PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

GRAĐANSKO PROCESNO PRAVO
SKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
UVODNA RAZMATRANJA
1. POJAM I PREDMET GRAĐANSKOG PROCESNOG PRAVA Građansko procesno pravo obuhvata 2 vrste procesnih normi: organizacione i funkcionalne. Organizacionim se ustanovljavaju sudovi-organizacija, sastav i nadležnost. U funkcionalne spadaju pravila kojima se uređuje postupak. Izvori građanskog procesnog prava mogu se podijeliti na formalne i faktičke. Formalni su ustav, zakoni i podzakonski akti. U faktičke spadaju sudska praksa (iudicatura) i pravna nauka (iuris prudens). 2. METODI OSTVARIVANJA GRAĐANSKOG PRAVOSUĐA GPP je grana prava, a građanski postupak je njen predmet. Kao grana prava, GPP je skup normi, ustanova i propisa povezanih u jednu logičku cjelinu. Građanski postupak se sastoji od sistema radnji koje se nazivaju procesno-pravnim radnjama. Postoji više vrsta građanskih postupaka, od kojih su se neki razvili u samostalne građanske postupke. To su: parnični, vanparnični i izvršni postupak. Sadržaj sudske funkcije u parničnom postupku je u odlučivanju, koje se sastoji u tome da se na utvrđeno činjenično stanje primjenjuje odgovarajuća pravna norma sa ciljem zaštite ugroženog ili povrijeđenog prava. U vanparničnom postupku sadržaj sudske funkcije primarno je u uređivanju, stvaranju i mijenjanju građanskopravnih odnosa. Sadržaj sudske funkcije u izvršnom postupku je u egzekutivnom postupanju suda kao državnog organa. Tu se postiže ostvarenje prava na način što se subjekt obaveze u propisanoj formi prisiljava da udovolji obavezi utvrđenoj u izvršnoj sudskoj odluci ili nekoj drugoj izvršnoj ispravi. 3. MJESTO GRAĐANSKOG PROCESNOG PRAVA U SISTEMU PRAVA GPP je u najbližoj vezi sa ustavnim, građanskim materijalnim pravom, te krivičnim i upravnim pravom. Odnos prema ustavnom pravu. Ustavima se vršenje sudske funkcije povjerava redovnim sudovima, a utvrđuju se i osnovni principi organizacije sudova i sudske funkcije (zakonitost, sudska nezavisnost, zbornost, dvostepenost itd). Svi ovi principi se konkretiziraju kroz norme procesnog prava. Načelo sudske nepristrasnosti i načelo kontradiktornosti su dva najvažnija principa koji su na nivou ustavnih načela, a zastupljeni su u normama organizacionog i funkcionalnog procesnog prava. Odnos GPP prema materijalnom građanskom pravu. Do odvajanja GPP od građanskog materijalnog prava došlo je tek u 19.vijeku. Razlikovanje procesnog od materijalnog građanskog prava ima kako teorijski, tako i praktični značaj. Npr. procesne radnje se ne ispituju u pogledu njihove valjanosti kao poslovi građanskog prava, već u pogledu njihove dopuštenosti. Kad je procesna radnja dopuštena, ona neće uvijek samim svojim preduzimanjem proizvesti dejstvo. Osim toga, u pogledu teritorijalnog važenja normi procesnog prava uvijek važi načelo lex fori, a u pogledu važenja normi materijalnog prava načelo lex causae. Odnos građanskog postupka prema materijalnom pravu. Predmet materijalnog prava su norme kojima se reguliše nastanak, promjena i prestanak pravnih odnosa. Predmet normi procesnog prava je utvrđivanje organa kojima se povjerava vršenje pravozaštitne funkcije i postupak u kome se ostvaruje ta funkcija. Obje vrste normi imaju isti krajnji cilj: ostvarenje utvrđenog pravnog poretka u društvenim odnosima. Zato je postupak neodvojiv od materijalnog prava, čijem ostvarenju služi. Istovremeno, postupak posjeduje i relativnu samostalnost u odnosu na materijalno pravo, jer kao pravosudna institucija doprinosi

2

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
ostvarivanju i daljem razvoju postojećeg pravnog poretka, a time i ukupnih društvenih odnosa. Forma i formalizam u postupku. Pravu je svojstvena forma zbog toga što bez forme ne bi moglo ostvarivati svoju osnovnu funkciju – obezbjeđenje stabilnosti i sigurnosti pravnog poretka. U procesnom pravu je pravna forma još više izražena. Radnje kojima subjekti postupka ostvaruju svoja procesna prava i obaveze se preduzimaju u zakonom propisanim oblicima, tj. na području procesnog prava važi princip stroge forme. S druge strane, na području materijalnog prava važi princip slobodne forme. Princip stroge forme u parničnom postupku je u službi ostvarenja tri osnovna cilja: zakonitost, pravna sigurnost i efikasnost. Pravna forma prerasta u formalizam onda kad postane sama sebi svrhom, tj. kad prestane služiti naprijed navedenim ciljevima. Odnos između GPP i upravnog prava. Parnični postupak je najstarija pravna institucija, iz čijeg okvira se izdvojio prvo krivični, a u novije vrijeme i upravni postupak. U upravnom postupku prisutne su mnoge institucije koje se ne razlikuju od instituta građanskog postupka. Osim toga, nema jasnog razgraničenja između parničnog i upravnog postupka, kakvo npr.postoji između građanskog i krivičnog postupka zahvaljujući određenosti krivično-pravnog predmeta. Neka obilježja na osnovu kojih se mogu uočiti razlike između upravnog i građanskog postupka su: 4. Po jednom shvatanju, bitno obilježje građanskopravnog odnosa je u jednakosti subjekata, za razliku od upravnopravnog odnosa u kome je na jednoj strani državni organ kao nosilac vlasti kome je druga strana potčinjena. Ovaj kriterij se smatra nedovoljnim, jer se državni organi mogu pojaviti kao ravnopravne stranke u međusobnom odnosu, ali taj odnos neće samim tim biti građanskopravni. Po drugom shvatanju, bitan kriterij za razlikovanje građanskopravne od upravne stvari je u tome da li u konkretnom slučaju organ državne vlasti vrši ovlaštenja koja su mu zakonom povjerena, ili se javlja kao nosilac prava i obaveza koja ima svaki drugi subjekt. 5. Obzirom da ovi kriteriji nisu dovoljni za kategorijalno razlikovanje, pribjegava se kriteriju formalno-pravnog razgraničenja. Po formalno-pravnom kriteriju, građanskopravnim predmetima se smatraju oni za čije su rješavanje nadležni sudovi u parničnom postupku, a upravnim oni koji se rješavaju u upravnom postupku. U savremenom pravu se upravna djelatnost i sudska funkcija međusobno približavaju u mnogim aspektima. Za djelatnost upravnih organa, kao i za djelatnost sudova, važi načelo zakonitosti. Karakteristika odnosa između upravnog i sudskog postupka jeste i međusobno dejstvo akata, tj. dejstvo presude u upravnom postupku i dejstvo upravnog akta u parničnom postupku. Ako se u parničnom postupku kao prethodno pitanje pojavi stvar koja je već pravnosnažno riješena u upravnom postupku, sud je vezan za odluku upravnog organa u okviru njene pravosnažnosti. Važi i obrnuto. Ovaj princip vezanosti za akte drugog organa je u funkciji očuvanja jedinstva pravnog poretka. Razgraničenje nadležnosti između sudova i upravnih organa vrši se po pravilima o apsolutnoj nadležnosti: ako je pokrenut parnični postupak, a radi se o upravnopravnoj stvari, sud će se oglasiti apsolutno nenadležnim i odbaciti tužbu. Važi i obrnuto. Odnos građanskog procesnog prava i krivičnog procesnog prava Sličnosti i razlike. Sličnosti su uslovljene time što i građansko i krivično pravosuđe vrše jedinstveni sudovi, a razlike time što se funkcija sudova u jednom i drugom postupku ostvaruje u različitim predmetima. Ono što je zajedničko za krivični i građanski postupak prvenstveno su ustavna načela na kojima je

3

WWW.BH-PRAVNICI.COM

da raspravljanje i odlučivanje o građanskopravnom zahtjevu pridruži krivičnom postupku (adhezioni postupak). a predmet krivičnog postupka je raspravljanje i odlučivanje o tome da li je učinjeno krivično djelo. ako je pred krivičnim sudom donesena oslobađajuća presuda. Stoga. zaključno sa objektivnom odgovornošću. Građanska subjektivna odgovornost je strožija od krivične. U krivičnom pravu po pravilu se odgovara za umišljaj. kad je sud u krivičnom postupku utvrdio postojanje krivičnog djela i krivične odgovornosti. Takođe su im zajednička i načela kojima se osigurava pravilno ostvarenje sudske funkcije. sudskog poravnanja i druge ustanoev kojima se ostvaruje načelo dispozitivnosti u parničnom postupku. Vezanost suda u građanskom postupku za presudu donesenu u krivičnom postupku. javnosti. pravna zaštita povodom povrijeđenog ili osporenog prava može se postići i putem arbitraže.BH-PRAVNICI. U krivičnom postupku ne postoje ustanove povlačenja tužbe. Pravosnažna osuđujuća krivična presuda veže sud u parničnom postupku.COM zasnovano organizacijsko i funkcionalno uređenje sudova: zakonitost. slobodne ocjene dokaza i materijalne istine. Ona postoje i u krivičnom postupku. To su slijedeće situacije: . te izricanje sankcije. usmenosti. a krivični postupak pokreće javni tužilac po službenoj dužnosti. Ostvarenje krivičnopravnih normi postiže se samo u krivičnom postupku. odricanja od tužbenog zahtjeva. Ako ista radnja proizvodi i krivičnopravnu i građanskopravnu posljedicu. koji ne može utvrđivati činjenice koje bi isključile odgovornost za štetu uzrokovanu umišljajnim krivičnim djelom. S druge strane. Ako ako sud u krivičnopravnoj stvari donese oslobađajuću presudu ili obustavi postupak. razlike između građanskog i krivičnog postupka manifestuju se i na području nekih načela. titular građanskopravnog ovlaštenja ima 2 alternativne mogućnosti: 1. . da li postoji krivčna odgovornost učinioca. već tu stranku upućuje na pokretanje parničnog postupka. on ne može odbiti i građanskopravni zahtjev stranke iz adhezionog postupka. Razlike između krivičnog i građanskog postupka uslovljene su razlikama njihovih predmeta. sud u 4 WWW. parnični sud nije vezan za nju jer nepostojanje krivične odgovornosti ne znači da istovremeno ne postoji ni građanska odgovornost. To su načela: kontradiktornosti.BH-PRAVNICI. nezavisnost sudova. S druge strane.WWW. Građanski postupak tužbom pokreće subjekt osporenog ili povrijeđenog prava. kao i sama logika daju opravdanje za vezanost parničnog suda za činjenice utvrđene u krivičnom postupku. Svojstvo krivično-pravne stvari ima samo ono djelo koje je zakonom utvrđeno kao krivično djelo. zbornost. ali je njihov domet sasvim neznatan.kad je istom radnjom prouzrokovano krivično djelo i neka građanskopravna posljedica. Načelo dispozitivnosti i raspravno načelo su specifična načela parničnog postupka. 2. U građanskom pravu se odgovara za sve oblike krivice. Postoje 3 situacije u kojima je sud u građanskom postupku vezan za presudu donesenu u krivičnom postupku.kad presuda donesena u krivičnom postupku ima karakter pravno relevantne činjenice građanskog prava.COM . Tada se ne može umanjiti ni naknada štete zbog slabog imovinskog stanja štićenika. a izuzetno i za nehat. . Razlog tome je činjenica da je parnični postupak redovni način raspravljanja i odlučivanja o građanskopravnim zahtjevima.kad krivično djelo ima karakter prethodnog pitanja u parničnom postupku. dvostepenost itd. da pokrene samostalan građanski postupak. Predmet građanskog postupka je raspravljanje i odlučivanje u sporovima iz građansko-pravnih odnosa. onda razlozi pravne sigurnosti i ekonomičnosti. Osim toga. pa se samo u tom postupku može donijeti odluka sa dejstvom res iudicata. Ako se krivično djelo i krivična odgovornost javljaju u građanskom postupku kao prethodno pitanje.

pravo drugog bračnog druga na razvod. predstavlja pravno relevantnu činjenicu za koju porodično pravo vežu posljedicu .BH-PRAVNICI.COM .WWW. U određenim situacijama se pravosnažnoj presudi u krivičnom postupku daje karakter pravno relevantne činjenice.COM građanskom postupku je vezan za odluku donesenu u krivičnom postupku i to bez obzira na to da li je ona presuđujuća ili oslobađajuća. Npr.umišljajno lišavanje života ostavioca. za koju se veže nastanak određenih pravnih posljedica.BH-PRAVNICI. upotreba sile ili prijetnje u cilju sastavljanja testamenta i sl. Npr. 5 WWW. nedostojnost za nasljeđivanje nastupa usljed određenih krivičnih djela nasljednika kao npr.pravosnažna presuda kojom je jedan bračni drug osuđen za krivično djelo kaznom zatvora duže od 3 godine.

POJAM I PREDMET PARNIČNOG POSTUPKA Građanski parnični postupak je opći i osnovni metod raspravljanja i odlučivanja u građanskopravnim sporovima. te imovinskih i drugih građanskopravnih odnosa. osim ako su neki od ovih sporova posebnim zakonom stavljeni u nadležnost drugih sudova.COM . a povodom određenog tužbenog zahtjeva koji postavlja tužilac i od suda traži zaštitu. primjenom materijalnog prava na postojeće činjenično stanje. Samo ako jedan od subjekata zatraži sudsku zaštitu. PARNIČNI POSTUPAK. pravila ovog postupka primjenjuju redovni sudovi u raspravljanju i odlučivanju o sporovima koji nastaju iz ličnih i porodičnih odnosa. Mada se parnica pokreće povodom spora. postupak ostvaruje i značajnu vaspitnu ulogu. ali ne mora dovesti do nje. Prema najširem shvatanju. FUNKCIJA PARNIČNOG POSTUPKA Prema starijem. Ius dicere. spor je svako stanje u pravnim odnosima kada se postavljeni zahtjev sukobljava sa određenim otporom ili suprotstavljanjem. odnosno kao cjelovita metoda ostvarivanja sudske funkcije u građanskopravnim sporovima.BH-PRAVNICI. individualističkom shvatanju. tada dolazi do parnice kao procesno-pravnog odnosa. Svaka sudska presuda. Danas je nesporno da se u građanskom postupku ostvaruje pravozaštitna funkcija kao značajna društvena djelatnost. ona je u svojoj egzistenciji od njega nezavisna. krajnji cilj parničnog postupka je zaštita subjektivnih građanskih prava.COM Dio prvi PARNIČNI POSTUPAK OPĆA UČENJA 4.WWW. osim što je akt primjene prava.BH-PRAVNICI. 6 WWW. To je uvijek određeni stepen neslaganja između 2 subjekta u pravnom odnosu. predstavlja i stvaralački čin konkretizacije opće pravne norme na pojedinačnu društvenu situaciju. Građanskopravni odnos povodom kojeg je došlo do parnice može se i ugasiti. Propisi općeg postupka primjenjuju se u situacijama za koje ne postoji propis iz nekog od posebnih postupaka. Obzirom na različite građanskopravne odnose povodom kojih se raspravlja. Ovakvom aktivnošću sud vaspitno utiče na građane da se ponašaju u duhu poštivanja zakona i morala. sud u parničnom postupku utvrđuje uzroke pravnih povreda i izriče sankciju radi njihovog otklanjanja. parnični postupak je podijeljen na opći i posebne postupke. ali se u postupku istovremeno pruža i zaštita subjektivnih prava građana i drugih pravnih subjekata. Subjekti spora mogu svoj spor riješiti sporazumom ili putem arbitraže. 5. Sudska praksa značajno doprinosi razvoju pravnog poretka. SPOR Pojmom građanski postupak označava se postupak kao pravna institucija. Pored zaštitne. PARNICA. Obično prethodi parnici. Parnični postupak je postupak u kome se odlučuje o (ne)postojanju subjektivnog prava. 6. radnih odnosa. Pojmom parnica označava se konkretan postupak koji se vodi između parničnih stranaka. ali to samo po sebi neće imati uticaja na postojanje parnice kao procesnopravnog odnosa. Prema Zakonu o parničnom postupku. Posredstvom parnice se parnični postupak prilagođava potrebama svakog pojedinog predmeta u vršenju sudske funkcije. uz podsticanje stranaka na mirno rješavanje sporova. Zaštitom subjektivnih prava istovremeno se ostvaruje i postojeći normativni poredak u društvenim odnosima. Naime.

Tako se parnica odvija i približava donošenju presude kao završnog akta. Procesne ili parnične radnje imaju funkciju pravnih činjenica. Parnica kao razvoj. Tužilac preduzima ofanzivne parnične radnje u namjeri da svoj zahtjev sudu predstavi opravdanim. U teoriji je sporno pitanje ko su subjekti parnice kao procesnopravnog odnosa. parnica se zasniva između svake stranke i suda. Tek tada se parnica kao pravni položaj pretvara u pravni odnos. postoje 2 osnovna modaliteta razvoja parnice: unutrašnji i vanjski. Dakle. parnica je odnos između stranaka sa jedne i suda sa druge strane. (2) suština parničnih radnji stranaka svodi se na puki izgled i mogućnost u pogledu reakcije suda. procesnopravni odnos se zasniva samo između stranaka.COM . SHVATANJA O PRAVNOJ PRIRODI PARNIČNOG POSTUPKA Parnica kao pravni odnos. koje se sastoji u nizu procesnopravnih situacija koje su međusobno uslovljene. i nije nužna posljedica realizacije ugovorne obaveze. mješoviti). utičući na njen razvoj. ali se njima proizvode procesnopravne posljedice kako prema sudu tako i prema suprotnoj stranci. Prema ovom shvatanju. Na osnovu ovih parametara može se odrediti karakter parnice i priroda spora (činjenični. već više imaju karakter kriterija prema kojima sudija cijeni procesna djelanja stranaka u cilju donošenja odluke. Parnica kao ugovor. Ovo shvatanje polazi od premise da je parnica pravna situacija koja prethodi pravnom odnosu. a posredstvom suda i između samih stranaka. smjenjuju jedna drugu i tako čine tok parnične procedure. Sud održava ekvidistancu prema tužitelju i tuženom i na kraju presuđuje spor.BH-PRAVNICI. (3) parničari mogu biti i subjekti 7 WWW. unutrašnji razvoj parnice individualizira svaki spor ponaosob. koji zauzima svoj stav neovisno o normi kojom je reguliran neki pravni odnos. a sud je samo pasivni posmatrač. procesne norme predstavljaju samo tehničko sredstvo u rukama sudije. Sudska odluka ne obavezuje dok ne stekne svojstvo pravosnažnosti. Osnovni nedostaci ovog učenja su: (1) parnica je osamostaljen pravni odnos. Vanjski razvoj parnice odnosi se prvenstveno na vremensko kretanje parnice. Prema ovom shvatanju. procesnopravne norme nisu imperativne. Po shvatanju trostranog pravnog odnosa. Prema starijem. Na taj način stranke "guraju" parnicu naprijed. (2) parnica nastaje ulaganjem tužbe i litispendencijom.WWW. Kontraktualna teorija parnicu posmatra kao ugovor građanskog prava zaključen između stranaka. Unutrašnji razvoj parnice određen je sadržajem procesnih radnji parničara. Kao pravni odnos parnica nastaje na osnovu mnoštva procesnopravnih radnji i procesnopravnih stanja.COM 7. Pritom sud u svrhu konačnog odlučivanja ocjenjuje pojedine procesne situacije u parnici. njihovog položaja i izgleda na uspjeh. po pravilu neovisan od građanskopravnog odnosa povodom kojeg se vodi. Radnje koje stranke preduzimaju uvijek su usmjerene prema sudu. Shvatanje o parnici kao pravnom odnosu utemeljio je njemački procesualista Oskar Bulow. jer norme procesnog prava za njihovo preduzimanje vežu nastanak procesnih prava i obaveza. Generator razvoja parnice je suprotnost interesa između parničara. civilističkom shvatanju. Tuženi nastoji valjano oponirati i argumentirano se suprotstaviti tužbenim navodima. Parnica kao pravni položaj. u kome su definisana prava i obaveze stranaka. ali ne i odnos između samih stranaka.BH-PRAVNICI. a istovremeno se stvaraju nova prava i obaveze koje traže preduzimanje novih radnji. Shodno navedenom. Svakom slijedećom parničnom radnjom ostvaruje se neko pravo ili izvršava obaveza iz prethodne radnje. Prema publicističkom shvatanju. Ta prava i obaveze dovode subjekte postupka u međusobne procesnopravne odnose. pravni. (3) autonomnost sudske procjene u odnosu na normu vodi pravnoj nesigurnosti. Ovo učenje trpi znatne zamjerke: (1) zanemaruje se imperativni karakter procesnopravnih normi.

(4) Svoju nadležnost za rješavanje spora sud ne zasniva na volji stranaka već na pozitivnim propisima. Razlika između Common Law-a i Civil Law-a je u snazi koju ova dva prava daju sudskim • • • 8 WWW.BH-PRAVNICI.WWW. mada svaka od njih doprinosi njegovom boljem razumijevanju. Parnični postupak može pokrenuti svaki subjekt koji tvrdi da je njegovo subjektivno pravo ugroženo ili povrijeđeno. Ovaj princip je osnovno pravilo sistema precedentnog prava. PRAVNA PRIRODA ANGLOAMERIČKE CIVILNE SUDSKE PROCEDURE Fundamentalna doktrina Common Law-a je "stare decisis". te odnos između suda i stranaka s druge strane. Komplementarno sa prethodnim shvatanjem. Shvatanje parnice kao razvoja kompatibilno je navedenim teorijama. Engleska teorija je odbacila pristup liberalnog tumačenja i opredijelila se za gramatičko tumačenje. već i općom spremnošću sudija da ranije odluke smatraju obaveznim. Ako se pred sudom nađe slučaj za koji ne postoji ni jedan precedent na koji bi se sudija pozvao. Bitna dimenzija teorije o obaveznosti precedenta je njegovo svojstvo izvjesnosti (certainty) i uvjerljivosti (authority). a s druge strane ostavlja sudu priliku da zauzme samostalan stav i donese odluku koja ubuduće može imati značaj sudskog precedenta. Osnovne odrednice Common Law-a su: • • Obzirom da se bez prekida razvijao tokom 8 vijekova. • • Ekletičko shvatanje parnice. odnosno stranaka. ovo učenje čini sintezu koja vodi ka lakšem razumijevanju pravne prirode parnice. jer je parnica istovremeno i razvoj i međusobni odnos stranaka s jedne strane.BH-PRAVNICI. koju nazivaju i "savješću" prava. U osnovu ekletičkog pojma parnice leži više faktora: • • Shvatanje parnice kao procesnopravnog odnosa doprinosi boljem razumijevanju parnice kao cjeline. 8. do tačke isključivosti (tj. kroz sintezu odabranih postavki učenja o njenoj pravnoj prirodi. Osnovne postavke kontraktualne teorije omogućavaju pravilno shvatanje procesa osamostaljivanja parnice od građanskopravnog odnosa. Dodatni faktor u primjeni precedentnog prava je pravičnost (equity). a ne logička cjelina. Međutim. Slijedeći bitan faktor u primjeni precedentnog prava je razum (reason). Ni jedna od naprijed navedenih teorija ne nudi sveobuhvatan odgovor na pitanje pravne prirode parničnog postupka. koja u angloameričkom pravu ima dvostruko značenje: s jedne strane sudu daje mogućnost da se u svojoj odluci pozove na ranije presuđenu stvar. jer sudiji nije data mogućnost da u konkretnom slučaju odbije primijeniti pravno pravilo stvoreno precedentom pod izgovorom da zahtjevima pravičnosti neće biti udovoljeno. da sa njim ne mora biti ni u kakvoj vezi). sud će potražiti razumno rješenje i riješiti konkretan pravni problem. (5) Radnje parničara pred sudom imaju dejstvo ako su preduzete lege artis.COM .COM koji nisu stranke u građanskopravnom odnosu. Otuda izreka "Law is the reason" u angloameričkom pravu. Učenje o parnici kao pravnom položaju je posmatranje parnice kao niza pravnih situacija čiji su učesnici stranke i sud. ali i pravna situacija (položaj) u kome se stranke naizmjenično nalaze. Common Law je prvenstveno historijska kategorija. pravičnost nije zaseban izvor Common Law-a. čini se najprihvatljivijim u pogledu objašnjavanja pravne prirode parničnog postupka. Parnica kao ekletički pojam. uglavnom i bez odobrenja protivne strane. gdje sudije uglavnom riječima daju značenje definirano u rječniku i ne tumače slobodno namjeru zakonodavca. Izvjesnost se u Common Law-u postiže ne samo pravilima logike.

• Sudska odluka u kojoj nije naveden ni jedan precedent je u Common Law-u anomalija. Zakonom uređena pravna zaštita se ostvaruje u odgovarajućim postupcima (sudskim i administrativnim).pravozaštitni zahtjev nije apstraktan. U savremene koncepcije spadaju: 9 WWW. neovisno o postojanju ili osnovanosti tužbenog zahtjeva. U ovakva shvatanja spadaju: 1.WWW. Predmet spora i dalje nije procesualistički. pa se te odluke u sudskoj praksi navode zbog svog izuzetnog karaktera. u skladu sa materijalnim i procesnim pravom koje treba primijeniti.BH-PRAVNICI. 2. Dualističke koncepcije polaze od pretpostavke da je pravozaštitni zahtjev različit (odvojen) od materijalnog prava. Tuženi isto to pravo stiče u trenutku kad tužitelj protiv njega podnese neosnovanu tužbu. Po ovoj teoriji. S druge strane. Teorije civilističkog monizma tužbu reduciraju isključivo na kondemnaciju i u osnovi razlikuju samo 2 vrste presuda: one kojima se usvaja i one kojima se odbija tužbeni zahtjev. civilistički i publicistički monizam. smatrajući da pravo na tužbu i subjektivno pravo predstavljaju 2 pojavna oblika istog prava. Odluke nižih sudova (inferior courts) po pravilu ne predstavljaju obavezne precedente. Osnovni teorijski pristupi ovom problemu su monistički i dualistički. a apstraktna pravda zahtijeva donošenje presude. u američkom holding). 3. a ne samostalni izraz prava ili pravnog zahtjeva. dozvoljena samopomoć i ius retentionis. U monističke koncepcije spadaju pandektna teorija. Shodno tome. jer bi to širom otvorilo vrata primjeni samopomoći. Predstavnik pandektne teorije je Savigny. Uskraćivanje prava na tužbu. PRAVOZAŠTITNI ZAHTJEV Postoje različita gledišta o pojmu i pravnoj prirodi pravozaštitnog zahtjeva. Civilistička teorija slijedi Savigny-jevo učenje i negira samostalnost prava na tužbu. 10. odnosno na ostvarenje pravne zaštite je nedopustivo u savremenom pravu.po ovoj teoriji. obrazloženje. Sudska odluka mora imati valjan pravni ratio decidendi (u engleskom pravu the reason for decision. Ovo je u direktnoj suprotnosti sa shvatanjem pravozaštitnog zahtjeva kao prava stranke na povoljnu pravnu zaštitu. tužba je samo pojavni oblik materijalnog prava. tužba bi se mogla podnijeti i na osnovu samo “tobožnjeg” prava. već je konkretna kategorija: tužitelj na osnovu konkretnog građanskopravnog (vanprocesnog) odnosa podnosi javnopravni zahtjev 0sudu radi donošenja za njega povoljne odluke određenog sadržaja. krajnja nužda. tj. Predmet spora je građanskopravno potraživanje koje je istaknuto kao kondemnatorni tužbeni zahtjev. Povredom subjektivnog materijalnog prava dolazi do njegove metamorfoze u pravo na tužbu. U Common Law su precedenti glavni izvor prava. Izuzeci su: nužna odbrana. a subjektivno materijalno pravo na pravo na tužbu. Pravo uopće svodi se na proces. tužba ima obligacioni karakter. 9. Teorija o apstraktnom pravu na tužbu (Degenkolb) . pravo na tužbu je različito od subjektivnog materijalnog prava. neovisno od materijalnog prava. Opće pravo na pravnu zaštitu tjera tuženog da se upusti u parnicu.BH-PRAVNICI. Kao izraz povrede materijalnog prava. što nije slučaju Civil Law-u. Danas su uglavnom prevaziđene. Teorija o konkretnom pravu na pravnu zaštitu . ili čak na rezultat pravosudne djelatnosti.COM . pravo na tužbu je radikalno odvojeno od subjektivnog materijalnog prava. Publicistički monizam suštinu pravnog poretka vidi u njegovoj javnopravnoj dimenziji.COM precedentima. Dakle. ali i obiter dictum. Dužnost suda je da postupa po zahtjevu stranaka za pružanjem pravne zaštite. nego civilistički pojam. teorije publicističkog monizma zasnovane su na shvatanju o presudnoj ulozi države i kao takve nisu mogle dati cjelovit odgovor na pitanje pravne prirode pravozaštitnog zahtjeva. Pravo stranke na pravnu zaštitu se ostvaruje svojevrsnom molbom koju ona upućuje sudu. Pravo na pravosuđe (Rosenberg) – Ovo shvatanje u suštini negira postojanje pravozaštitnog zahtjeva. OBLICI ZAŠTITE SUBJEKTIVNIH GRAĐANSKIH PRAVA Samopomoć je u savremenim zakonodavstvima po pravilu nedopuštena. te putem arbitraža. Ono pripada svakom subjektu.

stranaka i predmeta spora. Ako se nedostaci tiču relativne nadležnosti (stvarne i mjesne).COM . Pravo na tužbu bila bi složena i dinamična procesnopravna pozicija tužitelja u parnici. a s druge strane on je sastavni dio tužbe. Pretpostavke koje se tiču stranaka su: postojanje stranke. U procesne pretpostavke koje se tiču suda spada nadležnost (međunarodna. Naprotiv. na procesne pretpostavke koje se tiču predmeta spora. Pravo na tužbu je javnopravne (procesnopravne prirode). Subjektivno materijalno pravo. a negativne predstavljaju procesne smetnje za dopuštenost parnice (tj. do odbacivanja tužbe će doći samo ako sud nije uspio da otkloni te nedostatke.mjesna nadležnost) sud pazi samo do određene faze u postupku. Učenje o pravu na tužbu utvrđuje nove pravce savremene procesualističke misli. a od kojih zavisi dopuštenost raspravljanja i odlučivanja o tužbenom zahtjevu. dok su posebne propisane samo za neke vrste sporova ili samo za određena pitanja.procesna legitimacija). stvarna. Nedostaci nekih procesnih pretpostavki će odmah dovesti do odbacivanja tužbe kao nedopuštene (res iudicata i lis pedens). Njegov pravnodogmatski sadržaj sastoji se u dužnosti suda da. samo na neke pretpostavke (npr. Nedostatak bilo koje procesne pretpostavke za posljedicu ima nemogućnost raspravljanja i odlučivanja. uz ispunjenje zakonskih pretpostavki. a drugi normama materijalnog prava. Procesne pretpostavke mogu biti opće i posebne. Takođe mogu biti pozitivne i negativne. odnosno postojanje urednog zastupanja ako nema parnične sposobnosti.ne smiju postojati). Pozitivne moraju postojati da bi bilo dopušteno raspravljanje u parnici. O postojanju procesnih pretpostavki sud vodi računa po službenoj dužnosti. već uslov od kojeg zavisi osnovanost tužbenog zahtjeva. te postojanje pravnog interesa za tužbu (tužilac ima pravni interes da ustane tužbom tek onda kad tuženi odbije da dobrovoljno udovolji njegovom traženju). To su: postojanje presuđene stvari (res iudicata). 10 WWW. sud će tužbu dostaviti nadležnom sudu i na taj način otkloniti nedostatak. Pravna priroda prava na tužbu ima svoju pravno-dogmatsku. Potrebno ih je strogo razlikovati od materijalnih pretpostavki. Opće pretpostavke se tiču svih bitnih elemenata parnice: suda.WWW. 2. stranačka i parnična sposobnost. Dakle. preduzima određene procesne aktivnosti. uslova od kojih zavisi osnovanost predmeta odlučivanja. sud najčešće saznaje po prigovoru tuženog. pravo na tužbu i obaveze suda prema državi su u lancu međuzavisnosti. PROCESNE PRETPOSTAVKE Procesne pretpostavke su uslovi ili okolnosti utvrđeni normama procesnog prava. nova monistička. što ne isključuje mogućnost strankama da ukazuju sudu na nedostatke. Postojanje stvarne legitimacije (legitimatio ad causam) nije procesna pretpostavka. Na postojanje pretpostavki sud načelno pazi tokom cijelog postupka. Izuzetno. Pretpostavke koje se tiču predmeta spora imaju karakter procesnih smetnji. Posljedice nedostatka procesnih pretpostavki. te postojanje ovlaštenja za vođenje konkretne parnice (legitimatio ad processum . Ova teorija smatra da je pravozaštitni zahtjev s jedne strane strukturalni dio materijalnog prava. mjesna i funkcionalna). pravno-sociološku i pravno-političku dimenziju.COM 1. Ako se nedostaci odnose na stranke. Prve su određeni normama procesnog. Njihovo postojanje sprečava vođenje parnice. ovlaštenik ima 2 ovlaštenja: (1) da od svog partnera zahtijeva ispunjenje obaveze u skladu sa sadržajem pravnog odnosa i (2) da od državnih organa zahtijeva zaštitu svojih prava. 11. tj. Opće moraju postojati u svakoj parnici. postojanje parnice (lis pedens).BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. sintetična ili materijalno-procesnopravna teorija zasniva se na sintetiziranju pravnog ovlaštenja i prava na pravnu zaštitu.

sud u parničnom postupku može o tom pitanju odlučivati dvojako: u funkciji prethodnog pitanja. Kao takva ne stiče svojstvo pravosnažnosti i unosi se u obrazloženje. sud ima ovlaštenje da odlučuje o tom pitanju. Sud će tako postupiti ako je pred nadležnim organom već pokrenut postupak u kome se o prethodnom pitanju odlučuje kao o glavnom pitanju. incidentalna ili prejudicijelna pitanja su pravna pitanja koja nisu neposredan predmet odlučivanja u parnici. Sud nije obavezan da u svakom konkretnom slučaju donosi odluku o prethodnom pitanju. 11 WWW. Pravni odnosi koji se pojavljuju u funkciji prethodnih pitanja najčešće spadaju u onu vrstu pravnih odnosa za čije rješavanje je sud inače nadležan. INCIDENTALNO PITANJE Značenje u parničnom postupku. Prethodno pitanje može biti samo pravno pitanje (dakle ne i činjenično) koje samo po sebi čini pravnu cjelinu i podobno je da bude predmetom samostalnog odlučivanja. već u nadležnosti nekog drugog suda ili drugog organa. bez obzira na državljanstvo. ili kao o glavnom pitanju. Ovaj izuzetak na području građanskog pravosuđa znači da lica sa diplomatskim imunitetom ne mogu biti tužena. Sva lica koja se nalaze na teritoriji naše zemlje po pravilu su pod jurisdikcijom domaćih sudova. kolizione norme MPP dozvoljavaju i primjenu inostranog materijalnog prava po načelu lex causae. Na taj način se izbjegava rizik donošenja različitih odluka o istom pitanju. a kad je u pitanju primjena materijalnog prava. primjenjuje se procesno pravo suda koji vodi postupak. bez obzira na to ko su stranke u sporu. tj. ali samo kao o prethodnom pitanju. Incidentalna ovlaštenja suda u parnici. rukovodeći se razlozima svrsishodnosti. U suprotnom će sud o tom pitanju odlučivati kao o prethodnom pitanju. On može. mogu da tuže i da budu tužena.COM 12. predstavlja osnov za podnošenje zahtjeva za obnovu postupka. ali mogu tužiti.BH-PRAVNICI. prekinuti postupak i sačekati da nadležni organ meritorno odluči o tom pitanju. Npr. onda ovlaštenja suda u rješavanju tog pitanja zavise od toga da li je nadležni organ već donio pravosnažnu odluku ili ne. ako je različita od odluke o prethodnom pitanju. Na području procesnog prava lex fori važi uvijek. Ovo načelo je univerzalno prihvaćeno u svim pravnim sistemima. Izuzeci su lica koja uživaju diplomatski imunitet. S obzirom na lica. Prethodna. ali se nalaze u funkciji odlučivanja o tužbenom zahtjevu. Odluka o prethodnom pitanju čini sastavni dio činjenične podloge spora.COM . a sa ciljem donošenja odluke o tužbenom zahtjevu kao glavnom pitanju. Naknadna odluka nadležnog organa. Odluka o prethodnom pitanju ima pravno djelovanje samo u parnici povodom koje je to pitanje riješeno. u parnici povodom tužbe u kojoj je zahtjev usmjeren na povrat stvari po osnovu prava svojine. U pogledu važenja normi procesnog prava vrijedi načelo lex fori. Tada se odluka o prethodnom pitanju unosi u obrazloženje sudske odluke i ona nema autoritet presuđene stvari. a ne u dispozitiv sudske odluke. može se kao prethodno postaviti pitanje da li tužilac ima pravo svojine na predmetnoj stvari. 13. To znači da sva lica. U takvom slučaju. Problem obavljanja procesnih radnji izvan države rješava se institucijom međunarodne pravne pomoći. Ako nadležni organ nije donio odluku.BH-PRAVNICI. Pravosnažna odluka koju je donio nadležni organ vezuje sud pred kojim se to pitanje javilo kao prethodno pitanje. VAŽENJE NORMI PROCESNOG PRAVA S obzirom na prostor. O prethodnom pitanju kao glavnom pitanju sud će odlučivati samo ako to stranke zahtijevaju.WWW. Ako se u parničnom postupku kao prethodno pitanje pojavi neko pravno pitanje koje nije u nadležnosti suda pred kojim se postavlja.

Načelo dispozitivnosti se manifestuje u više aspekata: u pokretanju postupka. Pokretanje postupka. Princip neposrednog ili trenutnog dejstva normi procesnog prava (tempus regit actum) izvodi se na osnovu činjenice da norme novog zakona ne važe za procesne radnje preduzete prije stupanja zakona na pravnu snagu. 14.BH-PRAVNICI. osim u slučajevima kada to sam zakon izričito dozvoljava.BH-PRAVNICI. specifična ili određujuća načela GPP . u sporovima povodom stvarnih prava na nekretninama koje su dio teritorije BiH. U slučaju sumnje u postojanje i obim prava imuniteta. 2. postoje izuzeci i od pravila da lica sa diplomatskim imunitetom ne potpadaju pod jurisdikciju domaćih sudova. objašnjenje daje Federalno ministarstvo pravde. 2. S obzirom na vrijeme. načela koja su podignuta na nivo ustavnih načela .COM Međutim. slobodne ocjene dokaza.WWW. U pogledu vremenskog važenja vrijedi opće načelo da pravne norme nemaju povratno dejstvo.kontradiktornost. Sud u parničnom postupku pruža zaštitu samo u granicama zahtjeva koje su stranke postavile tokom postupka. OSNOVNA NAČELA Sva načela GPP mogu se podijeliti u nekoliko grupa: 1. 3. Parnični postupak se uvijek pokreće na inicijativu titulara ugroženih ili povrijeđenih subjektivnih građanskih prava. Načelo dispozitivnosti važi i u žalbenom postupku . a nikada na inicijativu suda.COM . ekonomičnosti. Ova lica mogu tužiti i biti tužena u slijedećim slučajevima: 1.načelo dispozitivnosti i raspravno načelo. Dispozitivnost i oficijelnost Značaj načela. određivanju predmeta parnice. kad jednostranom izjavom volje pristanu na jurisdikciju sudova BiH u nekom konkretnom predmetu (npr. ako je prije stupanja na snagu novog zakona prvostepeni sud izrekao presudu koja još nije postala pravosnažna.načelo usmenosti. Određivanje predmeta parnice. te u pogledu kretanja i okončanja postupka. pružanje pomoći neukim strankama. 14. postupak će se nastaviti po starom zakonu do pravosnažnosti presude. Kako zahtjevi pravne sigurnosti ne dozvoljavaju velika odstupanja u pravcu povratnog dejstva normi procesnog prava. Ako presuda nije bila donesena ili ako je drugostepeni sud ukinuo presudu i predmet vratio na prvostepeno odlučivanje.1. Po našem ZPP. u prelaznim i završnim odredbama se obično utvrđuje kada će se započeta parnica nastaviti po odredbama zakona prema kome je započeta. a kada će se nastaviti prema pravilima novog zakona. niti nešto drugo osim onoga što je tražio. kad sklapaju određeni pravni posao). Pravilo je da će se parnica koja je pokrenuta za vrijeme važenja starog zakona nastaviti i okončati prema pravilima novog zakona. On ne može tužitelju dosuditi više od traženog. Postupak se pokreće procesnom radnjom čiji je pravno tehnički naziv tužba. načela koja su manje-više karakteristična i za druge postupke . u pogledu raspolaganja tužbenim zahtjevom. 12 WWW. javnost. sudskog upravljanja postupkom itd.sud pobijanu presudu preispituje samo u dijelu u kome je podnosilac žalbe pobija. postupak će se voditi prema pravilima novog zakona. materijalne istine.

on mora utvrditi pravno relevantne činjenice i zatim ih podvesti pod odgovarajuću pravnu normu. Odlučivanje zasnovano na osnovu nedopuštenih dispozicija stranaka za posljedicu ima apsolutno bitnu povredu postupka. a ako je to dužnost suda onda govorimo o istražnom ili inkvizitornom načelu.bračni i porodični odnosi). daću ti pravo). Stranke npr.WWW. ovlašten je da pri donošenju odluke u obzir uzme samo te činjenice. Po istražnom načelu. Značaj i funkcija. Raspravnost i istražnost Određenje pojmova. tako i društvene zajednice. Povrede dispozitivnosti.COM . 14. Međutim. Čiste procesne dispozicije su neke od dispozitivnih parničnih radnji stranaka koja se ograničavaju na samu parnicu i pravno su relevantne samo dok parnica traje. Formalne (čiste) procesne dispozicije. Ovo raspolaganje se po svom dejstvu izjednačava sa pravosnažnom presudom. Domet načela oficijelnosti u parničnom postupku. takođe je dužan spriječiti dispozicije koje su same po sebi dopuštene. sud je dužan da po službenoj dužnosti prikuplja činjenice i dokaze. U dispozitivne radnje stranaka spadaju odricanje od tužbenog zahtjeva. dabo tibi ius (daj mi činjenice. radi se o raspravnom načelu. sud mora imati činjenice i dokaze kojima utvrđuje njihovu istinitost.2.COM Materijalne procesne dispozicije. Da bi mogao dati odgovor na činjenično pitanje. U tom cilju je potrebno dati odgovor na 2 pitanja: činjenično i pravno. sudsko poravnanje). Međutim. nije vezan za činjenice i dokaze koje prezentiraju stranke. Najteže posljedice prekoračenja načela dispozitivnosti proizvodi materijalno raspolaganje zahtjevom za pružanje pravne zaštite (priznanje tužbenog zahtjeva. mogu svojim saglasnim voljama ili određenim držanjem u parnici dovesti do mirovanja postupka ili mogu povlačenjem tužbe dovesti do okončanja postupka isl. Ono u cjelosti spada u okvire dužnosti suda po principu iura novit curia (sud poznaje pravo).BH-PRAVNICI. tj.BH-PRAVNICI. Stranke tokom cijelog postupka disponiraju (raspolažu) tužbenim zahtjevom. te sudsko poravnanje. Određeni građanskopravni odnosi su u interesu kako samih stranaka. Stepen 13 WWW. Ako je dužnost prikupljanja činjenica i dokaza (procesne građe) na strankama. S tim u vezi sud je obavezan da prati da li se disponiranja stranaka kreću u granicama koje su pravno dozvoljene i da onemogući sve dispozicije koje su u suprotnosti sa postojećim pravnim poretkom. sud je vezan za činjenice i dokaze koje prezentiraju stranke. Pružanje odgovora na pravno pitanje se sastoji u pronalaženju odgovarajuće pravne norme i utvrđivanju njenog sadržaja. odricanje od tužbenog zahtjeva. Prema raspravnom načelu. Sud je prvenstveno dužan da spriječi one dispozicije koje su same po sebi u suprotnosti sa postojećim pravnim poretkom. U našem pravu se primjenjuje načelo sudskog upravljanja postupkom. Zbog toga su u određenoj mjeri ograničena disponiranja stranaka u sporovima iz takvih odnosa (npr. Raspravno načelo u našem građanskom postupku ima mjesto osnovnog načela. tj. priznanje tužbenog zahtjeva. stranke imaju određene mogućnosti da svojom voljom utiču na razvoj i okončanje postupka. Radikalna primjena ovog načela vodila bi podjeli dužnosti između suda i stranaka po principu da mihi facta. Da bi sud mogao donijeti pravilnu odluku. ali imaju za cilj da proizvedu nedopuštene pravne posljedice.

a na taj način sud prikuplja potrebnu procesnu građu. u bračnim i paternitetskim sporovima sud nije vezan za činjenice koje mu stranke prezentiraju. ali ne može sam prikupljati činjenice. Kontradiktornost Pojam obostranog saslušanja stranaka. Sud je dužan da na pogodan način navede stranke da dopune svoje činjenične navode. zajedno sa načelom usmenosti. niti zasnovati odluku na činjenicama koje mu stranke nisu prezentirale. tvrdnjama i zahtjevima suprotne stranke. Prema načelu afirmativne litiskontestacije.mogućnost). Načelo afirmativne litiskontestacije ima ograničen domet primjene. a ne i obaveza da se izjasne u postupku. U sve faze postupka ugrađeni su zahtjevi načela kontradiktornosti. Na području prikupljanja dokaza. Zbog toga.3. već je ovlašten da izvodi i druge dokaze koje smatra značajnim za odlučivanje. Ovo načelo posebno dolazi do izražaja na glavnoj raspravi. Realizacija kontradiktornosti u postupku. GPP sadrži veliki broj pravila koja su po svom sadržaju pravnotehničke prirode (npr. Korištenjem ovog prava. Kombiniranje raspravnog i istražnog načela su u službi načela materijalne istine. Sud bi bez saradnje stranaka teško dolazio do činjenica i dokaza. U osnovi načela kontradiktornosti je zahtjev da se objema stranaka pruži mogućnost da se izjasne o svim elementima odlučivanja. stranke znatno doprinose razjašnjavanju svih elemenata spora.kod donošenja presude zbog izostanka. Litiskontestacija. koje je jedno od osnovnih i odlučujućih načela građanskog parničnog postupka. bez obzira na njegova istražna ovlaštenja. Dakle. Ako je predmet spora zahtjev kojim stranke mogu disponirati. te da se može izjasniti o svim radnjama koje se preduzimaju u postupku a koje su relevantne za donošenje presude. npr. Sva takva pravila su u službi ostvarivanja načela kontradiktornosti i njihov značaj se ne bi 14 WWW. ovo načelo odgovara materijalnopravnom načelu qui tacit consentire videtur (ko ćuti smatra se da priznaje). sud je vezan za činjenice koje mu stranke prezentiraju.odredbe o dostavljanju). Npr.WWW. Načelo kontradiktornosti podrazumijeva da se svakoj stranci mora omogućiti da u zakonom propisanom roku i formi može preduzimati sve radnje koje može preduzeti i suprotna strana. pasivnim držanjem (pogotovo tuženog) otežava se i usporava rad suda u postupku. smatra se da priznaje te navode. tvrdnje odnosno zahtjeve. U sporovima u kojima je ograničeno načelo dispozitivnosti dolazi do izražaja aktivna uloga suda sa inkvizitornim ovlaštenjima. ali je bliže stanovištu negativne litiskontestacije. obzirom na njegovu aktivnu ulogu u postupku. 14. Poštivanje načela kontradiktornosti u savremenim procesnim sistemima podrazumijeva da se strankama osigurava samo pravo (tj. Naše pravo nije zauzelo konkretan stav ni prema jednom od ova 2 načela. Ovaj zahtjev je u službi ravnopravnosti stranaka i pravilnog donošenja presude u sporu. neposrednosti i javnosti. inkvizitorna ovlaštenja suda su znatno više izražena nego na području prikupljanja činjenica. i to bez obzira na prirodu spora. Međusobno suprotstavljeni interesi iniciraju stranke na prezentiranje činjenica i dokaza koji im idu u prilog. To podrazumijeva i mogućnost stranke da se izjašnjava o radnjama samog suda. Stranke su dužne da ponude dokaze. ako se stranka ne izjašnjava o navodima.BH-PRAVNICI. procesni sistemi poznaju različita rješenja.COM aktivnosti suda u prikupljanju činjenica zavisi od prirode predmeta spora. da bi otklonili negativan uticaj koji proizvodi pasivno držanje tuženog. Načelo negativne litiskontestacije iz pasivnog držanja stranke izvodi zaključak da ta stranka poriče navode i zahtjeve suprotne stranke. od kojih su preovlađujuća 2: princip afirmativne i princip negativne litiskontestacije. Odnos raspravnosti prema materijalnoj istini.BH-PRAVNICI. S druge strane. ali sud nije vezan isključivo za te njih.COM .

Sud o ovoj povredi vodi računa po službenoj dužnosti. Shodno tome.5. 4. ako sud nakon prijema odgovora na tužbu utvrdi da među strankama nije sporno činjenično stanje.tužba). Povreda načela kontradiktornosti ima dejstvo apsolutno bitne povrede postupka zbog koje se mogu ulagati svi redovni i vanredni pravni lijekovi. pred vijećem koje je nadležno da sudi o tužbenom zahtjevu. bez posredovanja trećeg. Neposrednost i posrednost Dejstvo neposrednosti. slučaj u postupku u privrednim sporovima. Prema načelu neposrednosti.4. ali sud odluku donosi na osnovu činjenica koje je utvrdio na glavnoj raspravi. Ako sud donese presudu bez održavanja glavne rasprave. 14. Komplementarnost načela.COM . Sadržaj usmeno preduzetih radnji na ročištu se pismeno zasvjedočava u sudskom zapisniku. Sve ostale povrede o formi postupanja u postupku predstavljaju relativno bitnu povredu. Načelo usmenosti ostvaruje se na ročištu. Pismeni oblik zahtijevaju radnje čiji se sadržaj ne može dovesti u pitanje ni dužim protekom vremena. a ročište za glavnu raspravu je u funkciji utvrđivanja istinitosti činjeničnih tvrdnji stranaka. to predstavlja apsolutno bitnu povredu parničnog postupka. Samo izuzetno. a podnošenje prijedloga za obnovu postupka usljed povrede ovog načela nije vezano za objektivni rok. Bez pismenog bilježenja ovih radnji ne bi se mogla preispitivati pravilnost donesene odluke u postupcima povodom pravnih lijekova. isprave i zapisnik o posredno izvedenim dokazima se čitaju itd. U našem parničnom postupku usmenost je osnovno načelo. To u krajnjoj liniji znači: 3. Pripremno ročište je primarno u funkciji razjašnjavanja i rasvjetljavanja spornog činjeničnog stanja.WWW. Stranke izvan ročišta preduzimaju radnje u obliku podnesaka u kojima iznose činjenične tvrdnje i dokaze (npr. Povreda načela usmenosti. da u donošenju odluke mogu učestvovati samo sudije koje su učestvovale na glavnoj raspravi.BH-PRAVNICI. dokazi se 15 WWW. može se kontradiktorna presuda donijeti i bez održavanja glavne rasprave. sud svoju odluku po pravilu može zasnivati samo na osnovu neposrednog raspravljanja. sudske odluke i pravni lijekovi. 14. ako to zakon izričito dozvoljava. Sud je ovlašten da odstupi od primjene načela kontradiktornosti samo kad je to izričito određeno zakonom. Postoje 2 vrste ročišta: pripremno (fakultativno) i ročište za glavnu raspravu (obligatorno). Ono podrazumijeva da sud po pravilu svoju odluku može zasnovati samo na osnovu procesne građe koja je bila predmet usmenog raspravljanja. Na glavnoj raspravi svi dokazi moraju biti izvedeni usmeno: svjedoci i vještaci istupaju usmeno.COM trebao potcjenjivati niti proglašavati formalizmom.BH-PRAVNICI. Usmenost i pismenost Vrijednost načela. Vrijednost načela neposrednosti posebno dolazi do izražaja u oblasti izvođenja dokaza. Takve radnje su tužbe. Puna vrijednost načela neposrednosti dolazi do izražaja u primjeni zajedno sa načelom usmenosti. da sud sva saznanja na kojima zasniva svoju odluku stiče neposrednim zapažanjem. To je npr. Dokazi se izvode na glavnoj raspravi. Načelo pismenosti komplementarno je načelu usmenosti i za cilj ima otklanjanje određenih nedostataka u načelu usmenosti.

14.BH-PRAVNICI. Javnost Javnost kao procesnopravna garantija. Povreda neposrednosti predstavljaće apsolutnu povredu parničnog postupka samo onda ako je u donošenju presude učestvovao sudija koji nije učestvovao na glavnoj raspravi. Ako se vijeće izmijeni tokom glavne rasprave. Pružanje pomoći neukim strankama Vrijednost načela. Vijeće tada može odlučiti da se određeni dokazi izvedu pred predsjednikom vijeća ili zamoljenim sudijom. te iz razloga morala. Formalna jednakost stranaka ostvaruje se načelom kontradiktornosti. kod kojih je javnost isključena ex lege. na kojoj je isključena javnost. zatim osiguranja javnog reda.Međutim. Odstupanje od načela neposrednosti u korist načela posrednosti dozvoljeno je samo u vrlo ograničenoj mjeri.COM ne mogu izvoditi na pripremnom ročištu. Isključenje javnosti se ne odnosi na stranke. sud mora ponovo otvoriti raspravu. ako se sastav vijeća izmijeni nakon posljednjeg ročišta. a zbog ustavnog načela nepovredivosti ličnog i porodičnog života.6. njihove zastupnike. a prije donošenja odluke. glavna rasprava mora ponovo započeti. Dejstvo posrednosti. Načelo javnosti kao pravo omogućava svakom punoljetnom građaninu da prisustvuje raspravi pred sudom. sud na zahtjev stranke može odobriti da raspravi prisustvuju najviše 2 lica koja stranka označi. Izuzetak su bračni i paternitetski sporovi. te da o sadržaju i rezultatima rasprave bude informiran putem medija. tj. prisustvuju pojedine službene osobe. Najvažnija odstupanja se odnose na izmjenu u sastavu vijeća tokom glavne rasprave. oni neće sami po sebi (ex lege) dovesti do isključenja javnosti. U slučaju postojanja ovih razloga. umješače. naučni ili javni radnici ako je to od interesa za njihovu djelatnost. poslovne ili lične tajne. U svim ostalim slučajevima povrede ovog načela mogu biti samo relativno bitne povrede postupka. vijeće može odlučiti. Osim toga.WWW. Načelo neposrednosti je zadovoljeno ako je prilikom donošenja odluke vijeće u istom sastavu u kome je bilo na posljednjem ročištu glavne rasprave. obostranog 16 WWW. Sudsko vijeće može odlučiti da glavnoj raspravi.COM . Načelo javnosti je kao pravo utvrđeno ustavom. te na mogućnost posrednog izvođenja dokaza. već sud u svakom konkretnom slučaju ocjenjuje opravdanost isključenja javnosti sa cijele rasprave. Isključenje javnosti. U osnovi načela javnosti kao procesnopravne garantije je zahtjev da sud svoju odluku o tužbenom zahtjevu po pravilu može donijeti samo na osnovu usmene rasprave. Dakle. a kao procesnopravna garantija Zakonom o parničnom postupku. nakon što se o tome izjasne stranke. da se već izvedeni dokazi ne izvode ponovo nego da se samo pročita zapisnik o izvođenju tih dokaza. sud svoje saznanje o činjeničnom osnovu za odlučivanje stiče posredstvom trećeg. U ostalim slučajevima sud o isključenju javnosti odlučuje rješenjem koje mora biti obrazloženo i javno objavljeno. Povreda načela javnosti ima za posljedicu apsolutno bitnu povredu parničnog postupka samo ako je javnost nezakonito isključena sa glavne rasprave. Prema načelu posrednosti. Odstupanje od principa neposrednog izvođenja dokaza dozvoljeno je samo ako za to postoje važni razlozi. Izuzeci od načela javnosti uspostavljaju se u svrhu čuvanja službene. ili samo jednog dijela. a protiv ovog rješenja nije dozvoljena posebna žalba. U takvim slučajevima se zapisnici o izvedenim dokazima obavezno čitaju na glavnoj raspravi.7.BH-PRAVNICI. 14.

a kasnije dobiva mjesto i u drugim zakonodavstvima. obzirom na različit nivo općeg ili stručnog pravnog obrazovanja. Efekti povrede načela. to može imati značaj relativno bitne povrede postupka. Domet načela i odnos prema principu sudske nepristrasnosti. Mnogi procesni sistemi i danas poznaju ustanovu nužnog punomoćnika (npr. Sud ne može poučavati stranke o onim pravilima na osnovu kojih presuđuje na čijoj je strani pravo. Pružanje pravne pomoći stavljeno je u dužnost sudu. Francuska. tj. Ova dva načela su u znatnoj mjeri međusobno suprotstavljena: ustanove kojima se obezbjeđuje ostvarenje načela zakonitosti idu na štetu načela ekonomičnosti i obrnuto.COM saslušanja stranaka. Načelo pružanja pomoći neukim strankama ima za cilj ostvarenje faktičke (stvarne) jednakosti stranaka u postupku. Njemačka itd). on istovremeno mora ostvariti i načelo ekonomičnosti i načelo zakonitosti. 14. Zloupotreba procesnih prava pojmovno je isto što i zloupotreba prava uopšte: to je korištenje procesnim pravima suprotno cilju zbog koga su ta prava zakonom ustanovljena. Suština je dakle da se domet zahtjeva u pružanju pravne pomoći kreće u domenu procesnih prava i ne smije preći na područje materijalnog prava. zabrana zloupotrebe prava prvi put je ugrađena u njemački građanski zakonik iz 1896. Italija. U svakom slučaju. Ako u pružanju pravne pomoći sudija ide izvan okvira procesnog prava.WWW. a posebno na posljedice propuštanja preduzimanja parničnih radnji.9. U praksi se neodrživim pokazalo individualističko shvatanje o neograničenosti subjektivnih prava. ako uoči da njen punomoćnik (koji nije advokat) nije u stanju vršiti svoju dužnost. različite ekonomske mogućnosti za angažovanje stručnog punomoćnika i sl. Nužno punomoćstvo. jer bi time doveo u pitanje svoju nepristrasnost. Sud će stranci ukazati i na štetne posljedice nepravilnog zastupanja. država je na sebe preuzela obavezu da snosi troškove pravne pomoći koju u postupku dobivaju siromašne i neuke stranke. odnosno suprotno cilju postupka kao 17 WWW. U našem pravu ustanova nužnog punomoćnika je napuštena i svaka parnično sposobna stranka ima potpunu postulacionu sposobnost. Kao pravna ustanova. ustanove kojima se obezbjeđuje načelo ekonomičnosti ne smiju dovesti u pitanje ostvarenje načela zakonitosti. 14. to može biti razlog za izuzeće sudije.BH-PRAVNICI. načelo zakonitosti ima prioritet u odndosu na načelo ekonomičnosti.BH-PRAVNICI. Ako sud ne izvršava dužnost koju mu nameće načelo pružanja pomoći neukoj stranci. Naš Zakon o obligacionim odnosima izričito reguliše zabranu zloupotrebe prava: učesnici u obligacionim odnosima su dužni da se pridržavaju načela savjesnosti i poštenja. već to može činiti samo preko kvalificiranog stručnog punomoćnika. tj. niti preduzimati radnje u parnici (nema postulacionu sposobnost). O ustanovi nužnog punomoćnika govori se kad jedna parnično sposobna stranka ne može neposredno pokrenuti parnični postupak.godine. Savjesno korištenje procesnim pravima Pojam zloupotrebe prava.COM . zabranjeno im je vršenje prava protivno cilju zbog kojeg su ta prava ustanovljena i svako je dužan da se suzdržava od postupaka kojima se drugom može uzrokovati šteta. Sud je dužan da upozori neuku stranku koje parnične radnje može preduzeti. U većini pravnih sistema pružanje besplatne pravne pomoći je javnopravna ustanova. Da bi postupak udovoljio svojoj društvenoj funkciji. Ekonomičnost Načelo ekonomičnosti zahtijeva pravovremeno pružanje pravne zaštite uz što manji utrošak vremena i sredstava. Sud je obavezan da upozori neuku stranku koja se iz neznanja ne koristi pravima koja joj pripadaju po ZPP.8.

WWW. tužilac će snositi troškove postupka iako je uspio u sporu. troškove koje stranka prouzrokuje svojom krivicom ili zloupotrebom procesnih prava. mada je to mogla učiniti i ranije.COM cjeline. Kad tuženi prizna tužbeni zahtjev. Pritom se pod istinom podrazumijeva subjektivna istina. Nesavjesno korištenje procesnih ovlaštenja u toku postupka – ovdje spadaju svi slučajevi u kojima stranke preduzimanjem procesnih radnji žele izdejstvovati odugovlačenje postupka. U tom smislu se u praksi najčešće zloupotrebljava ustanova beneficium novorum: stranka iznosi činjenice i dokaze tek u žalbi. Ova dužnost postoji samo za troškove koji su bili potrebni za vođenje parnice. tj. traži odgađanje ročišta radi izvođenja novih dokaza mada je svjesna da time neće doprinijeti utvrđivanju istine ili se takvi dokazi uopće neće moći izvesti sl. Preventivne mjere realiziraju se kroz sudsko upravljanje postupkom. a sudu nalaže da onemogući svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku. Pravilo je da stranka koja u cjelosti izgubi parnicu protivnoj strani naknađuje troškove. Sticanje procesnog položaja u parnici prevarnim radnjama – npr. Sud je ovlašten da u toku postupka kazni 18 WWW. Snošenje troškova. a nije dao povoda za tužbu. Zloupotreba procesnih ovlaštenja na traženje pravne zaštite – titular određenog prava ustaje tužbom bez postojanja pravozaštitne potrebe (pravnog interesa). Dužnost stranaka da govore istinu je dio dužnosti stranaka da savjesno koriste svoja procesna prava. Sud u parnici ima aktivnu kontrolnu ulogu putem koje može uspješno onemogućiti stranke da korištenjem dopuštenih sredstava postižu nedopuštene ciljeve. tj. izricanje kazne i naknada štete. Sankcije zbog zloupotrebe procesnih prava su: snošenje troškova prouzrokovanih zloupotrebom.COM . u ovakvim slučajevima snošenje troškova ima karakter sankcije zbog zloupotrebe procesnih prava. Težište je na prevenciji. Dakle. snosi sama ta stranka. stranke ovoj dužnosti udovoljavaju kad iznose činjenične tvrdnje za koje one same vjeruju da su istinite. Zbog toga povreda ove dužnosti ima karakter zlouopotrebe procesnih prava. ili ustaje tužbom radi ostvarenja potraživanja beznačajne imovinske vrijednosti. Sredstva protiv zloupotreba. tužilac prevarnim radnjama izdejstvuje takvo držanje tuženog u parnici usljed kojeg je došlo do mirovanja postupka ili donošenja presude na štetu tuženog zbog izostanka. Karakter sankcije zbog zloupotrebe procesnih prava ima i snošenje troškova u slučaju kad tuženi nije dao povoda za tužbu. 3. Vidovi nesavjesnog parničenja. Represivne mjere.BH-PRAVNICI. 4. U teoriji je vladajući stav o nedopustivosti actio doli. tužbe zbog zloupotrebe procesnih prava jer bi takva mogućnost ugrozila pravnu sigurnost. Sankcije čije izricanje se zaprećuje zbog zloupotrebe procesnih prava imaju drugorazrednu ulogu i značaj. Procesne kazne izriču se zbog zloupotrebe prava u postupku. U literaturi se različiti slučajevi nesavjesnog vršenja procesnih radnji grupišu u nekoliko grupa i to: 2. ZPP nalaže strankama dužnost da govore istinu i da se savjesno koriste pravima koja su im priznata u postupku. tj. Ostale troškove.BH-PRAVNICI. jer ZPP uspostavlja dužnost suda da spriječi svaku zloupotrebu prava u postupku. bez obzira na ishod parnice. ili radi odugovlačenja propušta rokove i ročišta.

Lice koje u podnesku vrijeđa sud. Upravljanje postupkom može se posmatrati sa formalnopravnog i sa materijalnopravnog aspekta. stranku ili drugog učesnika u postupku.10. kako u formalnopravnom. Obzirom na strogost procesnih formi i na ulogu glavnih procesnih subjekata. Slobodna ocjena dokaza 19 WWW. vrijeđa sud ili druge učesnike u postupku ili se ne pokorava naredbama predsjednika vijeća za održavanje reda.COM stranku. Sistem stranačkog upravljanja postupkom – posebno je karakterističan za period liberalnog kapitalizma. činjenica i dokaza. Propuštanje neke propisane procesne aktivnosti je za posljedicu imalo prekluziju procesnih ovlaštenja. U materijalnopravnom pogledu upravljanje parnicom se tiče prikupljanja procesne građe. 14. utiču na redoslijed preduzimanja radnji itd. ako su svojim parničnim radnjama teže zloupotrijebili procesna prava. 14. novčanom kaznom do 500 KM. a prisutan je i u nekim savremenim sistemima. ZPP ne propisuje izričito naknadu štete kao sankciju zbog zloupotrebe procesnih prava. Novčanu kaznu u istom iznosu sud može izreći i u okviru održavanja reda na glavnoj raspravi. ako i nakon opomene ometa rad suda. 6. vremenskog odvijanja i poštivanja procesnih formi.COM . 5. Novčanom kaznom do 500KM mogu se kazniti svjedok i vještak. ali ona proizilazi iz općih principa građanskog prava. Pravila općeg parničnog postupka samo okvirno utvrđuju osnovne stadije i procesne ustanove u okviru tih stadija. a sudu se prepušta da u konkretnom slučaju odlučuje koje radnje će preduzeti i kojim redoslijedom. može se razlikovati nekoliko sistema upravljanja postupkom: 4. U teži oblik zloupotrebe spada i povreda dužnosti stranaka da govore istinu. u slučaju neizvršenja obaveza (svjedok ako se ne odazove na uredan poziv suda. od početka do kraja. upravljanje parnicom se tiče njenog spoljašnjeg toka. neopravdano se udalji ili odbije svjedočiti.WWW. vještak ako neopravdano odsustvuje sa ročišta na koje je uredno pozvan ili odbije vještačiti). Kazna se može izreći učesniku u postupku i licu koje je kao slušalac prisutno raspravi. Zakon je strogo određivao razvoj postupka. te su stranke bile prinuđene da preduzimaju procesne radnje kako bi izbjegle nastup prekluzije. tako da se svaka parnica odvijala na isti način bez obzira na raznovrsnost predmeta raspravljanja. teret prikupljanja procesne građe je isključivo na strankama. ova strogost procesnih formi imala je svoje opravdanje – štitila je stranke od samovoljnosti sudija-feudalaca.11. sud može kazniti novčanom kaznom do 300 KM. njenog zastupnika. Osim toga.BH-PRAVNICI. staraju se o dostavljanju. tako i u materijalnopravnom smislu. Ovakvo shvatanje postupka zahtijeva aktivnu ulogu suda u parnici. Sistem zakonskog upravljanja postupkom – bio je karakterističan za starije procesne sisteme. Sudsko upravljanje postupkom Sistemi upravljanja postupkom. punomoćnika ili umješača. Obzirom na vrijeme kad je primjenjivana. U formalnopravnom pogledu. Stranke pokreću i upravljaju razvojem parnice.BH-PRAVNICI. Sistem sudskog upravljanja postupkom – ovaj sistem je utemeljen u većini savremenih procesnopravnih sistema. Naknada štete. One imaju incijativu u određivanju ročišta. posebno u zemljama angloameričkog prava.

Norme procesnog prava utvrđuju mjere kojima se sprečava mogućnost da se slobodno sudijsko uvjerenje pretvori u proizvoljnost. kao niži stepen saznanja. U sistemu slobodne ocjene dokaza sud odlučuje: c) koja dokazna sredstva će upotrijebiti za utvrđivanje određene činjenice. stranci njen vlastiti interes ne dozvoljava da prizna činjenice koje joj ne idu u prilog. Ostvarivanje načela.12. koga stiče putem savjesne ocjene svakog dokaza zasebno. Materijalna istina Sadržaj načela. Ostvarenju načela materijalne istine svoj doprinos daju ostala načela parničnog postupka. poučavanja neukih stranaka. dozvoljava mogućnost postojanja opravdane sumnje. 14. ali kod suda postoji utisak koji preteže u jednom ili drugom pravcu. izvjesnost) o njenom postojanju. Najvažnija od tih mjera je obrazloženje sudske presude. a na osnovu pravila logike i općeg životnog iskustva. on mora steći ubjeđenje (uvjerenje. pa u tom smislu i ne podliježu zahtjevima načela materijalne istine. čiji se sadržaj smatra istinitim dok se ne dokaže suprotno.COM Procesno pravo poznaje sistem slobodne ocjene dokaza i sistem legalne ocjene dokaza. kao i na osnovu rezultata cjelokupnog postupka. kako u pogledu upotrebe pojedinih dokaznih sredstava. tj. Ono pred sud postavlja dužnost da potpuno i istinito utvrdi sporne činjenice od kojih zavisi osnovanost tužbenog zahtjeva (pravno relevantne činjenice). Prema varijanti pozitivne legalne ocjene dokaza. neposrednosti. sud je vezan za zakon. ispunjenje tih zahtjeva ne obavezuje sud. Zbog toga ne postoje pravno-politički razlozi za utvrđivanje tačnosti priznatih činjenica.COM . uvjerenje ili izvjesnost je takav stepen saznanja koji ne dopušta opravdanu sumnju u suprotno.BH-PRAVNICI. usmenosti. Međutim. a posebno načelo kontradiktornosti.WWW. Ubjeđenje. tako i u pogledu njihove dokazne snage. Načelo materijalne istine je temeljno načelo parničnog postupka. Da bi sud mogao jednu činjenicu smatrati tačnom. Vjerovatnost. bez čijeg ispunjenja sud ne može određenu činjenicu smatrati dokazanom. koliko je prema zakonu potrebno da se određena činjenična tvrdnja smatra tačnom. sud je jedino vezan dokaznom snagom javnih isprava. Izuzetak je moguć jedino ako je utvrđivanje istine samo po sebi cilj postupka. U sistemu slobodne ocjene dokaza do istine o pravnorelevantnim činjenicama sud dolazi na osnovu vlastitog uvjerenja. zakonskim propisima se određuje minimum zahtjeva. Što se tiče dokazne snage. Uloga suda u postupku dokazivanja se svodi na to da izvede onoliko dokaza odgovarajuće dokazne snage. 20 WWW. ako sud istovremeno i sam nije stekao uvjerenje o njenoj tačnosti. Prema prosječnom iskustvu. U sistemu legalne ocjene dokaza se razlikuju 2 varijante: pozitivna i negativna ocjena dokaza. U sistemu legalne ocjene dokaza. d) dokaznu snagu svakog dokaznog sredstva u konkretnom slučaju. inkvizitornosti i slobodne ocjene dokaza. U našem pravu ne postoje ograničenja u pogledu primjene dokaznih sredstava: sud u svrhu dokazivanja može upotrijebiti svako dokazno sredstvo do kojeg je došao na zakonit način. kao što joj vlastiti interes ne dozvoljava ni da prešuti činjenice koje joj idu u prilog. sud moda određenu činjenicu uzeti kao tačnu kad se u procesu izvođenja dokaza ispune uslovi koje zakon određuje kao pretpostavku da bi se data činjenica smatrala tačnom. daje činjenična tvrdnja tačna ili netačna.BH-PRAVNICI. Priznate činjenice nisu predmet dokazivanja. Po varijanti negativne legalne ocjene dokaza.

Novi ZPP je u FBiH donesen 1998. već se sudska praksa zasnivala na općim pravnim pravilima predratnog prava. b) Krivično sudovanje . Sudska funkcija se može definisati kao djelatnost konkretizacije općih pravnih normi na pojedinačne situacije. PRAVOSUDNA FUNKCIJA Pojam i suština.BH-PRAVNICI. prvih 10 godina nije donesen ZPP. Kad je u pitanju razlikovanje sudske i upravne funkcije. Eksperti Vijeća Evrope su ocijenili da je tekst Zakona usklađen sa zahtjevima pravičnog suđenja po odredbama Evropske konvencije o ljudskim pravima.odlučivanje u građanskim sporovima. usmenosti. 21 WWW. a predstavljao je recepciju austrijskog parničnog zakonika iz 1895.izricanje mjera učiniocima krivičnih i drugih kažnjivih djela. Ako je do pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja došlo usljed povrede ustanova parničnog postupka kojima se osigurava ostvarenje načela materijalne istine. Sudska funkcija u materijalno-pravnom smislu određuje se prema sadržini sudskog akta. uz izvjesne novine. ali ne i od upravne funkcije. to će predstavljati bitnu povredu postupka. na prostorima BiH primjenjivan je Zakonik o sudskom postupku u građanskim parnicama Kraljevine Jugoslavije iz 1929.godine i u svom najvećem dijelu predstavlja recepciju ZPP iz 1977.COM Ako sud ne udovolji zahtjevu načela materijalne istine. ona se može određivati prema suštini sudskog akta ili prema formalno-organizacijskim obilježjima. To je rezultiralo neefikasnim sudovanjem. Nakon ovoga. Bio je zasnovan na istim načelima kao i Zakon iz 1957. Pritom se sudska funkcija određuje kao djelatnost: a) Građansko sudovanje .godine donesen Zakon o ubrzanju parničnog postupka pred redovnim sudovima.WWW. javnosti i slobodne ocjene dokaza.godine.godine. Novi ZPP donesen je 1977. 15. donijeće presudu u kojoj činjenično stanje nije potpuno i pravilno utvrđeno. SUBJEKTI PARNIČNOG POSTUPKA 16. pa je 1955. odnosno izriče šta je pravo među strankama. O NEKIM ASPEKTIMA RAZVOJA I PREOBRAŽAJA GRAĐANSKOG PARNIČNOG POSTUPKA U BiH Građanski parnični postupak za BiH stupio je na snagu 1883.godine.COM . Rađen je po uzoru na austrijski parnični zakonik. Izraz novog ustavnog opredjeljenja je načelo da se postupak vodio na jeziku koji je u službenoj upotrebi u sudu. što predstavlja razlog za pobijanje presude (zbog pogrešno i nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja). a stranke i drugi učesnici u postupku imali su pravo da se služe svojim jezikom i pismom. S tim u vezi. s tim što je prilagođen određenim rješenjima ustava iz 1974.BH-PRAVNICI.godine. neposrednosti.godine Zakon o parničnom postupku. sudska funkcija se može definisati kao raspravljanje i donošenje odluke kojom se izriče sankcija u slučaju povrede prava. a 1957.godine. Zasnivao se na načelima materijalne istine. kontradiktornosti. Po okončanju II svjetskog rata. Ovakvo određenje može poslužiti za razlikovanje sudske od zakonodavne.

a prvenstveno načela kontradiktornosti. REDOVNI SUDOVI U pravosudnom sistemu FBiH sudsku funkciju u građanskopravnim stvarima vrše redovni sudovi opće nadležnosti: općinski. kantonalni i Vrhovni sud Federacije. Odluke suda imaju snagu pravosnažno presuđene stvari (res iudicata). 18.COM c) Upravno sudovanje .1. bilo da je državna ili društvena i bez obzira da li je dio klasičnog sudskog sistema ili ne. Najvažnije obilježje sudske funkcije u organizacijsko-funkcionalnom pogledu je da sudsku funkciju vrše sudovi. Da li se jedna institucija može smatrati sudom. 18. Postupak pred arbitražnim sudom predstavlja suđenje u konkretnom slučaju tek nakon što mu stranke sporazumno daju investituru za suđenje i traje do okončanja zadatka koji mu je povjeren. Na osnovu tih obilježja se sudska funkcija može definisati kao djelatnost koju vrše sudovi u zakonom određenom postupku sa autoritetom presuđene stvari (res iudicata). u kome one mogu slobodno disponirati svojim pravima. Pravni osnov za arbitražno rješavanje sporova je sporazum stranaka. filozofsko-ekonomske i pragmatične prirode: . Pojam Arbitraža je pravosudno nedržavno tijelo koje su stranke saglasno i voljno izabrale i povjerile mu presuđivanje u njihovom određenom imovinsko-pravnom konfliktu. već da li ima osnovna obilježja suda. jedno od bitnih obilježja suda u formalno-pravnom smislu je i postupak. Na osnovu navedenih obilježja može se bliže definisati sudska funkcija kao djelatnost sudova kao samostalnih i nezavisnih organa koju oni vrše u sudskom postupku.rješavanje upravnih sporova. jeste sud ako posjeduje bitna obilježja suda: nezavisnost i nepristrasnost.2. Zašto arbitražno rješavanje sporova? Razlozi su pravno-političke. a koja se sastoji u raspravljanju i odlučivanju o pravnim sporovima sa autoritetom presuđene stvari. 22 WWW. i prema "unutra".BH-PRAVNICI. Sudska funkcija u formalno-organizacijskom smislu ima 3 određujuća obilježja: sud. postupak i svojstvo sudske odluke.WWW. tj.IZABRANI SUDOVI 18. Osnov za derogiranje redovne sudske nadležnosti i povjeravanje spora arbitraži je u autonomiji volje stranaka u predmetima u kojima stranke mogu disponirati svojim pravima. ne zavisi od toga da li ona čini dio sudskog sistema.3. 18. Zahtjevi koje postavlja postupak se kreću oko primjene nekih osnovnih načela postupka.partneri žele ostati u prijateljskim odnosima. Nezavisnost i nepristrasnost važi i prema "vani". Stranke u sporu su vezane tom odlukom i ne mogu tražiti da se u istom predmetu donese nova odluka različitog sadržaja. ARBITRAŽE . koji spor među strankama rješava presudom.BH-PRAVNICI.COM . svaka tvorevina. Pored nezavisnosti i nepristrasnosti. prema drugim organima (prvenstveno upravnim) i prema strankama. Zbog toga. Redovni sudovi su jedina vrsta sudova u našem pravnom sistemu (ranije su postojali vojni i privredni sudovi kao posebni organi). 17. Bitni elementi • • • • Arbitraža je nedržavni sud.

Vrste arbitraža Osnovna podjela arbitraža je na povremene (ad hoc) i institucionalne (stalne) arbitraže.5. Osim navedenog. nego ugovor koji su stranke potpisale preko arbitra.COM . na čiji izbor stranke imaju uticaj. 18. Domaće i arbitraže s elementom inostranosti.BH-PRAVNICI. jurisdikciona (publicistička). dok se neformalne zasnivaju na civilističkoj koncepciji. prema kojoj arbitraža u suštini nije sud. U teoriji ne postoje saglasna stanovišta o opredjeljujućim faktorima na osnovu kojih se arbitraža kvalificira kao nacionalna ili sa elementom inostranosti. kvazi arbitraže predstavljaju tijela kojima se stranke moraju obratiti radi rješavanja određenih sporova. manje formalna procedura i niži troškovi. • U teoriji postoji i treće. Odluka arbitraže nije presuda. Po kriteriju pravnih izvora. Od arbitraže je potrebno razlikovati instituciju mirovnog vijeća. kompromisno shvatanje koje insistira na mješovitoj. Najznačajnije međunarodne konvencije o arbitraži. 18. diskrecija. U BiH je to Arbitražni sud pri Privrednoj komori BiH u Sarajevu. Najznačajnije stalne arbitraže su: Evropski arbitražni sud u Strazburu. . te arbitrium boni viri. kako za arbitražni sud tako i za stranke.obligatorne ili prisilne arbitraže. arbitraže se dijele na formalne (ritualne) i neformalne (iritualne) arbitraže.arbitratori ili arbitri-stručnjaci. . prema kojoj je arbitražna presuda u svemu izjednačena sa odlukom državnog suda.4.pravila postupka određuju stranke ili arbitri na osnovu ovlaštenja stranaka. već građanskopravni medij stranaka. koje između ostalog tretiraju ovu problematiku su: Njujorška 23 WWW.opasnost od sudske neobjektivnosti.WWW. koje se može definisati kao društveni medij za posredovanje između lica u sporu. Ovi stručnjaci kao vještaci ili procjenjitelji daju svoje mišljenje o određenom pitanju. Arbitražni sud u Londonu. Nepravne. U teoriji su prisutni i argumenti protiv arbitražnog sudovanja: . Pravna priroda arbitraže Pravna priroda arbitraže je u teoriji sporna. bitno je razlikovati funkcije koje obavljaju arbitri i radnji koje vrše tzv.sastav arbitraže. To mišljenje je obavezno. Tumače je 2 suprotstavljene koncepcije: • kontraktualna (civilistička).po pravilu jednostepeni postupak. . To su tzv. koji nema funkciju suđenja. Ova koncepcija je dosad bila dominirajuća i u našem pravu. Arbitražni sud Međunarodne trgovačke komore u Parizu itd. Izvorište formalnih arbitraža je procesualno. Drugi oblik nepravnih arbitraža su one koje rješavaju pitanja o kojima se pred redovnim sudom ne bi mogla voditi parnica. a ima značaj poravnanja sui generis. .BH-PRAVNICI.COM . kao oblik posredovanja o ugovornim odredbama o čijem se sadržaju stranke nisu mogle dogovoriti. bez obzira da li su ti faktori subjektivni (stranke u sporu) ili kauzalni (svojstva predmeta spora). kome pravni poredak priznaje dejstvo. ugovorno-procesnoj prirodi arbitraže.mogućnost da ekonomski jači partner nametne drugoj ugovornoj strani svoju arbitražu putem tipskih ugovora. stručnost arbitra. U praksi je uočljiva tendencija porasta broja sporova koje stranke povjeravaju arbitražama.ograničena mogućnost pobijanja arbitražnih odluka u postupku po vanrednim pravnim lijekovima.

derogirajući pritom nadležnost redovnog suda.BH-PRAVNICI. ovu klauzulu cijeni autonomno. Prema Arbitražnim pravilima Evropskog arbitražnog suda. U teoriji postoje 2 gledišta o odnosu kompromisorne klauzule prema glavnom ugovoru. kao procesnopravni institut neovisan od glavnog ugovora. Nadležnost arbitražnog suda Zasniva se na ugovoru stranaka. Osim toga. te o valjanosti glavnog (osnovnog) ugovora i posljedicama njegove eventualne ništavosti. kompromisorna klauzula je akcesorni materijalnopravni sporazum i kao takva dijeli sudbinu glavnog ugovora. a kad su u pitanju pravne posljedice ništavosti. Evropska konvencija o međunarodnoj trgovinskoj arbitraži iz 1961.8.COM . Pojam i modaliteti arbitražnog sporazuma . Drugo. svaki spor se može iznijeti pred arbitražu.BH-PRAVNICI. Posebno pitanje koji sporovi mogu biti predmet arbitražnog sudovanja. 18. pravila određuju arbitri. bez obzira na njegovu prirodu. odgovor je potvrdan. Zato neki procesualisti zaključuju da predmet arbitraže mogu biti svi sporovi. U pogledu prva dva segmenta.6.10. Ako one to ne učine. poznatija kao "Bečka pravila" iz 1991. 18. vodeći računa o ugovornim odredbama i trgovačkim običajima. te pravila UNCITRAL (United Nations Commission on International Trade Law Arbitration Rules). 18.compromissum Arbitražni sporazum je akt stranaka kojim one ugovaraju da presuđivanje njihovog spora povjere arbitražnom sudu. a predsjedavajućeg vijeća stranke imenuju sporazumno. Tako npr. Problem postojanja i validnosti arbitražnog sporazuma po pravilu se može rješavati u postupku pred redovnim sudom. Arbitražni postupak Kod ad hoc arbitraža postupak određuju same stranke. Prema prvom. Kompenenz-kompetenz problem u osnovi se svodi na pitanje da li je arbitražni sud nadležan da odlučuje o vlastitoj nadležnosti za suđenje u konkretnom sporu. Sastav i imenovanje arbitražnog suda Osnovno pravilo je da broj arbitara mora biti neparan (po pravilu 1 ili 3). Arbitražni sporazum može biti samostalan ili u formi kompromisorne klauzule u okviru glavnog ugovora. arbitri će primijeniti pravo na koje upućuje koliziona norma za koju se ocijeni da je najprikladnija u konkretnom slučaju. 18. osim onih čije bi raspravljanje od strane arbitražnog suda bilo u suprotnosti sa javnim interesom.WWW.9. a ako to ne učine. uz mogućnost naknadne državne (sudske) kontrole.7.godine. Kod institucionalnih arbitraža pravila postupka utvrđena su pravilnikom. 24 WWW. Po odredbama Njujorške konvencije. postoji dilema da li je arbitražni sud ovlašten da sudi o valjanosti arbitražnog sporazuma.određuju pravila stalnog međunarodnog arbitražnog suda u Beču. ako sudi vijeće od 3 arbitra. mišljenje je da bi za takvo odlučivanje arbitraža morala imati izričita ovlaštenja. svaka strana bira po jednog arbitra. Primjena materijalnog prava Evropska konvencija o međunarodnoj trgovinskoj arbitraži strankama daje slobodu da ugovore nacionalno pravo koje će sud primijeniti na njihov spor.COM konvencija o priznanju i izvršenju stranih arbitražnih odluka iz 1958. Većina teoretičara je saglasna da arbitražnom sudu treba priznati to pravo. savremenije shvatanje. 18.

Stranke mogu okončati spor i poravnanjem pred arbitražnim sudom. 18. Smatra se da nakon poništenja arbitražne presude arbitražni sporazum može konvalidirati.stranke mogu ugovoriti primjenu načela pravičnosti (ex equo et bono). nakon poništenja arbitražne presude. sudska nepristrasnost i izuzeće sudija. inkompatibilnost. ili pozivanjem na razloge za ponavljanje parničnog postupka. Sudska nezavisnost U vršenju svoje funkcije sudovi su nezavisni i vezani samo za zakon. Naprotiv.COM . 25 WWW. jednakost građana pred sudom. Vezanost za zakon ne znači da je uloga suda mehanicistička. Princip da je sud vezan za zakon važi i za procesno i za materijalno pravo. 18.BH-PRAVNICI.3.13. procesne povrede kao razlog za pobijanje arbitražne presude najčešće su određene izričito. 19. novi postupak je dozvoljen pred arbitražnim sudom samo ako to nije u suprotnosti sa razlogom zbog kojeg je odluka poništena. pravo na žalbu. 19.2.11. Pobijanje arbitražne presude Moguće je ostvariti samo tužbom za njeno poništavanje.WWW. ta uloga je stvaralačka jer je sudija taj koji utvrđuje sadržinu pravne norme putem tumačenja. koji ima svojstvo izvršne isprave. Opće napomene Organizacija i djelatnost sudova zasnovani su na jedinstvenim pravosudnim principima. sudska nezavisnost. što je rijetkost). javnost raspravljanja. izuzev zbog povrede javnog poretka zemlje. Legalitet Suština principa zakonitosti se sastoji u potčinjavanju i vezanosti sudova u vršenju sudske funkcije za zakon. Nezavisnost je dvostruka: organizacijska i funkcionalna.COM 18. a na presude ad hoc arbitraža klauzulu stavlja redovni sud koji bi bio nadležan da nije zaključen arbitražni sporazum. o čemu odlučuje sud koji bi bio nadležan da postupa u predmetnom sporu u slučaju da arbitražni sporazum nije zaključen. Organizacijska neovisnost se ogleda u tome što su sudovi samostalni organi i nad njima ni jedan drugi organ nema hijerarhijsku niti naredbodavnu vlast. Presuda arbitražnog suda predstavlja izvršni naslov. od kojih su najvažniji legalitet. S tim u vezi važe neka općeprihvaćena pravila: • • • arbitražna presuda se u principu ne može preispitivati zbog nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Suđenje po pravičnosti u arbitražnom pravu .12. pravo na upotrebu jezika.1. PRAVOSUDNI PRINCIPI O ORGANIZACIJI I DJELATNOSTI SUDOVA 19. Presuda arbitražnog suda i poravnanje stranaka Presuda arbitražnog suda prema strankama (ali ne i trećim osobama) ima snagu pravosnažne sudske presude (ukoliko ugovorom nije predviđena mogućnost pobijanja te presude pred arbitražom višeg stepena. Institucionalne arbitraže same stavljaju klauzulu pravosnažnosti i izvršnosti svojih presuda. 19. ali samo ako se razlog poništenja ne odnosi upravo na taj arbitražni sporazum.BH-PRAVNICI.

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Funkcionalna nezavisnost ogleda se u primjeni apstraktnog pravnog pravila na konkretan slučaj. Isključivo pravo sudije je da na činjenično stanje, koje utvrđuje primjenom načela slobodne ocjene dokaza, primijeni odgovarajuću pravnu normu. Smisao i sadržaj te norme sudija utvrđuje putem vlastite interpretacije. Princip nezavisnosti se izražava ne samo u odnosu sudova prema drugim organima, već i unutar samih sudova. Viši sud u postupku instancionog odlučivanja imaju pravo da nižim sudovima ukazuju na nedostatke u suđenju, ali niži sud nije vezan za pravna shvatanja višeg suda izražena u tim primjedbama. Međutim, načelna pravna shvatanja i mišljenja, mada nisu formalno obavezna za više sudove, ipak imaju veliki značaj za ujednačavanje sudske prakse. 19.4. Javnost raspravljanja Javnost kao metod rada sudova uzdignuta je na nivo ustavnog principa. Do isključenja javnosti može doći samo u zakonom određenim slučajevima. Javnošću se osigurava nadzor nad radom sudova, kao i vršenje vaspitne funkcije sudova. 19.5. Pravo na žalbu Pravo na žalbu je ustavna kategorija iz oblasti osnovnih prava i sloboda čovjeka i građanina. Žalba se može isključiti samo izuzetno i to samo zakonom, a pod uslovom da je zaštita prava i zakonitosti obezbijeđena na neki drugi način. 19.6. Jednakost građana pred sudom - ustavni princip je da su svi građani jednaki pred zakonom. 19.7. Pravo na upotrebu jezika Ustav garantuje svakom da u postupku pred sudom koristi svoj jezik i da se u postupku sa činjenicama upoznaje na svom jeziku. Dužnost suda je da stranci obezbijedi usmeno prevođenje na njen jezik svega što se iznosi na ročištu, kao i usmeno prevođenje sadržaja isprava koje se na ročištu koriste kao dokazi. Troškovi prevođenja padaju na teret sredstava suda. 19.8. Inkompatibilnost Sudija ne može vršiti službu ili posao koji je nespojiv sa sudskom funkcijom, niti može biti delegat u skupštini koja ga je izabrala. Njemu se zabranjuje da uporedo sa vršenjem sudske funkcije obavlja bilo koju drugu funkciju u državnim organima, političkim ili društvenim organizacijama, kojom bi mogao dovesti u pitanje svoj nezavisni položaj sudije. 19.9. Sudska nepristrasnost i izuzeće sudija Pojam i značaj. Nepristrasnost sudije je osnovni uslov za objektivno presuđivanje i pravilno donošenje odluke. U teoriji ima shvatanja prema kojima je nepristrasnost važnija i od same sudske nezavisnosti. Pravo stranaka da im sudi nepristrasni sudija biće povrijeđeno u situacijama u kojima se sudija sa jednom od stranaka nalazi u takvom odnosu koji objektivno dovodi u pitanje njegov položaj nepristrasnog trećeg. Postoje 2 vrste razloga za izuzeće: po sili zakona (ex lege) i po ocjeni suda. Razlozi za izuzeće po zakonu mogu se podijeliti na nekoliko grupa: 2. Situacije u kojima sudija učestvuje u sporu kao neposredno zainteresirana strana. Ti razlozi su: • ako je sudija istovremeno i stranka, zakonski zastupnik ili punomoćnik stranke, • ako je sa strankom u odnosu suovlaštenika ili saobaveznika ili regresnog obaveznika;

26

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
5. Sudija se nalazi u nekom porodičnom odnosu sa strankom u sporu. To su slučajevi: • ako mu je stranka, zakonski zastupnik ili punomoćnik srodnik po krvi u pravoj liniji bez ograničenja, u pobočnoj do 4.stepena, ili mu je bračni drug ili srodnik po tazbini do 2.stepena, bez obzira da li je brak prestao ili ne; • ako je sudija staralac, usvojilac ili usvojenik stranke, njenog zakonskog zastupnika ili punomoćnika; • ako je sudija stalno ili privremeno zaposlen u pravnom licu koje je stranka u postupku. 8. Sudija u istom sporu učestvuje u nekoj drugoj ulozi: kao svjedok ili vještak, ili je u istom predmetu učestvovao u donošenju odluke nižeg suda (ako se radi o postupku po žalbi). Razlozi za izuzeće po ocjeni suda. Osim razloga koji ex lege dovode do izuzeća sudije, i svaka druga okolnost može biti razlog za izuzeće ako bi mogla dovesti u pitanje nepristrasnost sudije. Sudu je ostavljeno da u svakom konkretnom slučaju ocjenjuje u kojoj mjeri takve okolnosti dovode u pitanje nepristrasnost suda. Nepristrasnost kao procesna pretpostavka. Na razloge za izuzeće po sili zakona sud pazi po službenoj dužnosti tokom cijelog postupka. Čim sudija sazna za postojanje nekog od tih razloga, dužan je prekinuti svaki rad na tom predmetu i o tome obavijestiti predsjednika suda koji će mu odrediti zamjenika. Ako se radi o izuzeću predsjednika suda, on će sebi odrediti zamjenika iz reda sudija istog suda, a ako to nije moguće, obavijestiće viši sud. Viši sud u takvom slučaju odlučuje da u postupku postupa neki drugi sud iste stvarne nadležnosti sa njegovog područja. Ako sudija smatra da postoji neka druga okolnost koja dovodi u sumnju njegovu nepristrasnost, a nije razlog za izuzeće ex lege, obavijestit će o tome predsjednika suda, koji će odlučiti o izuzeću. Do donošenja rješenja predsjednika suda, sudija može preduzimati samo one radnje koje ne trpe odlaganje. Izuzeće može tražiti i stranka, i to čim sazna za postojanje razloga, a najkasnije do okončanja rasprave pred prvostepenim sudom. Ako rasprave nije bilo, onda do donošenja odluke. Zahtjev za izuzeće višeg suda stranka može staviti u pravnom lijeku ili odgovoru na pravni lijek, a ako se pred višim sudom održava rasprava, onda do okočanja glavne rasprave. Zahtjev za izuzeće mora biti obrazložen. O zahtjevu za izuzeće odlučuje predsjednik suda. Ako se radi o izuzeću predsjednika suda, onda odluku donosi predsjednik neposredno višeg suda. O izuzeću predsjednika Vrhovnog suda FBiH odlučuje opća sjednica tog suda. Protiv rješenja o izuzeću nije dopuštena posebna žalba (bez obzira da li je zahtjev za izuzeće prihvaćen ili odbijen). Ako je sudija koji je trebao biti izuzet već donio odluku, ta se odluka može pobijati zbog apsolutno bitne povrede parničnog postupka i to kako redovnim, tako i vanrednim pravnim sredstvima. Odredbe o izuzeću primjenjuju se i na druge učesnike u postupku: zapisničara, prevodioca i vještaka. 20. SASTAV SUDA Sastav prvostepenog suda. Prvostepeni sud po pravilu sudi u vijeću od trojice sudija, od kojih je jedan predsjednik vijeća. Izuzetno, ako vrijednost predmeta spora ne prelazi određeni iznos, funkciju suda vrši sudija pojedinac. Pomenuta vrijednost je u imovinskopravnim sporovima do 20.000KM, a u privredno-pravnim do 30.000KM. Stranke se mogu sporazumjeti da im sudija pojedinac sudi imovinskopravne i radnopravne sporove, bez obzira na vrijednost predmeta spora. Sastav drugostepenog suda. Drugostepeni sud kao žalbeni sud uvijek sudi u vijeću koje se sastoji od

27

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
trojice sudija. Sastav trećestepenog suda. Kad odlučuje o zahtjevu za zaštitu zakonitosti koji je podnio kantonalni tužilac, kantonalni sud postupa u vijeću od 5 sudija. Ako ne može osigurati vijeće sastavljeno od 5 sudija, o zahtjevu odlučuje isti kantonalni sud u sjednici svih sudija. Kad odlučuje povodom vanrednih pravnih lijekova - revizije i zahtjeva za zaštitu zakonitosti federalnog tužioca, Vrhovni sud FBiH uvijek postupa kao sud trećeg stepena, u vijeću sastavljenom od 5 sudija. Povreda pravila o sastavu suda. Posljedice povrede zavise od toga da li je njome dovedeno u pitanje načelo zbornosti. Ako je u sporu odluku donijelo vijeće, a trebalo je da odlučuje sudija pojedinac, odluka se ne može pobijati. U obrnutom slučaju, presuda od strane sudije pojedinca umjesto od strane vijeća predstavlja apsolutno bitnu povredu parničnog postupka, koja čini ništavom i presudu i postupak koji joj je prethodio. 21. OSTALI ORGANI OD ZNAČAJA ZA PRAVOSUĐE Tužilaštvo je samostalan državni organ čija osnovna funkcija je gonjenje učinilaca krivičnih i drugih kažnjivih djela, te preduzimanje zakonom određenih mjera za zaštitu interesa društvene zajednice i ulaganje pravnih sredstava radi zaštite ustavnosti i zakonitosti. Najveći dio svoje funkcije javni tužilac ostvaruje u krivičnom postupku. U građanskom postupku se uglavnom javlja u 3 uloge: kao stranka, kao treće lice i kada ulaže vanredna pravna sredstva za zaštitu ustavnosti i zakonitosti. • • • Kao stranka u postupku javni tužilac se javlja u ograničenom broju slučajeva, kad je nekim posebnim zakonom ovlašten na podizanje tužbe (npr.poništenje braka iz javnopravnih razloga). Kao treće lice u parnici javni tužilac se može pojaviti kao zakonski intervenijent u cilju pravilne primjene prinudnih propisa. Najvažnija uloga javnog tužioca u građanskom postupku je kod ulaganja zahtjeva za zaštitu zakonitosti.

Ombudsmen Federacije je institucija sa zadatkom da štiti ljudsko dostojanstvo i ustavom zagarantirana prava i slobode. U parničnom postupku se ombudsmen može pojaviti u 2 uloge: 4. Kao pokretač parničnog postupka u slučajevima koje određuje Ustav FBiH; 5. Kao treće lice u parnici ombudsmen se može umiješati u postupak koji je u toku, kad nađe da za to ima osnova. Organ starateljstva se u parničnom postupku može pojaviti u ulozi stranke, zakonskog zastupnika, intervenijenta i punomoćnika. Organ starateljstva nema svojstvo pravnog lica, ali mu Porodični zakon (kao i javnom tužiocu) priznaje svojstvo stranke u sporovima za poništaj braka. U svim situacijama u kojima neposredno preuzima vršenje starateljskog prava, organ starateljstva se pojavljuje u ulozi zakonskog zastupnika parnično nesposobne stranke. U ulozi intervenijenta organ starateljstva ima dvostruku funkciju: da kontroliše roditelje kao zakonske zastupnike u vršenju njihovih roditeljskih prava u interesu djece, i da neposredno doprinosi što boljoj i

28

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Po sili zakona pravobranilaštvo zastupa DPZ i njene organe koji se finansiraju iz budžeta i fondova koji imaju svojstvo društveno-pravnog lica. 21. U ulozi punomoćnika organ starateljstva se može pojaviti u postupku u kome stara i samohrana lica ostvaruju svoja prava prema srodnicima koji su dužni da ih izdržavaju.COM . krivičnom i drugim postupcima pred sudovima. u okviru tadašnjeg Društva naroda. koja je napuštena u našem pravu. Advokatura Pojam i razvoj. ako se u postupku pojavljuje po ovlaštenju. Na početku su 29 WWW. Kasnije su advokati počeli vršiti i funkciju zastupanja. pravobranilac je u ulozi ugovornog punomoćnika. Dvojna advokatura karakteristična je za zemlje romanskog prava i Englesku. Po tom sistemu. Tipovi advokature.COM potpunijoj zaštiti djece. Temelji advokature kao pravne profesije udareni su u periodu carstva. u kome advokatsku funkciju vrši samo jedna vrsta advokature. Danas u svijetu postoje 2 tipa advokature: dvojna i jedinstvena. advokatsku funkciju vrše 2 vrste advokata: jedni vrše zastupanje u pravnotehničkom smislu. Što se tiče pravne prirode zastupanja pravobranioca.4. ukoliko u zakonu nije ništa bliže određeno. U ulozi intervenijenta organ starateljstva je najbliži položaju stranke: preduzima radnje u svoje ime.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. Pravobranilaštvo se u tim slučajevima može prihvatiti zastupanja ako ono neće uticati na blagovremeno i uspješno izvršavanje zadataka koji su pravobranilaštvu određeni zakonom. izvršnom. i to po sili zakona ili po ovlaštenju zainteresiranih stranaka. mada u ovom slučaju uloga pravobranioca ima najviše elemenata ustanove "nužnog punomoćnika". U građanskom postupku pravobranilac se pojavljuje u ulozi zastupnika stranke.WWW. Pravobranilaštvo je organ društveno-političke zajednice čija se osnovna funkcija sastoji u tome da preduzima zakonom određene mjere i pravna sredstva radi pravne zaštite imovinskih prava i interesa te DPZ i drugih pravnih lica u slučajevima određenim zakonom. Po ovlaštenju stranke pravobranilaštvo može zastupati i druga pravna lica u domaćim i inostranim pravnim poslovima. a ne u njihovom zastupanju. kojeg posebnim rješenjem određuje sam organ starateljstva. Pravobranioca kao zastupnika po sili zakona možemo smatrati zastupnikom sui generis. a vršenje advokatskih poslova omogućavalo je sticanje ugleda i počasti na osnovu kojih su dobivana visoka zvanja u javnim službama. a u interesu djece. Međunarodna unija advokata osnovana je 1927. a drugi pružaju pravne savjete i plediraju u korist stranke pred sudovima. Djelatnost koju su u Rimu vršili advokati (oratores) bila je poznata još od najranijih vremena i sastojala se u pomaganju strankama u sporu. U postupku za izdržavanje djece organ starateljstva može učestvovati u svojstvu intervenijenta u interesu djece.godine. U većini zemalja usvojen je sistem jedinstvene advokature. Pravobranilaštvo zastupa stranke u pogledu njihovih imovinskih pravai interesa u parničnom. Ovlaštenja organa starateljstva u svim navedenim ulogama vrši radnik tog organa. U zastupanju stranaka pravobranilaštvo je ovlašteno da preduzima sve radnje za koje je ovlaštena i stranka. te se izgubila razlika između advokature i prokurature. Advokati su svoje usluge davali besplatno.

nadležnost se ispoljava kao pravo i dužnost određenog suda da postupa u određenoj pravnoj stvari. kao tzv. Svojstvo advokata stiče se upisom u imenik advokata. pa i po cijenu vlastitih ekonomskih interesa. Biro i Predsjedništvo. funkcionalnu i mjesnu. samostalno odlučuju o prijemu u advokaturu. Advokatske komore su osnovni oblik organizovanja advokata. Advokat je dužan da savjesno pruža pravnu pomoć i da sa ciljem zaštite interesa stranke primjenjuje samo sredstva koja su zakonom dopuštena. te ako je u istoj stvari postupao kao sudija. Organizacijska samostalnost se ogleda u tome što se advokati organiziraju u advokatske komore. žalbe. sastavljanju isprava (ugovor. predstavke. testament i sl). Sa aspekta stranke. Advokat je dužan pružiti pravnu pomoć stranci koja mu se obrati.COM njeni članovi bile samo advokatske komore. Sa aspekta suda. U opće spada državljanstvo. Ako bi pružanje pravne pomoći bilo od štete za interes stranke. Organizacija advokature. Ova nezavisnost daje javnopravni karakter advokatskoj funkciji. advokat joj može otkazati punomoć.korespodenti. Unija je 1971. Organizacije advokata su advokatske komore i zajednice advokatskih komora. a posebni uslovi su završen pravni fakultet i položen pravosudni ispit. molbe itd). Sastoji se u: sastavljanju podnesaka (tužbe. javni tužilac ili službena osoba organa uprave. U duhu advokatske etike je da advokat odvraća stranku od suvišnog parničenja. 5.WWW. Advokat je dužan odbiti pružanje pravne pomoći u slijedećim slučajevima: 4. 22. Uloga advokature. nadležnost se može posmatrati sa aspekta suda i sa aspekta stranaka. U objektivnom smislu. Ako bi to bilo inkompatibilno vršenju advokatske funkcije.1. Advokatura ima karakter nezavisne službe. Relativna nadležnost se zatim dijeli na stvarnu. nadležnost je djelokrug poslova jednog suda.godine postala savjetodavna organizacija UN-a sa sjedištem u Briselu. Funkcionalna nezavisnost se ogleda u tome što su advokati nezavisni u vršenju pravne pomoći.godine članovi unije mogu postati i advokati-pojedinci. Uslovi za vršenje advokature se dijele na opće i posebne. Pojam Nadležnost se pojmovno određuje dvojako: u subjektivnom i u objektivnom smislu. Savjet.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. Njeni glavni organi su Glavna skupština. a od 1965. Advokatura kao javna i društvena služba je nezavisna profesionalna služba koja se uređuje Zaknom o advokaturi. Tu dužnost mu nameće i pravo i etika. Ako ocijeni da se stranka obijesno parniči. privremenoj zabrani i prestanku rada advokata. Apsolutna nadležnost (iurisdictio) 30 WWW. Advokat je dužan da stranci koja mu se obratila ukaže na to da li je potrebno pokrenuti postupak za zaštitu prava i kakvi su izgledi za uspjeh. U subjektivnom smislu. U funkcionalno-procesnom smislu. NADLEŽNOST SUDOVA (COMPETENTIA) 22. To su slučajevi ako je u istoj stvari već pružao pomoć suprotnoj stranci.2. Osnovna funkcija advokature je pružanje pravne pomoći. Članstvo u njima je obavezno i svojstvo advokata se stiče tek upisom u imenik advokata koji se vodi u advokatskoj komori. nadležnost se određuje kao pravo kao pravo da joj sudi zakonom određeni nadležni sud.COM . te zastupanju stranaka pred sudovima i drugim organima. 22. nadležnost sudova se dijeli na apsolutnu i relativnu. kako u organizacijskom tako i u funkcionalnom smislu.

kao i mjesnu nadležnost. 31 WWW. Element inostranosti može biti u subjektu (državljanstvo. Međunarodnu. možemo podijeliti na opću i posebnu. Međunarodna nadležnost kao procesna pretpostavka. prebivalište) ili u predmetu spora.3. ukinuće provedene radnje u postupku i odbaciti tužbu. Po pravilima o apsolutnoj nadležnosti vrši se razgraničenje između sudske i administrativne nadležnosti. Međunarodna nadležnost domaćih sudova regulisana je Zakonom o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima. a zatim posebnu možemo podijeliti na elektivnu (izberivu) i isključivu. Izuzetak su slučajevi u kojima nadležnost suda u BiH zavisi od pristanka tuženog. Ako sud u FBiH ocijeni da je nadležan sud u RS. 22. putem odredaba o stvarnoj nadležnosti redovnih sudova. Apsolutna nadležnost kao procesna pretpostavka. Konkretizacija odredbe o apsolutnoj nadležnosti redovnih sudova vrši se posredno. Naše pravo tradicionalno pripada onim sistemima u kojima je prebivalište tuženog mjerodavno za određivanje međunarodne nadležnosti domaćeg suda.BH-PRAVNICI. Jurisdikciju redovnih sudova u našem parničnom postupku određuje ZPP. prema kome su za određivanje nadležnosti suda mjerodavne činjenice koje su postojale u trenutku podnošenja tužbe.COM Pojam. Povreda pravila o apsolutnoj nadležnosti predstavlja razlog apsolutne ništavosti na koju žalbeni sud pazi po službenoj dužnosti tokom cijelog postupka. stranke pod zakonom određenim uslovima mogu derogirati nadležnost domaćeg suda sporazumom kojim povjeravaju rješavanje spora stranom sudu. Za ocjenu nadležnosti suda u FBiH mjerodavne su činjenice koje su postojale u momentu u kome je parnica počela da teče. Pravilima o apsolutnoj nadležnosti utvrđuje se djelokrug poslova koji spadaju u nadležnost sudova uopće i vrši se razgraničenje prema spolja i to dvojako: prema svim drugim domaćim državnim organima i prema inostranim organima i sudovima. Međunarodna nadležnost (competentia internationale) Pojam. Pored toga. Apsolutna nadležnost ili jurisdikcija sudova postoji u svim predmetima u kojima je nadležan da postupa bilo koji od sudova koji spadaju u jedinstven sudski sistem. Stoga pod pojmom apsolutne nadležnosti ili jurisdikcije podrazumijevamo nadležnost bilo kojeg od ovih sudova. Međunarodna nadležnost je nadležnost domaćih sudova u sporovima sa elementom inostranosti. Sudsku funkciju u jedinstvenom sistemu vlasti vrše redovni sudovi. Način određivanja. Kad utvrdi da za rješavanje sporova sudovi nisu nadležni. sud će se oglasiti nenadležnim. a ne u momentu kad je parnica nastala. Dakle.BH-PRAVNICI. bitno je da sud rješenjem odbacuje tužbu kao nedopuštenu i ne ustupa je stranom sudu. a tuženi je dao svoj pristanak. Ovim je odstupljeno od općeg pravila u procesnom pravu. po službenoj dužnosti će se oglasiti nenadležnim. Vrste međunarodne nadležnosti. već će se oglasiti stvarno nenadležnim i postupiti po odredbama međuentitetskog sporazuma o komuniciranju sudova entiteta. ukinuti provedene radnje i odbaciti tužbu.COM . Sud u toku cijelog postupka po službenoj dužnosti vodi računa o tome da li se u sporu sa elementom inostranosti može zasnovati nadležnost domaćeg suda. Pravila o međunarodnoj nadležnosti su u najvećem broju slučajeva izvedena primjenom istih ili sličnih kriterija po kojima se određuje i mjesna nadležnost.WWW. Kada sud u toku postupka utvrdi da za rješavanje spora nije nadležan sud u BiH. neće odbaciti tužbu.

U procesnoj teoriji je ovaj pojam uobičajen za označavanje nadležnosti na koju stranke ne mogu uticati svojom voljom. Stvarna nadležnost kao procesna pretpostavka. Stvarna nadležnost (competentia rationae materiae) Pojam. Sud odmah po prijemu tužbe.BH-PRAVNICI. Povreda odredaba o sastavu suda predstavlja apsolutno bitnu povredu 32 WWW. Norme procesnog prava ne poznaju pojam funkcionalne nadležnosti. bez obzira na to što bi zbog promjena koje su nastupile bio nadležan drugi redovni sud. druge i treće instance. Pravila o funkcionalnoj (instacionoj) nadležnosti. sud koji je bio nadležan u vrijeme podnošenja tužbe ostaje i dalje nadležan. a na osnovu navoda u tužbi i činjenica koje su mu poznate. kao i između različitih sudova u istom predmetu. te dozvole njenog prisilnog izvršenja naziva se delibacioni postupak.5. a sudovi druge ili treće instance funkcionalnu nadležnost. a stvarna nadležnost Vrhovnog suda FBiH propisana je Zakonom o Vrhovnom sudu FBiH. stvarno nadležni sud nastavlja postupak kao da je pred njim bio i pokrenut. Sudovi prve instance vrše stvarnu nadležnost. Stvarnu nadležnost općinskih i kantonalnih sudova u FBiH utvrđuju Kantonalni zakoni o sudovima. Na stvarnu nadležnost kao procesnu pretpostavku sud ex officio pazi tokom cijelog postupka.delibacioni postupak. a presuda se može pobijati i redovnim i vanrednim pravnim lijekovima.4. 22. Ovo pravilo ne važi ako je do promjene došlo voljom stranaka (npr. Na funkcionalnu nadležnost sud pazi po službenoj dužnosti tokom cijelog postupka. sud će se oglasiti nenadležnim i tužbu uputiti nadležnom sudu. Funkcionalna nadležnost (competentia in instantia) Pojam. Pravilima o funkcionalnoj nadležnosti vrši se preraspodjela pojedinih jurisdikcionih ovlaštenja između pojedinih organa istog suda. Povrede odredaba o stvarnoj nadležnosti vode apsolutnoj ništavosti presude. Ako utvrdi da je stvarno nenadležan u bilo kojoj fazi postupka. U sistemu redovnih sudova opće nadležnosti. ili ako tužilac smanji tužbeni zahtjev. općinski sudovi su sudovi prve instance. Pojmom instanca određuje se položaj određenog suda u hijerarhiji sudskog sistema. 22. ocjenjuje da li je nadležan. U komparativnom pravu se razgraničenje stvarne nadležnosti u sistemu redovnih sudova vrši i s obzirom na vrijednost spora ili s obzirom na pravnu osnovu spora.WWW. a donesena odluka kojom se izdaje dozvola izvršenja stranog izvršnog naslova na domaćem pravnom području se naziva exequatur. Po pravilima o stvarnoj nadležnosti vrši se raspodjela ovlaštenja u raspravljanju i odlučivanju sporova iz sudske nadležnosti između različitih sudova u okviru jedinstvenog sudskog sistema. Funkcionalna nadležnost kao procesna pretpostavka. Ako ih prihvati. Ako u toku postupka dođe do promjene okolnosti mimo volje stranaka. Kako jedinstveni sudski sistem čine redovni sudovi u FBiH. Sud koji jeste stvarno nadležan može (a ne mora) prihvatiti parnične radnje koje je u postupku preduzeo stvarno nenadležni sud. dolazi do tzv.tužilac poveća tužbeni zahtjev). Postupak ispitivanja i priznanja odluke stranog suda. Exequatur . po pravilima o stvarnoj nadležnosti razgraničava se nadležnost između sudova različitog ranga u okviru iste vrste sudova.COM Povreda odredaba o međunarodnoj nadležnosti predstavlja apsolutno bitnu povredu koja za posljedicu ima ništavost presude.”ustaljenja nadležnosti” (perpetuatio fori).BH-PRAVNICI. a Vrhovni sud FBiH je sud druge i treće instance. tj.COM . kantonalni sudovi se javljaju kao sudovi prve.

Kamate. u obrnutom slučaju ne postoji povreda zbornosti). vrijednost predmeta spora određuje se prema iznosu potraživanja koje treba osigurati. Ako je tužilac kod nenovčanih zahtjeva odredio facultas alternativu. odnosno boravište (za pravno lice sjedište). što je pravilo).7. mjerodavna je vrijednost predmeta spora koju je tužitelj naznačio u tužbi. Mjesna nadležnost se određuje trojako: na osnovu zakona (forum legale. Ako se zahtjev odnosi na buduća davanja koja se ponavljaju. Određivanje vrijednosti predmeta spora Pod vrijednošću spora podrazumijeva se vrijednost onog subjektivnog prava ili odnosa za koje tužilac traži pravnu zaštitu u građanskom postupku. isključivu (ekskluzivnu) i supsidijarnu (pomoćnu) mjesnu nadležnost. Ako ju je tužitelj naznačio previsoko ili prenisko. Dakle. tj. Opća mjesna nadležnost (forum generale). nadležnost se određuje prema vrijednosti svakog pojedinog zahtjeva. sud će najkasnije na pripremnom ročištu (ako pripremno ročište nije održano. Vrste.6. onda na glavnoj raspravi prije početka rasprave o glavnoj stvari) brzo i na prikladan način provjeriti tačnost naznačene vrijednosti. Kad se tužbeni zahtjev ne odnosi na novčanu svotu. Ako zahtjevi u tužbi proizlaze iz raznih osnova. a u teoriji se definiše kao mjesto u kome jedno lice prebiva sa namjerom da tu stalno živi. Posebna se dalje dijeli na izberivu (elektivnu). 22. Kao vrijednost predmeta spora uzima se samo vrijednost glavnog zahtjeva. 22. vrijednost predmeta spora se utvrđuje zbrajanjem vrijednosti svih zahtjeva.BH-PRAVNICI. a trebalo je suditi vijeće. osim ako je riječ o odnosu zaključenom na kraće vrijeme. kao vrijednost predmeta spora uzima se vrijednost predmeta zaloga. ili su istaknuti protiv više tuženih. Na osnovu odredaba o mjesnoj nadležnosti određuje se koji je od više stvarno nadležnih sudova dužan da raspravi i riješi konkretan spor. Opću mjesnu nadležnost ima sud na čijem području tuženi ima prebivalište. Ako se tužbom zahtijeva samo davanje osiguranja za određeno potraživanje ili ustanovljenje založnog prava. ili iz odnosa korištenja stana odnosno poslovnih prostorija. Kad se spor odnosi na postojanje najamnog ili zakupnog odnosa. Pojam prebivališta nije zakonom definisan. ako se vrijeđa princip zbornosti suđenja (ta povreda postoji ako je sudio sudija pojedinac. odnosno zakupnini.BH-PRAVNICI. Mjesna nadležnost koja je određena zakonom dijeli se na opću (generalnu) i posebnu (specijalnu) mjesnu nadležnost. ugovorna kazna i druga sporedna potraživanja se ne uzimaju se u obzir (ako sami ne čine glavni zahtjev). Ako je predmet zaloga manje vrijednosti od potraživanja koje treba osigurati. tako da se postavlja pitanje stvarne nadležnosti sastava suda ili prava na izjavljivanje revizije.COM parničnog postupka.WWW. vrijednost se računa prema jednogodišnjoj najamnini. vrijednost predmeta spora računa se po zbiru davanja za vrijeme od maksimalno 5 godina. pristaje da umjesto udovoljenja nenovčanom zahtjevu primi određeni iznos novca. taj iznos se uzima kao vrijednost predmeta spora. odlukom višeg suda (forum iudicale) i saglasnom voljom stranaka (forum prorogatum).COM . Ako tužba protiv istog tuženika obuhvata više zahtjeva koji se zasnivaju na istom činjeničnom i pravnom osnovu. za pojam 33 WWW. Mjesna nadležnost Pojam.

Ako je šteta nastala kao posljedica smrti ili teške tjelesne povrede. Mjenični sporovi – uz sud mjesne nadležnosti. S druge strane. Posebna mjesna nadležnost (forum speciale) može biti elektivna i ekskluzivna. r) Ometanje posjeda – uz sud opće nadležnosti je i sud na čijem području je došlo do ometanja. Forum rei sitae na području procesnog prava odgovara pravilu lex rei sitae na području materijalnog prava. ili iz ugovora o korištenju stana ili poslovnih prostorija. boravište je mjesto u kome jedno lice boravi bez namjere da tu trajno živi. isključivo je nadležan sud na čijem se području nalazi nekretnina. Bitno je napomenuti da se isključiva nadležnost u sporovima o nekretninama odnosi samo na sporove stvarnopravnog karaktera. k) Sporovi protiv pravnih lica koja imaju poslovne jedinice izvan svog sjedišta – sud u mjestu gdje se nalazi ta poslovna jedinica. Ako nekretnina leži na području više sudova. o) Bračni sporovi – sud posljednjeg zajedničkog prebivališta supružnika. tužba se može podići kod suda opće mjesne nadležnosti i nekog drugog suda koji je zakonom određen.COM . Pravo izbora ostavljeno je u interesu tužioca ili u interesu cjelishodnosti ostvarivanja sudske funkcije. nadležan je i sud mjesta u u kome je dužnik trebao izvršiti ugovor. i) j) Privredni sporovi – pored suda mjesne nadležnosti. Po pravilima o elektivnoj mjesnoj nadležnosti. uz sud opće mjesne nadležnosti. tužilac može ustati tužbom i kod suda na čijem području tužilac ima prebivalište odnosno boravište. nadležan je i sud mjesta plaćanja. nadležan je svaki od tih sudova. q) Sporovi vezani za zakonsko izdržavanje – ako je tužilac lice koje traži izdržavanje. Državljani FBiH koji stalno žive u inostranstvu zadržavaju svoju opću mjesnu nadležnost prema mjestu posljednjeg prebivališta u FBiH. u sporovima protiv stranog lica sa sjedištem u inostranstvu u vezi obaveza koje su nastale ili se trebaju izvršiti u FBiH. Za suđenje u sporovima o pravu vlasništva i o drugim stvarnim pravima na nekretninama.BH-PRAVNICI. tužba se može podići i kod suda na čijem području tužilac ima prebivalište. n) Radni sporovi – uz sud opće mjesne nadležnosti. zbog ometanja posjeda. Za sporove obligaciono-pravnog karaktera koji se tiču nekretnina ne postoji 34 WWW.WWW. Isključiva (ekskluzivna) mjesna nadležnost (forum exclusive) isključuje primjenu opće nadležnosti. l) Nadležnost po mjestu gdje se nalazi zastupništvo stranog lica u FBiH. radnik tužbu može podići kod suda na čijem području obavlja rad i kod suda na čijem području je zasnovao radni odnos. m) Sporovi iz nasljedno-pravnih odnosa – sud na čijem području se nalazi sud koji provodi ostavinski postupak. za ove sporove nadležan je i sud na čijem području je učinjena šteta.COM prebivališta su relevantna 2 elementa: faktički (corpus) i voljni (animus). te u sporovima iz zakupnih ili najamnih odnosa na nekretnini. h) Sporove radi zaštite prava na osnovu garancije proizvođača – kod suda opće mjesne nadležnosti prodavca koji je prilikom prodaje uručio kupcu pismenu garanciju proizvođača.BH-PRAVNICI. Predmeti na koje se primjenjuje elektivna mjesna nadležnost se mogu prema njihovoj prirodi grupisati na: g) Sporove za naknadu štete – pored suda opće mjesne nadležnosti. p) Paternitetski i maternitetski sporovi – maloljetno dijete može podići tužbu i predsudom svog prebivališta ili boravišta. Predmeti u kojima je predviđena isključiva mjesna nadležnost su izričito određeni zakonom.

Ordinacija (forum ordinatum) je određivanje mjesno nadležnog suda u situacijama kad se mjesna nadležnost ne može utvrditi na osnovu zakona. niti tuženi ima prebivalište ili boravište u FBiH.COM isključiva nadležnost. nadležan je sud koji je mjesno nadležan za jednog od njih. Stvarna nadležnost se ne može ugovarati. Za sporove u izvršnom i stečajnom postupku isključivo je mjesno nadležan sud na čijem se području nalazi sud koji provodi izvršenje. u sporovima o utvrđivanju očinstva/materinstva. u sporovima protiv državljanina FBiH koji živi u inostranstvu. i to u 2 oblika: delegacija i ordinacija. ali bračni drugovi nisu imali zadnje zajedničko prebivalište u FBiH. isključivo je nadležan mjesni sud na čijem području se nalazi sjedište vojne jedinice. Na prijedlog stranke ili nadležnog općinskog suda. a nije imao prebivalište u FBiH ili se ono ne može utvrditi).BH-PRAVNICI. Delegacija (forum delegatum) sastoji se u prenošenju mjesne nadležnosti sa jednog suda na drugi. Obzirom na razloge koji dovode do delegacije. U sporovima o zrakoplovu ili brodu isključivo je nadležan sud na čijeem području se vodi registar u koji je upisan zrakoplov odnosno brod.WWW. ali stranke uz određena ograničenja mogu ugovorom odrediti mjesno nadležni sud. ako je očito da će se postupak lakše provesti. Nužna delegacija postoji u slučaju da nadležni sud ne može postupati zbog izuzeća. mjesno nadležan će biti sud na čijem području tužitelj ima prebivalište ili boravište. Kantonalni sud može odrediti da u konkretnom predmetu postupa drugi stvarno nadležni sud sa njegovog područja. razlikuju se nužna i svrsishodna delegacija. u imobinsko-pravnim sporovima protiv lica koja nemaju opću mjesnu nadležnost u FBiH uzajamna nadležnost za tužbe protiv stranih državljana. To je najčešće kod sudova u kojima radi samo jedan sudija. u bračnim sporovima – ako postoji međunarodna nadležnost suda FBiH. U takvim slučajevima je Vrhovni sud FBiH ovlašten da na prijedlog stranaka odredi koji će stvarno nadležni sud biti mjesno nadležan (npr. Zakon ostavlja sudovima višeg ranga mogućnost da u zakonski postavljenim okvirima određuje mjesnu nadležnost. Ugovor o mjesnoj nadležnosti (forum prorogatum).BH-PRAVNICI. U sporovima protiv FBiH iz odnosa sa vojnim jedinicama. Ako ni tužitelj nema prebivalište niti boravište u FBiH. Pomoćna (supsidijarna) mjesna nadležnost (forum subsidiale) određuje se za situacije koje se ne mogu podvesti pod odredbe opće i posebne mjesne nadležnosti. a postoji jurisdikcija federalnih sudova. odnosno stečajni postupak. Svrsishodna delegacija je takođe moguća od strane Vrhovnog suda FBiH u odnosu na Kantonalne sudove.COM . Pomenuta ograničenja odnose se 35 WWW. U takvom slučaju će neposredno viši sud odrediti da u tom predmetu postupa neki drugi stvarno nadležni sud sa njegovog područja. • • • Određivanje mjesne nadležnosti od strane višeg suda (forum iudicale). ili ako za to postoje važni razlozi. Svrsishodna (cjelishodna) delegacija. onda odluku o tome koji će od redovnih sudova biti nadležan donosi Vrhovni sud FBiH. Primjeri su: • • nadležnost za suparničare – ako je istom tužbom tuženo više lica za koja ne postoji mjesna nadležnost istog suda.

Sukob o jurisdikciji (sukob o apsolutnoj nadležnosti) O apsolutnom sukobu nadležnosti se govori kad do sukoba nadležnosti dolazi između sudova i drugih državnih organa. odnosno da nisu nadležni (negativni sukob) za postupanje u određenom predmetu. Taj sukob može biti pozitivan i negativan.BH-PRAVNICI. u zavisnosti od toga da li se atrakcijom mijenja samo mjesna nadležnost (nepotpuna atrakcija). a i sud se ne oglasi nenadležnim po službenoj dužnosti.COM na situaciju kad je predviđena isključiva mjesna nadležnost. Sukob o relativnoj nadležnosti 36 WWW. Dakle. Ugovaranje nadležnosti stranog suda moguće je uz 2 uslova: da nije predviđena isključiva međunarodna nadležnost sudova u FBiH i da je jedna od stranaka strano fizičko ili pravno lice. Sud se može oglasiti mjesno nenadležnim po prigovoru tuženog. Vrste Razlikuju se potpuna i nepotpuna atrakcija nadležnosti. ili se mijenja i mjesna i stvarna nadležnost (potpuna atrakcija).BH-PRAVNICI.1. 24. Mjesna nadležnost kao procesna pretpostavka. Povreda odredaba o mjesnoj nadležnosti predstavlja apsolutno bitnu povredu postupka ako je povodom prigovora stranke koji je unesen u presudu sud nepravilno odlučio da jeste mjesno nadležan. a stranka podnosi žalbu upravo zbog toga. ako je prigovor podnesen najkasnije do upuštanja tuženog u raspravljanje o glavnoj stvari.2. a koji je na izvjestan način povezan sa postupkom koji se treba pokrenuti.2. Može biti sklopljen u obliku prorogacione klauzule ili u obliku samostalnog ugovora o prorogaciji. ATRAKCIJA NADLEŽNOSTI (FORUM ATRACTIONIS) 23. Pojam i podjela Sukob nadležnosti je situacija u kojoj 2 ili više organa istovremeno smatraju da su nadležni (pozitivni sukob). smatra se da se radi o prećutnoj prorogaciji. SUKOB NADLEŽNOSTI 24. Razlozi za zasnivanje nadležnosti po privlačenju su ekonomičnost i pravna sigurnost.3. 24. U takvom slučaju će za novi postupak nastati nadležnost suda pred kojim se već vodi povezani postupak. ako je za konkretnu vrstu predmeta propisana isključiva nadležnost. ali samo ako postoji isključiva mjesna nadležnost nekog drugog suda.WWW. 24. Prorogacioni ugovor mora biti u pismenoj formi i mora se odnositi na tačno određeni spor ili više sporova koji proizilaze iz istog pravnog odnosa. Ako tuženi propusti istaći prigovor mjesne nenadležnosti. 23. U istom roku se sud može oglasiti mjesno nenadležnim po službenoj dužnosti.1. 23. Pojam Nadležnost po atrakciji (privlačenju) nastaje u slučajevima kad se pred sudom već vodi postupak u određenom predmetu. Sukob može biti o apsolutnoj nadležnosti (jurisdikciji) ili o relativnoj nadležnosti. Za njegovo rješavanje nadležan je ustavni sud. stranke je ne mogu mijenjati ugovorom.COM .

stranka je osoba koja u parnici zauzima položaj tužioca ili tuženog. obzirom da je mogu imati i društvene tvorevine koje nemaju svojstvo pravnog lica. 25. Međutim. sud kome je predmet ustupljen vezan je za odluku drugostepenog suda. STRANKE U PARNICI 25.4. za sticanje svojstva stranke u parnici irelevantno je da li su tužilac i tuženi istovremeno i subjekti materijalno-pravnog odnosa povodom kojeg je došlo do parnice.WWW. Teorijsko određenje pojma stranke Procesnopravna teorija razlikuje pojam stranke u materijalno-pravnom i u procesno-pravnom smislu. Svako ko ima pravnu sposobnost istovremeno ima i stranačku sposobnost. Za vrijeme dok traje sukob nadležnosti.5.1. a povodom žalbe na to rješenje odluku je donio drugostepeni sud. Odluka drugostepenog suda o stvarnoj nenadležnosti prvostepenog suda. sud kome je predmet ustupljen dužan je preduzimati neodložne radnje u postupku. sud će predmet ustupiti nadležnom sudu. Može biti samo negativan.3. U procesno-pravnom smislu. stranka je subjekat materijalno-pravnog odnosa povodom kojeg je došlo do parnice. Pravila o litispedenciji. sprečavaju pozitivan sukob nadležnosti. vezuje svaki sud kome se kasnije taj predmet ustupi. a sve ostale Vrhovni sud FBiH). 24.2. Npr. prema kojima se ne mogu istovremeno voditi 2 parnice o istom predmetu. dostaviće ga sudu koji treba riješiti taj sukob nadležnosti. 25. Stranke kao procesni subjekti Parnica kao konkretan procesnopravni odnos može se zasnovati samo između stranaka. stranačka sposobnost je nešto šira od pravne sposobnosti.COM Nastaje između 2 ili više sudova u okviru jedinstvenog sudskog sistema. ukoliko je taj drugostepeni sud nadležan za rješavanje sukoba nadležnosti između tih sudova. Porodični zakon u sporovima za poništaj braka priznaje stranačku sposobnost javnom tužiocu i organu starateljstva. Stranačka sposobnost Stranačka sposobnost daje odgovor na pitanje ko može biti stranka u parnici kao procesno-pravnom odnosu uopće. Samo ako uoči da mu je predmet dostavljen usljed očigledne greške. 24. Slučajevi u kojima nije moguće pokrenuti sukob o nadležnosti Ako se prvostepeni sud proglasio mjesno nenadležnim. a o tome obavijestiti sud koji mu je ustupio predmet. sud koji je primio predmet će ga proslijediti sudu kome je trebao biti dostavljen.COM . Postupak u rješavanju sukoba nadležnosti Nakon pravosnažnosti rješenja kojim se oglasio stvarno ili mjesno nenadležnim. U materijalno-pravnom smislu. Po pravilu. odnosno subjekata koji postoje u trenutku pokretanja postupka. ako je taj drugostepeni sud nadležan za rješavanje sukoba nadležnosti između tih sudova. koji će nastaviti postupak kao da je kod njega bio pokrenut.BH-PRAVNICI. Ona se izvodi iz pravne sposobnosti. 25.BH-PRAVNICI. Protiv rješenja kojim se odlučuje o sukobu nadležnosti nije dopuštena žalba. Takve tvorevine mogu steći stranačku sposobnost na osnovu zakona ili sudske odluke. koji ne posjeduju pravnu sposobnost. Obje stranke u parnici moraju biti tačno određene. Ako sud koji je primio predmet smatra da nije nadležan za njegovo rješavanje. 37 WWW. u sukobu nadležnosti odlučuje neposredno viši sud u odnosu na one sudove među kojima je došlo do sukoba (sukob nadležnosti između općinskih sudova istog kantona rješava kantonalni sud. Dakle.

Posljedica nedostatka parnične sposobnosti jedne od stranaka je apsolutna ništavost donesene presude. Parnična sposobnost ima značaj procesne pretpostavke. Stranačka sposobnost ima značaj procesne pretpostavke. pa se ne bi morala ni pobijati. U drugom slučaju sama presuda bi bila inegzistentna. Ako utvrdi da jedna od stranaka nema stranačku sposobnost. Presuda se može pobijati svim redovnim i vanrednim pravnim sredstvima. Isto važi i za one društvene tvorevine koje nemaju svojstvo pravnog lica.BH-PRAVNICI. a parnično je sposoban po zakonu kantona pred čijim se sudom provodi postupak.BH-PRAVNICI. Pravna lica su poslovno. Dakle. ali im se u postupku priznaje svojstvo stranke. Parnična sposobnost državljanina FBiH procjenjuje se po zakonu FBiH. procjenjuje se po zakonu RS. a zathjev za ponavljanje postupka se može uložiti i nakon isteka objektivnog roka od 5 godina. takva presuda se iz razloga apsolutne ništavosti može pobijati svim redovnim i vanrednim pravnim lijekovima. Ona odgovara poslovnoj sposobnosti građanskog prava. 25. za razliku od presude koja bi bila donesena u parnici u kojoj postoji nedostatak egzistentnosti same stranke. Fizička lica stiču parničnu (kao i poslovnu) sposobnost sa punoljetstvom – navršenih 18 godina života. može sam poduzimati radnje u postupku. Nedostaci na strani parnične sposobnosti spadaju u otklonjive nedostatke. Parnična sposobnost Parnična sposobnost je sposobnost preduzimati radnje u parnici i tim radnjama proizvoditi procesnopravne posljedice. odnosno parnično sposobna preko svojih organa. Ako sud donese presudu u parnici u kojoj nedostatak stranačke sposobnosti nije ni primijećen. pa će tek ako ti nedostaci ne budu otklonjeni sud tužbu odbaciti kao nedopuštenu. Punovažnost radnji koje su do tog trenutka preduzete od strane parnično nesposobne stranke zavisi od toga da li će zakonski zastupnik te radnje prihvatiti ili ne.COM . Ograničenja poslovne sposobnosti u istim granicama ograničavaju i parničnu sposobnost. Prijedlog za ponavljanje postupka zbog ovog razloga može biti podnesen i mimo objektivnog roka od 5 godina. Convalidatio est potest. državljanin FBiH koji nije parnično sposoban po zakonu “svog” kantona. sud će prvo pozvati tužitelja da otkloni nedostatke tako što će izvršiti odgovarajuće prepravke u tužbi.4. presuda bi bila egzistentna ali bi se mogla pobijati. ali samo u konkretnom slučaju za određenu parnicu. sud će tužbu odbaciti kao nedopuštenu i poništiti sve preduzete procesno-pravne radnje.5.COM Stranačku sposobnost određenom obliku udruživanja koji nema pravni subjektivitet može priznati i sud. 25. o kojoj sud ex officio vodi računa tokom cijelog postupka. Nedostatak parnične sposobnosti otklanja se stupanjem u parnicu zakonskog zastupnika stranke. 2.WWW. da udovoljavaju bitnim uslovima za sticanje pravne sposobnosti. Ako se nedostaci ne otklone. da raspolažu sredstvima na kojima se može sprovesti izvršenje. i to ako ti oblici ispunjavaju 2 uslova: 1. o čijem postojanju sud vodi računa po službenoj dužnosti tokom cijelog postupka. Međutim. pa se naziva i procesna poslovna sposobnost. Postulaciona sposobnost 38 WWW. odnosno kantona koji je mjerodavan za utvrđivanje njegove poslovne sposobnosti. Parnična sposobnost državljanina RS u postupku pred sudovima FBiH.

Ako u toku parnice neka od stranaka otuđi stvar ili pravo povodom kojeg je parnica pokrenuta. Procesna legitimacija ima karakter procesne pretpostavke.BH-PRAVNICI. Npr. odnosno da omogući nesmetano odvijanje postupka. Tek sa pristankom obje stranke. U našem pravu je svako parnično sposobno lice istovremeno i postulaciono sposobno. tako da će zauzeti položaj umrlog u parnici. raspravljanje niti odlučivanje samo po sebi. Postoji problem faktičke nesposobnosti određenih parnično sposobnih lica da se usljed fizičih nedostataka izjašnjavaju u postupku (npr. Stvarna legitimacija je kategorija materijalnog prava. O njoj sud vodi računa po službenoj dužnosti. Ona prvenstveno pripada licima koja imaju stvarnu legitimaciju. mada nisu stvarno legitimisana. 25. koji redovno ističe tuženi. 25. a posljedica nedostatka procesne legitimacije je odbacivanje tužbe kao nedopuštene.6. Prigovor stvarne legitimacije. ali i neovisno od nje i to u 3 slučaja: (1) preinačenje tužbe u subjektivnom smislu. to neće spriječiti da se parnica nastavi i okonča među onim strankama među kojima je i započela.BH-PRAVNICI. organ starateljstva i sva pravno zainteresirana treća lica ovlašteni su da ustaju tužbom za poništenje braka. Nasljednici.COM To je sposobnost parnično sposobne stranke da u parnici sama. Sukcesor (kao materijalno-pravni ovlaštenik) ima stvarnu legitimaciju. bez posredovanja punomoćnika. a osnov za sukceciju može biti zakon ili volja stranaka. Voljna sukcesiija može nastati usljed materijalne singularne sukcesije. javni tužilac. Tuženi je pasivno legitimisan ako je on obveznik istog tog materijalno-pravnog odnosa. Sud je dužan preduzeti sve mjere da i takvim licima omogući učešće u postupku. sukcesor stupa u parnicu umjesto svog prethodnika i tek onda dolazi do procesno-pravne sukcesije.COM . ima karakter materijalno-pravnog prigovora koji za cilj ima da se tužbeni zahtjev presudom odbije kao neosnovan (a ne da se rješenjem odbaci kao nedopušten). pa prema tome od nje ne zavisi pokretanje parnice. tužilac otuđenjem spornog prava gubi stvarnu legitimaciju. Do sukcesije može doći na strani tužioca ili tuženog. ali i dalje zadržava pravo na vođenje spora kao procesno-pravno ovlaštenje. pri čemu identitet parnice ostaje isti. preduzima radnje u parnici i tim radnjama proizvodi procesno-pravne posljedice. (2) imenovanje prethodnika u parnici. ali postoji veliki broj slučajeva u kojima je pravo na vođenje spora zakonom preneseno na treća lica. Promjena subjekata u parnici (procesno-pravna sukcesija) To je ustanova koja omogućava promjenu ličnosti parničnih stranaka. ustaju tužbom i u svoje ime ostvaruju pravnu zaštitu. Uticaj singularne materijalno-pravne sukcesije na parnicu. Tužilac je aktivno legitimisan ako je on ovlaštenik iz materijalno-pravnog odnosa povodom kojeg je došlo do parnice. odnosno prestanka postojanja stranke. Procesna legitimacija (legitimatio ad processum) je ovlaštenje za vođenje konkretnog spora. Takva lica. Stvarna legitimacija nije procesna pretpostavka. Zakonska sukcesija nastaje ako u toku parnice dođe do smrti.gluhonijema lica).WWW. Naime. odnosno sukcesori po zakonu stupaju u sva prenosiva prava umrlog. ali ne može pokrenuti novu parnicu niti stupiti na mjesto tužioca u postojećoj parnici bez pristanka obje stranke. Legitimacija Stvarna legitimacija (legitimatio ad causam). 39 WWW.7. (3) stupanje umješača u procesno-pravni položaj stranke kojoj se pridružio.

U konkretnoj parnici sud može tuženom postaviti privremenog parničnog zastupnika i to ako bi postupak oko postavljanja redovnog zakonskog zastupnika trajao dugo. i ako bi zbog toga mogle nastati štetne posljedice za jednu ili obje stranke. Ako zakonski zastupnik ne pokazuje potrebnu pažnju u vršenju zastupanja. Zakonski zastupnik Određenje skrbništva. kad je u pitanju uticaj materijalno-pravne sukcesije na parnicu. Ustanova zakonskog zastupnika i zastupanja primarno je regulisana normama materijalnog prava i to normama porodičnog i obligacionog prava. koja je danas vladajuća. ako tuženi nije parnično sposoban. i to sa pravnim posljedicama za stranku. sud će mu pružiti potrebnu pomoć u smislu poučavanja neuke stranke. 3.2. 4. Prema ovoj teoriji. Obzirom na osnov zastupanja razlikuju se zakonski. Zakon konkretizira nekoliko situacija u kojima će sud postaviti privremenog zastupnika tuženom: 2. pojedine parnične radnje prelaze okvire redovnog upravljanja pravima i interesima zastupanog.BH-PRAVNICI. postoje 2 suprotne teorije: teorija relevancije i teorija irelevancije. Zbog nedostataka koji se tiču pravilnosti zakonskog zastupanja mogu se ulagati i svi vanredni pravni lijekovi. ako je tužilac otuđio sporno pravo. Međutim. singularna materijalno-pravna sukcesija nema nikakvog uticaja na parnicu. Sud po službenoj dužnosti tokom cijelog postupka vodi računa o ispravnosti zakonskog zastupanja. 6. on je dužan da svoj tužbeni zahtjev prilagodi novonastaloj situaciji tako što će tražiti da tuženi obavezu ispuni prema materijalno-pravnom sukcesoru.COM Međutim. Zakonski zastupnik ovlašten je da u ime zastupanog parnično nesposobnog lica preduzima sve parnične radnje koje spadaju u redovno zastupanje. To su najčešće roditelji i staratelji. Zakonsko zastupanje kao procesna pretpostavka. ne može se ignorisati svaki uticaj materijalno-pravne sukcesije nastale u toku trajanja parnice. Međutim. Zakonski zastupnik zastupa poslovno nesposobna lica (maloljetnici lica kojima je oduzeta poslovna sposobnost). 40 WWW. ako obje stranke imaju istog zakonskog zastupnika. ugovorni i zastupnik pravnih lica. a dostavljanje se nije moglo obaviti. Položaj i ovlaštenja. Pojam i podjela Zastupnik u parnici je svako lice koje u ime stranke koju zastupa preduzima radnje u parnici. sklapanje sudskog poravnanja i sl.1. a može mu savjetovati i da uzme punomoćnika. Diligentia processum.BH-PRAVNICI.WWW. ako su interesi tužeenog i njegovog zakonskog zastupnika u suprotnosti. Nedostaci u zakonskom zastupanju imaju karakter procesne povrede koja je razlog apsolutne ništavosti donesene presude. 5. S druge strane. ako zakonski zastupnik zbog svoje nestručnosti nije u mogućnosti uspješno obavljati svoje zadatke. U suprotnom sud može odbiti njegov zahtjev zbog nedostatka stvarne legitimacije. te bi za njih zakonski zastupnik morao imati posebno odobrenje. a nema zakonskog zastupnika. 26. priznanje ili odricanje od tužbenog zahtjeva. ZASTUPANJE U PARNICI 26. sud će o tome obavijestiti organ starateljstva koji može u konkretnoj parnici zastupanom postaviti posebnog staraoca. To su dispozitivne radnje. kao što su povlačenje tužbe. a ponavljanje postupka se može tražiti i po isteku objektivnog roka od 5 godina. ako se tuženi ili njegov zakonski zastupnik koji nemaju punomoćnika u FBiH nalaze u inostranstvu. po teoriji irelevancije. Curator ad litem – privremeni parnični zastupnik. 26.COM . Prema teoriji relevancije. ako je boravište tuženog nepoznato. a nema punomoćnika.

sud će po slobodnoj ocjeni cijeniti da li će takve činjenice smatrati priznatim ili osporenim. U ulozi punomoćnika se najčešće javlja advokat. Ona je u svojoj egzistenciji neovisna u odnosu na pravni posao. preduzimati parnične radnje. podnošenje vanrednih pravnih lijekova). Sud po službenoj dužnosti vodi računa da li lica koja se pojavljuju u ulozi punomoćnika mogu biti punomoćnici. osim lica koja se bave nadripisarstvom. Punomoćnik može biti svako poslovno sposobno lice.COM . Punomoćnik je dužan da punomoć podnese u pismenom obliku prilikom preduzimanja prve radnje u 41 WWW. Parnična punomoć ima karakter procesne pretpostavke. Za dispozitivne radnje takav punomoćnik mora imati posebno ovlaštenje. bez bližeg određivanja ovlaštenja. pored punomoćnika. Advokatu je posebna punomoć potrebna samo za podnošenje prijedloga za ponavljanje postupka. on na osnovu parnične punomoći može preduzimati sve radnje u parnici. Mandatum ad litem (parnična punomoć). a punomoć uvijek predstavlja jednostranu izjavu volje. odnosno dok organ starateljstva ne obavijesti sud da je postavio staratelja. Punomoćnik Pojam. ali to nije privilegija po pravu. za čiji rad odgovara. Punomoćstvo se može obavljati sa ili bez naknade.WWW. ako je od pravosnažnosti odluke prošlo više od 6 mjeseci. a stranka to priznanje kasnije izmijeni ili opozove.BH-PRAVNICI. odricanje od tužbenog zahtjeva. Advokatu se naknada plaća po tarifi. sudsko poravnanje. Punomoć kao procesna pretpostavka. odricanje i odustanak od pravnog lijeka. Ona može biti parnična punomoć i punomoć za obavljanje određenih radnji u parnici. Ako je punomoćnik priznao neke činjenice. on na osnovu parnične punomoći može preduzimati sve radnje osim dispozitivnih (povlačenje tužbe. Pactum de quota litis.BH-PRAVNICI.COM O postavljanju privremenog zastupnika sud odmah obavještava organ starateljstva. Punomoć mora biti izdata u pismenoj formi ili na zapisnik kod suda. te da li se kreću u okviru ovlaštenja iz punomoći. Punomoćnik je zastupnik koji u parnici zastupa parnično sposobnu stranku. Punomoć treba razlikovati od osnovnog pravnog odnosa iz kojeg se izvodi. kao uslova za dopuštenost preduzetih radnji od strane punomoćnika. Punomoć je ovlaštenje na vršenje zastupanja. pri čemu odgovara za njegov izbor (culpa in eligendo). Punomoćnik advokat može prenijeti punomoć na drugog advokata. Stranka može izmijeniti ili opozvati radnje svog punomoćnika sve do trenutka kad su te radnje proizvele određene procesno-pravne posljedice (dakle isto kao i vlastite radnje). Stranka može u parnici i sama. a privremeni zastupnik vrši prava i dužnosti sve dok se tuženi ili njegov punomoćnik ne pojave pred sudom. 26. Osnovni odnos je ugovorni. ali i za data uputstva. Parnična punomoć u užem smislu je punomoć u kojoj se punomoćnik ovlašćuje na vođenje parnice. Učešće stranke koja ima punomoćnika. Ako se radnje stranke razlikuju od radnji njenog punomoćnika. U nekim pravnim sistemima moguće je ugovoriti naknadu koja će biti srazmjerna punomoćnikovom uspjehu u parnici (pactum de quota litis). Ako je punomoćnik lice koje nije advokat. relevantne su radnje stranke.4. Parnične radnje punomoćnika proizvode posljedice neposredno za zastupanu stranku. bilo samoinicijativno ili na poziv suda. Procesna punomoć (mandatum ad processum). nego po stručnosti. Ako je punomoćnik advokat. Pred prvostepenim sudom advokata može ex lege zamijeniti njegov pripravnik.

Ako se parnica vodi povodom pravnog posla za čije je zaključenje zastupnik morao imati posebno ovlaštenje. U ulozi zakonskog intervenijenta javlja se javni tužilac i ombudsmen Federacije. takav nedostatak u odluci ima karakter apsolutno bitne povrede postupka.COM parnici.Takvo treće lice dobija položaj umješača. Zastupnik po pravilu može u ime pravnog lica preduzimati sve radnje u parnici.COM . Sudu se opoziv ili otkaz mora saopštiti u pismenom obliku ili usmeno na zapisnik. sve dok punomoć ne opozovu nasljednici ili novi zakonski zastupnik stranke. ali ako to propusti učiniti u ostavljenom roku. Iz razloga ekonomičnosti.WWW. Postoje 2 osnovne pretpostavke za mogućnost učešća umješača: postojanje parnice i postojanje pravnog interesa za miješanje u parnicu. Prije toga. Ratificatio (odobrenje) je parnični institut kojm stranka može naknadno otkloniti nedostatak urednog zastupanja. Punomoć prestaje i smrću punomoćnika. 27. Procesna intervencija je ustanova koja svakom licu omogućava da učestvuje u tuđoj parnici i u vlastitom interesu pomaže stranci na čijoj strani se miješa. Umješač može u parnicu stupiti u bilo kojem njenom stadiju. UČEŠĆE TREĆIH LICA U PARNICI 27. Potrebno je naglasiti razliku između zastupnika i punomoćnika pravnog lica.BH-PRAVNICI.2. punomoćnik je i dalje ovlašten na obavljanje radnji u parnici. Zastupnik može u konkretnom slučaju prenijeti svoja ovlaštenja na drugo lice i to lice se u parnici javlja kao punomoćnik. Pravni interes trećeg lica može biti različit i s obzirom na to se razlikuju 2 oblika procesne intervencije: obična intervencija i zakonska intervencija u užem smislu. Ako sud donese odluku na osnovu radnji lica koje nije imalo ovlaštenje za zastupanje. 27. U običnoj intervenciji može se pojaviti svako lice čiji je vlastiti pravni interes angažiran u parnici. Postojanje parnice je logična pretpostavka da bi moglo doći do miješanja. 42 WWW. Zastupnik pravnog lica. Opoziv i otkaz proizvodi dejstvo prema sudu i suprotnoj stranci od trenutka kad im je saopšten. Ako punomoćnik otkaže punomoć. Pojam Učešće trećeg lica u parnici naziva se i procesna intervencija. sud će nastaviti postupak ne uzimajući u obzir radnje koje je preduzelo lice bez punomoći. Sporedno miješanje u parnicu (interventio accessoria) Pojam i pretpostavke. pa čak inakon podnošenja vanrednog pravnog lijeka. Pravna lica ispoljavaju i vrše parničnu sposobnost preko svojih organa. U slučaju smrti stranke. punomoć može prestati opozivom ili otkazom. Prilikom registrovanja pravnog lica u odgovarajući registar se obavezno navodi ime i prezime osobe ovlaštene za zastupanje pravnog lica (posebno u zemlji i u inostranstvu). onda će takvo posebno ovlaštenje zastupnik morati da ima za preduzimanje dispozitivnih radnji. Prestanak punomoći nastupa okončanjem parnice ili okončanjem određene faze postupka.1. sud može odrediti i da punomoćnik u naknadno određenom roku podnese punomoć.BH-PRAVNICI. dužan je još mjesec dana obavljati radnje ako je potrebno da od davaoca punomoći otkloni neku štetu koja bi mogla nastati. Ono može biti parcijalno. za pojedine procesne radnje. Stranka može svakodobno otkazati punomoć. ako je punomoć data samo za tu fazu.

Pravni interes postoji uvijek kad odluka u konkretnoj parnici ima uticaj na pravni položaj umješača prema stranci. umješač ima pravo da se suprotstavi prigovorom nesavjesnog vođenja parnice. a posebno u slijedećim situacijama: c) Kad odluka ima dejstvo pravosnažnosti i na umješača (npr. Naime. već samo pomaže stranci na čijoj strani se miješa. Dejstvo pravosnažnosti obuhvata samo dispozitiv kojim se odlučuje o tužbenom zahtjevu. On ne može preduzimati dispozitivne radnje. obzirom da on nema položaj stranke.COM Postojanje pravnog interesa utvrđuje se na osnovu postojanja određenog pravnog odnosa između stranke i umješača.BH-PRAVNICI. Na postojanje pravnog interesa sud pazi po službenoj dužnosti. Umješač će imati ovaj položaj u predmetima u kojima sudska odluka prema njemu proizvodi dejstvo pravosnažnosti. da uloži žalbu koju je stranka propustila uložiti itd. a intervencijsko dejstvo se proteže i na obrazloženje presude. • ako je svojim protivljenjem onemogućila dejstvo radnji koje je umješač preduzeo u korist stranke. ako je stranka svojim nesavjesnim vođenjem parnice doprinijela da izgubi spor i to: • ako je iz krajnje nepažnje propustila upotrijebiti neko napadno ili odbrambeno sredstvo.BH-PRAVNICI. Obavještenje o parnici (litis denuntiatio) To je parnična radnja kojom tužilac ili tuženi podneskom preko suda obavještavaju treće lice da je parnica pokrenuta i u kakvom stanju se nalazi. emotivnog ili nekog drugog interesa nije razlog za miješanje. Takav je npr. Npr. Hirografeni povjerilac je onaj koji nema poseban zalog i snosi rizik fluktuacije imovine njegovog dužnika.3.u parnicu između kupca i lica koje tvrdi da je vlasnik stvari može se umiješati prodavac. niti može biti saslušan kao stranka u svrhu dokazivanja.hirograferni povjerilac parnične stranke na čijoj strani se miješa u spor. 27.intervencijsko dejstvo prema umješaču. jer ne dopušta preispitivanje ni činjeničnog ni pravnog osnova donesene presude.kad tužilac tokom trajanja parnice prenese svoje pravo na umješača). umješač je ovlašten da stavlja prijedloge i preduzima sve ostale radnje koje idu u korist stranke. Ono se sastoji u tome što umješač ne može u drugoj parnici osporavati pravilnost donesene presude ni u jednom elementu. Što se tiče drugog razloga za intervenciju. može svojim dolaskom na raspravu ili ulaganjem prigovora da otkloni donošenje presude zbog izostanka na štetu “njegove” stranke. Umješač sa položajem jedinstvenog suparničara. U smislu prvog razloga. On svojim aktivnim držanjem može otkloniti negativne posljedice pasivnog držanja stranke na čijoj strani se miješa. Ovim prigovorom umješač može otkloniti intervencijsko dejstvo presude. jer ako kupac ne uspije u parnici imaće regresni zahtjev prema prodavcu usljed odgovornosti prodavca za evikciju). Položaj običnog umješača.COM .WWW. d) U svim situacijama kad se za stranku ako izgubi parnicu stvara regresni zahtjev prema umješaču (npr. u novoj parnici koju radi ostvarivanja regresnog zahtjeva pokreće stranka protiv svog intervenijenta iz prethodne parnice. Postojanje nekog ekonomskog. U tom smislu je intervencijsko dejstvo šire i strožije od pravosnažnosti. e) Ako je intervenijent tzv. Ovlaštenja umješača su dosta ograničena. Njegova ovlaštenja su u funkciji razloga za intervenciju. u parnici koju stranka pokrene u ostvarivanju svog regresnog zahtjeva prema umješaču. koji mogu biti dvojaki: da pomaže i da kontroliše stranku na čijoj strani se miješa. Ovim obavještenjem se trećem licu omogućava da stupi u parnicu u 43 WWW. presuda iz prethodne parnice ima tzv.položaj stečajnog vjerovnika u parnici u kojoj se raspravlja o postojanju potraživanja koje je osporeno u stečajnom postupku.

U materijalno-pravnom pogledu.4. usljed proširenja tužbe na novog tuženog.BH-PRAVNICI. špediter). Prema uslovima koji se traže za zasnivanje. a prema dejstvu koje proizvodi u postupku na obično i nužno. obavještenje za posljedicu ima prekid roka zastarjelosti. (2) bitna istovrsnost činjeničnog i pravnog osnova i (3) nadležnost istog suda i ista vrsta postupka.1.zakupoprimac. Kod formalnog suparničarstva se suparničari ne nalaze ni u kakvom materijalno-pravnom niti u stvarnom odnosu. U stvarnoj zajednici su oni suparničari čija se potraživanja odnosno obaveze zasnivaju na istom činjeničnom i pravnom osnovu (npr. Prema načinu zasnivanja. Formalno suparničarstvo javlja se u slučaju kad su zahtjevi odnosno obaveze suparničara iste vrste i kad se zasnivaju na bitno istovrsnom činjeničnom i pravnom osnovu. osim u slučajevima kad tužilac ima neke zahtjeve prema tuženom koji su za njega lično vezani (npr. u slučaju spajanja parnica.COM svojstvu intervenijenta ili da preuzme položaj stranke koja ga obavještava.zahtjev za naknadu štete koju je prouzrokovao na stvari). a ovaj se ne odazove pozivu. Pravna zajednica postoji ako se više lica javljaju kao učesnici određenog građansko-pravnog odnosa (npr.2. koje nastupa bez obzira na to da li je obaviješteno treće lice stupilo u parnicu ili ne.WWW. suparničarstvo se dijeli na prvobitno (po tužbi ili protivtužbi) i naknadno i to: usljed pristupanja novog tužioca. Lica koja stupaju u parnicu kao novi tužilac ili tuženi moraju postupak prihvatiti u stanju u kome se zatekao u trenutku njihovog stupanja. Materijalno i formalno suparničarstvo Materijalno suparničarstvo postoji ako se suparničari u pogledu predmeta spora nalaze u pravnoj ili u stvarnoj zajednici. Obično se zasniva podnošenjem tužbe: tužba je usmjerena protiv više lica (pasivno suparničarstvo). Ono proizvodi procesno-pravno i materijalno-pravno dejstvo. Imenovanje prethodnika (nominatio auctoris. laudatio nominis) To je jedan od oblika obavještavanja trećeg o parnici. Najvažnija procesno-pravna posljedica je u intervencijskom dejstvu. Kumulativni uslovi za postojanje formalnog suparničarstva su: (1) istovrsnost zahtjeva odnosno obaveza. SUPARNIČARSTVO (LITIS CONSORTIUM) 28.BH-PRAVNICI. ne može se osloboditi svoje procesne uloge tuženog. Pravo da imenuje prethodnika u parnici i da ga pozove da stupi u parnicu umjesto njega pripada samo tuženom. Ako je tuženi imenovao prethodnika. poslugoprimac. Naše pravo ne dozvoljava zasnivanje suparničarstva proširenjem tužbe po nalogu suda. međutim može se zasnovati i u toku postupka. 27. te usljed promjene parnične stranke.suvlasnici. Ako prethodnik stupi u parnicu. ali će presuda imati intervencijsko dejstvo prema imenovanom prethodniku. suparničarstvo se dijeli na materijalno i formalno. 28. više povjerilaca tuže za potraživanja iz zajednički sklopljenog ugovora). u situacijama kad tuženi kao imalac stvari ili korisnik nekog prava. ili jednom tužbom ustaje više lica (aktivno suparničarstvo). tvrdi da stvar drži ili pravo vrši u ime trećeg lica (npr.COM . Pritom pristanak tužioca nije potreban. 44 WWW. dolazi do procesno-pravne sukcesije. prevoznik. Postoje još i eventualno i zakonsko suparničarstvo. Pojam i podjela Suparničarstvo ili subjektivna kumulacija postoji ako se u ulozi tužioca ili tuženog pojavljuju 2 ili više lica. 28. sunasljednici i sl).

Do zasnivanja suparničarstva dolazi samo voljom stranaka.3. Međutim. Obični suparničari su u međusobnom odnosu potpuno samostalni i odluka prema pojedinim suparničarima može biti različita po sadržaju. Može se reći da kod običnog suparničarstva nastaje onoliko samostalnih procesno-pravnih odnosa koliko je lica u ulozi tužioca ili tuženog. Formalno suparničarstvo i materijalno suparničarstvo zasnovano na stvarnoj zajednici imaju dejstvo običnog suparničarstva. Samostalnost pojedinih procesno-pravnih odnosa ogleda se u više aspekata: nastanak i okončanje svakog od njih može biti različito. 45 WWW. 28.postoji u slučaju kad zakonski nasljednici tuže testamentalne nasljednike i traže poništaj testamenta. Odluka će u tom slučaju djelovati jednako prema svim testamentalnim nasljednicima.BH-PRAVNICI. u zavisnosti od toga da li priroda materijalnopravnog odnosa u kome se nalaze suparničari zahtijeva donošenje jedinstvene odluke ili ne.BH-PRAVNICI. poravnanje itd) proizvode dejstvo samo ako su preduzete od strane svih suparničara zajedno.COM Dejstvo i značaj suparničarstva. Obično suparničarstvo Kod običnog suparničarstva svaki od suparničara ima položaj samostalne stranke u parnici. ono zahvata sve nužne suparničare i prema svim suparničarima se mora donijeti sadržajno ista presuda. U pogledu dejstva preduzetih radnji. Rokovi za preduzimanje parničnih radnji teku posebno za svakog suparničara. Samo izuzetno dolazi do nužnog suparničarstva. S druge strane.4. Razlozi ekonomičnosti opredjeljuju stranke da se posluže ustanovom suparničarstva uvijek kad se za to ispune uslovi. s tim što su ti odnosi spolja objedinjeni raspravljanjem i odlučivanjem u jednom postupku. razlikuju se 2 vrste nužnog suparničarstva: jedinstveno i nužno suparničarstvo u užem smislu. Npr. Materijalno suparničarstvo koje se zasniva na pravnoj zajednici može biti i obično i nužno. Ono npr. procesne pretpostavke za svakog suparničara moraju biti posebno utvrđivane. ali samo u pogledu mogućnosti preduzimanja parničnih radnji.COM . Obzirom na pravne razloge koji traže donošenje jedinstvene odluke. radnje jednog suparničara ne proizvode posljedice prema ostalima. Nužno suparničarstvo Suparničarstvo je nužno kad se prema zakonu ili zbog prirode materijalno-pravnog odnosa spor može riješiti samo na jednak način prema svim suparničarima. jer samo svi učesnici zajedno imaju potpunu stvarnu legitimaciju. Problem postoji u situacijama kad nužni suparničari preduzimaju međusobno protivrječne (kolidirajuće) radnje. I kod nužnog suparničarstva je svaki suparničar samostalna stranka. Radi se o sporovima povodom nedjeljivih stvarnih prava i drugih nedjeljivih pravnih odnosa. Dejstvo nužnog suparničarstva različito je od dejstva običnog suparničarstva. Dispozitivne radnje (odricanje od tužbenog zahtjeva. svaki suparničar samostalno disponira predmetom spora itd. Mada to Zakon ne reguliše izričito. Jedinstveno suparničarstvo postoji u situacijama u kojima se sporni odnos može riješiti samo na jedinstven način prema svim suparničarima. nužni suparničari su suvlasnici nekretnina u parnici za utvrđivanje prava služnosti. pa i onima koji nisu učestvovali u parnici. 28. radnja može biti preduzeta sve dok rok teče u korist bilo kojeg od suparničara.WWW. Nužno suparničarstvo u užem smislu postoji u situacijama kad u parnici moraju učestvovati svi učesnici spornog materijalno-pravnog odnosa. dejstvo procesne radnje koje je preduzeo jedan suparničar proteže se i na sve ostale suparničare (koji su eventualno propustili tu radnju).

28. 28. i to tako što će tražiti da tužbeni zahtjev bude prihvaćen prema slijedećem tuženom. ili različite zahtjeve koji su u međusobnoj vezi i za koje je stvarno i mjesno nadležan isti sud. Ako se pokaže da prvotuženi nije pasivno legitimisan. Što se tiče postupanja suda.BH-PRAVNICI. pa otuda i naziv ustanove "glavna intervencija" ili "glavno miješanje". Ova tužba dopuštena je samo ako su ispunjene 2 pretpostavke: da već postoji prethodna parnica. pa tek onda da nastavi raspravljanje o tužbenom zahtjevu iz prve parnice. Tužbom tog lica pokreće se tzv. Eventualno ili supsidijarno suparničarstvo Tužilac može istom tužbom obuhvatiti 2 ili više tuženih. 28. najcjelishodnije je da sud prvo raspravi i odluči o tužbenom zahtjevu glavnog intervenijenta.COM smatra se da procesno-pravno dejstvo proizvodi radnja koja je najpovoljnija za sve suparničare.1. Pojam Parnica se pokreće. Ustanovom eventualnog suparničarstva izbjegava se rizik pokretanja druge parnice. te da je zahtjev intervenijenta upravljen na stvar ili pravo o kome između stranaka teče parnica. sud će donijeti presudu kojom se tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan i tada dolazi do rasprave o osnovanosti tužbenog zahtjeva prema drugom tuženom. Ako se jemac nalazi u obavezi samo ukoliko glavni dužnik ne bude mogao platiti dug. odvija i okončava preduzimanjem procesnih radnji. Pod procesnim radnjama podrazumijevaju se sve radnje koje su regulisane normama procesnog prava. obzirom da odlučivanje o tužbenom zahtjevu glavnog intervenijenta ima prejudicijelan značaj za ishod prve parnice. sve dok se postupak pravosnažno ne okonča. može pred istim sudom pred kojim teče ta parnica tužiti obje stranke jednom tužbom. glavni dužnik i jemac ne mogu biti zajednički tuženi jer bi to bilo u suprotnosti sa sadržajem ugovora o jemstvu. Suparničarstvo na osnovu zakona Zakon izričito propisuje da glavni dužnik i jemac mogu biti zajednički tuženi. Glavno miješanje u parnicu (interventio principalis) Lice koje traži stvar ili pravo povodom kojeg se već vodi parnica između drugih lica.7. PROCESNE RADNJE 29.5. Ako se tužbeni zahtjev prema prvotuženom usvoji. AKTIVNOSTI PROCESNIH SUBJEKATA U PARNICI 29.intervencijski postupak. u slučaju da bude pravosnažno odbijen prema onome ko je u tužbi naveden prije.6. kako u pogledu pretpostavki 46 WWW.BH-PRAVNICI.COM .WWW. ako se sadržaj ugovora o jemstvu tome ne protivi. Dakle. Do eventualnog suparničarstva može doći samo u situacijama u kojima tužilac prema svim tuženima postavlja isti zahtjev. svi oni koji su navedeni iza prvotuženog su eventualni ili supsidijarni. prema eventualnim suparničarima će se odbiti kao neosnovan. Tužba glavnog intervenijenta za posljedicu ima zasnivanje suparničarstva na pasivnoj strani: tužilac i tuženi iz već pokrenute parnice dobivaju položaj tuženih.

BH-PRAVNICI. tj. Neke procesne radnje s obzirom na njihovo dejstvo imaju istovremeno karakter i neposrednih i posrednih radnji (npr. ako su osnovna dejstva neke radnje određena normama procesnog prava. Dakle. Tužba je također procesna radnja. odricanje od pravnog lijeka itd. tvrdnje itd. tako i u pogledu dejstava koja proizvode. jer osnovna dejstva proizvodi u parnici. Dejstvo procesnih radnji ne može zavisiti od uslova. žalba i sl). norme materijalnog prava koje se tiču nedostataka u izjavi volje ovdje nisu primjenjive. odricanje od tužbenog zahtjeva.COM . s tim što predlaže da sud usvoji drugi zahtjev ako se prvi pokaže neosnovanim. Subjektivne pretpostavke za važnost procesnih radnji su stranačka. Posredne radnje sud ispituje i sa stanovišta dopuštenosti i sa stanovišta osnovanosti. Dijele se na procesne i stvarne. sve procesne radnje se mogu podijeliti na posredne i neposredne. Dalja podjela je na ofanzivne i defanzivne procesne radnje. Tužbom se pokreće parnični postupak. Samo se najvažnije procesne radnje preduzimaju u unaprijed utvrđenoj procesnoj formi (npr. Tvrdnje mogu biti činjenične i pravne. Najvažnija podjela procesnih radnji je na radnje stranaka i radnje suda. radi se o procesnoj radnji bez obzira na to što ona proizvodi neke sporedne materijalno-pravne posljedice. Opće karakteristike procesnih radnji stranaka su: 3. 29. ulaganje žalbe itd). a stvarni se tiču odlučivanja o predmetu spora. parnična i postulaciona sposobnost. 6. pa su obzirom na ova dejstva to neposredne procesne radnje.2. 5. Procesne radnje su u načelu opozive. 7. tj. Sud ih ispituje samo sa stanovišta njihove osnovanosti. Izdavanje parnične punomoći procesna radnja. Većinu radnji stranke preduzimaju u slobodnoj formi. Posredne procesne radnje proizvode dejstva tek posredstvom djelatnosti suda. U posredne radnje spadaju prijedlozi.tužba i žalba). Ovo pravilo važi samo za posredne procesne radnje. Procesnim stranke nastoje uticati na vremenski tok parnice. Međutim. Najvažniji kriterij za podjelu je kriterij dejstva koje radnje proizvode u parnici. Procesne radnje stranaka Karakter procesne radnje ima svako držanje (činjenje i propuštanje) stranaka u parnici koje proizvodi određene posljedice u skladu sa normama procesnog prava. jer je njeno primarno dejstvo da pokreće parnicu i određuje njen predmet. 8. one radnje koje same po sebi ne stvaraju novu procesno-pravnu situaciju u postupku. Prijedlozi su radnje kojima stranke pozivaju sud da donese određenu odluku. Neposredne procesne radnje.povlačenje tužbe. Njima tužilac nastoji dokazati osnovanost. Istovremeno.COM za njihovu punovažnost. To su npr. Pritom nije bitno da li je stranka određenim držanjem željela nastupanje date posljedice ili ne. Procesna radnja je po pravilu jednostrana izjava. Adresat procesnih radnji je uvijek sud. Prema tom kriteriju. pa su utoliko i posredne radnje. Dakle. Procesnu radnju predstavlja svako držanje stranaka u parnici koje proizvodi posljedice po normama procesnog prava.povlačenje tužbe. 47 WWW. one koje neposredno stvaraju novo procesno stanje su po pravilu neopozive. obje su upravljene na donošenje odluke suda.tužba. ističe 2 zahtjeva. a tuženi neosnovanost tužbenog zahtjeva. Podjela procesnih radnji stranaka. 4. bez posredovanja suda (npr. a žalbom se zasniva nadležnost višeg suda.WWW.BH-PRAVNICI. dopušteno je isticanje više prijedloga ili zahtjeva supsidijarno: tužilac npr. Neposredne procesne radnje same po sebi proizvode dejstva u parnici.

kao osnovno načelo. imena stranaka i drugih učesnika itd.BH-PRAVNICI. On mora biti uredan. Ako o odlučnim činjenicama postoji protivrječnost između sudskog zapisnika i odluke. 29. prijedlog za povrat u prijašnje stanje itd. izvedeni dokazi.3. Zapisnik se sastavlja i o radnjama koje se usmeno preduzimaju izvan ročišta. Na isti način sud će postupiti i ako podnesci nisu podneseni u dovoljnom broju primjeraka.opozivanjem. a one imaju unutar procesno dejstvo. Procesne radnje izvan ročišta preduzimaju se u pismenoj formi. ponuđeni dokazi. Ako ne bude vraćen u roku smatra se povučenim.ispravljanjem. a ako bude vraćen bez potrebnih ispravki biće odbačen. koje sud donosi u formi presude i rješenja. na osnovu sadržaja zapisnika moguće je provjeriti: 48 WWW. jasan i mora sadržavati sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti. Samo na osnovu zapisnika se može utvrditi da li se prvostepeni sud pri vođenju postupka pridržavao normi procesnog prava. (2) forme i (3) sadržine. Samo najvažnije procesne radnje se preduzimaju u unaprijed utvrđenoj formi (pismena forma). odluke suda.COM . Podnesci. radnje kojima se osigurava cjelishodnost u raspravljanju: spajanje više parnica. Zapisnik spada u važne procesne dokumente. Pretpostavke su sposobnost stranke ili ovlaštenja njihovih zastupnika. 29. ako se radi o opozivoj radnji. upućivanje poziva itd. Nedostatak se može otkloniti i radnja konvalidirati njenim naknadnim odobrenjem. zapisnik treba da sadrži i bitne podatke o sadržaju preduzetih radnji. to za posljedicu ima apsolutno bitnu povredu postupka. a posebno: da li je rasprava bila javna ili ne. Samo izuzetno sud može odrediti da se podnesci prepišu na trošak stranke. preduzimaju se u slobodnoj formi. Presudom sud odlučuje o meritumu spora. Procesna radnja čiji se nedostaci tiču pretpostavki je bez dejstva.COM Nedostaci procesnih radnji stranaka mogu se ticati: (1) pretpostavki za preduzimanje radnje. sud će stranku poučiti da ga u određenom roku ispravi i dopuni. određivanje sudskih rokova. Nedostaci koji se tiču forme i sadržine radnje mog se otkloniti na više načina: . Forma procesnih radnji Procesne radnje kojima se ostvaruje načelo usmenosti.WWW. Pored uobičajenih podataka kao što su naziv i sastav suda. Prema tome. Ako je podnesak nejasan ili ne sadrži sve potrebne elemente. Procesne radnje suda Najvažnije radnje suda su odluke.BH-PRAVNICI. dopunom ili ponovnim preduzimanjem radnje. U pismenoj formi se preduzimaju procesne radnje stranaka kao što su tužba. Podnesak ispravljen u roku smatra se urednim od dana prvog podnošenja. . Po svom karakteru i dokaznoj snazi zapisnik je javna isprava. razdvajanje raspravljanja o pojedinim elementima odlučivanja itd.odricanjem od pozivanja na nedostatak. Pismena forma je posebno zastupljena kod procesnih radnji suda (odluka).4. Sadržaj podneska određen je vrstom radnje koja se njime preduzima. . jer se njime zasvjedočava sadržaj glavne rasprave. Među tim radnjama su najvažnije: • • • radnje kojima se utiče na vremenski razvoj postupka: zakazivanje i odlaganje ročišta. Takva pismena nazivaju se podnesci. žalba. Ostale radnje koje preduzima u toku parnice sud uglavnom preduzima u obliku rješenja. radnje pripremanja glavne rasprave (prikupljanje procesne građe). izjave i prijedlozi stranaka.

završavaju se onog dana zadnjeg mjeseca odnosno godine koji po svom broju odgovara danu kad je rok počeo. a trajanje u konkretnom slučaju određuje sud. Sud je obavezan u zapisnik unijeti i prigovore koje nije prihvatio. 30. rok ističe istekom prvog narednog radnog dana. rok se završava zadnjeg dana zadnjeg mjeseca. rok za pismenu izradu presude je 8 dana od dana donošenja.WWW. Stranke imaju pravo staviti prigovor na sadržaj zapisnika. zakon predviđa maksimalne granice trajanja.rok za podnošenje odgovora na tužbu. Povlačenje tužbe i sudsko poravnanje takođe se unose u zapisnik. b) Da li je strankama bilo omogućeno da se izjasne o navodima suprotne strane. Objektivni rokovi su oni koji se računaju od dana nastupanja relevantne činjenice.BH-PRAVNICI. Rokovi određeni na mjesece. Ako tog dana nema. Subjektivni su oni koji počinju teći od dana saznanja za događaj koji je relevantan za njihovo računanje. Početak i računanje rokova. mjesece i godine. Za lice koje se nalazi na odsluženju vojnog roka ili na izdržavanju zatvorske kazne. Takvi su npr.1. Rok prestaje teći od nastupa činjenice koja je izazvala zastoj u razvoju postupka. Održanje rokova.instruktivni rokovi.COM a) Da li je sud svoju odluku zasnovao na dokazima izvedenim na glavnoj raspravi. Poseban zapisnik sastavlja se o vijećanju i glasanju. Obzirom na momenat od kojeg se računaju. Ako je određen na dane. Kad dođe do prekida postupka prestaju teći i zakonski i sudski rokovi. neovisno od saznanja ovlaštenog lica za tu činjenicu. Rokovi Pojam. On sadrži tok glasanja i odluku koja je donesena. c) Da li je sud donio odluku u istom sastavu u kome je postupao na zadnjem ročištu. Radnja je preduzeta u roku ako je podnesak kojim se radnja preduzima predat sudu prije isteka roka. Zakonski su određeni zakonom i njihovo trajanje ne mogu mijenjati ni sud ni stranke. podnesak se 49 WWW. ROKOVI I ROČIŠTA 30.COM . pa ga može razgledati samo viši sud kad rješava o pravnom lijeku. odnosno godine. Rokovi su propisani i za neke procesne radnje suda. Kad se postupak nastavi. rokovi koji su prestali teći počinju teći iznova (kao i kod prekida rokova). preduzeta prije isteka roka. Podnesak se smatra predatim danom njegove predaje preporučenom pošiljkom ili telegramom pošti. za čije propuštanje procesno pravo ne veže nikakve posljedice. odgovora na pravni lijek itd. Sudski rokovi se mogu produžavati na prijedlog stranaka. a ne od momenta kad je sud donio odluku povodom zastoja. Takav je npr. dok kod mirovanja postupka prestaju teći samo sudski rokovi. d) Stav suda prema prijedlozima i prigovorima stranaka itd. za početak roka uzima se prvi naredni dan nakon relevantnog događaja.BH-PRAVNICI. To su tzv. Dilatorni rok je rok kojim se određuje vremenski period prije čijeg isteka nije dozvoljeno preduzimanje neke procesne radnje. Rokovi se računaju na dane. Zatvara se u poseban omot. Rok je održan ako je radnja čije je preduzimanje vezano za određeni rok. Ako zadnji dan roka "pada" u nedjelju ili na državni praznik. Podjela. rokovi se dijele na subjektivne i objektivne.rokovi za ulaganje pravnih lijekova. Npr. Rok je vremenski interval za preduzimanje procesnih radnji predviđen normama procesnog prava. Kod sudskih rokova. Procesni rokovi se dijele na zakonske i sudske.

Propuštanje je opravdano ako se ne može pripisati u krivicu stranci ili njenom zastupniku. 4.BH-PRAVNICI. Na ročište se pozivaju stranke i ostala lica čije se prisustvo smatra potrebnim. Ročišta zakazuje sud. Propuštanje zakonskih rokova po pravilu vodi prekluziji. Razlog za propuštanje mora biti opravdan (iusta causa). ročište za izvođenje dokaza. 5. rok počinje teći od dana saznanja. Uz poziv se stranci dostavlja i podnesak koji je dao povod za određivanje ročišta. Postupak po restitucionom prijedlogu 50 WWW. a u privrednim sporovima 30 dana.2. Predlagač je dužan istovremeno sa podnošenjem prijedloga da preduzme i propuštenu radnju.COM . Da je stranka propustila rok ili ročište. Da propuštanje takve radnje ima za posljedicu prekluziju. Ako to sud smatra svrsishodnijim. odnosno upravi zatvorske ustanove. da je stranka izgubila pravo na preduzimanje. 32. i druga ročišta koja sud zakazuje kad smatra cjelishodnim da o nekom pitanju raspravlja na posebnom ročištu.WWW. U fakultativna ročišta spadaju pripremno ročište.2. Prijedlog za povraćaj mora biti podnesen u doku od 15 dana od dana kad je prestao razlog koji je prouzrokovao propuštanje. 31. Po pravilu se ročišta održavaju u sudskoj zgradi. 30.ročište za izvođenje dokaza uviđajem ili saslušanjem bolesnog svjedoka). Ako stranka iz neznanja preda ili uputi podnesak nenadležnom sudu. 32. i to bez obzira na odgovornost stranke. a prije isteka roka. Obligatorna su po pravilu ročišta za glavnu raspravu. 3. POVRAĆAJ U PRIJAŠNJE STANJE (RESTITUTIO IN INTEGRUM OB TERMINEM ELAPSUM) Povraćaj u prijašnje stanje je ustanova za otklanjanje posljedica propuštanja koja se ne mogu pripisati u krivicu stranaka. Najvažnija pravna posljedica propuštanja je u nastupu prekluzije. Ako je stranka kasnije saznala za propuštanje.COM smatra predatim danom njegove predaje komandi vojne jedinice. kao i ročište za raspravljanje o prijedlogu za povrat u prijašnje stanje. a uz ispunjenje slijedećih pretpostavki: 2. Povraćaj u prijašnje stanje nije dopušten u slučaju propuštanja roka za podnošenje prijedloga za povraćaj (restitutio restitutionis non datur). Do povrata u prijašnje stanje može doći samo na prijedlog stranaka. a mogu biti obligatorna i fakultativna.BH-PRAVNICI. smatrat će se da je podnesak podnesen na vrijeme. tj. Podnesak će jednako proizvesti dejstvo i ako se ne uruči zajedno sa pozivom. Ročišta Ročište je procesnopravna forma kojom se uobličava preduzimanje usmenih procesnih radnji. Objektivni rok je 3 mjeseca. POJAM PROPUŠTANJA Procesna radnja je propuštena ako nije preduzeta u predviđenom roku ili do određenog momenta u razvoju postupka. ročište se može održati i izvan sudske zgrade (npr.

tužilac je dužan da naznači vrijednost predmeta spora. Dejstvo restitucije Dejstvo se sastoji u tome što se parnica vraća u stanje u kome se nalazila prije propuštanja. sastava suda. Sud o prijedlogu odlučuje bez obzira na (ne)prisustvo stranaka na ročištu. 33. Podiže je subjekt povrijeđenog ili ugroženog prava i tada se pretvara u stranku . 33. To su: tužbeni osnov. Dostavljanje tužbe sudu za posljedicu ima pokretanje parnice.COM .3.određenje suda kojem se tužilac obraća za pravnu zaštitu. Predmet spora označava se prema njegovoj pravnoj prirodi. U prvu grupu spadaju podaci koje obavezno sadrži i svaki drugi podnesak: oznaka suda. a ukidaju se i sve odluke koje je sud donio zbog propuštanja.COM Za rješavanje o prijedlogu nadležan je sud pred kojim je trebalo preduzeti propuštenu radnju.2.BH-PRAVNICI.predmet spora.tužbeni zahtjev. stranaka i predmeta spora. Kao procesna radnja usmjerena je ka sudu. . Za nju se. i to na posebnom ročištu. .osnov tužbe. a pravni fakultativan. . osim ako je sud donio odluku na osnovu nedozvoljenog ili neblagovremenog prijedloga. Osnov tužbe Razlikuju se činjenični i pravni osnov tužbe. Činjenični je obligatoran. Pojam i sadržaj Tužba je procesnopravna forma kojom se u parničnom postupku ostvaruje ustavom zagarantirano pravo na pravnu zaštitu. Ako tužbeni zahtjev nije usmjeren na novčano potraživanje. Uz oznaku predmeta navodi se i njegova novčana vrijednost. veže određivanje nadležnosti. TUŽBE 33.1. Naknadno preduzeta radnja smatra se blagovremenom. Karakter pravno relevantnih činjenica imaju samo one činjenice za koje pravne norme vežu određene pravne posljedice. Činjenični osnov mora u tužbi biti prezentiran u obimu koji omogućava dopuštenost raspravljanja o 51 WWW. Protiv rješenja kojim se odobrava povraćaj nije dozvoljena žalba. a posredstvom suda i prema drugoj stranci tuženom.dokazi. Oznaka vrijednosti predmeta spora ima višestruku funkciju. osim u slučajevima kad se prijedlog za povraćaj zasniva na općepoznatim činjenicama. . Činjenični osnov obrazuju pravno relevantne činjenice iz kojih tužilac kao pravnu posljedicu izvodi tužbeni zahtjev. U drugu grupu spadaju elementi koji su karakteristični za tužbu kao posebnu procesnu ustanovu.WWW.subjekt procesnog prava. ulaganje revizije ili vrste postupka. . za određivanje vrijednosti je mjerodavna visina glavnog tužbenog zahtjeva. Ročište je obligatorno.BH-PRAVNICI. 32. kome se dostavlja primjerak tužbe. Obavezni elementi tužbe su: .određenje obje stranke (tužioca i tuženog). prema vrijednosnom kriteriju. Ako je tužbeni zahtjev usmjeren na novčano potraživanje. dokazi i tužbeni zahtjev. Ovi elementi mogu se podijeliti u 2 grupe.

Modificirana civilistička teorija predmet spora vidi kao zahtijevanu pravnu zaštitu određenog sadržaja: osuđujuću. izjednačavala sa zahtjevom materijalnog prava. Pravna priroda predmeta spora u teoriji. a to je jedini ugovor te vrste koji su zaključili. tako što stvarne činjenice supsumira pod odgovarajuće norme materijalnog prava. Teorijski aspekti utvrđivanja identiteta tužbenog zahtjeva. tužilac može od suda zahtijevati donošenje odluke kojom se nalaže izvršenje određene radnje. utvrđenje postojanja ili nepostojanja određenog prava ili pravnog odnosa. Pravni osnov je fakultativan element (za razliku od činjeničnog osnova).mjesto ili vrijeme zaključenja ugovora).BH-PRAVNICI. Privatno pravo se poima kao sistem subjektivnog prava. 1. niti tužilac može imati štetne posljedice jer je dao pogrešnu pravnu kvalifikaciju. bez navođenja pojedinih činjenica. Ovo iz razloga što sud svoju odluku o osnovanosti tužbenog zahtjeva donosi na osnovu činjenica utvrđenih na glavnoj raspravi. Tužbeni zahtjev (petitum) . te promjenu ili prestanak određenog pravnog odnosa.predmet spora Tužbeni zahtjev je predmet spora. Tužilac je dužan da u tužbi iznese činjenično stanje u obimu koji omogućava odlučivanje o dopuštenosti tužbe. ispravnost jedne ili druge teorije zavisi od konkretnog predmeta. koji je zasnovan na tužiočevoj tvrdnji da mu pripada ovlaštenje da traži ostvarenje određenih pravnih posljedica iz određenih činjenica. Civilističke teorije . dovoljno je da tužilac iznese osnovna materijalno-pravna obilježja pravnog odnosa iz kojeg izvodi tužbeni zahtjev. Međutim. 33. sud ne ide ni mimo ni preko tužbenog zahtjeva. te pravnu promjenu . ako je između tih osoba zaključeno više istovrsnih ugovora. 52 WWW. Prema teoriji supstanciranja.BH-PRAVNICI. ako jedna osoba tuži drugu za ispunjenje ugovora o kupoprodaji. a proces kao instrument zaštite privatnog prava i kao element javnog prava. Po načelu dispozitivnosti. U tužbenom zahtjevu tužilac postavlja određenu pravnu tvrdnju i istovremeno od suda traži da izrekne određenu pravnu posljedicu u formi odluke. On se u tužbi formuliše u obliku prijedloga sudu kakvu presudu da donese. kao procesni zahtjev. Može se definisati kao procesno-pravni zahtjev za pružanje pravne zaštite određenog sadržaja. Zbog toga su stranke dužne da odrede sadržaj i obim pravne zaštite. onda je za određenje identiteta tužbenog zahtjeva dovoljno da se on odredi prema pravnoj prirodi odnosa iz kojeg se izvodi. Međutim. deklaratornoj i konstitutivnoj. Npr. Shodno tim formama. pa time i predmet parnice kao procesno-pravnog odnosa. a ne na osnovu činjenica iznesenih u tužbi. Pravnu prirodu predmeta spora utvrđuje sud putem pravne kvalifikacije.Klasična civilistička teorija je predmet spora. Tužbeni zahtjev se može postaviti u 3 procesno-pravne forme: kondemnatornoj. tek na osnovu konkretnih činjenica moguće je potpuno odrediti identitet istaknutog tužbenog zahtjeva. onda će biti neophodno iznijeti i faktičke činjenice u obimu koji je potreban da bi se istaknuti tužbeni zahtjev individualizirao (npr.3.pod uslovom da postoje procesne i pravozaštitne pretpostavke čije postojanje se po potrebi dokazuje u postupku pred pravozaštitnim organom. Samo tužbeni zahtjev je predmet odlučivanja. U odgovoru na pitanje koji je to obim postoje 2 teorije: Prema teoriji individualiziranja. To čine u formi tužbenog zahtjeva.COM . utvrđujuću.WWW.COM tužbenom zahtjevu. Zato pravne tvrdnje tužioca ne obavezuju sud. a ne i u obimu koji omogućava odlučivanje o osnovanosti tužbenog zahtjeva.

tj. Po drugom shvatanju. Procesne teorije . bez obzira da li se pritom tužilac poziva na jedan ili na više činjeničnih osnova. Forma tužbe. a može se podnijeti i usmeno na zapisnik kod suda. a ličnim tužbama se štite relativna subjektivna prava sa dejstvom inter partes. Postavlja se pitanje da li se nosilac subjektivnog prava može odreći sudske zaštite. da plati određenu svotu novca. utvrđujuće ili deklaratorne i preobražajne ili konstitutivne. Ako tuženi ne ispuni dobrovoljno obavezu iz odluke. utuživosti uz zadržavanje samog prava? Smatra se da se lica ne mogu unaprijed odreći prava na pravnu zaštitu (pactum de non petendo) kao javnopravnog ovlaštenja. Po jednom shvatanju. pa će sud donijeti rješenje kojim odbacuje tužbu kao nedopuštenu. Kondemnatorne tužbe (dosuđujuće).WWW. tužilac ima mogućnost da u izvršnom postupku ostvari prinudno izvršenje. Vrste tužbi Prema sadržaju pravne zaštite koja se tužbom traži. da preda određenu stvar.COM . već i određena činjenična osnova iz koje tužilac izvodi zaključak o osnovanosti određene pravne posljedice. sud će donijeti presudu kojom tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan. Pravni interes za kondemnatornu tužbu proizilazi iz sadržaja pravne zaštite koja se traži. Poseban. 33. Identičnost tužbenih zahtjeva u dvije parnice rađa prigovor litispendencije. Tužbeni zahtjev kod ovih tužbi uvijek je upravljen na neku radnju. Poseban problem predstavljaju kondemnatorne tužbe u kojima je 53 WWW.BH-PRAVNICI. Ono je samo podloga koja omogućava individualizaciju predmeta spora. tužbe se dijele na stvarne i lične. Preuranjena kondemnatorna tužba. u parnici ima onoliko predmeta spora koliko tužilac ističe tužbenih zahtjeva. razlikuju se 3 vrste tužbi: osuđujuće ili kondemnatorne.4. Osim toga. arhaičan vid deklaratorne tužbe koju je poznavao i Građanski parbeni postupak za BiH iz 1883. Određeno činjenično stanje ne smatra se sastavnim dijelom predmeta spora. odlučivanje o troškovima postupka itd. određenost visine (iznosa) tužbenog zahtjeva mjerodavna je za određivanje vrijednosti predmeta spora. trpljenje ili propuštanje.COM 2. ali mogu oprostiti dug ili odgoditi nastupanje njegove dospjelosti. Funkcija i značaj tužbenog zahtjeva. Tužbeni zahtjev je prvenstveno u funkciji određivanja identiteta tužbe. Problem utuživosti javlja se kod postupanja suda u slučaju naturalnih obligacija. je tzv. Tužilac ovom tužbom traži da sud osudi tuženog npr. izazivačka (provokativna) tužba. pa ako ona nedostaje u konkretnom slučaju. te njegovo postojanje nije potrebno posebno dokazivati. Zbog toga do preinačenja tužbe dolazi samo ako se promijeni tužbeni zahtjev.Teorija ekvivalencije ili jednakovrijednosti smatra da predmet spora nije samo tužbeni zahtjev. Presudom koju sud donosi na osnovu kondemnatorne tužbe se utvrđuje pravo tužioca prema tuženom i istovremeno naređuje tuženom da ispuni obavezu na koju je upravljen tužbeni zahtjev. Tužba se podnosi u pismenom obliku. pitanje utuživosti je procesna pretpostavka. u vidu podneska. Tužilac svoj zahtjev uvijek zasniva na tvrdnji da je tuženi povrijedio neko njegovo pravo i otuda proizilazi njegov pravni interes da traži zaštitu u cilju otklanjanja povrede. Ovaj drugi stav se smatra ispravnijim. Čista procesna teorija težište ima samo na tužbenom zahtjevu. Dakle. da se suzdržava od vršenja neke radnje i sl.BH-PRAVNICI. Obzirom na pravno dejstvo na subjektivna prava koja se štite. Stvarnim tužbama se štite apsolutna subjektivna prava koja djeluju erga omnes. utuživost je pitanje samog subjektivnog prava.

Sud o spornom prethodnom pitanju mora odlučivati da bi mogao presuditi o tužbenom zahtjevu kao glavnom pitanju. Npr. Tužilac je dužan da u tužbi iznese okolnosti iz kojih se vidi postojanje pravnog interesa. a obično je to pravni odnos između tužioca i tuženog. predmet utvrđenja mogu biti samo postojeći pravni odnosi. prije dospjelosti činidbe. Cilj deklaratorne zaštite je prevencija.kod zakonskog izdržavanja. Odnos deklaratorne i kondemnatorne tužbe. kao što je npr. ali se ne može tražiti utvrđenje određenog elementa u datom pravnom odnosu.BH-PRAVNICI. nego samo pravna posljedica isteka roka.WWW. Tako npr. Neizvjesnost i nesigurnost su obično posljedica držanja tuženog koji svojim radnjama ili izjavama izaziva spor o postojanju ili nepostojanju pravnog odnosa. Od pravila da činjenice ne mogu biti predmet utvrđivanja postoji 1 izuzetak: utvrđivanje istinitosti ili neistinitosti neke isprave (querela di falso). Kondemnatorna tužba samo izuzetno može biti dopuštena u slučaju nedospjelih potraživanja. Ako tužilac tvrdi da je potraživanje dospjelo. tužilac ima pravni interes da podigne i deklaratornu tužbu. pa se smatra da se zbog povrede pravila o pravnom interesu ne mogu uspješno ulagati pravni lijekovi. Prejudicijelni ili incidentni zahtjev za utvrđenje je procesni oblik tužbe za utvrđenje koju tužilac podiže u toku parnice pokrenute kondemnatornom tužbom. Od ovog pravila postoje izuzeci. Deklaratornom tužbom tužilac ostvaruje pravozaštitni cilj koji prevazilazi okvire konkretne parnice. pravni interes za utvrđenje prerašće u pravni interes za dosuđenje. Tužba za utvrđenje je čisto procesno-pravni oblik ostvarenja pravne zaštite. u situacijama kad. Tužbom se može tražiti utvrđenje konkretnog pravnog odnosa u cjelini ili pojedinih posljedica koji iz njega proizilaze.COM . Pravni interes za podizanje ove tužbe postoji u situacijama kad se u jednom pravnom odnosu. što je u praksi vrlo rijedak slučaj. a u toku postupka se utvrdi da nije. Npr. zbog nepostojanja pravnog interesa. Deklaratorne tužbe (utvrđujuće) su tužbe u kojima je tužbeni zahtjev upravljen na utvrđivanje postojanja ili nepostojanja određenog prava ili pravnog odnosa. ako za to postoji pravni interes. Pravno relevantne činjenice same po sebi ne mogu biti predmet tužbe. Ako je određeni spor prerastao u povredu. Ako je tužilac naveo da će dospjelost nastupiti u određenom vremenskom periodu u budućnosti. Moguće je i da tužilac zahtijeva utvrđenje pravnog odnosa između tuženog i trećeg lica. bez obzira na podizanje kondemnatorne tužbe.COM tužbeni zahtjev upravljen na činidbu koja još nije dospjela. pojave okolnosti koje unose neizvjesnost i nesigurnost u pogledu prirode i sadržaja tog pravnog odnosa. tužba se odbacuje kao nedopuštena. predmet tužbe za utvrđenje ne može biti postojanje ili nepostojanje pravne sposobnosti.BH-PRAVNICI. Obzirom na ovaj kriterij (postojanje ili nepostojanje) tužba može biti tužba pozitivnog ili negativnog utvrđenja. naručilac ima pravni interes da ustane tužbom za utvrđenje postojanja ugovora o djelu protiv uposlenika kao tuženog ako poslenik ne preduzima nikakve radnje u cilju izvršenja djela u ugovorenom roku. U principu. a to je utvrđenje prestanka ugovora. poričući svoju obavezu na izvršenje djela. Povreda pravila o pravnom interesu ne predstavlja zakonski razlog ni za apsolutnu ni za relativnu ništavost. To je posebno slučaj u sporovima o stvarnim i drugim apsolutnim pravima. sud će odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan. Pravni interes kod tužbe za utvrđivanje je procesna pretpostavka na koju sud pazi po službenoj dužnosti. osim u onim predmetima gdje zakon izričito predviđa tužbu za utvrđenje. Ako ima mogućnost da iz istog odnosa u 54 WWW. Sadržaj deklaratorne zaštite nema osnova u ovlaštenju koji subjektima pripadaju po normama materijalnog prava. koji se ostvaruje kondemnatornom tužbom i čini deklaratornu tužbu suvišnom. kao ni apstraktna pravna pitanja. ne bi bila dopuštena tužba za utvrđenje da je rok za izvršenje ugovora istekao (ako je rok bitan element ugovora).

Procesno-pravna dejstva su: • ocjenjivanje nadležnosti se u pravilu vrši prema činjenicama koje su postojale u trenutku podnošenja tužbe. smatra se da do prekida nije ni došlo. • Materijalno-pravne posljedice podnošenja tužbe određene su normama materijalnog prava. 33. ako tužilac povuče tužbu. tužba za poništaj odluke izabranog suda).COM . bez obzira na eventualne promjene okolnosti u toku postupka. Za litispendenciju se vezuje niz dejstava. Prekid i mirovanje postupka nemaju uticaja na litispendenciju. Ovom tužbom tužilac traži od suda da donese presudu kojom se stvara nova pravna situacija. za osporavanje bračnog očinstva i sl. Ove tužbe upravljene su na prestanak postojećeg pravnog odnosa. 33.tužbe za smanjenje ili povećanje određene činidbe. pravo izbora se iscrpljuje podnošenjem tužbe. ali njegovo isticanje nema za posljedicu preinačenje tužbe. dužnik pada u zakašnjenje. U posebnu vrstu konstitutivnih tužbi spadaju tužbe u kojima je zahtjev upravljen na promjenu procesno-pravnog položaja (npr. 55 WWW.imaju tužba za razvod ili za poništenje braka. Incidentni zahtjev je nov tužbeni zahtjev uz postojeći. a zbog kojih bi bio nadležan drugi redovni sud. preinakom ili ukidanjem postojećeg pravnog odnosa.6. ako tužilac u bračnom sporu umre nakon podizanja tužbe. tužba za proglašenje prestanka ugovora o izabranom sudu. Litispendencija (Lis pedeus) Parnica kao procesno-pravni odnos nastaje dostavljanjem tužbe tuženom. na smanjenje ugovorne kazne itd). ako se tužba preinačuje zbog okolnosti koje su nastupile nakon podnošenja tužbe. Nadležni sud zadržava nadležnost. nasljednici imaju pravo nastaviti postupak. tuženi se ne može protiviti takvom preinačenju. Dejstva podnošenja tužbe sudu Dijele se na procesno-pravna i materijalno-pravna dejstva.5. tužbeni zahtjev konstitutivne tužbe najčešće se upravljen na izmjenu postojećeg pravnog odnosa (npr. Međutim. Konstitutivna tužba se podiže u onim slučajevima u kojima se pravo na pravnu promjenu može ostvariti samo na osnovu sudske presude.WWW.BH-PRAVNICI.COM nekoj drugoj parnici ostvari još neko pravo. ako to pravo kod alternativnih obligacija pripada tužiocu. Tužilac može istaći incidentni zahtjev samo ako je sud pred kojim teče parnica nadležan i za odlučivanje o zahtjevu koji se postavlja tim incidentnim zahtjevom. Na taj način bi izbjegao mogućnost da mu tuženi u nekoj drugoj parnici ospori postojanje takvog pravnog odnosa. Među najvažnijima su: • • • • prekida se zastara. Na području imovinskih odnosa. Karakter konstitutivne tužbe npr. Od tog trenutka parnica postoji (litispendencija=postojanje parnice).BH-PRAVNICI. Na taj način dolazi do ustaljenja nadležnosti (perpetuatio fori). tužilac će imati pravni interes da isticanjem prejudicijelnog zahtjeva traži da se o prethodnom pitanju odluči kao o glavnom pitanju. odnosno ako je sud odbaci kao nedopuštenu. Litispendencija prestaje okončanjem parnice. Konstitutivne (preobražajne) tužbe su tužbe u kojima je tužbeni zahtjev upravljen na ostvarenje određene pravne promjene.

jer je tužbeni zahtjev u ove dvije parnice različit . Ako dođe do podnošenja tužbe našem sudu u predmetu povodom kojeg teče parnica pred inostranim sudom. Sud će drugu tužbu odbaciti kao nedopuštenu. Cummulatio actionum (objektivna kumulacija) Kumulacija postoji ako se u jednoj tužbi istakne više tužbenih zahtjeva. vrijednost predmeta spora utvrđuje se zbrajanjem pojedinih tužbenih zahtjeva i obrnuto. za preinačenje treba pristanak tuženog.BH-PRAVNICI. Kad je u pitanju identitet stranaka.COM . dok još teče parnica povodom tužbe za utvrđenje. ali je sud stvarno nadležan za svaki od tih tužbenih zahtjeva i ako se ti zahtjevi raspravljaju u istom postupku. Predmet spora mora biti isti u obje parnice. jer se povodom svakog zahtjeva zasniva samostalan procesno-pravni odnos. Zabrana dvostruke litispendencije je najvažnije dejstvo litispendencije.usmjeren je na ostvarenje različitih pravozaštitnih ciljeva. ali ne moraju imati iste uloge.tuženi koji je savjesni držalac od trenutka kad mu je tužba dostavljena odgovarat će kao nesavjesni držalac. Ako ta povezanost postoji. ako neka od stranaka otuđi stvar ili pravo u pogledu kojeg traje parnica. Time se ne dovodi u pitanje njihova procesno-pravna samostalnost. te ako pravosnažnost odluke iz prve parnice svoje dejstvo proteže i na predmet odlučivanja u drugoj parnici.WWW.COM Procesnopravna dejstva litispendencije su: • • • • • zabrana pokretanja nove parnice u pogledu istog zahtjeva o kome već postoji parnica. ako utvrdi da parnica u istoj stvari već teče. Da bi se utvrdilo postojanje dvostruke litispendencije bitan je identitet stranaka i identitet predmeta spora. Norme procesnog prava dozvoljavaju spajanje više tužbenih zahtjeva u istoj tužbi protiv istog tuženog u 2 slučaja: 3. Npr. Dva tužbena zahtjeva su identična ako se njima ostvaruje isti pravozaštitni cilj. umješač kao treće lice se može pridružiti jednoj od stranaka.7. protivtužba i tužba glavnog intervenijenta moguća je tek sa nastankom parnice. naš sud će na zahtjev stranke prekinuti postupak ako su ispunjena 2 uslova: (1) ako u konkretnom slučaju nije predviđena isključiva jurisdikcija suda u FBiH i (2) ako postoji faktička uzajamnost. Litispendencija pred stranim sudom. stranke u obje parnice moraju biti iste. s tim što se svi zahtjevi ostvaruju u istom postupku. Ako nisu povezani istim činjeničnim i pravnim osnovom. Povodom istog predmeta se između istih stranaka ne može istovremeno voditi više od jedne parnice. tj. 56 WWW. Uslovi za dopuštenost objektivne kumulacije.BH-PRAVNICI. Povezanost činjeničnim i pravnim osnovom značajna je i za određivanje vrijednosti predmeta spora. Nije u suprotnosti sa zabranom dvostruke litispendencije da se između istih lica zasnuje litispendencija tužbom za dosuđenje. tužilac iz prve parnice može imati ulogu tuženog u drugoj parnici. On je isti ako je isti tužbeni zahtjev. Ako su svi zahtjevi povezani istim činjeničnimm i pravnim osnovom. Sud to najčešće sazna iz prigovora tuženog. to ne sprečava dovršavanje parnice među istim strankama među kojima je i započeta. 33. 4. Materijalno-pravna dejstva litispendencije određena su normama materijalnog prava.

uz postojeći tužbeni zahtjev (kumulativna modifikacija). Tužilac ga koristi kad prema tuženom ističe više tužbenih zahtjeva i traži da sud odluči o svim istaknutim zahtjevima. eventualno. Prema odredbama našeg procesnog prava. Ovo spajanje moguće je samo u sporovima u kojima tužilac zasniva osnovni i eventualni zahtjev na istom ili bitno istovrsnom činjeničnom stanju. ukoliko istovremeno ne izaziva i promjenu tužbenog zahtjeva.tužilac ustaje tužbom u kojoj zahtjev upravlja na ispunjenje kupoprodajnog ugovora. alternativno. Kvantitativna i kumulativna modifikacija. Vrste objektivne kumulacije. dok su preostala dva samo prividni oblici objektivne kumulacije.COM Dakle. Procesna facultas alternativa. Pod preinačenjem tužbe u kvalitativnom smislu podrazumijeva se promjena elemenata putem kojih se određuje identitet tužbe. ili kad ostvarenjem pomoćnog može postići isti pravozaštitni cilj kao i ostvarenjem osnovnog zahtjeva. Takva izjava nema karakter tužbenog zahtjeva. tako što traži isporuku ugovorene količine robe. već pravo tuženog . Kumulativno i eventualno spajanje imaju karakter objektivne kumulacije u pravom smislu riječi. Zato je facultas alternativa prividni oblik kumulacije.BH-PRAVNICI. Litispendencija nastupa istovremeno povodom oba zahtjeva. Objektivna modifikacija.8. s tim što se ispunjenjem jedne. Kod eventualnog spajanja tužilac traži odluku o samo jednom tužbenom zahtjevu i to tako što traži da sud prihvati naredni zahtjev ako utvrdi neosnovanost prethodno istaknutog. Tužilac u tužbenom zahtjevu ističe više pravnih posljedica i traži da sud tuženog obaveže na svaku od njih. Subjektivna modifikacija (permutatio personalis). Bitno je napomenuti da sud ne utvrđuje da li facultas alternativa odgovara protivvrijednosti osnovne činidbe. određujući uslovi za dopuštenost objektivne kumulacije su ista stvarna nadležnost i ista vrsta postupka. udovoljava tužbenom zahtjevu u cjelini. Ako usvoji tužbeni zahtjev. te u vidu fakultas alternative.BH-PRAVNICI. u zavisnosti od toga da li se promjene tiču predmeta spora ili tuženog kao stranke. Ova dva oblika preinačenja ne dovode do promjene identiteta tužbe. Alternativno spajanje dopušteno je samo u sporovima koji nastaju povodom alternativnih obligacija. Tužilac može preinačiti tužbu i tako što će umjesto 57 WWW. Dopuna i ispravljanje činjeničnih navoda u osnovu tužbe nikad ne izaziva promjene identiteta tužbe.WWW.facultas alternativa. sud će u presudi izreći da se tuženi može osloboditi davanja stvari ako plati određeni novčani iznos. ali do odlučivanja o pomoćnom zahtjevu dolazi samo u slučaju odbijanja osnovnog. Od ovog pravila postoje odstupanja. preinačenje tužbe je promjena istovjetnosti tužbenog zahtjeva. U našem pravu posljedice preinačenja tužbe imaju i povećanje postojećeg tužbenog zahtjeva (kvantitativna modifikacija) i isticanje novog. s tim što se ovi zahtjevi međusobno isključuju. kad zakon izričito dozvoljava da se u postupku povodom nekog bračnog spora ili paternitetskog spora kumulira zahtjev za izdržavanje. Međutim. Npr. Tužilac ovu ustanovu koristi kad nije siguran u ostvarenje osnovnog zahtjeva. tuženi se može prinuditi samo na ispunjenje činidbe na koju je upravljen tužbeni zahtjev. može u toku postupka izjaviti da je voljan da umjesto stvari primi određeni novčani iznos. Tužbeni zahtjevi u jednoj tužbi mogu biti spojeni kumulativno. U toku parnice tužbeni zahtjev preinačuje tako što zahtijeva naknadu štete zbog neispunjenja ugovora. plaćanje novčanog iznosa nije obaveza. mutatio) Pojam mutabiliteta tužbe. 33. Preinačenje tužbe (modificatio. Dakle. Kumulativno spajanje je najčešće. već materijalno-pravne izjave volje. Preinačenje može biti objektivno i subjektivno. Tužilac koji traži da mu se dosudi određena stvar.COM .

lis pedens. pripremno ročište i zakazivanje glavne rasprave. U fazi pripremnog postupka sud ima 2 osnovna zadatka: (1) da utvrdi postojanje procesnih pretpostavki i (2) da pripremi procesnu građu za odlučivanje o predmetu spora. TOK PARNIČNOG POSTUPKA 34. Pripremanje glavne rasprave Prvostepeni postupak se odvija u 2 faze: priprema glavne rasprave i glavna rasprava. Uslov za subjektivnu modifikaciju je pristanak prvotuženog (od trenutka njegovog upuštanja u raspravu o meritumu spora). sud može dopustiti preinačenje tužbe bez obzira na protivljenje tuženog. ako smatra da bi pismeno izjašnjenje tuženog o navodima iz tužbe bilo svrsishodno zbog složenosti spora ili većeg broja zahtjeva. Naime. Pristanak novotuženog potreban je zato što on parnicu prima u onom stanju u kome se ona nalazi u trenutku kad u nju stupa. Ako zbog okolnosti koje su nastale nakon podnošenja tužbe tužilac preinači tužbu na način da iz iste činjenične osnove traži drugi predmet ili novčani iznos. te procesnih nedostataka na strani suda i stranaka. Do ovakvog preinačenja dolazi u situacijama kad se pokaže da je tužilac pogriješio u pasivnoj legitimaciji tuženog. O procesnim pretpostavkama koje se tiču samog predmeta spora (res iudicata. a za povlačenje tužbe je potreban pristanak tuženog od trenutka kad se tuženi upustio u raspravu o meritumu.BH-PRAVNICI. Dopuštenost preinačenja tužbe. Faza pripremanja glavne rasprave sastoji se od slijedećih procesnih radnji: ispitivanje tužbe. U ovoj fazi sud ispituje postojanje pretpostavki koje se tiču same tužbe (potpunost i razumljivost). U ostalim slučajevima se radi o otklonjivim nedostacima i sud će preduzeti mjere na njihovom otklanjanju. dostavljanje tužbe tuženom na odgovor. Posljedice nedostataka zavise od toga o kakvom se nedostatku radi. Tuženi se sa preinačenjem može saglasiti izričito ili prećutno upuštanjem u raspravu o preinačenoj tužbi. kako bi se otklonila mogućnost pokretanja nove parnice. i to samo do zaključenja glavne rasprave. sud će tužbu rješenjem odbaciti kao nedopuštenu u 2 slučaja: ako utvrdi da je sud apsolutno nenadležan ili ako je tužba podnesena po isteku prekluzivnog roka. Svrsishodnost se cijeni prema tome da li se preinačenjem doprinosi razrješavanju spornog stanja među strankama. sud može uz dostavljanje tužbe tuženom naložiti da podnese 58 WWW. Naime. Prethodno ispitivanje tužbe je obligatorna procesna radnja. Nakon što je tužba dostavljena tuženom. Subjektivno preinačenje moguće je izvesti samo sa pristankom prvotuženog i novotuženog.1. Razlog za to je što se preinačenjem tužbe ne smije pogoršati procesno-pravni položaj tuženog. Uslovi za dopuštenost su dvojako određeni: pristankom tuženog ili dopuštenjem preinačenja od strane suda.BH-PRAVNICI. TOK PARNIČNOG POSTUPKA PRED PRVOSTEPENIM SUDOM 34.COM prvobitno tuženog tužiti neko drugo lice. za njeno preinačenje koje se tiče predmeta spora (objektivna modifikacija) potreban je i pristanak tuženog. Iz razloga svrsishodnosti.COM . pravni interes) sud odlučuje tek na pripremnom ročištu. Odgovor na tužbu je procesna radnja tuženog kojom on zauzima svoj stav prema tužbi i tužbenom zahtjevu. Preinačenje prema prvotuženom ima posljedice povlačenja tužbe. ali i pristanak novotuženog. tuženi se takvom preinačenju ne može protiviti.WWW.

a najmanje 8 dana od dana prijema poziva. Podnošenjem odgovora na tužbu tuženi zauzima aktivan stav u parnici i samim tim onemogućava donošenje presude zbog izostanka ako propusti doći na ročište.2. pravni interes). glavna rasprava se zakazuje odmah nakon ispitivanja tužbe. parnica se na pripremnom ročištu može okončati i sudskim poravnanjem. Samo izuzetno ovaj rok može iznositi do 30 dana. a ne vijeće. Pripremno ročište. Sud po pravilu održava pripremno ročište uvijek kad to ocijeni svrsishodnim radi što potpunije pripreme glavne rasprave. Od ovog pravila postoji izuzetak: na pripremnom ročištu je dopušteno izvođenje dokaza putem vještaka i uviđajem. a sud smatra da je izvođenje dokaza neophodno. Načelo jedinstva (koncentracije) glavne rasprave. Zakazivanje glavne rasprave je procesna radnja suda kojom se okončava pripremna faza postupka. sud će odmah donijeti presudu na osnovu priznanja. o preinačenju tužbe. 59 WWW. 34. Dokazi se izvode na glavnoj raspravi. Glavna rasprava je u načelu obligatoran stadij u razvoju postupka. Nakon što je utvrdio da ne postoje procesne smetnje za dalji tok postupka. Na pripremnom ročištu se parnica može i okončati. spajanju i razdvajanju parnice. koji ne može biti duži od 15 dana od dostave tužbe. Pritom sud određuje i rok za odgovor. Ročište za glavnu raspravu se zakazuje tako da se strankama ostavi dovoljno vremena za pripremu. Ona je primarno u funkciji utvrđivanja činjeničnog osnova presude. Na osnovu odgovora na tužbu sud cijeni da li je potrebno zakazati pripremno ročište. te koja se dokazna sredstva mogu upotrijebiti za dokazivanje spornih činjenica. sva ročišta zajedno čine jedinstvenu glavnu raspravu. ako se tome ne protivi ni jedna stranka.WWW. Bez obzira na njihov broj. povlačenju tužbe. Glavna rasprava Značaj. Ideal postupka bio bi da se glavna rasprava okonča na prvom ročištu.COM pismeni odgovor na tužbu. Na njoj se odlučuje i o svim pitanjima procesno-pravne prirode koja nisu riješena tokom pripremnog postupka. na kojoj sud i odlučuje koji dokazi će biti izvedeni. o zakazivanju ročišta i određivanju sudskih rokova. Predsjednik vijeća ovlašten je da odlučuje: o stupanju prethodnika u parnicu. o obezbjeđenju dokaza. sud pristupa razjašnjenju pitanja koja se tiču predmeta spora: razjašnjenje suštine spora. na osnovu odricanja. Osim toga. Sud može donijeti presudu na osnovu priznanja.COM . U sporovima koji nisu složeni i u sporovima u kojima postupa sudija pojedinac. lis pedens. o učešću umješača. ili se odmah može zakazati ročište za glavnu raspravu. Ako tuženi u odgovoru prizna tužbeni zahtjev. razdvajanje spornog od nespornog. Odgovor na tužbu tuženi može podnijeti i u slučajevima kad sud to od njega ne zahtijeva. sređivanje procesne građe. jer se rasprava obično odvija na više ročišta.BH-PRAVNICI. prekidu ili mirovanju postupka. Predsjednik vijeća u funkciji suda. Ovo pravilo je u službi načela kontradiktornosti postupka i mora biti striktno poštivano. Sud odlučuje i o ranije pomenutim procesnim pretpostavkama koje se tiču predmeta spora (res iudicata.BH-PRAVNICI. te presudu zbog izostanka. već samo odlučuje koji će se dokazi pribaviti. o povratu u prijašnje stanje itd. Na pripremnom ročištu sud uz saradnju stranaka preispituje postojanje uslova za nesmetan tok parnice i prikuplja procesnu građu potrebnu za raspravljanje i odlučivanje. Sudija pojedinac nikad ne zakazuje pripremno ročište. i po isteku roka u kome je sud odredio podnošenje odgovora na tužbu. U praksi je to ipak izuzetak. Funkciju suda u toku cijelog pripremnog postupka vrši predsjednik vijeća. Sud dakle ne izvodi dokaze na pripremnom ročištu.

Dostavljanje poštom se može izvršiti i u dane praznika. Među njima su najvažnije tužbe. On brine o tome da se predmet spora svestrano raspravi. tj. tj. Način dostavljanja. odlaganje ročišta. Ako stranka bude udaljena iz sudnice. u stanu ili na radnom mjestu adresata ili u sudu (ako se adresat tamo zatekne). procesne norme samo okvirno određuju osnovne faze postupka. dostavljanje se ostvaruje po pravilima običnog dostavljanja. daje i oduzima riječ strankama. Sud po pravilu dostavljanje vrši preko pošte.WWW. Dostavljanje Pojam. U sistemu sudskog upravljanja postupkom. Ako ni u drugom pokušaju ne uspije lično dostavljanje. Vrši se radnim danom i to danju.BH-PRAVNICI. Arbitrarni (diskrecioni) red.odluke kojima se određuje izvođenje dokaza. Predsjednik vijeća rukovodi glavnom raspravom kako u procesnom. nadležnog općinskog organa. sud će uvijek odgoditi ročište i obavijestiti stranku. ponovno otvaranje ročišta itd). diktira sadržaj rasprave u zapisnik itd. Procesne radnje suda koje zahtijevaju dostavljanje dostavljaju se lično.uručuju se neposredno adresatu. 34. U procesnom smislu. tako da se rasprava po mogućnosti završi na prvom ročištu. a u korist predsjednika koji je primus inter pares. a sudu prepuštaju oblikovanje parnice obzirom na okolnosti konkretnog slučaja. Na drugom mjestu i u drugo vrijeme dostavljanje se može izvršiti samo uz pristanak adresata ili na osnovu posebne odluke suda. Ako je udaljen punomoćnik.COM . Predsjednik vijeća se brine i o održavanju reda u sudnici. 60 WWW.BH-PRAVNICI. Ako se adresat ne zatekne na adresi. U materijalno-pravnom smislu. ali istovremeno i da se postupak ne odugovlači. a moguće ga je obaviti preko određenog radnika u sudu. rukovođenje podrazumijeva da predsjednik otvara i zaključuje glavnu raspravu. Dostavljanje je procesno-pravna djelatnost uručivanja pismena adresatima kojima su upućeni. Kao ustanova je primarno u službi ostvarenja načela kontradiktornosti i cilj mu je da se adresatu omogući da se upozna sa sadržajem pismena koja mu se dostavljaju. Glavna rasprava se zaključuje kad vijeće ocijeni da je predmet dovoljno raspravljen da se o njemu može odlučivati. zaključivanje ročišta.bez obzira da li u konkretnom slučaju postoji potreba za nekom od tih radnji.3. saslušava svjedoke i vještake. Stranke su bile prisiljene da iznose sva napadna i odbrambena sredstva u stadiju koji je bio predviđen za tu vrstu radnji. Adresat dostavljanja. Sve odluke koje se tiču upravljanja postupkom donosi vijeće (npr. Upravljanje glavnom raspravom podijeljeno je između predsjednika vijeća i vijeća. isključenje javnosti. Dostavljanje vrši sud po službenoj dužnosti. uloga predsjednika vijeća se sastoji u tome što on ima značajnu dužnost u oblasti prikupljanja procesne građe. tako i u materijalno-pravnom pogledu. Ostala pismena se lično dostavljaju kad sud smatra da je potrebna veća opreznost zbog priloženih isprava u originalu ili iz nekog drugog razloga. Ustanova eventualne maksime napuštena je uvođenjem sudskog upravljanja postupkom. pravni lijekovi i sudske odluke. dostavljač mu ostavlja pismeno obavještenje da u određeno vrijeme bude na određenom mjestu radi dostavljanja. stara se o održavanju reda na ročištu. radi eventualnosti da zatrebaju. sudske policije i neposrednim uručenjem pismena u sudu.COM Eventualna maxima važila je u starijim sistemima koji su bili izgrađeni na načelu strogog zakonskog upravljanja postupkom. ročište će se održati i bez njenog prisustva.

susjedu ili radnom kolegi koji pristane da primi pismeno). za razliku od faktičkog zastoja koji ne proizvodi nikakve procesno-pravne posljedice. O tome da li se nedostaci u dostavljanju mogu sanirati nema izričitih odredaba u ZPP. Obzirom na razloge koji ga izazivaju. b) kada sud smatra da je cilj dostavljanja postignut bez obzira na povrede pravila o dostavljanju. Zastoj je procesnopravna situacija u kojoj parnica ne može da se odvija u pravcu okončanja. Međutim.COM Obično dostavljanje dozvoljava da se pismeno uruči nekom drugom licu umjesto adresata. ili će pismeno ostaviti na vratima stana ili prostorije. odnosno tuženom koji se nalazi u inostranstvu a nema punomoćnika u FBiH. predaja pismena stranci umjesto njenom punomoćniku predstavlja relativno bitnu povredu parničnog postupka. Time se smatra da je dostavljanje izvršeno. Ako to ne urade.WWW.nekom od odraslih članova porodičnog domaćinstva. 34. Lično dostavljanje pravnim i građansko-pravnim licima vrši se predajom pismena licu ovlaštenom za prijem pismena ili radniku koji se zatekne u poslovnim prostorijama. sud postavlja privremenog zastupnika o njihovom trošku i o tome ih obavještava. Predaja pismena zakonskom zastupniku.COM . Neuredno dostavljanje postoji ako dostavljanje nije izvedeno po svim pravilima procesnog prava. Dostavljanje oglašavanjem dopušteno je samo: (1) kad sud postavi privremenog zastupnika tuženom čije je boravište nepoznato. a nemaju punomoćnika u BiH.BH-PRAVNICI. ali sa dejstvom dostave adresatu (npr. dostavljanje se može dokazivati i drugim dokaznim sredstvima. Ovu vrstu punomoćnika trebaju imati stranke koje se nalaze u inostranstvu. Dostavnica je isprava kojom se dokazuje da je dostavljanje izvršeno. ako suparničari nemaju zajedničkog punomoćnika. te (2) kad stranka promijeni adresu a o tome ne obavijesti sud.BH-PRAVNICI. Predaja pismena stranci umjesto njenom zakonskom zastupniku ne proizvodi dejstva. dostavljanje je neuredno ako je pismeno uručeno pogrešnom adresatu. Npr. Faktički zastoj postoji u situacijama kad je sud normama procesnog prava ovlašten da zastane sa postupkom do nastupa određenog stanja koje omogućava nastavak postupka. Činjenice koje obligatorno izazivaju prekid postupka su: 61 WWW. Kao dokazno sredstvo dostavnica ima snagu javne isprave. Zastoj (diskontinuitet) u postupku Pojam. Obzirom na prirodu tih smetnji razlikuju se obligatorni i fakultativni prekid postupka. Odbijanje prijema pismena. ako u dostavnici nije određen dan predaje ili se dostava uopće ne može dokazati i sl. Obje vrste spadaju u procesno-pravne diskontinuitete i proizvode procesno-pravno dejstvo.4. odnosno predajom na službenom protokolu pravnog lica. dostavljač će ga ostaviti u stanu ili radnim prostorijama adresata. sud će ih pozvati da imenuju zajedničkog punomoćnika za primanje pismena. razlikuju se 2 vrste zastoja: prekid postupka i mirovanje postupka. Zatim. Kad adresat odbije da primi pismeno. Neuredno dostavljanje u načelu ne proizvodi posljedice. Punomoćnik za prijem pismena određuje se samo u svrhu prijema pismena u ime stranke. odnosno punomoćniku stranke ima karakter ličnog dostavljanja. ali nije jedino dokazno sredstvo za utvrđivanje dostavljanja . Prekid postupka je vrsta zastoja do koje dolazi kad se u toku parnice pojave smetnje čije postojanje onemogućava nesmetano odvijanje parnice. ali se smatra da oni mogu biti sanirani po 2 osnova: a) pristankom stranke prema kojoj je izvršena povreda dostavljanja.ako nestane.

sud za vrijeme prekida ne može donositi nikakve odluke. a ne i prema strankama. ali ne mora prekinuti postupak ako odluka o tužbenom zahtjevu zavisi od ishoda krivičnog postupka. a posebno kad se pojavi sumnja da je svjedok ili vještak dao lažni iskaz.ako je odlučio da sam ne rješava o prethodnom pitanju. Nastavak prekinutog postupka nastupa nakon otklanjanja smetnje koja je izazvala prekid. Ako odluka o tužbenom zahtjevu zavisi od ishoda krivičnog postupka. ako je razlog zbog kojeg je postupak prekinut nastupio nakon zaključenja glavne rasprave. Jedino je ovlašten da objavi presudu. Ako sud odluči da ne rješava sam o prethodnom pitanju. Kad prestane rad suda zbog rata ili drugih uzroka. odluka ima konstitutivni karakter.BH-PRAVNICI. zavisi od volje stranaka. Strankama se ne može ni dostaviti. pa ne predloži donošenje presude zbog izostanka. Mirovanje postupka je posljedica određenog držanja stranaka u parnici. Kad zakonski zastupnik stranke umre ili prestane mu ovlaštenje za zastupanje. Sud može. Smrt stranke ili gubitak parnične sposobnosti. Zatim. a stranka nije imala punomoćnika u parnici. Mirovanje postupka se od prekida razlikuje uglavnom prema razlozima koji do njih dovode. Ako je stranka na području koje je zbog vanrednih okolnosti odsječeno od suda. 8. do mirovanja može doći usljed pasivnog držanja stranaka u parnici: 3. 6. Ako obje stranke izostanu sa ročišta ili dođu na ročište. Prestanak postojanja ili zabrana rada stranke koja je pravno lice. 4. 5. Procesno-pravno dejstvo prekida prvenstveno se sastoji u tome što procesne radnje ne proizvode dejstva dok je postupak u prekidu. jer se postupak nastavlja na njihov prijedlog. ima deklaratorni karakter. Ako se radi o fakultativnim razlozima. 4. 7.COM . 62 WWW.ako se stranka nalazi na području koje je zbog vanrednih događaja odsječeno od suda. Da li će do nastavka zaista i doći.BH-PRAVNICI. Kad nastupe pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka. ali odbiju da raspravljaju. . Kad na ročište dođe samo tužilac. Postupak će se nastaviti po službenoj dužnosti samo u slučaju da je do prekida došlo zbog toga što je sud odlučio da ne rješava o prethodnom pitanju. Stranke mogu saglasno izjaviti da žele da postupak miruje (podneskom ili na ročištu). Mirovanje u tom slučaju nastupa od dana kad stranke o tome obavijeste sud. Takva presuda dejstvo proizvodi samo prema sudu koji ju je donio. Osim toga. Odluka o prekidu postupka koja je donesena na osnovu obligatornih razloga za prekid. a stranka nije imala punomoćnika u parnici. a druga predloži mirovanje postupka.COM 3. Kad je to određeno drugim zakonom. Sud uvijek prekida postupak: . odnosno ako zavisi od toga da li je u postupku upotrijebljen lažni dokaz. 4. sud će donijeti rješenje o mirovanju postupka. jer u trenutku prekida prestaju teći svi zakonski i sudski rokovi. Fakultativni razlozi su: 2. dok su posljedice po pravilu iste kao i kod prekida. Rokovi ponovo počinju teći tek dostavljanjem rješenja o nastavljanju postupka. Kad jedna stranka izostane. 3. ili da je lažna isprava upotrijebljena kao dokaz. 5.WWW.

WWW. dokazna sredstva. a koja obuhvata prikupljanje dokaza. Ako se u istom postupku ponovno udovolji uslovima za mirovanje. smatra se da je tužba povučena (fikcija o povlačenju tužbe). . ocjenu dokaza. Pojam i funkcija Dokazivanje predstavlja djelatnost uobličenu procesnim normama. pod uslovom da to nije uticalo na donošenje zakonite i pravilne presude. Stanje mirovanja obligatorno traje 3 mjeseca. U našem pravu je sud osnovni subjekt dokazivanja. postupak može ukupno mirovati 4 mjeseca. ukoliko ni jedna od stranaka ne traži nastavak postupka. s tim što je dovoljan prijedlog samo jedne stranke i to u roku od daljih mjesec dana. ako smatra da su ti dokazi značajni za donošenje odluke.u postupku obezbjeđenja dokaza. izvođenje dokaza. Kao procesna djelatnost. Napuštena je u postupku u sporovima male vrijednosti. stranke i ostali učesnici u postupku. Stranke svojim držanjem ne mogu izdejstvovati mirovanje postupka: . teret dokazivanja. Žalba ne zadržava izvršenje rješenja. smatra se da je tužilac povukao tužbu. kao i rješenje kojim konstatuje nastavak postupka. a ne od dana dostavljanja tog rješenja stranci. 35.1. Nakon isteka ovog roka. 35. Mirovanje postupka proizvodi iste posljedice kao i prekid. Predmet dokazivanja 63 WWW.COM .COM Ustanova mirovanja postupka je u suprotnosti sa zahtjevima načela ekonomičnosti. Djelatnost dokazivanja obuhvata i utvrđivanje činjenica koje su predmet dokazivanja. . odnosno od dana kad su izostale.BH-PRAVNICI. u kojoj učestvuje sud. Stav sudske prakse je da nema bitne povrede odredaba postupka ako je sud po prijedlogu stranke nastavio postupak prije isteka roka mirovanja od 3 mjeseca. Mirovanje postupka je procesno-pravno uobličeno sa ciljem da se njegovim posredstvom omogući strankama da izvan parnice riješe spor mirnim putem. Dužnost suda je da istinito i potpuno utvrdi sve sporne pravno relevantne činjenice. izvođenje dokaza i ocjenu dokaza.na ročištu za raspravljanje o prijedlogu za povrat u prijašnje stanje. dokazivanje obuhvata slijedeće elemente: predmet dokazivanja. od dana kad su stranke obavijestile sud. Rok od 4 mjeseca u kome parnična stranka može predložiti nastavak postupka teče od donošenja rješenja o mirovanju postupka. Dakle. Zbog toga je ovlašten da izvodi i one dokaze koje stranke nisu predložile. Postupak se nastavlja samo po prijedlogu stranaka. Dejstvo mirovanja. Rješenje kojim sud konstatuje mirovanje postupka ima deklaratoran karakter.na ročištu za izvođenje dokaza pred predsjednikom vijeća ili zamoljenim sudijom. DOKAZIVANJE 35.BH-PRAVNICI.2. s tom razlikom što zakonski rokovi kod mirovanja ne prestaju teći kao kod prekida postupka.

BH-PRAVNICI. To su činjenice za koje norme materijalnog prava vežu određene pravne posljedice. Nadalje. Pravilo da pravne norme nisu predmet dokazivanja važi i kad je u pitanju primjena stranog prava.COM Predmet dokazivanja su pravno relevantne činjenice. sud nije vezan priznatim činjenicama.BH-PRAVNICI.priznate činjenice. odnosno nema procesne posljedice. uzeti kao priznatu ili kao osporenu. ili pismeno izvan ročišta.pretpostavljene činjenice. . Prema tome. a uzimajući u obzir sve okolnosti. Mogu služiti za utvrđivanje činjenica. sud je dužan da u odluci ukaže da su takve činjenice poznate na 64 WWW. Priznanje činjenica dato izvan parnice ne proizvodi nikakvo procesno dejstvo. kao što su bračni i paternitetski sporovi. Notorne činjenice su činjenice koje su poznate širem krugu ljudi. U parničnom postupku sud u osnov odluke određene činjenice uzima bez dokazivanja. Izjavu o priznanju stranka može dati usmeno na ročištu. Sadržaj pravnih normi na osnovu kojih se presuđuje u sporu. I takve činjenice se utvrđuju putem dokazivanja. Procesno-pravno dejstvo priznanja se sastoji u tome što se priznate činjenice ne dokazuju. njegova primarna dužnost je da utvrđuje koje činjenice treba da budu predmet dokazivanja.činjenice utvrđene krivičnom presudom. zanatske itd). od prirode pravnog odnosa iz kojeg je nastao spor zavisi koje će činjenice biti pravno relevantne. u sporovima kojima je ograničeno načelo dispozitivnosti. u vrijeme i mjestu gdje se obavlja suđenje. Priznanje činjenica postoji kad jedna stranka izjavljuje da su činjenične tvrdnje druge stranke tačne. Sud je obavezan da strano pravo sazna po službenoj dužnosti. Kad su u pitanju činjenice uže notornosti. . pa time i sudu pred kojim takve činjenice mogu da se pojave kao pravno relevantne. To su: . 3. i to u cjelini ili djelimično. . Općepoznate činjenice (notoria) se po pravilu ne dokazuju. Sa priznatim činjenicama izjednačavaju se i nesporne činjenice. Mogu biti sastavni dio pravne norme. Od ovog pravila postoje i određeni izuzeci: sud može narediti da se dokazuju i priznate činjenice. Ti stavovi imaju dvostruku funkciju: 2. ili ih ne osporava a te su tvrdnje nepovoljne za stranku koja ih priznaje. Sud će po vlastitom uvjerenju. U načelu su samo činjenice predmet dokazivanja. ako smatra da stranke njihovim priznanjem idu za tim da raspolažu zahtjevom kojim ne mogu raspolagati. Dužnost suda je da poznaje pravne norme i da ih primjenjuje na utvrđene pravno relevantne činjenice.COM . Stavovi iskustva su proizvod svakodnevnog čovjekovog iskustva o određenim činjenicama. Forma priznanja nije propisana u ZPP.općepoznate činjenice. tj. Priznate činjenice. ili su rezultat naučnog istraživanja odnosno obavljanja određene djelatnosti (trgovačke. Najčešće se sadržaj iskustvenih pravila utvrđuje putem izvođenja dokaza vještačenjem. ocijeniti da li će činjenicu koju je stranka prvo priznala pa opozvala priznanje. Pravna pravila. Opozivanje priznanja je moguće. kad su u funkciji izvođenja pravnog zaključka (supsumcije). Potrebna dokazivanja. za izvođenje činjeničnog zaključka o tačnosti spornih činjenica. Obilježje općepoznate činjenice ima svaka ona činjenica koja je poznata ljudima.WWW. Obzirom da sud vrši pravnu kvalifikaciju spora. nikad nije predmet dokazivanja.

privatno znanje sudije je bez procesno-pravnog značaja. najvažnija pravila o preraspodjeli tereta dokazivanja su obuhvaćena u 3 maksime: 1. Saznanja do kojih sudija dolazi izvan vršenja sudske funkcije (tzv. sud će primijeniti pravila o teretu dokazivanja . tuženi se oslobađa. Rizik netačnosti u konkretnom slučaju otklanja se mogućnošću dokazivanja suprotnog. bez potrebe dokazivanja u svakom konkretnom slučaju. Sud mora u potpunosti biti ubijeđen u istinitost činjenica koje su u funkciji indicije. Preraspodjela tereta dokazivanja.COM području suda pred kojim se obavlja suđenje. To su ustvari pravila materijalnog prava. Razlikuju se 2 vrste pravnih pretpostavki: oborive i neoborive. jer sud koristi indicije u svrhu dokazivanja pravno relevantnih činjenica onda kad ne raspolaže neposrednim dokazima. Dakle. već vrstom posrednih dokaza. može biti pozvan da svjedoči.privatno znanje sudije) ne oslobađa obaveze dokazivanja. 35. Pravne pretpostavke (praesumptio iuris) su činjenice čije postojanje zakon pretpostavlja.BH-PRAVNICI. tuženi postaje tužilac u pogledu dokazivanja tvrdnji iz tih prigovora.činjenica i dokaza odvija se u okviru zahtjeva koje postavljaju raspravno i istražno načelo.3. ZPP ne sadrži opća pravila o preraspodjeli tereta dokazivanja između stranaka. ako stranke ne ponude dovoljno dokaza za pravilno utvrđivanje činjenica. 2. 65 WWW. Dakle. U formi oborivih pretpostavki se izvode zaključci o postojanju tipičnih činjenica i stanja.BH-PRAVNICI. Ako sudija pojedinac. Indicije. 3. odnosno član sudskog vijeća. U građanskom pravosuđu. Neoborive pretpostavke (praesumptiones iuris et de iure) nisu pretpostavke u pravom smislu. Teret dokazivanja (onus probandi) Pojam. a ne na onoj koja poriče. Sve činjenice koje se javljaju kao predmet dokazivanja se u pravnoj teoriji dijele u 4 grupe: 4. Dokazivanje putem indicija se znatno više koristi na području krivičnog prava u odnosu na građansko pravo. Ulaganjem prigovora. Teret dokaza leži na stranci koja nešto tvrdi. raspolaže znanjem o određenim pravno relevantnim činjenicama u konkretnom sporu. čija se tačnost može pretpostavljati sa velikom sigurnošću. Prezentiranje procesne građe .presudu će donijeti na štetu one stranke koja nije bila u stanju pružiti dokaze koji bi kod suda stvorili uvjerenje u istinitost njenih činjeničnih tvrdnji. Indicije su posredno relevantne činjenice iz kojih se izvodi zaključak o tačnosti pravno relevantnih činjenica.dokazuje stranka koja se na njih poziva.WWW. Privatno znanje sudije. u postupku preispitivanja donesene presude. Predmet dokazivanja (thema probandi). ali u takvom slučaju dolazi do izuzeća. Razlog tome je što takve činjenice ne moraju biti poznate na području sudova viših instanci. Ako tužilac ne dokaže tvrdnje na kojima zasniva svoj zahtjev. Indicije se ne mogu smatrati pretpostavkama. sud je dužan da označi i dopuni dokazna sredstva. činjenice kojima se pravo stvara . koja su uobličena u formi pravne pretpostavke. u nekom ranijem postupku) izjednačavaju se sa općepoznatim činjenicama i sud ih bez dokazivanja uzima u osnov presude. U krivičnom postupku se ovaj problem rješava u skladu sa principom prezumpcije nevinosti. Ako rezultati izvedenih dokaza ne daju osnova za izvođenje činjeničnog zaključka o tačnosti spornih činjenica. jer iz njih izvodi zaključak o tačnosti pravno relevantne činjenice. Pravne pretpostavke u pravom smislu su samo oborive pretpostavke (praesumptiones iuris tantum).COM . a to je najčešće tužilac. Činjenice koje je sud saznao u vršenju svoje funkcije (npr.

WWW.BH-PRAVNICI.COM
5. činjenice kojima se pravo mijenja (modificira) - dokazuje tuženi (npr. da je produžen rok za ispunjenje ugovora); 6. činjenice kojima se pravo gasi - dokazuje tuženi (npr.da je protekao rok zastare, da je dug plaćen itd); 7. činjenice kojima se sprečava nastanak prava - dokazuje stranka koja se na njih poziva, a to je najčešće tuženi. 35.4. Dokaz (probatio) Vrste dokaza. Dokaz kao pojam se upotrebljava u značenju dokaznog sredstva, dokazne građe, dokaznog osnova ili dokazne činjenice itd. Međutim, značajno je razlikovati pojmove dokaznih činjenica i dokaznih sredstava. Dokazne činjenice (dokazni osnov) su sve one činjenice iz kojih sud crpi saznanje na osnovu kojeg izvodi zaključak o tačnosti pravno-relevantnih činjenica. Dokazna sredstva su određeni izvori iz kojih se crpi to saznanje. Npr. svjedok je dokazno sredstvo, a sadržaj njegovog svjedočenja je dokazna činjenica ili dokazni osnov. U teoriji se dokazi dijele na stroge ili dokaze u užem smislu i posvjedočenja, kao dokaze u širem smislu. Obzirom na vezu između dokaznih činjenica i predmeta dokazivanja, dokazi se dijele na nesporedne i posredne. Posredni dokazi ili indicije ne dopuštaju mogućnost izvođenja neposrednog zaključka o postojanju pravno relevantnih činjenica, već je potrebna dodatna misaona operacija koju sud izvodi po pravilima logike i općeg životnog iskustva. Zato dokazivanje putem indicija nije poželjno, jer je nepouzdano. Obzirom na način njihovog pribavljanja, posredni i neposredni dokazi se dijele na izvorne i izvedene. Npr. sadržaj iskaza svjedoka koji pred sudom svjedoči o onome što mu je poznato iz vlastitog saznanja je izvoran dokaz, dok je sadržaj iskaza svjedoka o činjenicama koje je saznao na osnovu pričanja drugih izveden dokaz. Sadržaj oba iskaza spada u neposredne dokaze, jer se neposredno odnose na pravno relevantne činjenice. 35.5. Dokazna sredstva (media, instrumentum probandi) Prema vrsti izvora dijele se na lična i stvarna. Lična sredstva su svjedoci, vještaci i saslušanje stranaka, a u stvarne spadaju isprave i predmeti uviđaja. Svjedoci. Svjedok u postupku je svaka osoba koja pred sudom iskazuje svoje saznanja o određenim čnjenicama. Obično su to događaji iz prošlosti o kojima se saznanje više ne može steći opažanjem. Bitno je naglasiti da svjedok sudu saopštava svoje saznanje, ali ne i mišljenje kao vrijednosni sud. Svjedok obično saopštava sudu svoje saznanje o činjenicama do kojih dolazi neposrednim čulnim opažanjem. Iskaz svjedoka je relevantan i onda kad sudu saopštava saznanje do kojeg nije došao neposredno, nego tek posredstvom drugih lica. Pravilo koje ne dozvoljava svjedočenje "po čuvenju" je napušteno u većini procesno-pravnih sistema, osim u angloameričkom. Jedno od najvažnijih pravila dokaznog postupka u angloameričkom pravu je institut "hearsay" (dokaz po čuvenju), koji se primjenjuje i u parničnom i u krivičnom postupku. Prema tom pravilu, svjedok može svjedočiti samo o činjenicama koje je neposredno saznao čulnim opažanjem. Nije mu dopušteno da ponavlja ono što mu je neko treći rekao o tim činjenicama, niti da podnese pismeni iskaz u kome to lice daje opis činjenica o kojima svjedok svjedoči. U oba slučaja to je hearsay (rekla-kazala) dokaz i kao takav je, uz određene izuzetke, nedopustiv u angloameričkom sudskom postupku.

66

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Sposobnost i dužnost svjedočenja. U načelu je svaka fizička osoba sposobna da se pojavi u funkciji svjedoka. Uzrast, zdravstveno stanje, zainteresiranost i druge okolnosti same po sebi nemaju uticaja na sposobnost da se bude svjedok, ali imaju značaj kod ocjene dokazne snage svjedokovog iskaza. Mogućnost pojavljivanja u svojstvu svjedoka u konkretnoj parnici razlikuje se od opće sposobnosti da se bude svjedok. Naime, u svojstvu svjedoka u konkretnoj parnici ne može se pojaviti osoba koja je u istoj parnici sudija, stranka ili zakonski zastupnik stranke. Dužnost svjedočenja je opća, za sva lica pod jurisdikcijom domaćih sudova. U tu dužnost spada obaveza odazivanja na poziv suda, davanja iskaza pred sudom, te istinitog svjedočenja. Za lažno svjedočenje je propisana krivična odgovornost. ZPP nije predvidio mogućnost svjedočenja pod zakletvom. Inače, u uporednom pravu postoje 2 sistema sudske zakletve: promisorni i asertoni. Ograničenja svjedočenja tiču se samo dužnosti davanja iskaza, ali ne i dužnosti odazivanja pozivu suda. Od dužnosti svjedočenja oslobađaju se: 3. lice koje bi svojim iskazom povrijedilo dužnost čuvanja službene ili vojne tajne, dok ga nadležni organ ne oslobodi ove dužnosti. O ovom razlogu sud vodi računa po službenoj dužnosti; 4. lice koje bi u funkciji svjedoka moglo svojim iskazom dovesti u pitanje integritet profesije (punomoćnik, ispovjednik, advokat ili ljekar); Osim potpunog oslobađanja od dužnosti svjedočenja, u pojedinim slučajevima svjedok ima pravo uskratiti odgovor na pojedina pitanja. Uskraćivanje odgovora na pojedina pitanja moguće je samo iz važnih razloga i to naročito ako bi svjedok odgovorom na to pitanje izložio teškoj sramoti, znatnoj imovinskoj šteti ili krivičnom gonjenju sebe ili svoje srodnike. Svjedok ne može zbog opasnosti od imovinske štete uskratiti svjedočenje o pravnim poslovima pri kojima je bio prisutan kao pozvani svjedok. Saslušanje svjedoka je procesna radnja koja se izvodi u određenoj procesno-pravnoj formi. Ta forma određena je prvenstveno zahtjevima načela neposrednosti, usmenosti i javnosti. Prilikom ispitivanja svjedok ima pravo na upotrebu vlastitog jezika. Osim toga, ima pravo na naknadu troškova i izmakle dobiti. Izjavu svjedoka sud ocjenjuje po načelu slobodne ocjene dokaza. Vještak je stručno lice koje se javlja u funkciji dokaznog sredstva, u situacijama kad je za utvrđenje određenih činjenica potrebno stručno znanje kojim sud ne raspolaže. Sadržaj vještačenja u svakom konkretnom slučaju utvrđuje sud, obzirom na prirodu i karakter činjenica koje su predmet dokazivanja. U tom smislu moguće je da: 3. Vještak samo utvrđuje određene činjenice - npr. kad ljekar utvrđuje tjelesne povrede oštećenog u sporu za naknadu štete; 4. Vještak upozna sud sa osnovnim pravilima jedne naučne oblasti ili struke, a koja su relevantna za pravilno saznanje određenih činjenica; 5. Vještak izvodi zaključke iz činjenica koje mu se prezentiraju - npr. vještak daje mišljenje da li isporučena roba odgovara ugovorenom kvalitetu; 6. Najčešće sadržaj vještačenja obuhvata i utvrđivanje određenih činjenica i istovremeno izvođenje zaključaka iz tih činjenica. Vještak faktički obavlja ono što bi radio sud da je raspolagao stručnim znanjem. Međutim, sadržaj vještačenja ne zamjenjuje niti potiskuje aktivnost suda na području utvrđivanja činjenične osnove za donošenje odluke.

67

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Za razliku od vještaka, svjedok stručnjak je lice koje sudu saopštava svoje saznanja o činjenicama iz prošlosti, s tim što su takva saznanja zasnovana na posebnom stručnom znanju. U funkciji vještaka može se pojaviti svako lice koje raspolaže potrebnim stručnim znanjem, a vještačenje se može povjeriti i odgovarajućoj stručnoj ustanovi. Vještaci se prvenstveno određuju iz reda stalnih sudskih vještaka. Vještačenje najčešće vrši jedan vještak, a sud može odrediti 2 ili više vještaka ako ocijeni da je vještačenje složeno. Položaj vještaka u postupku određen je činjenicom da se vještak smatra dokaznim sredstvom i u tom smislu se ne razlikuje od bilo kojeg drugog dokaznog sredstva. Obzirom da sadržaj vještačenja po svom krajnjem dometu zadire u određene prerogative suda, on može biti izuzet iz istih razloga kao i sudija. Za razliku od svjedočenja, opća dužnost vještačenja ne postoji, jer je vještak zamjenjiv. Dužnost vještačenja obuhvata dužnost odazivanja na poziv suda i dužnost iznošenja nalaza i mišljenja. Zbog neispunjenja ove dužnosti, vještaku se mogu izreći samo novčane sankcije, dok svjedok može biti prinudno doveden, pa i zatvoren do 30 dana. Izvođenje i ocjena vještačenja. Vještak svoj nalaz i mišljenje po pravilu iznosi usmeno na raspravi, s tim što mu sud može odrediti da u određenom roku prije rasprave podnese pismeno svoj nalaz i mišljenje, koje uvijek mora biti obrazloženo. Vještačenje se može obnoviti sa istim ili drugim vještacima u slijedećim slučajevima: 1. ako se nalazi 2 ili više vještaka o istom pitanju bitno razlikuju; 2. ako je nalaz vještaka nejasan, nepotpun ili protivrječan sam sa sobom, a ti se nedostaci ne mogu otkloniti ponovnim saslušanjem vještaka; 3. ako se pojavi osnovana sumnja u pravilnost datog mišljenja. Ovdje se radi o primjeni tzv.nadvještačenja ili supervizije, koja se povjerava specijaliziranim ustanovama (institutima). Mišljenje vještaka sud ocjenjuje po načelima slobodne ocjene dokaza. Sud je dužan u obrazloženju iznijeti razloge, bilo da usvaja ili odbija mišljenje vještaka. Saslušanje stranaka kao dokazno sredstvo. Kao posljedica uvođenja slobodne ocjene dokaza, umjesto instituta stranačkih zakletvi, funkciju posebnog dokaznog sredstva dobilo je saslušanje stranaka. Saslušanje stranaka kao dokazno sredstvo neophodno je razlikovati od informativnog saslušanja stranaka. U funkciji informativnog saslušanja, stranke se pojavljuju kao subjekti parničnog postupka. Do saslušanja stranaka u funkciji dokaznog sredstva dolazi tek na kraju glavne rasprave. Izjave koje stranka daje u funkciji dokaznog sredstva nemaju karakter procesnih radnji. Kad je u pitanju pravno lice, saslušava se njegov zastupnik. Stranke su supsidijarno dokazno sredstvo, jer sud može izvesti dokaz saslušanjem stranaka samo ako nema drugih dokaza ili kada i pored izvedenih drugih dokaza nađe da je to potrebno za utvrđivanje važnih činjenica. Obzirom da su stranke zainteresirane za ishod odlučivanja, stranke se smatraju najnepouzdanijim izvorom saznanja. Izvođenje dokaza saslušanjem stranaka je procesno uobličeno kao i saslušanje svjedoka. Sud dokaz izvodi saslušanjem obiju stranaka. On može saslušati samo jednu stranku: - ako se druga stranka ne odazove pozivu ili uskrati davanje iskaza; - ako saslušanje druge stranke nije moguće.

68

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Pod ispravama se podrazumijeva svaki fizički predmet na kome je određenim znacima zapisana neka misao. nadležan je prvostepeni sud na čijem području se nalazi stvar koju treba razgledati. u toku parnice. Obzirom na sadržaj. S druge strane. nadležan je sud pred kojim se vodi postupak. promjenu ili prestanak nekog pravnog odnosa. pod uslovom da su propisno ovjerene i pod uslovom reciprociteta. forma isprave i izdavalac isprave. isprave se dijele na dispozitivne ili konstitutivne i dokazne ili dokumentarne. 35. • da postoji prijedlog za obezbjeđenje dokaza. Inostrane javne isprave imaju istu dokaznu snagu kao i domaće.WWW. U privatne isprave spadaju one isprave koje ne zadovoljavaju navedene kriterije. Predlagač je u prijedlogu dužan da navedene činjenice koje se trebaju dokazati. Obezbjeđenje dokaza se može tražiti prije parnice. Isprave spadaju u stvarna dokazna sredstva. Ako postoji opasnost od odlaganja. Prve su usmjerene na zasnivanje. Obzirom na izdavaoca. Razlikuje se više vrsta isprava. dokaze koje treba izvesti i naročito razloge zbog kojih smatra da se kasnije dokaz neće moći izvesti ili će njegovo izvođenje biti otežano. Dokazni osnov kod isprava je uvijek njihov sadržaj. deklarativna izjava nije sama po sebi uslov punovažnosti izjave volje koja je u njoj sadržana. Ako se obezbjeđenje dokaza traži prije pokretanja postupka. Obezbjeđenje dokaza Svrha. Uviđaj je procesno-pravna forma koja omogućava da sud neposrednim opažanjem dođe do pravno relevantnih činjenica. Konstitutivni karakter imaju one isprave čije je postojanje uslov punovažnosti izjave volje koja je u ispravi opredmećena (npr. Među najvažnijim kriterijima su sadržaj isprave. za razliku od predmeta uviđaja. ako je ona poznata. niti se stranka može prinuditi na davanje iskaza jer iskaz dat pod takvim okolnostima ne bi mogao imati nikakvu dokaznu vrijednost. Za davanje lažnog iskaza stranka u funkciji dokaznog sredstva odgovara kao i svjedok. Pretpostavke obezbjeđenja dokaza su: • da postoji opasnost da se dokaz neće moći izvesti ili da će njegovo izvođenje kasnije biti otežano. Dokazno sredstvo kod uviđaja je predmet uviđaja. pa i nakon pravosnažnosti presude ako je obezbjeđenje dokaza potrebno povodom postupka o vanrednom pravnom lijeku. Uviđaj se obično vrši uz učešće vještaka. sud može donijeti rješenje o obezbjeđenju dokaza i prije izjašnjenja suprotne strane. u zavisnosti od kriterija koji se uzima u razmatranje. Prijedlog se dostavlja na izjašnjenje suprotnoj strani. odnosno boravište lica koje treba saslušati. a druge na dokazivanje određenih činjenica. Sadržaj javne isprave smatra se istinitim dok se ne dokaže suprotno.formalni ugovori). Ako je prijedlog stavljen u toku parničnog postupka. Obzirom na formu.6.BH-PRAVNICI.COM Prema stranci koja se nije odazvala pozivu se ne mogu primjenjivati nikakve prinudne mjere. 69 WWW. gdje predmet sam po sebi predstavlja dokazni osnov.BH-PRAVNICI. isprave se dijele na javne i nejavne (privatne). Postupak obezbjeđenja. Obezbjeđenje dokaza je procesnopravna ustanova koja omogućava izvođenje određenih dokaza u slučajevima kad bi izvođenje tih dokaza kasnije postalo otežano ili čak i onemogućeno. isprave mogu biti konstitutivne i deklarativne. Javna isprava je isprava koju je izdao nadležni organ u granicama svoje nadležnosti i koja je u propisanoj formi.COM .

2. putni troškovi i dnevnice sudskih službenika. kad za to postoje važni razlozi. troškovi izvođenja i obezbjeđenja dokaza. U njih spadaju izdaci za sudske takse i izdaci izazvani neposredno radnjama u parnici i povodom parnice (npr. Ocjena dokaza vrši se isključivo od strane suda.WWW. Dužnost prezentiranja dokaza je primarno na strankama. U toku pripremanja glavne rasprave predsjednik vijeća može da izvede dokaz uviđajem izvan suda. O tome koji će se dokazi izvesti odlučuje vijeće na glavnoj raspravi u formi rješenja.on može odustati od upotrebe određenog dokaza ako rezultati dokazivanja ukazuju da je njegovo izvođenje nepotrebno ili nezakonito. Svaka stranka unaprijed snosi troškove koje je prouzrokovala svojim radnjama.7. da li zahtijeva dokazivanje. Takseni obveznik je lice koje pokreće postupak.1.3. Samo izuzetno. troškovi i nagrade punomoćnika.COM Protiv rješenja kojim se prihvata prijedlog za obezbjeđenje dokaza nije dozvoljena žalba. troškovi uviđaja itd). ali sud nije vezan za dokaze koje mu stranke nude. Neplaćanje ili nedovoljno plaćanje takse ne može biti smetnja za pokretanje i tok postupka.BH-PRAVNICI. ako se s tim saglase obje stranke. vijeće može odlučiti da se određeni dokazi izvedu na posebnom ročištu pred predsjednikom vijeća ili pred sudijom zamoljenog suda.COM . Dokazi se po pravilu izvode na glavnoj raspravi. Pritom sud treba da utvrdi: da li je činjenica čije se dokazivanje predlaže pravno relevantna. Odlučivanje o izvođenju predloženih dokaza je u isključivoj nadležnosti suda. 35. 36. Funkcija parničnih troškova Sve parnične troškove snose stranke. 36. čiji sastavni dio je i taksena tarifa. Protiv rješenja kojim se izvođenje dokaza određuje ili odbija nije dopuštena posebna žalba. a u krajnjem rezultatu snosi ih ona stranka koja je izgubila parnicu. Prethodno snošenje parničnih troškova 70 WWW. 36. odnosno lice u čijem interesu se preduzimaju procesne radnje.BH-PRAVNICI. te da li je ponuđeno dokazno sredstvo podobno za tu svrhu. Pojam Parnični troškovi su izdaci učinjeni u toku i povodom parničnog postupka. Predlaganje dokaza je dužnost koju dijele i stranke i sud. PARNIČNI TROŠKOVI 36. Obaveze koje nastaju na osnovu plaćanja parničnih troškova ne smiju biti prepreka za traženje i ostvarivanje pravne zaštite. ali se može zahtijevati prinudno izvršenje ako stranka odbije platiti taksu. Izvođenje i ocjena dokaza Izvođenje dokaza u širem smislu obuhvata: predlaganje dokaznih sredstava.lični troškovi stranaka. Obaveze na ime sudskih taksi regulišu se Zakonom o sudskim taksama. Sud nije vezan za svoje rješenje o izvođenju dokaza . Isto važi i za rješenje kojim se odlučuje da izvođenje dokaza započne prije nego što se rješenje dostavi protivniku. po načelu slobodne ocjene dokaza i to tako što sud cijeni svaki izvedeni dokaz zasebno i sve dokaze zajedno. odlučivanje o izvođenju dokaza i sam čin izvođenja dokaza.

Zahtjev za naknadu troškova može se staviti u roku od 15 dana od dana prijema obavještenja o odustanku. Što se tiče suparničara. ako stranke ne polože dužni iznos. Stranka koja je izgubila parnicu u cjelosti snosi svoje vlastite troškove i nadoknađuje troškove suprotne stranke.5. Ako iznos potreban za podmirenje troškova ne bude položen. Ako je parnica završena sudskim poravnanjem. Konačno snošenje parničnih troškova Osnovni kriterij je kriterij uspjeha u parnici. troškove koji su bili neophodni za vođenje parnice. Troškovi neuspjelog poravnanja ulaze u parnične troškove.WWW. sud će obzirom na visinu tih udjela srazmjerno podijeliti i troškove. svojom krivicom ili slučajem koji se njoj dogodio. U suprotnom gube pravo na naknadu. sud može odrediti da svaka stranka podmiruje svoje troškove ili da jedna stranka nadoknadi drugoj srazmjeran dio troškova. Tužilac koji je povukao tužbu dužan je protivnoj stranci nadoknaditi parnične troškove. U sporovima u kojima je jače izraženo načelo inkvizitornosti.BH-PRAVNICI. stranka je dužna da protivnoj stranci nadoknadi troškove koje je prouzrokovala zloupotrebom procesnih prava. njihovi troškovi se podmiruju iz budžetskih sredstava. Zahtjev za naknadu stranke mogu staviti najkasnije do okončanja rasprave. svaka stranka podmiruje svoje troškove ako drugačije nije dogovoreno. ili ga sud određuje po službenoj dužnosti. Odluka o troškovima po pravilu je 71 WWW. po pravilu svaki od njih snosi jednak dio troškova. Ako obje stranke predlažu isti dokaz.4. Odlučivanje o naknadi Sud o naknadi parničnih troškova odlučuje bez raspravljanja i to samo na prijedlog stranaka. Obaveza na uzajamnu naknadu postoji onda kad je razlika u uspjehu znatna. Ako je po službenoj dužnosti odredio izvođenje dokaza. Dužnost suda je da ih na ovo upozori. tj. iznos troškova u jednakim dijelovima polažu obje stranke. sud će odustati od izvođenja dokaza ali ga to ne oslobađa obaveze da sporne činjenice utvrđuje drugim dokazima. ali ne i na nagradu. Ako stranka djelimično uspije u parnici.COM . Naknada se odnosi samo na nužne troškove. sud može odrediti da troškove plati samo jedna stranka. troškovi izvođenja dokaza isplatiće se iz sredstava suda. Ako postoji znatna razlika u pogledu njihovog udjela u predmetu spora. javni tužilac i ombudsmen imaju pravo na naknadu troškova.BH-PRAVNICI. Stranka koja odustane od pravnog lijeka je dužna suprotnoj stranci nadoknaditi troškove nastale u postupku povodom pravnog lijeka. 36. Kad se javljaju u ulozi trećeg lica. osim ako je povlačenje tužbe uslijedilo odmah nakon što je tuženi ispunio svoju obavezu. 36. U sporovima u kojima učestvuju u ulozi stranke. Nagrada advokatu se određuje prema advokatskoj tarifi.6. Svjedok i vještak moraju zahtijevati naknadu odmah nakon saslušanja.COM Svaka stranka prethodno snosi troškove koje je prouzrokovala svojim radnjama. odnosno o povlačenju tužbe. O kojim troškovima se u konkretnom slučaju radi odlučuje sud uzimajući u obzir sve okolnosti. Ostali kriteriji naknade parničnih troškova Neovisno od ishoda parnice. 36.

prema uspjehu u parnici.COM sastavni dio presude o meritumu.BH-PRAVNICI.siromaško pravo) pripada stranci koja obzirom na svoje imovno stanje ne bi mogla podmiriti troškove postupka bez štete za nužno izdržavanje sebe i svoje porodice. Ako odbaci ili odbije pravni lijek. ukoliko se istovremeno ne napada i odluka o tužbenom zahtjevu. Sud može ukinuti rješenje o oslobođenju od plaćanja ako u toku postupka utvrdi da se imovinsko stanje stranke popravilo. Pri donošenju odluke sud uzima u obzir sve okolnosti. Ako preinači odluku protiv koje je podnesen pravni lijek. Ako se parnica okonča pobjedom stranke koja je oslobođena od plaćanja. Ali ako sud naknadno utvrdi da ni protivnik nije u stanju nadoknaditi ove troškove. U postupku povodom pravnih lijekova. Oslobođenje od plaćanja parničnih troškova može biti potpuno i djelimično.COM . viši sud neposredno odlučuje i o troškovima tog pravnog lijeka. 72 WWW. odluka o naknadi troškova zavisi od stava višeg suda prema žalbi. Oslobođenje od parničnih troškova Pojam i funkcija.WWW. a posebno vrijednost predmeta spora. Obezbjeđenje parničnih troškova (cautio iudicatum solvi) Obezbjeđenje parničnih troškova (aktorska kaucija. Tuženom ne pripada pravo na obezbjeđenje parničnih troškova u slijedećim situacijama: 1. Troškove postupka za obezbjeđenje dokaza podmiruje stranka koja predlaže obezbjeđenje dokaza. on može odrediti da ove troškove u cjelini ili djelimično snosi stranka koja je bila oslobođena i to iz onog što joj je dosuđeno. Posebnim rješenjem se odlučuje o naknadi troškova samo ako pravo na naknadu ne zavisi od odluke o glavnoj stvari. Ako ukine odluku i predmet vrati na ponovno suđenje. a sud može i po službenoj dužnosti pribaviti podatke o imovnom stanju stranke koja traži oslobađanje. Djelimično podrazumijeva samo oslobađanje od taksa.7. 36. Potpuno oslobođenje obuhvata i troškove punomoćnika. Na nju tada prelazi pravo da od protivnika traži naknadu onoga što je platila. Pravo na oslobođenje od plaćanja parničnih troškova (tzv. ali samo ako je naknadno saznao da postoji pretpostavka koja mu daje pravo na obezbjeđenje parničnih troškova.9. 36. ili je ukine i odbaci tužbu. broj osoba koje stranka izdržava i prihode koje imaju stranka i članovi njene porodice. uviđaja i sudskih oglasa. ili da nije ni bilo osnova za oslobađanje od plaćanja. Ove troškove stranka može naknadno ostvarivati kao dio parničnih troškova. Ako u državi iz koje je tužilac državljani FBiH nisu obavezni dati obezbjeđenje (reciprocitet). Odluka o troškovima u presudi može se pobijati samo žalbom protiv rješenja. Tuženi može ostvariti pravo na obezbjeđenje parničnih troškova ako je zahtjev podnio prije nego što se upustio u raspravljanje o glavnoj stvari. ako sud na zahtjev stranke odluči da je zastupa punomoćnik. vještaka. viši sud će odlučiti o troškovima cijelog postupka. protivnik snosi sve troškove koji su nastali za oslobođenu stranku. Tom prilikom sud odlučuje da li će stranka u potpunosti ili djelimično nadoknaditi troškove kojih je bila oslobođena. cautio iudicatum solvi) ima za svrhu da se tuženom omogući naplata parničnih troškova ukoliko tužilac .BH-PRAVNICI. Odluku o oslobađanju donosi sud na prijedlog stranke. Imovno stanje stranka dokazuje potvrdom nadležnog upravnog organa.8. ostaviće da se o troškovima postupka povodom pravnog lijeka odluči u konačnoj odluci.strani državljanin izgubi parnicu. Dejstvo "siromaškog prava". Potpuno obuhvata takse i polaganje predujma za troškove svjedoka. 36. Tuženi može i nakon toga tražiti polaganje kaucije.

U bračnim sporovima pristanak tuženog potreban je od zaključenja glavne rasprave. Tužilac može povući tužbu sve do zaključenja glavne rasprave. kojom tužilac manifestira svoju volju da odustaje od traženja pravne zaštite u pokrenutoj parnici.ponovo ispune uslovi za mirovanje postupka. Ako tužilac ne ispravi ili ne dopuni tužbu koja mu je vraćena na ispravku ili dopunu.COM . smatra se da je povukao prvobitnu tužbu. Dejstvo aktorske kaucije. Ako se u istom postupku ponovi mirovanje. ali i prećutno . ali se time ne odriče traženja pravne zaštite u konkretnom predmetu. 4.BH-PRAVNICI. DISPOZITIVNE RADNJE KOJIMA SE OKONČAVA POSTUPAK 37. odrediće i iznos obezbjeđenja i rok u kome tužilac treba da položi taj iznos. Nakon što se tuženi upustio u raspravu o glavnoj stvari. 7. Izjava o povlačenju je neopoziva. Ako se radi o mjeničnoj ili čekovnoj tužbi. Ako se vodi spor o postojanju ili nepostojanju braka. mada je uredno pozvan. Povlačenje tužbe je procesnopravna izjava upravljena sudu.WWW. Ako tužilac uživa azil u FBiH. Najvažnija posljedica povlačenja tužbe je gašenje parnice.1.COM 2. Ako tužilac preinači tužbu promjenom tužbenog osnova ili promjenom istovjetnosti tužbenog zahtjeva. U brakorazvodnoj parnici. protivtužbi ili izdavanju platnog naloga. Dejstva. Ako tužilac ne položi naznačeni iznos u datom roku. Tuženi svoj pristanak može dati izričito. Vansudsko je regulisano normama obligacionog 73 WWW. 5. 5. tj. Tužilac ima mogućnost da povodom istog zahtjeva ponovo podigne tužbu. 37. 3. 6. 2. 3. 8. poništaju braka ili razvodu ili spor o utvrđivanju ili osporavanju očinstva ili materinstva. Izjavu o povlačenju tužilac može dati putem podneska ili usmeno na ročištu. 37. smatraće se da je povukao tužbu. Punomoćnik koji nije advokat mora imati izričito ovlaštenje za povlačenje tužbe. ako tužilac ne dođe na ročište zakazano za pokušaj mirenja bračnih drugova. odnosno odustao od pravnog lijeka (ako je zahtjev za obezbjeđenjem stavljen tek u postupku povodom pravnog lijeka). 4. Sudsko poravnanje (nagodba) Oblici poravnanja su: vansudsko i sudsko poravnanje.2. Povlačenje tužbe Pojam. za povlačenje tužbe potreban je i njegov pristanak. Ako u sporu male vrijednosti ili u postupku u privrednim sporovima obje stranke izostanu sa 2 ročišta uzastopno. a u sporovima za razvod braka sve do trenutka donošenja pravosnažne odluke. smatra se da je povukao tužbu. a prethodno istaknuti zahtjev ne označi kao eventualni. Zakonska fikcija o povlačenju tužbe postoji u slijedećim slučajevima: 1.BH-PRAVNICI. Uslovi.ako se tuženi ne izjasni u roku od 15 dana od dana prijema obavještenja o povlačenju tužbe. Ako nakon mirovanja postupka ni jedna stranka ne podnese prijedlog za nastavak. O zahtjevu za polaganje kaucije sud odlučuje u formi rješenja. smatra se da je pristao na povlačenje. Ako tužilac u sporu male vrijednosti ne dođe na prvo ročište. Ako tužilac ne dokaže da je položio aktorsku kauciju u određenom roku. Ako prihvati zahtjev tuženog. Ako se tužbeni zahtjev odnosi na potraživanja tužioca iz radnog odnosa u FBiH.

na strani predmeta spora .COM . a sudsko normama procesnog prava. Cilj ovih prigovora je da sud donese odluku kojom tužbu odbacuje kao nedopuštenu.1. Sudsko poravnanje se može sklopiti samo u sporovima u kojima stranke mogu disponirati predmetom spora. to će za posljedicu imati gašenje pobijane presude. Materijalno-pravni 74 WWW. Sadržaj sudske nagodbe. Do poravnanja može doći u pogledu tužbenog zahtjeva u cjelini. Prigovor (exceptio) Procesno-pravnim prigovorima tuženi ukazuje sudu na procesne nedostatke o kojima sud vodi računa po službenoj dužnosti.procesne smetnje res iudicata i lis pedens.COM prava. U tom cilju se tuženi služi materijalno-pravnim prigovorima. Ovaj način pobijanja prihvaćen je u našoj sudskoj praksi. . Pobijanje sudske nagodbe. Na procesne pretpostavke sudskog poravnanja sud pazi po službenoj dužnosti i donosi rješenje kojim ne dopušta poravnanje ako smatra da nisu ispunjeni uslovi za njegovu dopuštenost.WWW. ili pristaje na isplatu u ratama. nema karakter poravnanja jer se ustupak tužioca ne tiče predmeta spora. materijalno-pravna dejstva sudskog poravnanja kao ugovora građanskog prava. Ako procesnim prigovorima nije uspio izdejstvovati odbacivanje tužbe. Kad su u pitanju materijalno-pravna dejstva.stranačka i parnična sposobnost stranaka. Predmet sudskog poravnanja mora biti tužbeni zahtjev kao predmet spora.BH-PRAVNICI. Zato poravnanje ima konstitutivan karakter. Zapisnik u koji je uneseno poravnanje ima svojstvo izvršne isprave. Procesno-pravna dejstva sudskog poravnanja se izjednačavaju sa pravosnažnom sudskom presudom: nova parnica između istih stranaka nije dopuštena. Stranke u toku cijelog postupka mogu zaključiti poravnanje i to pred prvostepenim sudom. stvarna i mjesna). tuženom preostaje samo da osporavanjem tužbenog zahtjeva kao neosnovanog pokuša izdejstvovati njegovo odbijanje. ODBRAMBENE RADNJE TUŽENOG Tuženi na raspolaganju ima različita procesno-pravna sredstva za odbranu. stranke sklapanjem poravnanja daju novi pravni osnov (novatio) materijalno-pravnim odnosima povodom kojih sklapaju poravnanje. Kao saglasna izjava volja stranaka. Ako do sklapanja poravnanja dođe tek kad je presuda u žalbenom stadiju. logično bi bilo da se pobija prijedlogom za ponavljanje postupka.na strani stranaka . Do poravnanja obično dolazi tako što tužilac odustaje od dijela tužbenog zahtjeva. sporazum kojim se tužilac obavezuje da povuče tužbu. Pošto se sudsko poravnanje po dejstvu izjednačava sa pravosnažnom presudom. a tuženi pristaje da udovolji njegovom zahtjevu. 38. Dejstvo sudskog poravnanja je dvojako: materijalno-pravno i procesno-pravno. nedostaci u zastupanju. Procesni nedostaci mogu biti: . U takvom slučaju zastaje s postupkom dok rješenje ne postane pravosnažno. poravnanje stiče svojstva sudskog poravnanja tek kad se unese u zapisnik i kad stranke potpišu taj zapisnik. Dvojna priroda sudskog poravnanja daje mogućnost da se ono može pobijati i kao sudska odluka i kao građanskopravni ugovor. ili samo u jednom dijelu (u kvalitativnom smislu). bez obzira na stadij u kome se postupak nalazi. .na strani suda . To su: prigovori.BH-PRAVNICI. Međutim. Dopuštenost.nenadležnost (apsolutna. 38. daju mogućnost da se ono pobija tužbom zbog nedostataka pretpostavki za njegovu valjanost. Materijalno-pravni prigovori. Međutim. prigovor prebijanja (kompenzacije) i protivtužba.

Jedina razlika je u tome što se u parnici ta izjava daje u formi procesne radnje. 4. pod 4 uslova: 1. da oba glase na novac ili druge zamjenjive stvari istog roda i kvaliteta. 4. Pravna priroda izjave o kompenzaciji. Prigovori kojima tuženi iznosi činjenice koje uskraćuju ostvarenje postojećeg prava tužioca. a spor o pravnom pitanju razrješava sud po principu iura novit curia. 38. Ovi prigovori dijele se na 2 vrste: peremptorni (npr. U teoriji je sporno pitanje da li izjava o kompenzaciji data izvan parnice proizvodi procesno-pravne posljedice. da se ne radi o naturalnim obligacijama.2. Prigovori kojima tuženi iznosi činjenice koje izazivaju prestanak tužiočevog prava (npr. 5. Dakle. Ako do kompenzacije nije došlo prije parnice. Prema čisto civilističkom shvatanju. onda će se tuženi poslužiti prigovorom kompenzacije. materijalno-pravni prigovori dijele se na 3 vrste: 3. To su materijalno-pravni prigovori tuženog. tuženi se nije upustio u raspravljaje sve dok u parnici koristi procesne prigovore. Spor o istinitosti činjenica se razrješava u postupku dokazivanja. U prvom slučaju se radi o sporu činjeničnog karaktera.potraživanje tužioca još nije dospjelo).tuženi tvrdi da je ispunio obavezu. Karakter materijalno-pravnih prigovora imaju i tvrdnje činjeničnog ili pravnog karaktera kojima tuženi osporava osnovanost tužbenog zahtjeva. konstitutivni čin je izjava o kompenzaciji. Kompenzacija nastaje tek izjavom jedne stranke drugoj da vrši kompenzaciju. a kod drugih se ispunjenje činidbe uskraćuje privremeno. Prema nešto manje radikalnom civilističkom shvatanju.COM . da je izvršen oprost duga i sl). tuženi ne može da se poziva na nadležnost arbitraže niti može tražiti aktorsku kauciju. da su uzajamna 2.COM prigovori su tvrdnje činjeničnog karaktera kojima tuženi nastoji dokazati da je materijalno-pravni tužbeni zahtjev tužioca neosnovan. a tvrdnjama pravnog karaktera tvrdi da po normama materijalnog prava tužbeni zahtjev nije osnovan. Dakle. Upuštanje tuženog u raspravljanje. Prigovor kompenzacije (exceptio compensationis) Compensatio civilis. pravna priroda izjave o kompenzaciji ne zavisi od toga da li je data u toku ili izvan parnice.BH-PRAVNICI. Ako je dužnik tužen i nakon što je povjeriocu uputio izjavu o kompenzaciji.BH-PRAVNICI. Tuženi se upustio u raspravljanje o meritumu spora prvom radnjom kojom osporava osnovanost glavnog tužbenog zahtjeva. tj. a u drugom o sporu pravnog karaktera.WWW.prigovor zastare) i dilatorni (npr. da su utuživa. Činjeničnim tvrdnjama tuženi osporava istinitost činjenica na kojima zasniva osnovanost svog tužbenog zahtjeva. on će se u parnici braniti materijalno-pravnim prigovorom (prestanak obaveze kompenzacijom). Kompenzacija je jedan od oblika gašenja obaveze. da su oba dospjela 3. Prigovori kojima tuženi iznosi činjenice koje sprečavaju nastanak tužiteljevog prava (npr. izjava o kompenzaciji ima dvojnu prirodu: 75 WWW.tuženi tvrdi da je ugovor ništavan zbog određenih nedostataka). Kod prvih se trajno uskraćuje izvršenje neke obaveze na činidbu. tužilac ne može povući ili preinačiti tužbu u subjektivnom smislu bez pristanka tuženog itd. U zavisnosti od sadržaja. Dužnik može prebiti svoje potraživanje prema povjeriocu sa onim što povjerilac potražuje od njega. Za momenat upuštanja tuženog u raspravljanje norme procesnog prava vežu niz značajnih pravnih posljedica: od tog momenta sud ne može da se oglasi mjesno nenadležnim.

Mora ispunjavati sve procesne pretpostavke kao i tužba. U prvom slučaju. Protivtužba može biti odbrambena radnja čisto defanzivnog karaktera. tužbeni zahtjev. Compensatio per iudicem. Prigovor kompenzacije tuženi može istaći do zaključivanja glavne rasprave. tužbeni zahtjev iz protivtužbe je usmjeren na odbijanje zahtjeva iz tužbe (prejudicijelna i kompenzaciona protivtužba). Npr. tuženom se nalaže da ispuni potraživanje tužioca u dijelu koji nije kompenziran. Za protivtužbu je po pravilu nadležan sud pred kojim teče parnica (atrakciona nadležnost).3. U ovakvim situacijama tuženi može upotrijebiti protivtužbu ili obični prigovor. Pretpostavke dopuštenosti. 7. onda će se poslužiti protivtužbom. i njome protiv tužioca ističe samostalan tužbeni zahtjev.COM . prodavac ustaje tužbom i traži isplatu kupoprodajne cijene za isporučenu robu. Izuzetak postoji u slučaju kad je za zahtjev iz protivtužbe stvarno nadležan viši sud. Dispozitiv presude kojom sud vrši kompenzaciju ima 3 stava: u prvom se utvrđuje da je potraživanje tužioca osnovano.BH-PRAVNICI. Protivtužba Protivtužba je tužba koju podiže tuženi u parnici koja teče povodom tužbe. a tuženi protivtužbom traži da se utvrdi da kupoprodajni ugovor ne postoji. Ako tuženi ima pravni interes da se o prejudicijelnom spornom pravnom odnosu donese odluka sa dejstvom pravosnažnosti. Taj prigovor ne proizvodi neposredno pravno dejstvo.BH-PRAVNICI. 76 WWW. Protivtužba ima prednost u situacijama kad je protivpotraživanje veće od potraživanja. Kompenzacionom protivtužbom tuženi protiv tužioca ističe tužbeni zahtjev upravljen na potraživanje podobno za kompenzaciju sa zahtjevom tužioca. 38. Zahtjev iz tužbe i protivtužbe mora biti raspravljan u istoj vrsti postupka. Dakle. tuženi se može poslužiti prigovorom kompenzacije ili kompenzacionom protivtužbom. Koneksitet postoji kad se oba zahtjeva zasnivaju na istom činjeničnom stanju. protivtužba omogućava da u istoj parnici tuženi ostvari neko svoje pravo protiv tužioca (koneksna protivtužba). već odbacivanjem ili povlačenjem tužbe. Koneksna protivtužba se određuje obzirom na vezu (koneksitet) koja postoji između zahtjeva iz tužbe i protivtužbe. Kao ofanzivna radnja. Prejudicijelna protivtužba najčešće ima karakter deklaratorne tužbe negativnog utvrđenja. a može biti i ofanzivna radnja. prigovor kompenzacije ne proizvodi materijalno-pravna dejstva. Ako nije. Kupac ustaje protivtužbom i traži naknadu štete zato što isporučena roba ne odgovara ugovorenom kvalitetu.WWW.COM materijalno-pravne izjave i procesne radnje. To je procesna radnja čija se dejstva iscrpljuju jedino u parnici. Izjava o kompenzaciji data u parnici proizvodi materijalno-pravne posljedice samo ako su istovremeno ispunjene i pretpostavke za ulaganje prigovora kompenzacije kao procesne radnje. Npr. Ako se postupak ne završi donošenjem presude. Protivtužba je dopuštena od trenutka zasnivanja litispedencije povodom tužbe do okončanja glavne rasprave. Vrste protivtužbe su: 5. već do kompenzacije dolazi tek odlukom suda (compensatio per iudicem). Prejudicijelnom protivtužbom tuženi ističe zahtjev da se utvrdi (ne)postojanje pravnog odnosa od kojeg zavisi odluka o tužbenom zahtjevu. 6. tj. i to tako što utiču na tok postupka i donošenje presude. Prema procesno-pravnom shvatanju.tužilac kondemnatornom tužbom traži ispunjenje ugovora. a trećim stavom se vrši kompenzacija tako što sud odbija tužioca sa tužbenim zahtjevom ako je protivpotraživanje iste visine kao i potraživanje. u drugom se utvrđuje da je osnovano protivpotraživanje tuženog. tada i pored izjave o kompenzaciji neće doći do kompenzacije.

sfera činjeničnog utvrđenja se kreće u okvirima utvrđenja faktičkih činjenica koja su pravno relevantne. dok se ostala unose u sudski zapisnik. Osim toga. 39. Međutim.WWW. sud o predmetu spora odlučuje u obliku rješenja u postupku izdavanja platnog naloga i u postupku zbog ometanja posjeda. Kad je utvrdio obje premise. kao i kakav je njihov međusobni odnos.procesnim pitanjima.što se ne zna) jeste činjenica. koji sud preduzima radi utvrđivanja ovog razgraničenja. a kojima sud zauzima svoj stav prema određenim pitanjima koja se javljaju u procesu raspravljanja i odlučivanja o predmetu spora.COM . odnosno putem utvrđivanja razlike u načinu saznavanja činjenica i prava. Presuda je završni akt kojim se okončava raspravljanje i odlučivanje o predmetu spora u prvostepenom postupku. Sud raspravljanje o zahtjevu iz tužbe i protivtužbe može razdvojiti. pitanjima koja se ne tiču neposredno predmeta spora. Kad su u pitanju činjenice. Sudski silogizam. Njome se ostvaruje sadržaj sudske funkcije kao konkretizacije općih pravnih normi na pojedinačne životne situacije.COM Postupak po protivtužbi. 39. taj cilj je utvrđivanje istinitosti tvrdnje koja se iznosi pred sud. tj. Izuzetno. SUDSKE ODLUKE Sudske odluke su radnje preduzete u zakonom propisanoj formi. Teleološka doktrina razgraničenje činjeničnog i pravnog pitanja tumači putem cilja (pravnodogmatskog i pravnopolitičkog). Presude se uvijek izrađuju kao poseban dokument. a sadržaj pravnih normi tumačenjem. a samo pojedina rješenja se uobličavaju kao posebni dokumenti. Prema ovoj doktrini. predstavnici ove doktrine nisu saglasni o tome koji elementi čine gornju i donju premisu sudskog silogizma. putem svrhe sa kojom se angažuje djelatnost suda. U pogledu dileme da li je jedan pojam činjenični ili pravni nudi se slijedeći parametar: ono što tek treba da se utvrdi (tj. Sud presudom odlučuje po principu "ili-ili". svaka operacija zaključivanja i ocjene koja se odvija u okviru ocjene 77 WWW. Presudom sud odlučuje o predmetu spora. Presude Značenje. 39. usvaja ili odbija tužbeni zahtjev. ali iz razloga ekonomičnosti najčešće zajedno raspravlja o oba zahtjeva. tj. podvodi utvrđeno činjenično stanje pod odgovarajuće norme materijalnog prava i izvodi zaključak o osnovanostu tužbenog zahtjeva. sudske odluke se dijele na presude i rješenja. tj. Doktrinarno razgraničenje činjeničnog i pravnog pitanja Pojmovna (logička) doktrina u razgraničenju pravnog pitanja polazi od strukture sudskog silogizma. Čijenično stanje sud po pravilu utvrđuje izvođenjem dokaza. o tužbenom zahtjevu. Gnoseološka doktrina razgraničenje činjeničnog i pravnog pitanja posmatra sa aspekta načina utvrđivanja donje i gornje premise sudskog silogizma. Taj zaključak se izvodi silogističkom operacijom: donju premisu (praemisa minor) čine pravno-relevantne činjenice. Obzirom na procesnu formu. tj. Peripatetička doktrina se smatra naprihvatljivijom. U formi rješenja sud odlučuje o tzv.3. a ono što se zna ili mora znati (iura novit curia) je pravno pitanje. ali se javljaju u vezi sa raspravljanjem i odlučivanjem. i to onako kako su se u stvarnosti i dogodile. sud supsumira.BH-PRAVNICI. a kod pravnog pitanja svrha je dejstvo faktičkog događaja u kontekstu pravnih pravila. Okončanje parnice povodom tužbe nema uticaja na tok parnice povodom protivtužbe. a na osnovu zaključka o njegovoj osnovanosti.BH-PRAVNICI. Povodom protivtužbe se zasniva samostalna parnica. tj.2. a gornju (praemisa maior) čine odgovarajuće norme materijalnog prava.

Prvo obrazlaže kako je izveo činjenični zaključak o tačnosti pravno-relevantnih činjenica. Po pravilu. strankama. Pravno relevantne činjenice utvrđuju se dokazivanjem. sud ne može svoju presudu ukinuti niti izmijeniti.WWW. osnovne podatke o sudu. kao i odluka o prejudicijelnom (incidentnom) zahtjevu za utvrđenje. te koje su činjenice među strankama sporne. 39.BH-PRAVNICI. pravno kvalificirao predmet spora. Obrazloženje u prvom dijelu sadrži opis predmeta spora.6. Njen sadržaj je određen zakonom i eventualni nedostaci su razlog za ulaganje pravnog lijeka. U drugom dijelu sud obrazlaže svoj stav u pogledu činjenica koje je utvrdio i pravnih pravila koja je primijenio.COM rezultata dokazivanja istinitosti činjeničnih tvrdnji. kao poseban dokument.7. kao i nedostataka u obliku nesaglasnosti prepisa i izvornika 78 WWW.prisustvuju samo članovi vijeća i zapisničar. Prisustvo stranaka pri objavljivanju nije nužno. Vijećanjem i glasanjem rukovodi predsjednik vijeća. sud pristupa donošenju presude odmah nakon vijećanja i glasanja.COM .5. To je moguće jedino u postupku povodom pravnog lijeka. tako što se iznese zahtjev tužioca i činjenice na kojima je zasnovan. Donošenje presude Vijećanje i glasanje. Vezanost suda donesenom presudom Ogleda se u tome što nakon objavljivanja. Uvod presude sadrži da se presuda izriče u ime FBiH. Donošenje presude je poseban stadij postupka koji otpočinje vijećanjem i glasanjem. 39. ona se ne objavljuje već se strankama saopštava dostavljanjem. Objavljivanje presude sastoji se u javnom čitanju izreke. a završava se objavljivanjem presude. a u složenijim slučajevima moguće je donošenje presude odgoditi za 8 dana. uz primjenu metoda slobodne ocjene dokaza. koji glasa posljednji. Izreka (dispozitiv ili tenor) presude sadrži odluku suda o tužbenom zahtjevu i odluku o parničnim troškovima. Svaki zaključak o istinitosti činjeničnih tvrdnji ima karakter činjeničnog zaključka. a zatim kako je izveo pravni zaključak. čiji sadržaj se fiksira u zapisniku. Ispravljanje presude Pod ispravljanjem presude podrazumijeva se otklanjanje grešaka u imenima i brojevima i drugih očiglednih grešaka u pisanju i računanju. odnosno otposlanja. odbrana tuženog (posebno prigovori). tj. Ako je donošenje presude odloženo.BH-PRAVNICI. a koje nisu. predmetu spora. danu zaključivanja glavne rasprave i datum donošenja presude. Vijećanje i glasanje obavlja se uz isključenje javnosti . 39. Slobodna ocjena se odnosi na dokaze. 39. Presuda sadrži uvod. Forma i sadržaj presude Presuda se uvijek izrađuje u pismenoj formi. O vijećanju i glasanju sastavlja se poseban zapisnik i zatvara u omot koji može otvoriti samo instancioni sud kad odlučuje o pravnom lijeku.4. Za odluku vijeća potrebna je većina glasova. Činjenice objektivno postoje ili ne postoje. dispozitiv i obrazloženje. Presuda kao pravni akt postaje egzistentna objavljivanjem. U takvom slučaju kao trenutak objavljivanja uzima se trenutak slanja presude strankama (a ne trenutak prijema). zatim odluka o postojanju ili nepostojanju tuženikovog potraživanja istaknutog u prigovoru kompenzacije. a ne na činjenice koje su predmet dokazivanja. U obrazlaganju činjeničnog zaključka sud je naročito dužan da iznese koje dokaze je izveo kao i rezultate izvedenih dokaza. ima karakter činjeničnog zaključivanja i ocjene.

Konstitutivne presude se donose povodom konstitutivnih tužbi. ukoliko sud udovoljava tužbenom zahtjevu. Takva je i presuda donesena nakon povlačenja tužbe ili presuda kojom se izriče pravna posljedica koja se ne može iizraći po normama materijalnog prava. strankama se dostavlja nov. 39. ili ako nije objavljena odnosno otposlata.10. U dijelu u kome se odlučuje o troškovima postupka. Zbog toga deklaratorne presude nisu podobne za izvršenje.BH-PRAVNICI. presude se dijele na konačne i međupresude. ispravljen prepis sa naznačenjem da se njime zamjenjuje raniji prepis. Vrste presude Prema vrsti pravne zaštite koja se presudom ostvaruje. Njima se utvrđuje postojanje ili nepostojanje određenog pravnog odnosa.WWW. Prvostepeni postupak se obično okončava donošenjem potpune presude. 39.djelimična presuda će biti donesena ako je donesen bilo zahtjev iz tužbe ili zahtjev iz protivtužbe. Konačna presuda može biti potpuna i djelimična. djelimične i dopunske. pa je njeno pobijanje nepotrebno.ona nastupa u trenutku pravosnažnosti presude. . Potpuna je ona kojom se u cjelini odlučuje o svim zahtjevima. deklaratorne i konstitutivne. Ako između izvornika i prepisa postoji nesaglasnost u pogledu neke odluke sadržane u izreci.Ako je samo dio tužbenog zahtjeva sazrio za konačnu odluku. Djelimična presuda je konačna u dijelu tužbenog zahtjeva o kojem se njome odlučuje. 39. nego se ta promjena i ostvaruje . eventualna ništavost radnji preduzetih u postupku prije njenog donošenja nije smetnja za njenu punovažnost. Ispravke vrši predsjednik vijeća u obliku posebnog rješenja. Prema predmetu odlučivanja.npr. Donosi se u slijedećim slučajevima: . Ovim presudama se ne samo utvrđuje pravo na promjenu u pravnom odnosu. Kondemnatorne presude su podobne za izvršenje (prinudnim putem). ali zbog teških povreda ne proizvode nikakvo dejstvo.ako ju je donio neki drugi organ a ne sud. . Presuda kojom se odbija tužbeni zahtjev iz kondemnatorne tužbe je uvijek utvrđujuća. Deklaratorne presude donose se povodom deklaratornih tužbi.8.9. Osamostaljivanje presude Kad je presuda donesena. presude mogu biti kondemnatorne. Ovakvo osamostaljivanje presude kao završnog akta u odnosu na procesne radnje koje su joj prethodile je u službi načela pravne sigurnosti. presuda je uvijek kondemnatorna.BH-PRAVNICI. Pravonažnošću deklaratorne presude postignut je krajnji cilj tražene pravne zaštite. u kojima je tužbeni zahtjev upravljen na određenu promjenu u pravnim odnosima. Konačne presude dijele se na potpune.Ako je podnesena protivtužba . jer se njome samo konstatuje da je zahtjev neosnovan. kako glavnim tako i sporednim. Nepostojeća i presuda bez dejstva Nepostojećim presudama smatraju se one koje nemaju sva obilježja presude .COM presude. Kondemnatorne (dosuđujuće) presude donose se povodom kondemnatornih tužbi.COM . Nepostojeća presuda ne može proizvoditi nikakva dejstva. Primjer presude bez dejstva je presuda donesena prema licu koje ne potpada pod jurisdikciju domaćih sudova ili prema licu koje nije postojalo ili više ne postoji. 79 WWW. Presude bez dejstva su pravno egzistentne.Ako su od više tužbenih zahtjeva samo neki sazreli za konačnu odluku.

Prema postupku koji je prethodio donošenju presude. o njemu će odlučiti međupresudom i zatim nastaviti da raspravlja o visini tužbenog zahtjeva o kome donosi konačnu presudu. Priznanje tužbenog zahtjeva ne smije biti simulirano. Priznanje činjenica ima za posljedicu da se priznate činjenice uzimaju u obzir kao činjenični osnov presude. Tuženi prodavac priznaje takav tužbeni zahtjev i po presudi donesene na osnovu priznanja kupac traži upis prava vlasništva u javne registre. Priznanje tužbenog zahtjeva od strane tuženog ne mora istovremeno značiti i priznanje činjenica. donijet će konačnu presudu kojom odbija tužioca sa tužbenim zahtjevom. koji stranke moraju podnijeti u prekluzivnom roku od 15 dana od dana prijema nepotpune presude.COM . priznanje činjenica ne mora se dati izričito. Presuda na osnovu priznanja ne može se donijeti u sporovima nastalim iz odnosa koji su regulisani imperativnim normama. tužilac nema pravni interes za dalje vođenje parnice. ne plaćajući porez. bez dokazivanja.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. presude mogu biti kontradiktorne. Fiktivna parnica (simulatio). te u bračnim sporovima ako postoji sporazumni razvod braka. Ako je tužbeni zahtjev priznat u cjelini. Dopunsku presudu sud donosi kad je propustio da donese potpunu presudu. Izjava o priznanju tužbenog zahtjeva (kao i izjava o priznanju činjenica) može se opozvati na ročištu ili u podnesku. Dakle.COM Donošenje djelimične presude izaziva razdvajanje postupka. sud će bez daljeg raspravljanja donijeti presudu kojom prihvata tužbeni zahtjev. Njome se omogućava pojednostavljenje postupka raspravljanja u složenim sporovima. za razliku od priznanja tužbenog zahtjeva. u cilju evazije poreske obaveze. međupresuda je u službi načela ekonomičnosti postupka. Npr. Kontradiktorne presude donose se kao završni akti u prvostepenom postupku u kome su aktivno učestvovale obje stranke. U takvim sporovima sud može prvo odlučivati o osnovu tužbenog zahtjeva. Ako u takvom sporu tuženi do zaključenja glavne rasprave prizna tužbeni zahtjev. Priznanje tužbenog zahtjeva treba razlikovati od priznanja činjenica. presude po priznanju i presude na osnovu odricanja.WWW. Presuda na osnovu priznanja donosi se samo u sporovima u kojima stranke mogu disponirati tužbenim zahtjevom. Opoziv priznanja tužbenog zahtjeva može se učiniti do momenta donošenja presude. U praksi je najpogodnija u sporovima za naknadu štete. i učinjeno radi ostvarenja nedozvoljenog cilja. stranke in fraudem legis fingiraju spor: kupac tuži prodavca tvrdeći da je predmet kupoprodaje njegovo vlasništvo i kao dokaz nudi fiktivno sačinjenu dokumentaciju koja potrđuje tužbene navode. bez raspravljanja o visini zahtjeva. i to pod uslovom da među strankama nije sporno činjenično stanje. Mada je donošenje dopunske presude posljedica propusta suda. odnosno fiktivno. Osim toga. Tužbeni zahtjev mora biti priznat izričito i izjava o priznanju mora biti unesena u zapisnik. Međupresuda je presuda kojom se odlučuje o osnovu tužbenog zahtjeva. sporovima kod kojih je sporan i osnov i visina tužbenog zahtjeva. tj. niti u slučajevima kad su raspolaganja stranaka protivna pravilima morala društva. gdje su najčešće istovremeno sporni i osnov i visina štete. Presude bez održavanja glavne rasprave su izuzetak i moguće su samo u privrednim sporovima. Ako nađe da osnov tužbenog zahtjeva neosnovan. jer se presuđeni dio spora odvaja od dijela u kome još nije odlučeno. Ako nađe da je osnov tužbenog zahtjeva osnovan. Presuda na osnovu odricanja – abdicatio donosi se ako se tužilac odrekne tužbenog zahtjeva do 80 WWW. ovu presudu sud donosi samo po prijedlogu stranaka.

ova presuda se ne bi mogla izreći u slučajevima kad se ne bi mogla donijeti presuda na osnovu priznanja. kad tuženi ne dođe prvo ročište (pripremno ili prvo ročište za glavnu raspravu). ali neće da se upusti u raspravljanje.BH-PRAVNICI. ako se tuženi udalji sa ovih ročišta.COM zaključenja glavne rasprave. odnosno 6 mjeseci za dostavu u inostranstvu. Sud neće uvažiti disponiranja stranaka koja su protivna prinudnim propisima i pravilima morala društva. Povlačenjem tužbe tužilac samo odustaje od zatražene pravne zaštite u konkretnom sporu. 4. 5. Većina procesualista polazi od principa afirmativne litiskontestacije. Ako nema dokaza da je tuženi uredno pozvan.WWW. Kontumacija se odnosi samo na tuženog. sud neće donijeti kontumacionu odluku ako utvrdi da se radi o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati.tj. Bez obzira na navedene uslove. Uslovna presuda zbog izostanka može se donijeti u 2 slučaja: 2. Presuda zbog izostanka – contumatio donosi se u 3 situacije: 3.BH-PRAVNICI. S druge strane. a pod uslovom da se radi o zahtjevu kojim stranke mogu raspolagati. a sud ih bez dokazivanja uzima u činjenični osnov svoje odluke i usvaja tužbeni zahtjev. a ne i na tužioca kao što je to slučaj u nekim uporednim zakonodavstvima. a nesumnjivo je da mu je poziv upućen. ako tuženi dođe na ova ročišta. Odricanje od tužbenog zahtjeva treba strogo razlikovati od povlačenja tužbe. 39.11. Shodno tome.COM . d) da osnovanost tužbenog zahtjeva proizilazi iz činjenica navedenih u tužbi. Taj rok ne može biti duži od 30 dana za dostavu u zemlji. b) Da tužilac predloži donošenje presude zbog izostanka. Posebni uslovi za kontumaciju su: a) Da je tužilac bio uredno pozvan. Ako je potrebno da sud prethodno pribavi obavještenja o tome da li se u konkretnom slučaju radi o zahtjevu sa kojim stranke mogu raspolagati. ali se ne odriče sudske zaštite ubuduće. Rješenja 81 WWW. Protiv odluke suda kojom se odbija prijedlog tužioca za donošenje kontumacione presude dopuštena je posebna žalba. f) da ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizilazi da je tuženi bio opravdano spriječen da dođe na ročište. U oba slučaja sud može donijeti kontumacionu odluku bez izjašnjavanja stranaka. c) da tuženi nije podneskom osporio tužbeni zahtjev. e) da činjenice na kojima se zasniva tužbeni zahtjev nisu u suprotnosti sa dokazima koje je podnio sam tužilac ili sa općepoznatim činjenicama. odricanje od tužbenog zahtjeva tiče se predmeta spora i sud na osnovu toga donosi meritornu presudu kojom odbija tužbu (dejstvo res iudicata). od fikcije da tuženi svojom pasivnošću priznaje istinitost činjeničnih navoda tužbe sa kojom je upoznat. a ne ospori tužbeni zahtjev. 3. Predsjednik vijeća će tada odrediti rok da se izvidi da li je tuženi uredno pozvan. Pravna priroda kontumacije je sporna u pravnoj teoriji.

Rješenja donesena izvan ročišta se strankama saopštavaju dostavljanjem ovjerenog prepisa. Ako se ne dostavlja pismeno. donose se u formi posebnog dokumenta i protiv njih je po pravilu moguće ulagati posebnu žalbu. 6. Obzirom na ukupnost dejstava koje proizvodi. Ako posebnim propisima nije drugačije određeno. jer njen cilj nije stvaranje novih pravnih odnosa. Kad se stranci rješenjem nalaže izvršenje neke radnje. Procesna ili formalna pravosnažnost je svojstvo presude koja se ne može pobijati redovnim pravnim lijekom. Samo ako norme 82 WWW.COM . Ova rješenja ne vezuju sud. nema pravosnažno presuđene stvari ako se činjenični osnov promijenio nakon pravosnažno okončanog postupka u ranijoj parnici. Odricanjem od pravnog lijeka ili odustankom od njega (ako je bio uložen). Donošenjem drugostepene presude. pravosnažnost je ustanova procesnog prava. rješenje mora biti obrazloženo. ne donose se u obliku posebne isprave nego se njihov sadržaj unosi u sudski zapinik i protiv njih nije dopuštena posebna žalba ili žalba uopće nije dopuštena. Materijalna pravosnažnost se tiče sadržaja presude i ispoljava se u njenom dejstvu. 3.COM Odlukom u obliku rješenja sud odlučuje o procesnim pitanjima.12. Presuda postaje pravosnažna na jedan od slijedeća tri načina: 1. Rješenja kojima se parnica okončava bez odlučivanja o osnovanosti tužbenog zahtjeva – ovdje spadaju rješenja kojima se tužba odbacuje kao nedopuštena i rješenja kojima sud konstatuje da je parnica okončana nekom dispozitivnom radnjom stranke (deklarativna rješenja). Strankama se pismeno dostavlja samo ako je protiv rješenja dopuštena posebna žalba. Ako se rješenjem odbija prijedlog stranke ili se njime rješava o međusobno suprotnim prijedlozima stranaka. rješenje prema strankama ima učinak čim je objavljeno. već zaštita postojećih.BH-PRAVNICI. taj rok je 15 dana. Pravosnažnost presude Određenje pojma. Prema stavu Vrhovnog suda BiH iz jedne revizijske presude. U materijalno-pravnim odnosima presuda ne proizvodi posljedice. Ova rješenja vezuju sud. jer ne proizvodi druge posljedice osim procesno-pravnih. 39. Razlozi pravne sigurnosti nalažu da se za svaki pravni akt odredi dokle se može postavljati pitanje njegove zakonitosti. a u mjeničnim i čekovnim sporovima 8 dana. određuje ustanova pravosnažnosti. Rješenja o procesnim pitanjima mogu se podijeliti u 2 grupe: 5. Rješenja kojima se odlučuje o nekom procesnom pitanju upravljanja postupkom.WWW. 2. Istekom roka za žalbu. Obzirom na vrstu posljedica koje proizvodi pravosnažna presuda. a samo izuzetno i o tužbenom zahtjevu (u postupku za izdavanje platnog naloga i u postupku zbog ometanja posjeda). Uslove pod kojima se može i dokle se može preispitivati zakonitost donesene presude. Rješenja donesena na ročištu objavljuje predsjednik vijeća. ako se na osnovu tog rješenja može odmah tražiti izvršenje ili ako to zahtijeva upravljanje parnicom. određuje se i rok za njeno izvršenje (paricioni rok). u teoriji se pravi razlika između pravosnažnosti u formalnom i u materijalnom smislu.BH-PRAVNICI. a može biti obrazloženo i u drugim slučajevima kad je to potrebno.

a po pravilu predstavlja i preduslov za izvršnost presude. Za određivanje identiteta predmeta spora mjerodavan je tužbeni zahtjev. takva presuda ima karakter pravnorelevantne činjenice materijalnog prava. d) Odluka o prethodnom pitanju. Osim toga. U našem pravu. Objektivne granice. Elementi koji se unose u obrazloženje odluke ne mogu biti predmet pravosnažnosti. 39. njome je zahvaćen samo dispozitiv presude.COM materijalnog prava za pravosnažno donesenu presudu vežu nastanak ili promjenu u nekom pravnom odnosu. Ovakvo dejstvo presuda ima i prema neposrednom posjedniku stvari. Prejudicijelno dejstvo se ogleda u tome što pravosnažna presuda o određenoj stvari vezuje svaki drugi sud ili državni organ pred kojim se ta stvar javlja kao prethodno (prejudicijelno) pitanje u nekom drugom postupku. pošto na prekoračenje tužbenog zahtjeva sud ne pazi po službenoj dužnosti. Predmet pravosnažnosti je samo odluka o tužbenom zahtjevu.BH-PRAVNICI. bez obzira da li se zahtjev zasniva na istom ili drugačijem činjeničnom ili pravnom osnovu. Res iudicata. Dakle. Isto važi i za odluku o prigovoru kompenzacije (tj.COM . Pravosnažna presuda ima značaj negativne procesne pretpostavke (smetnje) na koju sud pazi po službenoj dužnosti tokom cijelog postupka. 39. Stranka koja je do okončanja glavne rasprave propustila iznijeti sve pravno relevantne činjenice jer joj nisu bile poznate. sud će kao nedopuštenu odbaciti tužbu kojom se želi pokrenuti nova parnica sa istim tužbenim zahtjevom. svojstvo pravosnažnosti odluke stiču i u onom dijelu u kome sud prekoračuje tužbeni zahtjev. sa izuzetkom prigovora kompenzacije. Ako je na zahtjev stranaka o prejudicijelnom pitanju odlučivano kao o glavnom pitanju. Dakle.presuda kojom se utvrđuje da brak postoji ili ne postoji). Prošireno dejstvo pravosnažnosti presuda ima prema pravnim sukcesorima stranaka. c) Opća pravna pravila na osnovu kojih je sud donio odluku. Oni svoj pravni položaj izvode iz pravnog položaja svojih prethodnika. Najvažniji aspekt dejstva pravosnažnosti u materijalnom smislu jeste dejstvo presuđene stvari (res iudicata). ova odluka se takođe unosi u dispozitiv i predstavlja predmet pravosnažnosti. subjektivno (obzirom na lica) i vremenski (obzirom na vrijeme koje je mjerodavno za presuđivanje). Granice pravosnažnosti Određuju se u 3 aspekta: objektivno (obzirom na predmet odlučivanja).13. Subjektivne granice pravosnažnosti.odluka o postojanju ili nepostojanju protivpotraživnja). Pravosnažnost rješenja 83 WWW. može tražiti ponavljanje postupka. pravosnažnost ima prejudicijelno dejstvo. što znači da je isključena mogućnost pokretanja nove parnice o istom predmetu i između istih stranaka pred bilo kojim sudom. presuda može da proizvodi dejstvo pravosnažnosti erga omnes (npr.14. Ovo dejstvo je izraz zahtjeva načela ekonomičnosti i pravne sigurnosti. kao npr: b) Činjenice koje čine osnov odluke o tužbenom zahtjevu. Dejstvo pravosnažnosti se u principu proteže samo na stranke.WWW. Vremenske granice pravosnažnosti. ali ne može na osnovu tih činjenica pokretati novu parnicu sa istim tužbenim zahtjevom. e) Prigovori tuženog. Dejstvo presuđene stvari. Pravosnažnost odluke se vremenski veže za stanje u materijalno-pravnom odnosu koje je postojalo u trenutku zaključenja glavne rasprave. Izuzetno.BH-PRAVNICI.

Stranke se u konkretnoj parnici mogu odreći žalbe do isteka roka za njeno podnošenje. Kad je dopuštena protiv određene odluke. blagovremenost i formalna urednost. Kad je žalilac legitimisan na pobijanje. 84 WWW. 40.3. Redovni pravni lijek je žalba.COM Sva rješenja protiv kojih je dopuštena posebna žalba podobna su za pravosnažnost. a ako on to ne učini. Redovni pravni lijekovi Osnovna obilježja redovnih pravnih lijekova su: • suspenzivnost – pravni lijek odlaže nastup pravosnažnosti odluke protiv koje se ulaže. Žalba se podnosi u pismenoj formi. poželjni su ali ne i nužni. To su nužni elementi žalbe. usljed koje se uložena žalba odbacuje kao nedopuštena. 40. Da bi bila podobna za odlučivanje.WWW. sud će podnosioca pozvati da u određenom roku ispravi i dopuni žalbu. Za pravosnažnost nisu podobna rješenja protiv kojih uopće nije dopuštena žalba ili protiv kojih nije dopuštena posebna žalba. Sistem pravnih lijekova Pravni lijekovi se dijele na redovne i vanredne. Redovni se ulažu protiv nepravosnažnih presuda i njihovim ulaganjem se odlaže nastupanje pravosnažnosti. Njena funkcija je u interesu stranaka o čijim pravima se odlučuje presudom. ali i u interesu pravosuđa uopće. PRAVNI LIJEKOVI 40. Ako oni nedostaju. nastupa prekluzija. To su: revizija. te kad nije zadovoljan sadržajem odluke koju pobija. tj.2. 2.BH-PRAVNICI. 3. odbaciće žalbu rješenjem. mora sadržavati oznaku presude koja se pobija i potpis žalioca. Vanredni pravni lijekovi se ulažu protiv pravosnažnih presuda. Osim navedenih elemenata. Pretpostavke za izjavljivanje žalbe su njena dopuštenost.COM . te izjavu da se presuda pobija u cjelini ili određenom dijelu. • prekluzivnost – ako se žalba ne uloži u predviđenom roku. Preispitivanjem prvostepene presude omogućava se otklanjanje svih nedostataka koji su mogli uticati na pravilnost presude. 40.1. • devolutivnost – ovo dejstvo sastoji se u zasnivanju nadležnosti višeg suda u odnosu na onaj koji je donio pobijanu presudu.BH-PRAVNICI. kad ima pravni interes za izjavljivanje žalbe. Kad je poštovan redoslijed u pogledu izjavljivanja pravnih lijekova. Ovo su fakultativni elementi žalbe. Žalba se može izjaviti: 1. Ona proizvode dejstva samo unutar parnice. To su prvenstveno rješenja kojima se upravlja parnicom. Kao pravni lijek. žalba bi trebala sadržavati razlog na kome stranka zasniva žalbu. žalba je procesno-pravno sredstvo u ostvarenju žalbe kao prava. Već uložena žalba se do donošenja odluke višeg suda može opozvati. zahtjev za zaštitu zakonitosti i prijedlog za ponavljanje postupka. Žalba protiv presude (appellatio) može se uložiti protiv svake prvostepene presude. Izjave o odricanju i opozivanju su neopozive. Pojam Žalba se može posmatrati sa 2 aspekta: kao pravo i kao pravni lijek.

Ako stranka nije disponirala pravom na žalbu. a bio je dužan da je održi. • nedostaci koji se tiču predmeta spora – res iudicata i lis pedens. ima određeni sadržaj i propisanu formu. • povrede koje se tiču stranaka – stranačka nesposobnost. • povreda načela kontradiktornosti – ako stranci nije data mogućnost da raspravlja pred sudom i kad je sud odbio zahtjev stranke da se služi svojim jezikom i pismom. nedostaci u zastupanju. 4. Taksativno su nabrojane u Zakonu.COM 4. stvarna i mjesna nenadležnost. Uz to.BH-PRAVNICI. Kad je žalba izjavljena blagovremeno. Povreda pravila o procesnim pretpostavkama i to: • povrede koje se tiču suda – apsolutna nenadležnost. Presuda na osnovu izostanka (kontumaciona presuda) se ne može pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. zbog pogrešne primjene materijalnog prava. • povreda načela dispozitivnosti – ako je sud svoju odluku zasnovao na nedopuštenim dispozicijama stranaka i ako je protivno zakonu donio presudu na osnovu priznanja. Razloge za žalbu zakon klasificira u 3 vrste: • bitne povrede parničnog postupka (error in procedendo). Ali. • pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje. kao što su: • povrede načela nepristrasnosti – ako je u donošenju presude učestvovao sudija koji je morao biti izuzet po zakonu. Bitne povrede odredaba parničnog postupka se obzirom na njihovo dejstvo dijele na apsolutno bitne i relativno bitne povrede. odnosno odricanje od tužbenog zahtjeva. • povreda načela javnosti – ako je sud protivno zakonu isključio javnost na glavnoj raspravi. ove presude se mogu pobijati zbog bitnih povreda parničnog postupka i usljed mana volje. Po pravilu se sve presude mogu pobijati iz svih razloga. parnična nesposobnost. 85 WWW. presuda na osnovu odricanja i presuda na osnovu izostanka koje se ne mogu pobijati iz svih ovih razloga.COM . Presuda na osnovu priznanja i presuda na osnovu odricanja se ne mogu pobijati iz razloga koji nisu ni uticali na njenu pravilnost. odricanja i izostanka. 5. te zbog mana volje. a to su nepravilno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i nepravilna primjena materijalnog prava. • povreda načela zbornosti – ako je sudio sudija pojedinac umjesto vijeća. • povreda načela neposrednosti – ako je u donošenju presude učestvovao sudija koji nije učestvovao na glavnoj raspravi. ili je bio izuzet rješenjem suda. relativna nenadležnost suda. tj. • povreda načela usmenosti – ako je sud donio presudu bez glavne rasprave. Osnov za donošenje ovih presuda je priznanje. • nepravilna primjena materijalnog prava (error in iudicando). bez obzira da li su u konkretnoj parnici imali neki uticaj na donošenje pravilne presude.BH-PRAVNICI. tuženi može ishodovati ukidanje kontumacione presude kroz institut povrata u prijašnje stanje. Može se pobijati zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka. a stranka se zbog toga žalila.WWW. Izuzeci su presuda na osnovu priznanja. Povrede koje se tiču osnovnih načela postupka. Apsolutno bitne su povrede koje samim svojim postojanjem izazivaju ništavost presude. a mogu se sistematizirati u nekoliko grupa: 1.

Povrede koje se tiču pismene izrade presude: • izreka presude je nerazumljiva. već i na osnovu nove procesne građe. Činjenično stanje je nepravilno utvrđeno kad sud uzme da je određena činjenica istinita. Ako se pobijana presuda preispituje na osnovu iste procesne građe koja je razmatrana pred prvostepenim sudom. Do toga dolazi kad sud na osnovu izvedenih dokaza nije mogao steći uvjerenje u tačnost spornih činjenica ili je stekao pogrešno uvjerenje. preispitivanje pravilnosti i zakonitosti pobijane presude.WWW. Stranke imaju mogućnost da u žalbi iznose nove činjenice i nude nove dokaze (Beneficium novorum).COM . Pogrešna primjena materijalnog prava postoji kad sud nije primijenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primijeniti ili takvu odredbu nije pravilno primijenio.BH-PRAVNICI. Do toga obično dolazi zbog pogrešne pravne kvalifikacije predmeta spora. Na apsolutno bitne povrede postupka drugostepeni sud u načelu pazi po službenoj dužnosti.COM 6. U našem pravu. tj. Relativno bitne povrede parničnog postupka su sve povrede nomi procesnog prava koje u ZPP nisu određene kao apsolutno bitne. bez obzira da li su te činjenice i dokazi postojali u vrijeme donošenja prvostepene presude i bez obzira da li su stranke za njih znale ili ne. Pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje. koja najčešće nastaje zbog toga što sud nije uzeo u obzir sve faktičke okolnosti predmeta spora. sud pazi po prigovoru stranaka. One proizvode ništavost presude samo ako su uticale na donošenje nepravilne odluke. Ono predstavlja razlog da drugostepeni sud ukine presudu i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje. Posljedica je donošenje nepravilne i nezakonite presude.BH-PRAVNICI. povreda pravila o mjesnoj nadležnosti. Do toga dolazi usljed pogrešne pravne ocjene spora. koju stranke iznose u žalbenom postupku. Nepotpuno utvrđeno činjenično stanje postoji kad sud propusti da u osnov odlučivanja uzme sve pravnorelevantne činjenice. Postupak pred drugostepenim sudom Funkcija drugostepenog suda. Na nepravilno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje sud ne pazi po službenoj dužnosti. može neposredno presuditi u predmetu spora. drugostepeni sud će takvu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno raspravljanje. drugostepeni sud ima puna jurisdikciona ovlaštenja. pa je drugostepeni sud ukida i predmet vraća na ponovno raspravljanje. drugostepeni sud ne može sam raspravljati i odlučivati na osnovu nove procesne građe. Izuzetak su: prekoračenje tužbenog zahtjeva. tj. Zbog pravila o zabrani devolucije nadležnosti. i povreda prava na upotrebu vlastitog jezika. koju sud vrši na osnovu normi materijalnog prava. kao i na relativno bitne povrede postupka. To preispitivanje vrši se ne samo u okviru procesne građe na osnovu koje je donesena pobijana presuda. mada bi se na osnovu izvedenih dokaza trebao izvesti suprotan zaključak. protivrječna sama sebi ili razlozima navedenim u obrazloženju. tj. Na ove povrede. U suprotnom. Ako se novim činjenicama i dokazima dovodi u pitanje potpunost i pravilnost činjenične podloge donesene presude. • ako presuda uopće nema obrazloženja ili su u obrazloženju razlozi protivrječni ili nejasni. nego na zahtjev stranaka.4. Bitne povrede proizvode ništavost donesene presude. 40. koju drugostepeni sud poništava i meritorno rješava predmet. ako se u žalbenom postupku pojavi nova 86 WWW. drugostepeni sud u principu ima kontrolnu funkciju.

U pogledu razloga pobijanja. kad stranke i ne pobijaju presudu zbog ovog razloga. Granice ispitivanja prvostepene presude Granice u pogledu predmeta pobijanja – instaciono se može u parničnom postupku odlučivati samo o onome o čemu je vođena parnica. Predsjednik vijeća ispituje da li su ispunjene procesne pretpostavke za ulaganje žalbe. ako sud smatra da je radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja potrebno da se ponovno izvedu dokazi izvedeni u prvostepenom postupku. važi načelo dispozitivnosti: drugostepeni sud ispituje presudu u dijelu u kome se ona pobija žalbom. Bez otvaranja rasprave. posredno izvedenih dokaza i indicija. U pogledu obima pobijanja. Kod povreda normi procesnog prava. tj. Održavanje rasprave pred drugostepenim sudom se koristi smo izuzetno.6. mada je korisno da to učini. drugostepeni sud ima samo kasatorna ovlaštenja: može samo ukinuti presudu i predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno raspravljanje i odlučivanje. drugostepeni sud nije vezan tim prijedlogom. ili je stekao pogrešno uvjerenje.COM . drugostepeni sud ima puna jurisdikciona ovlaštenja. preostali dio postaje pravosnažan. ili da otvori raspravu pred drugostepenim sudom. Ako utvrdi da na osnovu izvedenih dokaza prvostepeni sud nije mogao steći uvjerenje o tačnosti spornih činjenica. drugostepeni sud može odluku donijeti samo u slučajevima u kojima je prvostepeni sud svoje uvjerenje o spornim činjenicama izveo isključivo na osnovu isprava. Žalbeni prijedlog nije obavezan element žalbe. Zbog devolutivnog dejstva žalbe. O žalbi drugostepeni sud po pravilu odlučuje u zatvorenoj sjednici vijeća kojeg čine 3 sudije. 40. može preinačiti odluku prvostepenog suda. drugostepeni sud će ukinuti pobijanu presudu ako se tokom rješavanja o žalbi pojavi opravdana sumnja da su činjenice na kojima je zasnovana prvostepena presuda pravilno utvrđene. sud će je preispitivati u onom dijelu u kome stranka nije uspjela u sporu. ako je to prvostepeni sud propustio učiniti. da ukine prvostepenu presudu i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovno raspravljanje i odlučivanje. Rasprava se odvija po istim principima kao i glavna rasprava u prvostepenom postupku. žalbu odbacuje kao nedopuštenu. Ako nisu.BH-PRAVNICI. Samo na području primjene normi materijalnog prava. 40. Ako stranka presudu pobija samo u jednom dijelu. Žalba se uvijek podnosi putem prvostepenog suda. tj. koje za posljedicu imaju bitne povrede postupka. Ovo je u službi ostvarenja načela materijalne istine. drugostepeni sud ima 2 mogućnosti: da ukine presudu i predmet vrati na ponovno raspravljanje i odlučivanje. Odluke drugostepenog suda 87 WWW.COM procesna građa. drugostepeni sud uvijek po službenoj dužnosti pazi na apsolutno bitne povrede parničnog postupka i na nepravilnu primjenu normi materijalnog prava. Prekoračenje tužbenog zahtjeva razlog je apsolutne ništavosti.WWW. Ako ga stranka i istakne u žalbi. iudex a quo. Drugostepeni sud će prvenstveno odlučivati o dopuštenosti pravnog lijeka. a jedan primjerak žalbe dostavlja se protivnoj stranci u svrhu zadovoljavanja načela kontradiktornosti. a nedostatak se ne može otkloniti bez izvođenja dokaza. ovlaštenja prvostepenog suda se iscrpljuju u odlučivanju o njenoj dopuštenosti. Ako se iz žalbe ne vidi u kojem dijelu se presuda pobija.BH-PRAVNICI. spis se dostavlja na odlučivanje drugostepenom sudu. Na nepravilno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje sud posredno pazi po službenoj dužnosti. U suprotnom.5. Podnošenje žalbe. drugostepeni sud ima samo kasatorna ovlaštenja. Iudex a quem. naglašenije je načelo oficijelnosti. Naime. Ali bez obzira na to. Žalilac nije dužan istaći razloge zbog kojih pobija presudu.

kad je nepotpuna. žalbu će odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu. te učesnici u ulozi trećeg lica. Nedopuštenu žalbu bez rasprave odbacuje predsjednik vijeća prvostepenog suda kome je žalba podnesena. samo zato što nije zadovoljan obrazloženjem presude. 5. Ako drugostepeni sud utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija. Odbacivanje žalbe uslijediće kad je žalba nedopuštena. Drugostepeni sud dužan je da u rješenju kojim ukida prvostepenu presudu navede u čemu se sastoje učinjene povrede. Drugostepeni sud je dužan da u svom rješenju navede u čemu se sastoje nedostaci i zašto su nove činjenice i dokazi značajni za pravilno donošenje odluke. tj. kao i žalba koja se ulaže bez postojanja pravnog interesa. Kad utvrdi povredu normi procesnog prava – apsolutno bitnu ili relativno bitnu koja je mogla uticati na pravilno donošenje odluke – a povreda nema karakter apsolutne smetnje koja ne dozvoljava odlučivanje o predmetu spora. u takvim slučajevima se predmet ne vraća 88 WWW. koji je činjenična instanca u raspravljanju i odlučivanju. Nepravilno utvrđeno činjenično stanje najčešće je posljedica povrede normi procesnog prava. Neblagovremena je žalba koja je podnesena nakon isteka ostavljenog roka.BH-PRAVNICI. ako se radi o nedostacima koje žalbeni sud ne želi otklanjati ili ih ne može sam otklanjati. vraćanje predmeta prvostepenom sudu i odlučivanje. Ukidanje prvostepene presude. kao ni razlozi na koje sam pazi po službenoj dužnosti. Žalba je nepotpuna kad ne sadrži bitne elemente: oznaku presude koja se pobija i potpis žalioca. neblagovremena ili nedopuštena u užem smislu. Ako je radi otklanjanja ovog nedostatka potrebno prikupiti novu procesnu građu. • odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu. a nepotpuno utvrđeno činjenično stanje najčešće je posljedica povrede materijalnog prava. Ako preispitivanje pobijane presude pokaže da je žalba osnovana. U nedopuštene žalbe u užem smislu spadaju žalbe koje je uložilo lice koje nije ovlašteno za ulaganje žalbe. drugostepeni sud će presudu ukinuti i vratiti prvostepenom sudu na ponovno raspravljanje i odlučivanje.COM Drugostepeni sud može postupiti na jedan od slijedećih načina: • odbaciti žalbu kao nedopuštenu. • ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tužbu. Kad nađe da je nepravilno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje na kome je presuda zasnovana. Ukidanje prvostepene presude i odbacivanje tužbe uslijediće kad drugostepeni sud utvrdi da o predmetu spora nije ni moglo doći do raspravljanja i odlučivanja. • ukinuti prvostepenu presudu i predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno raspravljanje i odlučivanje. To su slijedeći slučajevi: 4. Biće odbačena ako je podnosilac ne uredi u naknadnom roku koji mu sud za to odredi.BH-PRAVNICI.WWW. Na ulaganje žalbe ovlaštene su stranke i njihovi zastupnici. neće imati pravni interes za ulaganje žalbe ako pobija presudu kojom je udovoljeno njegovom zahtjevu. • preinačiti prvostepenu presudu. drugostepeni sud uvijek vraća predmet prvostepenom sudu. Žalba je nedopuštena i onda kad se stranka odrekla ili kad odustane od izjavljene žalbe. Odbijanje žalbe. Pravni interes za ulaganje žalbe stranka ima samo onda kad žalbom može za sebe izdejstvovati povoljniju presudu. Dakle. Tužilac npr.COM .

ali je d) Zbog nepravilno utvrđenog če) injeničf) nog stanja. odnosno sprečavaju okončanje postupka donošenjem meritorne odluke. neposrednosti). Reformatio in peius non datur. • ako je o istom tužbenom zahtjevu već donesena pravosnažna presuda. • ako je o tužbenom zahtjevu sklopljeno poravnanje.rješenje kojim sud zakazuje ročište.BH-PRAVNICI. 89 WWW.WWW. Drugostepeni sud može preinačiti prvostepenu presudu iz slijedećih razloga: a) Kad utvrdi da je prvostepeni sud pravilno i potpuno utvrdio čb) nepravilno primijenio norme materijalnog prava.8. Takva rješenja mogu se pobijati samo žalbom koja se ulaže protiv presude. Pitanje dopuštenosti žalbe protiv rješenja zavisi od sadržaja rješenja i njegovog uticaja na razvoj postupka. a kojima se ne utiče značajnije na tok postupka i položaj stranaka u ostvarivanju pravne zaštite (npr. 40. Samostalna žalba po pravilu je dopuštena protiv onih prvostepenih rješenja koja sprečavaju nastavak postupka. Preinačenje prvostepene presude. upravljanja postupkom itd).COM . Žalba je potpuno isključena protiv određenih rješenja. Preinačs) enje se sastoji u tome što se odluka svodi u okvire postavljenog tužbenog zahtjeva. injeničc) no stanje. Po našem Zakonu vanredni pravni lijekovi su: revizija. Žalba protiv rješenja Dopuštenost. reformatio in melius je moguća. Suprotno tome.7. a drugostepeni sud smatra da je taj zaključak bio nepravilan.samostalna žalba dopuštena je protiv rješenja kojim se odbacuje žalba kao nedopuštena usljed nepostojanja neke od procesnih pretpostavki. • izvođenjem drugačijeg činjeničnog zaključka iz već izvedenih dokaza – ovo će biti samo onda kad je prvostepeni sud svoj činjenični zaključak zasnovao isključivo na ispravama. Na osnovu iste procesne građe drugostepeni sud može utvrditi drugačm) ije čn) injeničo) no stanje na 2 načp) ina: • ponovnim izvođenjem već izvedenih dokaza – u ovom slučaju drugostepeni sud mora otvoriti raspravu (poštivanje načela kontradiktornosti. To su slijedeći slučajevi: • ako o tužbenom zahtjevu već teče parnica. 40. ali se njima ne dovodi u pitanje dalje odvijanje i okončanje postupka. Nedopuštenost. tj. usmenosti. posredno izvedenim dokazima i indicijama. presuda se ustvari ukida u dijelu u kome je prekoračt) en tužbeni zahtjev. ako je samo ta stranka podnijela žalbu. rješenja predsjednika vijeća koja se tiču pripremanja glavne rasprave. To su uglavnom rješenja kojima se odlučuje o raznim procesnim pitanjima.BH-PRAVNICI. Nesamostalna žalba protiv rješenja ulaže se protiv onih rješenja prvostepenog suda koja se tiču upravljanja postupkom. Npr. Vanredni pravni lijekovi To su sredstva koja se ulažu protiv pravosnažnih sudskih odluka. ali samo onda kad drugostepeni sud na osnovu iste procesne građe izvodi drugačg) iji čh) injeniči) ni zaključj) ak o tačk) nosti pravno relevantnih čl) injenica. Žalbeni sud ne može preinačiti presudu na štetu stranke koja se žalila. zahtjev za zaštitu zakonitosti i ponavljanje postupka.COM prvostepenom sudu. q) Usljed povrede normi procesnog prava – samo onda kad je prvostepeni sud presudom prekoračr) io tužbeni zahtjev.

BH-PRAVNICI. Predsjednik vijeća prvostepenog suda svojim rješenjem odbacuje neblagovremenu. Ulaže se u roku od 30 dana od dana kad je strankama dostavljen prepis presude. Bitno je naglasiti da se revizija može uložiti samo ako je u donošenju odluke bio primijenjen materijalni zakon FBiH. Dakle.000KM. Dakle. Zbog apsolutno bitnih povreda parničnog postupka revizija se može uložiti bez obzira da li je povreda učinjena pred prvostepenim ili drugostepenim sudom. Međutim. odnosno međunarodni ugovor. Postupak i odluke. Revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u granicama u kojima se ona pobija revizijom i u granicama razloga navdenih u reviziji. Po vrijednosnom kriteriju. ako je zaključeno o zahtjevu o kome već teče parnica.000KM. b) Može se uložiti samo protiv određenih presuda drugostepenog suda. Rješenjem odlučuje: • kad odbacuje reviziju kao neblagovremenu. revizijom se može pobijati presuda u kojoj vrijednost predmeta spora prelazi 15. Revizija je dakle. Ograničc) enja koja se odnose na presude su dvostruka: po kriteriju vrijednosti i po kriteriju predmeta spora. revizija je i prekluzivan pravni lijek. Takođe se revizijom ne može pobijati rješenje o ukidanju presude donesene u prvom stepenu. • povrede pravila ne bis in idem. • povrede pravila o suđenju na osnovu glavne rasprave. Razlozi za reviziju mogu biti bitne povrede parničnog postupka i nepravilna primjena materijalnog prava. a nikako zbog pravno-relevantnih činjenica od kojih zavisi meritorno rješenje spora. prekluzivan i nesuspenzivan pravni lijek. • povreda načela javnosti – ako je javnost bila protivzakonito isključena na glavnoj raspravi. revizija se bez obzira na vrijednost predmeta spora može ulagati u sporovima vezanim za zakonsko izdržavanje i sporovima iz porodičd) nih odnosa.BH-PRAVNICI. i ako je u sporu primijenjen materijalni zakon BiH ili FBiH.WWW. Revizija se podnosi prvostepenom sudu. On donosi rješenje ili presudu. Mogućnost ulaganja revizije je dvostruko ograničena: a) Može se ulagati samo protiv pravosnažnih drugostepenih presuda. u dovoljnom broju primjeraka za sud. U reviziji se mogu iznositi nove činjenice i dokazi samo ako se oni odnose na bitne povrede postupka. O reviziji odlučuje Vrhovni sud FBiH u vijeću petorice. nedozvoljenu ili nepotpunu (ako to nije učinio prvostepeni sud). suprotnu stranku i javnog tužioca koji je nadležan za ulaganje zahtjeva za zaštitu zakonitosti (ZZZ). revizija se ne može izjaviti zbog: • povrede pravila o mjesnoj nadležnosti. Po prijemu odgovora suprotne strane ili isteku roka za odgovor (8 dana). Zbog pogrešne primjene materijalnog prava se revizija može izjaviti bez ikakvih ograničenja.COM . odnosno prekoračenje učinjeno u postupku pred drugostepenim sudom. u zatvorenoj sjednici. 90 WWW. Osim devolutivnosti. nije predviđena revizija protiv pravosnažnih drugostepenih odluka donesenih u sporovima u kojima je primijenjeno materijalno pravo kantona. prvostepeni sud kompletan spis dostavlja revizijskom sudu putem drugostepenog suda. Nepravilno utvrđeno činjenično stanje nije revizijski razlog. Revizijski sud uvijek odlučuje bez rasprave. nepotpunu ili nedozvoljenu reviziju. Revizija zbog relativno bitnih povreda parničnog postupka i zbog prekoračenja tužbeog zahtjeva se može uložiti samo ako je takva povreda. pravna instanca. presuda koja je postala pravosnažna u prvom stepenu se ne može pobijati revizijom. tj. a u privrednim sporovima 25.COM Revizija je devolutivan. Po kriteriju predmeta spora.

prihvatiti i ukinuti odluku ili preinačiti odluku. Zbog nepravilne primjene materijalnog prava. Zbog toga sud uloženu reviziju uvijek dostavlja javnom tužiocu kako bi mu omogućio da se izjasni i eventualno uloži ZZZ u roku od 30 dana. Ako se radi o povredi procesnog prava. materijalnog ili procesnog). a o ZZZ kantonalnog tužioca nadležni Kantonalni sud u vijeću od 5 sudija ili u sjednici svih sudija (ako se ne može osigurati vijeće od 5 sudija).COM . Revizijom se mogu pobijati samo ona pravosnažna rješenja drugostepenog suda kojima se okončava postupak pred sudom. Razlozi za ponavljanje postupka mogu se svrstati u 3 grupe: 91 WWW. Zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ne može se uložiti ZZZ. odlučuje Vrhovni sud FBiH u vijeću od 5 sudija. To je njegova najvažnija uloga u građanskom postupku. zahtjev se može uložiti zbog svih povreda parničnog postupka. rok se računa od dana pravosnažnosti. Prilikom ispitivanja pobijane odluke. odbiti. o oba pravna lijeka vodi se jedan postupak i donosi jedna odluka. O ZZZ sud odlučuje bez održavanja rasprave.COM • kad ukida napadanu presudu i predmet vraća nadležnom sudu na ponovno suđenje ili kad ukida presudu i odbacuje tužbu.BH-PRAVNICI. Revizija protiv rješenja. rok se računa od dana kad je odluka dostavljena stranci kojoj je kasnije dostavljena. ZZZ se može podići samo u roku od 30 dana od dana kad je javnom tužiocu dostavljena revizija. ZZZ se može uložiti bez ikakvih ograničenja. U teoriji se zastupa mišljenje prema kome se može tražiti i ponavljanje postupka okončanog dispozitivnim radnjama stranaka koje imaju snagu pravosnažnosti (sudsko poravnanje). To su rješenja kojima se prvostepena odluka ukida. ZZZ uvijek podiže javni tužilac. Pritom može donijeti odluku kao i kod revizije – može zahtjev odbaciti. Stranke su ovlaštene samo da se obrate javnom tužiocu sa prijedlogom da uloži ZZZ.WWW.BH-PRAVNICI. Ako je uložena revizija. ZZZ i revizija se međusobno dopunjavaju i mogu se istovremeno uložiti. kao i kod revizije. Ako se radi o ZZZ federalnog tužioca. Zahtjev za zaštitu zakonitosti (ZZZ) podiže javni tužilac. na zatvorenoj sjednici. Federalni tužilac može podići ZZZ i u slučaju kad je revizija dopuštena ako su raspolaganja stranaka protivna prinudnim propisima. sud ispituje samo povrede koje tužilac ističe u svom zahtjevu. Ova revizija nije dozvoljena u onim sporovima u kojima ne bi bila dozvoljena ni revizija protiv presude. Ograničenja postoje samo u pogledu 4 apsolutno bitne povrede. kad preinačuje napadanu presudu zbog nepravilne primjene materijalnog prava i zbog nekih slučajeva prekoračenja tužbenog zahtjeva. Protiv drugostepene odluke (ako nije uložena revizija). ZZZ se podiže u prekluzivnom roku od 3 mjeseca ako protiv odluke nije dopuštena revizija. Rješenja protiv kojih se samostalno može uložiti ZZZ su ona protiv kojih zakon dozvoljava posebnu žalbu. Ponavljanje postupka je vanredni pravni lijek koji ulažu stranke protiv pravosnažnih odluka. Ako se ZZZ podiže protiv prvostepene pravosnažne odluke. sve radnje poništavaju i tužba odbacuje. ZZZ-om se mogu pobijati pravosnažne odluke donesene i u prvom i u drugom stepenu. Podiže se zbog povrede zakona (federalnog ili kantonalnog. Radi ekonomičnosti i kvalitetnijeg suđenja. Presudom odlučuje: • • kad odbija reviziju kao neosnovanu.

te ako stranka sazna za nove činjenice ili dokaze na osnovu kojih bi bila donesena drugačija odluka da su te činjenice i dokazi bili poznati u ranijem postupku. Postoje 2 izuzetka u kojima se ne primjenjuje objektivni rok: ako se ponavljanje traži zbog povrede načela kontradiktornosti. ako se razlog ponavljanja odnosi isključivo na postupak pred višim sudom. ako unutar roka za izjavljivanje revizije stranka podnese prijedlog za ponavljanje postupka i to iz razloga iz kojih se može izjavljivati i revizija. zakonskog zastupnika ili punomoćnika jedne od stranaka ili trećeg lica. Rasprava se zakazuje tek nakon što je rješenje o ponavljanju postupka postalo pravosnažno. (2) raspravljanje o osnovanosti prijedlog za ponavljanje i (3) ponovna rasprava. Postupak se odvija u 3 faze: (1) podnošenje prijedloga i utvrđivanje pretpostavki za ponavljanje postupka. dostaviti predmet tom višem sudu radi donošenja odluke. Rokovi za traženje ponavljanja postupka su 30 dana od dana saznanja za postojanje razloga za ponavljanje postupka (subjektivni rok). koja je pravosnažno preinačena. 92 WWW. U ovim slučajevima se ponavljanje može tražiti i nakon isteka objektivnog roka. Ako je prijedlog usvojen. te zbog povrede pravila o stranačkoj i parničnoj sposobnosti i pravila o zastupanju stranaka. U ovom slučaju će ponavljanje postupka biti dozvoljeno samo ako stranka iz opravdanih razloga nije u ranijem postupku iznijela pomenute činjenice i dokaze. te ako je do odluke došlo usljed krivičnog djela sudije. koji je po pravilu i nadležan da odlučuje o prijedlogu. Izuzetno. U takvom slučaju. te nedostaci koji se tiču stranaka i zastupanja u parnici. O osnovanosti prijedloga sud odlučuje samo u granicama razloga koji su navedeni u prijedlogu. povreda pravila ne bis in idem. odnosno 5 godina od dana pravosnažnosti odluke (objektivni rok). Prijedlog za ponavljanje postupka se uvijek podnosi prvostepenom sudu. Predsjednik vijeća može odlučiti da se raspravljanje o glavnoj stvari započne odmah. Protivpravne radnje (krivična djela) – ako se odluka zasniva na lažnom iskazu svjedoka ili vještaka. 6. prijedlog će se smatrati kao revizija. predsjednik vijeća prvostepenog suda će nakon održanog ročišta za raspravljanje o prijedlogu. Razlog za to je činjenica da su uslovi za ulaganje revizije povoljniji za stranke.BH-PRAVNICI. ukinuta ili poništena. Neke od bitnih povreda parničnog postupka – ovdje spadaju povreda načela nepristrasnosti. o prijedlogu odlučuje taj sud. Nakon ročišta predsjednik vijeća rješenjem prihvata ili odbija prijedlog. Ako se razlog za ponavljanje postupka odnosi isključivo na postupak pred višim sudom. sudije porotnika. U svim drugim slučajevima kad je izjavljena revizija i prijedlog za ponavljanje postupka. 5.WWW. u zavisnosti od toga koji pravni lijek daje bolje izglede za brže rješenje spora.BH-PRAVNICI. U takvom slučaju se rješenje kojim se dozvoljava ponavljanje postupka unosi u odluku o glavnoj stvari. Protiv rješenja o prijedlogu za ponavljanje postupka dozvoljena je posebna žalba. ne čekajući pravosnažnost donesenog rješenja o ponavljanju postupka. Nove činjenice i dokazi – ako je odluka u postupku čije se ponavljanje traži bila zasnovana na drugoj odluci suda ili nekog drugog organa. pravosnažna odluka iz ranijeg postupka se ukida i dolazi do ponovnog raspravljanja o glavnom predmetu. sud odlučuje koji postupak će prekinuti a koji nastaviti. kontradiktornosti.COM . Odnos između prijedloga za ponavljaje postupka i drugih vanrednih pravnih lijekova. U praksi će najčešće dolaziti do situacija u kojima će doći do ulaganja revizije i prijedloga za ponavljanje postupka. pod uslovom poštivanja subjektivnog roka. O osnovanosti prijedloga za ponavljanje postupka raspravlja se na ročištu. ili na lažnoj ispravi.COM 4.

Karakteristično za bračne sporove je ograničenje načela dispozitivnosti. tuženi ne može priznati tužbeni zahtjev. dok je tužba za utvrđenje da li brak postoji ili ne postoji deklarativna. niti stranke mogu sklopiti sudsko poravnanje.COM Po istim pravilima kojima se reguliše odnos između ponavljanja postupka i revizije. Pokušaj mirenja u nadležnosti je organa starateljstva. sud će rješenjem utvrditi da je donesena presuda bez učinka. reguliše se i odnos između ponavljanja postupka i zahtjeva za zaštitu zakonitosti.COM . Osim toga.1. S druge strane. Ponavljanje postupka završenog rješenjem je neupitno ako se radi o meritornom rješenju kojim je odlučeno o tužbenom zahtjevu. a uz njegov pristanak sve do pravosnažnosti odluke. poništava ili proglašava nepostojećim. (2) ako je jedan od bračnih drugova nesposoban za rasuđivanje. široko su zastupljene dispozicije u korist očuvanja braka – tužilac može povući tužbu bez pristanka tuženog sve do okončanja spora. odluči o zaštiti. te (3) ako jedan ili oba bračna druga žive u inostranstvu. uz 3 izuzetka: (1) ako je boravište jednog od bračnih drugova nepoznato najmanje 6 mjeseci. Postupak u bračnim sporovima Bračni sporovi su sporovi za razvod braka. sud je ovlašten da utvrđuje i činjenice koje među strankama nisu sporne. OPĆE KARAKTERISTIKE 41. POSEBNI PARNIČNI POSTUPCI 41.BH-PRAVNICI.WWW. Specifičnosti pravnih lijekova u bračnim sporovima sastoje se u tome što se presuda kojom se brak razvodi na osnovu sporazuma bračnih drugova ne može pobijati zbog nepravilno i nepotpuno utvrđenog 93 WWW. već je ovlašten da i mimo prijedloga stranaka prikuplja potrebne činjenice i dokaze. zajedničkim prijedlogom bračnih drugova za razvod braka. niti presudu zbog izostanka. Protiv procesnih rješenja kojima se završava postupak pred prvostepenim sudom. protiv njih se može predložiti ponavljanje postupka samo ako su ta rješenja sposobna za materijalnu pravosnažnost. Načelo oficijelnosti se manifestuje u dužnosti suda da u presudi kojom se brak razvodi. Sud nije vezan za činjenice i dokaze koje mu prezentiraju stranke. Tužba za poništaj braka je konstitutivna. tužbu mogu podnijeti sva lica koja imaju pravni interes. javni tužilac i organ starateljstva. Sporovi radi poništaja braka i radi utvrđivanja postojanja ili nepostojanja braka se uvijek pokreću tužbom. vaspitanju i izdržavanju zajedničke djece i u slučajevima kad to stranke od njega nisu zahtijevale. Sud ne može izreći presudu na osnovu odricanja. te za proglašenje braka postojećim ili nepostojećim. te zahtjevom za sporazumni razvod braka. presudu na osnovu priznanja. za poništaj braka. kao i zahtjev za sporazumni razvod braka. Ako je do povlačenja došlo nakon donošenja prvostepene presude. Do pravosnažnog okončanja postupka mogu biti povučeni i zajednički prijedlog. Ne smatraju se bračnim sporovima imovinsko-pravni sporovi koji nastaju povodom braka. Postupak za razvod braka pokreće se na 3 načina: tužbom. Tužilac se ne može odreći tužbenog zahtjeva.BH-PRAVNICI. Načelo inkvizitornosti ima široku primjenu. Pored bračnih drugova. Obavezan je uvijek kad se postupak pokreće tužbom ili zajedničkim prijedlogom. čak i ako se protiv tog rješenja ne može izjaviti revizija.

Postupak u sporovima o očinstvu i materinstvu Postupak u paternitetskim sporovima se pokreće tužbom. ali se njima (kao ni prijedlogom za povrat u prijašnje stanje) ne može izmijeniti pravosnažna presuda u dijelu o prestanku braka. majka ili dijete (otac u subjektivnom roku od 6 mjeseci.2. u sporu u kome je radnik tužilac nadležnost je izberiva. u toku postupka sud može ex officio odrediti privremene mjere koje se primjenjuju u izvršnom postupku radi sprečavanja nasilnog postupanja ili radi otklanjanja nenadoknadive štete. a dijete do navršene 25. bilo na aktivnoj ili na pasivnoj strani u parnici. 3. Tužba radi utvrđivanja očinstva djeteta rođenog van braka – tužilac je dijete.BH-PRAVNICI. Uz posjedovnu tužbu se ne može istaći i zahtjev za naknadu štete ili neki drugi zahtjev. Postoji nekoliko vrsta: 2. bez obzira da li je neka od stranaka zaključila novi brak. Protiv ovakvog rješenja nije dozvoljena posebna žalba. Specifičnost ovog postupka je u slijedećem: • • sud je po ZPP dužan voditi računa o potrebi hitnog rješavanja radnih sporova prilikom vođenja postupka i određivanju rokova i ročišta. niti zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Postupak u sporovima zbog ometanja posjeda Pod sporom ometanja posjeda podrazumijeva se: (1) uznemiravanje posjeda (interdicta retindendae possesionis) i (2) oduzimanje posjeda (interdicta recuperandae possesionis). Podnošenjem ove tužbe zasniva se nužno i jedinstveno suparničarstvo. paricioni i žalbeni rok je 8 dana. 41. • • 41.WWW. 4. posjedovnu zaštitu uživa svaki posjednik. Kao i bračni.4. Lice koje se smatra ocem djeteta rođenog van braka može osporavati očinstvo drugog lica koje je to dijete priznalo za svoje. a ne samo onaj čiji je posjed savjestan i ima neki pravni osnov. te se paternitetski postupak ne razlikuje od postupka u bračnim sporovima. jer se njome može tražiti samo zabrana budućeg ometanja ili uspostava ranijeg 94 WWW. Ova tužba je kondemnatorna. Postupak u parnicama iz radnih odnosa Smatra se da se odredbe posebnog postupka u parnicama iz radnih odnosa primjenjuju na sporove u kojima radnik traži zaštitu svog prava.COM . • zbog toga što nisu ispunjeni ostali zakonski uslovi za razvod braka na osnovu sporazuma. majka u objektivnom roku od 6 mjeseci. 41. a da za spor po tužbi poslodavca protiv radnika važe odredbe općeg parničnog postupka.BH-PRAVNICI.godine života). • nedostaka u izjavi volje sadržane u sporazumu za razvod braka. ako istovremeno deklaratornom tužbom postavlja zahtjev da se utvrdi njegovo očinstvo. Može se pobijati: • zbog bitnih povreda parničnog postupka. Po pravilu. Tužba za osporavanje očinstva ili materinstva – mogu podići otac.COM činjeničnog stanja. paternitetski sporovi su statusne prirode. Vanredni pravni lijekovi se mogu ulagati.3.

Vrste platnog naloga su dokumentirani i nedokumentirani platni nalog. 8. 5. 41. Pretpostavke za izdavanje platnog naloga. stranci nije data mogućnost da raspravlja pred sudom. smatra se da mirovanje postupka u parnicama zbog ometanja posjeda nije dopušteno. Iz važnih razloga sud može žalbi oduzeti suspenzivno dejstvo. Bitno obilježje ovog postupka je u tome što u njemu sud donosi odluku u korist tužioca. Postupak izdavanja platnog naloga Mandatum – anticipativni kontumacioni sistem. a da tuženom prethodno nije data mogućnost da se izjasni o tužbenom zahtjevu. valjanost zastupanja. precario). Rješenjem se tuženom nalaže da uspostavi stanje nastalo prije ometanja posjeda i izriče mu se zabrana budućeg ometanja posjeda. Posjed se štiti kao stanje. dospjelo i utuživo. Forma odluke – sud meritornu odluku donosi u formi rješenja. Specifičnosti postupka: 2. Paricioni rok određuje sud prema okolnostima konkretnog slučaja. 3. Tuženi pravo na odbranu stiče tek nakon donošenja odluke koja mu se dostavlja. Ako tuženi prigovorom protiv odluke (platnog naloga) ne inicira postupak pobijanja platnog naloga u određenom roku. kad se na osnovu vjerodostojne isprave može zahtijevati izvršenje po Zakonu o izvršnom postupku. Oba roka su prekluzivna i na njih sud pazi po službenoj dužnosti. Predmet dokazivanja – kao pravno relevantne utvrđuju se samo dvije činjeniec: dokazivanje posljednjeg posjeda i dokazivanje nastalog ometanja posjeda. platni nalog će steći svojstvo pravosnažnosti i izvršnosti. • privatne isprave na kojima je potpis dužnika ovjeren od organa ovlaštenog za ovjeru. potajno ili prevarom (vi. (2) zbog nedostataka na strani stranaka i povreda pravila o zastupanju. Pravni lijekovi – rok za ulaganje žalbe je 8 dana. Hitnost raspravljanja – pri određivanju rokova i ročišta sud je dužan da vodi računa o potrebi hitnog rješavanja. Revizija nije dopuštena. Zbog toga je u ovom postupku isključeno raspravljanje o pravu na posjed. 6.BH-PRAVNICI. rukovodeći se pritom karakterom svakog pojedinog slučaja 4. Pravo na zaštitu se ne priznaje onome ko je posjed pribavio na nedopušten način.BH-PRAVNICI. • da tužilac učini vjerovatnim postojanje pravnog interesa za izdavanje platnog naloga. a pravo na traženje ponavljanja postupka je znatno ograničeno i dozvoljeno je samo iz 2 razloga: (1) ako usljed nezakonitog postupanja. • da se potraživanje dokazuje vjerodostojnom ispravom koja je priložena u tužbi. Posebne procesne pretpostavke za izdavanje platnog naloga su vezani za potraživanje: ono mora biti novčano. Izuzetak postoji u slučaju prigovora tuženog da je tužilac njega lišio posjed silom. a posebno propuštanja dostavljanja. a ne presude. Prinudno izvršenje – Prekluzivni rok u kome tužilac može tražiti prinudno izvršenje rješenja je 30 dana od isteka paricionog roka. clam. Kao vjerodostojne javne isprave smatraju se naročito: • javne isprave. Mirovanje postupka – Mada o tome nema izričite odredbe u ZPP. a ne kao pravo. 95 WWW.WWW. Opće procesne pretpostavke odnose se na nadležnost suda.COM posjedovnog stanja. stranačku i parničnu sposobnost. 7.COM .5. Podnošenje tužbe – tužba se mora podići u subjektivnom roku od 30 dana i objektivnom od 1 godine. Pretpostavke za izdavanje dokumentiranog platnog naloga su: • da je potraživanje novčano i dospjelo.

U nalogu se ističe da je tuženi dužan da u roku od 8 dana. Platni nalog može biti samo kondemnatornog sadržaja. u situacijama kad on na osnovu vjerodostojne isprave može tražiti direktno izvršenje po odredbama ZIP. sud će nastaviti da postupa po pravilima općeg parničnog postupka. Nedokumentirani platni nalog. fakture i druge isprave koje u pravnom saobraćaju uživaju povjerenje. nastaviće postupak po tužbi. a nakon njegovog ulaganja sud odlučuje prema odredbama općeg parničnog postupka.BH-PRAVNICI. 41. a sud iz bilo kojeg razloga ne usvoji njegov zahtjev. Platni nalog se dostavlja objema strankama. po prijemu platnog naloga udovolji zahtjevima tužbe ili da u istom roku podigne prigovor protiv platnog naloga. Sam prigovor ima suspenzivno dejstvo (odlaže izvršenje naloga) i remonstrativan efekat (o njemu odlučuje prvostepeni sud). neće se automatski nastaviti parnični postupak ukoliko tuženi nije uložio prigovor. Ako sud ne prihvati prijedlog za izdavanje platnog naloga. S druge strane. Ako nađe da nisu ispunjeni uslovi za izdavanje platnog naloga.WWW. ili se u potpunosti ukida.COM . izvodi iz ovjerenih poslovnih knjiga.6. bez održavanja ročišta. Dovoljno je da tužilac u tužbi iznese osnov i visinu potraživanja i da naznači dokaze na osnovu kojih se može utvrditi istinitost tužbenih navoda. sud će izdati platni nalog tuženom da udovolji tužbenom zahtjevu i kad tužilac u tužbi ne traži izričito izdavanje platnog naloga. a u mjeničnim i čekovnim sporovima u roku od 3 dana. a tuženom se uz platni nalog dostavlja i primjerak tužbe sa prilozima. U dijelu koji nije napadnut prigovorom. Svojstvo prigovora mu daje činjenica da u njemu tuženi po prvi put zauzima svoj stav prema tužbi. mogući su slučajevi da on podnese mandatnu tužbu i od suda traži da izda platni nalog umjesto direktnog izvršenja. Povodom urednih prigovora predsjednik vijeća zakazuje raspravu nakon koje sud donosi odluku da li se platni nalog održava na snazi u cjelini. Ako dospjelo potraživanje ne prelazi iznos od 800 KM. Stav sudske prakse je da prigovor ne mora biti obrazložen. Ako su ispunjene pretpostavke za izdavanje platnog naloga. u slučaju da sud ne prihvati prijedlog za izdavanje platnog naloga. Po svojoj prirodi platni nalog je sudsko rješenje kojim se odlučuje o tužbenom zahtjevu. Kada povjerilac na osnovu vjerodostojne ima pravo da traži direktno izvršenje po odredbama ZIP. Protiv rješenja suda kojim se ne prihvata prijedlog za izdavanje platnog naloga nije dopuštena posebna žalba. Nedokumentirani platni nalog se može izdati samo protiv glavnog dužnika. Zbog toga je povjeriocu sigurnije da uloži mandatnu tužbu i traži izdavanje platnog naloga. čekovi sa protestom i povratnim računom ako su potrebni za zasnivanje zahtjeva. Izvršenje na osnovu vjerodostojne isprave. S druge strane.BH-PRAVNICI. sud će izdati platni nalog i u slučaju kad se ta potraživanja dokazuju nekim drugim dokaznim sredstvima. tuženi može pobijati platni nalog samo prigovorom. djelimično. Naime. Pravni lijek je zato što je upravljen protiv naloga kao odluke suda. ako povjerilac zatraži direktno izvršenje. zakonodavac je propisao uslov postojanja pravnog interesa na strani povjerioca za izdavanje platnog naloga. automatski će se nastaviti parnični postupak po tužbi. Postupak izdavanja platnog naloga. Da bi se onemogućila ovakva praksa koja je u suprotnosti sa načelom ekonomičnosti postupka. Prigovor protiv platnog naloga ima karakter prigovora i pravnog lijeka. Platni nalog izdaje predsjednik sudskog vijeća. platni nalog postaje pravosnažan.COM • • • mjenice. Postupak u sporovima male vrijednosti 96 WWW.

Proglašenje prestanka ugovora o arbitraži stranka može tražiti još u 2 slučaja: 2. da nije zaključen ugovor o arbitraži. Posljedice propuštanja ročišta – ako uredno pozvani tužilac propusti prvo ročište za glavnu raspravu.WWW. odriče od tužbenog zahtjeva. Ovo može učiniti samo ako je nepotpuno utvrđeno činjenično stanje dovelo do nepravilne primjene materijalnog prava.BH-PRAVNICI. Rok za žalbu je 8 dana od dana objavljivanja (za prisutnu stranku). na što sud pazi po službenoj dužnosti. na prijedlog stranke će ga postaviti sud koji bi bio prvostepeno nadležan za rješavanje spora.000KM.000KM. ukine prvostepenu odluku i predmet vrati na ponovno rješavanje. 3. Pravni lijekovi – Protiv prvostepenog rješenja dopuštena je žalba samo ako se tim rješenjem okončava postupak. Pravila o izuzeću sudija odnose se i na arbitre. Ako arbitar ne bude na vrijeme izabran (rok je 15 dana). Ako sa nekog kasnijeg ročišta dva puta uzastopno izostanu obje stranke. osim ako se tuženi ne upusti u raspravljanje. Protiv odluke kojom se postupak meritorno okončava dozvoljena je posebna žalba. smatra se da je povukao tužbu. O izuzeću odlučuje sud koji bi bio prvostepeno nadležan za rješavanje spora. a stranci koja je prisustvovala prepis se dostavlja samo na njen zahtjev koji mora podnijeti najkasnije na ročištu na kome je presuda objavljena. te sporovi zbog ometanja posjeda. U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti dokazi.BH-PRAVNICI. ako osoba koja je postavljena za arbitra neće ili ne može obavljati tu dužnost. zatim bitna sadržina izvedenih dokaza. Zaključenjem arbitražnog ugovora. Protiv ovog rješenja suda nije dopuštena posebna žalba. 7. Ako se u 97 WWW. da nije zaključen ugovor o arbitraži. pokretnim stvarima ili tužilac pristaje da umjesto ispunjenja svog zahtjeva primi novčani iznos do navedene vrijednosti (facultas alternativa). a u privrednim sporovima 5. naročito one kojima se priznaje tužbeni zahtjev. preinačava ili povlači tužba. Isto važi i za izbor predsjednika arbitraže. Sudije redovnih sudova mogu biti birani samo na mjesto predsjednika arbitraže. a nezadovoljna strana može tužbom zahtijevati da sud proglasi prestanak važenja ugovora o arbitraži. bilo da se radi o novčanom potraživanju. smatraće se da je tužba povučena. U maličnom postupku nema mirovanja parnične procedure. Postupak pred arbitražom Ugovor o arbitraži se može dokazivati samo ispravama. odluke protiv kojih je dozvoljena posebna žalba i da li su stranke bile prisutne objavljivanju presude. 41. stranke svojom voljom derogiraju nadležnost redovnog suda. 6. Broj arbitara mora biti neparan.COM Spor male vrijednosti je spor u kome se tužbeni zahtjev odnosi na potraživanje čija vrijednost ne prelazi iznos od 1. Bitne karakteristike postupka 3. Donošenje presude – presuda se objavljuje odmah nakon zaključenja glavne rasprave i prepis se dostavlja samo stranci koja nije prisustvovala objavljivanju. Zapisnik – unosi se samo ono najnužnije: bitne izjave stranaka. 4. ali samo zbog apsolutno bitnih povreda parničnog postupka i nepravilne primjene materijalnog prava. Sporovima male vrijednosti se nikad ne smatraju sporovi o nekretninama. sporovi iz radnih odnosa.COM . ako se stranke ne mogu složiti o izboru arbitra kojeg trebaju zajednički postaviti. 5.7. odnosno dana dostavljanja (za odsutnu stranku). Žalbeni sud nije ovlašten (kao u redovnom postupku) da u slučajevima u kojima posumnja u tačnost uvrđenog činjeničnog stanja.

• ako presuda nije obrazložena. u privredne sporove spadaju: 1. 2. Presuda arbitraže mora biti obrazložena. Kad se arbitraža sastoji od više arbitara. Prema kauzalnom kriteriju. osim sporova o prevozu putnika. Nakon toga stranka može od redovnog suda tražiti da izrekne prestanak važenja arbitražnog ugovora. Sporovi u kojima kao materijalni suparničari učestvuju i druga fizička lica uz lica iz personalnog kriterija i mješovitog kriterija pod 1.WWW. 41.COM . kanton. presuda se odnosi većinom glasova.BH-PRAVNICI. općina). kao i takvim međusobnim sporovima stranih fizičkih i pravnih lica. Sporovi koji proizilaze iz međusobnih privrednih odnosa imalaca radnji i drugih pojedinaca koji u obliku registrovanog zanimanja obavljaju neku privrednu djelatnost. u privredne sporove spadaju svi sporovi u kojima su stranke DPZ (FBiH. Ako se potrebna većina glasova ne može postići. Ako se stranke nisu drugačije sporazumjele. potpisivanju i dostavljanju arbitražne presude. ako stranke nisu ugovorile drugačije. 3.BH-PRAVNICI. Sporovi između pravnih lica navedenih u personalnom kriteriju i stranih fizičkih i pravnih lica. ZPP taksativno određuje razloge za poništaj presude arbitraže: • ako ugovor o arbitraži nije uopće sklopljen ili nije punovažan. a koji proizilaze iz njihovih međusobnih privrednih odnosa. • ako je izreka presude nerazumljiva ili sama sebi protivrječna. Postupak u privrednim sporovima ZPP pojam privrednog spora određuje na osnovu 3 kriterija: subjektivnog.COM sporu u kome je ugovorena nadležnost arbitraže podnese tužba sudu. odnosno od dana saznanja za postojanje razloga za poništaj. ako ugovorom nije predviđena mogućnost njenog pobijanja pred arbitražom višeg stepena. Prigovor apsolutne nenadležnosti zbog postojanja ugovora o arbitraži mora se istaći prije nego se tuženi upustio u raspravljanje o meritumu spora. po pravilima ZPP o izvođenju dokaza pred zamoljenim sudom. te sporove na koje se primjenjuje plovidbeno pravo. arbitraža je dužna o tome izvijestiti stranke. Objektivni rok je 1 godina. Tužba za poništaj arbitražne presude može se podnijeti u roku od 30 dana od dana dostavljanja presude. Ona prema strankama ima snagu pravosnažne presude. Prema subjektivnom kriteriju. • ako je u pogledu sastava arbitraže ili u vezi sa odlučivanjem povrijeđena neka odredba ZPP ili arbitražnog ugovora. postupak pred arbitražom određuju arbitri.8. Posljedica neblagovremeno uloženog prigovora je prekluzija. • ako postoji neki od razloga za ponavljanje postupka. 98 WWW. kao i iz međusobnih privrednih odnosa ovih pojedinaca i pravnih lica navedenih u personalnom kriteriju. sud neće na to paziti po službenoj dužnosti. • ako je arbitraža prekoračila granicu svog zadatka. te o njenom pobijanju. a stranke nisu ugovorile suprotno. grad. Stranke ne mogu sporazumno isključiti primjenu odredaba o izuzeću arbitara. već samo po prigovoru stranaka. u privredne sporove spadaju svi oni koji se odnose na brodove i plovidbu. Prema mješovitom kriteriju. Arbitraža može zatražiti pravnu pomoć od mjesno nadležnog suda. Klauzulu o pravosnažnosti i izvršnosti arbitražne presude stavlja na zahtjev stranke sud koji bi bio prvostepeno nadležan za rješavanje spora. preduzeća i druga pravna lica. kauzalnog i mješovitog.

Za činidbe koje se ne sastoje u novčanom davanju sud može odrediti duži rok. U toku postupka se stranke mogu sporazumjeti da sudi sudija pojedinac. • Stranke ne mogu izvan ročišta davati izjave usmeno na zapisnik kod suda. U žalbi se mogu iznositi nove činjenice i predlagati novi dokazi samo ako žalilac učini vjerovatnim da ih bez svoje krivice nije mogao predložiti.000 KM. Pravni lijekovi.BH-PRAVNICI. • Sporovi male vrijednosti su oni u kojima tužbeni zahtjev ne prelazi vrijednost od 5.COM Nadležnost i sastav suda. • paricioni rok – 8 dana. 99 WWW. Pored suda opće mjesne nadležnosti.000KM. Revizija nije dozvoljena ako vrijednost predmeta spora u pobijanom dijelu presude ne prelazi 25. Specifičnosti postupka u privrednim sporovima • Isključena je primjena ustanove mirovanja postupka. nadležan je i sud gdje je po sporazumu stranaka tuženi bio dužan da izvrši ugovor.000 KM. Sudija pojedinac sudi ako vrijednost spora ne prelazi 30.WWW. odnosno iznijeti prije okončanja glavne rasprave. • podnošenje odgovora na žalbu – 3 dana.COM . • Sud ne može izdati nedokumentirani platni nalog.BH-PRAVNICI. • za žalbu protiv presude odnosno rješenja – 8 dana. bez obzira na vrijednost predmeta spora. Rokovi u postupku u privrednim sporovima: • za podnošenje prijedloga za povrat u prijašnje stanje – 30 dana. • U privrednim sporovima male vrijednosti tužba se ne dostavlja na odgovor tuženom.

COM .COM 100 WWW.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI.WWW.

Osim ovog zakona. jer uzima samo kriterij učesnika u postupku. u vanparničnom postupku je pojam učesnika određen primjenom mješovitih.Porodični zakon. f) Za odluke u vanparničnom postupku je karakteristično da se njima uređuju pravni odnosi. prema kojoj učesnici parničnog postupka od suda zahtijevaju neku radnju u zajedničkom interesu. te granice između vanparnične i upravne vlasti. PRAVNA PRIRODA VANPARNIČNOG POSTUPKA Odgovor na ovo pitanje se u osnovi svodi na utvrđivanje pojma i predmeta vanparničnog postupka. To su konstitutivne odluke kojima se stvaraju nove pravne situacije i uređuju odnosi za budućnost. Zakon o eksproprijaciji itd. načelo inkvizitornosti u prikupljanju procesne građe i načelo efikasnosti u odvijanju postupka.BH-PRAVNICI.WWW. 44.godine. njegovih osnovnih načela. 43. Elastičnost forme je u službi ostvarenja načela efikasnosti. Za razliku od parnične procedure. On je poslužio kao osnov za novi Zakon o vanparničnom postupku FBiH iz 1998. d) Procesna forma je izgubila na svojoj strogosti u odnosu na parnični postupak. a u vanparničnom postupku sud postupa samo onda kad nema nikakvog spora i kad treba donijeti odgovarajuće mjere ili preduzeti odgovarajuću procesnu radnju u zajedničkom interesu svih učesnika. e) Za najtipičnije vanparnične postupke može se reći da je u njima došlo do izražaja načelo oficijelnosti u pokretanju postupka. g) U vanparničnom postupku sve odluke nisu podobne za materijalnu pravosnažnost.BH-PRAVNICI. Ovo shvatanje izloženo je kritici jer postojanje spora ne može biti pouzdan kriterij za razdvajanje parničnog postupka od vanparničnog. u parničnom postupku se rješavaju pitanja u kojima se javlja spor ili suprotnost privatnopravnih interesa. te ustanovljavanje granice između parničnog i vanparničnog postupka. Time je odstupljeno od pravila parničnog postupka ukome se odlučuje po principu «ili-ili». Glavna zamjerka ovoj teoriji je što i parnični i vanparnični postupak mogu jednako služiti i preventivnoj i represivnoj 101 WWW.rata prvi Zakon o vanparničnom postupku donesen je tek 1989. UVODNA RAZMATRANJA Prvi propis koji je cjelovito uredio materiju vanparničnog postupka na ovim prostorima bio je Zakon o sudskom vanparničnom postupku Kraljevine Jugoslavije iz 1934. j) k) Teorija svrhe. kao npr. Nakon II sv. BITNA OBILJEŽJA VANPARNIČNOG POSTUPKA Najvažnija obilježja vanparničnog postupka su: c) U većini predmeta interesi učesnika su istovrsni.COM VANPARNIČNI POSTUPAK OPĆA UČENJA 42.COM . procesnopravnih i materijalnopravnih kriterija. Procesne norme samo okvirno uobličavaju postupak. koji je na snazi. a ne međusobno suprotstavljeni. Osnovni nedostatak ove teorije je u nesveobuhvatnosti. a sudu ostavljaju da ga konkretizira u skladu sa zahtjevima konkretnih slučajeva. izvor vanparničnog prava su i propisi koji regulišu neke od posebnih vanparničnih postupaka. poznata pod nazivom teorija represije i prevencije smatra faktor svrhe određujućim za razlikovanje parničnog kao represivnog i vanparničnog kao preventivnog postupka. U tom smislu postoji više teorija: i) Prema teoriji spora.godine. Slična prethodnoj je teorija stranaka.godine. gdje je pojam stranke određen uz primjenu isključivo procesnopravnih kriterija.

Mjesna nadležnost se određuje prema prebivalištu. Ako sud u parnici mimo ovog pravila odluči o stvari o kojoj se odlučuje u vanparničnom postupku. U situaciji kad parnični sud utvrdi da bi postupak trebalo provesti po pravilima vanparnične procedure. Neutemeljenost ove podjele vidljiva je iz činjenice da se i u vanparničnom postupku rješavaju imovinskopravne stvari u privatnom interesu (npr. Odnos vanparničnog i upravnog postupka Formalnopravni elementi razgraničenja vanparničnog i upravnog postupka su sud. u vanparničnom postupku sudovi donose odluke koje imaju konstitutivan karakter. S druge strane. kao jedinstven metod u funkciji donošenja zakonite odluke. pošto i odluke u vanparničnom postupku često imaju deklaratoran karakter. S druge strane. 45. MJESTO VANPARNIČNOG PROCESNOG PRAVA U PRAVNOM SISTEMU 45. ali da to može biti jedan od uslova postojanja neke od bitnih povreda.WWW. obustaviće parnični postupak i nakon pravosnažnosti rješenja o obustavi. U tom nastojanju pozitivisti su pošli od premise da u vanparničnim stvarima sudovi mogu postupati samo onda kad im to zakon decidno naređuje. ako samim zakonom o vanparničnom postupku nije drugačije određeno.1. za razliku od parničnog postupka gdje odluke sudova imaju uglavnom deklaratoran karakter. 46. pred samostalnim i nepristrasnim sudijom u vanparničnom postupku. stav sudske prakse je da samo zbog toga ne postoji bitna povreda odredaba parničnog postupka. odnosno 102 WWW.COM svrsi. koji je opredijeljen privatnim interesom stranaka. i postupak. 45. kao nepristrasan i neovisan aparat. n) Teorija tutele uči da u vanparničnim stvarima dominira javni interes.COM . Sud Vanparničnu jurisdikciju vrše reovni sudovi.susjedi ili suvlasnici). Odnos vanparničnog i parničnog postupka Pozitivističko shvatanje pojam vanparnične stvari pokušava objasniti tumačeći namjeru zakonodavca u normiranju konkretnih rješenja. Druga odrednica je da se u vanparničnom postupku shodno primjenjuju uredbe ZPP. l) Teorija redovnog i vanrednog puta pružanja pravne zaštite uči da je vanparnični postupak vanredni put za traženje i realizaciju pravne zaštite ugroženih subjektivnih građanskih prava. SUBJEKTI VANPARNIČNOG POSTUPKA 46. u kojoj dominira zaštita općeg i javnog. Stvarnu nadležnost u svim vanparničnim stvarima vrše općinski sudovi preko sudije pojedinca.1. Zamjerka ovom učenju je nedosljednost. za razliku od parničnog postupka. Zaštita subjektivnih privatnih prava i statusa građana se može realizirati samo jurisdikciono. za razliku od parničnog postupka koji predstavlja redovni put za realizaciju tog cilja. Funkcionalnu nadležnost u drugom stepenu vrše kantonalni sudovi u vijeću. m) Po teoriji konstitutivnih akata. a ne administrativno u upravnoj proceduri pred državnim organom.2. u parničnom postupku vezanom za bračne i paternitetske odnose naglašen je javni interes. postupak će se nastaviti po pravilima vanparnične procedure pred nadležnim sudom. parničnim postupkom zakonodavac uređuje područja gdje želi da do jačeg izražaja dođe princip zakonitosti. Prema ovoj teoriji. u vanparnični postupak se svrstavaju pitanja kod kojih je u većoj mjeri izražen zahtjev cjelishodnosti. a samo izuzetno u vijeću.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI.

U takvim postupcima zahtjevi ili prijedlozi za pokretanje postupka.pokreće postupak) i onoga prema kome je prijedlog upravljen. U ovim postupcima podnošenje prjiedloga ima karakter procesne pretpostavke: sud će odbaciti prijedlog neovlaštenog učesnika. 47. U procesnopravnom smislu učesnik je lice koje se nalazi u ulozi predlagača (tj.BH-PRAVNICI. Načelo dispozitivnosti i oficijelnosti U vanparničnom postupku načelo dispozitivnosti je u svim fazama postupka potisnuto u korist načela oficijelnosti – od pokretanja. pod uslovom da se time ne vrijeđaju prava drugih učesnika. Ako u toku postupka dođe do izmjene okolnosti na osnovu kojih je određena mjesna nadležnost. lice kome je oduzeta poslovna sposobnost može podnijeti prijedlog da mu se sposobnost vrati. a pod istim uslovima pod kojima im se svojstvo stranke priznaje u parničnom postupku. Osim toga.COM boravištu lica na koje se postupak odnosi.WWW.1. Učesnici Pod pojmom «učesnici» podrazumijevaju se subjekti vanparničnog postupka. Prijedlog se može povući sve do okončanja prvostepenog postupka. mjesto gdje se nalazi stvar (pokretna ili nepokretna) 46. prijedlog se može povući do njene pravosnažnosti. organu starateljstva i dr). U vanparničnom postupku se pojam učesnika određuje u procesnopravnom i u materijalnopravnom smislu. pojam učesnika se određuje posebno u vanparničnim postupcima koji se pokreću po službenoj dužnosti (npr. U predmetima u kojima se postupak pokreće po načelu dispozitivnosti (prijedlogom). Predmet odlučivanja u vanparničnom postupku po pravilu određuje sud. ako će pred tim sudom postupak biti brže okončan.2. odnosno povodom koga je postupak pokrenut.ostavinski postupak). U materijalnopravnom smislu učesnici su sva ona lica na čija prava i interese može uticati donesena odluka. pravo na podnošenje prijedloga je dato i određenom državnom organu (javnom tužiocu. Ako je odluka već donesena. osim ako zakon izričito predviđa drugačije. Zakonsko zastupanje je kao i u parničnom postupku. u nizu vanparničnih stvari daje se mogućnost i poslovno nesposobnim licima da preduzimaju procesne radnje. Npr. sud može ustupiti predmet sudu koji je prema novim okolnostima mjesno nadležan.COM . pa do okončanja. Prema ovom kriteriju. te određeni oblici udruživanja koji nemaju svojstvo pravnih lica. odnosno ako se sa povlačenjem prijedloga slažu svi učesnici na koje se odnosi dejstvo odluke. Sposobnost biti subjekt vanparničnog postupka imaju fizička i pravna lica. odnosno prema mjestu gdje se nalazi nekretnina. Za određivanje međunarodne nadležnosti kad su u pitanju lična stanja i porodični odnosi primarni kriterij je državljanstvo. u interesu učesnika postupka. Mjesnu nadležnost učesnici ne mogu mijenjati svojim sporazumom. preko određivanja predmeta odlučivanja. Međunarodna nadležnost naših sudova uređena je Zakonom o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima iz 1982. U nizu vanparničnih predmeta postupak se pokreće po načelu oficijelnosti (npr. nemaju karakter procesne radnje. NAČELA VANPARNIČNOG POSTUPKA 47. koji dolaze od strane zainteresiranih lica ili državnih organa. koji pritom nije vezan 103 WWW.ostavinski postupak. oduzimanje poslovne sposobnosti itd).BH-PRAVNICI. a za imovinskopravne odnose.

2.6. Načelo javnosti primjenjuje se i u vanparničnom postupku. neposrednost i javnost Razlike u oblikovanju parničnog i vanparničnog postupka se najviše ispoljavaju u primjeni ovih načela. 47. U takvim slučajevima je sud vezan za prijedlog. nesporne činjenice nema potrebe dokazivati.BH-PRAVNICI. U vanparničnom postupku sud donosi odluku na osnovu rasprave samo izuzetno. 47.COM .3.uređenje međa). već i ona koju je sud pribavio u pismenoj formi posrednim putem. kao i nesporne činjenice. 48. Međutim. Sud može utvrđivati i činjenice koje učesnici nisu iznijeli. Načelo materijalne istine Saglasne izjave učesnika o određenim pravno relevantnim činjenicama ne oslobađaju sud od obaveze dokazivanja istinitosti tih činjenica. izuzev u postupku proglašenja nestale osobe umrlom. Javnost je isključena u postupku o kome se odlučuje o ličnim i porodičnim statusima učesnika. Taj predmet sud može u toku postupka proširiti na nova pravna pitanja ili ga ograničiti. izjava o priznanju ne oslobađa potrebe da se i takva činjenica dokazuje. Istražno i raspravno načelo U pogledu prikupljanja procesne građe. naglađeno je načelo sudskog upravljanja postupkom. Učesnici svojim držanjem ne mogu izazvati mirovanje postupka.WWW. 47. ako je to izričito određeno zakonom i kad sam ocijeni da bi održavanje ročišta bilo svrsishodno radi razjašnjavanja ili utvrđivanja relevantnih činjenica. a prekid se određuje povodom upućivanja na parnicu. činjenični osnov odluke koju sud donosi ne obrazuje samo procesna građa koja je bila predmet neposredne rasprave. sud ne smije donijeti odluku prije davanja mogućnosti izjašnjavanja onima na koje se ta odluka odnosi. Načelo kontradiktornosti Načelo kontradiktornosti se kao ustavna vrijednost primjenjuje i u vanparničnom postupku. Načelo posebnog staranja o nesposobnim licima U fokusu vanparničnog pravosuđa su ostavinski postupak i postupci čiji je predmet uređenje statusnih odnosa. u vanparničnom postupku važi istražno (inkvizitorno) načelo. Samo u spornim vanparničnim stvarima (npr. Izuzetak su slučajevi u kojima je predmet postupka ostvarenje nekog subjektivnog prava predlagača. niti ima odricanja od zahtjeva. Usmenost. U vanparničnom postupku ne može se donijeti odluka na osnovu priznanja i izostanka. Sud je ovlašten i dužan da u postupku preduzima potrebne mjere radi zaštite takvih lica. Sud u cjelosti snosi odgovornost za potpunost i istinitost utvrđenog činjeničnog stanja. i kad koristi formu usmene rasprave.4. Pravozaštitni cilj koji se postiže tim postupcima primarno je u postizanju pravnog osiguranja lica koja nisu u mogućnosti da se staraju o svojim pravima i interesima.BH-PRAVNICI. Kad je u pitanju upravljanje i okončanje postupka. U pravilu nije vezan ni priznatim činjenicama. Učesnik kao predlagač može dovesti do okončanja postupka samo povlačenjem prijedloga. 47.5. Prijedlog spada u neformalne procesne radnje i zakonom se po pravilu ne određuju bitni elementi prijedloga. tj. RAZVOJ PRVOSTEPENOG POSTUPKA 104 WWW. 47.COM prijedlozima učesnika. Dakle.

Važi ono što je navedeno u parničnom postupku. Prethodna pitanja. zakon dozvoljava sudu da u vanparničnom postupku odluči da žalba ne odlaže izvršenje rješenja i da pravne posljedice rješenja nastupaju prije pravosnažnosti. U ostavinskom postupku. Postoji pretpostavka da je prijedlog povučen kad predlagač ne dođe na ročište.BH-PRAVNICI. Ako u datom roku učesnik pokrene postupak na koji je upućen. već sud oblikuje postupak. sadržaj i forma. Učesnicima je u načelu oduzeta mogućnost da na postupak utiču svojim dispozitivnim radnjama. Postojanje i dejstvo odluke. sud će uputiti stranke na parnicu kad je među zajedničarima sporno pravo na stvar koja je predmet postupka ili je sporan obim prava. Sadržaj rješenja zavisi od prirode predmeta odlučivanja i pravozaštitnog cilja koji se ostvaruje u postupku. a donose se u 2 forme: u obliku posebnog akta i u vidu zasvjedočavanja sadržaja u sudskom zapisniku. Momenat donošenja i dejstva odluke se ne podudaraju. Sve odluke u vanparničnom postupku se donose u obliku rješenja.COM Tok prvostepenog postupka nije čvrsto određen strogim procesnim formama. SUDSKE ODLUKE Vrste.COM . Međutim. To su situacije u kojima žalba nema svojstvo prekluzivnog pravnog lijeka. 49.ako postoji spor povodom zahtjeva nasljednika koji su živjeli u istom domaćinstvu sa ostaviocem da se iz zaostavštine izdvoji dio koji odgovara vrijednosti njihovog doprinosa povećanju ostaviočeve imovine. ako je to potrebno radi zaštite maloljetnika ili drugih lica pod posebnim društvenim staranjem. sud upućuje stranke da pokrenu parnicu ili postupak pred upravnim organom radi rješavanja tog spora.WWW. Na pokretanje parnice upućuje se učesnik koji je slabiji u pravu. tj. a uredno je pozvan i ne postoje općepoznate okolnosti koje su ga spriječile da dođe u sud. Sud određuje rok u kome je upućeni učesnik dužan da pokrene parnicu ili postupak pred upravnim organom. Upućivanje stranaka na parnicu. 6. sud će uputiti nasljednike na parnicu ako je među njima sporno da li neka imovina ulazi u zaostavštinu. Taj rok ne može biti duži od 30 dana. Posljedice upućivanja na parnicu. U postupku uređenja i korištenja zajedničke stvari. Ona sadrže sve potrebne elemente: uvod. doći će do prekida vanparničnog postupka koji traje do okončanja 105 WWW. jer po pravilu dejstvo nastupa pravosnažnošću odluke. jedna od dispozitivnih radnji kojima učesnici mogu dovesti do okončanja postupka je povlačenje prijedloga. Od navedenog postoje izuzeci. U većini vanparničnih imovinskih postupaka smrt dovodi do prekida postupka (kao i u parničnom postupku). U formi posebnog akta izrađuju se sva rješenja kojima se odlučuje o glavnoj stvari i rješenja protiv kojih je dopuštena posebna žalba. Dejstvo odluke nastupa u trenutku njenog donošenja i u slučajevima u kojima odluka nije podobna za sticanje formalne pravosnažnosti. Ako se među strankama pojavi spor činjeničnog karaktera. Smrt učesnika vodi okončanju postupka u statusnim vanparničnim stvarima. U ovakvim slučajevima dejstvo odluke nastupa u trenutku njenog saopštavanja (dostavljanja) učesnicima. krećući se u okviru zahtjeva koje postavljaju osnovna načela. Poravnanje može biti osnov okončanja postupka samo u nekim imovinskopravnim vanparničnim postupcima. kao što su podjela zajedničke stvari ili određivanje naknade za eksproprisano zemljište. dispozitiv i obrazloženje. sud će u vanparničnom postupku rješavati eventualni spor o pravnim pitanjima.BH-PRAVNICI. u kojima će sud uputiti stranke na parnicu bez obzira da li je spor činjeničnog ili pravnog karaktera: 5. S druge strane.

a sistem vanrednih pravnih lijekova zavisi od vrste vanparničnih stvari.BH-PRAVNICI. U takvim slučajevima.1. Pod istim uslovima žalba može biti i neprekluzivan pravni lijek. ako se time ne vrijeđaju prava ostalih učesnika. jer sud može da u svakom konkretnom predmetu odluči (kad postoje važni razlozi) da žalba ne odlaže izvršenje.postupak sa jednim učesnikom).COM postupka na koji je učesnik upućen. PRAVOSNAŽNOST 51. Ponavljanje postupka dozvoljeno je samo u situacijama kad se isti cilj nije mogao postići na drugi način.2. drugostepeni sud može iz važnih razloga odlučiti i o neblagovremenoj žalbi ako se time ne vrijeđaju prava ostalih učesnika postupka. Ovakva ovlaštenja sudu su naročito data kad se radi o zaštiti prava maloljetnika ili drugih osoba pod posebnom društvenom zaštitom. Žalbu može uložiti svaki učesnik.WWW. Zbog toga prvostepeni sud mora proslijediti žalbu drugostepenom sudu bez obzira da li je žalba podnesena u zakonskom roku od 15 dana ili ne. Prijedlog za ponavljanje postupka ne može se podnijeti ako je učesniku zakonom priznato pravo da svoj zahtjev realizira u parnici ili postupku pred organom uprave. Od vanparničnog suda zavisi da li će žalba u konkretnom slučaju imati suspenzivno dejstvo ili ne. Irelevantan je momenat njenog nastupanja jer sud može u svako 106 WWW. Zakon o vanparničnom postupku ne govori izričito o ovom pravnom lijeku. jer se dejstva odluke ne vežu striktno za pravosnažnost. Žalba je nedevolutivan ili remonstrativan pravni lijek kad o njenoj osnovanosti odlučuje prvostepeni sud.BH-PRAVNICI. ako pobijano rješenje zadire u njihova prava i interese. bitno je imati na umu da u vanparničnom postupku pravosnažnost nema isti značaj kakav ima u parničnom postupku. prvobitno rješenje se može preinačiti ili ukinuti samo ako se time ne vrijeđaju prava drugih učesnika postupka koja se zasnivaju na istom rješenju. tj. Dakle. Pravo žalbe imaju i subjekti koji nisu učestvovali u prvostepenom postupku. Zahtjev za zaštitu zakonitosti. 50. može se koristiti rokom onog učesnika prema kome rok najkasnije ističe i to bez obzira da li je taj učesnik u svoje ime već iskoristio pravo na žalbu ili ne. (npr. Žalba je načelno devolutivan. U literaturi je sporno da li su za formalnu pravosnažnost podobne odluke protiv kojih se žalba može ulagati i po isteku roka. prekluzivan i suspenzivan pravni lijek. PRAVNI LIJEKOVI Redovni pravni lijek je žalba. Naime. U suprotnom će sud dovršiti postupak i donijeti odluku bez obzira na zahtjeve povodom kojih je učesnik upućen na parnicu. odredba o supsidijarnoj primjeni ZPP omogućava njegovu primjenu. odnosno upravni postupak. Princip pridružene žalbe. Vanredni pravni lijekovi Revizija je dopuštena protiv pravosnažnog drugostepenog rješenja u postupku u kome se odlučuje o stambenim stvarima i naknadi za eksproprisanu nekretninu. 50. ali sa vrlo značajnim izuzecima. 51. Međutim. Zato se sudu nalaže da po prijedlogu za ponavljanje postupka prvo postupi kao po neblagovremeno uloženoj žalbi ako za to postoje uslovi.COM . Međutim. Formalna pravosnažnost Formalna pravosnažnost nastupa u trenutku nakon kojeg se odluka ne može pobijati redovnim pravnim lijekom. sve dok teče rok za bilo kojeg učesnika.

Postupak oblikuje sud po načelu sudskog upravljanja postupkom.WWW. a procesnu građu prikuplja po načelu inkvizitornosti.2. oduzimanje i vraćanje roditeljskog prava. kao i samo lice kome treba oduzeti poslovnu sposobnost ako je u stanju da shvati značenje i pravne posljedice svog prijedloga. Oduzimanje i vraćanje poslovne sposobnosti. 51. POSEBNI POSTUPCI 52. 60 u pravilu su unilateralni (jednostranački).BH-PRAVNICI. te davanje dozvole za stupanje u brak. Dejstvo materijalne pravosnažnosti vezano je za identičnost činjeničnog i pravnog osnova. srodnici lica kome se oduzima poslovna sposobnost. rasipništva ili nekog drugog uzroka. a prijedlogom organ starateljstva.COM doba ukinuti ili preinačiti odluku. 61 posebno značajno mjesto u ovim postupcima pripada organu starateljstva. Postupak mogu pokrenuti: sud po službenoj dužnosti. Zbog toga promjenjene okolnosti koje su nastupile nakon donošenja odluke nisu zahvaćene dejstvom materijalne pravosnažnosti i ne podliježu efektu res iudicata. Odluka se zasniva na činjeničnom stanju koje postoji u vrijeme njenog donošenja.BH-PRAVNICI.COM . POJEDINI VANPARNIČNI POSTUPCI Postoji veliki broj vanparničnih postupaka u kojima se primjena općih pravila proširuje ili modificira. Statusni vanparnični postupci imaju nekoliko zajedničkih karakteristika: 59 predmet je uređivanje statusnih odnosa. 62 odluke u ovim postupcima u pravilu imaju konstitutivni karakter: njima se mijenja postojeća pravna situacija. a u zavisnosti od vrste vanparničnih predmeta. bez obzira na više učesnika.2. 55 imovinske vanparnične postupke. duševne zaostalosti. Statusni vanparnični postupci To su: lišavanje poslovne sposobnosti. Odluka se donosi na osnovu 107 WWW. te da pravn pitanje o kome je pravosnažno presuđeno vezuje sud u drugom postupku. proglašenje nestalog lica umrlim i dokazivanje smrti. 54 ostavinski postupak. zadržavanje u ustanovama za duševne bolesti. 52. 56 ostale vanparnične postupke. produženje roditeljskog prava. Poslovna sposobnost se oduzima ili ograničava punoljetnom licu koje je nesposobno da se samo brine o svojim pravima i interesima zbog duševne bolesti. Vanparnični postupci se mogu grupisati u: 53 statusne vanparnične postupke. a ne suprotstavljeni. jer su interesi učesnika paralelni. Materijalna pravosnažnost Materijalna pravosnažnost sastoji se u tome da se o istom predmetu o kome je odlučeno više ne može pokretati postupak niti donositi druga odluka.

njegov staralac odnosno privremeni zastupnik i predlagač. a starije je od 60 godina. kao i organu starateljstva.COM rasprave na koju se pozivaju: organ starateljstva. koju mogu podnijeti lice prema kome se vodi postupak.BH-PRAVNICI. Odlaganje može trajati od 6 do 12 mjeseci. U rješenju kojim se osoba djelimično lišava poslovne sposobnosti. Troškove postupka snosi predlagač. potrebno je da najmanje 2 ljekara odgovarajuće specijalnosti daju svoj nalaz i stručno mišljenje o sposobnosti za rasuđivanje lica prema kome se postupak vodi. Ovaj postupak sud obično pokreće na osnovu obavještenja od strane zdravstvene ustanove. Kad prestanu razlozi zbog kojih je poslovna sposobnost oduzeta. Postupak je vrlo hitan i mora se okončati u roku od 7 dana. ili okolnosti pod 108 WWW. U zavisnosti od utvrđenog činjeničnog stanja. Protiv rješenja o zadržavanju odnosno puštanju iz zdravstvene ustanove žalbu mogu izjaviti: zdravstvena ustanova. njegov staratelj ili privremeni zastupnik. sud može rješenjem odrediti takav smještaj. Zadržavanje duševno bolesnih osoba u zdravstvenoj ustanovi. sud će po službenoj dužnosti ili na prijedlog ovlaštenih lica provesti postupak i zavisno od rezultata donijeti novo rješenje. Rok za žalbu je 3 dana. zadržana osoba. Zdravstvena organizacija sudu povremeno dostavlja izvještaj o zdravstvenom stanju zadržanog lica.WWW. Sud može odgoditi donošenje rješenja ako se osnovano može očekivati da će se osoba prema kojoj se vodi postupak uzdržati od upotrebe alkohola ili opojnih sredstava ili ako se osoba podvrgne liječenju u određenoj zdravstvenoj ustanovi. a sud u postupku utvrđuje i druge okolnosti relevantne za odlučivanje. Sud je dužan da najkasnije u roku od 3 dana od prijema prijave donese odluku o zadržavanju ili otpuštanju lica. Pravosnažno rješenje o oduzimanju. uvijek kad na bilo koji način sazna da postoje okolnosti usljed kojih se određena osoba treba smjestiti i zadržati u psihijatrijskoj zdravstvenoj ustanovi.BH-PRAVNICI. Međutim. Protiv ovakvog rješenja dozvoljena je posebna žalba. sud može osobu u potpunosti ili djelimično lišiti poslovne sposobnosti. Postupak pokreće sud po službenoj dužnosti. osim ako sud iz opravdanih razloga ne odluči drugačije. Ako se ni po isteku 1 godine ne izmijene okolnosti. Radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja. Proglašavanje nestalih lica umrlim i dokazivanje smrti. Kad ustanova primi na liječenje neko lice bez njegove saglasnosti ili bez odluke suda. te organ starateljstva. O duševnom stanju lica nalaz daju najmanje 2 vještaka. Žalba u načelu nema suspenzivno dejstvo. ali najduže 3 mjeseca. Ovakvu odluku sud donosi na prijedlog zdravstvene organizacije. Žalba je odlaže izvršenje. sud je ovlašten i da naknadno izmijeni odluku u zavisnosti od promjene okolnosti pod kojima je odluka donesena. Za umrlo može biti proglašeno lice: c) O čijem životu za zadnjih 5 godina nema nikakvih vijesti. njen staratelj odnosno privremeni zastupnik. Kad je potrebno da se u svrhu davanja nalaza i stručnog mišljenja ljekara lice smjesti u zdravstvenu ustanovu. Rok je 8 dana od prijema rješenja. a rješenje o odlaganju rješenja sud može i opozvati. ali je sud dužan da žalbu odmah dostavi drugostepenom organu koji je obavezan da donese odluku u rok od 3 dana od dana prijema žalbe. Za proglašenje nestale osobe umrlom i za dokazivanje smrti nadležan je sud na čijem području je ta osoba imala zadnje prebivalište odnosno boravište. lice kome se oduzima poslovna sposobnost. sud će odlukom produžiti zadržavanje. odnosno vraćanju poslovne sposobnosti dostavlja se matičaru i organu koji vodi zemljišne ili druge javne knjige radi upisa. dužna je da to u roku od 24 sata prijavi sudu na čijem području se nalazi. Drugostepeni sud po žalbi rješava u roku od 3 dana. ili se zdravstveno stanje zadržanog ne poboljša u potrebnoj mjeri.COM . sud će navesti vrstu poslova koju ta osoba može obavljati samostalno. pored uzimanja iskaza od navedenih lica.

okončava se u roku od 15 dana. Pri donošenju rješenja o oduzimanju i vraćanju roditeljskog prava sud uzima u obzir i želje maloljetnika koji je sposoban da ih izrazi. a 6 mjeseci od dana prestanka opasnosti o njemu nema vijesti. a preinačiće se ako se sazna da je nestalo lice umrlo u vrijeme različito od onoga navedenog u rješenju. a. Rješenje će se ukinuti ako sud na bilo koji način sazna da je nestala osoba živa. kad prestanu razlozi zbog kojih je roditeljsko pravo produženo. Radi se o hitnom postupku koji mora biti okončan najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja prijedloga. nosti i sat koji se smatra kao vrijeme smrti nestalog. Ukidanje rješenja za posljedicu ima vraćanje svih statusnih prava licu koje je bilo proglašeno umrlim. e) Koje je nestalo u toku rata. sa jednim izuzetkom: neće uticati na novi brak koji je zaključio bračni drug nestalog po pravosnažnosti rješenja o proglašenju nestalog lica umrlim. iti o prijedlogu. Do prestanka produženog roditeljskog prava dolazi na prijedlog učesnika. Postupak se pokreće po prijedlogu osobe na čijoj strani postoji otklonjiva bračna smetnja. kojeg određuje sud ili organ starateljstva. Pomenuto rješenje sud može ukinuti ili preinačiti. po isteku 3 mjeseca od objavljivanja oglasa sud zakazuje raspravu na koju poziva predlagač8. Postupak se pokreće na prijedlog roditelja. ini. Postupak se pokreće po prijedlogu koji mogu podnijeti javni tužilac i lice koje za to ima neposredni pravni interes. požaru. Cilj produženja roditeljskog prava je zaštita djeteta koje zbog tjelesnih ili duševnih mana nije u stanju da se samo stara o sebi. e u roku od 3 mjeseca od objavljivanja u službenim novinama odluč5. Relevantne činjenice sud utvrđuje na raspravi. po službenoj dužnosti ili na prijedlog. Postupak se pokreće na prijedlog ovlaštenih učesnika: roditelja odnosno usvojitelja i organa starateljstva.BH-PRAVNICI. Ako utvrdi da su ispunjene osnovne pretpostavke. uz upozorenje da ć4. roditelji i organ starateljstva. e rješenje (odbiti ili prihvatiti prijedlog za proglašavanje nestale osobe umrlom) 12. U postupku se shodno primjenjuju propisi o oduzimanju i vraćanju poslovne sposobnosti. a svu procesnu građu prikuplja po službenoj dužnosti. Produženje i prestanak roditeljskog prava. Roditeljsko pravo se oduzima kad ga roditelji zloupotrijebe ili grubo zanemare vršenje svojih dužnosti. Lice nad kojim se produžava roditeljsko pravo zastupa poseban staralac.WWW.COM . d) Koje je nestalo u brodolomu. Sud donosi odluku na osnovu rasprave. Ako ne dođe do relevantnih informacija na ovaj nač7. Oduzimanje i vraćanje roditeljskog prava. smatra se da je smrt nastupila prvog dana nakon isteka propisanih rokova. Ako se taj dan ne može pouzdano utvrditi. Prva činjenica utvrđuje se saslušanjem 109 WWW. usvojitelja ili organa starateljstva. Sud po prijedlogu postupa na slijedeći način: 1. Na ročište se obavezno pozivaju dijete. Organ starateljstva obavezno učestvuje u postupku. 6. Dozvola za zaključivanje braka. a o čijem životu nije bilo nikakvih vijesti godinu dana od dana prestanka neprijateljstava. Izdaje oglas sa javnim pozivom na ustupanje informacija o nestaloj osobi. Za davanje dozvole relevantne su 2 činjenice: slobodna volja maloljetnika za zaključenje braka i psihofizička zrelost za vršenje prava i dužnosti u braku.BH-PRAVNICI. u vezi sa ratnim događanjima. in. e donijeti odgovarajuć11. U rješenju o proglašenju nestale osobe umrlom navodi se dan. saobraćajnom udesu. Postupak je hitan. staraoca nestalog i izvodi dokaze radi utvrđivanja relevantnih č9. 3. zemljotresu ili nekoj drugoj neposrednoj smrtnoj opasnosti.COM kojima je nestalo čine vjerovatnim da više nije u životu. injenica na osnovu kojih ć10. po moguć13. nestalom određuje staraoca ili poziva organ starateljstva da to uč2.

Ako on u vrijeme smrti nije imao prebivalište odnosno boravište u FBiH. 4.COM maloljetnika bez prisustva ostalih učesnika u postupku.WWW. 70 ako neke druge okolnosti nalažu posebnu opreznost. štedne knjižice i druge važne isprave se predaju na čuvanje sudu na čijem području se imovina nalazi. U ovom postupku se utvrđuje ko su nasljednici umrlog. Mjere obezbjeđenja zaostavštine preduzimaju se: 68 kad ni jedan od pozvanih nasljednika nije sposoban da upravlja imovinom. koje su u funkciji pripremanja ročišta za raspravu obuhvataju: 3. Rješenje kojim se prijedlog odbija dostavlja se samo predlagaču. U ovakvim slučajevima nadležni općinski organ uprave predaje cijelu imovinu ili njen dio pouzdanom licu na čuvanje. Testament umrlog se sudu dostavlja zajedno sa smrtovnicom. Raspravljanje zaostavštine (ostavinski postupak). a koji nakon proglašenja dostavlja zapisnik ostavinskom sudu. O tome se odmah obavještava ostavinski sud koji može preduzeto obezbjeđenje ukinuti ili izmijeniti. Postupak se odvija po načelu sudskog upravljanja postupkom. 69 ako su nasljednici nepoznati ili odsutni. njegovom budućem bračnom drugu. Privremeni staratelj zaostavštine se postavlja od strane ostavinskog suda kad je to potrebno u cilju obezbjeđenja zaostavštine. Popis i procjenu vrši nadležni općinski organ uprave.COM . legatarima i drugim licima.a nema zakonskog zastupnika. 5. koja imovina čini njegovu zaostavštinu i koja prava iz zaostavštine pripadaju nasljednicima. Sastavljanje smrtovnice vrši matičar koji upisuje smrt u matičnu knjigu i smrtovnicu u roku od 15 dana po izvršenom upisu dostavlja ostavinskom sudu.BH-PRAVNICI. Učesnici u postupku su nasljednici. kad su nasljednici lica pod posebnom zakonskom zaštitom i kad zaostavštinu treba predati DPZ ili njenim organima. Prethodne radnje.BH-PRAVNICI. Sud je dužan da proglasi svaki testament koji mu je dostavljen. vrši ostavinski sud ili sud kod kojeg se testament zatekne na čuvanju. Slučajevi u kojima se zaostavština ne raspravlja su: (1) ako umrli nije ostavio imovinu i (2) ako je ostavio samo pokretnu imovinu. Gotovina. Ostavinska rasprava se odvija na ročištu na koje sud poziva sva zainteresirana lica. Na proglašeni testament stavlja se potvrda o proglašenju. Rješenje kojim se dozvoljava zaključenje braka dostavlja se predlagaču. a ni jedno od lica pozvanih na naslijeđe ne traži da se provede rasprava. Za raspravljanje je mjesno nadležan općinski sud na čijem području je ostavilac imao prebivalište odnosno boravište u vrijeme smrti. legatari i druga lica koja ostvaruju neko pravo iz zaostavštine. Proglašenje testamenta. Postupak sa testamentom. Postupak se pokreće po načelu oficijelnosti. a druga na osnovu mišljenja odgovarajuće zdravstvene organizacije. 7. Odluka se ne donosi 110 WWW. čitanja testamenta i sastavljanja zapisnika. nadležan je ostavinski sud na čijem području se nalazi zaostavština ili njen pretežni dio. Popis i procjenu imovine sud preduzima po vlastitoj odluci ili na prijedlog nasljednika. Po vlastitoj odluci suda popis i procjena se vrši kad se ne zna za nasljednike ili njihovo boravište. roditeljima odnosno starateljima predlagača i nadležnom organu starateljstva. Žalbu protiv rješenja mogu izjaviti sve osobe kojima je rješenje dostavljeno. a u pogledu prikupljanja procesne građe važi načelo inkvizitornosti: sud nije vezan činjenicama i dokazima koje podnose učesnici. koje se sastoji od otvaranja. bez obzira da li je pravno valjan ili ne i bez obzira da li je podnesen jedan ili više testamenata.

a može se dati na raspravi. posebno valjanost ili sadržaj testamenta ili odnos nasljednika i ostavioca na osnovu kojeg se nasljeđuje po zakonu. naknadno pronađeni testament.WWW. h) Da li se neko lice odreklo naslijeđa Sud će uputiti na parnicu. ili ako postoji zahtjev potomaka ili usvojenika koji su živjeli sa ostaviocem da se iz zaostavštine izdvoji njihov doprinos povećanju imovine ostavioca. dostaviti ostavinskom sudu u vidu podneska. Sadržaj rješenja propisan je zakonom. već dovode do upućivanja na parnicu. Bitno je naglasiti i da razlozi koji u parničnom postupku dovode do ponavljanja postupka. Ostavinski postupak se okončava rješenjem o nasljeđivanju.COM samo na osnovu rasprave. Međutim.BH-PRAVNICI. a koji će je proslijediti ostavinskom sudu. Ako upućeni tako ne postupi. raspravljanje zaostavštine će se raspraviti i okončati bez obzira na zahtjeve zbog kojih je učesnik upućen na postupak. a predstavlja samostalan pravni osnov za upis prava stečenim nasljeđivanjem u zemljišne knjige. naknadne zahtjeve za ostvarivanje nasljednog prava od strane lica koja nisu učestvovala u ostavinskom postupku. već na osnovu cjelokupne procesne građe koju je sud prikupio. odnosno upravni postupak. O pravima uredno pozvanih lica koja nisu došla na ročište sud će odlučiti prema podacima kojima raspolaže. Ovo se odnosi na: naknadno pronađenu imovinu. u vanparničnom postupku neće imati taj učinak. Ako se nakon pravosnažnosti rješenja o nasljeđivanju pojave nove činjenice relevantne za raspravljanje zaostavštine. Nasljednici daju izjavu kojom se prihvataju ili odriču nasljedstva. a naročito: a) Od kojih zavisi pravo na naslijeđe. Ako je za raspravljanje zaostavštine nadležan inostrani organ. pravosnažnost odluke ostavinskog suda ne sprečava da se povodom tog zahtjeva pokrene parnica.BH-PRAVNICI. Ako se ne zna da li je umrli imao nasljednike. ko su nasljednici i koja prava pripadaju pojedinim nasljednicima. ali neće prekidati ostavinsku raspravu ako među učesnicima postoji spor o pravu na legat ili drugom pravu iz zaostavštine. Na parnicu sud upućuje onog učesnika čije pravo smatra manje vjerovatnim. ako je boravište nasljednika nepoznato ili se nalaze u inostranstvu a nemaju punomoćnike. Rješenje je deklaratornog karaktera. f) Od kojih zavisi osnovanost isključg) enja nužnih nasljednika ili osnovanost razloga nedostojnosti za nasljeđivanje. 111 WWW. Njime se utvrđuje koja imovina čini zaostavštinu. Sud će uputiti učesnike na parnicu bez obzira da li je spor činjeničnog ili pravnog karaktera ako postoji spor o tome da li neka imovina ulazi u zaostavštinu. sud na čijem području je ostavilac umro izdaje oglas kojim poziva sva lica u državi koja imaju zahtjeve prema zaostavštini kao nasljednici.COM . Sud prekida postupak i upućuje stranke na parnicu ako su sporne činjenice. sud će oglasom u Službenim novinama FBiH pozvati potencijalne nasljednike da se u roku od 1 godine jave sudu. Ta izjava je neopoziva. one ne mogu dovesti do ponovnog pokretanja ostavinskog postupka. ili dati nekom drugom sudu na zapisnik. Rješenjem o prekidu postupka i upućivanju na parnicu određuje se i rok u kome učesnik treba pokrenuti parnicu. b) Od kojih zavisi osnovanost zahtjeva najbližih srodnika da se iz zaostavštine izdvoje predmeti domaćc) instva koji služe za zadovoljenje svakodnevnih potreba. Zbog toga se (osim zainteresiranim licima – učesnicima u postupku) dostavlja i organima nadležnim za vođenje zemljišnih knjiga. d) Od kojih zavisi veliče) ina nasljednog dijela. već zainteresirano lice može samo pokrenuti parnicu.

Pravosnažnost rješenja ne sprečava učesnike da u parnici ili drugom postupku ostvaruju svoja prava u odnosu na stvar o čijem je upravljanju i korištenju odlučeno. O naknadi se odlučuje rješenjem suda nakon održanog ročišta. na kome sud nastoji izdejstvovati sporazum između zajedničara. sud će na isti način kao u prethodnom slučaju pozvati sve nasljednike i legatare u inostranstvu da u roku od 6 mjeseci istaknu prigovor nenadležnosti suda u FBiH. 52. U suprotnom. Prijedlog se podnosi sudu na čijem području se stvar nalazi. a svi nasljednici koji se nalaze u FBiH predlože da raspravu provede sud u FBiH. Ako nadležni organ uprave predmet ne dostavi sudu u roku od 2 mjeseca nakon nastupa pravosnažnosti rješenja o eksproprijaciji. u ovim postupcima široko se primjenjuje načelo dispozitivnosti. Po službenoj dužnosti sud pokreće postupak nakon što mu nadležni organ uprave dostavi predmet u kome se korisnik eksproprijacije i raniji vlasnik nisu mogli sporazumjeti o naknadi za eksproprisanu vrijednost. ni postupci Sadržaj pravozaštitne funkcije u ovim postupcima se po pravilu sastoji u ostvarenju određenog subjektivnog prava. ni postupak Postupak se pokreće po službenoj dužnosti ili po prijedlogu učesnika. a oglas se objavljuje u Službenim novinama FBiH i na oglasnoj tabli suda. sve dok organ vlasti inostrane države ne donese pravosnažnu odluku. Određivanje naknade za eksproprisane nekretnine kao imovinski vanparnič52. Primjerak oglasa dostavlja se i diplomatskom ili konzularnom predstavništvu odnosne strane države u našoj zemlji. Sud može odluku zasnovati i na sporazumu korisnika eksproprijacije i ranijeg vlasnika postignutom tokom postupka. Postupak se uvijek pokreće prijedlogom koji može podnijeti bilo koji od suposjednika. a ako se nalazi na područjima više sudova. U ove postupke spadaju: uređenje upravljanja i korištenja zajedničke stvari. osim troškova koji su izazvani neopravdanim postupkom ranijeg vlasnika. Postupak se uvijek pokreće po prijedlogu kojim učesnik određuje i predmet odlučivanja. Povlačenjem predmeta dolazi do okončanja postupka.5. a eventualni ostatak će se predati inostranom organu. ili je sporan obim prava. jer će se u suprotnom pokretna zaostavština predati inostranom organu. Ta odluka će biti izvršena iz zadržane zaostavštine. Ako se neko od pozvanih lica javi.COM legatari ili povjerioci da te zahtjeve istaknu. podjela zajedničke stvari ili imovine i uređenje međa. sukorisnika i drugih suposjednika među kojima ne postoji saglasnost u pogledu načina upravljanja i korištenja zajedničkih stvari. Ako se među učesnicima pojavi spor u pravu na stvar povodom koje se postupak vodi.BH-PRAVNICI. Ako se takav sporazum postigne. Dakle. Ako je za raspravljanje nadležan inostrani organ. Troškove postupka snosi korisnik eksproprijacije.WWW. U slučaju da niko od nasljednika ne istakne prigovor. sud će zadržati zaostavštinu ili njen dio potreban za pokriće istaknutog zahtjeva. Ovaj postupak se koristi za uređenje odnosa suvlasnika.7.6.COM . Najvažnija faza postupka je ročište. on se unosi u zapisnik kao sudsko poravnanje. sud će uputiti predlagača da u roku od 15 dana pokrene parnicu ili postupak pred upravnim 112 WWW. Upravljanje i korištenje zajedničkim stvarima. Postupak je hitan i mora se okončati u roku od 30 dana od dana pokretanja. a učesnici se mogu i sporazumjeti povodom predmeta odlučivanja. po isteku roka zaostavštinu će raspraviti sud u FBiH.BH-PRAVNICI. prijedlog se može podnijeti svakom od njih. Drugi imovinskopravni vanparnič52.4. Rok za javljanje ne može biti kraći od 30 dana niti duži od 6 mjeseci. postupak se može pokrenuti prijedlogom ovlaštenika naknade za eksproprisanu nekretninu. sud će donijeti odluku kojom uređuje način upravljanja i korištenja zajedničke stvari. 52.

Pod uređenjem međa se podrazumijeva obnavljanje ili ispravljanje međa kada su međašnji znaci uništeni. Za nekretnine se navode i ZK podaci. Postupak se može okončati poravnanjem ili sudskim rješenjem. U slučaju da se tokom postupka pojavi spor između učesnika u pogledu prava na stvarima koja su predmet diobe sud će prekinuti postupak i uputiti predlagača da pokrene parnicu u roku od 15 dana. ni postupci Sastavljanje isprava.COM .COM organom. Na osnovu jačeg prava. U prijedlogu moraju biti sadržani podaci o predmetu podjele i udjelima svakog suvlasnika. Podjela stvari i nekretnina u suvlasništvu. nadležan je svaki od njih. Postupak se uvijek pokreće prijedlogom. U cilju sporazumnog rješenja. ako spor nije moguće riješiti na osnovu jačeg prava. sud zakazuje ročište na licu mjesta. sud prvo zakazuje ročište u sudu na koje poziva sve učesnike. Izjavu zavještaoca sud unosi vjerno u zapisnik. stranke se upućuju na parnicu). O podjeli se odlučuje na ročištu. uslove i način podjele. Rješenje sadrži: predmet.9. Uređenje međa. riješiće se po pravičnosti.BH-PRAVNICI. kao i postojanje slobodne volje za zaključenje pravnog posla. vodeći računa u svim okolnostima koje bi mogle uticati na valjanost testamenta. smatraće se da je prijedlog povučen. Sud sastavlja ispravu u vanparničnom postupku u slučajevima kad je za nastanak ili punovažnost pravnog posla potrebno da on bude zaključen u formi javne isprave. Način uređenja međa može biti: 7. njihovu pravnu i poslovnu sposobnost. Pri sastavljanju sudskog testamenta u ulozi svjedoka ne mogu biti potencijalni zakonski nasljednici zavještaoca. Na osnovu posljednjeg mirnog posjeda. U rješenju sud opisuje graničnu liniju između zemljišta. oštećeni ili pomjereni. ali prijedlogom moraju biti obuhvaćeni svi suvlasnici (potpuna stvarna legitimacija). Sud prije sastavljanja isprave utvrđuje identitet učesnika. ako među učesnicima postoji spor čija vrijednost ne prelazi vrijednost spora male vrijednosti u parničnom postupku.WWW. Jedan od primjera je sudski testament. Postupak se pokreće prijedlogom koji može podnijeti svaki od vlasnika odnosno korisnika susjednih zemljišta. 8. Nedolazak predlagača nije smetnja ako održavanje ročišta predloži bilo koji od učesnika. 52. Nakon sastavljanja testamenta. smatra se da je povukao prijedlog. U suprotnom će se smatrati da je prijedlog povučen. Na njega poziva i vještaka geodetske struke a po potrebi i svjedoke. po mogućnosti riječima samog zavještaoca. podatke o fizičkim dijelovima stvari i pravima koja su pripadala pojedinom suvlasniku. Ukoliko sporazumno uređenje međa ne uspije. kao i drugi odgovarajući dokazi. zavještalac ga čita i daje izjavu da je njegova volja u 113 WWW. kao i prava i obaveze suvlasnika utvrđene podjelom.BH-PRAVNICI. Ako spor nije moguće riješiti na osnovu posljednjeg mirnog posjeda. Podnosi se sudu na čijem području se stvar ili nekretnina nalaze. U našem pravu su rijetki primjeri da je za valjanost pravnog posla potrebno da on bude sačinjen u formi javne isprave. O sastavljanju isprave sačinjava se zapisnik. kao i drugim licima koji na predmetu podjele imaju neko stvarno pravo. (ako prelazi. tako što će se sporna međašnja površina podijeliti. Ako se nalaze na području više sudova. Ako predlagač to ne učini. a stranke se ne slažu da se međa bez obzira na vrijednost spora uredi po jačem pravu. Može ga podnijeti svaki od suvlasnika. a sastavni dio rješenja je i skica. 9. Ako to predlagač ne uradi.8. Ostali vanparnič52.

Ovjeravanje potpisa ili ruopisa je potvrđivanje njegove autentičnosti. ukradena ili uništena odnosno nestala na bilo koji način. Iz razloga javnog povjerenja – novčanice. vozne karte itd. Dužnik ne smije ispuniti obavezu iz isprave čije se poništenje traži. Poništavati se mogu čekovi i mjenice za čiji poništaj važe posebni postupci. Treba razlikovati ovakvo ovjeravanje sadržaja od ovjeravanja potpisa. taloni hartija od vrijednosti. Ne mogu se poništavati isprave: 1. sud oglasom objavljuje pokretanje postupka. Jedna od isprava za koju je zakonom određeno da se prima na čuvanje u sudu je testament. obavezan je da je zadrži i odmah preda sudu kod kojeg se postupak vodi sa naznakom lica koje mu je predalo ispravu. Poništenje isprava (amortizacija) se u vanparničnom postupku vrši ako se radi o konstitutivnoj ispravi koja je izgubljena. vrsta i naziv primljene isprave. Isto će uraditi i kad treće lice podnese sudu ispravu ili pred sudom dokaže postojanje isprave čije se poništenje traži. Nakon prijema izjašnjenja. Isprave čija je funkcija čisto dokaznog karaktera. ali ne i javne isprave. Ovjeravanje sadržaja isprave se po dejstvu izjednačava sa sastavljanjem isprave. 3. Postupak se pokreće na prijedlog ovlaštenika iz isprave ili lica koje ima neki drugi pravni interes da se isprava poništi. rukopisa i prepisa. Tok postupka. Sud će obustaviti postupak ako predlagač povuče prijedlog ili u određenom roku ne položi u sudski depozit potrebni novčani iznos za objavljivanje oglasa. Nakon što utvrdi da su ispunjene pretpostavke za pokretanje postupka. Sud je dužan da primi na čuvanje ispravu kad je to zakonom određeno ili kad je to potrebno radi obezbjeđenja određenih imovinskih ili drugih prava. kao i nematerijalno pravo.COM svemu vjerno unesena. kao i upozorenje da će se isprava sudski poništiti ako se u oglasnom roku niko ne javi sudu sa ispravom niti stavi prigovor na njeno poništenje. sud nalaže izdavaocu i povjeriocu isprave da se u određenom roku izjasne da li je isprava čije se poništenje traži bila izdata i da li postoje smetnje za sprovođenje postupka. obnoviti ili prenijeti na drugo lice od momenta kad mu je dostavljen oglas ili kad je na bilo koji način saznao za pokretanje postupka radi poništaja isprave. 114 WWW. a ovjeravanje prepisa je potvrđivanje njegove istovjetnosti sa originalom. Ako je testament sastavljen u sudu na čijem području zavještalac nema prebivalište. Ovakva isprava ima svojstvo vjerodostojne. 2.COM . taksene i poštanske marke. Oglas između ostalog sadrži bitne podatke o ispravi. Sud ovjerava sadržaj isprave kad je to zakonom određeno. O prijedlogu za poništaj isprave organa DPZ odlučuje sud na čijem području se nalazi sjedište izdavaoca. Time se ne potvrđuje istinitost sadržaja isprave. Dužnik se može osloboditi obaveze samo ako iznos duga uplati na depozit suda.BH-PRAVNICI. Prijedlog se podnosi sudu na čijem području se nalazi mjesto ispunjenja obaveze.WWW. Čuvanje isprava. Ako mu isprava bude podnesena radi ispunjenja obaveze ili ako je do nje došao na drugi način. što sudija potvrđuje na testamentu. Poništavati se mogu isprave na kojima se zasniva neko materijalno pravo. srećke lutrije. Čije je sudsko poništavanje zabranjeno zakonom.BH-PRAVNICI. niti ispravu preinačiti. ovaj sud je dužan da o tome odmah obavijesti sud na čijem području je prebivalište zavještaoca. O prijemu isprave na čuvanje se sastavlja zapisnik u koji se unosi način utvrđivanja identiteta podnosioca isprave. Zavještalac potpisuje testament ili na njega stavlja otisak kažiprsta u prisustvu svjedoka. ako ne postoje podaci na osnovu kojih nadležni organ može izdati duplikat te isprave. ulaznice.

COM O poništavanju isprave sud odlučuje na ročištu. Pravosnažno rješenje kojim se isprava poništava zamjenjuje poništenu ispravu dok se ne izda nova. Ako deponent ili lice u čiju korist je predmet deponovan ne podignu taj predmet ni u roku od 3 godine od dana prijema sudskog poziva. Rješenje se dostavlja svim zainteresiranim licima. Ako se ne zna kome deponovani predmet treba predati ili ako se ne zna koji od više deponovanih predmeta treba predati kojem licu. sud će rješenjem utvrditi da je predmet postao državna svojina i predaće ga općini na čijem području se nalazi sjedište suda. sud će ih uputiti na parnicu. sud će pozvati deponenta da preuzme predmet. Sudski depozit. Sud je dužan da u depozit primi i druge predmete. kad je zakonom određeno da dužnik može kod suda položiti stvar koju duguje.BH-PRAVNICI.WWW. Ako je predmet depozita novac. Postupak se pokreće prijedlogom u kome se navodi opis predmeta. a iz razloga ekonomičnosti može se predati i sudu u mjestu gdje se stvar nalazi. plemeniti metali. u roku od 3 dana od dana prijema. Protiv rješenja žalbu mogu uložiti izdavalac isprave. Rješenje o poništenju sadrži podatke o izdavaocu isprave i predlagaču. Predmet se predaje sudu u mjestu ispunjenja obaveze. Drugi predmeti koji se ne mogu čuvati u sudskom depozitu čuvaju se na javnom skladištu ili drugoj firmi koja se bavi čuvanjem stvari.BH-PRAVNICI. dragocjenosti i drugi predmet izrađeni od plemenitog metala. hartije od vrijednosti i druge isprave koje se mogu unovčiti. razlog zbog kojeg se deponuje i lice u čiju korist se deponuje. 115 WWW. sud zakazuje ročište i o tome odlučuje na ročištu. Ako parnica ne bude pokrenuta u ostavljenom roku. sud je dužan da isti položi na poseban račun kod ovlaštene banke. Ako pozvana lica ne postignu sporazum. ovlaštenik i dužnik iz isprave. kao i bitne sastojke isprave sa naznakom iznosa obaveze ako ona glasi na novac. U sudski depozit mogu se predavati novac.COM .

To su slučajevi kad se u parničnom postupku donosi utvrđujuća (konstitutivna) presuda ili kad dužnik dobrovoljno izvrši sudsku odluku. Predmet parničnog postupka je raspravljanje i odlučivanje o sporovima iz građansko-pravnih odnosa.BH-PRAVNICI. 116 WWW. IZVRŠNO PRAVO I IZVRŠNI POSTUPAK Izvršno pravo čini skup normi kojima se reguliše izvršni postupak. 59. a na nekretninama u sudskom izvršnom postupku. a posebni propisi o postupku izvršenja i obezbjeđenja obuhvaćeni su i drugim zakonima: Zakonom o parničnom postupku. 54. U izvršnom postupku se prinudnim putem dovode u sklad faktičko i pravno stanje. tako i postupku sudskog izvršenja. izvršni postupak je samo nastavak parničnog. a novčane u postupku sudskog izvršenja. po pravilima izvršnog postupka se provodi izvršenje odluka donesenih i u drugim sudskim postupcima. 5. (2) prinudna naplata poreza na pokretnim stvarima vrši se u posebnom administrativnom postupku.godine. 4. izvršni postupak je samostalan postupak. Postupak administrativnog izvršenja je sastavni dio administrativnog postupka i određen je Zakonom o općem upravnom postupku. ODNOS IZVRŠNOG POSTUPKA PREMA DRUGIM OBLICIMA IZVRŠENJA Ovdje je značajan odnos sudskog i administrativnog izvršenja. pa i odluka donesenih u upravnom postupku. Osim toga.COM . IZVRŠENJE KAO PRAVOSUDNA FUNKCIJA U izvršnom postupku je težište djelatnosti suda u postupanju. NOG POSTUPKA O tome postoje 2 mišljenja: prema jednom. U tom postupku se preduzimaju mjere sa ciljem obezbjeđenja budućeg ostvarivanja prava. a prema drugom mišljenju. Izvršni postupak ne slijedi uvijek nakon parničnog.BH-PRAVNICI. Dakle. normama izvršnog prava određen je i postupak obezbjeđenja. izvršni postupak poznaje određena načela koja su nepoznata parničnom postupku 58. kako bi se onemogućila svaka proizvoljnost. što zavisi od prirode obaveze. S druge strane. Od ovog pravila postoji nekoliko izuzetaka: (1) izvršenje radi ispunjenja novčanih obaveza iz primanja po osnovu radnog odnosa se može provesti administrativnim putem uz pristanak dužnika. KNJIŽEVNOST I IZVORI IZVRŠNOG PRAVA Prvi cjelovit izvor nastao je donošenjem Zakona o izvršnom postupku iz 1978. Niz načela parničnog postupka su nepoznata u izvršnom postupku. ODNOS IZVRŠNOG I PARNIČ57.COM IZVRŠNI POSTUPAK OPĆA UČENJA 53. Pored postupka izvršenja. ili je njihov značaj znatno manji. kao metod konačnog ostvarenja prava. Postupanje se izvodi po pravilima strogog legaliteta. a ne u presuđivanju. HISTORIJSKI RAZVOJ blabla 55. Predmet izvršnog postupka je prinudno ostvarenje prava. Odluke upravnih organa izvršavaju se kako u postupku administrativnog. Danas je vladajuće ovo drugo mišljenje.WWW. 56. Nenovčane obaveze se izvršavaju u postupku administrativnog. zbog niza specifičnosti izvršnog u odnosu na parnični postupak: 3. forma je strogo u službi pravne sigurnosti.

stvari se na prvom ročištu za 117 WWW. Ovaj zahtjev se ostvaruje ustanovama izuzimanja i ograničenja izvršenja. Stranke mogu samo da svojim radnjama utiču na tok postupka. istim sredstvima i na istim predmetima. stranke svojim radnjama ne mogu neposredno uticati na razvoj postupka itd. jer od efikasnosti sprovođenja izvršenja u velikoj mjeri zavisi kvalitet pravne zaštite u cjelini. Sud po pravilu provodi izvršenje na sredstvima koja je povjerilac predložio. zakonski rokovi za upotrebu pravnih sredstava su kraći nego u izvršnom postupku. kao i načini postupanja strogo su određeni zakonom. Po službenoj dužnosti izvršni postupak se pokreće samo kad je to izričito određeno posebnim zakonom (npr. Kumulacija. Međutim. Zahtjevi načela ekonomičnosti ugrađeni su u cio postupak. Ako su stvari na kojima je predloženo izvršenje neznatne vrijednosti. On pritom može predložiti i više sredstava za izvršenje. sud će na prijedlog stranke odgoditi izvršenje. Na taj način se izbjegava izlaganje dužnika plaćanju troškova koje bi izazvalo vođenje posebnih postupaka za svakog od povjerilaca. Sud je dužan da predmete uzima u postupak redom kojim ih je primio. Postupak se pokreće na prijedlog povjerioca.COM . za naplatu troškova krivičnog postupka i novčane kazne). Osnovni zahtjev ovog načela je zaštita dužnika – izvršenje radi ostvarivanja novčanog potraživanja ne može se provesti na stvarima ili pravima koja su neophodna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba dužnika i lica koja je dužan izdržavati. Načelo socijalnosti ili zaštite dužnika je specifičnost izvršnog postupka. Odredbe o javnoj prodaji su takođe u službi načela zaštite dužnika. Sud po službenoj dužnosti upravlja postupkom po principu formalnog legaliteta. U postupku izvršenja sud je dužan da postupa hitno. Izbor predmeta i sredstava izvršenja. Ako više povjerilaca u izvršnom postupku ostvaruje svoja potraživanja prema istom dužniku.WWW. ako su ispunjeni uslovi za odlaganje izvršenja.COM Zakonom o upravnom sporu.1. Osnovna načela Načelo dispozitivnosti. Načelo ekonomičnosti. Npr. Izvršenje na drugim državnim sredstvima može se odrediti samo ako dužnik nema novčanih sredstava na računu. Svako postupanje izvan zakonom propisanih okvira bilo bi neovlašteno zadiranje u prava i slobode dužnika. onda će se voditi samo jedan postupka za sve povjerioce. Naime. 60.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. sud će izabrati ona sredstva na kojima će se izvršenje provesti najefikasnije i najmanje pogoditi dužnika. Zakonom o stečaju itd. Načelo sudskog upravljanja postupkom. Načelo formalnog legaliteta u izvršnom postupku je najjače došlo do izražaja. ELA I PRAVNA PRIRODA IZVRŠNOG POSTUPKA 59. prvenstveno se određuje na novčanim sredstvima koja se vode na računu kod banke. NAČ61. Povjerilac u prijedlogu za izvršenje određuje sredstva i predmet izvršenja radi ostvarenja novčanih potraživanja. tada se iz razloga zaštite dužnika ne bi ni trebalo provoditi izvršenje. ako je povjerilac naveo više sredstava za izvršenje. ili su mu potrebna za vršenje samostalne djelatnosti koja je dužnikov glavni izvor sredstava za život. pa se njihovom prodajom ne bi mogao dobiti iznos koji prelazi troškove izvršenja. Ako se izvršenje provodi na državnim sredstvima. Nesvrsishodnost izvršenja. Sud izvršenje određuje na predmetima koje je povjerilac predložio. Pretpostavke za primjenu prinude. Izjavom o povlačenju prijedloga za izvršenje povjerilac može dovesti do okončanja postupka bez pristanak druge strane.

koji se u osnovi svodi na "pravno gonjenje" putem instrumenata državne prinude. Subjekti izvršnog postupka . SUBJEKTI IZVRŠNOG POSTUPKA Svi učesnici izvršnog postupka mogu se podijeliti na 2 grupe: 1.2. Ostali učesnici – javni tužilac. Privatnopravno učenje u tumačenju izvršnog postupka polazi od volje i inicijative stranaka kao ključnog faktora za početak. sudskom odlukom se stvara obaveza na izvršenje ili se njome vrši prenos utužene obaveze. Ovdje spadaju sud i stranke. jer se sudskom odlukom samo konstatuju već postojeća prava i obaveze. ali i tada ne ispod 1/3 utvrđene vrijednosti (pokretne stvari). u kome sudska odluka treba da se realizira. Pojam izvršnog postupka se prvenstveno određuje kao pravni odnos između povjerioca i dužnika. tj.COM . određena treća lica i dr. Javnopravno učenje polazi od državnog aparata kao glavnog faktora u realizaciji postupka. za razliku od stečaja koji je sistem općeg ili generalnog izvršenja. 62. To je moguće tek na drugom ročištu.COM javnu prodaju ne mogu prodati ispod procijenjene vrijednosti.pojedinačnog (singularnog) izvršenja. a dijeli se na 3 učenja: 6. 8.BH-PRAVNICI. Sud i ostali organi izvršnog postupka U svim predmetima izvršenja stvarno su nadležni općinski sudovi. odnosno prema danu upisa založnog prava u zemljišnim knjigama (ako se izvršenje provodi na nekretninama). Predmet izvršenja u izvršnom postupku mogu biti samo pojedine stvari ili prava dužnika. ona ima pretežno deklaratoran karakter. Ono smatra da i nakon presuđivanja sporna obaveza ostaje ista po svom pravnom i stvarnom osnovu.BH-PRAVNICI. Više vjerovnika na istim predmetima namiruju se redoslijedom kojim su stekli pravo da se iz tog predmeta namire. tok i okončanje postupka. Postklasična teorija uglavnom se zasniva na postavkama klasične. odnosno 2/3 utvrđene vrijednosti (nekretnine). Prema supstancijalnopravnom gledištu. 60. 2. Načelo pojedinačnog (singularnog) izvršenja. Redoslijed se određuje prema danu prijema prijedloga za izvršenje u sudu (ako se izvršenje provodi na pokretnim stvarima i potraživanjima). 7. 59. tako da ona ima kreativno. a ne imovina dužnika kao ukupnost stvari. u kome je zadatak suda bio da utvrdi koja stranka je u pravu i (2) stadij izvršenja. Pravilo je da se funkcija izvršenja 118 WWW. Ova teorija definira izvršno pravo kao skup normi koje određuju kada i pod kojim uslovima će izvršni organ preduzimati procesne radnje koje dovode do usklađivanja pravnog i faktičkog stanja.oni bez kojih se postupak ne može pokrenuti niti voditi.1. konstitutivno ili novirajuće dejstvo u izvršnom postupku.WWW. Načelo vremenskog prioriteta. Mješovito privatno javnopravno učenje pokušava iznaći kompromis između navedenih suprotstavljenih gledišta. Publicističko gledište je dominirajuće u klasičnom učenju. Pravna priroda izvršnog postupka Klasična teorija je posmatrala građanski spor kroz 2 samostalna i međuzavisna stadija: (1) postupak utvrđenja ili konstatacije pravnog zahtjeva. Izvršni postupak je sistem tzv.

a u drugom stepenu vijeće od 3 sudija. mjesno nadležan je sud na čijem području dužnik treba da ispuni svoju obavezu. leteće izvršenje. U ostvarivanju novčanih potraživanja mjesna nadležnost se određuje s obzirom na vrstu predmeta na kojima se provodi izvršenje. Za izvršenje na nekretninama mjesno je nadležan sud na čijem području se nekretnina nalazi. mjesno je nadležan sud na kome dužnik ima prebivalište odnosno boravište. 63. Ovako doneseno rješenje povjerilac može radi provođenja izvršenja podnijeti svakom stvarno nadležnom sudu na čijem području se nalaze stvari dužnika. Opće procesne pretpostavke 119 WWW. trpljenje ili nečinjenje. treće lice prema kojem dužnik ima potraživanje.2. Mjesna nadležnost prvenstveno zavisi od vrste potraživanja koje se ostvaruje izvršenjem. a u posebne: prijedlog za izvršenje. Ako dužnik nema prebivalište niti boravište u FBiH. Za nenovčano potraživanje koje glasi na predaju stvari. Pored sudije pojedinca. mjesno je nadležan sud na čijem području se stvari nalaze. To su po pravilu lica koja položaj povjerioca i dužnika zauzimaju i u materijalno-pravnom odnosu povodom kojeg se traži izvršenje. a nije stranka u postupku.COM .BH-PRAVNICI. Prema zakonu. za donošenje rješenja o izvršenju mjesno je nadležan sud na čijem području se nalazi prebivalište (boravište) dužnika. 72 DPZ sa zahtjevom za namirenje potraživanja koja terete prodatu nekretninu. u postupku učestvuju i određena službena lica. PRETPOSTAVKE ZA IZVRŠENJE Procesne pretpostavke za izvršenje se dijele na opće i posebne. tj.WWW. Ako je obaveza upravljena na određenu radnju. bez obzira na porijeklo izvršne isprave. mjesno je nadležan sud koji vodi javnu knjigu u koju treba izvršiti upis. Izvršni postupak u prvom stepenu vodi sudija pojedinac. To su tzv. Ako je predmet izvršenja pokretna stvar. 74 treće lice koje ustaje prigovorom da se određeni predmeti izuzmu od izvršenja. Sva ostala lica koja pored stranaka učestvuju u izvršnom postupku nazivaju se učesnici.BH-PRAVNICI. Kod izvršenja radi zasnivanja. koji pod kontrolom i po uputstvu sudije preduzimaju pojedine radnje sprovođenja izvršenja. mjesno je nadležan sud na kome prebivalište ima dužnikov dužnik. Opće su: izvršne isprave i klauzule izvršnosti. legitimacija stranaka i dospjelost potraživanja. mjesno je nadležan sud na čijem području se stvar nalazi. 73 dužnikov dužnik.2. učesnik je svako lice koje u postupku izvršenja ili obezbjeđenja ostvaruje neko svoje pravo ili pravni interes.COM povjerava onim sudovima koji su postupali u prvom stepenu. Stranke u izvršnom postupku Položaj stranaka u izvršnom postupku imaju lica koja u izvršnoj ispravi imaju položaj povjerioca i dužnika.sudski izvršioci. Ako povjerilac u prijedlogu za izvršenje nije naznačio mjesto gdje se stvar nalazi. To je tzv. 61. 60. Tu spadaju: 71 založni povjerilac i nosioci drugih stvarnih prava na predmetu izvršenja. ograničenja ili prenosa prava na nekretnini upisom u zemljišnu knjigu. Ako je predmet izvršenja novčano potraživanje dužnika. ukidanja.

COM Izvršna isprava je pravni akt kojim se utvrđuje postojanje potraživanja. u takvom slučaju je dovoljno da dužnik u izvršnom postupku samo podnese prigovor i sud će obustaviti izvršenje. Prema ZPP. Izvršne isprave drugih organa su: odluke u upravnom postupku ako glase na novčano potraživanje.COM . Svojstvo izvršne isprave imaju samo one isprave kojima je to svojstvo zakonom priznato. može se prijedlogom zahtijevati protivizvršenje. izvršna isprava ima samostalnu procesno-pravnu egzistenciju u odnosu na materijalno-pravni zahtjev (potraživanje). Ako je potraživanje neosnovano. Sud će na osnovu izvršne isprave uvijek dozvoliti izvršenje ako je ona podobna za izvršenje i ako su ispunjene ostale pretpostavke. To znači da se na osnovu izvršne isprave može ostvariti izvršenje i ako ne postoji potraživanje povodom kojeg je izvršenje pokrenuto. Vjerodostojne isprave su isprave koje uživaju određeni stepen povjerenja u pravnom prometu. da bi stekle svojstvo izvršne isprave. U našem pravu je prihvaćen sistem ograničene kontrole stranih odluka čije se priznanje traži. Odluke stranog suda. (4) reciprocitet. faktura. zatim poravnanja iz upravnog postupka. Na osnovu vjerodostojne isprave u parničnom postupku se može tražiti izdavanje platnog naloga. Podobnost izvršne isprave za izvršenje. 80 privatne isprave na kojima je potpis obveznika ovjeren od nadležnog organa. a ako je izvršenje već sprovedeno. vrsta i obim obaveze. Kao titulus za izvršenje. 120 WWW. U tom slučaju povjerilac mora u redovnom postupku izdejstvovati izvršnu odluku. a samo ona potraživanja koja su utvrđena izvršnom ispravom mogu se ostvarivati prinudnim putem u izvršnom postupku. kao i poravnanja sklopljena pred arbitražama. Da bi bila priznata. svojstvo vjerodostojne isprave imaju: 78 javne isprave i isprave koje po posebnim propisima imaju značaj javnih isprava.WWW.BH-PRAVNICI. (2) predmet. dužnik. Izvršna isprava je podobna za izvršenje ako su u njoj naznačeni povjerilac. Vrste izvršnih isprava. (3) da je odluka pravosnažna i izvršna u zemlji u kojoj je donesena. te odluke donesene u prekršajnom postupku ako glase na ispunjenje novčane obaveze odnosno povrat stvari. Priznate odluke stranog suda izvršavaju se na isti način kao i domaće odluke. Razlikuju se formalno-pravna i materijalno-pravna podobnost. koji ima svojstvo izvršne isprave. moraju prethodno biti priznate. izvršne isprave drugih organa. Međutim. vrsta. Ovdje spadaju i odluke arbitraža. 81 mjenica i ček itd. U sudske izvršne isprave spadaju kondemnatorne odluke iz parničnog i vanparničnog postupka. 79 izvodi iz ovjerenih poslovnih knjiga. kao i sudska poravnanja.BH-PRAVNICI. dužnik ima na raspolaganju pravna sredstva kojima može spriječiti sprovođenje izvršenja. te (3) vrijeme ispunjenja obaveze. Domaće se dijele na sudske. ne upuštajući se u razmatranje osnovanosti tog prigovora. zatim odluke u krivičnom postupku koje se odnose na imovinsko-pravna potraživanja. novčane kazne i troškove postupka. odluka mora ispunjavati 4 uslova: (1) da se ne radi o predmetu u isključivoj nadležnosti domaćeg suda. Formalno-pravna podobnost postoji ako su u ispravi naznačeni: (1) povjerilac i dužnik. a neće se upuštati u ispitivanje osnovanosti potraživanja koje se prinudno ostvaruje. Međutim. te predmet. kako bi ostvario svoje potraživanje. Zakon uz određene uslove daje i mogućnost da se izvršenje traži neposredno na osnovu vjerodostojne isprave. Izvršne isprave se dijele na domaće i inostrane. obim i vrijeme ispunjenja obaveze. te vjerodostojne isprave kao izvršne isprave. (2) da je udovoljeno načelu kontradiktornosti.

Poravnanje sklopljeno pred sudom ili upravnim organom ima svojstvo konačnosti. ovjerenom ispravom ili pravosnažnom sudskom odlukom donesenom u parničnom postupku. Izvršni postupak se pokreće prijedlogom u kome moraju biti naznačeni: povjerilac i dužnik. Ako je izvršni naslov sudska presuda. kad se odluka više ne može pobijati redovnim pravnim lijekom. drugi uslov je dospjelost potraživanja koje je njime utvrđeno. dospjelost postoji u trenutku donošenja presude jer sud može presudom naložiti izvršenje obaveze samo ako je ona dospjela do okončanja glavne rasprave. Ovom klauzulom se zvanično potvrđuje da je izvršna isprava podobna za izvršenje. tj. povjerilac iz izvršne isprave je ovlašten da traži izvršenje tek ako je uslov ispunjen. U ulozi povjerioca u izvršnom postupku može se pojaviti lice koje ima položaj ovlaštenika u izvršnoj ispravi. a zaključkom se rješavaju pitanja upravljanja postupkom. dospjelost potraživanja se mora posebno dokazati. Ulaganjem pravnog lijeka paricioni rok se prekida. Posebne pretpostavke za izvršenje Prijedlog za izvršenje. 2) da je protekao rok za dobrovoljno izvršenje dužnikove obaveze (paricioni rok) – po pravilu paricioni rok iznosi 15 dana. a u č3) ekovnim i mjenič4) nim predmetima 8.COM Materijalno-pravna podobnost zavisi od vrste izvršne isprave. Vjerodostojne isprave kojima se priznaje svojstvo izvršnog naslova su podobne za izvršenje kad je dospjelo potraživanje koje se dokazuje tom ispravom. odnosno ako je on izvršio svoju obavezu prema dužniku ili je spreman da je izvrši. Potvrdu izvršnosti na izvršnu ispravu stavlja organ koji je o potraživanju odlučio u prvom stepenu. Ako se prijedlog za izvršenje podnosi sudu koji je donio prvostepenu odluku na osnovu koje se traži izvršenje. a u ulozi dužnika lice koje ima položaj obveznika u istoj ispravi.BH-PRAVNICI. odnosno pravosnažnosti. Ako su izvršnom ispravom utvrđene uslovne ili uzajamne obaveze. odluka ne mora imati klauzulu izvršnosti. Legitimacija stranaka. Potvrda (klauzula) izvršnosti. Rješenjem se odlučuje o pravima stranaka i drugih učesnika. poravnanje ili vjerodostojna isprava. tj. obaveza dužnika. Dospjelost se dokazuje zapisnikom o poravnanju. izvršna ili vjerodostojna isprava kao titulus za izvršenje.BH-PRAVNICI. Da bi poravnanje bilo i izvršno. Dospjelost potraživanja. te sredstva i predmet izvršenja ako se radi o novčanim potraživanjima.WWW. ODLUKE U IZVRŠNOM POSTUPKU U izvršnom postupku odluke se donose u formi rješenja i zaključka. Sud po službenoj dužnosti pazi da li je dospjelo potraživanje radi čijeg se ostvarenja pokreće izvršni postupak. Potvrdu izvršnosti na odluku povremene (ad hoc) arbitraže stavlja sud koji bi bio prvostepeno nadležan da nije bila ugovorena arbitraža. da li je titulus za izvršenje odluka.COM . 64. Rješenje o izvršenju 121 WWW. 62. Ako je titulus za izvršenje sudsko poravnanje ili vjerodostojna isprava. 61.1. Odluka je izvršna ako ispunjava 2 uslova: 1) da je pravosnažna – odluka postaje pravosnažna u trenutku nastupanja formalne pravosnažnosti.3.

O prigovoru sud odlučuje rješenjem. o prigovoru odlučuje prvostepeni sud. izvršna isprava. Rješenje o izvršenju dostavlja se povjeriocu i dužniku. 63. Ako nije mjesno nadležan. Prigovor dužnika.COM .BH-PRAVNICI. Dakle. e) Nedostaci u pravnom aktu – ako je odluka na osnovu koje je doneseno rješenje o izvršenju ukinuta. rješenje mora biti obrazloženo. PRAVNI LIJEKOVI Redovni pravni lijekovi su prigovor i žalba. treba istaći: a) Nenadležnost suda koji je donio rješenje o izvršenju. istekao rok u kome se po zakonu može predložiti izvršenje). g) Nedostaci koji se tičh) u potraživanja – ako se potraživanje ugasilo. Među razlozima za prigovor koji su primjerice navedeni u Zakonu. prigovor ne odlaže izvršenje. Prigovor Prigovor je isključivi pravni lijek koji se ulaže protiv rješenja o izvršenju. Ako se rješenjem određuje izvršenje na pokretnim stvarima. predmet dostavlja nadležnom sudu. a vanredni je ZZZ federalnog. koje može sa ili bez zakazivanja ročišta. Postoje 2 osnovna oblika prigovora: prigovor dužnika i prigovor trećeg lica. dužnik. c) Nedostaci koji se tičd) u legitimacije stranaka.BH-PRAVNICI. Ako se prijedlog za izvršenje odbija. Bitna obilježja prigovora su remonstrativnost. 65. Protiv rješenja o upućivanju na parnicu žalba nije dopuštena. nastupila zastarjelost ili je povjerilac odgodio ispunjenje za vrijeme koje još nije isteklo. Dakle. Uloženi prigovor sam po sebi (neovisno od njegove osnovanosti) za posljedicu ima poništaj rješenja o izvršenju i svih radnji koje su mu prethodile. Žalbom se pobija samo odluka o troškovima izvršenja. prigovor se može podnijeti ako se zasniva na činjenici koja se odnosi na samo potraživanje. a rok za njegovo podnošenje je 8 dana. sud bez upuštanja u osnovanost prigovora stavlja doneseno rješenje van snage i ako je mjesno nadležan nastavlja postupak kao povodom prigovora protiv platnog naloga.WWW. i) Nedostaci koji se tičj) u predmeta i sredstava izvršenja (egzistencijalni minimum).COM Rješenjem sud može prijedlog za izvršenje usvojiti odnosno odbiti u potpunosti ili djelimično. ono se dužniku dostavlja prilikom preduzimanja prve izvršne radnje (popis stvari). sud će rješenjem uputiti dužnika na parnicu ili neki drugi postupak. a u mjeničnim i čekovnim stvarima u roku od 3 dana. koji u istom roku (8 dana) može podnijeti prigovor na prigovor.1. obaveze dužnika i sredstvo i predmet izvršenja. b) Nedostaci u procesnim pretpostavkama za izvršenje (isprava nema svojstvo izvršne isprave. Prigovor dužnika protiv rješenja o izvršenju na osnovu vjerodostojne isprave može se podnijeti u roku od 8 dana. kako bi se onemogućilo da dužnik osujeti izvršenje. a ta činjenica je nastupila nakon rješenja o izvršenju. poništena ili preinačf) ena ili je poravnanje stavljeno van snage. odluka u ispravi nije izvršna. odnosno kantonalnog tužioca. Uloženi prigovor se dostavlja suprotnoj strani – povjeriocu. nesuspenzivnost i prekluzivnost. Opozicioni prigovor i tužba. U rješenju o izvršenju moraju biti naznačeni povjerilac. Nakon isteka ovih rokova. a rješenje kojim se odbija prijedlog za izvršenje dostavlja se samo povjeriocu. U slučaju spora o činjeničnim pitanjima. 122 WWW. Naprijed navedeni razlozi za prigovor dužnika nazivaju se opozicionim.

Postupak po prigovoru. 85 da nije nastupila pravna sukcesija. da je izvršenje predloženo na predmetima koji su izuzeti od izvršenja. Prigovor se može podnijeti do okončanja izvršnog postupka.BH-PRAVNICI. 4. može podnijeti prigovor i tražiti da se izvršenje na tim predmetima proglasi nedopuštenim. ili je izvršenje na tim predmetima ograničeno. ako osporava pravo trećem licu. Prema tome. sud će podnosioca prigovora uputiti da u određenom roku pokrene parnicu protiv povjerioca radi proglašenja da je izvršenje na tom predmetu nedopušteno. 66. a tiču se njenih svojstava. a njegov suvlasnički dio ne prelazi više od ˝ vrijednosti stvari.WWW. 86 da se tražilac sasvim odrekao prava na traženje izvršenja ili da nije isteklo vrijeme na koje se odrekao traženja. Opugnacioni razlozi za ulaganje prigovora su oni koji se odnose na dopustivost donošenja rješenja o izvršenju. 3. Ako je izvršenik izgubio mogućnost da opugnacione razloge iznese u prigovoru. Upućivanje trećeg lica na parnicu dovodi do podizanja tzv. Međutim. Obustava izvršenja Razlozi za obustavu su prvenstveno nedostaci koji se tiču procesnih pretpostavki. on ima pravo biti namiren iz iznose dobijenog prodajom prije vjerovnika i prije naknade troškova izvršnog postupka. poništena ili preinačena. koja se ulaže protiv povjerioca u izvršnom postupku. Izlučnom tužbom može biti obuhvaćen i dužnik. U tom slučaju su povjerilac i dužnik suparničari na pasivnoj strani. opugnacionoj tužbi kojom pokreće samostalnu parnicu.izlučne tužbe.COM . 2.1. Bitno je istaći neovisnost opozicionog prigovora od opozicione tužbe. s tim da položi iznos koji odgovara vrijednosti dužnikovog dijela u toj stvari. OBUSTAVA I ODLAGANJE IZVRŠENJA 64. Bitno je istaći da su opozicioni razlozi nastali nakon donošenja izvršnog naslova i to onda kad se izvršenik u prethodnom sudskom postupku više nije mogao na njih pozivati usljed zabrane beneficium novorum. koji se mogu preduzeti odvojeno. Opugnacioni razlozi su npr: 84 da nisu nastupile činjenice od kojih zavisi dospjelost ili izvršnog zahtjeva. on ima mogućnost da ih istakne u tzv. kad po prigovoru 123 WWW. Ako se povjerilac ne izjasni o prigovoru ili se usprotivi prigovoru. Sud će obustaviti izvršenje i zbog nedostataka koji se tiču izvršnog potraživanja. a ako to učini bezuspješno. Treće lice ne može zahtijevati da se izvršenje proglasi nedopuštenim ako je on suvlasnik na pokretnoj stvari koja je predmet izvršenja. Opugnacioni prigovor i tužba.COM jer se odnose na materijalnopravno potraživanje povjerioca protiv dužnika. opozicioni prigovor će izvršenik uložiti protiv rješenja o izvršenju. bez obzira na postojanje izvršne isprave i postojanje potraživanja. da je izvršna isprava pravosnažno ukinuta. Svako treće lice koje tvrdi da u pogledu predmeta izvršenja ima takvo pravo koje na tim predmetima sprečava izvršenje. pošto ovi razlozi po pravilu nastaju tek nakon postanka izvršne isprave. da je nenadležan. onda može ulaganjem tzv.opozicione tužbe pokrenuti samostalnu parnicu. Sud će ukinuti rješenje i obustaviti postupak kad utvrdi: 1. Također može zahtijevati da mu se ustupi predmet izvršenja. da ne postoji stvarna legitimacija stranaka. ili je ukinuta potvrda izvršnosti. Sud dostavlja prigovor povjeriocu sa pozivom da se o njemu izjasni u roku od 8 dana. Vrijeme nastanka okolnosti koje ometaju izvršenje nije relevantno kod opugnacionih prigovora. Prigovor trećeg lica.BH-PRAVNICI.

Na prijedlog dužnika do odlaganja izvršenja može doći iz svih razloga iz kojih bi provođenje izvršenja bilo spriječeno ako dužnik upotrebom pravnih sredstava uspije dokazati njihovo postojanje.2. Do odlaganja po pravilu dovode isti razlozi koji dovode do obustave postupka ako se njihovo postojanje utvrdi kao evidentno. sud će o tome obavijestiti povjerioca. Ako je izvršenje već počelo.obustave izvršenja) na predmetima koji nisu vlasništvo izvršenika. Izlučna tužba je tužba trećeg lica radi izlučenja od izvršnog postupka (tj. a izvršenje još nije počelo. a dužnik se protivi odlaganju. 88 ako je povjerilac u prijedlogu za izvršenje tražio samo mjere obezbjeđenja kao što su popis i procjena pokretnih stvari. Pod aktivnim držanjem ovdje se misli na povlačenje prijedloga za izvršenje. koji može podnijeti novi prijedlog za izvršenje. a izvršenik ih drži sine causa. na prijedlog povjerioca. svrsishodno odložiti izvršenje dok se ne utvrdi da li takve okolnosti postoje ili ne: ako postoje. prijedlog povjerioca će biti odbijen. Obustava kao posljedica dispozitivnih radnji povjerioca. postupak će biti obustavljen. Odlaganje izvršenja Pojam. 124 WWW. Sud i u drugim slučajevima može odložiti izvršenje ako za to postoje opravdani razlozi. Zbog toga je u slučaju vjerovatnoće postojanja takvih razloga.WWW. a u roku od dalja 3 mjeseca ne zatraži izvršenje. Ako povjerilac ne predloži da se popis ponovo sprovede. Razlozi za odlaganje izvršenja na prijedlog dužnika su primjerice navedeni u Zakonu. dužnika. Povjerilac može svojim aktivnim ili pasivnim držanjem izazvati obustavu izvršenja. koje za direktnu posljedicu ima obustavu postupka. postoji više situacija u izvršnom postupku gdje se na osnovu pasivnog držanja povjerioca prezumira da on ne želi nastavak postupka i postupak se obustavlja. tj. Ako odlaganje predlaže povjerilac. 90 ako povjerilac ne predloži održavanje drugog ročišta za prodaju pokretnih stvari. 89 ako pri popisu pokretnih stvari nisu pronađene stvari na kojima se može sprovesti izvršenje. zabrana potraživanja i sl. a povjerilac svoju obavezu nije ispunio.BH-PRAVNICI. c) ako je dužnik podnio prijedlog za ukidanje potvrde izvršnosti. Obustava kao posljedica izlučne tužbe trećeg lica. sud će obustaviti izvršenje.COM . Povlačenje prijedloga nema štetnih posljedica za povjerioca. Odlaganje izvršenja je vrsta zastoja u izvršnom postupku. Sud odlučuje o odlaganju na osnovu prijedloga učesnika u izvršnom postupku. odnosno trećeg ročišta za prodaju nekretnina. Kad je u pitanju pasivno držanje povjerioca. d) ako se radi o uzajamnoj obavezi. e) ako dužnik zahtijeva da se otklone nepravilnosti učf) injene pri provođenju izvršenja. b) ako je protiv odluke na osnovu koje je određeno izvršenje izjavljen vanredni pravni lijek ili je podnesena tužba za poništaj arbitražne presude.COM dužnika utvrdi da se to potraživanje ugasilo na osnovu određenih činjenica ili postoje drugi nedostaci koji sprečavaju ostvarenje potraživanja prinudnim putem. Npr: 87 ako povjerilac ne predujmi troškove u roku koji mu se odredi. trećeg lica ili javnog tužioca. a ako ne nastaviće se sa sigurnijim izgledima za uspješno okončanje. sud je dužan da odloži izvršenje. 64.BH-PRAVNICI. To su: a) ako je dužnik protiv rješenja o izvršenju podnio prigovor ili tužbu.

Ako se povjerilac usprotivi prijedlogu. ako su dužniku i njegovoj porodici neophodni s obzirom na uslove okoline. a potraživanje koje ta isprava sadrži se već ugasilo ili je odluka iz te isprave pravosnažno ukinuta ili preinačena. Subjektivni rok za podnošenje prijedloga je 3 mjeseca. Taj prijedlog se može podnijeti u 4 slučaja: 1. sud može odluku o odlaganju usloviti polaganjem jemstva. Dakle. Rješenjem kojim usvaja prijedlog sud nalaže povjeriocu da u roku od 15 dana dužniku vrati ono što je dobio izvršenjem.COM Na prijedlog trećeg lica sud će odgoditi izvršenje ako nađe da bi to lice pretrpilo znatniju štetu. hladnjak i sl). Opća razmatranja Razlikuju se 2 vrste izvršenja: izvršenje radi ostvarenja novčanih i radi ostvarenja nenovčanih potraživanja. a njenim izvršenjem bi mogle nastupiti neotklonjive posljedice.BH-PRAVNICI. 66. Prijedlog za protivizvršenje sud dostavlja povjeriocu uz poziv da se o njemu izjasni u roku od 8 dana. ako je rješenje o izvršenju pravosnažno ukinuto ili preinačeno. SPROVOĐENJE IZVRŠENJA 66. poništena ili stavljena van snage. na nekretninama. Izuzeci od izvršenja na pokretnim stvarima su: 100 predmeti lične upotrebe (odjeća. Javni tužilac je ovlašten zahtijevati odlaganje izvršenja odluke ako utvrdi da postoji osnov za ulaganje ZZZ protiv te odluke. Prijedlogom za protivizvršenje dužnik zahtijeva da mu povjerilac vrati ono što je dobio izvršenjem. 68. Posljedice odlaganja. ako je proglašeno nedopuštenim izvršenje koje je sprovedeno na novčanim potraživanjima koja se vode na računu kod banke (ZPP). Izvršenje radi naplate novčanog potraživanja Predmet izvršenja je imovina dužnika. Kao i kod odlaganja po prijedlogu dužnika. Dužnik može tužbu podnijeti i prije isteka navedenih rokova ako se prijedlog za protivizvršenje odnosi na predmete u pogledu kojih su nastupile takve pravne ili stvarne promjene da vraćanje više nije moguće. 125 WWW. štednjak. obuća i sl). Sud po okolnostima slučaja određuje vrijeme na koje se odlaže izvršenje. ono što je povjerilac stekao na osnovu takvog izvršenja stečeno je bez osnova.1.WWW. Postupak po prijedlogu. Po pravilu je to svaka dužnikova stvar ili imovinsko pravo koji nisu Zakonom izuzeti od izvršenja. 67. sud će donijeti odluku nakon održanog ročišta. PROTIVIZVRŠENJE Protivizvršenje je ustanova kojom se otklanjaju posljedice izvršenja na osnovu izvršne isprave. ako je izvršna isprava pravosnažno ukinuta.COM . 2. na novčanim potraživanjima. stvari za domaćinstvo (suđe. Odlaganje ima posljedice prekida u parničnom postupku. 3.BH-PRAVNICI. 4.2. preinačena. a objektivni 1 godina. namještaj. ako je dužnik u toku izvršenja izmirio svoju obavezu – tada je povjerilac 2 puta naplatio isto potraživanje. Po isteku tog vremena postupak se nastavlja po službenoj dužnosti. Izvršenje radi novčanih potraživanja se dalje dijeli na nekoliko vrsta: izvršenje na pokretnim stvarima. Rokovi su prekluzivni i njihovim istekom dužniku preostaje mogućnost da podnese tužbu iz osnova neosnovanog bogaćenja. na javnim sredstvima.

kao i sjeme i hrana za stoku za 4 mjeseca. lična pisma. poljoprivredne mašine i druga oruđa za rad koja su dužniku poljoprivredniku neophodna za izdržavanje. Sredstva izvršenja. Pod sredstvima za izvršenje se podrazumijeva skup izvršnih radnji kojima se provodi izvršenje. rudno blago i druga prirodna bogatstva. 108 poštanska pošiljka ili novčana doznaka prije nego što se uruči.BH-PRAVNICI. mašine i drugi predmeti koji su dužniku neophodni za obavljanje samostalne zanatske djelatnosti. te sirovine i pogonsko gorivo za 3 mjeseca. Kuća dužnika koji nije poljoprivrednik nije izuzeta od izvršenja. sirovine i poluproizvodi namijenjeni za iste potrebe. naknade štete zbog smanjenja radne sposobnosti. 126 WWW. 107 pomagala koja su osobi sa tjelesnim nedostacima neophodna za obavljanje životnih funkcija. vjenčani prsten. odlučuje sud u izvršnom postupku. Primanja po osnovu odlikovanja i priznanja. 106 odlikovanja i priznanja.WWW. 102 radna i rasplodna stoka. Ako se provodi radi ostvarenja privilegovanih potraživanja.BH-PRAVNICI. Novčana potraživanja koja su potpuno izuzeta od izvršenja su: 4. Predmet izvršenja ne mogu biti: 119 stvari izvan prometa (res extra commercium). privremene nezaposlenosti. Ako dužnik prima samo zajamčenu (minimalnu) platu u skladu sa zakonom. naknada za rad osuđenika u KP domu. primanja po osnovu zakonskog izdržavanja. U slučaju prigovora dužnika da mu je sredstvo na kome se predlaže izvršenje neophodno za obavljanje djelatnosti. Od vrste predmeta izvršenja kao objekta zavisi koje sredstvo će biti primijenjeno. i to samo u obimu neophodnom za izdržavanje njega i lica koja je po zakonu dužan izdržavati. srazmjerno vremenu do slijedećeg primanja. te primanja vojnika i pitomaca vojnih škola. prenos novčanog potraživanja. a to su: prodaja pokretnih stvari.COM 101 hrana i ogrijev za 6 mjeseci. zbog tjelesnog oštećenja. unovčavanje drugih imovinskih prava i prenos sredstava koja se vode na računu kod banke. rukopisi i drugi slični spisi dužnika. državne i javne sigurnosti. Od izvršenja je izuzeta i kuća za stanovanje poljoprivrednika sa dvorištem. Nekretnine su izuzete od izvršenja samo ako je dužnik poljoprivrednik. 6.COM . 120 naoružanje i oprema vojske. 7. 103 alat. izvršenje se može provesti do 1/2 plate. 104 knjige i drugi predmeti koji su dužniku potrebni za obavljanje naučne. kao i sredstva. osim za potraživanja po osnovu izdržavanja. stipendije. Posebna izuzimanja od izvršenja. 121 novčana sredstva na bankovnom računu DPZ i njenih organa koja su neophodna za obavljanje njihovih osnovnih zadataka. izvršenje radi ostvarenja privilegovanih potraživanja se sprovodi do 1/3. 5. prodaja nekretnina. Primanja po osnovu putnih troškova i dnevnica. 105 gotovina dužnika koji ima stalna mjesečna primanja niža od iznosa koji je zakonom izuzet od izvršenja. a za ostala potraživanja do Ľ plate. po osnovu socijalne pomoći. Primijeniti se mogu zamo sredstva izvršenja određena Zakonom. umjetničke i druge profesionalne djelatnosti. Ograničenje izvršenja na novčanim potraživanjima postoji kod izvršenja na penziji i plati. dječijeg dodatka. te porodične slike. a po drugom osnovu do 1/3.

a povjerioci se namiruju po principu prior tempore potior iure. vrijednosni papiri i dragocjenosti se predaju u sudski depozit. Ako je popis izvršen u korist više povjerilaca. Sredstva izvršenja na novčanom potraživanju dužnika su zabrana i prenos potraživanja. Eventualni višak se predaje dužniku. Popis proizvodi građanskopravne i krivičnopravne posljedice. vodeći računa da se postigne najbolje unovčenje stvari. osim ako je sud odredio da procjenu izvrši vještak. lice prema kojem izvršni dužnik ima određeno potraživanje koje je predmet izvršenja. te na kraju glavno potraživanje. ali će na prijedlog povjerioca sud od njega zatražiti da se izjasni o priznanju potraživanja (da li ga priznaje i u kom obimu. prioritet se određuje prema danu kad je popis izvršen. Zabrana potraživanja je izvršna radnja kojom se s jedne strane zabranjuje dužnikovom dužniku da to potraživanje isplati izvršnom dužniku. Kupac je dužan odmah položiti cijenu i preuzeti stvari. Način prodaje određuje sud. sud bez održavanja ročišta donosi rješenje da se iz iznosa dobivenog prodajom stvari prvo namire troškovi izvršnog postupka. i u slučajevima kad su popisane stvari podložne bržem kvarenju ili postoji opasnost od znatnog pada cijena. Popisuju se stvari dužnika koje se nalaze u njegovom posjedu i u posjedu povjerioca. Zabrana je provedena danom dostavljanja rješenja o izvršenju dužnikovom dužniku. Popisane stvari se ostavljaju na čuvanje dužniku. ali tada se procjena vrši o trošku predlagača. Ako je popis izvršen istovremeno u korist više povjerilaca. O popisu i procjeni se sačinjava zapisnik. Stvari u posjedu trećeg lica se mogu popisati samo uz pristanak tog lica. 127 WWW. izvršni dužnik i dužnikov dužnik. onda se prioritet određuje prema danu kad je prijedlog za izvršenje primljen u sudu. redoslijedom kojim su stekli založno pravo na popisanoj stvari. Gotovina. Ako tog pristanka nema. ali mu ne pripadaju prava na osnovu pravnih i stvarnih nedostataka stvari. I stranka može predložiti da procjenu izvrši vještak. Neposrednom pogodbom se obično prodaju stvari manje vrijednosti. Izuzetak postoji ako dužnik pristaje da se prodaja izvrši ranije. sud može na povjerioca prenijeti pravo na predaju stvari. Ako se namiruje samo jedan povjerilac.WWW. Istovremeno sa popisom.COM Izvršenje na pokretnim stvarima ostvaruje se primjenom slijedećih izvršnih radnji: popis i procjena stvari. Između dana popisa i dana prodaje mora proteći najmanje 15 dana. predstavlja krivično djelo. Krivičnopravna posljedica se sastoji u tome što raspolaganje dužnika popisanim stvarima suprotno zabrani. te da li je ono uslovljeno nekom protivčinidbom izvršnog dužnika). Kod ovog izvršenja razlikuju se 3 lica: izvršni povjerilac. Protiv ovog rješenja dužnikov dužnik nema pravo žalbe. Popis je prva izvršna radnja. prodaja stvari i namirenje povjerioca iz iznosa dobivenog prodajom. Stvari se popisuju u obimu neophodnom za namirenje povjerioca i troškove postupka. Građanskopravna posljedica je sticanje založnog prava povjerioca na popisanim stvarima.BH-PRAVNICI. sud obavezno zakazuje ročište. Prodaja stvari vrši se tek nakon što je rješenje o izvršenju postalo pravosnažno. zatim troškovi navedeni u izvršnoj ispravi i kamata od dana unovčenja stvari. tj. povjerioci istog reda se namiruju srazmjerno visini potraživanja. Kupac preuzimanjem postaje vlasnik. Ako se namiruje više povjerilaca.COM . Namirenje povjerilaca. a s druge strane se zabranjuje izvršnom dužniku da naplati to potraživanje i da njime raspolaže na bilo koji način. s tim što se na njima vidljivo označava da su uzete u popis. Redoslijed namirenja troškova i glavnog potraživanja je isti kao i kod jednog povjerioca.BH-PRAVNICI. službeno lice vrši i procjenu. Ako se iz prodajne cijene ne mogu potpuno namiriti. Prodaja se može vršiti na 2 načina: neposrednom pogodbom i javnim nadmetanjem.

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Na vrijednosnim papirima koji se prenose indosamentom ili za potraživanja za čije je ostvarenje potreban taj papir, zabrana potraživanja se provodi na način što službeno lice oduzima papir od dužnika i predaje ga sudu. Na štednom ulogu kod banke zabrana se može postići i bez oduzimanja štedne knjižice od dužnika. Banka će na zahtjev suda dostaviti sudu podatke o štednom ulogu dužnika, a ne smije obavještavati dužnika da su podaci traženi. Dužniku se rješenje o zabrani dostavlja tek kad banka obavijesti sud da je izvršena zabrana potraživanja dužnika. Zabrana potraživanja obezbijeđenog založnim pravom upisanim u javnu knjigu postiže se upisom potraživanja u tu knjigu. Upis se vrši po službenoj dužnosti. Ako ima više povjerilaca, redoslijed prvenstva određuje se prema vremenu upisa. Pravne posljedice zabrane. Povjerilac stiče založno pravo na dužnikovom potraživanju i na kamatama koje na to potraživanje dospijevaju nakon zabrane. Ako je više povjerilaca, red prvenstva se određuje prema danu prijema prijedloga za izvršenje u sudu. Ako su prijedlozi za izvršenje primljeni istog dana, imaju isti red prvenstva. Ako je povjerilac u prijedlogu za izvršenje tražio samo zabranu, a ne i prenos novčanog potraživanja dužnika, obavezan je da u roku od 3 mjeseca od dana kad je obaviješten o zabrani podnese i prijedlog za prenos potraživanja. Ako to ne učini, sud će obustaviti postupak. Prenos potraživanja na povjerioca je izvršna radnja kod izvršenja na potraživanju dužnika, obzirom da zabranom potraživanja povjerilac stiče samo založno pravo. Prenos potraživanja određuje sud rješenjem koje se može donijeti tek nakon što je postalo pravosnažno rješenje o zabrani potraživanja. Međutim, u sudskoj praksi sud istim rješenjem o izvršenju određuje i zabranu i prenos potraživanja. Prenos je sproveden kad se rješenje o prenosu dostavi dužnikovom dužniku. Prenos potraživanja zasnovanog na vrijednosnom papiru je izvršan kad sud stavi na taj papir izjavu o prenosu i papir sa tom izjavom preda povjeriocu. Dužnik je obavezan da povjeriocu na kojeg je preneseno potraživanje pruži potrebna objašnjenja i ustupi isprave potrebne radi ostvarenja potraživanja. S druge strane povjerilac na zahtjev dužnika polaže jemstvo da će isprave vratiti nakon ostvarenja potraživanja. Vrste: Razlikuju se 2 vrste prenosa: prenos radi naplate i prenos umjesto isplate. Kod prenosa radi naplate ne prenosi se samo potraživanje, već samo određena ovlaštenja koja iz njega proizilaze, a prvenstveno ovlaštenje na naplatu potraživanja. Pravo na naplatu uključuje i pravo na preduzimanje svih radnji potrebnih za očuvanje i ostvarenje prenesenog potraživanja, kao i prava u vezi sa zalogom datim za osiguranje tog potraživanja. Izvršni povjerilac osim prava ima i obavezu da preduzima pomenute radnje i izvršnom dužniku odgovara za štetu nastalu zbog njihovog propuštanja. Izvršni povjerilac stiče i pravo da ostvarenje prenesenog potraživanja traži u parnici protiv dužnikovog dužnika. U takvom slučaju je dužan da o parnici obavijesti izvršnog dužnika koji može stupiti u parnicu. Međutim, izvršni dužnik je zadržao položaj povjerioca. Zbog toga izvršni povjerilac, na kojeg je izvršen prenos radi naplate, ne može raspolagati potraživanjem – ne može na teret izvršnog dužnika zaključiti poravnanje, oprostiti dug niti sklopiti ugovor o arbitraži sa dužnikovim dužnikom. Bitno je napomenuti da se prenosom potraživanja položaj dužnikovog dužnika ne može pogoršati. Prenos umjesto isplate kao sredstvo izvršenja ima iste pravne posljedice kao cesija u obligacionom pravu. Dakle, na izvršnog povjerioca prelazi potraživanje sa svim sporednim pravima. Prenosom potraživanja

128

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
umjesto isplate ostaje odgovornost izvršnog dužnika za istinitost i naplativost potraživanja po pravilima obligacionog prava. Bitno je naglasiti da prenos umjesto isplate za povjerioca nosi veći rizik od prenosa radi naplate. Prenosom umjesto isplate izvršni povjerilac se smatra namirenim u visini izvršenog prenosa, bez obzira da li je i stvarno naplatio preneseno potraživanje, odnosno da li će ga uopće naplatiti. Dužnikov dužnik npr.može biti insolventan ili jednostavno nespreman da udovolji svojoj obavezi. Izvršenje na plati. Ovdje je dužnikov poslodavac u poziciji dužnikovog dužnika. Rješenjem o izvršenju se prvo određuje zabrana na platu u određenom dijelu, a zatim se dužnikovom poslodavcu nalaže da novčani iznos za koji je određeno izvršenje isplati izvršnom povjeriocu. Ako ima više povjerilaca koji ne mogu biti u cjelosti podmireni, izvršenje se provodi srazmjerno visini njihovih potraživanja. U slučaju da dužnik promijeni poslodavca, rješenje o izvršenju ga "prati", jer je prethodni poslodavac obavezan da rješenje proslijedi novom poslodavcu i o tome obavijesti sud. Ako prethodnom poslodavcu nije poznat novi poslodavac dužnika, obavijestiće sud koji će podatke o tome zatražiti od izvršnog povjerioca. Ako prethodni poslodavac propusti izvršiti navedene obaveze, odgovara za štetu koju zbog toga trpi izvršni povjerilac. Isto tako, ako poslodavac propusti da izmiri obaveze iz rješenja o izvršenju na plati, izvršni povjerilac može protiv njega ustati tužbom. Kad je u pitanju odnos između administrativne i sudske zabrane, administrativna zabrana će imati prvenstvo ako je založno pravo radi ostvarenja tog potraživanja zasnovano prije založnog prava radi ostvarenja sudske zabrane. Izuzetak od ovog pravila postoji u slučajevima sudskog ostvarenja privilegovanih potraživanja: po osnovu zakonskog izdržavanja, naknade štete nastale narušenjem zdravlja, gubitkom ili umanjenjem radne sposobnosti ili naknade štete po osnovu izgubljenog izdržavanja zbog smrti davaoca izdržavanja. Administrativna zabrana nema uticaja na ostvarenje ovih potraživanja. Izvršenje na drugim potraživanjima i pravima sprovodi se primjenom sredstava za izvršenje koja su najadekvatnija za ostvarenje konačnog cilja izvršenja s obzirom na prirodu i karakter svakog od ovih potraživanja ponaosob. Na potraživanju dužnika da mu se isporuče pokretne stvari ili nekretnine prvo se primjenjuje zabrana potraživanja, zatim prenos radi naplate na izvršnog povjerioca, i na kraju prodaja stvari. Ako dužnikov dužnik ne želi dobrovoljno predati stvari, izvršni povjerilac može ustati tužbom i zahtijevati predaju. Izvršenje na drugim imovinskim pravima (npr.patent, plodouživanje i sl), izvršenje se provodi zabranom tog prava i njegovim unovčavanjem (prodajom kao i kod pokretnih stvari). Sredstva izvršenja na nekretninama. Kad povjerilac u prijedlogu za izvršenje traži da se izvršenje sprovede na nekretnini dužnika, obavezan je da podnese izvadak iz zemljišne knjige ili drugi dokaz da je dužnik vlasnik nekretnine. Izvršenje na nekretninama se provodi: zabilježbom rješenja o izvršenju u zemljišnu knjigu, utvrđenjem vrijednosti nekretnina, prodajom nekretnine i namirenjem povjerilaca iz iznosa dobijenog prodajom. Zabilježbom povjerilac stiče pravo na nekretnini ili pravo na namirenje. Ako ima više povjerilaca, redoslijed njihovog namirivanja odgovara redoslijedu sticanja založnog prava na nekretnini. Prvenstvo pritom imaju povjerioci čije založno pravo je ugovorom zasnovano. Nakon što rješenje o izvršenju postane pravosnažno, sud pristupa utvrđivanju vrijednosti nekretnine. Utvrđivanju će se pristupiti i ranije na zahtjev izvršnog povjerioca koji pristaje da snosi troškove ako izvršenje bude obustavljeno. Lica koja imaju prednost u odnosu na izvršnog povjerioca mogu predložiti da

129

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
se izvršenje obustavi ako utvrđena vrijednost nekretnine ne pokriva ni djelimični iznos njihovih potraživanja. O takvom prijedlogu odlučuje sud vodeći računa o načelima svrsishodnosti i socijalnosti. Prodaja nekretnine određuje se zaključkom koji se donosi nakon pravosnažnosti rješenja o utvrđivanju vrijednosti. Od objavljivanja zaključka na oglasnoj tabli suda, pa do dana prodaje mora proteći najmanje 30 dana, a zaključak se dostavlja strankama i drugim učesnicima postupka. Zaključkom se određuju način, uslovi, vrijeme i mjesto prodaje ako se prodaja odvija nadmetanjem. Prodaja se može obaviti na 2 načina: usmenim javnim nadmetanjem i neposrednom pogodbom, koja se sklapa u pismenoj formi preko firme za promet nekretnina ili preko službenog lica. Usmeno javno nadmetanje se obavlja na ročištu u zgradi suda, pred sudijom pojedincem. U nadmetanju mogu učestvovati samo lica koja su položila jemstvo u visini 10% utvrđene vrijednosti. Kao kupac se ne mogu javiti: dužnik, sudija, niti bilo koje drugo lice koje po službenoj dužnosti učestvuje u postupku prodaje, niti lica koja po zakonu ne mogu steći nekretninu koja je predmet izvršenja. Na prvom ročištu nekretnina se ne može prodati ispod utvrđene vrijednosti, a na drugom ročištu ispod 2/3 utvrđene vrijednosti. Između 2 ročišta mora proteći najmanje 30 dana. Stranke i založni povjerioci se mogu sporazumjeti da se nekretnina proda i ispod navedenih vrijednosti. Kupac je dužan položiti cijenu u roku određenom u zaključku o prodaji. U suprotnom će sud rješenjem oglasiti prodaju nevažećom i odrediti novu prodaju. Založno pravo na nekretnini se gasi danom pravosnažnosti rješenja o prodaji nekretnina. Kupac nekretnine i založni povjerilac se mogu sporazumjeti da založno pravo ostane, s tim da kupac preuzme dužnikov dug prema tom povjeriocu. U tom slučaju se kupovna cijena umanjuje za iznos preuzetog duga. Prodajom nekretnine se ne gase stvarne služnosti niti stvarni tereti koji su upisani u zemljišnoj knjizi prije prava založnih povjerilaca i prava izvršnih povjerilaca. Lične služnosti i ostali stvarni tereti se gase, uz obeštećenje za titulare ovih prava. Ako dođe do spora o visini naknade, naknadu će odrediti sud. Namirenje povjerilaca vrši se nakon pravosnažnosti rješenja o predaji nekretnine kupcu. Sud za diobu iznosa postignutom prodajom određuje ročište. O namirenju sud odlučuje rješenjem. Žalba odgađa izvršenje, njeno usvajanje moglo uticati na izvršenje. Iz prodajne cijene se prije svega namiruju tzv.prvenstvena potraživanja, a zatim: povjerioci na čiji prijedlog je određeno izvršenje, založni povjerioci, lica koja imaju pravo na naknadu za lične služnosti i stvarne terete, te DPZ za potraživanja dažbina. U prvenstvena potraživanja spadaju: (1) troškovi izvršnog postupka, (2) dažbine dospjele za prethodnu godinu i (3) privilegirana potraživanja. Povjerilac ili drugo lice koje se namiruje iz prodajne cijene može (ako je to od uticaja na njegovo namirenje), drugom osporavati postojanje potraživanja, njegovu visinu i red po kome se treba namiriti. Sud će lice koje je osporilo potraživanje uputiti na parnicu ako odluka zavisi od spornih činjenica, a ako se spor tiče pravnih pitanja odlučiće sam. Nedospjela potraživanja založnog povjerioca isplatiće se od dana donšoenja rješenja o namirenju do dana dospjelosti potraživanja. Iznos potraživanja koje je obezbijeđeno založnim pravom, a zavisi od uslova, stavlja se u sudski depozit i isplaćuje po ispunjenju uslova. Izvršenje na sredstvima na računu dužnika vrši se preko računa povjerioca kod banke. Povjerilac je dužan da u prijedlogu za izvršenje naznači banku kod koje se vode novčana sredstva njegovog dužnika, te broj dužnikovog i svog žiro računa.

130

WWW.BH-PRAVNICI.COM

trpljenje i propuštanje. ukoliko nisu neophodna za vršenje njegove djelatnosti. 137 pražnjenje i prodaju nekretnina. odlučiće sud u samom izvršnom postupku. Način sprovođenja izvršenja zavisi od vrste stvari (individualno određene ili generičke stvari) i od toga da li se stvari nalaze kod dužnika ili trećeg lica. Povjerilac čije je nenovčano potraživanje utvrđeno pravosnažnom presudom ima mogućnost da prije nego što pokrene izvršni postupak od suda zatraži da dužnika obaveže na plaćanje sudskih penala. U slučaju spora između stranaka o tome koja je količina sirovina i pogonskog materijala potrebna za mjesečnu proizvodnju ili koje stvari odnosno prava su nužni za obavljanje djelatnosti dužnika. dakle neće upućivati stranke na parnicu kao u drugim činjeničnim sporovima. Zakon reguliše izvršenje nenovčanih potraživanja koja imaju za predmet: 136 predaju i isporuku pokretnih stvari.COM . 140 upisivanje prava u javnu knjigu.BH-PRAVNICI. povjerilac može predložiti sudu da na njega prenese dužnikovo potraživanje prema trećem licu na predaju stvari. sud će donijeti jedno rješenje o izvršenju.BH-PRAVNICI. U suprotnom sud obustavlja postupak. tehnička unapređenja i druga prava. a ako to ne učini naplata će se obaviti redoslijedom kojim su dužnici navedeni u prijedlogu. 142 davanje izjave volje. Ako se stvari nalaze kod dužnika ili trećeg lica koje je voljno predati stvar. izvršenje se provodi na opći način: službeno lice oduzima stvari i uz potvrdu ih predaje povjeriocu. mazivo i sl) preko količine potrebne za jednomjesečnu prosječnu proizvodnju. Nakon toga na takvom potraživanju može predložiti izvršenje. 138 radnju. 139 vraćanje radnika na rad. Povjerilac može odrediti redoslijed dužnika u prijedlogu za izvršenje. 141 podjelu stvari.WWW.COM Izvršenje prema solidarnom dužniku. izvršenje se sprovodi tako što sud na prijedlog povjerioca ocjenjuje vrijednost stvari i rješenjem određuje da dužnik u određenom roku isplati povjeriocu iznos te vrijednosti. Izvršenje prema pravnom licu koje obavlja privrednu djelatnost može se izvršiti na svakom sredstvu podobnom da bude predmet izvršenja i to po slijedećem redoslijedu: 126 gotovina i hartije od vrijednosti. 129 druga obrtna sredstva koja nisu neophodna za vršenje djelatnosti. Predaja i isporuka pokretnih stvari. poluproizvodi za preradu i pogonski materijal (gorivo. Predaja određenih stvari. 131 osnovna sredstva dužnika. 66. 128 sirovine. Ako stvari nisu pronađene ni kod dužnika niti kod trećeg lica.3. Osnov za ovakvo traženje daje ZOO. Rok za podnošenje prijedloga je 8 dana. Sudski penali. Ako je u ulozi izvršnog dužnika više lica koja solidarno odgovaraju po izvršnoj ispravi. 130 patenti. 127 proizvodi namijenjeni prodaji. Ako se stvar nalazi kod trećeg lica koje istu nije voljno predati. 131 WWW. Izvršenje radi ostvarenja nenovčanih potraživanja Nenovčano potraživanje je svako potraživanje koje se ne sastoji u plaćanju novčanog iznosa.

Povjerilac ima i pravo na naknadu štete zbog toga što mu predaja odnosno isporuka stvari nije izvršena. a zatim upis povjeriočevog prava. U takvom slučaju sud može na prijedlog povjerioca odrediti da dužnik unaprijed položi iznos troškova. nekretninu predaje u posjed povjeriocu. Način izvršenja zavisi od toga da li je činidba zamjenjiva ili nezamjenjiva. Vraćanje radnika na rad sprovodi se na način na koji se sprovodi i izvršenje svih ostalih nezamjenjivih činidbi: izricanjem novčane kazne poslodavcu.COM . Upisivanje prava u javnu knjigu. izvršenje se provodi tako što sud ovlašćuje povjerioca da drugom licu povjeri izvršenje. Ako dužnik ponovo ne ispuni obavezu. obzirom da su one iste kao obaveza na nezamjenjivu činidbu. U tom slučaju. a na trošak dužnika. a na trošak dužnika. sud će na prijedlog povjerioca rješenjem naložiti dužniku da unaprijed položi sudu iznos potreban za nabavku stvari. Na opisani način sprovodi se i izvršenje obaveze na trpljenje i nečinjenje. kao prinudno sredstvo prema dužniku mogu se primijeniti samo novčane kazne. trpljenje ili nečinjenje. Pokretne stvari se predaju dužniku. a na trošak dužnika. određuje da se u javnoj knjizi izvrši odgovarajući upis. daje novi rok za ispunjenje obaveze i izriče novu kaznu u iznosu većem od prethodne. Zamjenjiva je kad je umjesto dužnika može izvršiti i neko drugo lice. sud mu izriče novčanu kaznu i ostavlja rok za plaćanje kazne i izvršenje obaveze. Ako se stvari ne pronađu kod dužnika ili trećeg lica. Ako dužnik ne postupi tako. Sud ovako postupa sve dok dužnik ne ispuni obavezu ili dok zbir izrečenih kazni ne dostigne desetostruki iznos prvoizrečene kazne. Ako dužnik nije upisan kao vlasnik nekretnine. Plaća se isplaćuje u iznosu koji bi radnik ostvario da je bio na radu. Ako dužnik ne postupi po tom rješenju. Naravno. Ako niko od ovih lica nije prisutan ili neće da primi stvari. a koja se nađe kod dužnika ili trećeg lica. sud će na njegov prijedlog procijeniti vrijednost stvari i rješenjem odrediti da mu dužnik u tom roku isplati iznos te vrijednosti. Izvršenje se sprovodi tako što mjesno nadležni sud koji vodi javnu knjigu za određenu nekretninu. stvari će biti predate trećem licu na čuvanje.WWW. Količina zamjenjivih stvari određene vrste koja je navedena u izvršnoj ispravi. oduzima se i predaje povjeriocu. povjerilac mora dokazati da je dužnik stekao vlasništvo na toj nekretnini. a u odsustvu dužnika njegovom punomoćniku ili odraslom članu porodice. pojverilac može na osnovu tog rješenja predložiti izvršenje protiv dužnika. a dužnik nije upisan kao vlasnik. Ako dužnik u zamjenjivoj činidbi neće da izvrši određenu radnju po izvršnoj ispravi. Sud će o tome obavijestiti dužnika.BH-PRAVNICI. povjerilac može tražiti ovlaštenje od suda da stvari u određenom roku nabavi na drugoj strani. Ispražnjenje i prodaja nekretnina. Ako je činidba nezamjenjiva. povjerilac u prijedlogu za izvršenje može zahtijevati da se prvo upiše pravo svojine na dužnika. ili da povjerilac izvrši sam tu radnju. založno pravo). Obaveza na radnju. Izvršenje se provodi tako što službeno lice nakon što udalji lica i ukloni stvari sa nekretnine. Ako dužnik u ostavljenom roku ne ispuni obavezu.BH-PRAVNICI. 132 WWW. povjerilac može predložiti izvršenje. Bitno je naglasiti da radnik ima pravo u izvršnom postupku tražiti da sud donese rješenje kojim će odrediti da poslodavac radniku isplati plaće dospjele od trenutka pravosnažnosti presude do trenutka vraćanja na rad.COM Isporuka zamjenjivih stvari. sud po službenoj dužnosti sprovodi izvršenje rješenja o izrečenoj novčanoj kazni. Ako se radi o upisu nekog drugog prava osim prava svojine (npr. Ako povjerilac učini vjerovatnim da nije mogao nabaviti stvari na drugoj strani. odrediti mu rok za prijem stvari nakon što podmiri troškove čuvanja i na kraju ga upozoriti da će u suprotnom stvari biti prodate i iz prodajne cijene namireni troškovi. izvršenje se može sprovesti ako povjerilac dokaže da je pravni prethodnik dužnika lice upisano kao vlasnik.

3. a protiv koje je dopušteno ponavljanje postupka. Ako način diobe nije određen izvršnom ispravom. 148 da povjerilac učini vjerovatnom opasnost usljed koje bi se ostvarenje potraživanja spriječilo ili znatno otežalo Prethodne mjere se mogu odrediti i na osnovu poravnanja-nagodbe zaključene pred sudom ili organom uprave. Smatra se da opasnost postoji ako je prijedlog za obezbjeđenje zasnovan na nekoj od slijedećih odluka: 2. 147 da odluka još nije postala pravosnažna ili izvršna. Obzirom da bi prinudno ostvarenje ove obaveze bilo teško postići bez dovođenja u pitanje integriteta ličnosti. te povjerilac ne mora dokazivati njenu vjerovatnost. Prethodne mjere Kao sredstvo obezbjeđenja primjenjuju se kad su ispunjene slijedeće pretpostavke: 146 da se radi o novčanom potraživanju koje je utvrđeno odlukom domaćeg organa. SREDSTVA OBEZBJEĐENJA U sredstva obezbjeđenja spadaju: založno pravo na nekretninama. 133 WWW. 3. Izvršenje se provodi fizičkom diobom ili prodajom zajedničke stvari. kao i na osnovu platnog naloga izdatog na osnovu čeka ili mjenice.BH-PRAVNICI. POSTUPAK OBEZBJEĐENJA 69. odnosno popisom pokretnih stvari dužnika. smatra se da je dužnik dao izjavu volje u trenutku kad je povjerilac ispunio svoju obavezu. vremenu njegovog dospijeća i njihovu saglasnost da se potraživanje obezbijedi upisom založnog prava na nekretnini.COM . Zasniva se upisom. na krivičnu presudu kojom je usvojen imovinskopravni zahtjev. Za odlučivanje o prijedlogu za obezbjeđenje nadležan je sud koji vodi javnu knjigu za nekretninu. Založno pravo na nekretnini zasniva se pod slijedećim uslovima: (1) da se radi o novčanom potraživanju povjerioca i (2) da se to potraživanje dokazuje izvršnom ispravom.COM Dioba stvari. Potpisani zapisnik o sporazumu stranaka ima snagu sudske nagodbe. Opasnost kao uslov se zakonski prezumira u određenim situacijama. određuje je sud u izvršnom postupku prema pravilima imovinskog prava. smatra se da je ispunjena u trenutku dospjelosti. s tim što se izvršenje može provesti i prema trećem licu koje je nekretninu steklo u međuvremenu.WWW. odnosno rukovodeći se time da li je fizička dioba moguća ili ne. što zavisi od toga koji je od ova dva načina određen izvršnom ispravom. na platnom nalogu izdatom na osnovu mjenice ili čeka protiv kojih je blagovremeno podnesen prigovor. Davanje izjave volje. Upis založnog prava ne sprečava dužnika da raspolaže nekretninom. Sud na prijedlog stranaka određuje ročište na kome se u zapisnik unosi sporazum stranaka o postojanju novčanog potraživanja. prethodne mjere i privremene mjere.BH-PRAVNICI. umjesto prinude pribjegava se fikciji da je izjava volje data u trenutku pravosnažnosti presude koja sadrži obavezu na davanje izjave volje. Ako je obaveza na davanje izjave volje sadržana u poravnanju. 67. Ako ispunjenje obaveze na davanje izjave volje zavisi od ispunjenja obaveze povjerioca.

g) Zabrana dužnikovom dužniku da isplati potraživanje dužniku. 69.WWW. predbilježba založnog prava na nekretnini dužnika ili na pravu uknjiženom na nekretnini. uz upis te zabrane u zemljišne knjige. na presudi po osnovu priznanja protiv koje je izjavljena žalba. koji se pobija na zakonom predviđen način. 6. 152 ako dužnik učini vjerovatnim da je u vrijeme donošenja privremene mjere potraživanje već bilo naplaćeno ili dovoljno obezbijeđeno. na poravnanju zaključenom pred sudom ili organom uprave. kao i nakon njegovog okončanja. Sud će obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje i ako u roku od 15 dana od isteka vremena za koje je određena prethodna mjera ne budu ispunjeni uslovi za prinudno izvršenje. da primi stvari ili da njima raspolaže.BH-PRAVNICI. s tim što se privremena mjera izdaje i u slučaju kad povjerilac učini vjerovatnim da 134 WWW. Sud će prethodnu mjeru ukinuti ako prestane neki od uslova za njeno preduzimanje. ili je prestalo. h) Nalog banci da sa dužnikovog računa uskrati isplatu iznosa na koji je određena privremena mjera. u toku samog postupka. Pretpostavke su iste kao i za osiguranje novčanih potraživanja. zabrana dužnikovom dužniku da isplati potraživanje ili da mu preda stvari. Za odlučivanje o prethodnim mjerama mjesno je nadležan sud koji bi bio nadležan za sprovođenje izvršenja. 153 ako je pravosnažno utvrđeno da potraživanje nije ni nastalo. već je kod njih težište na faktičkom obezbjeđenju. Privremene mjere Uopće. Sud na prijedlog dužnika može odrediti 2 ili više prethodnih mjera istovremeno. na presudi po kojoj bi se izvršenje trebalo provesti u inostranstvu. Mjera može trajati najduže 8 dana od ispunjenja uslova za prinudno izvršenje. Vrste privremenih mjera u zakonu nisu navedene iscrpno. Njihov cilj je da se očuva postojeće stanje u imovini dužnika radi obezbjeđenja budućeg izvršenja. Privremene mjere za osiguranje nenovčanih potraživanja. f) Zabrana dužniku da otuđi ili optereti nekretninu ili svoja stvarna prava na nekretnini. sud će na prijedlog dužnika obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje: 151 ako dužnik ispuni obavezu koja se obezbjeđuje. kao i čuvanje tih stvari – ako se odredi čuvanje. Tako.4. zabrana banci da sa računa dužnika isplaćuje novčani iznos za koji je određena prethodna mjera. Mogu se primijeniti prije pokretanja postupka za ostvarenje pravne zaštite. Pretpostavke za primjenu: povjerilac mora učiniti vjerovatnim postojanje potraživanja i postojanje opasnosti da će bez privremene mjere dužnik spriječiti ili znatno otežati naplatu potraživanja time što će stvari iz svoje imovine otuđiti. Vrste prethodnih mjera su: popis pokretnih stvari.COM 4. već samo primjerice: e) Zabrana dužniku da raspolaže pokretnim stvarima.BH-PRAVNICI. onda se stvari na čuvanje predaju trećem licu. Privremene mjere mogu se odrediti za obezbjeđenje i novčanih i nenovčanih potraživanja. prikriti i sl.COM . Privremenim mjerama se ne zasniva založno pravo. ali se primjenjuju samo samo ako ne postoje uslovi za primjenu prethodnih mjera. Privremene mjere za obezbjeđenje novčanog potraživanja. te zabrana dužniku da takvo potraživanje naplati. Bitno je napomenuti da privremena mjera nije dopuštena ako postoje uslovi za primjenu prethodne mjere. 5.

) Jemstvo se u izvršnom postupku koristi u dvostrukoj funkciji: umjesto privremene mjere i kao uslov za izdavanje privremene mjere. Žalba ne zadržava izvršenje rješenja suda kojim je utvrđen osnov i visina štete. a na ime jemstva. 135 WWW. ako je proteklo vrijeme na koje je određena privremena mjera. Ako dužnik položi jemstvo. Ako je podnesen prije pokretanja postupka. Naknada se ostvaruje u izvršnom postupku na prijedlog dužnika. Sud će tako postupiti i u slučaju kad je povjerilac učinio vjerovatnim postojanje potraživanja i opasnosti ako bi sprovođenjem privremene mjere dužniku bila nanesena šteta. 4.u izvršnom postupku. ili koju povjerilac nije opravdao.BH-PRAVNICI. ako je prijedlog podnesen u toku postupka. sud će izdati privremenu mjeru samo ako povjerilac u ostavljenom roku položi određeni iznos kao jemstvo za štetu koja bi dužniku mogla nastati sprovođenjem privremene mjere. U takvom slučaju. te zabrana da se izvrši promjena na stvarima na koje je upravljeno potraživanje. Trajanje privremene mjere sud može produžiti na prijedlog povjerioca pod uslovom da se nisu promijenile okolnosti pod kojima je mjera određena. ako je to nužno za izdržavanje radnika i lica koja je on po zakonu dužan izdržavati. 2. Ako je privremena mjera određena prije pokretanja postupka. bračnim i paternitetskim sporovima. ako povjerilac u ostavljenom roku nije pokrenuo postupak radi opravdanja mjere izdate prije pokretanja postupka. ako se nakon izdavanja privremene mjere izmijene okolnosti zbog kojih je mjera određena. Sud će na prijedlog dužnika ukinuti privremenu mjeru u slijedećim slučajevima: 1. U funkciji uslova za izdavanje privremene mjere jemstvo se javlja u slučajevima kad povjerilac nije učinio vjerovatnim postojanje potraživanja i opasnosti kao osnovnih pretpostavki za izdavanje privremene mjere. Trajanje privremene mjere određuje se rješenjem.BH-PRAVNICI. U zakonu su istaknute slijedeće vrste privremenih mjera: 158 zabrana otuđenja i opterećenja nekretnina na koje je upravljeno potraživanje. a povjerilac nije tražio produženje.WWW.COM . Za donošenje rješenja nadležan je sud pred kojim se vodi postupak. To su uglavnom situacije u kojima je potrebno spriječiti nasilno postupanje ili nastanak nenadoknadive štete (npr. Povjerilac može u prijedlogu za izdavanje privremene mjere izjaviti da se umjesto privremene mjere zadovoljava i polaganjem određenog iznosa od strane dužnika. 160 plaćanje plate radniku za vrijeme spora o nezakonitosti odluke o prestanku radnog odnosa. 159 zabrana dužniku da preduzme radnje koje mogu nanijeti štetu povjeriocu. sud će obustaviti postupak odobrenja i ukinuti već provedene radnje.COM je mjera potrebna da bi se spriječila upotreba sile ili nastanak nenadoknadive štete. 3. nadležan je sud koji bi bio nadležan da odlučuje o prijedlogu za izvršenje. Posebnim zakonom se predviđaju situacije u kojima sud donosi privremene mjere po službenoj dužnosti. određuje se rok u kome postupak mora biti pokrenut... ako dužnik kod suda položi iznos potraživanja koje se obezbjeđuje mjerom. Dužnik ima pravo na naknadu štete koja mu je nanesena privremenom mjerom za koju se utvrdi da je bila neosnovana. Privremene mjere se po pravilu izdaju na prijedlog povjerioca. uz upis zabrane u zemljišnu knjigu. zajedno sa kamatama i troškovima. postupku zbog ometanja posjeda.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful