže je subjekt povrijeđenog ili ugroženog prava i tada se pretvara u stranku . 32. Dostavljanje tužbe sudu za posljedicu ima pokretanje parnice. To su: tužbeni osnov. U prvu grupu spadaju podaci koje obavezno sadrži i svaki drugi podnesak: oznaka suda. osim ako je sud donio odluku na osnovu nedozvoljenog ili neblagovremenog prijedloga.COM Za rješavanje o prijedlogu nadležan je sud pred kojim je trebalo preduzeti propuštenu radnju. Oznaka vrijednosti predmeta spora ima višestruku funkciju. . Kao procesna radnja usmjerena je ka sudu. Za nju se. kome se dostavlja primjerak tužbe. i to na posebnom ročištu. dokazi i tužbeni zahtjev.2. Dejstvo restitucije Dejstvo se sastoji u tome što se parnica vraća u stanje u kome se nalazila prije propuštanja. prema vrijednosnom kriteriju. ulaganje revizije ili vrste postupka. Osnov tužbe Razlikuju se činjenični i pravni osnov tužbe. Sud o prijedlogu odlučuje bez obzira na (ne)prisustvo stranaka na ročištu.WWW.dokazi. za određivanje vrijednosti je mjerodavna visina glavnog tužbenog zahtjeva.3. 33. Predmet spora označava se prema njegovoj pravnoj prirodi. Činjenični osnov obrazuju pravno relevantne činjenice iz kojih tužilac kao pravnu posljedicu izvodi tužbeni zahtjev. veže određivanje nadležnosti.BH-PRAVNICI. Obavezni elementi tužbe su: . sastava suda. TUŽBE 33. Pojam i sadržaj Tužba je procesnopravna forma kojom se u parničnom postupku ostvaruje ustavom zagarantirano pravo na pravnu zaštitu. .

a proces kao instrument zaštite privatnog prava i kao element javnog prava.predmet spora Tužbeni zahtjev je predmet spora.WWW. Shodno tim formama. Ovo iz razloga što sud svoju odluku o osnovanosti tužbenog zahtjeva donosi na osnovu činjenica utvrđenih na glavnoj raspravi. Pravnu prirodu predmeta spora utvrđuje sud putem pravne kvalifikacije.mjesto ili vrijeme zaključenja ugovora). koji je zasnovan na tužiočevoj tvrdnji da mu pripada ovlaštenje da traži ostvarenje određenih pravnih posljedica iz određenih činjenica. ispravnost jedne ili druge teorije zavisi od konkretnog predmeta. a to je jedini ugovor te vrste koji su zaključili. dovoljno je da tužilac iznese osnovna materijalno-pravna obilježja pravnog odnosa iz kojeg izvodi tužbeni zahtjev. tako što stvarne činjenice supsumira pod odgovarajuće norme materijalnog prava. Teorijski aspekti utvrđivanja identiteta tužbenog zahtjeva. utvrđenje postojanja ili nepostojanja određenog prava ili pravnog odnosa. onda je za određenje identiteta tužbenog zahtjeva dovoljno da se on odredi prema pravnoj prirodi odnosa iz kojeg se izvodi.3. te promjenu ili prestanak određenog pravnog odnosa. 1. Pravna priroda predmeta spora u teoriji. U tužbenom zahtjevu tužilac postavlja određenu pravnu tvrdnju i istovremeno od suda traži da izrekne određenu pravnu posljedicu u formi odluke. izjednačavala sa zahtjevom materijalnog prava. Modificirana civilistička teorija predmet spora vidi kao zahtijevanu pravnu zaštitu određenog sadržaja: osuđujuću. Npr. bez navođenja pojedinih činjenica. te pravnu promjenu . Privatno pravo se poima kao sistem subjektivnog prava.pod uslovom da postoje procesne i pravozaštitne pretpostavke čije postojanje se po potrebi dokazuje u postupku pred pravozaštitnim organom. Međutim. Tužbeni zahtjev (petitum) . 52 WWW. a ne i u obimu koji omogućava odlučivanje o osnovanosti tužbenog zahtjeva. Po načelu dispozitivnosti. sud ne ide ni mimo ni preko tužbenog zahtjeva.COM tužbenom zahtjevu. pa time i predmet parnice kao procesno-pravnog odnosa. utvrđujuću. tek na osnovu konkretnih činjenica moguće je potpuno odrediti identitet istaknutog tužbenog zahtjeva. 33. On se u tužbi formuliše u obliku prijedloga sudu kakvu presudu da donese.BH-PRAVNICI. Može se definisati kao procesno-pravni zahtjev za pružanje pravne zaštite određenog sadržaja. ako je između tih osoba zaključeno više istovrsnih ugovora. a ne na osnovu činjenica iznesenih u tužbi. Tužbeni zahtjev se može postaviti u 3 procesno-pravne forme: kondemnatornoj. U odgovoru na pitanje koji je to obim postoje 2 teorije: Prema teoriji individualiziranja. Međutim.BH-PRAVNICI. Prema teoriji supstanciranja. ako jedna osoba tuži drugu za ispunjenje ugovora o kupoprodaji. kao procesni zahtjev. onda će biti neophodno iznijeti i faktičke činjenice u obimu koji je potreban da bi se istaknuti tužbeni zahtjev individualizirao (npr. deklaratornoj i konstitutivnoj.Klasična civilistička teorija je predmet spora. Civilističke teorije . To čine u formi tužbenog zahtjeva. Tužilac je dužan da u tužbi iznese činjenično stanje u obimu koji omogućava odlučivanje o dopuštenosti tužbe. Zato pravne tvrdnje tužioca ne obavezuju sud. tužilac može od suda zahtijevati donošenje odluke kojom se nalaže izvršenje određene radnje. Pravni osnov je fakultativan element (za razliku od činjeničnog osnova). niti tužilac može imati štetne posljedice jer je dao pogrešnu pravnu kvalifikaciju.COM . Zbog toga su stranke dužne da odrede sadržaj i obim pravne zaštite. Samo tužbeni zahtjev je predmet odlučivanja.

te njegovo postojanje nije potrebno posebno dokazivati. Zbog toga do preinačenja tužbe dolazi samo ako se promijeni tužbeni zahtjev. ali mogu oprostiti dug ili odgoditi nastupanje njegove dospjelosti. Ovaj drugi stav se smatra ispravnijim. da preda određenu stvar. u vidu podneska.Teorija ekvivalencije ili jednakovrijednosti smatra da predmet spora nije samo tužbeni zahtjev. utuživosti uz zadržavanje samog prava? Smatra se da se lica ne mogu unaprijed odreći prava na pravnu zaštitu (pactum de non petendo) kao javnopravnog ovlaštenja. bez obzira da li se pritom tužilac poziva na jedan ili na više činjeničnih osnova. razlikuju se 3 vrste tužbi: osuđujuće ili kondemnatorne. Ako tuženi ne ispuni dobrovoljno obavezu iz odluke.BH-PRAVNICI. utuživost je pitanje samog subjektivnog prava. Presudom koju sud donosi na osnovu kondemnatorne tužbe se utvrđuje pravo tužioca prema tuženom i istovremeno naređuje tuženom da ispuni obavezu na koju je upravljen tužbeni zahtjev. Poseban problem predstavljaju kondemnatorne tužbe u kojima je 53 WWW.4.BH-PRAVNICI. Forma tužbe. Postavlja se pitanje da li se nosilac subjektivnog prava može odreći sudske zaštite. određenost visine (iznosa) tužbenog zahtjeva mjerodavna je za određivanje vrijednosti predmeta spora. Po jednom shvatanju. Preuranjena kondemnatorna tužba. Dakle. Funkcija i značaj tužbenog zahtjeva. tužilac ima mogućnost da u izvršnom postupku ostvari prinudno izvršenje. Stvarnim tužbama se štite apsolutna subjektivna prava koja djeluju erga omnes. pa ako ona nedostaje u konkretnom slučaju. Određeno činjenično stanje ne smatra se sastavnim dijelom predmeta spora. trpljenje ili propuštanje. arhaičan vid deklaratorne tužbe koju je poznavao i Građanski parbeni postupak za BiH iz 1883. tužbe se dijele na stvarne i lične. pitanje utuživosti je procesna pretpostavka. Tužilac ovom tužbom traži da sud osudi tuženog npr. Tužilac svoj zahtjev uvijek zasniva na tvrdnji da je tuženi povrijedio neko njegovo pravo i otuda proizilazi njegov pravni interes da traži zaštitu u cilju otklanjanja povrede. a može se podnijeti i usmeno na zapisnik kod suda.WWW.COM 2. je tzv. Tužba se podnosi u pismenom obliku. sud će donijeti presudu kojom tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan. Čista procesna teorija težište ima samo na tužbenom zahtjevu. Obzirom na pravno dejstvo na subjektivna prava koja se štite. Tužbeni zahtjev je prvenstveno u funkciji određivanja identiteta tužbe. Kondemnatorne tužbe (dosuđujuće). 33. Identičnost tužbenih zahtjeva u dvije parnice rađa prigovor litispendencije. pa će sud donijeti rješenje kojim odbacuje tužbu kao nedopuštenu. Vrste tužbi Prema sadržaju pravne zaštite koja se tužbom traži. Procesne teorije .COM . da se suzdržava od vršenja neke radnje i sl. već i određena činjenična osnova iz koje tužilac izvodi zaključak o osnovanosti određene pravne posljedice. Osim toga. da plati određenu svotu novca. Po drugom shvatanju. tj. Poseban. Tužbeni zahtjev kod ovih tužbi uvijek je upravljen na neku radnju. u parnici ima onoliko predmeta spora koliko tužilac ističe tužbenih zahtjeva. utvrđujuće ili deklaratorne i preobražajne ili konstitutivne. Pravni interes za kondemnatornu tužbu proizilazi iz sadržaja pravne zaštite koja se traži. izazivačka (provokativna) tužba. Problem utuživosti javlja se kod postupanja suda u slučaju naturalnih obligacija. odlučivanje o troškovima postupka itd. Ono je samo podloga koja omogućava individualizaciju predmeta spora. a ličnim tužbama se štite relativna subjektivna prava sa dejstvom inter partes.

a to je utvrđenje prestanka ugovora.BH-PRAVNICI.COM .COM tužbeni zahtjev upravljen na činidbu koja još nije dospjela. poričući svoju obavezu na izvršenje djela. predmet utvrđenja mogu biti samo postojeći pravni odnosi. sud će odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan. pa se smatra da se zbog povrede pravila o pravnom interesu ne mogu uspješno ulagati pravni lijekovi. Tužbom se može tražiti utvrđenje konkretnog pravnog odnosa u cjelini ili pojedinih posljedica koji iz njega proizilaze. Ako tužilac tvrdi da je potraživanje dospjelo. a u toku postupka se utvrdi da nije. Od ovog pravila postoje izuzeci. Odnos deklaratorne i kondemnatorne tužbe. Povreda pravila o pravnom interesu ne predstavlja zakonski razlog ni za apsolutnu ni za relativnu ništavost. Sud o spornom prethodnom pitanju mora odlučivati da bi mogao presuditi o tužbenom zahtjevu kao glavnom pitanju. Npr. Npr. u situacijama kad. Obzirom na ovaj kriterij (postojanje ili nepostojanje) tužba može biti tužba pozitivnog ili negativnog utvrđenja. što je u praksi vrlo rijedak slučaj. ne bi bila dopuštena tužba za utvrđenje da je rok za izvršenje ugovora istekao (ako je rok bitan element ugovora). Deklaratorne tužbe (utvrđujuće) su tužbe u kojima je tužbeni zahtjev upravljen na utvrđivanje postojanja ili nepostojanja određenog prava ili pravnog odnosa. Kondemnatorna tužba samo izuzetno može biti dopuštena u slučaju nedospjelih potraživanja. nego samo pravna posljedica isteka roka. Neizvjesnost i nesigurnost su obično posljedica držanja tuženog koji svojim radnjama ili izjavama izaziva spor o postojanju ili nepostojanju pravnog odnosa. tužilac ima pravni interes da podigne i deklaratornu tužbu. bez obzira na podizanje kondemnatorne tužbe. Prejudicijelni ili incidentni zahtjev za utvrđenje je procesni oblik tužbe za utvrđenje koju tužilac podiže u toku parnice pokrenute kondemnatornom tužbom. Od pravila da činjenice ne mogu biti predmet utvrđivanja postoji 1 izuzetak: utvrđivanje istinitosti ili neistinitosti neke isprave (querela di falso). koji se ostvaruje kondemnatornom tužbom i čini deklaratornu tužbu suvišnom. tužba se odbacuje kao nedopuštena. Cilj deklaratorne zaštite je prevencija. predmet tužbe za utvrđenje ne može biti postojanje ili nepostojanje pravne sposobnosti. prije dospjelosti činidbe.WWW. ali se ne može tražiti utvrđenje određenog elementa u datom pravnom odnosu. naručilac ima pravni interes da ustane tužbom za utvrđenje postojanja ugovora o djelu protiv uposlenika kao tuženog ako poslenik ne preduzima nikakve radnje u cilju izvršenja djela u ugovorenom roku. Pravni interes kod tužbe za utvrđivanje je procesna pretpostavka na koju sud pazi po službenoj dužnosti. pojave okolnosti koje unose neizvjesnost i nesigurnost u pogledu prirode i sadržaja tog pravnog odnosa. a obično je to pravni odnos između tužioca i tuženog. Ako je određeni spor prerastao u povredu. Deklaratornom tužbom tužilac ostvaruje pravozaštitni cilj koji prevazilazi okvire konkretne parnice.BH-PRAVNICI. ako za to postoji pravni interes. osim u onim predmetima gdje zakon izričito predviđa tužbu za utvrđenje. Moguće je i da tužilac zahtijeva utvrđenje pravnog odnosa između tuženog i trećeg lica. Tužilac je dužan da u tužbi iznese okolnosti iz kojih se vidi postojanje pravnog interesa.kod zakonskog izdržavanja. Tako npr. kao ni apstraktna pravna pitanja. Ako je tužilac naveo da će dospjelost nastupiti u određenom vremenskom periodu u budućnosti. Pravni interes za podizanje ove tužbe postoji u situacijama kad se u jednom pravnom odnosu. Tužba za utvrđenje je čisto procesno-pravni oblik ostvarenja pravne zaštite. zbog nepostojanja pravnog interesa. pravni interes za utvrđenje prerašće u pravni interes za dosuđenje. kao što je npr. To je posebno slučaj u sporovima o stvarnim i drugim apsolutnim pravima. Sadržaj deklaratorne zaštite nema osnova u ovlaštenju koji subjektima pripadaju po normama materijalnog prava. U principu. Ako ima mogućnost da iz istog odnosa u 54 WWW. Pravno relevantne činjenice same po sebi ne mogu biti predmet tužbe.

• Materijalno-pravne posljedice podnošenja tužbe određene su normama materijalnog prava. Incidentni zahtjev je nov tužbeni zahtjev uz postojeći. za osporavanje bračnog očinstva i sl.5. Ove tužbe upravljene su na prestanak postojećeg pravnog odnosa.tužbe za smanjenje ili povećanje određene činidbe. Dejstva podnošenja tužbe sudu Dijele se na procesno-pravna i materijalno-pravna dejstva. bez obzira na eventualne promjene okolnosti u toku postupka. Od tog trenutka parnica postoji (litispendencija=postojanje parnice). Među najvažnijima su: • • • • prekida se zastara. Litispendencija (Lis pedeus) Parnica kao procesno-pravni odnos nastaje dostavljanjem tužbe tuženom. Na taj način bi izbjegao mogućnost da mu tuženi u nekoj drugoj parnici ospori postojanje takvog pravnog odnosa. Nadležni sud zadržava nadležnost. dužnik pada u zakašnjenje. Na taj način dolazi do ustaljenja nadležnosti (perpetuatio fori).6. Ovom tužbom tužilac traži od suda da donese presudu kojom se stvara nova pravna situacija. Litispendencija prestaje okončanjem parnice. 33. ali njegovo isticanje nema za posljedicu preinačenje tužbe. 33. Procesno-pravna dejstva su: • ocjenjivanje nadležnosti se u pravilu vrši prema činjenicama koje su postojale u trenutku podnošenja tužbe. ako to pravo kod alternativnih obligacija pripada tužiocu. nasljednici imaju pravo nastaviti postupak. Konstitutivna tužba se podiže u onim slučajevima u kojima se pravo na pravnu promjenu može ostvariti samo na osnovu sudske presude. tužba za proglašenje prestanka ugovora o izabranom sudu.imaju tužba za razvod ili za poništenje braka.WWW. ako tužilac povuče tužbu. tužilac će imati pravni interes da isticanjem prejudicijelnog zahtjeva traži da se o prethodnom pitanju odluči kao o glavnom pitanju. preinakom ili ukidanjem postojećeg pravnog odnosa. pravo izbora se iscrpljuje podnošenjem tužbe. Prekid i mirovanje postupka nemaju uticaja na litispendenciju. U posebnu vrstu konstitutivnih tužbi spadaju tužbe u kojima je zahtjev upravljen na promjenu procesno-pravnog položaja (npr. Međutim.BH-PRAVNICI. Za litispendenciju se vezuje niz dejstava. Karakter konstitutivne tužbe npr. a zbog kojih bi bio nadležan drugi redovni sud. Konstitutivne (preobražajne) tužbe su tužbe u kojima je tužbeni zahtjev upravljen na ostvarenje određene pravne promjene. Na području imovinskih odnosa.COM nekoj drugoj parnici ostvari još neko pravo. tužba za poništaj odluke izabranog suda). tuženi se ne može protiviti takvom preinačenju. smatra se da do prekida nije ni došlo. odnosno ako je sud odbaci kao nedopuštenu. na smanjenje ugovorne kazne itd). ako se tužba preinačuje zbog okolnosti koje su nastupile nakon podnošenja tužbe. tužbeni zahtjev konstitutivne tužbe najčešće se upravljen na izmjenu postojećeg pravnog odnosa (npr. 55 WWW. ako tužilac u bračnom sporu umre nakon podizanja tužbe. Tužilac može istaći incidentni zahtjev samo ako je sud pred kojim teče parnica nadležan i za odlučivanje o zahtjevu koji se postavlja tim incidentnim zahtjevom.COM .BH-PRAVNICI.

stranke u obje parnice moraju biti iste. Cummulatio actionum (objektivna kumulacija) Kumulacija postoji ako se u jednoj tužbi istakne više tužbenih zahtjeva. te ako pravosnažnost odluke iz prve parnice svoje dejstvo proteže i na predmet odlučivanja u drugoj parnici. Time se ne dovodi u pitanje njihova procesno-pravna samostalnost. Npr. Ako su svi zahtjevi povezani istim činjeničnimm i pravnim osnovom. dok još teče parnica povodom tužbe za utvrđenje. s tim što se svi zahtjevi ostvaruju u istom postupku. Materijalno-pravna dejstva litispendencije određena su normama materijalnog prava. 4. Ako dođe do podnošenja tužbe našem sudu u predmetu povodom kojeg teče parnica pred inostranim sudom. Norme procesnog prava dozvoljavaju spajanje više tužbenih zahtjeva u istoj tužbi protiv istog tuženog u 2 slučaja: 3. tužilac iz prve parnice može imati ulogu tuženog u drugoj parnici. ali je sud stvarno nadležan za svaki od tih tužbenih zahtjeva i ako se ti zahtjevi raspravljaju u istom postupku. ali ne moraju imati iste uloge. umješač kao treće lice se može pridružiti jednoj od stranaka.BH-PRAVNICI. Kad je u pitanju identitet stranaka. ako neka od stranaka otuđi stvar ili pravo u pogledu kojeg traje parnica. Dva tužbena zahtjeva su identična ako se njima ostvaruje isti pravozaštitni cilj. vrijednost predmeta spora utvrđuje se zbrajanjem pojedinih tužbenih zahtjeva i obrnuto.tuženi koji je savjesni držalac od trenutka kad mu je tužba dostavljena odgovarat će kao nesavjesni držalac. ako utvrdi da parnica u istoj stvari već teče. 33. Uslovi za dopuštenost objektivne kumulacije.BH-PRAVNICI. Nije u suprotnosti sa zabranom dvostruke litispendencije da se između istih lica zasnuje litispendencija tužbom za dosuđenje. za preinačenje treba pristanak tuženog.7.WWW. On je isti ako je isti tužbeni zahtjev. naš sud će na zahtjev stranke prekinuti postupak ako su ispunjena 2 uslova: (1) ako u konkretnom slučaju nije predviđena isključiva jurisdikcija suda u FBiH i (2) ako postoji faktička uzajamnost. to ne sprečava dovršavanje parnice među istim strankama među kojima je i započeta. Ako ta povezanost postoji. tj. protivtužba i tužba glavnog intervenijenta moguća je tek sa nastankom parnice. 56 WWW. Sud će drugu tužbu odbaciti kao nedopuštenu. Sud to najčešće sazna iz prigovora tuženog.usmjeren je na ostvarenje različitih pravozaštitnih ciljeva. Povodom istog predmeta se između istih stranaka ne može istovremeno voditi više od jedne parnice. Predmet spora mora biti isti u obje parnice. jer je tužbeni zahtjev u ove dvije parnice različit .COM . Povezanost činjeničnim i pravnim osnovom značajna je i za određivanje vrijednosti predmeta spora. jer se povodom svakog zahtjeva zasniva samostalan procesno-pravni odnos. Zabrana dvostruke litispendencije je najvažnije dejstvo litispendencije. Litispendencija pred stranim sudom. Da bi se utvrdilo postojanje dvostruke litispendencije bitan je identitet stranaka i identitet predmeta spora. Ako nisu povezani istim činjeničnim i pravnim osnovom.COM Procesnopravna dejstva litispendencije su: • • • • • zabrana pokretanja nove parnice u pogledu istog zahtjeva o kome već postoji parnica.

Ako usvoji tužbeni zahtjev. Objektivna modifikacija.COM Dakle. Preinačenje može biti objektivno i subjektivno. Zato je facultas alternativa prividni oblik kumulacije.tužilac ustaje tužbom u kojoj zahtjev upravlja na ispunjenje kupoprodajnog ugovora. Pod preinačenjem tužbe u kvalitativnom smislu podrazumijeva se promjena elemenata putem kojih se određuje identitet tužbe. ili kad ostvarenjem pomoćnog može postići isti pravozaštitni cilj kao i ostvarenjem osnovnog zahtjeva. može u toku postupka izjaviti da je voljan da umjesto stvari primi određeni novčani iznos. Ovo spajanje moguće je samo u sporovima u kojima tužilac zasniva osnovni i eventualni zahtjev na istom ili bitno istovrsnom činjeničnom stanju. Litispendencija nastupa istovremeno povodom oba zahtjeva. Tužbeni zahtjevi u jednoj tužbi mogu biti spojeni kumulativno. određujući uslovi za dopuštenost objektivne kumulacije su ista stvarna nadležnost i ista vrsta postupka. Takva izjava nema karakter tužbenog zahtjeva. Npr. ukoliko istovremeno ne izaziva i promjenu tužbenog zahtjeva. već pravo tuženog . te u vidu fakultas alternative. Tužilac može preinačiti tužbu i tako što će umjesto 57 WWW. Od ovog pravila postoje odstupanja. Procesna facultas alternativa.BH-PRAVNICI. alternativno. Kvantitativna i kumulativna modifikacija. Tužilac u tužbenom zahtjevu ističe više pravnih posljedica i traži da sud tuženog obaveže na svaku od njih. dok su preostala dva samo prividni oblici objektivne kumulacije. uz postojeći tužbeni zahtjev (kumulativna modifikacija). Kumulativno spajanje je najčešće. Tužilac ovu ustanovu koristi kad nije siguran u ostvarenje osnovnog zahtjeva. Dopuna i ispravljanje činjeničnih navoda u osnovu tužbe nikad ne izaziva promjene identiteta tužbe. Tužilac ga koristi kad prema tuženom ističe više tužbenih zahtjeva i traži da sud odluči o svim istaknutim zahtjevima.WWW. Vrste objektivne kumulacije. Bitno je napomenuti da sud ne utvrđuje da li facultas alternativa odgovara protivvrijednosti osnovne činidbe. Tužilac koji traži da mu se dosudi određena stvar. Ova dva oblika preinačenja ne dovode do promjene identiteta tužbe. 33. Kumulativno i eventualno spajanje imaju karakter objektivne kumulacije u pravom smislu riječi. tuženi se može prinuditi samo na ispunjenje činidbe na koju je upravljen tužbeni zahtjev. Prema odredbama našeg procesnog prava. s tim što se ispunjenjem jedne. U našem pravu posljedice preinačenja tužbe imaju i povećanje postojećeg tužbenog zahtjeva (kvantitativna modifikacija) i isticanje novog. U toku parnice tužbeni zahtjev preinačuje tako što zahtijeva naknadu štete zbog neispunjenja ugovora. eventualno. Alternativno spajanje dopušteno je samo u sporovima koji nastaju povodom alternativnih obligacija. s tim što se ovi zahtjevi međusobno isključuju.facultas alternativa. plaćanje novčanog iznosa nije obaveza. mutatio) Pojam mutabiliteta tužbe. u zavisnosti od toga da li se promjene tiču predmeta spora ili tuženog kao stranke. Dakle. ali do odlučivanja o pomoćnom zahtjevu dolazi samo u slučaju odbijanja osnovnog. tako što traži isporuku ugovorene količine robe.COM . sud će u presudi izreći da se tuženi može osloboditi davanja stvari ako plati određeni novčani iznos. Subjektivna modifikacija (permutatio personalis). Preinačenje tužbe (modificatio. već materijalno-pravne izjave volje. preinačenje tužbe je promjena istovjetnosti tužbenog zahtjeva. kad zakon izričito dozvoljava da se u postupku povodom nekog bračnog spora ili paternitetskog spora kumulira zahtjev za izdržavanje.BH-PRAVNICI.8. udovoljava tužbenom zahtjevu u cjelini. Kod eventualnog spajanja tužilac traži odluku o samo jednom tužbenom zahtjevu i to tako što traži da sud prihvati naredni zahtjev ako utvrdi neosnovanost prethodno istaknutog. Međutim.

ako smatra da bi pismeno izjašnjenje tuženog o navodima iz tužbe bilo svrsishodno zbog složenosti spora ili većeg broja zahtjeva. Faza pripremanja glavne rasprave sastoji se od slijedećih procesnih radnji: ispitivanje tužbe. Odgovor na tužbu je procesna radnja tuženog kojom on zauzima svoj stav prema tužbi i tužbenom zahtjevu. Pripremanje glavne rasprave Prvostepeni postupak se odvija u 2 faze: priprema glavne rasprave i glavna rasprava. za njeno preinačenje koje se tiče predmeta spora (objektivna modifikacija) potreban je i pristanak tuženog. dostavljanje tužbe tuženom na odgovor. U ostalim slučajevima se radi o otklonjivim nedostacima i sud će preduzeti mjere na njihovom otklanjanju. Naime. sud može dopustiti preinačenje tužbe bez obzira na protivljenje tuženog. te procesnih nedostataka na strani suda i stranaka. Uslovi za dopuštenost su dvojako određeni: pristankom tuženog ili dopuštenjem preinačenja od strane suda. O procesnim pretpostavkama koje se tiču samog predmeta spora (res iudicata. sud će tužbu rješenjem odbaciti kao nedopuštenu u 2 slučaja: ako utvrdi da je sud apsolutno nenadležan ili ako je tužba podnesena po isteku prekluzivnog roka. Razlog za to je što se preinačenjem tužbe ne smije pogoršati procesno-pravni položaj tuženog. pripremno ročište i zakazivanje glavne rasprave.COM prvobitno tuženog tužiti neko drugo lice. Iz razloga svrsishodnosti. i to samo do zaključenja glavne rasprave. kako bi se otklonila mogućnost pokretanja nove parnice. Prethodno ispitivanje tužbe je obligatorna procesna radnja. Posljedice nedostataka zavise od toga o kakvom se nedostatku radi. U ovoj fazi sud ispituje postojanje pretpostavki koje se tiču same tužbe (potpunost i razumljivost). Svrsishodnost se cijeni prema tome da li se preinačenjem doprinosi razrješavanju spornog stanja među strankama. Pristanak novotuženog potreban je zato što on parnicu prima u onom stanju u kome se ona nalazi u trenutku kad u nju stupa. U fazi pripremnog postupka sud ima 2 osnovna zadatka: (1) da utvrdi postojanje procesnih pretpostavki i (2) da pripremi procesnu građu za odlučivanje o predmetu spora. Tuženi se sa preinačenjem može saglasiti izričito ili prećutno upuštanjem u raspravu o preinačenoj tužbi. Preinačenje prema prvotuženom ima posljedice povlačenja tužbe.COM .BH-PRAVNICI. Dopuštenost preinačenja tužbe. lis pedens. Do ovakvog preinačenja dolazi u situacijama kad se pokaže da je tužilac pogriješio u pasivnoj legitimaciji tuženog. a za povlačenje tužbe je potreban pristanak tuženog od trenutka kad se tuženi upustio u raspravu o meritumu. Naime. Subjektivno preinačenje moguće je izvesti samo sa pristankom prvotuženog i novotuženog. sud može uz dostavljanje tužbe tuženom naložiti da podnese 58 WWW. Ako zbog okolnosti koje su nastale nakon podnošenja tužbe tužilac preinači tužbu na način da iz iste činjenične osnove traži drugi predmet ili novčani iznos. ali i pristanak novotuženog. TOK PARNIČNOG POSTUPKA PRED PRVOSTEPENIM SUDOM 34. Nakon što je tužba dostavljena tuženom.WWW.1. Uslov za subjektivnu modifikaciju je pristanak prvotuženog (od trenutka njegovog upuštanja u raspravu o meritumu spora). TOK PARNIČNOG POSTUPKA 34. pravni interes) sud odlučuje tek na pripremnom ročištu. tuženi se takvom preinačenju ne može protiviti.BH-PRAVNICI.

BH-PRAVNICI. te koja se dokazna sredstva mogu upotrijebiti za dokazivanje spornih činjenica. Nakon što je utvrdio da ne postoje procesne smetnje za dalji tok postupka. sva ročišta zajedno čine jedinstvenu glavnu raspravu.WWW. sređivanje procesne građe. Sud može donijeti presudu na osnovu priznanja. o učešću umješača. Zakazivanje glavne rasprave je procesna radnja suda kojom se okončava pripremna faza postupka. Ovo pravilo je u službi načela kontradiktornosti postupka i mora biti striktno poštivano. Glavna rasprava je u načelu obligatoran stadij u razvoju postupka. na kojoj sud i odlučuje koji dokazi će biti izvedeni. parnica se na pripremnom ročištu može okončati i sudskim poravnanjem. Sud po pravilu održava pripremno ročište uvijek kad to ocijeni svrsishodnim radi što potpunije pripreme glavne rasprave. Pritom sud određuje i rok za odgovor. Na pripremnom ročištu sud uz saradnju stranaka preispituje postojanje uslova za nesmetan tok parnice i prikuplja procesnu građu potrebnu za raspravljanje i odlučivanje. razdvajanje spornog od nespornog. Sud dakle ne izvodi dokaze na pripremnom ročištu. spajanju i razdvajanju parnice. ako se tome ne protivi ni jedna stranka.COM . a sud smatra da je izvođenje dokaza neophodno. a ne vijeće. o povratu u prijašnje stanje itd. Na pripremnom ročištu se parnica može i okončati. Na njoj se odlučuje i o svim pitanjima procesno-pravne prirode koja nisu riješena tokom pripremnog postupka. ili se odmah može zakazati ročište za glavnu raspravu.COM pismeni odgovor na tužbu. Na osnovu odgovora na tužbu sud cijeni da li je potrebno zakazati pripremno ročište. Osim toga. Ona je primarno u funkciji utvrđivanja činjeničnog osnova presude. lis pedens. o preinačenju tužbe. Funkciju suda u toku cijelog pripremnog postupka vrši predsjednik vijeća. Pripremno ročište. o obezbjeđenju dokaza. Podnošenjem odgovora na tužbu tuženi zauzima aktivan stav u parnici i samim tim onemogućava donošenje presude zbog izostanka ako propusti doći na ročište. Predsjednik vijeća u funkciji suda. Dokazi se izvode na glavnoj raspravi. jer se rasprava obično odvija na više ročišta. Sudija pojedinac nikad ne zakazuje pripremno ročište. prekidu ili mirovanju postupka. Ideal postupka bio bi da se glavna rasprava okonča na prvom ročištu. a najmanje 8 dana od dana prijema poziva. koji ne može biti duži od 15 dana od dostave tužbe. Predsjednik vijeća ovlašten je da odlučuje: o stupanju prethodnika u parnicu. 34.BH-PRAVNICI. Glavna rasprava Značaj. glavna rasprava se zakazuje odmah nakon ispitivanja tužbe. sud će odmah donijeti presudu na osnovu priznanja. U praksi je to ipak izuzetak. Ako tuženi u odgovoru prizna tužbeni zahtjev. već samo odlučuje koji će se dokazi pribaviti. Odgovor na tužbu tuženi može podnijeti i u slučajevima kad sud to od njega ne zahtijeva. 59 WWW. pravni interes). i po isteku roka u kome je sud odredio podnošenje odgovora na tužbu. o zakazivanju ročišta i određivanju sudskih rokova. Ročište za glavnu raspravu se zakazuje tako da se strankama ostavi dovoljno vremena za pripremu. Od ovog pravila postoji izuzetak: na pripremnom ročištu je dopušteno izvođenje dokaza putem vještaka i uviđajem. Bez obzira na njihov broj. Samo izuzetno ovaj rok može iznositi do 30 dana. na osnovu odricanja. Načelo jedinstva (koncentracije) glavne rasprave. povlačenju tužbe. Sud odlučuje i o ranije pomenutim procesnim pretpostavkama koje se tiču predmeta spora (res iudicata.2. U sporovima koji nisu složeni i u sporovima u kojima postupa sudija pojedinac. sud pristupa razjašnjenju pitanja koja se tiču predmeta spora: razjašnjenje suštine spora. te presudu zbog izostanka.

tj. tako i u materijalno-pravnom pogledu. tako da se rasprava po mogućnosti završi na prvom ročištu. Ako stranka bude udaljena iz sudnice. Dostavljanje poštom se može izvršiti i u dane praznika. Predsjednik vijeća se brine i o održavanju reda u sudnici. Ako je udaljen punomoćnik. Na drugom mjestu i u drugo vrijeme dostavljanje se može izvršiti samo uz pristanak adresata ili na osnovu posebne odluke suda. tj. a u korist predsjednika koji je primus inter pares. Ako ni u drugom pokušaju ne uspije lično dostavljanje. Arbitrarni (diskrecioni) red. Stranke su bile prisiljene da iznose sva napadna i odbrambena sredstva u stadiju koji je bio predviđen za tu vrstu radnji. U sistemu sudskog upravljanja postupkom. saslušava svjedoke i vještake.odluke kojima se određuje izvođenje dokaza. nadležnog općinskog organa. ali istovremeno i da se postupak ne odugovlači. Način dostavljanja. Vrši se radnim danom i to danju. zaključivanje ročišta.COM . Glavna rasprava se zaključuje kad vijeće ocijeni da je predmet dovoljno raspravljen da se o njemu može odlučivati.bez obzira da li u konkretnom slučaju postoji potreba za nekom od tih radnji. Sve odluke koje se tiču upravljanja postupkom donosi vijeće (npr.COM Eventualna maxima važila je u starijim sistemima koji su bili izgrađeni na načelu strogog zakonskog upravljanja postupkom. Ako se adresat ne zatekne na adresi. a moguće ga je obaviti preko određenog radnika u sudu. Dostavljanje Pojam. dostavljanje se ostvaruje po pravilima običnog dostavljanja. rukovođenje podrazumijeva da predsjednik otvara i zaključuje glavnu raspravu. procesne norme samo okvirno određuju osnovne faze postupka. Procesne radnje suda koje zahtijevaju dostavljanje dostavljaju se lično. isključenje javnosti. U materijalno-pravnom smislu. ponovno otvaranje ročišta itd). radi eventualnosti da zatrebaju. Predsjednik vijeća rukovodi glavnom raspravom kako u procesnom. uloga predsjednika vijeća se sastoji u tome što on ima značajnu dužnost u oblasti prikupljanja procesne građe. stara se o održavanju reda na ročištu. U procesnom smislu. a sudu prepuštaju oblikovanje parnice obzirom na okolnosti konkretnog slučaja. Adresat dostavljanja. odlaganje ročišta. Dostavljanje vrši sud po službenoj dužnosti. Ostala pismena se lično dostavljaju kad sud smatra da je potrebna veća opreznost zbog priloženih isprava u originalu ili iz nekog drugog razloga. sudske policije i neposrednim uručenjem pismena u sudu. pravni lijekovi i sudske odluke. Kao ustanova je primarno u službi ostvarenja načela kontradiktornosti i cilj mu je da se adresatu omogući da se upozna sa sadržajem pismena koja mu se dostavljaju. dostavljač mu ostavlja pismeno obavještenje da u određeno vrijeme bude na određenom mjestu radi dostavljanja. diktira sadržaj rasprave u zapisnik itd. Ustanova eventualne maksime napuštena je uvođenjem sudskog upravljanja postupkom. Među njima su najvažnije tužbe. 60 WWW. 34. Dostavljanje je procesno-pravna djelatnost uručivanja pismena adresatima kojima su upućeni. daje i oduzima riječ strankama.WWW. On brine o tome da se predmet spora svestrano raspravi. u stanu ili na radnom mjestu adresata ili u sudu (ako se adresat tamo zatekne).3. Upravljanje glavnom raspravom podijeljeno je između predsjednika vijeća i vijeća. ročište će se održati i bez njenog prisustva. sud će uvijek odgoditi ročište i obavijestiti stranku. Sud po pravilu dostavljanje vrši preko pošte.BH-PRAVNICI.uručuju se neposredno adresatu.BH-PRAVNICI.

Dostavnica je isprava kojom se dokazuje da je dostavljanje izvršeno. Npr. Ako to ne urade. b) kada sud smatra da je cilj dostavljanja postignut bez obzira na povrede pravila o dostavljanju. Zastoj je procesnopravna situacija u kojoj parnica ne može da se odvija u pravcu okončanja. Obzirom na razloge koji ga izazivaju. odnosno tuženom koji se nalazi u inostranstvu a nema punomoćnika u FBiH.BH-PRAVNICI. ako u dostavnici nije određen dan predaje ili se dostava uopće ne može dokazati i sl. Faktički zastoj postoji u situacijama kad je sud normama procesnog prava ovlašten da zastane sa postupkom do nastupa određenog stanja koje omogućava nastavak postupka. 34. Obje vrste spadaju u procesno-pravne diskontinuitete i proizvode procesno-pravno dejstvo. Obzirom na prirodu tih smetnji razlikuju se obligatorni i fakultativni prekid postupka. Ovu vrstu punomoćnika trebaju imati stranke koje se nalaze u inostranstvu. O tome da li se nedostaci u dostavljanju mogu sanirati nema izričitih odredaba u ZPP. Dostavljanje oglašavanjem dopušteno je samo: (1) kad sud postavi privremenog zastupnika tuženom čije je boravište nepoznato. ali sa dejstvom dostave adresatu (npr. Prekid postupka je vrsta zastoja do koje dolazi kad se u toku parnice pojave smetnje čije postojanje onemogućava nesmetano odvijanje parnice.COM Obično dostavljanje dozvoljava da se pismeno uruči nekom drugom licu umjesto adresata. Predaja pismena zakonskom zastupniku. Neuredno dostavljanje u načelu ne proizvodi posljedice. Neuredno dostavljanje postoji ako dostavljanje nije izvedeno po svim pravilima procesnog prava. odnosno predajom na službenom protokolu pravnog lica. dostavljač će ga ostaviti u stanu ili radnim prostorijama adresata. Punomoćnik za prijem pismena određuje se samo u svrhu prijema pismena u ime stranke.ako nestane. Međutim. predaja pismena stranci umjesto njenom punomoćniku predstavlja relativno bitnu povredu parničnog postupka. Kad adresat odbije da primi pismeno.BH-PRAVNICI. Odbijanje prijema pismena. Time se smatra da je dostavljanje izvršeno. Predaja pismena stranci umjesto njenom zakonskom zastupniku ne proizvodi dejstva.COM . Lično dostavljanje pravnim i građansko-pravnim licima vrši se predajom pismena licu ovlaštenom za prijem pismena ili radniku koji se zatekne u poslovnim prostorijama. za razliku od faktičkog zastoja koji ne proizvodi nikakve procesno-pravne posljedice. ako suparničari nemaju zajedničkog punomoćnika. sud će ih pozvati da imenuju zajedničkog punomoćnika za primanje pismena. sud postavlja privremenog zastupnika o njihovom trošku i o tome ih obavještava. ali nije jedino dokazno sredstvo za utvrđivanje dostavljanja . Kao dokazno sredstvo dostavnica ima snagu javne isprave.nekom od odraslih članova porodičnog domaćinstva. a nemaju punomoćnika u BiH. razlikuju se 2 vrste zastoja: prekid postupka i mirovanje postupka. Činjenice koje obligatorno izazivaju prekid postupka su: 61 WWW. ili će pismeno ostaviti na vratima stana ili prostorije. Zastoj (diskontinuitet) u postupku Pojam. Zatim. dostavljanje se može dokazivati i drugim dokaznim sredstvima.4. ali se smatra da oni mogu biti sanirani po 2 osnova: a) pristankom stranke prema kojoj je izvršena povreda dostavljanja. dostavljanje je neuredno ako je pismeno uručeno pogrešnom adresatu. susjedu ili radnom kolegi koji pristane da primi pismeno). odnosno punomoćniku stranke ima karakter ličnog dostavljanja.WWW. te (2) kad stranka promijeni adresu a o tome ne obavijesti sud.

COM 3. 5.BH-PRAVNICI. 8. Smrt stranke ili gubitak parnične sposobnosti. Kad prestane rad suda zbog rata ili drugih uzroka. odnosno ako zavisi od toga da li je u postupku upotrijebljen lažni dokaz. dok su posljedice po pravilu iste kao i kod prekida. 5. Ako se radi o fakultativnim razlozima. Mirovanje postupka se od prekida razlikuje uglavnom prema razlozima koji do njih dovode. 3. a posebno kad se pojavi sumnja da je svjedok ili vještak dao lažni iskaz. Rokovi ponovo počinju teći tek dostavljanjem rješenja o nastavljanju postupka. pa ne predloži donošenje presude zbog izostanka. Procesno-pravno dejstvo prekida prvenstveno se sastoji u tome što procesne radnje ne proizvode dejstva dok je postupak u prekidu. a ne i prema strankama. Prestanak postojanja ili zabrana rada stranke koja je pravno lice. Odluka o prekidu postupka koja je donesena na osnovu obligatornih razloga za prekid. Kad na ročište dođe samo tužilac. Jedino je ovlašten da objavi presudu. Ako je stranka na području koje je zbog vanrednih okolnosti odsječeno od suda. sud će donijeti rješenje o mirovanju postupka. jer se postupak nastavlja na njihov prijedlog. ako je razlog zbog kojeg je postupak prekinut nastupio nakon zaključenja glavne rasprave. ima deklaratorni karakter. ali odbiju da raspravljaju. do mirovanja može doći usljed pasivnog držanja stranaka u parnici: 3. Stranke mogu saglasno izjaviti da žele da postupak miruje (podneskom ili na ročištu). Ako obje stranke izostanu sa ročišta ili dođu na ročište. Postupak će se nastaviti po službenoj dužnosti samo u slučaju da je do prekida došlo zbog toga što je sud odlučio da ne rješava o prethodnom pitanju.BH-PRAVNICI. ili da je lažna isprava upotrijebljena kao dokaz. sud za vrijeme prekida ne može donositi nikakve odluke. Fakultativni razlozi su: 2. ali ne mora prekinuti postupak ako odluka o tužbenom zahtjevu zavisi od ishoda krivičnog postupka. 4. Strankama se ne može ni dostaviti. Zatim.ako se stranka nalazi na području koje je zbog vanrednih događaja odsječeno od suda. odluka ima konstitutivni karakter. . zavisi od volje stranaka. Sud uvijek prekida postupak: . a stranka nije imala punomoćnika u parnici. 4. Kad je to određeno drugim zakonom. 7. Ako sud odluči da ne rješava sam o prethodnom pitanju.ako je odlučio da sam ne rješava o prethodnom pitanju. a druga predloži mirovanje postupka. a stranka nije imala punomoćnika u parnici. Mirovanje postupka je posljedica određenog držanja stranaka u parnici. Kad jedna stranka izostane. Sud može. 6.WWW. Mirovanje u tom slučaju nastupa od dana kad stranke o tome obavijeste sud. Osim toga. Ako odluka o tužbenom zahtjevu zavisi od ishoda krivičnog postupka. Takva presuda dejstvo proizvodi samo prema sudu koji ju je donio. 62 WWW. 4. Nastavak prekinutog postupka nastupa nakon otklanjanja smetnje koja je izazvala prekid. Kad nastupe pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka. Kad zakonski zastupnik stranke umre ili prestane mu ovlaštenje za zastupanje. Da li će do nastavka zaista i doći. jer u trenutku prekida prestaju teći svi zakonski i sudski rokovi.COM .

Žalba ne zadržava izvršenje rješenja. Dužnost suda je da istinito i potpuno utvrdi sve sporne pravno relevantne činjenice. kao i rješenje kojim konstatuje nastavak postupka. dokazna sredstva. smatra se da je tužba povučena (fikcija o povlačenju tužbe). Kao procesna djelatnost. izvođenje dokaza i ocjenu dokaza.WWW.BH-PRAVNICI. Stav sudske prakse je da nema bitne povrede odredaba postupka ako je sud po prijedlogu stranke nastavio postupak prije isteka roka mirovanja od 3 mjeseca. Predmet dokazivanja 63 WWW.COM . pod uslovom da to nije uticalo na donošenje zakonite i pravilne presude. . DOKAZIVANJE 35.COM Ustanova mirovanja postupka je u suprotnosti sa zahtjevima načela ekonomičnosti. dokazivanje obuhvata slijedeće elemente: predmet dokazivanja. teret dokazivanja. ocjenu dokaza. Pojam i funkcija Dokazivanje predstavlja djelatnost uobličenu procesnim normama. s tim što je dovoljan prijedlog samo jedne stranke i to u roku od daljih mjesec dana. Mirovanje postupka je procesno-pravno uobličeno sa ciljem da se njegovim posredstvom omogući strankama da izvan parnice riješe spor mirnim putem. a ne od dana dostavljanja tog rješenja stranci. Mirovanje postupka proizvodi iste posljedice kao i prekid. izvođenje dokaza. Rješenje kojim sud konstatuje mirovanje postupka ima deklaratoran karakter.na ročištu za izvođenje dokaza pred predsjednikom vijeća ili zamoljenim sudijom. Stranke svojim držanjem ne mogu izdejstvovati mirovanje postupka: . u kojoj učestvuje sud.u postupku obezbjeđenja dokaza. 35. ukoliko ni jedna od stranaka ne traži nastavak postupka.2. postupak može ukupno mirovati 4 mjeseca. stranke i ostali učesnici u postupku. s tom razlikom što zakonski rokovi kod mirovanja ne prestaju teći kao kod prekida postupka.1. Postupak se nastavlja samo po prijedlogu stranaka. odnosno od dana kad su izostale.BH-PRAVNICI. Djelatnost dokazivanja obuhvata i utvrđivanje činjenica koje su predmet dokazivanja. Rok od 4 mjeseca u kome parnična stranka može predložiti nastavak postupka teče od donošenja rješenja o mirovanju postupka. . Dejstvo mirovanja. Dakle. U našem pravu je sud osnovni subjekt dokazivanja. Zbog toga je ovlašten da izvodi i one dokaze koje stranke nisu predložile. smatra se da je tužilac povukao tužbu. od dana kad su stranke obavijestile sud. Stanje mirovanja obligatorno traje 3 mjeseca. Nakon isteka ovog roka. a koja obuhvata prikupljanje dokaza.na ročištu za raspravljanje o prijedlogu za povrat u prijašnje stanje. Napuštena je u postupku u sporovima male vrijednosti. ako smatra da su ti dokazi značajni za donošenje odluke. Ako se u istom postupku ponovno udovolji uslovima za mirovanje. 35.

Nadalje. ocijeniti da li će činjenicu koju je stranka prvo priznala pa opozvala priznanje. Obilježje općepoznate činjenice ima svaka ona činjenica koja je poznata ljudima. sud je dužan da u odluci ukaže da su takve činjenice poznate na 64 WWW. za izvođenje činjeničnog zaključka o tačnosti spornih činjenica. zanatske itd). ili pismeno izvan ročišta.činjenice utvrđene krivičnom presudom. uzeti kao priznatu ili kao osporenu. Opozivanje priznanja je moguće.BH-PRAVNICI. Procesno-pravno dejstvo priznanja se sastoji u tome što se priznate činjenice ne dokazuju.pretpostavljene činjenice. Prema tome. To su činjenice za koje norme materijalnog prava vežu određene pravne posljedice. . Kad su u pitanju činjenice uže notornosti. odnosno nema procesne posljedice. sud nije vezan priznatim činjenicama. To su: . u sporovima kojima je ograničeno načelo dispozitivnosti.priznate činjenice. ili ih ne osporava a te su tvrdnje nepovoljne za stranku koja ih priznaje. Sud je obavezan da strano pravo sazna po službenoj dužnosti. . 3. Priznanje činjenica postoji kad jedna stranka izjavljuje da su činjenične tvrdnje druge stranke tačne. pa time i sudu pred kojim takve činjenice mogu da se pojave kao pravno relevantne. Stavovi iskustva su proizvod svakodnevnog čovjekovog iskustva o određenim činjenicama. Potrebna dokazivanja. Obzirom da sud vrši pravnu kvalifikaciju spora. Mogu biti sastavni dio pravne norme.COM Predmet dokazivanja su pravno relevantne činjenice.BH-PRAVNICI. Pravna pravila. kao što su bračni i paternitetski sporovi.COM . Priznanje činjenica dato izvan parnice ne proizvodi nikakvo procesno dejstvo. Notorne činjenice su činjenice koje su poznate širem krugu ljudi. Sud će po vlastitom uvjerenju. Izjavu o priznanju stranka može dati usmeno na ročištu. Ti stavovi imaju dvostruku funkciju: 2. i to u cjelini ili djelimično. kad su u funkciji izvođenja pravnog zaključka (supsumcije). I takve činjenice se utvrđuju putem dokazivanja. od prirode pravnog odnosa iz kojeg je nastao spor zavisi koje će činjenice biti pravno relevantne. Od ovog pravila postoje i određeni izuzeci: sud može narediti da se dokazuju i priznate činjenice. Mogu služiti za utvrđivanje činjenica.općepoznate činjenice.WWW. Općepoznate činjenice (notoria) se po pravilu ne dokazuju. a uzimajući u obzir sve okolnosti. Pravilo da pravne norme nisu predmet dokazivanja važi i kad je u pitanju primjena stranog prava. Priznate činjenice. Najčešće se sadržaj iskustvenih pravila utvrđuje putem izvođenja dokaza vještačenjem. nikad nije predmet dokazivanja. u vrijeme i mjestu gdje se obavlja suđenje. Dužnost suda je da poznaje pravne norme i da ih primjenjuje na utvrđene pravno relevantne činjenice. ili su rezultat naučnog istraživanja odnosno obavljanja određene djelatnosti (trgovačke. Sa priznatim činjenicama izjednačavaju se i nesporne činjenice. U parničnom postupku sud u osnov odluke određene činjenice uzima bez dokazivanja. njegova primarna dužnost je da utvrđuje koje činjenice treba da budu predmet dokazivanja. tj. Sadržaj pravnih normi na osnovu kojih se presuđuje u sporu. Forma priznanja nije propisana u ZPP. ako smatra da stranke njihovim priznanjem idu za tim da raspolažu zahtjevom kojim ne mogu raspolagati. U načelu su samo činjenice predmet dokazivanja. .

U građanskom pravosuđu. Prezentiranje procesne građe . Razlog tome je što takve činjenice ne moraju biti poznate na području sudova viših instanci. raspolaže znanjem o određenim pravno relevantnim činjenicama u konkretnom sporu. Teret dokaza leži na stranci koja nešto tvrdi. ali u takvom slučaju dolazi do izuzeća. Razlikuju se 2 vrste pravnih pretpostavki: oborive i neoborive. Dokazivanje putem indicija se znatno više koristi na području krivičnog prava u odnosu na građansko pravo. Neoborive pretpostavke (praesumptiones iuris et de iure) nisu pretpostavke u pravom smislu. Ako tužilac ne dokaže tvrdnje na kojima zasniva svoj zahtjev. Pravne pretpostavke (praesumptio iuris) su činjenice čije postojanje zakon pretpostavlja. Ulaganjem prigovora. ZPP ne sadrži opća pravila o preraspodjeli tereta dokazivanja između stranaka. Dakle. čija se tačnost može pretpostavljati sa velikom sigurnošću. Rizik netačnosti u konkretnom slučaju otklanja se mogućnošću dokazivanja suprotnog. To su ustvari pravila materijalnog prava. tuženi postaje tužilac u pogledu dokazivanja tvrdnji iz tih prigovora.BH-PRAVNICI. Indicije se ne mogu smatrati pretpostavkama. jer sud koristi indicije u svrhu dokazivanja pravno relevantnih činjenica onda kad ne raspolaže neposrednim dokazima. Sve činjenice koje se javljaju kao predmet dokazivanja se u pravnoj teoriji dijele u 4 grupe: 4. Dakle. Teret dokazivanja (onus probandi) Pojam. Činjenice koje je sud saznao u vršenju svoje funkcije (npr. koja su uobličena u formi pravne pretpostavke.privatno znanje sudije) ne oslobađa obaveze dokazivanja. odnosno član sudskog vijeća. Ako sudija pojedinac.COM području suda pred kojim se obavlja suđenje. Ako rezultati izvedenih dokaza ne daju osnova za izvođenje činjeničnog zaključka o tačnosti spornih činjenica. Privatno znanje sudije. Pravne pretpostavke u pravom smislu su samo oborive pretpostavke (praesumptiones iuris tantum).COM .presudu će donijeti na štetu one stranke koja nije bila u stanju pružiti dokaze koji bi kod suda stvorili uvjerenje u istinitost njenih činjeničnih tvrdnji. Predmet dokazivanja (thema probandi). 65 WWW. a ne na onoj koja poriče.3. činjenice kojima se pravo stvara . U krivičnom postupku se ovaj problem rješava u skladu sa principom prezumpcije nevinosti.WWW.dokazuje stranka koja se na njih poziva. tuženi se oslobađa. jer iz njih izvodi zaključak o tačnosti pravno relevantne činjenice. bez potrebe dokazivanja u svakom konkretnom slučaju. najvažnija pravila o preraspodjeli tereta dokazivanja su obuhvaćena u 3 maksime: 1. 2. a to je najčešće tužilac. već vrstom posrednih dokaza. Indicije. ako stranke ne ponude dovoljno dokaza za pravilno utvrđivanje činjenica. privatno znanje sudije je bez procesno-pravnog značaja. sud je dužan da označi i dopuni dokazna sredstva. u postupku preispitivanja donesene presude. u nekom ranijem postupku) izjednačavaju se sa općepoznatim činjenicama i sud ih bez dokazivanja uzima u osnov presude. sud će primijeniti pravila o teretu dokazivanja . 35. može biti pozvan da svjedoči. Indicije su posredno relevantne činjenice iz kojih se izvodi zaključak o tačnosti pravno relevantnih činjenica.BH-PRAVNICI. Preraspodjela tereta dokazivanja. U formi oborivih pretpostavki se izvode zaključci o postojanju tipičnih činjenica i stanja.činjenica i dokaza odvija se u okviru zahtjeva koje postavljaju raspravno i istražno načelo. Sud mora u potpunosti biti ubijeđen u istinitost činjenica koje su u funkciji indicije. 3. Saznanja do kojih sudija dolazi izvan vršenja sudske funkcije (tzv.

WWW.BH-PRAVNICI.COM
5. činjenice kojima se pravo mijenja (modificira) - dokazuje tuženi (npr. da je produžen rok za ispunjenje ugovora); 6. činjenice kojima se pravo gasi - dokazuje tuženi (npr.da je protekao rok zastare, da je dug plaćen itd); 7. činjenice kojima se sprečava nastanak prava - dokazuje stranka koja se na njih poziva, a to je najčešće tuženi. 35.4. Dokaz (probatio) Vrste dokaza. Dokaz kao pojam se upotrebljava u značenju dokaznog sredstva, dokazne građe, dokaznog osnova ili dokazne činjenice itd. Međutim, značajno je razlikovati pojmove dokaznih činjenica i dokaznih sredstava. Dokazne činjenice (dokazni osnov) su sve one činjenice iz kojih sud crpi saznanje na osnovu kojeg izvodi zaključak o tačnosti pravno-relevantnih činjenica. Dokazna sredstva su određeni izvori iz kojih se crpi to saznanje. Npr. svjedok je dokazno sredstvo, a sadržaj njegovog svjedočenja je dokazna činjenica ili dokazni osnov. U teoriji se dokazi dijele na stroge ili dokaze u užem smislu i posvjedočenja, kao dokaze u širem smislu. Obzirom na vezu između dokaznih činjenica i predmeta dokazivanja, dokazi se dijele na nesporedne i posredne. Posredni dokazi ili indicije ne dopuštaju mogućnost izvođenja neposrednog zaključka o postojanju pravno relevantnih činjenica, već je potrebna dodatna misaona operacija koju sud izvodi po pravilima logike i općeg životnog iskustva. Zato dokazivanje putem indicija nije poželjno, jer je nepouzdano. Obzirom na način njihovog pribavljanja, posredni i neposredni dokazi se dijele na izvorne i izvedene. Npr. sadržaj iskaza svjedoka koji pred sudom svjedoči o onome što mu je poznato iz vlastitog saznanja je izvoran dokaz, dok je sadržaj iskaza svjedoka o činjenicama koje je saznao na osnovu pričanja drugih izveden dokaz. Sadržaj oba iskaza spada u neposredne dokaze, jer se neposredno odnose na pravno relevantne činjenice. 35.5. Dokazna sredstva (media, instrumentum probandi) Prema vrsti izvora dijele se na lična i stvarna. Lična sredstva su svjedoci, vještaci i saslušanje stranaka, a u stvarne spadaju isprave i predmeti uviđaja. Svjedoci. Svjedok u postupku je svaka osoba koja pred sudom iskazuje svoje saznanja o određenim čnjenicama. Obično su to događaji iz prošlosti o kojima se saznanje više ne može steći opažanjem. Bitno je naglasiti da svjedok sudu saopštava svoje saznanje, ali ne i mišljenje kao vrijednosni sud. Svjedok obično saopštava sudu svoje saznanje o činjenicama do kojih dolazi neposrednim čulnim opažanjem. Iskaz svjedoka je relevantan i onda kad sudu saopštava saznanje do kojeg nije došao neposredno, nego tek posredstvom drugih lica. Pravilo koje ne dozvoljava svjedočenje "po čuvenju" je napušteno u većini procesno-pravnih sistema, osim u angloameričkom. Jedno od najvažnijih pravila dokaznog postupka u angloameričkom pravu je institut "hearsay" (dokaz po čuvenju), koji se primjenjuje i u parničnom i u krivičnom postupku. Prema tom pravilu, svjedok može svjedočiti samo o činjenicama koje je neposredno saznao čulnim opažanjem. Nije mu dopušteno da ponavlja ono što mu je neko treći rekao o tim činjenicama, niti da podnese pismeni iskaz u kome to lice daje opis činjenica o kojima svjedok svjedoči. U oba slučaja to je hearsay (rekla-kazala) dokaz i kao takav je, uz određene izuzetke, nedopustiv u angloameričkom sudskom postupku.

66

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Sposobnost i dužnost svjedočenja. U načelu je svaka fizička osoba sposobna da se pojavi u funkciji svjedoka. Uzrast, zdravstveno stanje, zainteresiranost i druge okolnosti same po sebi nemaju uticaja na sposobnost da se bude svjedok, ali imaju značaj kod ocjene dokazne snage svjedokovog iskaza. Mogućnost pojavljivanja u svojstvu svjedoka u konkretnoj parnici razlikuje se od opće sposobnosti da se bude svjedok. Naime, u svojstvu svjedoka u konkretnoj parnici ne može se pojaviti osoba koja je u istoj parnici sudija, stranka ili zakonski zastupnik stranke. Dužnost svjedočenja je opća, za sva lica pod jurisdikcijom domaćih sudova. U tu dužnost spada obaveza odazivanja na poziv suda, davanja iskaza pred sudom, te istinitog svjedočenja. Za lažno svjedočenje je propisana krivična odgovornost. ZPP nije predvidio mogućnost svjedočenja pod zakletvom. Inače, u uporednom pravu postoje 2 sistema sudske zakletve: promisorni i asertoni. Ograničenja svjedočenja tiču se samo dužnosti davanja iskaza, ali ne i dužnosti odazivanja pozivu suda. Od dužnosti svjedočenja oslobađaju se: 3. lice koje bi svojim iskazom povrijedilo dužnost čuvanja službene ili vojne tajne, dok ga nadležni organ ne oslobodi ove dužnosti. O ovom razlogu sud vodi računa po službenoj dužnosti; 4. lice koje bi u funkciji svjedoka moglo svojim iskazom dovesti u pitanje integritet profesije (punomoćnik, ispovjednik, advokat ili ljekar); Osim potpunog oslobađanja od dužnosti svjedočenja, u pojedinim slučajevima svjedok ima pravo uskratiti odgovor na pojedina pitanja. Uskraćivanje odgovora na pojedina pitanja moguće je samo iz važnih razloga i to naročito ako bi svjedok odgovorom na to pitanje izložio teškoj sramoti, znatnoj imovinskoj šteti ili krivičnom gonjenju sebe ili svoje srodnike. Svjedok ne može zbog opasnosti od imovinske štete uskratiti svjedočenje o pravnim poslovima pri kojima je bio prisutan kao pozvani svjedok. Saslušanje svjedoka je procesna radnja koja se izvodi u određenoj procesno-pravnoj formi. Ta forma određena je prvenstveno zahtjevima načela neposrednosti, usmenosti i javnosti. Prilikom ispitivanja svjedok ima pravo na upotrebu vlastitog jezika. Osim toga, ima pravo na naknadu troškova i izmakle dobiti. Izjavu svjedoka sud ocjenjuje po načelu slobodne ocjene dokaza. Vještak je stručno lice koje se javlja u funkciji dokaznog sredstva, u situacijama kad je za utvrđenje određenih činjenica potrebno stručno znanje kojim sud ne raspolaže. Sadržaj vještačenja u svakom konkretnom slučaju utvrđuje sud, obzirom na prirodu i karakter činjenica koje su predmet dokazivanja. U tom smislu moguće je da: 3. Vještak samo utvrđuje određene činjenice - npr. kad ljekar utvrđuje tjelesne povrede oštećenog u sporu za naknadu štete; 4. Vještak upozna sud sa osnovnim pravilima jedne naučne oblasti ili struke, a koja su relevantna za pravilno saznanje određenih činjenica; 5. Vještak izvodi zaključke iz činjenica koje mu se prezentiraju - npr. vještak daje mišljenje da li isporučena roba odgovara ugovorenom kvalitetu; 6. Najčešće sadržaj vještačenja obuhvata i utvrđivanje određenih činjenica i istovremeno izvođenje zaključaka iz tih činjenica. Vještak faktički obavlja ono što bi radio sud da je raspolagao stručnim znanjem. Međutim, sadržaj vještačenja ne zamjenjuje niti potiskuje aktivnost suda na području utvrđivanja činjenične osnove za donošenje odluke.

67

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Za razliku od vještaka, svjedok stručnjak je lice koje sudu saopštava svoje saznanja o činjenicama iz prošlosti, s tim što su takva saznanja zasnovana na posebnom stručnom znanju. U funkciji vještaka može se pojaviti svako lice koje raspolaže potrebnim stručnim znanjem, a vještačenje se može povjeriti i odgovarajućoj stručnoj ustanovi. Vještaci se prvenstveno određuju iz reda stalnih sudskih vještaka. Vještačenje najčešće vrši jedan vještak, a sud može odrediti 2 ili više vještaka ako ocijeni da je vještačenje složeno. Položaj vještaka u postupku određen je činjenicom da se vještak smatra dokaznim sredstvom i u tom smislu se ne razlikuje od bilo kojeg drugog dokaznog sredstva. Obzirom da sadržaj vještačenja po svom krajnjem dometu zadire u određene prerogative suda, on može biti izuzet iz istih razloga kao i sudija. Za razliku od svjedočenja, opća dužnost vještačenja ne postoji, jer je vještak zamjenjiv. Dužnost vještačenja obuhvata dužnost odazivanja na poziv suda i dužnost iznošenja nalaza i mišljenja. Zbog neispunjenja ove dužnosti, vještaku se mogu izreći samo novčane sankcije, dok svjedok može biti prinudno doveden, pa i zatvoren do 30 dana. Izvođenje i ocjena vještačenja. Vještak svoj nalaz i mišljenje po pravilu iznosi usmeno na raspravi, s tim što mu sud može odrediti da u određenom roku prije rasprave podnese pismeno svoj nalaz i mišljenje, koje uvijek mora biti obrazloženo. Vještačenje se može obnoviti sa istim ili drugim vještacima u slijedećim slučajevima: 1. ako se nalazi 2 ili više vještaka o istom pitanju bitno razlikuju; 2. ako je nalaz vještaka nejasan, nepotpun ili protivrječan sam sa sobom, a ti se nedostaci ne mogu otkloniti ponovnim saslušanjem vještaka; 3. ako se pojavi osnovana sumnja u pravilnost datog mišljenja. Ovdje se radi o primjeni tzv.nadvještačenja ili supervizije, koja se povjerava specijaliziranim ustanovama (institutima). Mišljenje vještaka sud ocjenjuje po načelima slobodne ocjene dokaza. Sud je dužan u obrazloženju iznijeti razloge, bilo da usvaja ili odbija mišljenje vještaka. Saslušanje stranaka kao dokazno sredstvo. Kao posljedica uvođenja slobodne ocjene dokaza, umjesto instituta stranačkih zakletvi, funkciju posebnog dokaznog sredstva dobilo je saslušanje stranaka. Saslušanje stranaka kao dokazno sredstvo neophodno je razlikovati od informativnog saslušanja stranaka. U funkciji informativnog saslušanja, stranke se pojavljuju kao subjekti parničnog postupka. Do saslušanja stranaka u funkciji dokaznog sredstva dolazi tek na kraju glavne rasprave. Izjave koje stranka daje u funkciji dokaznog sredstva nemaju karakter procesnih radnji. Kad je u pitanju pravno lice, saslušava se njegov zastupnik. Stranke su supsidijarno dokazno sredstvo, jer sud može izvesti dokaz saslušanjem stranaka samo ako nema drugih dokaza ili kada i pored izvedenih drugih dokaza nađe da je to potrebno za utvrđivanje važnih činjenica. Obzirom da su stranke zainteresirane za ishod odlučivanja, stranke se smatraju najnepouzdanijim izvorom saznanja. Izvođenje dokaza saslušanjem stranaka je procesno uobličeno kao i saslušanje svjedoka. Sud dokaz izvodi saslušanjem obiju stranaka. On može saslušati samo jednu stranku: - ako se druga stranka ne odazove pozivu ili uskrati davanje iskaza; - ako saslušanje druge stranke nije moguće.

68

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Pod ispravama se podrazumijeva svaki fizički predmet na kome je određenim znacima zapisana neka misao.formalni ugovori).COM . U privatne isprave spadaju one isprave koje ne zadovoljavaju navedene kriterije. 35. Uviđaj se obično vrši uz učešće vještaka. Obezbjeđenje dokaza Svrha. Uviđaj je procesno-pravna forma koja omogućava da sud neposrednim opažanjem dođe do pravno relevantnih činjenica. Inostrane javne isprave imaju istu dokaznu snagu kao i domaće. Dokazni osnov kod isprava je uvijek njihov sadržaj. Obzirom na izdavaoca. Prijedlog se dostavlja na izjašnjenje suprotnoj strani. deklarativna izjava nije sama po sebi uslov punovažnosti izjave volje koja je u njoj sadržana. forma isprave i izdavalac isprave. isprave se dijele na javne i nejavne (privatne). Pretpostavke obezbjeđenja dokaza su: • da postoji opasnost da se dokaz neće moći izvesti ili da će njegovo izvođenje kasnije biti otežano.6. • da postoji prijedlog za obezbjeđenje dokaza. u toku parnice. pa i nakon pravosnažnosti presude ako je obezbjeđenje dokaza potrebno povodom postupka o vanrednom pravnom lijeku. Ako je prijedlog stavljen u toku parničnog postupka. Predlagač je u prijedlogu dužan da navedene činjenice koje se trebaju dokazati. S druge strane. Dokazno sredstvo kod uviđaja je predmet uviđaja. za razliku od predmeta uviđaja. Isprave spadaju u stvarna dokazna sredstva. Razlikuje se više vrsta isprava. Prve su usmjerene na zasnivanje. Obzirom na formu. Postupak obezbjeđenja. Sadržaj javne isprave smatra se istinitim dok se ne dokaže suprotno. Obezbjeđenje dokaza je procesnopravna ustanova koja omogućava izvođenje određenih dokaza u slučajevima kad bi izvođenje tih dokaza kasnije postalo otežano ili čak i onemogućeno.COM Prema stranci koja se nije odazvala pozivu se ne mogu primjenjivati nikakve prinudne mjere. Obzirom na sadržaj. a druge na dokazivanje određenih činjenica. nadležan je sud pred kojim se vodi postupak. isprave se dijele na dispozitivne ili konstitutivne i dokazne ili dokumentarne. Konstitutivni karakter imaju one isprave čije je postojanje uslov punovažnosti izjave volje koja je u ispravi opredmećena (npr. Među najvažnijim kriterijima su sadržaj isprave.BH-PRAVNICI.WWW. Za davanje lažnog iskaza stranka u funkciji dokaznog sredstva odgovara kao i svjedok. pod uslovom da su propisno ovjerene i pod uslovom reciprociteta. 69 WWW. Obezbjeđenje dokaza se može tražiti prije parnice.BH-PRAVNICI. isprave mogu biti konstitutivne i deklarativne. niti se stranka može prinuditi na davanje iskaza jer iskaz dat pod takvim okolnostima ne bi mogao imati nikakvu dokaznu vrijednost. Ako se obezbjeđenje dokaza traži prije pokretanja postupka. ako je ona poznata. u zavisnosti od kriterija koji se uzima u razmatranje. odnosno boravište lica koje treba saslušati. gdje predmet sam po sebi predstavlja dokazni osnov. nadležan je prvostepeni sud na čijem području se nalazi stvar koju treba razgledati. Ako postoji opasnost od odlaganja. sud može donijeti rješenje o obezbjeđenju dokaza i prije izjašnjenja suprotne strane. Javna isprava je isprava koju je izdao nadležni organ u granicama svoje nadležnosti i koja je u propisanoj formi. promjenu ili prestanak nekog pravnog odnosa. dokaze koje treba izvesti i naročito razloge zbog kojih smatra da se kasnije dokaz neće moći izvesti ili će njegovo izvođenje biti otežano.

Odlučivanje o izvođenju predloženih dokaza je u isključivoj nadležnosti suda. troškovi uviđaja itd). a u krajnjem rezultatu snosi ih ona stranka koja je izgubila parnicu. po načelu slobodne ocjene dokaza i to tako što sud cijeni svaki izvedeni dokaz zasebno i sve dokaze zajedno. troškovi izvođenja i obezbjeđenja dokaza. te da li je ponuđeno dokazno sredstvo podobno za tu svrhu. kad za to postoje važni razlozi. Samo izuzetno. 36. Pritom sud treba da utvrdi: da li je činjenica čije se dokazivanje predlaže pravno relevantna. Obaveze koje nastaju na osnovu plaćanja parničnih troškova ne smiju biti prepreka za traženje i ostvarivanje pravne zaštite. Ocjena dokaza vrši se isključivo od strane suda. U njih spadaju izdaci za sudske takse i izdaci izazvani neposredno radnjama u parnici i povodom parnice (npr. Predlaganje dokaza je dužnost koju dijele i stranke i sud. Isto važi i za rješenje kojim se odlučuje da izvođenje dokaza započne prije nego što se rješenje dostavi protivniku. da li zahtijeva dokazivanje.3. vijeće može odlučiti da se određeni dokazi izvedu na posebnom ročištu pred predsjednikom vijeća ili pred sudijom zamoljenog suda. U toku pripremanja glavne rasprave predsjednik vijeća može da izvede dokaz uviđajem izvan suda. Protiv rješenja kojim se izvođenje dokaza određuje ili odbija nije dopuštena posebna žalba.BH-PRAVNICI.COM . Funkcija parničnih troškova Sve parnične troškove snose stranke. ako se s tim saglase obje stranke.on može odustati od upotrebe određenog dokaza ako rezultati dokazivanja ukazuju da je njegovo izvođenje nepotrebno ili nezakonito. PARNIČNI TROŠKOVI 36. Dužnost prezentiranja dokaza je primarno na strankama. troškovi i nagrade punomoćnika. 35. ali sud nije vezan za dokaze koje mu stranke nude. Svaka stranka unaprijed snosi troškove koje je prouzrokovala svojim radnjama. Obaveze na ime sudskih taksi regulišu se Zakonom o sudskim taksama.1. O tome koji će se dokazi izvesti odlučuje vijeće na glavnoj raspravi u formi rješenja. odlučivanje o izvođenju dokaza i sam čin izvođenja dokaza. odnosno lice u čijem interesu se preduzimaju procesne radnje. Takseni obveznik je lice koje pokreće postupak.BH-PRAVNICI.lični troškovi stranaka. 36. 36. Neplaćanje ili nedovoljno plaćanje takse ne može biti smetnja za pokretanje i tok postupka. Sud nije vezan za svoje rješenje o izvođenju dokaza . Izvođenje i ocjena dokaza Izvođenje dokaza u širem smislu obuhvata: predlaganje dokaznih sredstava. ali se može zahtijevati prinudno izvršenje ako stranka odbije platiti taksu.2. putni troškovi i dnevnice sudskih službenika.WWW. Prethodno snošenje parničnih troškova 70 WWW.COM Protiv rješenja kojim se prihvata prijedlog za obezbjeđenje dokaza nije dozvoljena žalba.7. čiji sastavni dio je i taksena tarifa. Pojam Parnični troškovi su izdaci učinjeni u toku i povodom parničnog postupka. Dokazi se po pravilu izvode na glavnoj raspravi.

Obaveza na uzajamnu naknadu postoji onda kad je razlika u uspjehu znatna.COM Svaka stranka prethodno snosi troškove koje je prouzrokovala svojim radnjama. Stranka koja je izgubila parnicu u cjelosti snosi svoje vlastite troškove i nadoknađuje troškove suprotne stranke. sud će odustati od izvođenja dokaza ali ga to ne oslobađa obaveze da sporne činjenice utvrđuje drugim dokazima. svaka stranka podmiruje svoje troškove ako drugačije nije dogovoreno. ali ne i na nagradu. Ako postoji znatna razlika u pogledu njihovog udjela u predmetu spora. 36. Ako je po službenoj dužnosti odredio izvođenje dokaza. Kad se javljaju u ulozi trećeg lica. Zahtjev za naknadu troškova može se staviti u roku od 15 dana od dana prijema obavještenja o odustanku. troškovi izvođenja dokaza isplatiće se iz sredstava suda. odnosno o povlačenju tužbe. Tužilac koji je povukao tužbu dužan je protivnoj stranci nadoknaditi parnične troškove. Nagrada advokatu se određuje prema advokatskoj tarifi. Odluka o troškovima po pravilu je 71 WWW.BH-PRAVNICI. Ostali kriteriji naknade parničnih troškova Neovisno od ishoda parnice. osim ako je povlačenje tužbe uslijedilo odmah nakon što je tuženi ispunio svoju obavezu. 36. ili ga sud određuje po službenoj dužnosti. tj. stranka je dužna da protivnoj stranci nadoknadi troškove koje je prouzrokovala zloupotrebom procesnih prava.COM . sud može odrediti da svaka stranka podmiruje svoje troškove ili da jedna stranka nadoknadi drugoj srazmjeran dio troškova.4. Stranka koja odustane od pravnog lijeka je dužna suprotnoj stranci nadoknaditi troškove nastale u postupku povodom pravnog lijeka. javni tužilac i ombudsmen imaju pravo na naknadu troškova. Zahtjev za naknadu stranke mogu staviti najkasnije do okončanja rasprave. troškove koji su bili neophodni za vođenje parnice. Troškovi neuspjelog poravnanja ulaze u parnične troškove.5. Konačno snošenje parničnih troškova Osnovni kriterij je kriterij uspjeha u parnici. Ako iznos potreban za podmirenje troškova ne bude položen. O kojim troškovima se u konkretnom slučaju radi odlučuje sud uzimajući u obzir sve okolnosti. svojom krivicom ili slučajem koji se njoj dogodio. U suprotnom gube pravo na naknadu.BH-PRAVNICI. iznos troškova u jednakim dijelovima polažu obje stranke. po pravilu svaki od njih snosi jednak dio troškova. Ako obje stranke predlažu isti dokaz. njihovi troškovi se podmiruju iz budžetskih sredstava. ako stranke ne polože dužni iznos.6. Što se tiče suparničara. Ako stranka djelimično uspije u parnici. U sporovima u kojima je jače izraženo načelo inkvizitornosti.WWW. sud može odrediti da troškove plati samo jedna stranka. sud će obzirom na visinu tih udjela srazmjerno podijeliti i troškove. Odlučivanje o naknadi Sud o naknadi parničnih troškova odlučuje bez raspravljanja i to samo na prijedlog stranaka. Naknada se odnosi samo na nužne troškove. 36. U sporovima u kojima učestvuju u ulozi stranke. Svjedok i vještak moraju zahtijevati naknadu odmah nakon saslušanja. Dužnost suda je da ih na ovo upozori. Ako je parnica završena sudskim poravnanjem.

BH-PRAVNICI. ili je ukine i odbaci tužbu. Dejstvo "siromaškog prava". 36. Ove troškove stranka može naknadno ostvarivati kao dio parničnih troškova. 72 WWW. Oslobođenje od plaćanja parničnih troškova može biti potpuno i djelimično.COM sastavni dio presude o meritumu. uviđaja i sudskih oglasa.BH-PRAVNICI. a sud može i po službenoj dužnosti pribaviti podatke o imovnom stanju stranke koja traži oslobađanje.COM . Na nju tada prelazi pravo da od protivnika traži naknadu onoga što je platila. vještaka. Ako u državi iz koje je tužilac državljani FBiH nisu obavezni dati obezbjeđenje (reciprocitet). Potpuno oslobođenje obuhvata i troškove punomoćnika. Ako odbaci ili odbije pravni lijek.7. Odluku o oslobađanju donosi sud na prijedlog stranke. ali samo ako je naknadno saznao da postoji pretpostavka koja mu daje pravo na obezbjeđenje parničnih troškova. Sud može ukinuti rješenje o oslobođenju od plaćanja ako u toku postupka utvrdi da se imovinsko stanje stranke popravilo.8. Obezbjeđenje parničnih troškova (cautio iudicatum solvi) Obezbjeđenje parničnih troškova (aktorska kaucija. Odluka o troškovima u presudi može se pobijati samo žalbom protiv rješenja. protivnik snosi sve troškove koji su nastali za oslobođenu stranku. Djelimično podrazumijeva samo oslobađanje od taksa. 36.WWW. ukoliko se istovremeno ne napada i odluka o tužbenom zahtjevu. 36. U postupku povodom pravnih lijekova. viši sud će odlučiti o troškovima cijelog postupka. Pravo na oslobođenje od plaćanja parničnih troškova (tzv. ostaviće da se o troškovima postupka povodom pravnog lijeka odluči u konačnoj odluci. Oslobođenje od parničnih troškova Pojam i funkcija.strani državljanin izgubi parnicu. Ako se parnica okonča pobjedom stranke koja je oslobođena od plaćanja. odluka o naknadi troškova zavisi od stava višeg suda prema žalbi. Troškove postupka za obezbjeđenje dokaza podmiruje stranka koja predlaže obezbjeđenje dokaza. cautio iudicatum solvi) ima za svrhu da se tuženom omogući naplata parničnih troškova ukoliko tužilac . ili da nije ni bilo osnova za oslobađanje od plaćanja. Imovno stanje stranka dokazuje potvrdom nadležnog upravnog organa. Tom prilikom sud odlučuje da li će stranka u potpunosti ili djelimično nadoknaditi troškove kojih je bila oslobođena. viši sud neposredno odlučuje i o troškovima tog pravnog lijeka.9. prema uspjehu u parnici. Ako preinači odluku protiv koje je podnesen pravni lijek. Potpuno obuhvata takse i polaganje predujma za troškove svjedoka.siromaško pravo) pripada stranci koja obzirom na svoje imovno stanje ne bi mogla podmiriti troškove postupka bez štete za nužno izdržavanje sebe i svoje porodice. a posebno vrijednost predmeta spora. broj osoba koje stranka izdržava i prihode koje imaju stranka i članovi njene porodice. Tuženi može i nakon toga tražiti polaganje kaucije. ako sud na zahtjev stranke odluči da je zastupa punomoćnik. Pri donošenju odluke sud uzima u obzir sve okolnosti. Ako ukine odluku i predmet vrati na ponovno suđenje. on može odrediti da ove troškove u cjelini ili djelimično snosi stranka koja je bila oslobođena i to iz onog što joj je dosuđeno. Posebnim rješenjem se odlučuje o naknadi troškova samo ako pravo na naknadu ne zavisi od odluke o glavnoj stvari. Ali ako sud naknadno utvrdi da ni protivnik nije u stanju nadoknaditi ove troškove. Tuženom ne pripada pravo na obezbjeđenje parničnih troškova u slijedećim situacijama: 1. Tuženi može ostvariti pravo na obezbjeđenje parničnih troškova ako je zahtjev podnio prije nego što se upustio u raspravljanje o glavnoj stvari.

Tuženi svoj pristanak može dati izričito. ali se time ne odriče traženja pravne zaštite u konkretnom predmetu. odrediće i iznos obezbjeđenja i rok u kome tužilac treba da položi taj iznos. 5. Tužilac ima mogućnost da povodom istog zahtjeva ponovo podigne tužbu.COM . Tužilac može povući tužbu sve do zaključenja glavne rasprave. poništaju braka ili razvodu ili spor o utvrđivanju ili osporavanju očinstva ili materinstva. 8.WWW. Ako tužilac ne položi naznačeni iznos u datom roku. 6. 3. Ako tužilac uživa azil u FBiH. smatraće se da je povukao tužbu. tj. U brakorazvodnoj parnici. Ako tužilac u sporu male vrijednosti ne dođe na prvo ročište. odnosno odustao od pravnog lijeka (ako je zahtjev za obezbjeđenjem stavljen tek u postupku povodom pravnog lijeka). 7. Sudsko poravnanje (nagodba) Oblici poravnanja su: vansudsko i sudsko poravnanje. a u sporovima za razvod braka sve do trenutka donošenja pravosnažne odluke. Ako nakon mirovanja postupka ni jedna stranka ne podnese prijedlog za nastavak. Vansudsko je regulisano normama obligacionog 73 WWW. mada je uredno pozvan. 2. a prethodno istaknuti zahtjev ne označi kao eventualni.ako se tuženi ne izjasni u roku od 15 dana od dana prijema obavještenja o povlačenju tužbe. 5. Izjava o povlačenju je neopoziva. kojom tužilac manifestira svoju volju da odustaje od traženja pravne zaštite u pokrenutoj parnici. Najvažnija posljedica povlačenja tužbe je gašenje parnice. Dejstvo aktorske kaucije. za povlačenje tužbe potreban je i njegov pristanak. Nakon što se tuženi upustio u raspravu o glavnoj stvari. 3. Ako se tužbeni zahtjev odnosi na potraživanja tužioca iz radnog odnosa u FBiH. Zakonska fikcija o povlačenju tužbe postoji u slijedećim slučajevima: 1.1. Ako u sporu male vrijednosti ili u postupku u privrednim sporovima obje stranke izostanu sa 2 ročišta uzastopno. ako tužilac ne dođe na ročište zakazano za pokušaj mirenja bračnih drugova.COM 2. ali i prećutno . Uslovi. Povlačenje tužbe je procesnopravna izjava upravljena sudu. DISPOZITIVNE RADNJE KOJIMA SE OKONČAVA POSTUPAK 37.2. Ako se u istom postupku ponovi mirovanje. 4. smatra se da je povukao tužbu. Ako tužilac ne dokaže da je položio aktorsku kauciju u određenom roku.ponovo ispune uslovi za mirovanje postupka. Ako tužilac ne ispravi ili ne dopuni tužbu koja mu je vraćena na ispravku ili dopunu. Povlačenje tužbe Pojam. U bračnim sporovima pristanak tuženog potreban je od zaključenja glavne rasprave. 37. 4.BH-PRAVNICI. smatra se da je pristao na povlačenje. Ako se radi o mjeničnoj ili čekovnoj tužbi.BH-PRAVNICI. Ako prihvati zahtjev tuženog. Ako se vodi spor o postojanju ili nepostojanju braka. 37. Ako tužilac preinači tužbu promjenom tužbenog osnova ili promjenom istovjetnosti tužbenog zahtjeva. Izjavu o povlačenju tužilac može dati putem podneska ili usmeno na ročištu. protivtužbi ili izdavanju platnog naloga. Dejstva. smatra se da je povukao prvobitnu tužbu. Punomoćnik koji nije advokat mora imati izričito ovlaštenje za povlačenje tužbe. O zahtjevu za polaganje kaucije sud odlučuje u formi rješenja.

bez obzira na stadij u kome se postupak nalazi. Zato poravnanje ima konstitutivan karakter. nema karakter poravnanja jer se ustupak tužioca ne tiče predmeta spora. Zapisnik u koji je uneseno poravnanje ima svojstvo izvršne isprave.na strani suda .procesne smetnje res iudicata i lis pedens.COM prava.nenadležnost (apsolutna. . sporazum kojim se tužilac obavezuje da povuče tužbu. logično bi bilo da se pobija prijedlogom za ponavljanje postupka. Sadržaj sudske nagodbe. Dejstvo sudskog poravnanja je dvojako: materijalno-pravno i procesno-pravno.na strani predmeta spora . 38.COM . Međutim. Kao saglasna izjava volja stranaka. Procesno-pravna dejstva sudskog poravnanja se izjednačavaju sa pravosnažnom sudskom presudom: nova parnica između istih stranaka nije dopuštena. Ovaj način pobijanja prihvaćen je u našoj sudskoj praksi. Do poravnanja obično dolazi tako što tužilac odustaje od dijela tužbenog zahtjeva. Do poravnanja može doći u pogledu tužbenog zahtjeva u cjelini.stranačka i parnična sposobnost stranaka. Materijalno-pravni prigovori. Ako procesnim prigovorima nije uspio izdejstvovati odbacivanje tužbe. ODBRAMBENE RADNJE TUŽENOG Tuženi na raspolaganju ima različita procesno-pravna sredstva za odbranu. a sudsko normama procesnog prava. Materijalno-pravni 74 WWW. stranke sklapanjem poravnanja daju novi pravni osnov (novatio) materijalno-pravnim odnosima povodom kojih sklapaju poravnanje. daju mogućnost da se ono pobija tužbom zbog nedostataka pretpostavki za njegovu valjanost. materijalno-pravna dejstva sudskog poravnanja kao ugovora građanskog prava. prigovor prebijanja (kompenzacije) i protivtužba. Dvojna priroda sudskog poravnanja daje mogućnost da se ono može pobijati i kao sudska odluka i kao građanskopravni ugovor. Kad su u pitanju materijalno-pravna dejstva. 38. Procesni nedostaci mogu biti: . Stranke u toku cijelog postupka mogu zaključiti poravnanje i to pred prvostepenim sudom. Međutim. Sudsko poravnanje se može sklopiti samo u sporovima u kojima stranke mogu disponirati predmetom spora. Predmet sudskog poravnanja mora biti tužbeni zahtjev kao predmet spora. nedostaci u zastupanju. tuženom preostaje samo da osporavanjem tužbenog zahtjeva kao neosnovanog pokuša izdejstvovati njegovo odbijanje.na strani stranaka .BH-PRAVNICI. ili pristaje na isplatu u ratama. a tuženi pristaje da udovolji njegovom zahtjevu. U takvom slučaju zastaje s postupkom dok rješenje ne postane pravosnažno. .BH-PRAVNICI. Cilj ovih prigovora je da sud donese odluku kojom tužbu odbacuje kao nedopuštenu. Pošto se sudsko poravnanje po dejstvu izjednačava sa pravosnažnom presudom. poravnanje stiče svojstva sudskog poravnanja tek kad se unese u zapisnik i kad stranke potpišu taj zapisnik. Prigovor (exceptio) Procesno-pravnim prigovorima tuženi ukazuje sudu na procesne nedostatke o kojima sud vodi računa po službenoj dužnosti. Na procesne pretpostavke sudskog poravnanja sud pazi po službenoj dužnosti i donosi rješenje kojim ne dopušta poravnanje ako smatra da nisu ispunjeni uslovi za njegovu dopuštenost. Ako do sklapanja poravnanja dođe tek kad je presuda u žalbenom stadiju. Pobijanje sudske nagodbe. to će za posljedicu imati gašenje pobijane presude. To su: prigovori.1. U tom cilju se tuženi služi materijalno-pravnim prigovorima. stvarna i mjesna).WWW. Dopuštenost. ili samo u jednom dijelu (u kvalitativnom smislu).

Dužnik može prebiti svoje potraživanje prema povjeriocu sa onim što povjerilac potražuje od njega. Prigovori kojima tuženi iznosi činjenice koje izazivaju prestanak tužiočevog prava (npr. Tuženi se upustio u raspravljanje o meritumu spora prvom radnjom kojom osporava osnovanost glavnog tužbenog zahtjeva. da su uzajamna 2. U zavisnosti od sadržaja. tj. Prigovori kojima tuženi iznosi činjenice koje uskraćuju ostvarenje postojećeg prava tužioca.WWW.COM . tuženi ne može da se poziva na nadležnost arbitraže niti može tražiti aktorsku kauciju. Upuštanje tuženog u raspravljanje. da se ne radi o naturalnim obligacijama. Karakter materijalno-pravnih prigovora imaju i tvrdnje činjeničnog ili pravnog karaktera kojima tuženi osporava osnovanost tužbenog zahtjeva. onda će se tuženi poslužiti prigovorom kompenzacije. Jedina razlika je u tome što se u parnici ta izjava daje u formi procesne radnje.2. 4.BH-PRAVNICI. da su oba dospjela 3. Za momenat upuštanja tuženog u raspravljanje norme procesnog prava vežu niz značajnih pravnih posljedica: od tog momenta sud ne može da se oglasi mjesno nenadležnim. 5.prigovor zastare) i dilatorni (npr. pod 4 uslova: 1.potraživanje tužioca još nije dospjelo).tuženi tvrdi da je ugovor ništavan zbog određenih nedostataka). Ako je dužnik tužen i nakon što je povjeriocu uputio izjavu o kompenzaciji. Dakle. konstitutivni čin je izjava o kompenzaciji. Prigovori kojima tuženi iznosi činjenice koje sprečavaju nastanak tužiteljevog prava (npr. Prema čisto civilističkom shvatanju.BH-PRAVNICI. a tvrdnjama pravnog karaktera tvrdi da po normama materijalnog prava tužbeni zahtjev nije osnovan. da su utuživa. U prvom slučaju se radi o sporu činjeničnog karaktera. Kod prvih se trajno uskraćuje izvršenje neke obaveze na činidbu. a spor o pravnom pitanju razrješava sud po principu iura novit curia. izjava o kompenzaciji ima dvojnu prirodu: 75 WWW. To su materijalno-pravni prigovori tuženog. tužilac ne može povući ili preinačiti tužbu u subjektivnom smislu bez pristanka tuženog itd. Ako do kompenzacije nije došlo prije parnice. a kod drugih se ispunjenje činidbe uskraćuje privremeno. Činjeničnim tvrdnjama tuženi osporava istinitost činjenica na kojima zasniva osnovanost svog tužbenog zahtjeva. tuženi se nije upustio u raspravljaje sve dok u parnici koristi procesne prigovore. Kompenzacija nastaje tek izjavom jedne stranke drugoj da vrši kompenzaciju. Prema nešto manje radikalnom civilističkom shvatanju. Dakle. Kompenzacija je jedan od oblika gašenja obaveze.COM prigovori su tvrdnje činjeničnog karaktera kojima tuženi nastoji dokazati da je materijalno-pravni tužbeni zahtjev tužioca neosnovan.tuženi tvrdi da je ispunio obavezu. 4. pravna priroda izjave o kompenzaciji ne zavisi od toga da li je data u toku ili izvan parnice. 38. Prigovor kompenzacije (exceptio compensationis) Compensatio civilis. Spor o istinitosti činjenica se razrješava u postupku dokazivanja. da oba glase na novac ili druge zamjenjive stvari istog roda i kvaliteta. da je izvršen oprost duga i sl). materijalno-pravni prigovori dijele se na 3 vrste: 3. Pravna priroda izjave o kompenzaciji. on će se u parnici braniti materijalno-pravnim prigovorom (prestanak obaveze kompenzacijom). a u drugom o sporu pravnog karaktera. Ovi prigovori dijele se na 2 vrste: peremptorni (npr. U teoriji je sporno pitanje da li izjava o kompenzaciji data izvan parnice proizvodi procesno-pravne posljedice.

WWW. a može biti i ofanzivna radnja. onda će se poslužiti protivtužbom. Ako tuženi ima pravni interes da se o prejudicijelnom spornom pravnom odnosu donese odluka sa dejstvom pravosnažnosti. Prejudicijelna protivtužba najčešće ima karakter deklaratorne tužbe negativnog utvrđenja. Prema procesno-pravnom shvatanju. Dakle. Koneksitet postoji kad se oba zahtjeva zasnivaju na istom činjeničnom stanju. prodavac ustaje tužbom i traži isplatu kupoprodajne cijene za isporučenu robu. Pretpostavke dopuštenosti.BH-PRAVNICI. Npr. prigovor kompenzacije ne proizvodi materijalno-pravna dejstva. To je procesna radnja čija se dejstva iscrpljuju jedino u parnici. Prigovor kompenzacije tuženi može istaći do zaključivanja glavne rasprave.BH-PRAVNICI. u drugom se utvrđuje da je osnovano protivpotraživanje tuženog. i njome protiv tužioca ističe samostalan tužbeni zahtjev. tužbeni zahtjev. Protivtužba je dopuštena od trenutka zasnivanja litispedencije povodom tužbe do okončanja glavne rasprave. tada i pored izjave o kompenzaciji neće doći do kompenzacije. i to tako što utiču na tok postupka i donošenje presude. Zahtjev iz tužbe i protivtužbe mora biti raspravljan u istoj vrsti postupka. Dispozitiv presude kojom sud vrši kompenzaciju ima 3 stava: u prvom se utvrđuje da je potraživanje tužioca osnovano. Npr. a tuženi protivtužbom traži da se utvrdi da kupoprodajni ugovor ne postoji. 38. 76 WWW. Prejudicijelnom protivtužbom tuženi ističe zahtjev da se utvrdi (ne)postojanje pravnog odnosa od kojeg zavisi odluka o tužbenom zahtjevu. tuženi se može poslužiti prigovorom kompenzacije ili kompenzacionom protivtužbom. Taj prigovor ne proizvodi neposredno pravno dejstvo. protivtužba omogućava da u istoj parnici tuženi ostvari neko svoje pravo protiv tužioca (koneksna protivtužba). Za protivtužbu je po pravilu nadležan sud pred kojim teče parnica (atrakciona nadležnost). 7. Ako nije.COM materijalno-pravne izjave i procesne radnje. Izjava o kompenzaciji data u parnici proizvodi materijalno-pravne posljedice samo ako su istovremeno ispunjene i pretpostavke za ulaganje prigovora kompenzacije kao procesne radnje. a trećim stavom se vrši kompenzacija tako što sud odbija tužioca sa tužbenim zahtjevom ako je protivpotraživanje iste visine kao i potraživanje.COM . Mora ispunjavati sve procesne pretpostavke kao i tužba. U prvom slučaju. tj. Izuzetak postoji u slučaju kad je za zahtjev iz protivtužbe stvarno nadležan viši sud. tužbeni zahtjev iz protivtužbe je usmjeren na odbijanje zahtjeva iz tužbe (prejudicijelna i kompenzaciona protivtužba). već odbacivanjem ili povlačenjem tužbe.3. Koneksna protivtužba se određuje obzirom na vezu (koneksitet) koja postoji između zahtjeva iz tužbe i protivtužbe. Vrste protivtužbe su: 5. Kupac ustaje protivtužbom i traži naknadu štete zato što isporučena roba ne odgovara ugovorenom kvalitetu. 6. Kao ofanzivna radnja. Protivtužba može biti odbrambena radnja čisto defanzivnog karaktera. Protivtužba Protivtužba je tužba koju podiže tuženi u parnici koja teče povodom tužbe.tužilac kondemnatornom tužbom traži ispunjenje ugovora. Compensatio per iudicem. tuženom se nalaže da ispuni potraživanje tužioca u dijelu koji nije kompenziran. Protivtužba ima prednost u situacijama kad je protivpotraživanje veće od potraživanja. Ako se postupak ne završi donošenjem presude. Kompenzacionom protivtužbom tuženi protiv tužioca ističe tužbeni zahtjev upravljen na potraživanje podobno za kompenzaciju sa zahtjevom tužioca. U ovakvim situacijama tuženi može upotrijebiti protivtužbu ili obični prigovor. već do kompenzacije dolazi tek odlukom suda (compensatio per iudicem).

Osim toga. tj. a gornju (praemisa maior) čine odgovarajuće norme materijalnog prava. U pogledu dileme da li je jedan pojam činjenični ili pravni nudi se slijedeći parametar: ono što tek treba da se utvrdi (tj.COM Postupak po protivtužbi. Peripatetička doktrina se smatra naprihvatljivijom. Sud raspravljanje o zahtjevu iz tužbe i protivtužbe može razdvojiti. tj. svaka operacija zaključivanja i ocjene koja se odvija u okviru ocjene 77 WWW. a na osnovu zaključka o njegovoj osnovanosti. U formi rješenja sud odlučuje o tzv. ali se javljaju u vezi sa raspravljanjem i odlučivanjem. Međutim. sudske odluke se dijele na presude i rješenja. putem svrhe sa kojom se angažuje djelatnost suda. dok se ostala unose u sudski zapisnik. a kojima sud zauzima svoj stav prema određenim pitanjima koja se javljaju u procesu raspravljanja i odlučivanja o predmetu spora.BH-PRAVNICI. a sadržaj pravnih normi tumačenjem. Izuzetno. a kod pravnog pitanja svrha je dejstvo faktičkog događaja u kontekstu pravnih pravila. Sud presudom odlučuje po principu "ili-ili". SUDSKE ODLUKE Sudske odluke su radnje preduzete u zakonom propisanoj formi. predstavnici ove doktrine nisu saglasni o tome koji elementi čine gornju i donju premisu sudskog silogizma. sud o predmetu spora odlučuje u obliku rješenja u postupku izdavanja platnog naloga i u postupku zbog ometanja posjeda. tj. taj cilj je utvrđivanje istinitosti tvrdnje koja se iznosi pred sud. Okončanje parnice povodom tužbe nema uticaja na tok parnice povodom protivtužbe.procesnim pitanjima. Presude se uvijek izrađuju kao poseban dokument. Presudom sud odlučuje o predmetu spora. kao i kakav je njihov međusobni odnos. koji sud preduzima radi utvrđivanja ovog razgraničenja. 39. tj. 39.BH-PRAVNICI. Povodom protivtužbe se zasniva samostalna parnica.WWW. tj. Prema ovoj doktrini.COM . i to onako kako su se u stvarnosti i dogodile. a ono što se zna ili mora znati (iura novit curia) je pravno pitanje. podvodi utvrđeno činjenično stanje pod odgovarajuće norme materijalnog prava i izvodi zaključak o osnovanostu tužbenog zahtjeva. odnosno putem utvrđivanja razlike u načinu saznavanja činjenica i prava. Presude Značenje. Kad je utvrdio obje premise. Presuda je završni akt kojim se okončava raspravljanje i odlučivanje o predmetu spora u prvostepenom postupku. Gnoseološka doktrina razgraničenje činjeničnog i pravnog pitanja posmatra sa aspekta načina utvrđivanja donje i gornje premise sudskog silogizma. Obzirom na procesnu formu.2. Teleološka doktrina razgraničenje činjeničnog i pravnog pitanja tumači putem cilja (pravnodogmatskog i pravnopolitičkog).3. o tužbenom zahtjevu. sud supsumira. Kad su u pitanju činjenice. Sudski silogizam. usvaja ili odbija tužbeni zahtjev. sfera činjeničnog utvrđenja se kreće u okvirima utvrđenja faktičkih činjenica koja su pravno relevantne. Njome se ostvaruje sadržaj sudske funkcije kao konkretizacije općih pravnih normi na pojedinačne životne situacije. Taj zaključak se izvodi silogističkom operacijom: donju premisu (praemisa minor) čine pravno-relevantne činjenice.što se ne zna) jeste činjenica. 39. a samo pojedina rješenja se uobličavaju kao posebni dokumenti. pitanjima koja se ne tiču neposredno predmeta spora. Doktrinarno razgraničenje činjeničnog i pravnog pitanja Pojmovna (logička) doktrina u razgraničenju pravnog pitanja polazi od strukture sudskog silogizma. Čijenično stanje sud po pravilu utvrđuje izvođenjem dokaza. ali iz razloga ekonomičnosti najčešće zajedno raspravlja o oba zahtjeva.

Vijećanje i glasanje obavlja se uz isključenje javnosti . uz primjenu metoda slobodne ocjene dokaza. Forma i sadržaj presude Presuda se uvijek izrađuje u pismenoj formi. predmetu spora. Uvod presude sadrži da se presuda izriče u ime FBiH. Njen sadržaj je određen zakonom i eventualni nedostaci su razlog za ulaganje pravnog lijeka. kao poseban dokument. danu zaključivanja glavne rasprave i datum donošenja presude. koji glasa posljednji. te koje su činjenice među strankama sporne. To je moguće jedino u postupku povodom pravnog lijeka.4. sud ne može svoju presudu ukinuti niti izmijeniti. Presuda kao pravni akt postaje egzistentna objavljivanjem. Činjenice objektivno postoje ili ne postoje.COM . 39.7.5. U obrazlaganju činjeničnog zaključka sud je naročito dužan da iznese koje dokaze je izveo kao i rezultate izvedenih dokaza. Vezanost suda donesenom presudom Ogleda se u tome što nakon objavljivanja. Slobodna ocjena se odnosi na dokaze. osnovne podatke o sudu. Prvo obrazlaže kako je izveo činjenični zaključak o tačnosti pravno-relevantnih činjenica. tako što se iznese zahtjev tužioca i činjenice na kojima je zasnovan. ona se ne objavljuje već se strankama saopštava dostavljanjem. odbrana tuženog (posebno prigovori). 39. Prisustvo stranaka pri objavljivanju nije nužno.prisustvuju samo članovi vijeća i zapisničar. dispozitiv i obrazloženje. Svaki zaključak o istinitosti činjeničnih tvrdnji ima karakter činjeničnog zaključka. 39. kao i nedostataka u obliku nesaglasnosti prepisa i izvornika 78 WWW. odnosno otposlanja. U drugom dijelu sud obrazlaže svoj stav u pogledu činjenica koje je utvrdio i pravnih pravila koja je primijenio. Donošenje presude je poseban stadij postupka koji otpočinje vijećanjem i glasanjem.COM rezultata dokazivanja istinitosti činjeničnih tvrdnji. U takvom slučaju kao trenutak objavljivanja uzima se trenutak slanja presude strankama (a ne trenutak prijema). čiji sadržaj se fiksira u zapisniku. Po pravilu. Ispravljanje presude Pod ispravljanjem presude podrazumijeva se otklanjanje grešaka u imenima i brojevima i drugih očiglednih grešaka u pisanju i računanju. tj. a završava se objavljivanjem presude. Vijećanjem i glasanjem rukovodi predsjednik vijeća.BH-PRAVNICI.6. a zatim kako je izveo pravni zaključak. Obrazloženje u prvom dijelu sadrži opis predmeta spora. Izreka (dispozitiv ili tenor) presude sadrži odluku suda o tužbenom zahtjevu i odluku o parničnim troškovima. sud pristupa donošenju presude odmah nakon vijećanja i glasanja. Objavljivanje presude sastoji se u javnom čitanju izreke. strankama.BH-PRAVNICI. pravno kvalificirao predmet spora. Presuda sadrži uvod. a u složenijim slučajevima moguće je donošenje presude odgoditi za 8 dana.WWW. Ako je donošenje presude odloženo. kao i odluka o prejudicijelnom (incidentnom) zahtjevu za utvrđenje. Pravno relevantne činjenice utvrđuju se dokazivanjem. Donošenje presude Vijećanje i glasanje. a koje nisu. a ne na činjenice koje su predmet dokazivanja. O vijećanju i glasanju sastavlja se poseban zapisnik i zatvara u omot koji može otvoriti samo instancioni sud kad odlučuje o pravnom lijeku. zatim odluka o postojanju ili nepostojanju tuženikovog potraživanja istaknutog u prigovoru kompenzacije. 39. ima karakter činjeničnog zaključivanja i ocjene. Za odluku vijeća potrebna je većina glasova.

Kondemnatorne presude su podobne za izvršenje (prinudnim putem).WWW. Ispravke vrši predsjednik vijeća u obliku posebnog rješenja. ispravljen prepis sa naznačenjem da se njime zamjenjuje raniji prepis. Takva je i presuda donesena nakon povlačenja tužbe ili presuda kojom se izriče pravna posljedica koja se ne može iizraći po normama materijalnog prava.Ako je samo dio tužbenog zahtjeva sazrio za konačnu odluku.10. Osamostaljivanje presude Kad je presuda donesena. Konačna presuda može biti potpuna i djelimična.Ako je podnesena protivtužba . . presuda je uvijek kondemnatorna. ukoliko sud udovoljava tužbenom zahtjevu. strankama se dostavlja nov.8. Ovim presudama se ne samo utvrđuje pravo na promjenu u pravnom odnosu.COM . 79 WWW.Ako su od više tužbenih zahtjeva samo neki sazreli za konačnu odluku.BH-PRAVNICI. Deklaratorne presude donose se povodom deklaratornih tužbi. Donosi se u slijedećim slučajevima: . Njima se utvrđuje postojanje ili nepostojanje određenog pravnog odnosa. Presuda kojom se odbija tužbeni zahtjev iz kondemnatorne tužbe je uvijek utvrđujuća. Ako između izvornika i prepisa postoji nesaglasnost u pogledu neke odluke sadržane u izreci. . Konstitutivne presude se donose povodom konstitutivnih tužbi. Potpuna je ona kojom se u cjelini odlučuje o svim zahtjevima. Primjer presude bez dejstva je presuda donesena prema licu koje ne potpada pod jurisdikciju domaćih sudova ili prema licu koje nije postojalo ili više ne postoji. ali zbog teških povreda ne proizvode nikakvo dejstvo.djelimična presuda će biti donesena ako je donesen bilo zahtjev iz tužbe ili zahtjev iz protivtužbe. Prema predmetu odlučivanja. Djelimična presuda je konačna u dijelu tužbenog zahtjeva o kojem se njome odlučuje. Pravonažnošću deklaratorne presude postignut je krajnji cilj tražene pravne zaštite. Ovakvo osamostaljivanje presude kao završnog akta u odnosu na procesne radnje koje su joj prethodile je u službi načela pravne sigurnosti. djelimične i dopunske. Kondemnatorne (dosuđujuće) presude donose se povodom kondemnatornih tužbi. pa je njeno pobijanje nepotrebno. 39. u kojima je tužbeni zahtjev upravljen na određenu promjenu u pravnim odnosima. Zbog toga deklaratorne presude nisu podobne za izvršenje. nego se ta promjena i ostvaruje . U dijelu u kome se odlučuje o troškovima postupka. Nepostojeća i presuda bez dejstva Nepostojećim presudama smatraju se one koje nemaju sva obilježja presude . eventualna ništavost radnji preduzetih u postupku prije njenog donošenja nije smetnja za njenu punovažnost. 39. 39.BH-PRAVNICI.ona nastupa u trenutku pravosnažnosti presude.9. ili ako nije objavljena odnosno otposlata. jer se njome samo konstatuje da je zahtjev neosnovan. presude mogu biti kondemnatorne. Presude bez dejstva su pravno egzistentne. Nepostojeća presuda ne može proizvoditi nikakva dejstva. Vrste presude Prema vrsti pravne zaštite koja se presudom ostvaruje. kako glavnim tako i sporednim. deklaratorne i konstitutivne.npr. presude se dijele na konačne i međupresude.COM presude.ako ju je donio neki drugi organ a ne sud. Prvostepeni postupak se obično okončava donošenjem potpune presude. Konačne presude dijele se na potpune.

tj.COM Donošenje djelimične presude izaziva razdvajanje postupka. sud će bez daljeg raspravljanja donijeti presudu kojom prihvata tužbeni zahtjev. Međupresuda je presuda kojom se odlučuje o osnovu tužbenog zahtjeva. gdje su najčešće istovremeno sporni i osnov i visina štete. u cilju evazije poreske obaveze. presude po priznanju i presude na osnovu odricanja. stranke in fraudem legis fingiraju spor: kupac tuži prodavca tvrdeći da je predmet kupoprodaje njegovo vlasništvo i kao dokaz nudi fiktivno sačinjenu dokumentaciju koja potrđuje tužbene navode. Tužbeni zahtjev mora biti priznat izričito i izjava o priznanju mora biti unesena u zapisnik. presude mogu biti kontradiktorne. donijet će konačnu presudu kojom odbija tužioca sa tužbenim zahtjevom. Ako nađe da osnov tužbenog zahtjeva neosnovan. Ako je tužbeni zahtjev priznat u cjelini. priznanje činjenica ne mora se dati izričito. za razliku od priznanja tužbenog zahtjeva. Osim toga. koji stranke moraju podnijeti u prekluzivnom roku od 15 dana od dana prijema nepotpune presude. Priznanje činjenica ima za posljedicu da se priznate činjenice uzimaju u obzir kao činjenični osnov presude. Mada je donošenje dopunske presude posljedica propusta suda. ne plaćajući porez. Fiktivna parnica (simulatio). Tuženi prodavac priznaje takav tužbeni zahtjev i po presudi donesene na osnovu priznanja kupac traži upis prava vlasništva u javne registre. Opoziv priznanja tužbenog zahtjeva može se učiniti do momenta donošenja presude. i to pod uslovom da među strankama nije sporno činjenično stanje. niti u slučajevima kad su raspolaganja stranaka protivna pravilima morala društva. Ako u takvom sporu tuženi do zaključenja glavne rasprave prizna tužbeni zahtjev. Presude bez održavanja glavne rasprave su izuzetak i moguće su samo u privrednim sporovima. Prema postupku koji je prethodio donošenju presude. ovu presudu sud donosi samo po prijedlogu stranaka. Izjava o priznanju tužbenog zahtjeva (kao i izjava o priznanju činjenica) može se opozvati na ročištu ili u podnesku. bez raspravljanja o visini zahtjeva. međupresuda je u službi načela ekonomičnosti postupka. sporovima kod kojih je sporan i osnov i visina tužbenog zahtjeva. Presuda na osnovu priznanja ne može se donijeti u sporovima nastalim iz odnosa koji su regulisani imperativnim normama.BH-PRAVNICI. Priznanje tužbenog zahtjeva ne smije biti simulirano. te u bračnim sporovima ako postoji sporazumni razvod braka. Npr. odnosno fiktivno. U praksi je najpogodnija u sporovima za naknadu štete. i učinjeno radi ostvarenja nedozvoljenog cilja. U takvim sporovima sud može prvo odlučivati o osnovu tužbenog zahtjeva. bez dokazivanja. Presuda na osnovu odricanja – abdicatio donosi se ako se tužilac odrekne tužbenog zahtjeva do 80 WWW. Presuda na osnovu priznanja donosi se samo u sporovima u kojima stranke mogu disponirati tužbenim zahtjevom. o njemu će odlučiti međupresudom i zatim nastaviti da raspravlja o visini tužbenog zahtjeva o kome donosi konačnu presudu. jer se presuđeni dio spora odvaja od dijela u kome još nije odlučeno. tužilac nema pravni interes za dalje vođenje parnice. Kontradiktorne presude donose se kao završni akti u prvostepenom postupku u kome su aktivno učestvovale obje stranke. Dopunsku presudu sud donosi kad je propustio da donese potpunu presudu.COM . Priznanje tužbenog zahtjeva treba razlikovati od priznanja činjenica. Priznanje tužbenog zahtjeva od strane tuženog ne mora istovremeno značiti i priznanje činjenica. Njome se omogućava pojednostavljenje postupka raspravljanja u složenim sporovima.BH-PRAVNICI. Ako nađe da je osnov tužbenog zahtjeva osnovan. Dakle.WWW.

a ne ospori tužbeni zahtjev. 5.BH-PRAVNICI. Kontumacija se odnosi samo na tuženog. Posebni uslovi za kontumaciju su: a) Da je tužilac bio uredno pozvan. Uslovna presuda zbog izostanka može se donijeti u 2 slučaja: 2. 3. odricanje od tužbenog zahtjeva tiče se predmeta spora i sud na osnovu toga donosi meritornu presudu kojom odbija tužbu (dejstvo res iudicata). Ako nema dokaza da je tuženi uredno pozvan.COM .BH-PRAVNICI. a pod uslovom da se radi o zahtjevu kojim stranke mogu raspolagati. Predsjednik vijeća će tada odrediti rok da se izvidi da li je tuženi uredno pozvan. ako se tuženi udalji sa ovih ročišta. odnosno 6 mjeseci za dostavu u inostranstvu. Većina procesualista polazi od principa afirmativne litiskontestacije. Povlačenjem tužbe tužilac samo odustaje od zatražene pravne zaštite u konkretnom sporu.11. a ne i na tužioca kao što je to slučaj u nekim uporednim zakonodavstvima. Shodno tome. kad tuženi ne dođe prvo ročište (pripremno ili prvo ročište za glavnu raspravu). U oba slučaja sud može donijeti kontumacionu odluku bez izjašnjavanja stranaka. od fikcije da tuženi svojom pasivnošću priznaje istinitost činjeničnih navoda tužbe sa kojom je upoznat. Pravna priroda kontumacije je sporna u pravnoj teoriji. sud neće donijeti kontumacionu odluku ako utvrdi da se radi o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati. e) da činjenice na kojima se zasniva tužbeni zahtjev nisu u suprotnosti sa dokazima koje je podnio sam tužilac ili sa općepoznatim činjenicama.COM zaključenja glavne rasprave. ako tuženi dođe na ova ročišta. f) da ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizilazi da je tuženi bio opravdano spriječen da dođe na ročište.tj. Odricanje od tužbenog zahtjeva treba strogo razlikovati od povlačenja tužbe. c) da tuženi nije podneskom osporio tužbeni zahtjev. ova presuda se ne bi mogla izreći u slučajevima kad se ne bi mogla donijeti presuda na osnovu priznanja. Presuda zbog izostanka – contumatio donosi se u 3 situacije: 3. Taj rok ne može biti duži od 30 dana za dostavu u zemlji. a sud ih bez dokazivanja uzima u činjenični osnov svoje odluke i usvaja tužbeni zahtjev. Bez obzira na navedene uslove. Rješenja 81 WWW.WWW. b) Da tužilac predloži donošenje presude zbog izostanka. 4. S druge strane. a nesumnjivo je da mu je poziv upućen. d) da osnovanost tužbenog zahtjeva proizilazi iz činjenica navedenih u tužbi. Ako je potrebno da sud prethodno pribavi obavještenja o tome da li se u konkretnom slučaju radi o zahtjevu sa kojim stranke mogu raspolagati. Sud neće uvažiti disponiranja stranaka koja su protivna prinudnim propisima i pravilima morala društva. ali se ne odriče sudske zaštite ubuduće. 39. Protiv odluke suda kojom se odbija prijedlog tužioca za donošenje kontumacione presude dopuštena je posebna žalba. ali neće da se upusti u raspravljanje.

pravosnažnost je ustanova procesnog prava. Odricanjem od pravnog lijeka ili odustankom od njega (ako je bio uložen). određuje se i rok za njeno izvršenje (paricioni rok). Strankama se pismeno dostavlja samo ako je protiv rješenja dopuštena posebna žalba. Rješenja kojima se parnica okončava bez odlučivanja o osnovanosti tužbenog zahtjeva – ovdje spadaju rješenja kojima se tužba odbacuje kao nedopuštena i rješenja kojima sud konstatuje da je parnica okončana nekom dispozitivnom radnjom stranke (deklarativna rješenja). Obzirom na vrstu posljedica koje proizvodi pravosnažna presuda. a može biti obrazloženo i u drugim slučajevima kad je to potrebno. Ova rješenja vezuju sud.BH-PRAVNICI. Prema stavu Vrhovnog suda BiH iz jedne revizijske presude.COM Odlukom u obliku rješenja sud odlučuje o procesnim pitanjima. 3. taj rok je 15 dana. nema pravosnažno presuđene stvari ako se činjenični osnov promijenio nakon pravosnažno okončanog postupka u ranijoj parnici. Materijalna pravosnažnost se tiče sadržaja presude i ispoljava se u njenom dejstvu. Rješenja donesena izvan ročišta se strankama saopštavaju dostavljanjem ovjerenog prepisa. rješenje prema strankama ima učinak čim je objavljeno. a u mjeničnim i čekovnim sporovima 8 dana. Ova rješenja ne vezuju sud. Presuda postaje pravosnažna na jedan od slijedeća tri načina: 1. Rješenja kojima se odlučuje o nekom procesnom pitanju upravljanja postupkom. Rješenja donesena na ročištu objavljuje predsjednik vijeća. Ako posebnim propisima nije drugačije određeno. ne donose se u obliku posebne isprave nego se njihov sadržaj unosi u sudski zapinik i protiv njih nije dopuštena posebna žalba ili žalba uopće nije dopuštena. Donošenjem drugostepene presude. ako se na osnovu tog rješenja može odmah tražiti izvršenje ili ako to zahtijeva upravljanje parnicom. Obzirom na ukupnost dejstava koje proizvodi.WWW. Samo ako norme 82 WWW. određuje ustanova pravosnažnosti.COM . Procesna ili formalna pravosnažnost je svojstvo presude koja se ne može pobijati redovnim pravnim lijekom.BH-PRAVNICI. rješenje mora biti obrazloženo. Ako se rješenjem odbija prijedlog stranke ili se njime rješava o međusobno suprotnim prijedlozima stranaka. u teoriji se pravi razlika između pravosnažnosti u formalnom i u materijalnom smislu. U materijalno-pravnim odnosima presuda ne proizvodi posljedice. Razlozi pravne sigurnosti nalažu da se za svaki pravni akt odredi dokle se može postavljati pitanje njegove zakonitosti. jer njen cilj nije stvaranje novih pravnih odnosa. Pravosnažnost presude Određenje pojma. jer ne proizvodi druge posljedice osim procesno-pravnih.12. već zaštita postojećih. donose se u formi posebnog dokumenta i protiv njih je po pravilu moguće ulagati posebnu žalbu. Istekom roka za žalbu. Ako se ne dostavlja pismeno. 39. 6. Uslove pod kojima se može i dokle se može preispitivati zakonitost donesene presude. Rješenja o procesnim pitanjima mogu se podijeliti u 2 grupe: 5. Kad se stranci rješenjem nalaže izvršenje neke radnje. 2. a samo izuzetno i o tužbenom zahtjevu (u postupku za izdavanje platnog naloga i u postupku zbog ometanja posjeda).

Vremenske granice pravosnažnosti. d) Odluka o prethodnom pitanju. ali ne može na osnovu tih činjenica pokretati novu parnicu sa istim tužbenim zahtjevom. takva presuda ima karakter pravnorelevantne činjenice materijalnog prava. presuda može da proizvodi dejstvo pravosnažnosti erga omnes (npr. Dakle. svojstvo pravosnažnosti odluke stiču i u onom dijelu u kome sud prekoračuje tužbeni zahtjev.BH-PRAVNICI. Stranka koja je do okončanja glavne rasprave propustila iznijeti sve pravno relevantne činjenice jer joj nisu bile poznate. može tražiti ponavljanje postupka.13.COM . Dakle. e) Prigovori tuženog. Isto važi i za odluku o prigovoru kompenzacije (tj. Prejudicijelno dejstvo se ogleda u tome što pravosnažna presuda o određenoj stvari vezuje svaki drugi sud ili državni organ pred kojim se ta stvar javlja kao prethodno (prejudicijelno) pitanje u nekom drugom postupku. c) Opća pravna pravila na osnovu kojih je sud donio odluku. Najvažniji aspekt dejstva pravosnažnosti u materijalnom smislu jeste dejstvo presuđene stvari (res iudicata).COM materijalnog prava za pravosnažno donesenu presudu vežu nastanak ili promjenu u nekom pravnom odnosu. pravosnažnost ima prejudicijelno dejstvo. Objektivne granice. Res iudicata. Pravosnažna presuda ima značaj negativne procesne pretpostavke (smetnje) na koju sud pazi po službenoj dužnosti tokom cijelog postupka. 39. a po pravilu predstavlja i preduslov za izvršnost presude. Dejstvo pravosnažnosti se u principu proteže samo na stranke. Dejstvo presuđene stvari. 39. Predmet pravosnažnosti je samo odluka o tužbenom zahtjevu. bez obzira da li se zahtjev zasniva na istom ili drugačijem činjeničnom ili pravnom osnovu. pošto na prekoračenje tužbenog zahtjeva sud ne pazi po službenoj dužnosti.presuda kojom se utvrđuje da brak postoji ili ne postoji). sud će kao nedopuštenu odbaciti tužbu kojom se želi pokrenuti nova parnica sa istim tužbenim zahtjevom.odluka o postojanju ili nepostojanju protivpotraživnja). Izuzetno. kao npr: b) Činjenice koje čine osnov odluke o tužbenom zahtjevu. Ovakvo dejstvo presuda ima i prema neposrednom posjedniku stvari.BH-PRAVNICI. Ako je na zahtjev stranaka o prejudicijelnom pitanju odlučivano kao o glavnom pitanju. Oni svoj pravni položaj izvode iz pravnog položaja svojih prethodnika. sa izuzetkom prigovora kompenzacije. što znači da je isključena mogućnost pokretanja nove parnice o istom predmetu i između istih stranaka pred bilo kojim sudom. subjektivno (obzirom na lica) i vremenski (obzirom na vrijeme koje je mjerodavno za presuđivanje). Za određivanje identiteta predmeta spora mjerodavan je tužbeni zahtjev. Pravosnažnost odluke se vremenski veže za stanje u materijalno-pravnom odnosu koje je postojalo u trenutku zaključenja glavne rasprave. Granice pravosnažnosti Određuju se u 3 aspekta: objektivno (obzirom na predmet odlučivanja). Ovo dejstvo je izraz zahtjeva načela ekonomičnosti i pravne sigurnosti. Osim toga. U našem pravu. njome je zahvaćen samo dispozitiv presude. Elementi koji se unose u obrazloženje odluke ne mogu biti predmet pravosnažnosti. Prošireno dejstvo pravosnažnosti presuda ima prema pravnim sukcesorima stranaka.WWW. Subjektivne granice pravosnažnosti.14. Pravosnažnost rješenja 83 WWW. ova odluka se takođe unosi u dispozitiv i predstavlja predmet pravosnažnosti.

zahtjev za zaštitu zakonitosti i prijedlog za ponavljanje postupka.3. te izjavu da se presuda pobija u cjelini ili određenom dijelu. mora sadržavati oznaku presude koja se pobija i potpis žalioca. žalba je procesno-pravno sredstvo u ostvarenju žalbe kao prava. Sistem pravnih lijekova Pravni lijekovi se dijele na redovne i vanredne. 84 WWW.WWW. Preispitivanjem prvostepene presude omogućava se otklanjanje svih nedostataka koji su mogli uticati na pravilnost presude.BH-PRAVNICI. Stranke se u konkretnoj parnici mogu odreći žalbe do isteka roka za njeno podnošenje.COM Sva rješenja protiv kojih je dopuštena posebna žalba podobna su za pravosnažnost. Žalba se podnosi u pismenoj formi. Pretpostavke za izjavljivanje žalbe su njena dopuštenost. odbaciće žalbu rješenjem. žalba bi trebala sadržavati razlog na kome stranka zasniva žalbu. Žalba se može izjaviti: 1. sud će podnosioca pozvati da u određenom roku ispravi i dopuni žalbu. 40. To su nužni elementi žalbe. Da bi bila podobna za odlučivanje. kad ima pravni interes za izjavljivanje žalbe. To su prvenstveno rješenja kojima se upravlja parnicom. Vanredni pravni lijekovi se ulažu protiv pravosnažnih presuda. 2. Za pravosnažnost nisu podobna rješenja protiv kojih uopće nije dopuštena žalba ili protiv kojih nije dopuštena posebna žalba. Kad je žalilac legitimisan na pobijanje. Kad je dopuštena protiv određene odluke. Osim navedenih elemenata. Kad je poštovan redoslijed u pogledu izjavljivanja pravnih lijekova.1.2. • devolutivnost – ovo dejstvo sastoji se u zasnivanju nadležnosti višeg suda u odnosu na onaj koji je donio pobijanu presudu.COM . usljed koje se uložena žalba odbacuje kao nedopuštena. Kao pravni lijek.BH-PRAVNICI. 40. Njena funkcija je u interesu stranaka o čijim pravima se odlučuje presudom. 40. Redovni se ulažu protiv nepravosnažnih presuda i njihovim ulaganjem se odlaže nastupanje pravosnažnosti. Pojam Žalba se može posmatrati sa 2 aspekta: kao pravo i kao pravni lijek. Ovo su fakultativni elementi žalbe. Ako oni nedostaju. Redovni pravni lijek je žalba. poželjni su ali ne i nužni. Izjave o odricanju i opozivanju su neopozive. a ako on to ne učini. Već uložena žalba se do donošenja odluke višeg suda može opozvati. 3. • prekluzivnost – ako se žalba ne uloži u predviđenom roku. Ona proizvode dejstva samo unutar parnice. nastupa prekluzija. PRAVNI LIJEKOVI 40. To su: revizija. Žalba protiv presude (appellatio) može se uložiti protiv svake prvostepene presude. te kad nije zadovoljan sadržajem odluke koju pobija. tj. Redovni pravni lijekovi Osnovna obilježja redovnih pravnih lijekova su: • suspenzivnost – pravni lijek odlaže nastup pravosnažnosti odluke protiv koje se ulaže. blagovremenost i formalna urednost. ali i u interesu pravosuđa uopće.

BH-PRAVNICI. Izuzeci su presuda na osnovu priznanja. ove presude se mogu pobijati zbog bitnih povreda parničnog postupka i usljed mana volje. ili je bio izuzet rješenjem suda. Razloge za žalbu zakon klasificira u 3 vrste: • bitne povrede parničnog postupka (error in procedendo). • nedostaci koji se tiču predmeta spora – res iudicata i lis pedens. • pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje. • povreda načela dispozitivnosti – ako je sud svoju odluku zasnovao na nedopuštenim dispozicijama stranaka i ako je protivno zakonu donio presudu na osnovu priznanja. stvarna i mjesna nenadležnost.COM . Osnov za donošenje ovih presuda je priznanje. nedostaci u zastupanju. tj.BH-PRAVNICI. 5. Presuda na osnovu izostanka (kontumaciona presuda) se ne može pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. a to su nepravilno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i nepravilna primjena materijalnog prava. • povreda načela neposrednosti – ako je u donošenju presude učestvovao sudija koji nije učestvovao na glavnoj raspravi. ima određeni sadržaj i propisanu formu. • povreda načela javnosti – ako je sud protivno zakonu isključio javnost na glavnoj raspravi. odricanja i izostanka. a stranka se zbog toga žalila.COM 4. • povreda načela kontradiktornosti – ako stranci nije data mogućnost da raspravlja pred sudom i kad je sud odbio zahtjev stranke da se služi svojim jezikom i pismom. Može se pobijati zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka. Po pravilu se sve presude mogu pobijati iz svih razloga. • povreda načela usmenosti – ako je sud donio presudu bez glavne rasprave. odnosno odricanje od tužbenog zahtjeva. Taksativno su nabrojane u Zakonu. Povreda pravila o procesnim pretpostavkama i to: • povrede koje se tiču suda – apsolutna nenadležnost. Bitne povrede odredaba parničnog postupka se obzirom na njihovo dejstvo dijele na apsolutno bitne i relativno bitne povrede. presuda na osnovu odricanja i presuda na osnovu izostanka koje se ne mogu pobijati iz svih ovih razloga. parnična nesposobnost. Uz to. kao što su: • povrede načela nepristrasnosti – ako je u donošenju presude učestvovao sudija koji je morao biti izuzet po zakonu. 4. te zbog mana volje. relativna nenadležnost suda.WWW. zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Ali. Kad je žalba izjavljena blagovremeno. a bio je dužan da je održi. tuženi može ishodovati ukidanje kontumacione presude kroz institut povrata u prijašnje stanje. bez obzira da li su u konkretnoj parnici imali neki uticaj na donošenje pravilne presude. • nepravilna primjena materijalnog prava (error in iudicando). • povreda načela zbornosti – ako je sudio sudija pojedinac umjesto vijeća. Presuda na osnovu priznanja i presuda na osnovu odricanja se ne mogu pobijati iz razloga koji nisu ni uticali na njenu pravilnost. • povrede koje se tiču stranaka – stranačka nesposobnost. a mogu se sistematizirati u nekoliko grupa: 1. Ako stranka nije disponirala pravom na žalbu. 85 WWW. Apsolutno bitne su povrede koje samim svojim postojanjem izazivaju ništavost presude. Povrede koje se tiču osnovnih načela postupka.

već i na osnovu nove procesne građe.BH-PRAVNICI. Ako se pobijana presuda preispituje na osnovu iste procesne građe koja je razmatrana pred prvostepenim sudom. drugostepeni sud u principu ima kontrolnu funkciju.WWW. One proizvode ništavost presude samo ako su uticale na donošenje nepravilne odluke. ako se u žalbenom postupku pojavi nova 86 WWW. Na nepravilno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje sud ne pazi po službenoj dužnosti. preispitivanje pravilnosti i zakonitosti pobijane presude. Posljedica je donošenje nepravilne i nezakonite presude. Ono predstavlja razlog da drugostepeni sud ukine presudu i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje. Na ove povrede. drugostepeni sud će takvu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno raspravljanje. i povreda prava na upotrebu vlastitog jezika. sud pazi po prigovoru stranaka. povreda pravila o mjesnoj nadležnosti. To preispitivanje vrši se ne samo u okviru procesne građe na osnovu koje je donesena pobijana presuda. Relativno bitne povrede parničnog postupka su sve povrede nomi procesnog prava koje u ZPP nisu određene kao apsolutno bitne. koja najčešće nastaje zbog toga što sud nije uzeo u obzir sve faktičke okolnosti predmeta spora. Povrede koje se tiču pismene izrade presude: • izreka presude je nerazumljiva. U našem pravu.COM . Na apsolutno bitne povrede postupka drugostepeni sud u načelu pazi po službenoj dužnosti. tj. drugostepeni sud ne može sam raspravljati i odlučivati na osnovu nove procesne građe. koju sud vrši na osnovu normi materijalnog prava. tj. Postupak pred drugostepenim sudom Funkcija drugostepenog suda. može neposredno presuditi u predmetu spora. Zbog pravila o zabrani devolucije nadležnosti. bez obzira da li su te činjenice i dokazi postojali u vrijeme donošenja prvostepene presude i bez obzira da li su stranke za njih znale ili ne. Činjenično stanje je nepravilno utvrđeno kad sud uzme da je određena činjenica istinita. U suprotnom.COM 6. Nepotpuno utvrđeno činjenično stanje postoji kad sud propusti da u osnov odlučivanja uzme sve pravnorelevantne činjenice. nego na zahtjev stranaka. Pogrešna primjena materijalnog prava postoji kad sud nije primijenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primijeniti ili takvu odredbu nije pravilno primijenio. koju stranke iznose u žalbenom postupku. Ako se novim činjenicama i dokazima dovodi u pitanje potpunost i pravilnost činjenične podloge donesene presude. kao i na relativno bitne povrede postupka. • ako presuda uopće nema obrazloženja ili su u obrazloženju razlozi protivrječni ili nejasni. mada bi se na osnovu izvedenih dokaza trebao izvesti suprotan zaključak. Izuzetak su: prekoračenje tužbenog zahtjeva. Stranke imaju mogućnost da u žalbi iznose nove činjenice i nude nove dokaze (Beneficium novorum). pa je drugostepeni sud ukida i predmet vraća na ponovno raspravljanje. protivrječna sama sebi ili razlozima navedenim u obrazloženju. Do toga dolazi usljed pogrešne pravne ocjene spora. Do toga dolazi kad sud na osnovu izvedenih dokaza nije mogao steći uvjerenje u tačnost spornih činjenica ili je stekao pogrešno uvjerenje. drugostepeni sud ima puna jurisdikciona ovlaštenja. Pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje. koju drugostepeni sud poništava i meritorno rješava predmet. Bitne povrede proizvode ništavost donesene presude. Do toga obično dolazi zbog pogrešne pravne kvalifikacije predmeta spora. tj.BH-PRAVNICI. 40.4.

naglašenije je načelo oficijelnosti. Ovo je u službi ostvarenja načela materijalne istine. može preinačiti odluku prvostepenog suda. Ako ga stranka i istakne u žalbi. Ako se iz žalbe ne vidi u kojem dijelu se presuda pobija.6. tj. ako sud smatra da je radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja potrebno da se ponovno izvedu dokazi izvedeni u prvostepenom postupku. drugostepeni sud ima samo kasatorna ovlaštenja: može samo ukinuti presudu i predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno raspravljanje i odlučivanje. a jedan primjerak žalbe dostavlja se protivnoj stranci u svrhu zadovoljavanja načela kontradiktornosti. Održavanje rasprave pred drugostepenim sudom se koristi smo izuzetno. Zbog devolutivnog dejstva žalbe. 40.COM procesna građa.COM .BH-PRAVNICI. U pogledu obima pobijanja.5. drugostepeni sud će ukinuti pobijanu presudu ako se tokom rješavanja o žalbi pojavi opravdana sumnja da su činjenice na kojima je zasnovana prvostepena presuda pravilno utvrđene. Samo na području primjene normi materijalnog prava. Iudex a quem. drugostepeni sud nije vezan tim prijedlogom. Ali bez obzira na to. Žalbeni prijedlog nije obavezan element žalbe. drugostepeni sud može odluku donijeti samo u slučajevima u kojima je prvostepeni sud svoje uvjerenje o spornim činjenicama izveo isključivo na osnovu isprava. Kod povreda normi procesnog prava. drugostepeni sud ima puna jurisdikciona ovlaštenja. ako je to prvostepeni sud propustio učiniti. mada je korisno da to učini. Rasprava se odvija po istim principima kao i glavna rasprava u prvostepenom postupku. važi načelo dispozitivnosti: drugostepeni sud ispituje presudu u dijelu u kome se ona pobija žalbom. da ukine prvostepenu presudu i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovno raspravljanje i odlučivanje. drugostepeni sud ima 2 mogućnosti: da ukine presudu i predmet vrati na ponovno raspravljanje i odlučivanje. Žalilac nije dužan istaći razloge zbog kojih pobija presudu. drugostepeni sud ima samo kasatorna ovlaštenja. Ako stranka presudu pobija samo u jednom dijelu. drugostepeni sud uvijek po službenoj dužnosti pazi na apsolutno bitne povrede parničnog postupka i na nepravilnu primjenu normi materijalnog prava. Prekoračenje tužbenog zahtjeva razlog je apsolutne ništavosti. Ako utvrdi da na osnovu izvedenih dokaza prvostepeni sud nije mogao steći uvjerenje o tačnosti spornih činjenica. posredno izvedenih dokaza i indicija. Ako nisu. žalbu odbacuje kao nedopuštenu. ili je stekao pogrešno uvjerenje.BH-PRAVNICI. sud će je preispitivati u onom dijelu u kome stranka nije uspjela u sporu. U suprotnom. O žalbi drugostepeni sud po pravilu odlučuje u zatvorenoj sjednici vijeća kojeg čine 3 sudije. ili da otvori raspravu pred drugostepenim sudom. Drugostepeni sud će prvenstveno odlučivati o dopuštenosti pravnog lijeka. Predsjednik vijeća ispituje da li su ispunjene procesne pretpostavke za ulaganje žalbe. 40. a nedostatak se ne može otkloniti bez izvođenja dokaza. koje za posljedicu imaju bitne povrede postupka. Na nepravilno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje sud posredno pazi po službenoj dužnosti. Bez otvaranja rasprave.WWW. Granice ispitivanja prvostepene presude Granice u pogledu predmeta pobijanja – instaciono se može u parničnom postupku odlučivati samo o onome o čemu je vođena parnica. tj. Naime. Odluke drugostepenog suda 87 WWW. U pogledu razloga pobijanja. spis se dostavlja na odlučivanje drugostepenom sudu. preostali dio postaje pravosnažan. Podnošenje žalbe. kad stranke i ne pobijaju presudu zbog ovog razloga. Žalba se uvijek podnosi putem prvostepenog suda. ovlaštenja prvostepenog suda se iscrpljuju u odlučivanju o njenoj dopuštenosti. iudex a quo.

Ukidanje prvostepene presude. kao i žalba koja se ulaže bez postojanja pravnog interesa. Odbacivanje žalbe uslijediće kad je žalba nedopuštena. Pravni interes za ulaganje žalbe stranka ima samo onda kad žalbom može za sebe izdejstvovati povoljniju presudu. Ukidanje prvostepene presude i odbacivanje tužbe uslijediće kad drugostepeni sud utvrdi da o predmetu spora nije ni moglo doći do raspravljanja i odlučivanja. Nepravilno utvrđeno činjenično stanje najčešće je posljedica povrede normi procesnog prava. u takvim slučajevima se predmet ne vraća 88 WWW. Kad nađe da je nepravilno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje na kome je presuda zasnovana.BH-PRAVNICI. drugostepeni sud uvijek vraća predmet prvostepenom sudu.COM . Drugostepeni sud je dužan da u svom rješenju navede u čemu se sastoje nedostaci i zašto su nove činjenice i dokazi značajni za pravilno donošenje odluke. neblagovremena ili nedopuštena u užem smislu. • ukinuti prvostepenu presudu i predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno raspravljanje i odlučivanje.WWW. Drugostepeni sud dužan je da u rješenju kojim ukida prvostepenu presudu navede u čemu se sastoje učinjene povrede. Kad utvrdi povredu normi procesnog prava – apsolutno bitnu ili relativno bitnu koja je mogla uticati na pravilno donošenje odluke – a povreda nema karakter apsolutne smetnje koja ne dozvoljava odlučivanje o predmetu spora.BH-PRAVNICI. žalbu će odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu. drugostepeni sud će presudu ukinuti i vratiti prvostepenom sudu na ponovno raspravljanje i odlučivanje. samo zato što nije zadovoljan obrazloženjem presude. Nedopuštenu žalbu bez rasprave odbacuje predsjednik vijeća prvostepenog suda kome je žalba podnesena. tj. • ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tužbu. neće imati pravni interes za ulaganje žalbe ako pobija presudu kojom je udovoljeno njegovom zahtjevu. Neblagovremena je žalba koja je podnesena nakon isteka ostavljenog roka. Žalba je nedopuštena i onda kad se stranka odrekla ili kad odustane od izjavljene žalbe. vraćanje predmeta prvostepenom sudu i odlučivanje. Na ulaganje žalbe ovlaštene su stranke i njihovi zastupnici. Dakle. Ako je radi otklanjanja ovog nedostatka potrebno prikupiti novu procesnu građu. U nedopuštene žalbe u užem smislu spadaju žalbe koje je uložilo lice koje nije ovlašteno za ulaganje žalbe. Ako drugostepeni sud utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija. te učesnici u ulozi trećeg lica. Tužilac npr. 5.COM Drugostepeni sud može postupiti na jedan od slijedećih načina: • odbaciti žalbu kao nedopuštenu. kao ni razlozi na koje sam pazi po službenoj dužnosti. koji je činjenična instanca u raspravljanju i odlučivanju. To su slijedeći slučajevi: 4. ako se radi o nedostacima koje žalbeni sud ne želi otklanjati ili ih ne može sam otklanjati. Odbijanje žalbe. • preinačiti prvostepenu presudu. a nepotpuno utvrđeno činjenično stanje najčešće je posljedica povrede materijalnog prava. Žalba je nepotpuna kad ne sadrži bitne elemente: oznaku presude koja se pobija i potpis žalioca. Biće odbačena ako je podnosilac ne uredi u naknadnom roku koji mu sud za to odredi. kad je nepotpuna. • odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu. Ako preispitivanje pobijane presude pokaže da je žalba osnovana.

BH-PRAVNICI. posredno izvedenim dokazima i indicijama. To su slijedeći slučajevi: • ako o tužbenom zahtjevu već teče parnica. Preinačs) enje se sastoji u tome što se odluka svodi u okvire postavljenog tužbenog zahtjeva. Po našem Zakonu vanredni pravni lijekovi su: revizija. Nedopuštenost. 40. odnosno sprečavaju okončanje postupka donošenjem meritorne odluke. Preinačenje prvostepene presude.COM prvostepenom sudu. Suprotno tome.WWW. Reformatio in peius non datur. Vanredni pravni lijekovi To su sredstva koja se ulažu protiv pravosnažnih sudskih odluka. a drugostepeni sud smatra da je taj zaključak bio nepravilan. Samostalna žalba po pravilu je dopuštena protiv onih prvostepenih rješenja koja sprečavaju nastavak postupka. 89 WWW. Drugostepeni sud može preinačiti prvostepenu presudu iz slijedećih razloga: a) Kad utvrdi da je prvostepeni sud pravilno i potpuno utvrdio čb) nepravilno primijenio norme materijalnog prava.7.samostalna žalba dopuštena je protiv rješenja kojim se odbacuje žalba kao nedopuštena usljed nepostojanja neke od procesnih pretpostavki. usmenosti. a kojima se ne utiče značajnije na tok postupka i položaj stranaka u ostvarivanju pravne zaštite (npr.8. neposrednosti).rješenje kojim sud zakazuje ročište. ako je samo ta stranka podnijela žalbu.COM . • ako je o istom tužbenom zahtjevu već donesena pravosnažna presuda. • izvođenjem drugačijeg činjeničnog zaključka iz već izvedenih dokaza – ovo će biti samo onda kad je prvostepeni sud svoj činjenični zaključak zasnovao isključivo na ispravama. reformatio in melius je moguća. Žalba je potpuno isključena protiv određenih rješenja. tj. 40. ali samo onda kad drugostepeni sud na osnovu iste procesne građe izvodi drugačg) iji čh) injeniči) ni zaključj) ak o tačk) nosti pravno relevantnih čl) injenica. Takva rješenja mogu se pobijati samo žalbom koja se ulaže protiv presude.BH-PRAVNICI. ali se njima ne dovodi u pitanje dalje odvijanje i okončanje postupka. Pitanje dopuštenosti žalbe protiv rješenja zavisi od sadržaja rješenja i njegovog uticaja na razvoj postupka. zahtjev za zaštitu zakonitosti i ponavljanje postupka. To su uglavnom rješenja kojima se odlučuje o raznim procesnim pitanjima. rješenja predsjednika vijeća koja se tiču pripremanja glavne rasprave. Nesamostalna žalba protiv rješenja ulaže se protiv onih rješenja prvostepenog suda koja se tiču upravljanja postupkom. Žalba protiv rješenja Dopuštenost. Na osnovu iste procesne građe drugostepeni sud može utvrditi drugačm) ije čn) injeničo) no stanje na 2 načp) ina: • ponovnim izvođenjem već izvedenih dokaza – u ovom slučaju drugostepeni sud mora otvoriti raspravu (poštivanje načela kontradiktornosti. q) Usljed povrede normi procesnog prava – samo onda kad je prvostepeni sud presudom prekoračr) io tužbeni zahtjev. • ako je o tužbenom zahtjevu sklopljeno poravnanje. upravljanja postupkom itd). Žalbeni sud ne može preinačiti presudu na štetu stranke koja se žalila. ali je d) Zbog nepravilno utvrđenog če) injeničf) nog stanja. presuda se ustvari ukida u dijelu u kome je prekoračt) en tužbeni zahtjev. Npr. injeničc) no stanje.

Revizijski sud uvijek odlučuje bez rasprave. U reviziji se mogu iznositi nove činjenice i dokazi samo ako se oni odnose na bitne povrede postupka. Po vrijednosnom kriteriju.COM . Revizija je dakle. Zbog apsolutno bitnih povreda parničnog postupka revizija se može uložiti bez obzira da li je povreda učinjena pred prvostepenim ili drugostepenim sudom.000KM. revizija se ne može izjaviti zbog: • povrede pravila o mjesnoj nadležnosti. Revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u granicama u kojima se ona pobija revizijom i u granicama razloga navdenih u reviziji. nije predviđena revizija protiv pravosnažnih drugostepenih odluka donesenih u sporovima u kojima je primijenjeno materijalno pravo kantona. prekluzivan i nesuspenzivan pravni lijek. revizijom se može pobijati presuda u kojoj vrijednost predmeta spora prelazi 15. Osim devolutivnosti. Bitno je naglasiti da se revizija može uložiti samo ako je u donošenju odluke bio primijenjen materijalni zakon FBiH. u zatvorenoj sjednici. Razlozi za reviziju mogu biti bitne povrede parničnog postupka i nepravilna primjena materijalnog prava. Po prijemu odgovora suprotne strane ili isteku roka za odgovor (8 dana). Revizija se podnosi prvostepenom sudu. tj. b) Može se uložiti samo protiv određenih presuda drugostepenog suda. odnosno prekoračenje učinjeno u postupku pred drugostepenim sudom. • povrede pravila o suđenju na osnovu glavne rasprave. Dakle. Postupak i odluke. nepotpunu ili nedozvoljenu reviziju. pravna instanca. Rješenjem odlučuje: • kad odbacuje reviziju kao neblagovremenu. suprotnu stranku i javnog tužioca koji je nadležan za ulaganje zahtjeva za zaštitu zakonitosti (ZZZ). Po kriteriju predmeta spora. u dovoljnom broju primjeraka za sud.BH-PRAVNICI. Takođe se revizijom ne može pobijati rješenje o ukidanju presude donesene u prvom stepenu. nedozvoljenu ili nepotpunu (ako to nije učinio prvostepeni sud). ako je zaključeno o zahtjevu o kome već teče parnica. a u privrednim sporovima 25.000KM.BH-PRAVNICI. Mogućnost ulaganja revizije je dvostruko ograničena: a) Može se ulagati samo protiv pravosnažnih drugostepenih presuda. • povrede pravila ne bis in idem. Ograničc) enja koja se odnose na presude su dvostruka: po kriteriju vrijednosti i po kriteriju predmeta spora. i ako je u sporu primijenjen materijalni zakon BiH ili FBiH. prvostepeni sud kompletan spis dostavlja revizijskom sudu putem drugostepenog suda. Nepravilno utvrđeno činjenično stanje nije revizijski razlog. a nikako zbog pravno-relevantnih činjenica od kojih zavisi meritorno rješenje spora. revizija je i prekluzivan pravni lijek. odnosno međunarodni ugovor. Međutim. Ulaže se u roku od 30 dana od dana kad je strankama dostavljen prepis presude. Zbog pogrešne primjene materijalnog prava se revizija može izjaviti bez ikakvih ograničenja.WWW.COM Revizija je devolutivan. 90 WWW. Predsjednik vijeća prvostepenog suda svojim rješenjem odbacuje neblagovremenu. O reviziji odlučuje Vrhovni sud FBiH u vijeću petorice. Revizija zbog relativno bitnih povreda parničnog postupka i zbog prekoračenja tužbeog zahtjeva se može uložiti samo ako je takva povreda. On donosi rješenje ili presudu. Dakle. revizija se bez obzira na vrijednost predmeta spora može ulagati u sporovima vezanim za zakonsko izdržavanje i sporovima iz porodičd) nih odnosa. • povreda načela javnosti – ako je javnost bila protivzakonito isključena na glavnoj raspravi. presuda koja je postala pravosnažna u prvom stepenu se ne može pobijati revizijom.

rok se računa od dana kad je odluka dostavljena stranci kojoj je kasnije dostavljena. O ZZZ sud odlučuje bez održavanja rasprave. kad preinačuje napadanu presudu zbog nepravilne primjene materijalnog prava i zbog nekih slučajeva prekoračenja tužbenog zahtjeva. sud ispituje samo povrede koje tužilac ističe u svom zahtjevu. materijalnog ili procesnog). odbiti. To su rješenja kojima se prvostepena odluka ukida. Protiv drugostepene odluke (ako nije uložena revizija). sve radnje poništavaju i tužba odbacuje. Prilikom ispitivanja pobijane odluke. ZZZ-om se mogu pobijati pravosnažne odluke donesene i u prvom i u drugom stepenu. Zahtjev za zaštitu zakonitosti (ZZZ) podiže javni tužilac.WWW. prihvatiti i ukinuti odluku ili preinačiti odluku. Ako se radi o povredi procesnog prava. Radi ekonomičnosti i kvalitetnijeg suđenja. ZZZ se može podići samo u roku od 30 dana od dana kad je javnom tužiocu dostavljena revizija. odlučuje Vrhovni sud FBiH u vijeću od 5 sudija. Zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ne može se uložiti ZZZ. Zbog nepravilne primjene materijalnog prava. Ako se ZZZ podiže protiv prvostepene pravosnažne odluke. ZZZ i revizija se međusobno dopunjavaju i mogu se istovremeno uložiti. Revizija protiv rješenja. Revizijom se mogu pobijati samo ona pravosnažna rješenja drugostepenog suda kojima se okončava postupak pred sudom. Zbog toga sud uloženu reviziju uvijek dostavlja javnom tužiocu kako bi mu omogućio da se izjasni i eventualno uloži ZZZ u roku od 30 dana. Pritom može donijeti odluku kao i kod revizije – može zahtjev odbaciti. Ako je uložena revizija. Ograničenja postoje samo u pogledu 4 apsolutno bitne povrede. na zatvorenoj sjednici.BH-PRAVNICI. Presudom odlučuje: • • kad odbija reviziju kao neosnovanu. Ponavljanje postupka je vanredni pravni lijek koji ulažu stranke protiv pravosnažnih odluka. ZZZ se podiže u prekluzivnom roku od 3 mjeseca ako protiv odluke nije dopuštena revizija. rok se računa od dana pravosnažnosti. Ova revizija nije dozvoljena u onim sporovima u kojima ne bi bila dozvoljena ni revizija protiv presude. Rješenja protiv kojih se samostalno može uložiti ZZZ su ona protiv kojih zakon dozvoljava posebnu žalbu. ZZZ se može uložiti bez ikakvih ograničenja. Stranke su ovlaštene samo da se obrate javnom tužiocu sa prijedlogom da uloži ZZZ.COM . Razlozi za ponavljanje postupka mogu se svrstati u 3 grupe: 91 WWW. U teoriji se zastupa mišljenje prema kome se može tražiti i ponavljanje postupka okončanog dispozitivnim radnjama stranaka koje imaju snagu pravosnažnosti (sudsko poravnanje). o oba pravna lijeka vodi se jedan postupak i donosi jedna odluka. To je njegova najvažnija uloga u građanskom postupku.COM • kad ukida napadanu presudu i predmet vraća nadležnom sudu na ponovno suđenje ili kad ukida presudu i odbacuje tužbu. kao i kod revizije. a o ZZZ kantonalnog tužioca nadležni Kantonalni sud u vijeću od 5 sudija ili u sjednici svih sudija (ako se ne može osigurati vijeće od 5 sudija). zahtjev se može uložiti zbog svih povreda parničnog postupka. Ako se radi o ZZZ federalnog tužioca. ZZZ uvijek podiže javni tužilac.BH-PRAVNICI. Podiže se zbog povrede zakona (federalnog ili kantonalnog. Federalni tužilac može podići ZZZ i u slučaju kad je revizija dopuštena ako su raspolaganja stranaka protivna prinudnim propisima.

5. Ako je prijedlog usvojen. ne čekajući pravosnažnost donesenog rješenja o ponavljanju postupka. U takvom slučaju se rješenje kojim se dozvoljava ponavljanje postupka unosi u odluku o glavnoj stvari. U ovim slučajevima se ponavljanje može tražiti i nakon isteka objektivnog roka.WWW. (2) raspravljanje o osnovanosti prijedlog za ponavljanje i (3) ponovna rasprava. O osnovanosti prijedloga sud odlučuje samo u granicama razloga koji su navedeni u prijedlogu.BH-PRAVNICI. sud odlučuje koji postupak će prekinuti a koji nastaviti. dostaviti predmet tom višem sudu radi donošenja odluke. zakonskog zastupnika ili punomoćnika jedne od stranaka ili trećeg lica. Neke od bitnih povreda parničnog postupka – ovdje spadaju povreda načela nepristrasnosti. ako unutar roka za izjavljivanje revizije stranka podnese prijedlog za ponavljanje postupka i to iz razloga iz kojih se može izjavljivati i revizija. te nedostaci koji se tiču stranaka i zastupanja u parnici. Postupak se odvija u 3 faze: (1) podnošenje prijedloga i utvrđivanje pretpostavki za ponavljanje postupka. Rokovi za traženje ponavljanja postupka su 30 dana od dana saznanja za postojanje razloga za ponavljanje postupka (subjektivni rok). Postoje 2 izuzetka u kojima se ne primjenjuje objektivni rok: ako se ponavljanje traži zbog povrede načela kontradiktornosti. Odnos između prijedloga za ponavljaje postupka i drugih vanrednih pravnih lijekova. ili na lažnoj ispravi. koja je pravosnažno preinačena. te ako stranka sazna za nove činjenice ili dokaze na osnovu kojih bi bila donesena drugačija odluka da su te činjenice i dokazi bili poznati u ranijem postupku. Ako se razlog za ponavljanje postupka odnosi isključivo na postupak pred višim sudom. Rasprava se zakazuje tek nakon što je rješenje o ponavljanju postupka postalo pravosnažno. Prijedlog za ponavljanje postupka se uvijek podnosi prvostepenom sudu. Protivpravne radnje (krivična djela) – ako se odluka zasniva na lažnom iskazu svjedoka ili vještaka. u zavisnosti od toga koji pravni lijek daje bolje izglede za brže rješenje spora. prijedlog će se smatrati kao revizija. Nove činjenice i dokazi – ako je odluka u postupku čije se ponavljanje traži bila zasnovana na drugoj odluci suda ili nekog drugog organa. Izuzetno. povreda pravila ne bis in idem. te zbog povrede pravila o stranačkoj i parničnoj sposobnosti i pravila o zastupanju stranaka.COM . odnosno 5 godina od dana pravosnažnosti odluke (objektivni rok). U praksi će najčešće dolaziti do situacija u kojima će doći do ulaganja revizije i prijedloga za ponavljanje postupka. U takvom slučaju. predsjednik vijeća prvostepenog suda će nakon održanog ročišta za raspravljanje o prijedlogu.COM 4. pravosnažna odluka iz ranijeg postupka se ukida i dolazi do ponovnog raspravljanja o glavnom predmetu. Protiv rješenja o prijedlogu za ponavljanje postupka dozvoljena je posebna žalba. ako se razlog ponavljanja odnosi isključivo na postupak pred višim sudom. ukinuta ili poništena. koji je po pravilu i nadležan da odlučuje o prijedlogu. 92 WWW. kontradiktornosti. U ovom slučaju će ponavljanje postupka biti dozvoljeno samo ako stranka iz opravdanih razloga nije u ranijem postupku iznijela pomenute činjenice i dokaze. Nakon ročišta predsjednik vijeća rješenjem prihvata ili odbija prijedlog. o prijedlogu odlučuje taj sud.BH-PRAVNICI. U svim drugim slučajevima kad je izjavljena revizija i prijedlog za ponavljanje postupka. sudije porotnika. 6. O osnovanosti prijedloga za ponavljanje postupka raspravlja se na ročištu. Predsjednik vijeća može odlučiti da se raspravljanje o glavnoj stvari započne odmah. te ako je do odluke došlo usljed krivičnog djela sudije. pod uslovom poštivanja subjektivnog roka. Razlog za to je činjenica da su uslovi za ulaganje revizije povoljniji za stranke.

Ako je do povlačenja došlo nakon donošenja prvostepene presude. sud je ovlašten da utvrđuje i činjenice koje među strankama nisu sporne.WWW. Do pravosnažnog okončanja postupka mogu biti povučeni i zajednički prijedlog. Tužba za poništaj braka je konstitutivna. sud će rješenjem utvrditi da je donesena presuda bez učinka. tužbu mogu podnijeti sva lica koja imaju pravni interes. Postupak za razvod braka pokreće se na 3 načina: tužbom. Ne smatraju se bračnim sporovima imovinsko-pravni sporovi koji nastaju povodom braka.1.COM . presudu na osnovu priznanja. poništava ili proglašava nepostojećim. odluči o zaštiti. te za proglašenje braka postojećim ili nepostojećim. već je ovlašten da i mimo prijedloga stranaka prikuplja potrebne činjenice i dokaze. POSEBNI PARNIČNI POSTUPCI 41. protiv njih se može predložiti ponavljanje postupka samo ako su ta rješenja sposobna za materijalnu pravosnažnost. Postupak u bračnim sporovima Bračni sporovi su sporovi za razvod braka. OPĆE KARAKTERISTIKE 41. za poništaj braka. tuženi ne može priznati tužbeni zahtjev. S druge strane. Specifičnosti pravnih lijekova u bračnim sporovima sastoje se u tome što se presuda kojom se brak razvodi na osnovu sporazuma bračnih drugova ne može pobijati zbog nepravilno i nepotpuno utvrđenog 93 WWW. reguliše se i odnos između ponavljanja postupka i zahtjeva za zaštitu zakonitosti. Načelo oficijelnosti se manifestuje u dužnosti suda da u presudi kojom se brak razvodi. zajedničkim prijedlogom bračnih drugova za razvod braka. dok je tužba za utvrđenje da li brak postoji ili ne postoji deklarativna. Osim toga.BH-PRAVNICI. Načelo inkvizitornosti ima široku primjenu. široko su zastupljene dispozicije u korist očuvanja braka – tužilac može povući tužbu bez pristanka tuženog sve do okončanja spora. Protiv procesnih rješenja kojima se završava postupak pred prvostepenim sudom. vaspitanju i izdržavanju zajedničke djece i u slučajevima kad to stranke od njega nisu zahtijevale. Obavezan je uvijek kad se postupak pokreće tužbom ili zajedničkim prijedlogom. niti stranke mogu sklopiti sudsko poravnanje. te (3) ako jedan ili oba bračna druga žive u inostranstvu. (2) ako je jedan od bračnih drugova nesposoban za rasuđivanje. niti presudu zbog izostanka. Karakteristično za bračne sporove je ograničenje načela dispozitivnosti. čak i ako se protiv tog rješenja ne može izjaviti revizija. Pokušaj mirenja u nadležnosti je organa starateljstva. Ponavljanje postupka završenog rješenjem je neupitno ako se radi o meritornom rješenju kojim je odlučeno o tužbenom zahtjevu. uz 3 izuzetka: (1) ako je boravište jednog od bračnih drugova nepoznato najmanje 6 mjeseci. Sud ne može izreći presudu na osnovu odricanja.COM Po istim pravilima kojima se reguliše odnos između ponavljanja postupka i revizije. Pored bračnih drugova.BH-PRAVNICI. a uz njegov pristanak sve do pravosnažnosti odluke. Sud nije vezan za činjenice i dokaze koje mu prezentiraju stranke. kao i zahtjev za sporazumni razvod braka. Tužilac se ne može odreći tužbenog zahtjeva. te zahtjevom za sporazumni razvod braka. Sporovi radi poništaja braka i radi utvrđivanja postojanja ili nepostojanja braka se uvijek pokreću tužbom. javni tužilac i organ starateljstva.

Podnošenjem ove tužbe zasniva se nužno i jedinstveno suparničarstvo. Protiv ovakvog rješenja nije dozvoljena posebna žalba. 41. • zbog toga što nisu ispunjeni ostali zakonski uslovi za razvod braka na osnovu sporazuma. 3. • • 41. paricioni i žalbeni rok je 8 dana. majka u objektivnom roku od 6 mjeseci. • nedostaka u izjavi volje sadržane u sporazumu za razvod braka. jer se njome može tražiti samo zabrana budućeg ometanja ili uspostava ranijeg 94 WWW. majka ili dijete (otac u subjektivnom roku od 6 mjeseci. Postupak u parnicama iz radnih odnosa Smatra se da se odredbe posebnog postupka u parnicama iz radnih odnosa primjenjuju na sporove u kojima radnik traži zaštitu svog prava. Kao i bračni.2. te se paternitetski postupak ne razlikuje od postupka u bračnim sporovima. Lice koje se smatra ocem djeteta rođenog van braka može osporavati očinstvo drugog lica koje je to dijete priznalo za svoje. 41.godine života). Ova tužba je kondemnatorna. ako istovremeno deklaratornom tužbom postavlja zahtjev da se utvrdi njegovo očinstvo. Postupak u sporovima zbog ometanja posjeda Pod sporom ometanja posjeda podrazumijeva se: (1) uznemiravanje posjeda (interdicta retindendae possesionis) i (2) oduzimanje posjeda (interdicta recuperandae possesionis). Vanredni pravni lijekovi se mogu ulagati. niti zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Uz posjedovnu tužbu se ne može istaći i zahtjev za naknadu štete ili neki drugi zahtjev. Može se pobijati: • zbog bitnih povreda parničnog postupka. u sporu u kome je radnik tužilac nadležnost je izberiva. u toku postupka sud može ex officio odrediti privremene mjere koje se primjenjuju u izvršnom postupku radi sprečavanja nasilnog postupanja ili radi otklanjanja nenadoknadive štete. Tužba za osporavanje očinstva ili materinstva – mogu podići otac. ali se njima (kao ni prijedlogom za povrat u prijašnje stanje) ne može izmijeniti pravosnažna presuda u dijelu o prestanku braka. a ne samo onaj čiji je posjed savjestan i ima neki pravni osnov. posjedovnu zaštitu uživa svaki posjednik. a dijete do navršene 25.WWW.COM . Postoji nekoliko vrsta: 2. a da za spor po tužbi poslodavca protiv radnika važe odredbe općeg parničnog postupka. bez obzira da li je neka od stranaka zaključila novi brak.3. Po pravilu.4. Specifičnost ovog postupka je u slijedećem: • • sud je po ZPP dužan voditi računa o potrebi hitnog rješavanja radnih sporova prilikom vođenja postupka i određivanju rokova i ročišta. Postupak u sporovima o očinstvu i materinstvu Postupak u paternitetskim sporovima se pokreće tužbom. paternitetski sporovi su statusne prirode.COM činjeničnog stanja.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. Tužba radi utvrđivanja očinstva djeteta rođenog van braka – tužilac je dijete. bilo na aktivnoj ili na pasivnoj strani u parnici. 4.

valjanost zastupanja. precario). Posebne procesne pretpostavke za izdavanje platnog naloga su vezani za potraživanje: ono mora biti novčano. Bitno obilježje ovog postupka je u tome što u njemu sud donosi odluku u korist tužioca. rukovodeći se pritom karakterom svakog pojedinog slučaja 4. • privatne isprave na kojima je potpis dužnika ovjeren od organa ovlaštenog za ovjeru.COM . Pretpostavke za izdavanje dokumentiranog platnog naloga su: • da je potraživanje novčano i dospjelo.5. platni nalog će steći svojstvo pravosnažnosti i izvršnosti. Hitnost raspravljanja – pri određivanju rokova i ročišta sud je dužan da vodi računa o potrebi hitnog rješavanja. Revizija nije dopuštena. Pravni lijekovi – rok za ulaganje žalbe je 8 dana. a da tuženom prethodno nije data mogućnost da se izjasni o tužbenom zahtjevu. a ne kao pravo. Specifičnosti postupka: 2. stranačku i parničnu sposobnost. Zbog toga je u ovom postupku isključeno raspravljanje o pravu na posjed.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI.COM posjedovnog stanja. (2) zbog nedostataka na strani stranaka i povreda pravila o zastupanju. clam. Rješenjem se tuženom nalaže da uspostavi stanje nastalo prije ometanja posjeda i izriče mu se zabrana budućeg ometanja posjeda. Posjed se štiti kao stanje. 41. Opće procesne pretpostavke odnose se na nadležnost suda. Vrste platnog naloga su dokumentirani i nedokumentirani platni nalog. smatra se da mirovanje postupka u parnicama zbog ometanja posjeda nije dopušteno. Iz važnih razloga sud može žalbi oduzeti suspenzivno dejstvo. • da tužilac učini vjerovatnim postojanje pravnog interesa za izdavanje platnog naloga. Tuženi pravo na odbranu stiče tek nakon donošenja odluke koja mu se dostavlja. 5. • da se potraživanje dokazuje vjerodostojnom ispravom koja je priložena u tužbi. a ne presude. Podnošenje tužbe – tužba se mora podići u subjektivnom roku od 30 dana i objektivnom od 1 godine. Pravo na zaštitu se ne priznaje onome ko je posjed pribavio na nedopušten način. 95 WWW. Predmet dokazivanja – kao pravno relevantne utvrđuju se samo dvije činjeniec: dokazivanje posljednjeg posjeda i dokazivanje nastalog ometanja posjeda. Paricioni rok određuje sud prema okolnostima konkretnog slučaja. a pravo na traženje ponavljanja postupka je znatno ograničeno i dozvoljeno je samo iz 2 razloga: (1) ako usljed nezakonitog postupanja. Prinudno izvršenje – Prekluzivni rok u kome tužilac može tražiti prinudno izvršenje rješenja je 30 dana od isteka paricionog roka. Forma odluke – sud meritornu odluku donosi u formi rješenja. 3. kad se na osnovu vjerodostojne isprave može zahtijevati izvršenje po Zakonu o izvršnom postupku. 8. Oba roka su prekluzivna i na njih sud pazi po službenoj dužnosti. 6. Postupak izdavanja platnog naloga Mandatum – anticipativni kontumacioni sistem. Pretpostavke za izdavanje platnog naloga. Ako tuženi prigovorom protiv odluke (platnog naloga) ne inicira postupak pobijanja platnog naloga u određenom roku. a posebno propuštanja dostavljanja. dospjelo i utuživo.WWW. Izuzetak postoji u slučaju prigovora tuženog da je tužilac njega lišio posjed silom. Kao vjerodostojne javne isprave smatraju se naročito: • javne isprave. potajno ili prevarom (vi. stranci nije data mogućnost da raspravlja pred sudom. 7. Mirovanje postupka – Mada o tome nema izričite odredbe u ZPP.

S druge strane. ili se u potpunosti ukida. 41. Po svojoj prirodi platni nalog je sudsko rješenje kojim se odlučuje o tužbenom zahtjevu. Platni nalog može biti samo kondemnatornog sadržaja. Ako dospjelo potraživanje ne prelazi iznos od 800 KM. platni nalog postaje pravosnažan. Svojstvo prigovora mu daje činjenica da u njemu tuženi po prvi put zauzima svoj stav prema tužbi. po prijemu platnog naloga udovolji zahtjevima tužbe ili da u istom roku podigne prigovor protiv platnog naloga. neće se automatski nastaviti parnični postupak ukoliko tuženi nije uložio prigovor. a sud iz bilo kojeg razloga ne usvoji njegov zahtjev. Ako sud ne prihvati prijedlog za izdavanje platnog naloga. Ako nađe da nisu ispunjeni uslovi za izdavanje platnog naloga. Nedokumentirani platni nalog. Kada povjerilac na osnovu vjerodostojne ima pravo da traži direktno izvršenje po odredbama ZIP.BH-PRAVNICI. a nakon njegovog ulaganja sud odlučuje prema odredbama općeg parničnog postupka. Dovoljno je da tužilac u tužbi iznese osnov i visinu potraživanja i da naznači dokaze na osnovu kojih se može utvrditi istinitost tužbenih navoda. Izvršenje na osnovu vjerodostojne isprave.COM • • • mjenice. u slučaju da sud ne prihvati prijedlog za izdavanje platnog naloga. bez održavanja ročišta. a u mjeničnim i čekovnim sporovima u roku od 3 dana. Prigovor protiv platnog naloga ima karakter prigovora i pravnog lijeka. sud će nastaviti da postupa po pravilima općeg parničnog postupka. Stav sudske prakse je da prigovor ne mora biti obrazložen.BH-PRAVNICI. Postupak u sporovima male vrijednosti 96 WWW. Platni nalog izdaje predsjednik sudskog vijeća. čekovi sa protestom i povratnim računom ako su potrebni za zasnivanje zahtjeva. sud će izdati platni nalog tuženom da udovolji tužbenom zahtjevu i kad tužilac u tužbi ne traži izričito izdavanje platnog naloga. djelimično. tuženi može pobijati platni nalog samo prigovorom. Da bi se onemogućila ovakva praksa koja je u suprotnosti sa načelom ekonomičnosti postupka. zakonodavac je propisao uslov postojanja pravnog interesa na strani povjerioca za izdavanje platnog naloga.COM . Naime. Ako su ispunjene pretpostavke za izdavanje platnog naloga. automatski će se nastaviti parnični postupak po tužbi. mogući su slučajevi da on podnese mandatnu tužbu i od suda traži da izda platni nalog umjesto direktnog izvršenja.6. Protiv rješenja suda kojim se ne prihvata prijedlog za izdavanje platnog naloga nije dopuštena posebna žalba. Zbog toga je povjeriocu sigurnije da uloži mandatnu tužbu i traži izdavanje platnog naloga. S druge strane. U dijelu koji nije napadnut prigovorom. Postupak izdavanja platnog naloga. sud će izdati platni nalog i u slučaju kad se ta potraživanja dokazuju nekim drugim dokaznim sredstvima. fakture i druge isprave koje u pravnom saobraćaju uživaju povjerenje.WWW. U nalogu se ističe da je tuženi dužan da u roku od 8 dana. nastaviće postupak po tužbi. a tuženom se uz platni nalog dostavlja i primjerak tužbe sa prilozima. Nedokumentirani platni nalog se može izdati samo protiv glavnog dužnika. u situacijama kad on na osnovu vjerodostojne isprave može tražiti direktno izvršenje po odredbama ZIP. Platni nalog se dostavlja objema strankama. izvodi iz ovjerenih poslovnih knjiga. Povodom urednih prigovora predsjednik vijeća zakazuje raspravu nakon koje sud donosi odluku da li se platni nalog održava na snazi u cjelini. Sam prigovor ima suspenzivno dejstvo (odlaže izvršenje naloga) i remonstrativan efekat (o njemu odlučuje prvostepeni sud). ako povjerilac zatraži direktno izvršenje. Pravni lijek je zato što je upravljen protiv naloga kao odluke suda.

da nije zaključen ugovor o arbitraži. Sporovima male vrijednosti se nikad ne smatraju sporovi o nekretninama. Protiv odluke kojom se postupak meritorno okončava dozvoljena je posebna žalba. na što sud pazi po službenoj dužnosti. Pravila o izuzeću sudija odnose se i na arbitre. Ako se u 97 WWW. Proglašenje prestanka ugovora o arbitraži stranka može tražiti još u 2 slučaja: 2. odriče od tužbenog zahtjeva. Postupak pred arbitražom Ugovor o arbitraži se može dokazivati samo ispravama. 6. osim ako se tuženi ne upusti u raspravljanje. smatraće se da je tužba povučena.BH-PRAVNICI. ako osoba koja je postavljena za arbitra neće ili ne može obavljati tu dužnost. a nezadovoljna strana može tužbom zahtijevati da sud proglasi prestanak važenja ugovora o arbitraži. ukine prvostepenu odluku i predmet vrati na ponovno rješavanje. odnosno dana dostavljanja (za odsutnu stranku). da nije zaključen ugovor o arbitraži.COM Spor male vrijednosti je spor u kome se tužbeni zahtjev odnosi na potraživanje čija vrijednost ne prelazi iznos od 1. preinačava ili povlači tužba.000KM. ali samo zbog apsolutno bitnih povreda parničnog postupka i nepravilne primjene materijalnog prava. Protiv ovog rješenja suda nije dopuštena posebna žalba. stranke svojom voljom derogiraju nadležnost redovnog suda. U maličnom postupku nema mirovanja parnične procedure. O izuzeću odlučuje sud koji bi bio prvostepeno nadležan za rješavanje spora. 41. zatim bitna sadržina izvedenih dokaza. Bitne karakteristike postupka 3.7. Ako sa nekog kasnijeg ročišta dva puta uzastopno izostanu obje stranke. Rok za žalbu je 8 dana od dana objavljivanja (za prisutnu stranku). ako se stranke ne mogu složiti o izboru arbitra kojeg trebaju zajednički postaviti. Donošenje presude – presuda se objavljuje odmah nakon zaključenja glavne rasprave i prepis se dostavlja samo stranci koja nije prisustvovala objavljivanju. bilo da se radi o novčanom potraživanju. Zapisnik – unosi se samo ono najnužnije: bitne izjave stranaka. te sporovi zbog ometanja posjeda. pokretnim stvarima ili tužilac pristaje da umjesto ispunjenja svog zahtjeva primi novčani iznos do navedene vrijednosti (facultas alternativa). Ako arbitar ne bude na vrijeme izabran (rok je 15 dana). smatra se da je povukao tužbu.WWW. 3. 4.BH-PRAVNICI.000KM. Žalbeni sud nije ovlašten (kao u redovnom postupku) da u slučajevima u kojima posumnja u tačnost uvrđenog činjeničnog stanja. Zaključenjem arbitražnog ugovora. sporovi iz radnih odnosa. Posljedice propuštanja ročišta – ako uredno pozvani tužilac propusti prvo ročište za glavnu raspravu. a u privrednim sporovima 5. Pravni lijekovi – Protiv prvostepenog rješenja dopuštena je žalba samo ako se tim rješenjem okončava postupak. 7. U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti dokazi. 5. a stranci koja je prisustvovala prepis se dostavlja samo na njen zahtjev koji mora podnijeti najkasnije na ročištu na kome je presuda objavljena. Broj arbitara mora biti neparan. Isto važi i za izbor predsjednika arbitraže. Ovo može učiniti samo ako je nepotpuno utvrđeno činjenično stanje dovelo do nepravilne primjene materijalnog prava. Sudije redovnih sudova mogu biti birani samo na mjesto predsjednika arbitraže. naročito one kojima se priznaje tužbeni zahtjev. na prijedlog stranke će ga postaviti sud koji bi bio prvostepeno nadležan za rješavanje spora. odluke protiv kojih je dozvoljena posebna žalba i da li su stranke bile prisutne objavljivanju presude.COM .

Sporovi u kojima kao materijalni suparničari učestvuju i druga fizička lica uz lica iz personalnog kriterija i mješovitog kriterija pod 1. Prema subjektivnom kriteriju.BH-PRAVNICI. Ako se potrebna većina glasova ne može postići. a koji proizilaze iz njihovih međusobnih privrednih odnosa. • ako je izreka presude nerazumljiva ili sama sebi protivrječna. Ona prema strankama ima snagu pravosnažne presude. • ako presuda nije obrazložena. Klauzulu o pravosnažnosti i izvršnosti arbitražne presude stavlja na zahtjev stranke sud koji bi bio prvostepeno nadležan za rješavanje spora. • ako je arbitraža prekoračila granicu svog zadatka. odnosno od dana saznanja za postojanje razloga za poništaj. postupak pred arbitražom određuju arbitri. ZPP taksativno određuje razloge za poništaj presude arbitraže: • ako ugovor o arbitraži nije uopće sklopljen ili nije punovažan. 41. presuda se odnosi većinom glasova.8. Nakon toga stranka može od redovnog suda tražiti da izrekne prestanak važenja arbitražnog ugovora. Postupak u privrednim sporovima ZPP pojam privrednog spora određuje na osnovu 3 kriterija: subjektivnog. 2. Posljedica neblagovremeno uloženog prigovora je prekluzija.COM sporu u kome je ugovorena nadležnost arbitraže podnese tužba sudu. sud neće na to paziti po službenoj dužnosti. potpisivanju i dostavljanju arbitražne presude. Sporovi između pravnih lica navedenih u personalnom kriteriju i stranih fizičkih i pravnih lica. 98 WWW. Presuda arbitraže mora biti obrazložena. već samo po prigovoru stranaka. Prema kauzalnom kriteriju. kauzalnog i mješovitog. ako ugovorom nije predviđena mogućnost njenog pobijanja pred arbitražom višeg stepena. Prigovor apsolutne nenadležnosti zbog postojanja ugovora o arbitraži mora se istaći prije nego se tuženi upustio u raspravljanje o meritumu spora. te sporove na koje se primjenjuje plovidbeno pravo. Stranke ne mogu sporazumno isključiti primjenu odredaba o izuzeću arbitara. Ako se stranke nisu drugačije sporazumjele. a stranke nisu ugovorile suprotno.WWW. 3. • ako je u pogledu sastava arbitraže ili u vezi sa odlučivanjem povrijeđena neka odredba ZPP ili arbitražnog ugovora. kanton. arbitraža je dužna o tome izvijestiti stranke. u privredne sporove spadaju svi oni koji se odnose na brodove i plovidbu. u privredne sporove spadaju: 1. kao i takvim međusobnim sporovima stranih fizičkih i pravnih lica. ako stranke nisu ugovorile drugačije. preduzeća i druga pravna lica. grad. kao i iz međusobnih privrednih odnosa ovih pojedinaca i pravnih lica navedenih u personalnom kriteriju. u privredne sporove spadaju svi sporovi u kojima su stranke DPZ (FBiH. Kad se arbitraža sastoji od više arbitara. Tužba za poništaj arbitražne presude može se podnijeti u roku od 30 dana od dana dostavljanja presude.BH-PRAVNICI. te o njenom pobijanju. Objektivni rok je 1 godina. osim sporova o prevozu putnika.COM . Sporovi koji proizilaze iz međusobnih privrednih odnosa imalaca radnji i drugih pojedinaca koji u obliku registrovanog zanimanja obavljaju neku privrednu djelatnost. općina). po pravilima ZPP o izvođenju dokaza pred zamoljenim sudom. Arbitraža može zatražiti pravnu pomoć od mjesno nadležnog suda. • ako postoji neki od razloga za ponavljanje postupka. Prema mješovitom kriteriju.

WWW. Za činidbe koje se ne sastoje u novčanom davanju sud može odrediti duži rok. U žalbi se mogu iznositi nove činjenice i predlagati novi dokazi samo ako žalilac učini vjerovatnim da ih bez svoje krivice nije mogao predložiti. • za žalbu protiv presude odnosno rješenja – 8 dana. U toku postupka se stranke mogu sporazumjeti da sudi sudija pojedinac. odnosno iznijeti prije okončanja glavne rasprave. 99 WWW.000 KM.BH-PRAVNICI. • U privrednim sporovima male vrijednosti tužba se ne dostavlja na odgovor tuženom. bez obzira na vrijednost predmeta spora. • Stranke ne mogu izvan ročišta davati izjave usmeno na zapisnik kod suda. • Sud ne može izdati nedokumentirani platni nalog. Revizija nije dozvoljena ako vrijednost predmeta spora u pobijanom dijelu presude ne prelazi 25. Pored suda opće mjesne nadležnosti.000 KM. • paricioni rok – 8 dana.COM Nadležnost i sastav suda. Pravni lijekovi. • Sporovi male vrijednosti su oni u kojima tužbeni zahtjev ne prelazi vrijednost od 5. Rokovi u postupku u privrednim sporovima: • za podnošenje prijedloga za povrat u prijašnje stanje – 30 dana. nadležan je i sud gdje je po sporazumu stranaka tuženi bio dužan da izvrši ugovor. Sudija pojedinac sudi ako vrijednost spora ne prelazi 30.BH-PRAVNICI.COM . Specifičnosti postupka u privrednim sporovima • Isključena je primjena ustanove mirovanja postupka. • podnošenje odgovora na žalbu – 3 dana.000KM.

COM .WWW.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI.COM 100 WWW.

procesnopravnih i materijalnopravnih kriterija. a u vanparničnom postupku sud postupa samo onda kad nema nikakvog spora i kad treba donijeti odgovarajuće mjere ili preduzeti odgovarajuću procesnu radnju u zajedničkom interesu svih učesnika. U tom smislu postoji više teorija: i) Prema teoriji spora.WWW. To su konstitutivne odluke kojima se stvaraju nove pravne situacije i uređuju odnosi za budućnost. On je poslužio kao osnov za novi Zakon o vanparničnom postupku FBiH iz 1998. poznata pod nazivom teorija represije i prevencije smatra faktor svrhe određujućim za razlikovanje parničnog kao represivnog i vanparničnog kao preventivnog postupka. d) Procesna forma je izgubila na svojoj strogosti u odnosu na parnični postupak. j) k) Teorija svrhe. njegovih osnovnih načela.BH-PRAVNICI.rata prvi Zakon o vanparničnom postupku donesen je tek 1989. Nakon II sv. Procesne norme samo okvirno uobličavaju postupak. a sudu ostavljaju da ga konkretizira u skladu sa zahtjevima konkretnih slučajeva. u vanparničnom postupku je pojam učesnika određen primjenom mješovitih.godine. Zakon o eksproprijaciji itd.BH-PRAVNICI. te ustanovljavanje granice između parničnog i vanparničnog postupka. izvor vanparničnog prava su i propisi koji regulišu neke od posebnih vanparničnih postupaka. Ovo shvatanje izloženo je kritici jer postojanje spora ne može biti pouzdan kriterij za razdvajanje parničnog postupka od vanparničnog. BITNA OBILJEŽJA VANPARNIČNOG POSTUPKA Najvažnija obilježja vanparničnog postupka su: c) U većini predmeta interesi učesnika su istovrsni.Porodični zakon. načelo inkvizitornosti u prikupljanju procesne građe i načelo efikasnosti u odvijanju postupka. Glavna zamjerka ovoj teoriji je što i parnični i vanparnični postupak mogu jednako služiti i preventivnoj i represivnoj 101 WWW. a ne međusobno suprotstavljeni. Za razliku od parnične procedure. Time je odstupljeno od pravila parničnog postupka ukome se odlučuje po principu «ili-ili». 43. PRAVNA PRIRODA VANPARNIČNOG POSTUPKA Odgovor na ovo pitanje se u osnovi svodi na utvrđivanje pojma i predmeta vanparničnog postupka. Osim ovog zakona.godine. u parničnom postupku se rješavaju pitanja u kojima se javlja spor ili suprotnost privatnopravnih interesa. UVODNA RAZMATRANJA Prvi propis koji je cjelovito uredio materiju vanparničnog postupka na ovim prostorima bio je Zakon o sudskom vanparničnom postupku Kraljevine Jugoslavije iz 1934. 44. Elastičnost forme je u službi ostvarenja načela efikasnosti.godine. g) U vanparničnom postupku sve odluke nisu podobne za materijalnu pravosnažnost. kao npr. te granice između vanparnične i upravne vlasti. e) Za najtipičnije vanparnične postupke može se reći da je u njima došlo do izražaja načelo oficijelnosti u pokretanju postupka. gdje je pojam stranke određen uz primjenu isključivo procesnopravnih kriterija. koji je na snazi. f) Za odluke u vanparničnom postupku je karakteristično da se njima uređuju pravni odnosi. jer uzima samo kriterij učesnika u postupku. Slična prethodnoj je teorija stranaka.COM . prema kojoj učesnici parničnog postupka od suda zahtijevaju neku radnju u zajedničkom interesu. Osnovni nedostatak ove teorije je u nesveobuhvatnosti.COM VANPARNIČNI POSTUPAK OPĆA UČENJA 42.

postupak će se nastaviti po pravilima vanparnične procedure pred nadležnim sudom. i postupak. Funkcionalnu nadležnost u drugom stepenu vrše kantonalni sudovi u vijeću. n) Teorija tutele uči da u vanparničnim stvarima dominira javni interes. l) Teorija redovnog i vanrednog puta pružanja pravne zaštite uči da je vanparnični postupak vanredni put za traženje i realizaciju pravne zaštite ugroženih subjektivnih građanskih prava. 45. U tom nastojanju pozitivisti su pošli od premise da u vanparničnim stvarima sudovi mogu postupati samo onda kad im to zakon decidno naređuje. kao nepristrasan i neovisan aparat. Odnos vanparničnog i upravnog postupka Formalnopravni elementi razgraničenja vanparničnog i upravnog postupka su sud. Prema ovoj teoriji. Neutemeljenost ove podjele vidljiva je iz činjenice da se i u vanparničnom postupku rješavaju imovinskopravne stvari u privatnom interesu (npr.1.WWW. za razliku od parničnog postupka koji predstavlja redovni put za realizaciju tog cilja. a ne administrativno u upravnoj proceduri pred državnim organom.2. za razliku od parničnog postupka gdje odluke sudova imaju uglavnom deklaratoran karakter. Odnos vanparničnog i parničnog postupka Pozitivističko shvatanje pojam vanparnične stvari pokušava objasniti tumačeći namjeru zakonodavca u normiranju konkretnih rješenja. S druge strane.COM . Zaštita subjektivnih privatnih prava i statusa građana se može realizirati samo jurisdikciono. odnosno 102 WWW.COM svrsi. u vanparnični postupak se svrstavaju pitanja kod kojih je u većoj mjeri izražen zahtjev cjelishodnosti. 45. ali da to može biti jedan od uslova postojanja neke od bitnih povreda. m) Po teoriji konstitutivnih akata. Druga odrednica je da se u vanparničnom postupku shodno primjenjuju uredbe ZPP. za razliku od parničnog postupka. u vanparničnom postupku sudovi donose odluke koje imaju konstitutivan karakter.BH-PRAVNICI. u parničnom postupku vezanom za bračne i paternitetske odnose naglašen je javni interes.susjedi ili suvlasnici). obustaviće parnični postupak i nakon pravosnažnosti rješenja o obustavi. Zamjerka ovom učenju je nedosljednost. SUBJEKTI VANPARNIČNOG POSTUPKA 46.1. Stvarnu nadležnost u svim vanparničnim stvarima vrše općinski sudovi preko sudije pojedinca. ako samim zakonom o vanparničnom postupku nije drugačije određeno. u kojoj dominira zaštita općeg i javnog. Mjesna nadležnost se određuje prema prebivalištu. 46. U situaciji kad parnični sud utvrdi da bi postupak trebalo provesti po pravilima vanparnične procedure. kao jedinstven metod u funkciji donošenja zakonite odluke. Sud Vanparničnu jurisdikciju vrše reovni sudovi.BH-PRAVNICI. parničnim postupkom zakonodavac uređuje područja gdje želi da do jačeg izražaja dođe princip zakonitosti. pred samostalnim i nepristrasnim sudijom u vanparničnom postupku. koji je opredijeljen privatnim interesom stranaka. Ako sud u parnici mimo ovog pravila odluči o stvari o kojoj se odlučuje u vanparničnom postupku. pošto i odluke u vanparničnom postupku često imaju deklaratoran karakter. MJESTO VANPARNIČNOG PROCESNOG PRAVA U PRAVNOM SISTEMU 45. stav sudske prakse je da samo zbog toga ne postoji bitna povreda odredaba parničnog postupka. a samo izuzetno u vijeću. S druge strane.

a pod istim uslovima pod kojima im se svojstvo stranke priznaje u parničnom postupku. pa do okončanja. lice kome je oduzeta poslovna sposobnost može podnijeti prijedlog da mu se sposobnost vrati. Osim toga. prijedlog se može povući do njene pravosnažnosti. u interesu učesnika postupka. nemaju karakter procesne radnje. oduzimanje poslovne sposobnosti itd). koji dolaze od strane zainteresiranih lica ili državnih organa. Međunarodna nadležnost naših sudova uređena je Zakonom o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima iz 1982. U procesnopravnom smislu učesnik je lice koje se nalazi u ulozi predlagača (tj. pojam učesnika se određuje posebno u vanparničnim postupcima koji se pokreću po službenoj dužnosti (npr. U vanparničnom postupku se pojam učesnika određuje u procesnopravnom i u materijalnopravnom smislu. preko određivanja predmeta odlučivanja.pokreće postupak) i onoga prema kome je prijedlog upravljen.WWW.BH-PRAVNICI. pravo na podnošenje prijedloga je dato i određenom državnom organu (javnom tužiocu. Npr. Predmet odlučivanja u vanparničnom postupku po pravilu određuje sud. odnosno prema mjestu gdje se nalazi nekretnina. a za imovinskopravne odnose. Sposobnost biti subjekt vanparničnog postupka imaju fizička i pravna lica. mjesto gdje se nalazi stvar (pokretna ili nepokretna) 46.ostavinski postupak). U materijalnopravnom smislu učesnici su sva ona lica na čija prava i interese može uticati donesena odluka.COM boravištu lica na koje se postupak odnosi.BH-PRAVNICI. organu starateljstva i dr). koji pritom nije vezan 103 WWW. Zakonsko zastupanje je kao i u parničnom postupku. ako će pred tim sudom postupak biti brže okončan. u nizu vanparničnih stvari daje se mogućnost i poslovno nesposobnim licima da preduzimaju procesne radnje. Ako u toku postupka dođe do izmjene okolnosti na osnovu kojih je određena mjesna nadležnost. Učesnici Pod pojmom «učesnici» podrazumijevaju se subjekti vanparničnog postupka.2. Mjesnu nadležnost učesnici ne mogu mijenjati svojim sporazumom. sud može ustupiti predmet sudu koji je prema novim okolnostima mjesno nadležan. Načelo dispozitivnosti i oficijelnosti U vanparničnom postupku načelo dispozitivnosti je u svim fazama postupka potisnuto u korist načela oficijelnosti – od pokretanja. odnosno ako se sa povlačenjem prijedloga slažu svi učesnici na koje se odnosi dejstvo odluke. U predmetima u kojima se postupak pokreće po načelu dispozitivnosti (prijedlogom). Prijedlog se može povući sve do okončanja prvostepenog postupka. Prema ovom kriteriju.COM . Za određivanje međunarodne nadležnosti kad su u pitanju lična stanja i porodični odnosi primarni kriterij je državljanstvo.1. pod uslovom da se time ne vrijeđaju prava drugih učesnika. odnosno povodom koga je postupak pokrenut. NAČELA VANPARNIČNOG POSTUPKA 47. Ako je odluka već donesena. 47. U ovim postupcima podnošenje prjiedloga ima karakter procesne pretpostavke: sud će odbaciti prijedlog neovlaštenog učesnika. U takvim postupcima zahtjevi ili prijedlozi za pokretanje postupka. U nizu vanparničnih predmeta postupak se pokreće po načelu oficijelnosti (npr.ostavinski postupak. osim ako zakon izričito predviđa drugačije. te određeni oblici udruživanja koji nemaju svojstvo pravnih lica.

U vanparničnom postupku sud donosi odluku na osnovu rasprave samo izuzetno.uređenje međa). 47.BH-PRAVNICI. Sud može utvrđivati i činjenice koje učesnici nisu iznijeli. činjenični osnov odluke koju sud donosi ne obrazuje samo procesna građa koja je bila predmet neposredne rasprave. Izuzetak su slučajevi u kojima je predmet postupka ostvarenje nekog subjektivnog prava predlagača.3. 48. Istražno i raspravno načelo U pogledu prikupljanja procesne građe.4. Sud je ovlašten i dužan da u postupku preduzima potrebne mjere radi zaštite takvih lica. Samo u spornim vanparničnim stvarima (npr. već i ona koju je sud pribavio u pismenoj formi posrednim putem. 47. Javnost je isključena u postupku o kome se odlučuje o ličnim i porodičnim statusima učesnika. izuzev u postupku proglašenja nestale osobe umrlom. Učesnik kao predlagač može dovesti do okončanja postupka samo povlačenjem prijedloga. 47. a prekid se određuje povodom upućivanja na parnicu. Pravozaštitni cilj koji se postiže tim postupcima primarno je u postizanju pravnog osiguranja lica koja nisu u mogućnosti da se staraju o svojim pravima i interesima. neposrednost i javnost Razlike u oblikovanju parničnog i vanparničnog postupka se najviše ispoljavaju u primjeni ovih načela. U pravilu nije vezan ni priznatim činjenicama.COM prijedlozima učesnika. ako je to izričito određeno zakonom i kad sam ocijeni da bi održavanje ročišta bilo svrsishodno radi razjašnjavanja ili utvrđivanja relevantnih činjenica. U vanparničnom postupku ne može se donijeti odluka na osnovu priznanja i izostanka. RAZVOJ PRVOSTEPENOG POSTUPKA 104 WWW. naglađeno je načelo sudskog upravljanja postupkom. Prijedlog spada u neformalne procesne radnje i zakonom se po pravilu ne određuju bitni elementi prijedloga. Taj predmet sud može u toku postupka proširiti na nova pravna pitanja ili ga ograničiti. kao i nesporne činjenice. Međutim. Načelo materijalne istine Saglasne izjave učesnika o određenim pravno relevantnim činjenicama ne oslobađaju sud od obaveze dokazivanja istinitosti tih činjenica.COM .5. sud ne smije donijeti odluku prije davanja mogućnosti izjašnjavanja onima na koje se ta odluka odnosi. Dakle. u vanparničnom postupku važi istražno (inkvizitorno) načelo. tj. nesporne činjenice nema potrebe dokazivati. i kad koristi formu usmene rasprave. 47. U takvim slučajevima je sud vezan za prijedlog. Učesnici svojim držanjem ne mogu izazvati mirovanje postupka.BH-PRAVNICI. Načelo posebnog staranja o nesposobnim licima U fokusu vanparničnog pravosuđa su ostavinski postupak i postupci čiji je predmet uređenje statusnih odnosa.2.6. 47. Usmenost. Sud u cjelosti snosi odgovornost za potpunost i istinitost utvrđenog činjeničnog stanja. Načelo kontradiktornosti Načelo kontradiktornosti se kao ustavna vrijednost primjenjuje i u vanparničnom postupku. niti ima odricanja od zahtjeva.WWW. Kad je u pitanju upravljanje i okončanje postupka. izjava o priznanju ne oslobađa potrebe da se i takva činjenica dokazuje. Načelo javnosti primjenjuje se i u vanparničnom postupku.

sud će uputiti stranke na parnicu kad je među zajedničarima sporno pravo na stvar koja je predmet postupka ili je sporan obim prava. Posljedice upućivanja na parnicu. Taj rok ne može biti duži od 30 dana. Prethodna pitanja. To su situacije u kojima žalba nema svojstvo prekluzivnog pravnog lijeka. U ostavinskom postupku. Momenat donošenja i dejstva odluke se ne podudaraju. U formi posebnog akta izrađuju se sva rješenja kojima se odlučuje o glavnoj stvari i rješenja protiv kojih je dopuštena posebna žalba. jedna od dispozitivnih radnji kojima učesnici mogu dovesti do okončanja postupka je povlačenje prijedloga. već sud oblikuje postupak.COM Tok prvostepenog postupka nije čvrsto određen strogim procesnim formama. sud će uputiti nasljednike na parnicu ako je među njima sporno da li neka imovina ulazi u zaostavštinu. zakon dozvoljava sudu da u vanparničnom postupku odluči da žalba ne odlaže izvršenje rješenja i da pravne posljedice rješenja nastupaju prije pravosnažnosti.ako postoji spor povodom zahtjeva nasljednika koji su živjeli u istom domaćinstvu sa ostaviocem da se iz zaostavštine izdvoji dio koji odgovara vrijednosti njihovog doprinosa povećanju ostaviočeve imovine.COM . Smrt učesnika vodi okončanju postupka u statusnim vanparničnim stvarima. Ona sadrže sve potrebne elemente: uvod. Postojanje i dejstvo odluke. jer po pravilu dejstvo nastupa pravosnažnošću odluke. sud će u vanparničnom postupku rješavati eventualni spor o pravnim pitanjima. Učesnicima je u načelu oduzeta mogućnost da na postupak utiču svojim dispozitivnim radnjama.BH-PRAVNICI. kao što su podjela zajedničke stvari ili određivanje naknade za eksproprisano zemljište. Na pokretanje parnice upućuje se učesnik koji je slabiji u pravu. Sud određuje rok u kome je upućeni učesnik dužan da pokrene parnicu ili postupak pred upravnim organom. S druge strane. a donose se u 2 forme: u obliku posebnog akta i u vidu zasvjedočavanja sadržaja u sudskom zapisniku. Dejstvo odluke nastupa u trenutku njenog donošenja i u slučajevima u kojima odluka nije podobna za sticanje formalne pravosnažnosti. dispozitiv i obrazloženje. tj. Upućivanje stranaka na parnicu. Poravnanje može biti osnov okončanja postupka samo u nekim imovinskopravnim vanparničnim postupcima. Postoji pretpostavka da je prijedlog povučen kad predlagač ne dođe na ročište. Sve odluke u vanparničnom postupku se donose u obliku rješenja. U postupku uređenja i korištenja zajedničke stvari. Međutim.WWW. krećući se u okviru zahtjeva koje postavljaju osnovna načela. sud upućuje stranke da pokrenu parnicu ili postupak pred upravnim organom radi rješavanja tog spora. Važi ono što je navedeno u parničnom postupku. sadržaj i forma. SUDSKE ODLUKE Vrste. Sadržaj rješenja zavisi od prirode predmeta odlučivanja i pravozaštitnog cilja koji se ostvaruje u postupku. 49. 6. U ovakvim slučajevima dejstvo odluke nastupa u trenutku njenog saopštavanja (dostavljanja) učesnicima. Ako u datom roku učesnik pokrene postupak na koji je upućen. doći će do prekida vanparničnog postupka koji traje do okončanja 105 WWW. ako je to potrebno radi zaštite maloljetnika ili drugih lica pod posebnim društvenim staranjem.BH-PRAVNICI. U većini vanparničnih imovinskih postupaka smrt dovodi do prekida postupka (kao i u parničnom postupku). Ako se među strankama pojavi spor činjeničnog karaktera. Od navedenog postoje izuzeci. a uredno je pozvan i ne postoje općepoznate okolnosti koje su ga spriječile da dođe u sud. u kojima će sud uputiti stranke na parnicu bez obzira da li je spor činjeničnog ili pravnog karaktera: 5.

WWW. 50. Formalna pravosnažnost Formalna pravosnažnost nastupa u trenutku nakon kojeg se odluka ne može pobijati redovnim pravnim lijekom. PRAVOSNAŽNOST 51. ako pobijano rješenje zadire u njihova prava i interese. Pravo žalbe imaju i subjekti koji nisu učestvovali u prvostepenom postupku. Zbog toga prvostepeni sud mora proslijediti žalbu drugostepenom sudu bez obzira da li je žalba podnesena u zakonskom roku od 15 dana ili ne. Dakle. ako se time ne vrijeđaju prava ostalih učesnika. Zato se sudu nalaže da po prijedlogu za ponavljanje postupka prvo postupi kao po neblagovremeno uloženoj žalbi ako za to postoje uslovi. 50. a sistem vanrednih pravnih lijekova zavisi od vrste vanparničnih stvari.BH-PRAVNICI. Međutim. U literaturi je sporno da li su za formalnu pravosnažnost podobne odluke protiv kojih se žalba može ulagati i po isteku roka. ali sa vrlo značajnim izuzecima. jer sud može da u svakom konkretnom predmetu odluči (kad postoje važni razlozi) da žalba ne odlaže izvršenje.COM . tj.COM postupka na koji je učesnik upućen. može se koristiti rokom onog učesnika prema kome rok najkasnije ističe i to bez obzira da li je taj učesnik u svoje ime već iskoristio pravo na žalbu ili ne. Žalba je nedevolutivan ili remonstrativan pravni lijek kad o njenoj osnovanosti odlučuje prvostepeni sud.BH-PRAVNICI. Ovakva ovlaštenja sudu su naročito data kad se radi o zaštiti prava maloljetnika ili drugih osoba pod posebnom društvenom zaštitom. 51. Zahtjev za zaštitu zakonitosti. U suprotnom će sud dovršiti postupak i donijeti odluku bez obzira na zahtjeve povodom kojih je učesnik upućen na parnicu. prvobitno rješenje se može preinačiti ili ukinuti samo ako se time ne vrijeđaju prava drugih učesnika postupka koja se zasnivaju na istom rješenju. odredba o supsidijarnoj primjeni ZPP omogućava njegovu primjenu. Prijedlog za ponavljanje postupka ne može se podnijeti ako je učesniku zakonom priznato pravo da svoj zahtjev realizira u parnici ili postupku pred organom uprave. U takvim slučajevima.1. Žalbu može uložiti svaki učesnik. Naime. jer se dejstva odluke ne vežu striktno za pravosnažnost. Princip pridružene žalbe. prekluzivan i suspenzivan pravni lijek. Ponavljanje postupka dozvoljeno je samo u situacijama kad se isti cilj nije mogao postići na drugi način. (npr. Žalba je načelno devolutivan. Pod istim uslovima žalba može biti i neprekluzivan pravni lijek.postupak sa jednim učesnikom). Irelevantan je momenat njenog nastupanja jer sud može u svako 106 WWW. odnosno upravni postupak. PRAVNI LIJEKOVI Redovni pravni lijek je žalba.2. Međutim. sve dok teče rok za bilo kojeg učesnika. Zakon o vanparničnom postupku ne govori izričito o ovom pravnom lijeku. Vanredni pravni lijekovi Revizija je dopuštena protiv pravosnažnog drugostepenog rješenja u postupku u kome se odlučuje o stambenim stvarima i naknadi za eksproprisanu nekretninu. bitno je imati na umu da u vanparničnom postupku pravosnažnost nema isti značaj kakav ima u parničnom postupku. drugostepeni sud može iz važnih razloga odlučiti i o neblagovremenoj žalbi ako se time ne vrijeđaju prava ostalih učesnika postupka. Od vanparničnog suda zavisi da li će žalba u konkretnom slučaju imati suspenzivno dejstvo ili ne.

COM .2. Statusni vanparnični postupci To su: lišavanje poslovne sposobnosti. Zbog toga promjenjene okolnosti koje su nastupile nakon donošenja odluke nisu zahvaćene dejstvom materijalne pravosnažnosti i ne podliježu efektu res iudicata. POSEBNI POSTUPCI 52. duševne zaostalosti. 61 posebno značajno mjesto u ovim postupcima pripada organu starateljstva. jer su interesi učesnika paralelni.COM doba ukinuti ili preinačiti odluku. oduzimanje i vraćanje roditeljskog prava.BH-PRAVNICI.2. srodnici lica kome se oduzima poslovna sposobnost. rasipništva ili nekog drugog uzroka. a prijedlogom organ starateljstva. te davanje dozvole za stupanje u brak. a u zavisnosti od vrste vanparničnih predmeta. 51. proglašenje nestalog lica umrlim i dokazivanje smrti. produženje roditeljskog prava. 52. Vanparnični postupci se mogu grupisati u: 53 statusne vanparnične postupke. Odluka se donosi na osnovu 107 WWW. 56 ostale vanparnične postupke. 62 odluke u ovim postupcima u pravilu imaju konstitutivni karakter: njima se mijenja postojeća pravna situacija. kao i samo lice kome treba oduzeti poslovnu sposobnost ako je u stanju da shvati značenje i pravne posljedice svog prijedloga. 60 u pravilu su unilateralni (jednostranački). Poslovna sposobnost se oduzima ili ograničava punoljetnom licu koje je nesposobno da se samo brine o svojim pravima i interesima zbog duševne bolesti. 54 ostavinski postupak. a procesnu građu prikuplja po načelu inkvizitornosti.BH-PRAVNICI. zadržavanje u ustanovama za duševne bolesti. Postupak mogu pokrenuti: sud po službenoj dužnosti. Odluka se zasniva na činjeničnom stanju koje postoji u vrijeme njenog donošenja. te da pravn pitanje o kome je pravosnažno presuđeno vezuje sud u drugom postupku. a ne suprotstavljeni. Materijalna pravosnažnost Materijalna pravosnažnost sastoji se u tome da se o istom predmetu o kome je odlučeno više ne može pokretati postupak niti donositi druga odluka. 55 imovinske vanparnične postupke. POJEDINI VANPARNIČNI POSTUPCI Postoji veliki broj vanparničnih postupaka u kojima se primjena općih pravila proširuje ili modificira. Oduzimanje i vraćanje poslovne sposobnosti. Dejstvo materijalne pravosnažnosti vezano je za identičnost činjeničnog i pravnog osnova.WWW. bez obzira na više učesnika. Postupak oblikuje sud po načelu sudskog upravljanja postupkom. Statusni vanparnični postupci imaju nekoliko zajedničkih karakteristika: 59 predmet je uređivanje statusnih odnosa.

Za umrlo može biti proglašeno lice: c) O čijem životu za zadnjih 5 godina nema nikakvih vijesti. Rok je 8 dana od prijema rješenja. ili okolnosti pod 108 WWW. Sud može odgoditi donošenje rješenja ako se osnovano može očekivati da će se osoba prema kojoj se vodi postupak uzdržati od upotrebe alkohola ili opojnih sredstava ili ako se osoba podvrgne liječenju u određenoj zdravstvenoj ustanovi. Protiv ovakvog rješenja dozvoljena je posebna žalba. Kad je potrebno da se u svrhu davanja nalaza i stručnog mišljenja ljekara lice smjesti u zdravstvenu ustanovu. kao i organu starateljstva. dužna je da to u roku od 24 sata prijavi sudu na čijem području se nalazi.BH-PRAVNICI. Sud je dužan da najkasnije u roku od 3 dana od prijema prijave donese odluku o zadržavanju ili otpuštanju lica. Kad prestanu razlozi zbog kojih je poslovna sposobnost oduzeta. Odlaganje može trajati od 6 do 12 mjeseci. Žalba u načelu nema suspenzivno dejstvo. Postupak pokreće sud po službenoj dužnosti. U rješenju kojim se osoba djelimično lišava poslovne sposobnosti.COM rasprave na koju se pozivaju: organ starateljstva. sud je ovlašten i da naknadno izmijeni odluku u zavisnosti od promjene okolnosti pod kojima je odluka donesena. U zavisnosti od utvrđenog činjeničnog stanja. Protiv rješenja o zadržavanju odnosno puštanju iz zdravstvene ustanove žalbu mogu izjaviti: zdravstvena ustanova. a starije je od 60 godina. sud će po službenoj dužnosti ili na prijedlog ovlaštenih lica provesti postupak i zavisno od rezultata donijeti novo rješenje. ili se zdravstveno stanje zadržanog ne poboljša u potrebnoj mjeri. Drugostepeni sud po žalbi rješava u roku od 3 dana. te organ starateljstva. pored uzimanja iskaza od navedenih lica. lice kome se oduzima poslovna sposobnost. Ako se ni po isteku 1 godine ne izmijene okolnosti. njen staratelj odnosno privremeni zastupnik. Za proglašenje nestale osobe umrlom i za dokazivanje smrti nadležan je sud na čijem području je ta osoba imala zadnje prebivalište odnosno boravište. Zadržavanje duševno bolesnih osoba u zdravstvenoj ustanovi. njegov staratelj ili privremeni zastupnik. Troškove postupka snosi predlagač. osim ako sud iz opravdanih razloga ne odluči drugačije. Rok za žalbu je 3 dana. Kad ustanova primi na liječenje neko lice bez njegove saglasnosti ili bez odluke suda. ali je sud dužan da žalbu odmah dostavi drugostepenom organu koji je obavezan da donese odluku u rok od 3 dana od dana prijema žalbe. uvijek kad na bilo koji način sazna da postoje okolnosti usljed kojih se određena osoba treba smjestiti i zadržati u psihijatrijskoj zdravstvenoj ustanovi. Ovaj postupak sud obično pokreće na osnovu obavještenja od strane zdravstvene ustanove. sud će navesti vrstu poslova koju ta osoba može obavljati samostalno. Zdravstvena organizacija sudu povremeno dostavlja izvještaj o zdravstvenom stanju zadržanog lica. ali najduže 3 mjeseca. sud može osobu u potpunosti ili djelimično lišiti poslovne sposobnosti. Ovakvu odluku sud donosi na prijedlog zdravstvene organizacije. a sud u postupku utvrđuje i druge okolnosti relevantne za odlučivanje. Pravosnažno rješenje o oduzimanju.COM . Postupak je vrlo hitan i mora se okončati u roku od 7 dana. Međutim. potrebno je da najmanje 2 ljekara odgovarajuće specijalnosti daju svoj nalaz i stručno mišljenje o sposobnosti za rasuđivanje lica prema kome se postupak vodi. njegov staralac odnosno privremeni zastupnik i predlagač. Proglašavanje nestalih lica umrlim i dokazivanje smrti. zadržana osoba. sud će odlukom produžiti zadržavanje. O duševnom stanju lica nalaz daju najmanje 2 vještaka.BH-PRAVNICI. sud može rješenjem odrediti takav smještaj. odnosno vraćanju poslovne sposobnosti dostavlja se matičaru i organu koji vodi zemljišne ili druge javne knjige radi upisa. a rješenje o odlaganju rješenja sud može i opozvati. Žalba je odlaže izvršenje.WWW. Radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja. koju mogu podnijeti lice prema kome se vodi postupak.

po moguć13. Pri donošenju rješenja o oduzimanju i vraćanju roditeljskog prava sud uzima u obzir i želje maloljetnika koji je sposoban da ih izrazi.COM kojima je nestalo čine vjerovatnim da više nije u životu. a svu procesnu građu prikuplja po službenoj dužnosti. e rješenje (odbiti ili prihvatiti prijedlog za proglašavanje nestale osobe umrlom) 12. Roditeljsko pravo se oduzima kad ga roditelji zloupotrijebe ili grubo zanemare vršenje svojih dužnosti. d) Koje je nestalo u brodolomu. Lice nad kojim se produžava roditeljsko pravo zastupa poseban staralac. Postupak se pokreće po prijedlogu koji mogu podnijeti javni tužilac i lice koje za to ima neposredni pravni interes. po službenoj dužnosti ili na prijedlog. Postupak se pokreće na prijedlog roditelja. Do prestanka produženog roditeljskog prava dolazi na prijedlog učesnika. 6. roditelji i organ starateljstva. Relevantne činjenice sud utvrđuje na raspravi. Dozvola za zaključivanje braka. Postupak je hitan. Ako se taj dan ne može pouzdano utvrditi. po isteku 3 mjeseca od objavljivanja oglasa sud zakazuje raspravu na koju poziva predlagač8. nosti i sat koji se smatra kao vrijeme smrti nestalog. Sud donosi odluku na osnovu rasprave. a preinačiće se ako se sazna da je nestalo lice umrlo u vrijeme različito od onoga navedenog u rješenju. e) Koje je nestalo u toku rata. usvojitelja ili organa starateljstva. Prva činjenica utvrđuje se saslušanjem 109 WWW. Postupak se pokreće na prijedlog ovlaštenih učesnika: roditelja odnosno usvojitelja i organa starateljstva. Ukidanje rješenja za posljedicu ima vraćanje svih statusnih prava licu koje je bilo proglašeno umrlim. Izdaje oglas sa javnim pozivom na ustupanje informacija o nestaloj osobi. kad prestanu razlozi zbog kojih je roditeljsko pravo produženo. iti o prijedlogu.BH-PRAVNICI. Oduzimanje i vraćanje roditeljskog prava. Na ročište se obavezno pozivaju dijete. Cilj produženja roditeljskog prava je zaštita djeteta koje zbog tjelesnih ili duševnih mana nije u stanju da se samo stara o sebi. injenica na osnovu kojih ć10. U postupku se shodno primjenjuju propisi o oduzimanju i vraćanju poslovne sposobnosti. Postupak se pokreće po prijedlogu osobe na čijoj strani postoji otklonjiva bračna smetnja. Pomenuto rješenje sud može ukinuti ili preinačiti. Produženje i prestanak roditeljskog prava. ini. 3. Radi se o hitnom postupku koji mora biti okončan najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja prijedloga. Ako ne dođe do relevantnih informacija na ovaj nač7. Rješenje će se ukinuti ako sud na bilo koji način sazna da je nestala osoba živa. Sud po prijedlogu postupa na slijedeći način: 1.COM . a. Ako utvrdi da su ispunjene osnovne pretpostavke. Za davanje dozvole relevantne su 2 činjenice: slobodna volja maloljetnika za zaključenje braka i psihofizička zrelost za vršenje prava i dužnosti u braku.BH-PRAVNICI. a 6 mjeseci od dana prestanka opasnosti o njemu nema vijesti. okončava se u roku od 15 dana. e donijeti odgovarajuć11.WWW. požaru. nestalom određuje staraoca ili poziva organ starateljstva da to uč2. in. saobraćajnom udesu. U rješenju o proglašenju nestale osobe umrlom navodi se dan. e u roku od 3 mjeseca od objavljivanja u službenim novinama odluč5. sa jednim izuzetkom: neće uticati na novi brak koji je zaključio bračni drug nestalog po pravosnažnosti rješenja o proglašenju nestalog lica umrlim. smatra se da je smrt nastupila prvog dana nakon isteka propisanih rokova. staraoca nestalog i izvodi dokaze radi utvrđivanja relevantnih č9. a o čijem životu nije bilo nikakvih vijesti godinu dana od dana prestanka neprijateljstava. u vezi sa ratnim događanjima. zemljotresu ili nekoj drugoj neposrednoj smrtnoj opasnosti. kojeg određuje sud ili organ starateljstva. uz upozorenje da ć4. Organ starateljstva obavezno učestvuje u postupku.

BH-PRAVNICI. koje su u funkciji pripremanja ročišta za raspravu obuhvataju: 3. Sud je dužan da proglasi svaki testament koji mu je dostavljen. Ostavinska rasprava se odvija na ročištu na koje sud poziva sva zainteresirana lica. kad su nasljednici lica pod posebnom zakonskom zaštitom i kad zaostavštinu treba predati DPZ ili njenim organima. bez obzira da li je pravno valjan ili ne i bez obzira da li je podnesen jedan ili više testamenata. Popis i procjenu vrši nadležni općinski organ uprave. a druga na osnovu mišljenja odgovarajuće zdravstvene organizacije. Na proglašeni testament stavlja se potvrda o proglašenju. Sastavljanje smrtovnice vrši matičar koji upisuje smrt u matičnu knjigu i smrtovnicu u roku od 15 dana po izvršenom upisu dostavlja ostavinskom sudu. Rješenje kojim se prijedlog odbija dostavlja se samo predlagaču. Postupak se odvija po načelu sudskog upravljanja postupkom. 69 ako su nasljednici nepoznati ili odsutni. a ni jedno od lica pozvanih na naslijeđe ne traži da se provede rasprava. Popis i procjenu imovine sud preduzima po vlastitoj odluci ili na prijedlog nasljednika. štedne knjižice i druge važne isprave se predaju na čuvanje sudu na čijem području se imovina nalazi. a koji nakon proglašenja dostavlja zapisnik ostavinskom sudu. vrši ostavinski sud ili sud kod kojeg se testament zatekne na čuvanju.WWW. Rješenje kojim se dozvoljava zaključenje braka dostavlja se predlagaču. Ako on u vrijeme smrti nije imao prebivalište odnosno boravište u FBiH. Slučajevi u kojima se zaostavština ne raspravlja su: (1) ako umrli nije ostavio imovinu i (2) ako je ostavio samo pokretnu imovinu. roditeljima odnosno starateljima predlagača i nadležnom organu starateljstva. Testament umrlog se sudu dostavlja zajedno sa smrtovnicom. O tome se odmah obavještava ostavinski sud koji može preduzeto obezbjeđenje ukinuti ili izmijeniti.a nema zakonskog zastupnika. Postupak sa testamentom.COM . čitanja testamenta i sastavljanja zapisnika. njegovom budućem bračnom drugu. Učesnici u postupku su nasljednici. a u pogledu prikupljanja procesne građe važi načelo inkvizitornosti: sud nije vezan činjenicama i dokazima koje podnose učesnici. Proglašenje testamenta. Odluka se ne donosi 110 WWW. 4. Po vlastitoj odluci suda popis i procjena se vrši kad se ne zna za nasljednike ili njihovo boravište. 7. Mjere obezbjeđenja zaostavštine preduzimaju se: 68 kad ni jedan od pozvanih nasljednika nije sposoban da upravlja imovinom. U ovom postupku se utvrđuje ko su nasljednici umrlog. koje se sastoji od otvaranja. legatarima i drugim licima. U ovakvim slučajevima nadležni općinski organ uprave predaje cijelu imovinu ili njen dio pouzdanom licu na čuvanje. Žalbu protiv rješenja mogu izjaviti sve osobe kojima je rješenje dostavljeno. legatari i druga lica koja ostvaruju neko pravo iz zaostavštine. 5. Privremeni staratelj zaostavštine se postavlja od strane ostavinskog suda kad je to potrebno u cilju obezbjeđenja zaostavštine. Za raspravljanje je mjesno nadležan općinski sud na čijem području je ostavilac imao prebivalište odnosno boravište u vrijeme smrti.BH-PRAVNICI. Gotovina. Prethodne radnje. 70 ako neke druge okolnosti nalažu posebnu opreznost. Postupak se pokreće po načelu oficijelnosti. koja imovina čini njegovu zaostavštinu i koja prava iz zaostavštine pripadaju nasljednicima.COM maloljetnika bez prisustva ostalih učesnika u postupku. nadležan je ostavinski sud na čijem području se nalazi zaostavština ili njen pretežni dio. Raspravljanje zaostavštine (ostavinski postupak).

raspravljanje zaostavštine će se raspraviti i okončati bez obzira na zahtjeve zbog kojih je učesnik upućen na postupak.WWW. sud će oglasom u Službenim novinama FBiH pozvati potencijalne nasljednike da se u roku od 1 godine jave sudu. ko su nasljednici i koja prava pripadaju pojedinim nasljednicima. naknadne zahtjeve za ostvarivanje nasljednog prava od strane lica koja nisu učestvovala u ostavinskom postupku. sud na čijem području je ostavilac umro izdaje oglas kojim poziva sva lica u državi koja imaju zahtjeve prema zaostavštini kao nasljednici. 111 WWW. Ako se nakon pravosnažnosti rješenja o nasljeđivanju pojave nove činjenice relevantne za raspravljanje zaostavštine. Ta izjava je neopoziva. Sud će uputiti učesnike na parnicu bez obzira da li je spor činjeničnog ili pravnog karaktera ako postoji spor o tome da li neka imovina ulazi u zaostavštinu. Ako se ne zna da li je umrli imao nasljednike. Ako upućeni tako ne postupi. ako je boravište nasljednika nepoznato ili se nalaze u inostranstvu a nemaju punomoćnike. d) Od kojih zavisi veliče) ina nasljednog dijela. Na parnicu sud upućuje onog učesnika čije pravo smatra manje vjerovatnim. Rješenje je deklaratornog karaktera. Zbog toga se (osim zainteresiranim licima – učesnicima u postupku) dostavlja i organima nadležnim za vođenje zemljišnih knjiga. Nasljednici daju izjavu kojom se prihvataju ili odriču nasljedstva. naknadno pronađeni testament. Bitno je naglasiti i da razlozi koji u parničnom postupku dovode do ponavljanja postupka. ili ako postoji zahtjev potomaka ili usvojenika koji su živjeli sa ostaviocem da se iz zaostavštine izdvoji njihov doprinos povećanju imovine ostavioca. Sadržaj rješenja propisan je zakonom. Međutim. a naročito: a) Od kojih zavisi pravo na naslijeđe. već dovode do upućivanja na parnicu.BH-PRAVNICI. b) Od kojih zavisi osnovanost zahtjeva najbližih srodnika da se iz zaostavštine izdvoje predmeti domaćc) instva koji služe za zadovoljenje svakodnevnih potreba. Ostavinski postupak se okončava rješenjem o nasljeđivanju. h) Da li se neko lice odreklo naslijeđa Sud će uputiti na parnicu. a može se dati na raspravi.COM . f) Od kojih zavisi osnovanost isključg) enja nužnih nasljednika ili osnovanost razloga nedostojnosti za nasljeđivanje. Ako je za raspravljanje zaostavštine nadležan inostrani organ. ali neće prekidati ostavinsku raspravu ako među učesnicima postoji spor o pravu na legat ili drugom pravu iz zaostavštine. u vanparničnom postupku neće imati taj učinak. pravosnažnost odluke ostavinskog suda ne sprečava da se povodom tog zahtjeva pokrene parnica. Rješenjem o prekidu postupka i upućivanju na parnicu određuje se i rok u kome učesnik treba pokrenuti parnicu.COM samo na osnovu rasprave. a koji će je proslijediti ostavinskom sudu. one ne mogu dovesti do ponovnog pokretanja ostavinskog postupka. O pravima uredno pozvanih lica koja nisu došla na ročište sud će odlučiti prema podacima kojima raspolaže. odnosno upravni postupak.BH-PRAVNICI. već na osnovu cjelokupne procesne građe koju je sud prikupio. Ovo se odnosi na: naknadno pronađenu imovinu. Njime se utvrđuje koja imovina čini zaostavštinu. već zainteresirano lice može samo pokrenuti parnicu. ili dati nekom drugom sudu na zapisnik. Sud prekida postupak i upućuje stranke na parnicu ako su sporne činjenice. posebno valjanost ili sadržaj testamenta ili odnos nasljednika i ostavioca na osnovu kojeg se nasljeđuje po zakonu. dostaviti ostavinskom sudu u vidu podneska. a predstavlja samostalan pravni osnov za upis prava stečenim nasljeđivanjem u zemljišne knjige.

4. po isteku roka zaostavštinu će raspraviti sud u FBiH. on se unosi u zapisnik kao sudsko poravnanje.7. Primjerak oglasa dostavlja se i diplomatskom ili konzularnom predstavništvu odnosne strane države u našoj zemlji. na kome sud nastoji izdejstvovati sporazum između zajedničara. Postupak se uvijek pokreće prijedlogom koji može podnijeti bilo koji od suposjednika.COM . Po službenoj dužnosti sud pokreće postupak nakon što mu nadležni organ uprave dostavi predmet u kome se korisnik eksproprijacije i raniji vlasnik nisu mogli sporazumjeti o naknadi za eksproprisanu vrijednost. O naknadi se odlučuje rješenjem suda nakon održanog ročišta. U suprotnom. sud će zadržati zaostavštinu ili njen dio potreban za pokriće istaknutog zahtjeva. Ako se takav sporazum postigne. ni postupak Postupak se pokreće po službenoj dužnosti ili po prijedlogu učesnika.6. sukorisnika i drugih suposjednika među kojima ne postoji saglasnost u pogledu načina upravljanja i korištenja zajedničkih stvari.BH-PRAVNICI. Dakle. Najvažnija faza postupka je ročište. sve dok organ vlasti inostrane države ne donese pravosnažnu odluku. Troškove postupka snosi korisnik eksproprijacije. podjela zajedničke stvari ili imovine i uređenje međa. Ako se neko od pozvanih lica javi.5. u ovim postupcima široko se primjenjuje načelo dispozitivnosti. a oglas se objavljuje u Službenim novinama FBiH i na oglasnoj tabli suda. 52. Prijedlog se podnosi sudu na čijem području se stvar nalazi. Ovaj postupak se koristi za uređenje odnosa suvlasnika. Sud može odluku zasnovati i na sporazumu korisnika eksproprijacije i ranijeg vlasnika postignutom tokom postupka. ili je sporan obim prava. Ako je za raspravljanje nadležan inostrani organ. Ako nadležni organ uprave predmet ne dostavi sudu u roku od 2 mjeseca nakon nastupa pravosnažnosti rješenja o eksproprijaciji. 52. sud će donijeti odluku kojom uređuje način upravljanja i korištenja zajedničke stvari.WWW. Određivanje naknade za eksproprisane nekretnine kao imovinski vanparnič52. Ta odluka će biti izvršena iz zadržane zaostavštine. U slučaju da niko od nasljednika ne istakne prigovor. prijedlog se može podnijeti svakom od njih. Ako se među učesnicima pojavi spor u pravu na stvar povodom koje se postupak vodi. Povlačenjem predmeta dolazi do okončanja postupka. a učesnici se mogu i sporazumjeti povodom predmeta odlučivanja. Postupak se uvijek pokreće po prijedlogu kojim učesnik određuje i predmet odlučivanja. postupak se može pokrenuti prijedlogom ovlaštenika naknade za eksproprisanu nekretninu. osim troškova koji su izazvani neopravdanim postupkom ranijeg vlasnika. a svi nasljednici koji se nalaze u FBiH predlože da raspravu provede sud u FBiH. Pravosnažnost rješenja ne sprečava učesnike da u parnici ili drugom postupku ostvaruju svoja prava u odnosu na stvar o čijem je upravljanju i korištenju odlučeno. a eventualni ostatak će se predati inostranom organu. U ove postupke spadaju: uređenje upravljanja i korištenja zajedničke stvari. sud će uputiti predlagača da u roku od 15 dana pokrene parnicu ili postupak pred upravnim 112 WWW. Rok za javljanje ne može biti kraći od 30 dana niti duži od 6 mjeseci. Drugi imovinskopravni vanparnič52. a ako se nalazi na područjima više sudova. ni postupci Sadržaj pravozaštitne funkcije u ovim postupcima se po pravilu sastoji u ostvarenju određenog subjektivnog prava. jer će se u suprotnom pokretna zaostavština predati inostranom organu.COM legatari ili povjerioci da te zahtjeve istaknu. Upravljanje i korištenje zajedničkim stvarima.BH-PRAVNICI. sud će na isti način kao u prethodnom slučaju pozvati sve nasljednike i legatare u inostranstvu da u roku od 6 mjeseci istaknu prigovor nenadležnosti suda u FBiH. Postupak je hitan i mora se okončati u roku od 30 dana od dana pokretanja.

9. Pri sastavljanju sudskog testamenta u ulozi svjedoka ne mogu biti potencijalni zakonski nasljednici zavještaoca.WWW. ako među učesnicima postoji spor čija vrijednost ne prelazi vrijednost spora male vrijednosti u parničnom postupku. zavještalac ga čita i daje izjavu da je njegova volja u 113 WWW. kao i drugim licima koji na predmetu podjele imaju neko stvarno pravo. a stranke se ne slažu da se međa bez obzira na vrijednost spora uredi po jačem pravu. a sastavni dio rješenja je i skica. 52. Nedolazak predlagača nije smetnja ako održavanje ročišta predloži bilo koji od učesnika. riješiće se po pravičnosti.COM organom. oštećeni ili pomjereni. Jedan od primjera je sudski testament. (ako prelazi. Nakon sastavljanja testamenta. Ako to predlagač ne uradi. U rješenju sud opisuje graničnu liniju između zemljišta.8. nadležan je svaki od njih. O sastavljanju isprave sačinjava se zapisnik. 8. Može ga podnijeti svaki od suvlasnika. tako što će se sporna međašnja površina podijeliti. Za nekretnine se navode i ZK podaci. smatraće se da je prijedlog povučen. Izjavu zavještaoca sud unosi vjerno u zapisnik. Sud sastavlja ispravu u vanparničnom postupku u slučajevima kad je za nastanak ili punovažnost pravnog posla potrebno da on bude zaključen u formi javne isprave. U suprotnom će se smatrati da je prijedlog povučen. sud zakazuje ročište na licu mjesta. ni postupci Sastavljanje isprava. Ako spor nije moguće riješiti na osnovu posljednjeg mirnog posjeda. Postupak se može okončati poravnanjem ili sudskim rješenjem.BH-PRAVNICI. 9.COM . Uređenje međa. Ako predlagač to ne učini. kao i prava i obaveze suvlasnika utvrđene podjelom. Ostali vanparnič52. Način uređenja međa može biti: 7. Rješenje sadrži: predmet. U cilju sporazumnog rješenja. vodeći računa u svim okolnostima koje bi mogle uticati na valjanost testamenta. Pod uređenjem međa se podrazumijeva obnavljanje ili ispravljanje međa kada su međašnji znaci uništeni. Na osnovu posljednjeg mirnog posjeda. uslove i način podjele. Postupak se uvijek pokreće prijedlogom. podatke o fizičkim dijelovima stvari i pravima koja su pripadala pojedinom suvlasniku. Sud prije sastavljanja isprave utvrđuje identitet učesnika. kao i postojanje slobodne volje za zaključenje pravnog posla.BH-PRAVNICI. po mogućnosti riječima samog zavještaoca. Ukoliko sporazumno uređenje međa ne uspije. njihovu pravnu i poslovnu sposobnost. U slučaju da se tokom postupka pojavi spor između učesnika u pogledu prava na stvarima koja su predmet diobe sud će prekinuti postupak i uputiti predlagača da pokrene parnicu u roku od 15 dana. Ako se nalaze na području više sudova. Podnosi se sudu na čijem području se stvar ili nekretnina nalaze. Na osnovu jačeg prava. ako spor nije moguće riješiti na osnovu jačeg prava. stranke se upućuju na parnicu). O podjeli se odlučuje na ročištu. U našem pravu su rijetki primjeri da je za valjanost pravnog posla potrebno da on bude sačinjen u formi javne isprave. Na njega poziva i vještaka geodetske struke a po potrebi i svjedoke. Podjela stvari i nekretnina u suvlasništvu. sud prvo zakazuje ročište u sudu na koje poziva sve učesnike. kao i drugi odgovarajući dokazi. U prijedlogu moraju biti sadržani podaci o predmetu podjele i udjelima svakog suvlasnika. smatra se da je povukao prijedlog. ali prijedlogom moraju biti obuhvaćeni svi suvlasnici (potpuna stvarna legitimacija). Postupak se pokreće prijedlogom koji može podnijeti svaki od vlasnika odnosno korisnika susjednih zemljišta.

ako ne postoje podaci na osnovu kojih nadležni organ može izdati duplikat te isprave. Dužnik ne smije ispuniti obavezu iz isprave čije se poništenje traži. Sud ovjerava sadržaj isprave kad je to zakonom određeno. niti ispravu preinačiti. vozne karte itd. vrsta i naziv primljene isprave. sud oglasom objavljuje pokretanje postupka. što sudija potvrđuje na testamentu. Isto će uraditi i kad treće lice podnese sudu ispravu ili pred sudom dokaže postojanje isprave čije se poništenje traži. rukopisa i prepisa. Tok postupka. Ako mu isprava bude podnesena radi ispunjenja obaveze ili ako je do nje došao na drugi način. Nakon prijema izjašnjenja. Poništenje isprava (amortizacija) se u vanparničnom postupku vrši ako se radi o konstitutivnoj ispravi koja je izgubljena. Treba razlikovati ovakvo ovjeravanje sadržaja od ovjeravanja potpisa. Ovakva isprava ima svojstvo vjerodostojne. Sud će obustaviti postupak ako predlagač povuče prijedlog ili u određenom roku ne položi u sudski depozit potrebni novčani iznos za objavljivanje oglasa. ulaznice. Čuvanje isprava. 114 WWW. Isprave čija je funkcija čisto dokaznog karaktera. O prijedlogu za poništaj isprave organa DPZ odlučuje sud na čijem području se nalazi sjedište izdavaoca. Sud je dužan da primi na čuvanje ispravu kad je to zakonom određeno ili kad je to potrebno radi obezbjeđenja određenih imovinskih ili drugih prava. Zavještalac potpisuje testament ili na njega stavlja otisak kažiprsta u prisustvu svjedoka. ali ne i javne isprave. Čije je sudsko poništavanje zabranjeno zakonom. Ne mogu se poništavati isprave: 1. Dužnik se može osloboditi obaveze samo ako iznos duga uplati na depozit suda.COM svemu vjerno unesena. Iz razloga javnog povjerenja – novčanice. sud nalaže izdavaocu i povjeriocu isprave da se u određenom roku izjasne da li je isprava čije se poništenje traži bila izdata i da li postoje smetnje za sprovođenje postupka. Ako je testament sastavljen u sudu na čijem području zavještalac nema prebivalište. Nakon što utvrdi da su ispunjene pretpostavke za pokretanje postupka. O prijemu isprave na čuvanje se sastavlja zapisnik u koji se unosi način utvrđivanja identiteta podnosioca isprave. Oglas između ostalog sadrži bitne podatke o ispravi. srećke lutrije. Poništavati se mogu isprave na kojima se zasniva neko materijalno pravo. kao i upozorenje da će se isprava sudski poništiti ako se u oglasnom roku niko ne javi sudu sa ispravom niti stavi prigovor na njeno poništenje. kao i nematerijalno pravo.COM . obavezan je da je zadrži i odmah preda sudu kod kojeg se postupak vodi sa naznakom lica koje mu je predalo ispravu.BH-PRAVNICI. obnoviti ili prenijeti na drugo lice od momenta kad mu je dostavljen oglas ili kad je na bilo koji način saznao za pokretanje postupka radi poništaja isprave. ovaj sud je dužan da o tome odmah obavijesti sud na čijem području je prebivalište zavještaoca. taloni hartija od vrijednosti. Ovjeravanje potpisa ili ruopisa je potvrđivanje njegove autentičnosti. ukradena ili uništena odnosno nestala na bilo koji način.WWW. Poništavati se mogu čekovi i mjenice za čiji poništaj važe posebni postupci. a ovjeravanje prepisa je potvrđivanje njegove istovjetnosti sa originalom. taksene i poštanske marke.BH-PRAVNICI. Jedna od isprava za koju je zakonom određeno da se prima na čuvanje u sudu je testament. Ovjeravanje sadržaja isprave se po dejstvu izjednačava sa sastavljanjem isprave. 3. 2. Time se ne potvrđuje istinitost sadržaja isprave. Prijedlog se podnosi sudu na čijem području se nalazi mjesto ispunjenja obaveze. Postupak se pokreće na prijedlog ovlaštenika iz isprave ili lica koje ima neki drugi pravni interes da se isprava poništi.

razlog zbog kojeg se deponuje i lice u čiju korist se deponuje. Ako se ne zna kome deponovani predmet treba predati ili ako se ne zna koji od više deponovanih predmeta treba predati kojem licu. Rješenje se dostavlja svim zainteresiranim licima. kad je zakonom određeno da dužnik može kod suda položiti stvar koju duguje. dragocjenosti i drugi predmet izrađeni od plemenitog metala. sud će rješenjem utvrditi da je predmet postao državna svojina i predaće ga općini na čijem području se nalazi sjedište suda. sud zakazuje ročište i o tome odlučuje na ročištu. Ako deponent ili lice u čiju korist je predmet deponovan ne podignu taj predmet ni u roku od 3 godine od dana prijema sudskog poziva. plemeniti metali. sud će pozvati deponenta da preuzme predmet. Sud je dužan da u depozit primi i druge predmete. ovlaštenik i dužnik iz isprave.WWW.BH-PRAVNICI. sud je dužan da isti položi na poseban račun kod ovlaštene banke. Predmet se predaje sudu u mjestu ispunjenja obaveze. 115 WWW.COM O poništavanju isprave sud odlučuje na ročištu. Drugi predmeti koji se ne mogu čuvati u sudskom depozitu čuvaju se na javnom skladištu ili drugoj firmi koja se bavi čuvanjem stvari. Ako pozvana lica ne postignu sporazum. Pravosnažno rješenje kojim se isprava poništava zamjenjuje poništenu ispravu dok se ne izda nova. a iz razloga ekonomičnosti može se predati i sudu u mjestu gdje se stvar nalazi. kao i bitne sastojke isprave sa naznakom iznosa obaveze ako ona glasi na novac. Protiv rješenja žalbu mogu uložiti izdavalac isprave.BH-PRAVNICI. Postupak se pokreće prijedlogom u kome se navodi opis predmeta. Ako parnica ne bude pokrenuta u ostavljenom roku.COM . Rješenje o poništenju sadrži podatke o izdavaocu isprave i predlagaču. hartije od vrijednosti i druge isprave koje se mogu unovčiti. Ako je predmet depozita novac. u roku od 3 dana od dana prijema. sud će ih uputiti na parnicu. Sudski depozit. U sudski depozit mogu se predavati novac.

a na nekretninama u sudskom izvršnom postupku. kao metod konačnog ostvarenja prava. ODNOS IZVRŠNOG I PARNIČ57. a posebni propisi o postupku izvršenja i obezbjeđenja obuhvaćeni su i drugim zakonima: Zakonom o parničnom postupku.WWW. 56. Pored postupka izvršenja. Osim toga. pa i odluka donesenih u upravnom postupku. Postupanje se izvodi po pravilima strogog legaliteta. ODNOS IZVRŠNOG POSTUPKA PREMA DRUGIM OBLICIMA IZVRŠENJA Ovdje je značajan odnos sudskog i administrativnog izvršenja. Nenovčane obaveze se izvršavaju u postupku administrativnog. KNJIŽEVNOST I IZVORI IZVRŠNOG PRAVA Prvi cjelovit izvor nastao je donošenjem Zakona o izvršnom postupku iz 1978. (2) prinudna naplata poreza na pokretnim stvarima vrši se u posebnom administrativnom postupku. kako bi se onemogućila svaka proizvoljnost. a novčane u postupku sudskog izvršenja. a prema drugom mišljenju.COM . Danas je vladajuće ovo drugo mišljenje. po pravilima izvršnog postupka se provodi izvršenje odluka donesenih i u drugim sudskim postupcima. S druge strane. HISTORIJSKI RAZVOJ blabla 55. tako i postupku sudskog izvršenja. U tom postupku se preduzimaju mjere sa ciljem obezbjeđenja budućeg ostvarivanja prava. a ne u presuđivanju. zbog niza specifičnosti izvršnog u odnosu na parnični postupak: 3. forma je strogo u službi pravne sigurnosti.godine. Postupak administrativnog izvršenja je sastavni dio administrativnog postupka i određen je Zakonom o općem upravnom postupku. 59. IZVRŠNO PRAVO I IZVRŠNI POSTUPAK Izvršno pravo čini skup normi kojima se reguliše izvršni postupak. 54. što zavisi od prirode obaveze. Odluke upravnih organa izvršavaju se kako u postupku administrativnog. Predmet izvršnog postupka je prinudno ostvarenje prava. izvršni postupak je samostalan postupak. NOG POSTUPKA O tome postoje 2 mišljenja: prema jednom. Dakle. 5. IZVRŠENJE KAO PRAVOSUDNA FUNKCIJA U izvršnom postupku je težište djelatnosti suda u postupanju. izvršni postupak je samo nastavak parničnog. 116 WWW.BH-PRAVNICI. normama izvršnog prava određen je i postupak obezbjeđenja.COM IZVRŠNI POSTUPAK OPĆA UČENJA 53. izvršni postupak poznaje određena načela koja su nepoznata parničnom postupku 58. ili je njihov značaj znatno manji. Predmet parničnog postupka je raspravljanje i odlučivanje o sporovima iz građansko-pravnih odnosa. 4. Izvršni postupak ne slijedi uvijek nakon parničnog. Od ovog pravila postoji nekoliko izuzetaka: (1) izvršenje radi ispunjenja novčanih obaveza iz primanja po osnovu radnog odnosa se može provesti administrativnim putem uz pristanak dužnika.BH-PRAVNICI. U izvršnom postupku se prinudnim putem dovode u sklad faktičko i pravno stanje. Niz načela parničnog postupka su nepoznata u izvršnom postupku. To su slučajevi kad se u parničnom postupku donosi utvrđujuća (konstitutivna) presuda ili kad dužnik dobrovoljno izvrši sudsku odluku.

onda će se voditi samo jedan postupka za sve povjerioce. ELA I PRAVNA PRIRODA IZVRŠNOG POSTUPKA 59. Odredbe o javnoj prodaji su takođe u službi načela zaštite dužnika. Načelo sudskog upravljanja postupkom. ili su mu potrebna za vršenje samostalne djelatnosti koja je dužnikov glavni izvor sredstava za život. Izvršenje na drugim državnim sredstvima može se odrediti samo ako dužnik nema novčanih sredstava na računu. Svako postupanje izvan zakonom propisanih okvira bilo bi neovlašteno zadiranje u prava i slobode dužnika. Nesvrsishodnost izvršenja.1. Postupak se pokreće na prijedlog povjerioca. Izbor predmeta i sredstava izvršenja. Izjavom o povlačenju prijedloga za izvršenje povjerilac može dovesti do okončanja postupka bez pristanak druge strane. zakonski rokovi za upotrebu pravnih sredstava su kraći nego u izvršnom postupku. ako je povjerilac naveo više sredstava za izvršenje. Stranke mogu samo da svojim radnjama utiču na tok postupka. NAČ61. Načelo formalnog legaliteta u izvršnom postupku je najjače došlo do izražaja. Ovaj zahtjev se ostvaruje ustanovama izuzimanja i ograničenja izvršenja. Osnovna načela Načelo dispozitivnosti. Načelo ekonomičnosti. Ako su stvari na kojima je predloženo izvršenje neznatne vrijednosti. 60. ako su ispunjeni uslovi za odlaganje izvršenja. stranke svojim radnjama ne mogu neposredno uticati na razvoj postupka itd. Zahtjevi načela ekonomičnosti ugrađeni su u cio postupak. za naplatu troškova krivičnog postupka i novčane kazne). Povjerilac u prijedlogu za izvršenje određuje sredstva i predmet izvršenja radi ostvarenja novčanih potraživanja. kao i načini postupanja strogo su određeni zakonom. stvari se na prvom ročištu za 117 WWW.WWW. Međutim. On pritom može predložiti i više sredstava za izvršenje.COM .BH-PRAVNICI. Kumulacija. Načelo socijalnosti ili zaštite dužnika je specifičnost izvršnog postupka.BH-PRAVNICI. Osnovni zahtjev ovog načela je zaštita dužnika – izvršenje radi ostvarivanja novčanog potraživanja ne može se provesti na stvarima ili pravima koja su neophodna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba dužnika i lica koja je dužan izdržavati. Ako više povjerilaca u izvršnom postupku ostvaruje svoja potraživanja prema istom dužniku. Ako se izvršenje provodi na državnim sredstvima. Zakonom o stečaju itd. Npr. jer od efikasnosti sprovođenja izvršenja u velikoj mjeri zavisi kvalitet pravne zaštite u cjelini. Na taj način se izbjegava izlaganje dužnika plaćanju troškova koje bi izazvalo vođenje posebnih postupaka za svakog od povjerilaca.COM Zakonom o upravnom sporu. Po službenoj dužnosti izvršni postupak se pokreće samo kad je to izričito određeno posebnim zakonom (npr. istim sredstvima i na istim predmetima. Sud izvršenje određuje na predmetima koje je povjerilac predložio. tada se iz razloga zaštite dužnika ne bi ni trebalo provoditi izvršenje. Sud po službenoj dužnosti upravlja postupkom po principu formalnog legaliteta. U postupku izvršenja sud je dužan da postupa hitno. sud će izabrati ona sredstva na kojima će se izvršenje provesti najefikasnije i najmanje pogoditi dužnika. Pretpostavke za primjenu prinude. sud će na prijedlog stranke odgoditi izvršenje. pa se njihovom prodajom ne bi mogao dobiti iznos koji prelazi troškove izvršenja. Naime. Sud je dužan da predmete uzima u postupak redom kojim ih je primio. Sud po pravilu provodi izvršenje na sredstvima koja je povjerilac predložio. prvenstveno se određuje na novčanim sredstvima koja se vode na računu kod banke.

Ova teorija definira izvršno pravo kao skup normi koje određuju kada i pod kojim uslovima će izvršni organ preduzimati procesne radnje koje dovode do usklađivanja pravnog i faktičkog stanja. Pojam izvršnog postupka se prvenstveno određuje kao pravni odnos između povjerioca i dužnika. Pravilo je da se funkcija izvršenja 118 WWW. u kome sudska odluka treba da se realizira. određena treća lica i dr.1. ali i tada ne ispod 1/3 utvrđene vrijednosti (pokretne stvari). Načelo vremenskog prioriteta. Pravna priroda izvršnog postupka Klasična teorija je posmatrala građanski spor kroz 2 samostalna i međuzavisna stadija: (1) postupak utvrđenja ili konstatacije pravnog zahtjeva. Predmet izvršenja u izvršnom postupku mogu biti samo pojedine stvari ili prava dužnika.2. 60. Postklasična teorija uglavnom se zasniva na postavkama klasične. za razliku od stečaja koji je sistem općeg ili generalnog izvršenja. Redoslijed se određuje prema danu prijema prijedloga za izvršenje u sudu (ako se izvršenje provodi na pokretnim stvarima i potraživanjima). 2. Sud i ostali organi izvršnog postupka U svim predmetima izvršenja stvarno su nadležni općinski sudovi. odnosno 2/3 utvrđene vrijednosti (nekretnine). tako da ona ima kreativno.oni bez kojih se postupak ne može pokrenuti niti voditi. Javnopravno učenje polazi od državnog aparata kao glavnog faktora u realizaciji postupka. Izvršni postupak je sistem tzv. Ovdje spadaju sud i stranke.pojedinačnog (singularnog) izvršenja. Mješovito privatno javnopravno učenje pokušava iznaći kompromis između navedenih suprotstavljenih gledišta. 7.BH-PRAVNICI. Subjekti izvršnog postupka .BH-PRAVNICI. odnosno prema danu upisa založnog prava u zemljišnim knjigama (ako se izvršenje provodi na nekretninama). sudskom odlukom se stvara obaveza na izvršenje ili se njome vrši prenos utužene obaveze. Publicističko gledište je dominirajuće u klasičnom učenju. a ne imovina dužnika kao ukupnost stvari. SUBJEKTI IZVRŠNOG POSTUPKA Svi učesnici izvršnog postupka mogu se podijeliti na 2 grupe: 1. a dijeli se na 3 učenja: 6. koji se u osnovi svodi na "pravno gonjenje" putem instrumenata državne prinude. tok i okončanje postupka.WWW. konstitutivno ili novirajuće dejstvo u izvršnom postupku. 62. Načelo pojedinačnog (singularnog) izvršenja. Ono smatra da i nakon presuđivanja sporna obaveza ostaje ista po svom pravnom i stvarnom osnovu. Privatnopravno učenje u tumačenju izvršnog postupka polazi od volje i inicijative stranaka kao ključnog faktora za početak. Prema supstancijalnopravnom gledištu. 59. jer se sudskom odlukom samo konstatuju već postojeća prava i obaveze. Ostali učesnici – javni tužilac. Više vjerovnika na istim predmetima namiruju se redoslijedom kojim su stekli pravo da se iz tog predmeta namire. To je moguće tek na drugom ročištu.COM javnu prodaju ne mogu prodati ispod procijenjene vrijednosti. 8. tj. ona ima pretežno deklaratoran karakter. u kome je zadatak suda bio da utvrdi koja stranka je u pravu i (2) stadij izvršenja.COM .

mjesno nadležan je sud na čijem području dužnik treba da ispuni svoju obavezu. leteće izvršenje.sudski izvršioci. a u drugom stepenu vijeće od 3 sudija. Ako je obaveza upravljena na određenu radnju. Ovako doneseno rješenje povjerilac može radi provođenja izvršenja podnijeti svakom stvarno nadležnom sudu na čijem području se nalaze stvari dužnika. Stranke u izvršnom postupku Položaj stranaka u izvršnom postupku imaju lica koja u izvršnoj ispravi imaju položaj povjerioca i dužnika. legitimacija stranaka i dospjelost potraživanja. trpljenje ili nečinjenje. 74 treće lice koje ustaje prigovorom da se određeni predmeti izuzmu od izvršenja. tj. ukidanja. u postupku učestvuju i određena službena lica. a nije stranka u postupku. mjesno je nadležan sud na kome prebivalište ima dužnikov dužnik. koji pod kontrolom i po uputstvu sudije preduzimaju pojedine radnje sprovođenja izvršenja. treće lice prema kojem dužnik ima potraživanje. učesnik je svako lice koje u postupku izvršenja ili obezbjeđenja ostvaruje neko svoje pravo ili pravni interes. Ako povjerilac u prijedlogu za izvršenje nije naznačio mjesto gdje se stvar nalazi. Opće su: izvršne isprave i klauzule izvršnosti. a u posebne: prijedlog za izvršenje. mjesno je nadležan sud koji vodi javnu knjigu u koju treba izvršiti upis. Ako je predmet izvršenja pokretna stvar. Za izvršenje na nekretninama mjesno je nadležan sud na čijem području se nekretnina nalazi. 60. Ako je predmet izvršenja novčano potraživanje dužnika.COM . Pored sudije pojedinca. U ostvarivanju novčanih potraživanja mjesna nadležnost se određuje s obzirom na vrstu predmeta na kojima se provodi izvršenje. Tu spadaju: 71 založni povjerilac i nosioci drugih stvarnih prava na predmetu izvršenja.2. za donošenje rješenja o izvršenju mjesno je nadležan sud na čijem području se nalazi prebivalište (boravište) dužnika. 63. 61.BH-PRAVNICI. Opće procesne pretpostavke 119 WWW.WWW. Ako dužnik nema prebivalište niti boravište u FBiH. Za nenovčano potraživanje koje glasi na predaju stvari. PRETPOSTAVKE ZA IZVRŠENJE Procesne pretpostavke za izvršenje se dijele na opće i posebne. To je tzv.COM povjerava onim sudovima koji su postupali u prvom stepenu.2. mjesno je nadležan sud na čijem području se stvar nalazi. To su tzv. Mjesna nadležnost prvenstveno zavisi od vrste potraživanja koje se ostvaruje izvršenjem. Kod izvršenja radi zasnivanja. Prema zakonu. bez obzira na porijeklo izvršne isprave. ograničenja ili prenosa prava na nekretnini upisom u zemljišnu knjigu. Izvršni postupak u prvom stepenu vodi sudija pojedinac. 72 DPZ sa zahtjevom za namirenje potraživanja koja terete prodatu nekretninu. mjesno je nadležan sud na kome dužnik ima prebivalište odnosno boravište. mjesno je nadležan sud na čijem području se stvari nalaze.BH-PRAVNICI. To su po pravilu lica koja položaj povjerioca i dužnika zauzimaju i u materijalno-pravnom odnosu povodom kojeg se traži izvršenje. Sva ostala lica koja pored stranaka učestvuju u izvršnom postupku nazivaju se učesnici. 73 dužnikov dužnik.

BH-PRAVNICI. dužnik. Prema ZPP. dužnik ima na raspolaganju pravna sredstva kojima može spriječiti sprovođenje izvršenja. kao i sudska poravnanja.WWW. (3) da je odluka pravosnažna i izvršna u zemlji u kojoj je donesena. zatim odluke u krivičnom postupku koje se odnose na imovinsko-pravna potraživanja. u takvom slučaju je dovoljno da dužnik u izvršnom postupku samo podnese prigovor i sud će obustaviti izvršenje. a samo ona potraživanja koja su utvrđena izvršnom ispravom mogu se ostvarivati prinudnim putem u izvršnom postupku. izvršne isprave drugih organa. (4) reciprocitet. Zakon uz određene uslove daje i mogućnost da se izvršenje traži neposredno na osnovu vjerodostojne isprave. Domaće se dijele na sudske. Svojstvo izvršne isprave imaju samo one isprave kojima je to svojstvo zakonom priznato. Vrste izvršnih isprava. koji ima svojstvo izvršne isprave. To znači da se na osnovu izvršne isprave može ostvariti izvršenje i ako ne postoji potraživanje povodom kojeg je izvršenje pokrenuto. Vjerodostojne isprave su isprave koje uživaju određeni stepen povjerenja u pravnom prometu. Razlikuju se formalno-pravna i materijalno-pravna podobnost. Sud će na osnovu izvršne isprave uvijek dozvoliti izvršenje ako je ona podobna za izvršenje i ako su ispunjene ostale pretpostavke. Međutim. a ako je izvršenje već sprovedeno. Priznate odluke stranog suda izvršavaju se na isti način kao i domaće odluke. te vjerodostojne isprave kao izvršne isprave. faktura. Međutim. Izvršne isprave drugih organa su: odluke u upravnom postupku ako glase na novčano potraživanje. (2) da je udovoljeno načelu kontradiktornosti. kao i poravnanja sklopljena pred arbitražama. te predmet. moraju prethodno biti priznate. Odluke stranog suda. da bi stekle svojstvo izvršne isprave. (2) predmet. 120 WWW. odluka mora ispunjavati 4 uslova: (1) da se ne radi o predmetu u isključivoj nadležnosti domaćeg suda. Na osnovu vjerodostojne isprave u parničnom postupku se može tražiti izdavanje platnog naloga. ne upuštajući se u razmatranje osnovanosti tog prigovora. Kao titulus za izvršenje. Ovdje spadaju i odluke arbitraža. te odluke donesene u prekršajnom postupku ako glase na ispunjenje novčane obaveze odnosno povrat stvari. zatim poravnanja iz upravnog postupka. Ako je potraživanje neosnovano. Formalno-pravna podobnost postoji ako su u ispravi naznačeni: (1) povjerilac i dužnik.COM Izvršna isprava je pravni akt kojim se utvrđuje postojanje potraživanja.BH-PRAVNICI.COM . može se prijedlogom zahtijevati protivizvršenje. 81 mjenica i ček itd. U našem pravu je prihvaćen sistem ograničene kontrole stranih odluka čije se priznanje traži. Podobnost izvršne isprave za izvršenje. Da bi bila priznata. 80 privatne isprave na kojima je potpis obveznika ovjeren od nadležnog organa. novčane kazne i troškove postupka. vrsta i obim obaveze. Izvršne isprave se dijele na domaće i inostrane. U tom slučaju povjerilac mora u redovnom postupku izdejstvovati izvršnu odluku. a neće se upuštati u ispitivanje osnovanosti potraživanja koje se prinudno ostvaruje. U sudske izvršne isprave spadaju kondemnatorne odluke iz parničnog i vanparničnog postupka. obim i vrijeme ispunjenja obaveze. vrsta. kako bi ostvario svoje potraživanje. svojstvo vjerodostojne isprave imaju: 78 javne isprave i isprave koje po posebnim propisima imaju značaj javnih isprava. te (3) vrijeme ispunjenja obaveze. Izvršna isprava je podobna za izvršenje ako su u njoj naznačeni povjerilac. 79 izvodi iz ovjerenih poslovnih knjiga. izvršna isprava ima samostalnu procesno-pravnu egzistenciju u odnosu na materijalno-pravni zahtjev (potraživanje).

tj. 2) da je protekao rok za dobrovoljno izvršenje dužnikove obaveze (paricioni rok) – po pravilu paricioni rok iznosi 15 dana. Sud po službenoj dužnosti pazi da li je dospjelo potraživanje radi čijeg se ostvarenja pokreće izvršni postupak.COM . Dospjelost se dokazuje zapisnikom o poravnanju. Posebne pretpostavke za izvršenje Prijedlog za izvršenje. Odluka je izvršna ako ispunjava 2 uslova: 1) da je pravosnažna – odluka postaje pravosnažna u trenutku nastupanja formalne pravosnažnosti. Ako su izvršnom ispravom utvrđene uslovne ili uzajamne obaveze.3. odluka ne mora imati klauzulu izvršnosti. kad se odluka više ne može pobijati redovnim pravnim lijekom.COM Materijalno-pravna podobnost zavisi od vrste izvršne isprave. U ulozi povjerioca u izvršnom postupku može se pojaviti lice koje ima položaj ovlaštenika u izvršnoj ispravi. Izvršni postupak se pokreće prijedlogom u kome moraju biti naznačeni: povjerilac i dužnik. Potvrdu izvršnosti na izvršnu ispravu stavlja organ koji je o potraživanju odlučio u prvom stepenu. ODLUKE U IZVRŠNOM POSTUPKU U izvršnom postupku odluke se donose u formi rješenja i zaključka.1. drugi uslov je dospjelost potraživanja koje je njime utvrđeno. Poravnanje sklopljeno pred sudom ili upravnim organom ima svojstvo konačnosti. Ovom klauzulom se zvanično potvrđuje da je izvršna isprava podobna za izvršenje. Ulaganjem pravnog lijeka paricioni rok se prekida. ovjerenom ispravom ili pravosnažnom sudskom odlukom donesenom u parničnom postupku. 62. Dospjelost potraživanja.BH-PRAVNICI. dospjelost potraživanja se mora posebno dokazati. odnosno ako je on izvršio svoju obavezu prema dužniku ili je spreman da je izvrši. odnosno pravosnažnosti. Legitimacija stranaka. 64. Ako se prijedlog za izvršenje podnosi sudu koji je donio prvostepenu odluku na osnovu koje se traži izvršenje. Potvrdu izvršnosti na odluku povremene (ad hoc) arbitraže stavlja sud koji bi bio prvostepeno nadležan da nije bila ugovorena arbitraža. tj.WWW. obaveza dužnika. Da bi poravnanje bilo i izvršno. poravnanje ili vjerodostojna isprava. Rješenjem se odlučuje o pravima stranaka i drugih učesnika. Ako je izvršni naslov sudska presuda. Rješenje o izvršenju 121 WWW. izvršna ili vjerodostojna isprava kao titulus za izvršenje. dospjelost postoji u trenutku donošenja presude jer sud može presudom naložiti izvršenje obaveze samo ako je ona dospjela do okončanja glavne rasprave. povjerilac iz izvršne isprave je ovlašten da traži izvršenje tek ako je uslov ispunjen. a zaključkom se rješavaju pitanja upravljanja postupkom. Ako je titulus za izvršenje sudsko poravnanje ili vjerodostojna isprava. da li je titulus za izvršenje odluka. a u ulozi dužnika lice koje ima položaj obveznika u istoj ispravi. a u č3) ekovnim i mjenič4) nim predmetima 8.BH-PRAVNICI. 61. Vjerodostojne isprave kojima se priznaje svojstvo izvršnog naslova su podobne za izvršenje kad je dospjelo potraživanje koje se dokazuje tom ispravom. Potvrda (klauzula) izvršnosti. te sredstva i predmet izvršenja ako se radi o novčanim potraživanjima.

treba istaći: a) Nenadležnost suda koji je donio rješenje o izvršenju. a u mjeničnim i čekovnim stvarima u roku od 3 dana. predmet dostavlja nadležnom sudu. PRAVNI LIJEKOVI Redovni pravni lijekovi su prigovor i žalba. Prigovor dužnika protiv rješenja o izvršenju na osnovu vjerodostojne isprave može se podnijeti u roku od 8 dana.BH-PRAVNICI. g) Nedostaci koji se tičh) u potraživanja – ako se potraživanje ugasilo. Postoje 2 osnovna oblika prigovora: prigovor dužnika i prigovor trećeg lica. U rješenju o izvršenju moraju biti naznačeni povjerilac. rješenje mora biti obrazloženo. Dakle. Žalbom se pobija samo odluka o troškovima izvršenja. Dakle. a vanredni je ZZZ federalnog. Ako se prijedlog za izvršenje odbija. c) Nedostaci koji se tičd) u legitimacije stranaka. O prigovoru sud odlučuje rješenjem. prigovor ne odlaže izvršenje.BH-PRAVNICI. prigovor se može podnijeti ako se zasniva na činjenici koja se odnosi na samo potraživanje. o prigovoru odlučuje prvostepeni sud. obaveze dužnika i sredstvo i predmet izvršenja. Bitna obilježja prigovora su remonstrativnost. Prigovor Prigovor je isključivi pravni lijek koji se ulaže protiv rješenja o izvršenju. Ako se rješenjem određuje izvršenje na pokretnim stvarima. poništena ili preinačf) ena ili je poravnanje stavljeno van snage. sud bez upuštanja u osnovanost prigovora stavlja doneseno rješenje van snage i ako je mjesno nadležan nastavlja postupak kao povodom prigovora protiv platnog naloga. Uloženi prigovor se dostavlja suprotnoj strani – povjeriocu. sud će rješenjem uputiti dužnika na parnicu ili neki drugi postupak. i) Nedostaci koji se tičj) u predmeta i sredstava izvršenja (egzistencijalni minimum). nesuspenzivnost i prekluzivnost. dužnik. koji u istom roku (8 dana) može podnijeti prigovor na prigovor. Uloženi prigovor sam po sebi (neovisno od njegove osnovanosti) za posljedicu ima poništaj rješenja o izvršenju i svih radnji koje su mu prethodile. a ta činjenica je nastupila nakon rješenja o izvršenju. b) Nedostaci u procesnim pretpostavkama za izvršenje (isprava nema svojstvo izvršne isprave. 63.COM .WWW. Ako nije mjesno nadležan. nastupila zastarjelost ili je povjerilac odgodio ispunjenje za vrijeme koje još nije isteklo. Rješenje o izvršenju dostavlja se povjeriocu i dužniku. odnosno kantonalnog tužioca. a rješenje kojim se odbija prijedlog za izvršenje dostavlja se samo povjeriocu.1. a rok za njegovo podnošenje je 8 dana. Protiv rješenja o upućivanju na parnicu žalba nije dopuštena. koje može sa ili bez zakazivanja ročišta.COM Rješenjem sud može prijedlog za izvršenje usvojiti odnosno odbiti u potpunosti ili djelimično. Prigovor dužnika. Nakon isteka ovih rokova. 122 WWW. Naprijed navedeni razlozi za prigovor dužnika nazivaju se opozicionim. istekao rok u kome se po zakonu može predložiti izvršenje). kako bi se onemogućilo da dužnik osujeti izvršenje. ono se dužniku dostavlja prilikom preduzimanja prve izvršne radnje (popis stvari). Opozicioni prigovor i tužba. odluka u ispravi nije izvršna. U slučaju spora o činjeničnim pitanjima. 65. e) Nedostaci u pravnom aktu – ako je odluka na osnovu koje je doneseno rješenje o izvršenju ukinuta. izvršna isprava. Među razlozima za prigovor koji su primjerice navedeni u Zakonu.

Bitno je istaći da su opozicioni razlozi nastali nakon donošenja izvršnog naslova i to onda kad se izvršenik u prethodnom sudskom postupku više nije mogao na njih pozivati usljed zabrane beneficium novorum. da je nenadležan.WWW. kad po prigovoru 123 WWW. da ne postoji stvarna legitimacija stranaka. Prigovor se može podnijeti do okončanja izvršnog postupka. Opugnacioni prigovor i tužba. Upućivanje trećeg lica na parnicu dovodi do podizanja tzv. Vrijeme nastanka okolnosti koje ometaju izvršenje nije relevantno kod opugnacionih prigovora. OBUSTAVA I ODLAGANJE IZVRŠENJA 64. U tom slučaju su povjerilac i dužnik suparničari na pasivnoj strani. a njegov suvlasnički dio ne prelazi više od ˝ vrijednosti stvari. 4. ili je izvršenje na tim predmetima ograničeno. ako osporava pravo trećem licu. 3. Ako je izvršenik izgubio mogućnost da opugnacione razloge iznese u prigovoru. koji se mogu preduzeti odvojeno. opozicioni prigovor će izvršenik uložiti protiv rješenja o izvršenju. on ima pravo biti namiren iz iznose dobijenog prodajom prije vjerovnika i prije naknade troškova izvršnog postupka.1. poništena ili preinačena.COM . 85 da nije nastupila pravna sukcesija. Obustava izvršenja Razlozi za obustavu su prvenstveno nedostaci koji se tiču procesnih pretpostavki. onda može ulaganjem tzv.COM jer se odnose na materijalnopravno potraživanje povjerioca protiv dužnika. pošto ovi razlozi po pravilu nastaju tek nakon postanka izvršne isprave. Opugnacioni razlozi za ulaganje prigovora su oni koji se odnose na dopustivost donošenja rješenja o izvršenju.BH-PRAVNICI.opozicione tužbe pokrenuti samostalnu parnicu. Prema tome. Bitno je istaći neovisnost opozicionog prigovora od opozicione tužbe. da je izvršna isprava pravosnažno ukinuta. 2. Sud dostavlja prigovor povjeriocu sa pozivom da se o njemu izjasni u roku od 8 dana. Sud će ukinuti rješenje i obustaviti postupak kad utvrdi: 1. Treće lice ne može zahtijevati da se izvršenje proglasi nedopuštenim ako je on suvlasnik na pokretnoj stvari koja je predmet izvršenja. Postupak po prigovoru. s tim da položi iznos koji odgovara vrijednosti dužnikovog dijela u toj stvari. Međutim. Prigovor trećeg lica. sud će podnosioca prigovora uputiti da u određenom roku pokrene parnicu protiv povjerioca radi proglašenja da je izvršenje na tom predmetu nedopušteno. 66.BH-PRAVNICI. Sud će obustaviti izvršenje i zbog nedostataka koji se tiču izvršnog potraživanja. bez obzira na postojanje izvršne isprave i postojanje potraživanja. ili je ukinuta potvrda izvršnosti. a tiču se njenih svojstava. Također može zahtijevati da mu se ustupi predmet izvršenja. Ako se povjerilac ne izjasni o prigovoru ili se usprotivi prigovoru. opugnacionoj tužbi kojom pokreće samostalnu parnicu. Opugnacioni razlozi su npr: 84 da nisu nastupile činjenice od kojih zavisi dospjelost ili izvršnog zahtjeva.izlučne tužbe. Izlučnom tužbom može biti obuhvaćen i dužnik. 86 da se tražilac sasvim odrekao prava na traženje izvršenja ili da nije isteklo vrijeme na koje se odrekao traženja. on ima mogućnost da ih istakne u tzv. Svako treće lice koje tvrdi da u pogledu predmeta izvršenja ima takvo pravo koje na tim predmetima sprečava izvršenje. a ako to učini bezuspješno. da je izvršenje predloženo na predmetima koji su izuzeti od izvršenja. može podnijeti prigovor i tražiti da se izvršenje na tim predmetima proglasi nedopuštenim. koja se ulaže protiv povjerioca u izvršnom postupku.

Ako povjerilac ne predloži da se popis ponovo sprovede.COM dužnika utvrdi da se to potraživanje ugasilo na osnovu određenih činjenica ili postoje drugi nedostaci koji sprečavaju ostvarenje potraživanja prinudnim putem.BH-PRAVNICI. Npr: 87 ako povjerilac ne predujmi troškove u roku koji mu se odredi. odnosno trećeg ročišta za prodaju nekretnina. prijedlog povjerioca će biti odbijen. Odlaganje izvršenja je vrsta zastoja u izvršnom postupku. Ako je izvršenje već počelo. d) ako se radi o uzajamnoj obavezi. Pod aktivnim držanjem ovdje se misli na povlačenje prijedloga za izvršenje.2. Obustava kao posljedica dispozitivnih radnji povjerioca. koji može podnijeti novi prijedlog za izvršenje. Zbog toga je u slučaju vjerovatnoće postojanja takvih razloga. a dužnik se protivi odlaganju. Izlučna tužba je tužba trećeg lica radi izlučenja od izvršnog postupka (tj. postupak će biti obustavljen.obustave izvršenja) na predmetima koji nisu vlasništvo izvršenika. a ako ne nastaviće se sa sigurnijim izgledima za uspješno okončanje. a izvršenje još nije počelo.COM . Obustava kao posljedica izlučne tužbe trećeg lica. Povlačenje prijedloga nema štetnih posljedica za povjerioca. sud će o tome obavijestiti povjerioca. Odlaganje izvršenja Pojam. sud je dužan da odloži izvršenje. sud će obustaviti izvršenje. e) ako dužnik zahtijeva da se otklone nepravilnosti učf) injene pri provođenju izvršenja. c) ako je dužnik podnio prijedlog za ukidanje potvrde izvršnosti.WWW. 88 ako je povjerilac u prijedlogu za izvršenje tražio samo mjere obezbjeđenja kao što su popis i procjena pokretnih stvari. na prijedlog povjerioca. Na prijedlog dužnika do odlaganja izvršenja može doći iz svih razloga iz kojih bi provođenje izvršenja bilo spriječeno ako dužnik upotrebom pravnih sredstava uspije dokazati njihovo postojanje. Do odlaganja po pravilu dovode isti razlozi koji dovode do obustave postupka ako se njihovo postojanje utvrdi kao evidentno. koje za direktnu posljedicu ima obustavu postupka. 124 WWW. Povjerilac može svojim aktivnim ili pasivnim držanjem izazvati obustavu izvršenja. tj. svrsishodno odložiti izvršenje dok se ne utvrdi da li takve okolnosti postoje ili ne: ako postoje. a u roku od dalja 3 mjeseca ne zatraži izvršenje. a povjerilac svoju obavezu nije ispunio. Sud odlučuje o odlaganju na osnovu prijedloga učesnika u izvršnom postupku. zabrana potraživanja i sl. Ako odlaganje predlaže povjerilac. a izvršenik ih drži sine causa. postoji više situacija u izvršnom postupku gdje se na osnovu pasivnog držanja povjerioca prezumira da on ne želi nastavak postupka i postupak se obustavlja. dužnika. b) ako je protiv odluke na osnovu koje je određeno izvršenje izjavljen vanredni pravni lijek ili je podnesena tužba za poništaj arbitražne presude. 64. Sud i u drugim slučajevima može odložiti izvršenje ako za to postoje opravdani razlozi.BH-PRAVNICI. To su: a) ako je dužnik protiv rješenja o izvršenju podnio prigovor ili tužbu. Razlozi za odlaganje izvršenja na prijedlog dužnika su primjerice navedeni u Zakonu. Kad je u pitanju pasivno držanje povjerioca. trećeg lica ili javnog tužioca. 90 ako povjerilac ne predloži održavanje drugog ročišta za prodaju pokretnih stvari. 89 ako pri popisu pokretnih stvari nisu pronađene stvari na kojima se može sprovesti izvršenje.

ako je dužnik u toku izvršenja izmirio svoju obavezu – tada je povjerilac 2 puta naplatio isto potraživanje. sud može odluku o odlaganju usloviti polaganjem jemstva. ako je izvršna isprava pravosnažno ukinuta. Opća razmatranja Razlikuju se 2 vrste izvršenja: izvršenje radi ostvarenja novčanih i radi ostvarenja nenovčanih potraživanja.BH-PRAVNICI.1. ako je rješenje o izvršenju pravosnažno ukinuto ili preinačeno. SPROVOĐENJE IZVRŠENJA 66. obuća i sl). a njenim izvršenjem bi mogle nastupiti neotklonjive posljedice. a potraživanje koje ta isprava sadrži se već ugasilo ili je odluka iz te isprave pravosnažno ukinuta ili preinačena. Prijedlog za protivizvršenje sud dostavlja povjeriocu uz poziv da se o njemu izjasni u roku od 8 dana. Dakle.COM Na prijedlog trećeg lica sud će odgoditi izvršenje ako nađe da bi to lice pretrpilo znatniju štetu. Izuzeci od izvršenja na pokretnim stvarima su: 100 predmeti lične upotrebe (odjeća. Rješenjem kojim usvaja prijedlog sud nalaže povjeriocu da u roku od 15 dana dužniku vrati ono što je dobio izvršenjem. Subjektivni rok za podnošenje prijedloga je 3 mjeseca. 66. Rokovi su prekluzivni i njihovim istekom dužniku preostaje mogućnost da podnese tužbu iz osnova neosnovanog bogaćenja. a objektivni 1 godina. Ako se povjerilac usprotivi prijedlogu.BH-PRAVNICI. Po pravilu je to svaka dužnikova stvar ili imovinsko pravo koji nisu Zakonom izuzeti od izvršenja. sud će donijeti odluku nakon održanog ročišta. Posljedice odlaganja. poništena ili stavljena van snage. ono što je povjerilac stekao na osnovu takvog izvršenja stečeno je bez osnova. ako su dužniku i njegovoj porodici neophodni s obzirom na uslove okoline. Odlaganje ima posljedice prekida u parničnom postupku. preinačena. ako je proglašeno nedopuštenim izvršenje koje je sprovedeno na novčanim potraživanjima koja se vode na računu kod banke (ZPP). namještaj. 68. 125 WWW. Kao i kod odlaganja po prijedlogu dužnika. štednjak.WWW. Prijedlogom za protivizvršenje dužnik zahtijeva da mu povjerilac vrati ono što je dobio izvršenjem. 3. 67. Sud po okolnostima slučaja određuje vrijeme na koje se odlaže izvršenje. Postupak po prijedlogu. Po isteku tog vremena postupak se nastavlja po službenoj dužnosti. Izvršenje radi novčanih potraživanja se dalje dijeli na nekoliko vrsta: izvršenje na pokretnim stvarima. Taj prijedlog se može podnijeti u 4 slučaja: 1. stvari za domaćinstvo (suđe. 2. PROTIVIZVRŠENJE Protivizvršenje je ustanova kojom se otklanjaju posljedice izvršenja na osnovu izvršne isprave. na novčanim potraživanjima. 4. Dužnik može tužbu podnijeti i prije isteka navedenih rokova ako se prijedlog za protivizvršenje odnosi na predmete u pogledu kojih su nastupile takve pravne ili stvarne promjene da vraćanje više nije moguće.2.COM . na javnim sredstvima. na nekretninama. Izvršenje radi naplate novčanog potraživanja Predmet izvršenja je imovina dužnika. hladnjak i sl). Javni tužilac je ovlašten zahtijevati odlaganje izvršenja odluke ako utvrdi da postoji osnov za ulaganje ZZZ protiv te odluke.

sirovine i poluproizvodi namijenjeni za iste potrebe. Posebna izuzimanja od izvršenja. 121 novčana sredstva na bankovnom računu DPZ i njenih organa koja su neophodna za obavljanje njihovih osnovnih zadataka. 105 gotovina dužnika koji ima stalna mjesečna primanja niža od iznosa koji je zakonom izuzet od izvršenja. te sirovine i pogonsko gorivo za 3 mjeseca. odlučuje sud u izvršnom postupku. 5. prodaja nekretnina. osim za potraživanja po osnovu izdržavanja.WWW. te primanja vojnika i pitomaca vojnih škola. kao i sjeme i hrana za stoku za 4 mjeseca. zbog tjelesnog oštećenja. umjetničke i druge profesionalne djelatnosti. po osnovu socijalne pomoći. Predmet izvršenja ne mogu biti: 119 stvari izvan prometa (res extra commercium). izvršenje se može provesti do 1/2 plate. naknade štete zbog smanjenja radne sposobnosti. Nekretnine su izuzete od izvršenja samo ako je dužnik poljoprivrednik. Ograničenje izvršenja na novčanim potraživanjima postoji kod izvršenja na penziji i plati. rukopisi i drugi slični spisi dužnika. 106 odlikovanja i priznanja.BH-PRAVNICI. 126 WWW. Novčana potraživanja koja su potpuno izuzeta od izvršenja su: 4. prenos novčanog potraživanja. dječijeg dodatka. a to su: prodaja pokretnih stvari. 108 poštanska pošiljka ili novčana doznaka prije nego što se uruči. a po drugom osnovu do 1/3. poljoprivredne mašine i druga oruđa za rad koja su dužniku poljoprivredniku neophodna za izdržavanje. Primijeniti se mogu zamo sredstva izvršenja određena Zakonom.COM 101 hrana i ogrijev za 6 mjeseci. primanja po osnovu zakonskog izdržavanja. Kuća dužnika koji nije poljoprivrednik nije izuzeta od izvršenja. privremene nezaposlenosti. U slučaju prigovora dužnika da mu je sredstvo na kome se predlaže izvršenje neophodno za obavljanje djelatnosti. srazmjerno vremenu do slijedećeg primanja. unovčavanje drugih imovinskih prava i prenos sredstava koja se vode na računu kod banke. državne i javne sigurnosti. vjenčani prsten. Ako dužnik prima samo zajamčenu (minimalnu) platu u skladu sa zakonom. 6. mašine i drugi predmeti koji su dužniku neophodni za obavljanje samostalne zanatske djelatnosti. Od izvršenja je izuzeta i kuća za stanovanje poljoprivrednika sa dvorištem. izvršenje radi ostvarenja privilegovanih potraživanja se sprovodi do 1/3. 103 alat. Ako se provodi radi ostvarenja privilegovanih potraživanja. Primanja po osnovu putnih troškova i dnevnica. rudno blago i druga prirodna bogatstva. stipendije. a za ostala potraživanja do Ľ plate. Sredstva izvršenja. 107 pomagala koja su osobi sa tjelesnim nedostacima neophodna za obavljanje životnih funkcija. te porodične slike. i to samo u obimu neophodnom za izdržavanje njega i lica koja je po zakonu dužan izdržavati. Primanja po osnovu odlikovanja i priznanja. lična pisma. 120 naoružanje i oprema vojske. 7. Pod sredstvima za izvršenje se podrazumijeva skup izvršnih radnji kojima se provodi izvršenje. 102 radna i rasplodna stoka. 104 knjige i drugi predmeti koji su dužniku potrebni za obavljanje naučne. naknada za rad osuđenika u KP domu. Od vrste predmeta izvršenja kao objekta zavisi koje sredstvo će biti primijenjeno.BH-PRAVNICI. kao i sredstva.COM .

Stvari se popisuju u obimu neophodnom za namirenje povjerioca i troškove postupka. sud može na povjerioca prenijeti pravo na predaju stvari. Sredstva izvršenja na novčanom potraživanju dužnika su zabrana i prenos potraživanja. I stranka može predložiti da procjenu izvrši vještak. predstavlja krivično djelo. Način prodaje određuje sud.COM . i u slučajevima kad su popisane stvari podložne bržem kvarenju ili postoji opasnost od znatnog pada cijena. Građanskopravna posljedica je sticanje založnog prava povjerioca na popisanim stvarima.BH-PRAVNICI. prodaja stvari i namirenje povjerioca iz iznosa dobivenog prodajom. Ako se namiruje samo jedan povjerilac.BH-PRAVNICI. Ako je popis izvršen istovremeno u korist više povjerilaca. ali mu ne pripadaju prava na osnovu pravnih i stvarnih nedostataka stvari. sud bez održavanja ročišta donosi rješenje da se iz iznosa dobivenog prodajom stvari prvo namire troškovi izvršnog postupka. redoslijedom kojim su stekli založno pravo na popisanoj stvari. a s druge strane se zabranjuje izvršnom dužniku da naplati to potraživanje i da njime raspolaže na bilo koji način. Izuzetak postoji ako dužnik pristaje da se prodaja izvrši ranije. Gotovina.WWW. Kod ovog izvršenja razlikuju se 3 lica: izvršni povjerilac. 127 WWW. Namirenje povjerilaca. te na kraju glavno potraživanje. Ako je popis izvršen u korist više povjerilaca. te da li je ono uslovljeno nekom protivčinidbom izvršnog dužnika). Između dana popisa i dana prodaje mora proteći najmanje 15 dana. s tim što se na njima vidljivo označava da su uzete u popis. O popisu i procjeni se sačinjava zapisnik. Zabrana je provedena danom dostavljanja rješenja o izvršenju dužnikovom dužniku. Istovremeno sa popisom. Protiv ovog rješenja dužnikov dužnik nema pravo žalbe. Popis proizvodi građanskopravne i krivičnopravne posljedice. Prodaja stvari vrši se tek nakon što je rješenje o izvršenju postalo pravosnažno. Kupac je dužan odmah položiti cijenu i preuzeti stvari. Popis je prva izvršna radnja. a povjerioci se namiruju po principu prior tempore potior iure. Ako se iz prodajne cijene ne mogu potpuno namiriti. povjerioci istog reda se namiruju srazmjerno visini potraživanja. Popisane stvari se ostavljaju na čuvanje dužniku. Eventualni višak se predaje dužniku. lice prema kojem izvršni dužnik ima određeno potraživanje koje je predmet izvršenja. Ako se namiruje više povjerilaca. Krivičnopravna posljedica se sastoji u tome što raspolaganje dužnika popisanim stvarima suprotno zabrani. Redoslijed namirenja troškova i glavnog potraživanja je isti kao i kod jednog povjerioca. izvršni dužnik i dužnikov dužnik. Ako tog pristanka nema. vrijednosni papiri i dragocjenosti se predaju u sudski depozit. Kupac preuzimanjem postaje vlasnik. onda se prioritet određuje prema danu kad je prijedlog za izvršenje primljen u sudu. sud obavezno zakazuje ročište. Popisuju se stvari dužnika koje se nalaze u njegovom posjedu i u posjedu povjerioca. ali tada se procjena vrši o trošku predlagača. osim ako je sud odredio da procjenu izvrši vještak. tj. Stvari u posjedu trećeg lica se mogu popisati samo uz pristanak tog lica. Zabrana potraživanja je izvršna radnja kojom se s jedne strane zabranjuje dužnikovom dužniku da to potraživanje isplati izvršnom dužniku.COM Izvršenje na pokretnim stvarima ostvaruje se primjenom slijedećih izvršnih radnji: popis i procjena stvari. službeno lice vrši i procjenu. ali će na prijedlog povjerioca sud od njega zatražiti da se izjasni o priznanju potraživanja (da li ga priznaje i u kom obimu. Prodaja se može vršiti na 2 načina: neposrednom pogodbom i javnim nadmetanjem. prioritet se određuje prema danu kad je popis izvršen. zatim troškovi navedeni u izvršnoj ispravi i kamata od dana unovčenja stvari. Neposrednom pogodbom se obično prodaju stvari manje vrijednosti. vodeći računa da se postigne najbolje unovčenje stvari.

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Na vrijednosnim papirima koji se prenose indosamentom ili za potraživanja za čije je ostvarenje potreban taj papir, zabrana potraživanja se provodi na način što službeno lice oduzima papir od dužnika i predaje ga sudu. Na štednom ulogu kod banke zabrana se može postići i bez oduzimanja štedne knjižice od dužnika. Banka će na zahtjev suda dostaviti sudu podatke o štednom ulogu dužnika, a ne smije obavještavati dužnika da su podaci traženi. Dužniku se rješenje o zabrani dostavlja tek kad banka obavijesti sud da je izvršena zabrana potraživanja dužnika. Zabrana potraživanja obezbijeđenog založnim pravom upisanim u javnu knjigu postiže se upisom potraživanja u tu knjigu. Upis se vrši po službenoj dužnosti. Ako ima više povjerilaca, redoslijed prvenstva određuje se prema vremenu upisa. Pravne posljedice zabrane. Povjerilac stiče založno pravo na dužnikovom potraživanju i na kamatama koje na to potraživanje dospijevaju nakon zabrane. Ako je više povjerilaca, red prvenstva se određuje prema danu prijema prijedloga za izvršenje u sudu. Ako su prijedlozi za izvršenje primljeni istog dana, imaju isti red prvenstva. Ako je povjerilac u prijedlogu za izvršenje tražio samo zabranu, a ne i prenos novčanog potraživanja dužnika, obavezan je da u roku od 3 mjeseca od dana kad je obaviješten o zabrani podnese i prijedlog za prenos potraživanja. Ako to ne učini, sud će obustaviti postupak. Prenos potraživanja na povjerioca je izvršna radnja kod izvršenja na potraživanju dužnika, obzirom da zabranom potraživanja povjerilac stiče samo založno pravo. Prenos potraživanja određuje sud rješenjem koje se može donijeti tek nakon što je postalo pravosnažno rješenje o zabrani potraživanja. Međutim, u sudskoj praksi sud istim rješenjem o izvršenju određuje i zabranu i prenos potraživanja. Prenos je sproveden kad se rješenje o prenosu dostavi dužnikovom dužniku. Prenos potraživanja zasnovanog na vrijednosnom papiru je izvršan kad sud stavi na taj papir izjavu o prenosu i papir sa tom izjavom preda povjeriocu. Dužnik je obavezan da povjeriocu na kojeg je preneseno potraživanje pruži potrebna objašnjenja i ustupi isprave potrebne radi ostvarenja potraživanja. S druge strane povjerilac na zahtjev dužnika polaže jemstvo da će isprave vratiti nakon ostvarenja potraživanja. Vrste: Razlikuju se 2 vrste prenosa: prenos radi naplate i prenos umjesto isplate. Kod prenosa radi naplate ne prenosi se samo potraživanje, već samo određena ovlaštenja koja iz njega proizilaze, a prvenstveno ovlaštenje na naplatu potraživanja. Pravo na naplatu uključuje i pravo na preduzimanje svih radnji potrebnih za očuvanje i ostvarenje prenesenog potraživanja, kao i prava u vezi sa zalogom datim za osiguranje tog potraživanja. Izvršni povjerilac osim prava ima i obavezu da preduzima pomenute radnje i izvršnom dužniku odgovara za štetu nastalu zbog njihovog propuštanja. Izvršni povjerilac stiče i pravo da ostvarenje prenesenog potraživanja traži u parnici protiv dužnikovog dužnika. U takvom slučaju je dužan da o parnici obavijesti izvršnog dužnika koji može stupiti u parnicu. Međutim, izvršni dužnik je zadržao položaj povjerioca. Zbog toga izvršni povjerilac, na kojeg je izvršen prenos radi naplate, ne može raspolagati potraživanjem – ne može na teret izvršnog dužnika zaključiti poravnanje, oprostiti dug niti sklopiti ugovor o arbitraži sa dužnikovim dužnikom. Bitno je napomenuti da se prenosom potraživanja položaj dužnikovog dužnika ne može pogoršati. Prenos umjesto isplate kao sredstvo izvršenja ima iste pravne posljedice kao cesija u obligacionom pravu. Dakle, na izvršnog povjerioca prelazi potraživanje sa svim sporednim pravima. Prenosom potraživanja

128

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
umjesto isplate ostaje odgovornost izvršnog dužnika za istinitost i naplativost potraživanja po pravilima obligacionog prava. Bitno je naglasiti da prenos umjesto isplate za povjerioca nosi veći rizik od prenosa radi naplate. Prenosom umjesto isplate izvršni povjerilac se smatra namirenim u visini izvršenog prenosa, bez obzira da li je i stvarno naplatio preneseno potraživanje, odnosno da li će ga uopće naplatiti. Dužnikov dužnik npr.može biti insolventan ili jednostavno nespreman da udovolji svojoj obavezi. Izvršenje na plati. Ovdje je dužnikov poslodavac u poziciji dužnikovog dužnika. Rješenjem o izvršenju se prvo određuje zabrana na platu u određenom dijelu, a zatim se dužnikovom poslodavcu nalaže da novčani iznos za koji je određeno izvršenje isplati izvršnom povjeriocu. Ako ima više povjerilaca koji ne mogu biti u cjelosti podmireni, izvršenje se provodi srazmjerno visini njihovih potraživanja. U slučaju da dužnik promijeni poslodavca, rješenje o izvršenju ga "prati", jer je prethodni poslodavac obavezan da rješenje proslijedi novom poslodavcu i o tome obavijesti sud. Ako prethodnom poslodavcu nije poznat novi poslodavac dužnika, obavijestiće sud koji će podatke o tome zatražiti od izvršnog povjerioca. Ako prethodni poslodavac propusti izvršiti navedene obaveze, odgovara za štetu koju zbog toga trpi izvršni povjerilac. Isto tako, ako poslodavac propusti da izmiri obaveze iz rješenja o izvršenju na plati, izvršni povjerilac može protiv njega ustati tužbom. Kad je u pitanju odnos između administrativne i sudske zabrane, administrativna zabrana će imati prvenstvo ako je založno pravo radi ostvarenja tog potraživanja zasnovano prije založnog prava radi ostvarenja sudske zabrane. Izuzetak od ovog pravila postoji u slučajevima sudskog ostvarenja privilegovanih potraživanja: po osnovu zakonskog izdržavanja, naknade štete nastale narušenjem zdravlja, gubitkom ili umanjenjem radne sposobnosti ili naknade štete po osnovu izgubljenog izdržavanja zbog smrti davaoca izdržavanja. Administrativna zabrana nema uticaja na ostvarenje ovih potraživanja. Izvršenje na drugim potraživanjima i pravima sprovodi se primjenom sredstava za izvršenje koja su najadekvatnija za ostvarenje konačnog cilja izvršenja s obzirom na prirodu i karakter svakog od ovih potraživanja ponaosob. Na potraživanju dužnika da mu se isporuče pokretne stvari ili nekretnine prvo se primjenjuje zabrana potraživanja, zatim prenos radi naplate na izvršnog povjerioca, i na kraju prodaja stvari. Ako dužnikov dužnik ne želi dobrovoljno predati stvari, izvršni povjerilac može ustati tužbom i zahtijevati predaju. Izvršenje na drugim imovinskim pravima (npr.patent, plodouživanje i sl), izvršenje se provodi zabranom tog prava i njegovim unovčavanjem (prodajom kao i kod pokretnih stvari). Sredstva izvršenja na nekretninama. Kad povjerilac u prijedlogu za izvršenje traži da se izvršenje sprovede na nekretnini dužnika, obavezan je da podnese izvadak iz zemljišne knjige ili drugi dokaz da je dužnik vlasnik nekretnine. Izvršenje na nekretninama se provodi: zabilježbom rješenja o izvršenju u zemljišnu knjigu, utvrđenjem vrijednosti nekretnina, prodajom nekretnine i namirenjem povjerilaca iz iznosa dobijenog prodajom. Zabilježbom povjerilac stiče pravo na nekretnini ili pravo na namirenje. Ako ima više povjerilaca, redoslijed njihovog namirivanja odgovara redoslijedu sticanja založnog prava na nekretnini. Prvenstvo pritom imaju povjerioci čije založno pravo je ugovorom zasnovano. Nakon što rješenje o izvršenju postane pravosnažno, sud pristupa utvrđivanju vrijednosti nekretnine. Utvrđivanju će se pristupiti i ranije na zahtjev izvršnog povjerioca koji pristaje da snosi troškove ako izvršenje bude obustavljeno. Lica koja imaju prednost u odnosu na izvršnog povjerioca mogu predložiti da

129

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
se izvršenje obustavi ako utvrđena vrijednost nekretnine ne pokriva ni djelimični iznos njihovih potraživanja. O takvom prijedlogu odlučuje sud vodeći računa o načelima svrsishodnosti i socijalnosti. Prodaja nekretnine određuje se zaključkom koji se donosi nakon pravosnažnosti rješenja o utvrđivanju vrijednosti. Od objavljivanja zaključka na oglasnoj tabli suda, pa do dana prodaje mora proteći najmanje 30 dana, a zaključak se dostavlja strankama i drugim učesnicima postupka. Zaključkom se određuju način, uslovi, vrijeme i mjesto prodaje ako se prodaja odvija nadmetanjem. Prodaja se može obaviti na 2 načina: usmenim javnim nadmetanjem i neposrednom pogodbom, koja se sklapa u pismenoj formi preko firme za promet nekretnina ili preko službenog lica. Usmeno javno nadmetanje se obavlja na ročištu u zgradi suda, pred sudijom pojedincem. U nadmetanju mogu učestvovati samo lica koja su položila jemstvo u visini 10% utvrđene vrijednosti. Kao kupac se ne mogu javiti: dužnik, sudija, niti bilo koje drugo lice koje po službenoj dužnosti učestvuje u postupku prodaje, niti lica koja po zakonu ne mogu steći nekretninu koja je predmet izvršenja. Na prvom ročištu nekretnina se ne može prodati ispod utvrđene vrijednosti, a na drugom ročištu ispod 2/3 utvrđene vrijednosti. Između 2 ročišta mora proteći najmanje 30 dana. Stranke i založni povjerioci se mogu sporazumjeti da se nekretnina proda i ispod navedenih vrijednosti. Kupac je dužan položiti cijenu u roku određenom u zaključku o prodaji. U suprotnom će sud rješenjem oglasiti prodaju nevažećom i odrediti novu prodaju. Založno pravo na nekretnini se gasi danom pravosnažnosti rješenja o prodaji nekretnina. Kupac nekretnine i založni povjerilac se mogu sporazumjeti da založno pravo ostane, s tim da kupac preuzme dužnikov dug prema tom povjeriocu. U tom slučaju se kupovna cijena umanjuje za iznos preuzetog duga. Prodajom nekretnine se ne gase stvarne služnosti niti stvarni tereti koji su upisani u zemljišnoj knjizi prije prava založnih povjerilaca i prava izvršnih povjerilaca. Lične služnosti i ostali stvarni tereti se gase, uz obeštećenje za titulare ovih prava. Ako dođe do spora o visini naknade, naknadu će odrediti sud. Namirenje povjerilaca vrši se nakon pravosnažnosti rješenja o predaji nekretnine kupcu. Sud za diobu iznosa postignutom prodajom određuje ročište. O namirenju sud odlučuje rješenjem. Žalba odgađa izvršenje, njeno usvajanje moglo uticati na izvršenje. Iz prodajne cijene se prije svega namiruju tzv.prvenstvena potraživanja, a zatim: povjerioci na čiji prijedlog je određeno izvršenje, založni povjerioci, lica koja imaju pravo na naknadu za lične služnosti i stvarne terete, te DPZ za potraživanja dažbina. U prvenstvena potraživanja spadaju: (1) troškovi izvršnog postupka, (2) dažbine dospjele za prethodnu godinu i (3) privilegirana potraživanja. Povjerilac ili drugo lice koje se namiruje iz prodajne cijene može (ako je to od uticaja na njegovo namirenje), drugom osporavati postojanje potraživanja, njegovu visinu i red po kome se treba namiriti. Sud će lice koje je osporilo potraživanje uputiti na parnicu ako odluka zavisi od spornih činjenica, a ako se spor tiče pravnih pitanja odlučiće sam. Nedospjela potraživanja založnog povjerioca isplatiće se od dana donšoenja rješenja o namirenju do dana dospjelosti potraživanja. Iznos potraživanja koje je obezbijeđeno založnim pravom, a zavisi od uslova, stavlja se u sudski depozit i isplaćuje po ispunjenju uslova. Izvršenje na sredstvima na računu dužnika vrši se preko računa povjerioca kod banke. Povjerilac je dužan da u prijedlogu za izvršenje naznači banku kod koje se vode novčana sredstva njegovog dužnika, te broj dužnikovog i svog žiro računa.

130

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Ako se stvar nalazi kod trećeg lica koje istu nije voljno predati.BH-PRAVNICI.WWW. Predaja određenih stvari. 130 patenti. U slučaju spora između stranaka o tome koja je količina sirovina i pogonskog materijala potrebna za mjesečnu proizvodnju ili koje stvari odnosno prava su nužni za obavljanje djelatnosti dužnika. mazivo i sl) preko količine potrebne za jednomjesečnu prosječnu proizvodnju. Nakon toga na takvom potraživanju može predložiti izvršenje. 141 podjelu stvari. izvršenje se sprovodi tako što sud na prijedlog povjerioca ocjenjuje vrijednost stvari i rješenjem određuje da dužnik u određenom roku isplati povjeriocu iznos te vrijednosti. Način sprovođenja izvršenja zavisi od vrste stvari (individualno određene ili generičke stvari) i od toga da li se stvari nalaze kod dužnika ili trećeg lica. 128 sirovine. 129 druga obrtna sredstva koja nisu neophodna za vršenje djelatnosti. Povjerilac čije je nenovčano potraživanje utvrđeno pravosnažnom presudom ima mogućnost da prije nego što pokrene izvršni postupak od suda zatraži da dužnika obaveže na plaćanje sudskih penala. trpljenje i propuštanje. U suprotnom sud obustavlja postupak. dakle neće upućivati stranke na parnicu kao u drugim činjeničnim sporovima. 131 WWW. izvršenje se provodi na opći način: službeno lice oduzima stvari i uz potvrdu ih predaje povjeriocu. 137 pražnjenje i prodaju nekretnina. 127 proizvodi namijenjeni prodaji. 131 osnovna sredstva dužnika. Ako stvari nisu pronađene ni kod dužnika niti kod trećeg lica. Ako je u ulozi izvršnog dužnika više lica koja solidarno odgovaraju po izvršnoj ispravi.COM . Izvršenje radi ostvarenja nenovčanih potraživanja Nenovčano potraživanje je svako potraživanje koje se ne sastoji u plaćanju novčanog iznosa.BH-PRAVNICI. Izvršenje prema pravnom licu koje obavlja privrednu djelatnost može se izvršiti na svakom sredstvu podobnom da bude predmet izvršenja i to po slijedećem redoslijedu: 126 gotovina i hartije od vrijednosti. tehnička unapređenja i druga prava.3. 138 radnju. 66. Osnov za ovakvo traženje daje ZOO. Ako se stvari nalaze kod dužnika ili trećeg lica koje je voljno predati stvar. odlučiće sud u samom izvršnom postupku. 140 upisivanje prava u javnu knjigu. Povjerilac može odrediti redoslijed dužnika u prijedlogu za izvršenje. povjerilac može predložiti sudu da na njega prenese dužnikovo potraživanje prema trećem licu na predaju stvari. ukoliko nisu neophodna za vršenje njegove djelatnosti. sud će donijeti jedno rješenje o izvršenju. Zakon reguliše izvršenje nenovčanih potraživanja koja imaju za predmet: 136 predaju i isporuku pokretnih stvari. a ako to ne učini naplata će se obaviti redoslijedom kojim su dužnici navedeni u prijedlogu. Predaja i isporuka pokretnih stvari. poluproizvodi za preradu i pogonski materijal (gorivo.COM Izvršenje prema solidarnom dužniku. 139 vraćanje radnika na rad. 142 davanje izjave volje. Sudski penali. Rok za podnošenje prijedloga je 8 dana.

Plaća se isplaćuje u iznosu koji bi radnik ostvario da je bio na radu. Vraćanje radnika na rad sprovodi se na način na koji se sprovodi i izvršenje svih ostalih nezamjenjivih činidbi: izricanjem novčane kazne poslodavcu. Ako dužnik u zamjenjivoj činidbi neće da izvrši određenu radnju po izvršnoj ispravi. Ako dužnik u ostavljenom roku ne ispuni obavezu. a na trošak dužnika. Ako dužnik ponovo ne ispuni obavezu. oduzima se i predaje povjeriocu. Način izvršenja zavisi od toga da li je činidba zamjenjiva ili nezamjenjiva. Na opisani način sprovodi se i izvršenje obaveze na trpljenje i nečinjenje.BH-PRAVNICI. Ako dužnik ne postupi tako. Izvršenje se sprovodi tako što mjesno nadležni sud koji vodi javnu knjigu za određenu nekretninu. Upisivanje prava u javnu knjigu. izvršenje se može sprovesti ako povjerilac dokaže da je pravni prethodnik dužnika lice upisano kao vlasnik. Ako se radi o upisu nekog drugog prava osim prava svojine (npr. sud po službenoj dužnosti sprovodi izvršenje rješenja o izrečenoj novčanoj kazni. a dužnik nije upisan kao vlasnik. povjerilac može predložiti izvršenje. povjerilac mora dokazati da je dužnik stekao vlasništvo na toj nekretnini. nekretninu predaje u posjed povjeriocu. trpljenje ili nečinjenje. Obaveza na radnju. Ako povjerilac učini vjerovatnim da nije mogao nabaviti stvari na drugoj strani. a u odsustvu dužnika njegovom punomoćniku ili odraslom članu porodice. založno pravo). povjerilac može tražiti ovlaštenje od suda da stvari u određenom roku nabavi na drugoj strani. Povjerilac ima i pravo na naknadu štete zbog toga što mu predaja odnosno isporuka stvari nije izvršena. Sud će o tome obavijestiti dužnika. a zatim upis povjeriočevog prava. Sud ovako postupa sve dok dužnik ne ispuni obavezu ili dok zbir izrečenih kazni ne dostigne desetostruki iznos prvoizrečene kazne. Ako niko od ovih lica nije prisutan ili neće da primi stvari. Ispražnjenje i prodaja nekretnina. Pokretne stvari se predaju dužniku. obzirom da su one iste kao obaveza na nezamjenjivu činidbu.BH-PRAVNICI.COM . Naravno. Izvršenje se provodi tako što službeno lice nakon što udalji lica i ukloni stvari sa nekretnine. Bitno je naglasiti da radnik ima pravo u izvršnom postupku tražiti da sud donese rješenje kojim će odrediti da poslodavac radniku isplati plaće dospjele od trenutka pravosnažnosti presude do trenutka vraćanja na rad. daje novi rok za ispunjenje obaveze i izriče novu kaznu u iznosu većem od prethodne.COM Isporuka zamjenjivih stvari. kao prinudno sredstvo prema dužniku mogu se primijeniti samo novčane kazne. Zamjenjiva je kad je umjesto dužnika može izvršiti i neko drugo lice. Ako se stvari ne pronađu kod dužnika ili trećeg lica. Ako dužnik ne postupi po tom rješenju. 132 WWW. Ako je činidba nezamjenjiva. ili da povjerilac izvrši sam tu radnju. sud će na prijedlog povjerioca rješenjem naložiti dužniku da unaprijed položi sudu iznos potreban za nabavku stvari. određuje da se u javnoj knjizi izvrši odgovarajući upis. a na trošak dužnika. U tom slučaju. odrediti mu rok za prijem stvari nakon što podmiri troškove čuvanja i na kraju ga upozoriti da će u suprotnom stvari biti prodate i iz prodajne cijene namireni troškovi. sud će na njegov prijedlog procijeniti vrijednost stvari i rješenjem odrediti da mu dužnik u tom roku isplati iznos te vrijednosti.WWW. izvršenje se provodi tako što sud ovlašćuje povjerioca da drugom licu povjeri izvršenje. Količina zamjenjivih stvari određene vrste koja je navedena u izvršnoj ispravi. pojverilac može na osnovu tog rješenja predložiti izvršenje protiv dužnika. Ako dužnik nije upisan kao vlasnik nekretnine. a koja se nađe kod dužnika ili trećeg lica. povjerilac u prijedlogu za izvršenje može zahtijevati da se prvo upiše pravo svojine na dužnika. a na trošak dužnika. stvari će biti predate trećem licu na čuvanje. sud mu izriče novčanu kaznu i ostavlja rok za plaćanje kazne i izvršenje obaveze. U takvom slučaju sud može na prijedlog povjerioca odrediti da dužnik unaprijed položi iznos troškova.

Zasniva se upisom. s tim što se izvršenje može provesti i prema trećem licu koje je nekretninu steklo u međuvremenu. smatra se da je dužnik dao izjavu volje u trenutku kad je povjerilac ispunio svoju obavezu.BH-PRAVNICI. te povjerilac ne mora dokazivati njenu vjerovatnost. Ako je obaveza na davanje izjave volje sadržana u poravnanju. Ako ispunjenje obaveze na davanje izjave volje zavisi od ispunjenja obaveze povjerioca. POSTUPAK OBEZBJEĐENJA 69.BH-PRAVNICI. 148 da povjerilac učini vjerovatnom opasnost usljed koje bi se ostvarenje potraživanja spriječilo ili znatno otežalo Prethodne mjere se mogu odrediti i na osnovu poravnanja-nagodbe zaključene pred sudom ili organom uprave. što zavisi od toga koji je od ova dva načina određen izvršnom ispravom. 147 da odluka još nije postala pravosnažna ili izvršna. Založno pravo na nekretnini zasniva se pod slijedećim uslovima: (1) da se radi o novčanom potraživanju povjerioca i (2) da se to potraživanje dokazuje izvršnom ispravom. 3. odnosno rukovodeći se time da li je fizička dioba moguća ili ne.COM . a protiv koje je dopušteno ponavljanje postupka. Opasnost kao uslov se zakonski prezumira u određenim situacijama. Upis založnog prava ne sprečava dužnika da raspolaže nekretninom. vremenu njegovog dospijeća i njihovu saglasnost da se potraživanje obezbijedi upisom založnog prava na nekretnini. kao i na osnovu platnog naloga izdatog na osnovu čeka ili mjenice. Za odlučivanje o prijedlogu za obezbjeđenje nadležan je sud koji vodi javnu knjigu za nekretninu. SREDSTVA OBEZBJEĐENJA U sredstva obezbjeđenja spadaju: založno pravo na nekretninama. odnosno popisom pokretnih stvari dužnika. smatra se da je ispunjena u trenutku dospjelosti. Prethodne mjere Kao sredstvo obezbjeđenja primjenjuju se kad su ispunjene slijedeće pretpostavke: 146 da se radi o novčanom potraživanju koje je utvrđeno odlukom domaćeg organa.COM Dioba stvari. Smatra se da opasnost postoji ako je prijedlog za obezbjeđenje zasnovan na nekoj od slijedećih odluka: 2. Obzirom da bi prinudno ostvarenje ove obaveze bilo teško postići bez dovođenja u pitanje integriteta ličnosti. prethodne mjere i privremene mjere. umjesto prinude pribjegava se fikciji da je izjava volje data u trenutku pravosnažnosti presude koja sadrži obavezu na davanje izjave volje. određuje je sud u izvršnom postupku prema pravilima imovinskog prava.WWW.3. 67. Potpisani zapisnik o sporazumu stranaka ima snagu sudske nagodbe. na krivičnu presudu kojom je usvojen imovinskopravni zahtjev. 133 WWW. Ako način diobe nije određen izvršnom ispravom. na platnom nalogu izdatom na osnovu mjenice ili čeka protiv kojih je blagovremeno podnesen prigovor. Sud na prijedlog stranaka određuje ročište na kome se u zapisnik unosi sporazum stranaka o postojanju novčanog potraživanja. Davanje izjave volje. Izvršenje se provodi fizičkom diobom ili prodajom zajedničke stvari.

ili je prestalo. Njihov cilj je da se očuva postojeće stanje u imovini dužnika radi obezbjeđenja budućeg izvršenja. 5. zabrana banci da sa računa dužnika isplaćuje novčani iznos za koji je određena prethodna mjera. ali se primjenjuju samo samo ako ne postoje uslovi za primjenu prethodnih mjera. na presudi po kojoj bi se izvršenje trebalo provesti u inostranstvu. Vrste prethodnih mjera su: popis pokretnih stvari. sud će na prijedlog dužnika obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje: 151 ako dužnik ispuni obavezu koja se obezbjeđuje. Privremene mjere Uopće. predbilježba založnog prava na nekretnini dužnika ili na pravu uknjiženom na nekretnini. Bitno je napomenuti da privremena mjera nije dopuštena ako postoje uslovi za primjenu prethodne mjere.COM . f) Zabrana dužniku da otuđi ili optereti nekretninu ili svoja stvarna prava na nekretnini. g) Zabrana dužnikovom dužniku da isplati potraživanje dužniku. već je kod njih težište na faktičkom obezbjeđenju. na presudi po osnovu priznanja protiv koje je izjavljena žalba.BH-PRAVNICI. 153 ako je pravosnažno utvrđeno da potraživanje nije ni nastalo. na poravnanju zaključenom pred sudom ili organom uprave. zabrana dužnikovom dužniku da isplati potraživanje ili da mu preda stvari. Sud na prijedlog dužnika može odrediti 2 ili više prethodnih mjera istovremeno. Za odlučivanje o prethodnim mjerama mjesno je nadležan sud koji bi bio nadležan za sprovođenje izvršenja. kao i čuvanje tih stvari – ako se odredi čuvanje. s tim što se privremena mjera izdaje i u slučaju kad povjerilac učini vjerovatnim da 134 WWW. uz upis te zabrane u zemljišne knjige. Pretpostavke za primjenu: povjerilac mora učiniti vjerovatnim postojanje potraživanja i postojanje opasnosti da će bez privremene mjere dužnik spriječiti ili znatno otežati naplatu potraživanja time što će stvari iz svoje imovine otuđiti. Privremene mjere za obezbjeđenje novčanog potraživanja.4. Vrste privremenih mjera u zakonu nisu navedene iscrpno. Sud će prethodnu mjeru ukinuti ako prestane neki od uslova za njeno preduzimanje. h) Nalog banci da sa dužnikovog računa uskrati isplatu iznosa na koji je određena privremena mjera. Privremenim mjerama se ne zasniva založno pravo. Mogu se primijeniti prije pokretanja postupka za ostvarenje pravne zaštite. koji se pobija na zakonom predviđen način. Privremene mjere mogu se odrediti za obezbjeđenje i novčanih i nenovčanih potraživanja. kao i nakon njegovog okončanja.WWW. Privremene mjere za osiguranje nenovčanih potraživanja.COM 4. 6.BH-PRAVNICI. Sud će obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje i ako u roku od 15 dana od isteka vremena za koje je određena prethodna mjera ne budu ispunjeni uslovi za prinudno izvršenje. u toku samog postupka. Mjera može trajati najduže 8 dana od ispunjenja uslova za prinudno izvršenje. da primi stvari ili da njima raspolaže. Tako. prikriti i sl. 152 ako dužnik učini vjerovatnim da je u vrijeme donošenja privremene mjere potraživanje već bilo naplaćeno ili dovoljno obezbijeđeno. onda se stvari na čuvanje predaju trećem licu. Pretpostavke su iste kao i za osiguranje novčanih potraživanja. već samo primjerice: e) Zabrana dužniku da raspolaže pokretnim stvarima. te zabrana dužniku da takvo potraživanje naplati. 69.

bračnim i paternitetskim sporovima. ako je proteklo vrijeme na koje je određena privremena mjera. sud će izdati privremenu mjeru samo ako povjerilac u ostavljenom roku položi određeni iznos kao jemstvo za štetu koja bi dužniku mogla nastati sprovođenjem privremene mjere. 135 WWW. a na ime jemstva. 3. Sud će tako postupiti i u slučaju kad je povjerilac učinio vjerovatnim postojanje potraživanja i opasnosti ako bi sprovođenjem privremene mjere dužniku bila nanesena šteta. ako povjerilac u ostavljenom roku nije pokrenuo postupak radi opravdanja mjere izdate prije pokretanja postupka.. U zakonu su istaknute slijedeće vrste privremenih mjera: 158 zabrana otuđenja i opterećenja nekretnina na koje je upravljeno potraživanje. ako dužnik kod suda položi iznos potraživanja koje se obezbjeđuje mjerom. U funkciji uslova za izdavanje privremene mjere jemstvo se javlja u slučajevima kad povjerilac nije učinio vjerovatnim postojanje potraživanja i opasnosti kao osnovnih pretpostavki za izdavanje privremene mjere. Ako je privremena mjera određena prije pokretanja postupka. zajedno sa kamatama i troškovima. Ako je podnesen prije pokretanja postupka. Povjerilac može u prijedlogu za izdavanje privremene mjere izjaviti da se umjesto privremene mjere zadovoljava i polaganjem određenog iznosa od strane dužnika. Ako dužnik položi jemstvo. 4. a povjerilac nije tražio produženje. ako je to nužno za izdržavanje radnika i lica koja je on po zakonu dužan izdržavati. 2. 160 plaćanje plate radniku za vrijeme spora o nezakonitosti odluke o prestanku radnog odnosa.. Žalba ne zadržava izvršenje rješenja suda kojim je utvrđen osnov i visina štete. sud će obustaviti postupak odobrenja i ukinuti već provedene radnje. Za donošenje rješenja nadležan je sud pred kojim se vodi postupak. postupku zbog ometanja posjeda. Trajanje privremene mjere određuje se rješenjem. te zabrana da se izvrši promjena na stvarima na koje je upravljeno potraživanje. To su uglavnom situacije u kojima je potrebno spriječiti nasilno postupanje ili nastanak nenadoknadive štete (npr. Trajanje privremene mjere sud može produžiti na prijedlog povjerioca pod uslovom da se nisu promijenile okolnosti pod kojima je mjera određena.u izvršnom postupku. ili koju povjerilac nije opravdao. ako je prijedlog podnesen u toku postupka.BH-PRAVNICI. Posebnim zakonom se predviđaju situacije u kojima sud donosi privremene mjere po službenoj dužnosti. Privremene mjere se po pravilu izdaju na prijedlog povjerioca.COM . uz upis zabrane u zemljišnu knjigu. Sud će na prijedlog dužnika ukinuti privremenu mjeru u slijedećim slučajevima: 1. Dužnik ima pravo na naknadu štete koja mu je nanesena privremenom mjerom za koju se utvrdi da je bila neosnovana. određuje se rok u kome postupak mora biti pokrenut.) Jemstvo se u izvršnom postupku koristi u dvostrukoj funkciji: umjesto privremene mjere i kao uslov za izdavanje privremene mjere. nadležan je sud koji bi bio nadležan da odlučuje o prijedlogu za izvršenje. U takvom slučaju.BH-PRAVNICI.COM je mjera potrebna da bi se spriječila upotreba sile ili nastanak nenadoknadive štete. Naknada se ostvaruje u izvršnom postupku na prijedlog dužnika.WWW. 159 zabrana dužniku da preduzme radnje koje mogu nanijeti štetu povjeriocu. ako se nakon izdavanja privremene mjere izmijene okolnosti zbog kojih je mjera određena.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->