PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

GRAĐANSKO PROCESNO PRAVO
SKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
UVODNA RAZMATRANJA
1. POJAM I PREDMET GRAĐANSKOG PROCESNOG PRAVA Građansko procesno pravo obuhvata 2 vrste procesnih normi: organizacione i funkcionalne. Organizacionim se ustanovljavaju sudovi-organizacija, sastav i nadležnost. U funkcionalne spadaju pravila kojima se uređuje postupak. Izvori građanskog procesnog prava mogu se podijeliti na formalne i faktičke. Formalni su ustav, zakoni i podzakonski akti. U faktičke spadaju sudska praksa (iudicatura) i pravna nauka (iuris prudens). 2. METODI OSTVARIVANJA GRAĐANSKOG PRAVOSUĐA GPP je grana prava, a građanski postupak je njen predmet. Kao grana prava, GPP je skup normi, ustanova i propisa povezanih u jednu logičku cjelinu. Građanski postupak se sastoji od sistema radnji koje se nazivaju procesno-pravnim radnjama. Postoji više vrsta građanskih postupaka, od kojih su se neki razvili u samostalne građanske postupke. To su: parnični, vanparnični i izvršni postupak. Sadržaj sudske funkcije u parničnom postupku je u odlučivanju, koje se sastoji u tome da se na utvrđeno činjenično stanje primjenjuje odgovarajuća pravna norma sa ciljem zaštite ugroženog ili povrijeđenog prava. U vanparničnom postupku sadržaj sudske funkcije primarno je u uređivanju, stvaranju i mijenjanju građanskopravnih odnosa. Sadržaj sudske funkcije u izvršnom postupku je u egzekutivnom postupanju suda kao državnog organa. Tu se postiže ostvarenje prava na način što se subjekt obaveze u propisanoj formi prisiljava da udovolji obavezi utvrđenoj u izvršnoj sudskoj odluci ili nekoj drugoj izvršnoj ispravi. 3. MJESTO GRAĐANSKOG PROCESNOG PRAVA U SISTEMU PRAVA GPP je u najbližoj vezi sa ustavnim, građanskim materijalnim pravom, te krivičnim i upravnim pravom. Odnos prema ustavnom pravu. Ustavima se vršenje sudske funkcije povjerava redovnim sudovima, a utvrđuju se i osnovni principi organizacije sudova i sudske funkcije (zakonitost, sudska nezavisnost, zbornost, dvostepenost itd). Svi ovi principi se konkretiziraju kroz norme procesnog prava. Načelo sudske nepristrasnosti i načelo kontradiktornosti su dva najvažnija principa koji su na nivou ustavnih načela, a zastupljeni su u normama organizacionog i funkcionalnog procesnog prava. Odnos GPP prema materijalnom građanskom pravu. Do odvajanja GPP od građanskog materijalnog prava došlo je tek u 19.vijeku. Razlikovanje procesnog od materijalnog građanskog prava ima kako teorijski, tako i praktični značaj. Npr. procesne radnje se ne ispituju u pogledu njihove valjanosti kao poslovi građanskog prava, već u pogledu njihove dopuštenosti. Kad je procesna radnja dopuštena, ona neće uvijek samim svojim preduzimanjem proizvesti dejstvo. Osim toga, u pogledu teritorijalnog važenja normi procesnog prava uvijek važi načelo lex fori, a u pogledu važenja normi materijalnog prava načelo lex causae. Odnos građanskog postupka prema materijalnom pravu. Predmet materijalnog prava su norme kojima se reguliše nastanak, promjena i prestanak pravnih odnosa. Predmet normi procesnog prava je utvrđivanje organa kojima se povjerava vršenje pravozaštitne funkcije i postupak u kome se ostvaruje ta funkcija. Obje vrste normi imaju isti krajnji cilj: ostvarenje utvrđenog pravnog poretka u društvenim odnosima. Zato je postupak neodvojiv od materijalnog prava, čijem ostvarenju služi. Istovremeno, postupak posjeduje i relativnu samostalnost u odnosu na materijalno pravo, jer kao pravosudna institucija doprinosi

2

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
ostvarivanju i daljem razvoju postojećeg pravnog poretka, a time i ukupnih društvenih odnosa. Forma i formalizam u postupku. Pravu je svojstvena forma zbog toga što bez forme ne bi moglo ostvarivati svoju osnovnu funkciju – obezbjeđenje stabilnosti i sigurnosti pravnog poretka. U procesnom pravu je pravna forma još više izražena. Radnje kojima subjekti postupka ostvaruju svoja procesna prava i obaveze se preduzimaju u zakonom propisanim oblicima, tj. na području procesnog prava važi princip stroge forme. S druge strane, na području materijalnog prava važi princip slobodne forme. Princip stroge forme u parničnom postupku je u službi ostvarenja tri osnovna cilja: zakonitost, pravna sigurnost i efikasnost. Pravna forma prerasta u formalizam onda kad postane sama sebi svrhom, tj. kad prestane služiti naprijed navedenim ciljevima. Odnos između GPP i upravnog prava. Parnični postupak je najstarija pravna institucija, iz čijeg okvira se izdvojio prvo krivični, a u novije vrijeme i upravni postupak. U upravnom postupku prisutne su mnoge institucije koje se ne razlikuju od instituta građanskog postupka. Osim toga, nema jasnog razgraničenja između parničnog i upravnog postupka, kakvo npr.postoji između građanskog i krivičnog postupka zahvaljujući određenosti krivično-pravnog predmeta. Neka obilježja na osnovu kojih se mogu uočiti razlike između upravnog i građanskog postupka su: 4. Po jednom shvatanju, bitno obilježje građanskopravnog odnosa je u jednakosti subjekata, za razliku od upravnopravnog odnosa u kome je na jednoj strani državni organ kao nosilac vlasti kome je druga strana potčinjena. Ovaj kriterij se smatra nedovoljnim, jer se državni organi mogu pojaviti kao ravnopravne stranke u međusobnom odnosu, ali taj odnos neće samim tim biti građanskopravni. Po drugom shvatanju, bitan kriterij za razlikovanje građanskopravne od upravne stvari je u tome da li u konkretnom slučaju organ državne vlasti vrši ovlaštenja koja su mu zakonom povjerena, ili se javlja kao nosilac prava i obaveza koja ima svaki drugi subjekt. 5. Obzirom da ovi kriteriji nisu dovoljni za kategorijalno razlikovanje, pribjegava se kriteriju formalno-pravnog razgraničenja. Po formalno-pravnom kriteriju, građanskopravnim predmetima se smatraju oni za čije su rješavanje nadležni sudovi u parničnom postupku, a upravnim oni koji se rješavaju u upravnom postupku. U savremenom pravu se upravna djelatnost i sudska funkcija međusobno približavaju u mnogim aspektima. Za djelatnost upravnih organa, kao i za djelatnost sudova, važi načelo zakonitosti. Karakteristika odnosa između upravnog i sudskog postupka jeste i međusobno dejstvo akata, tj. dejstvo presude u upravnom postupku i dejstvo upravnog akta u parničnom postupku. Ako se u parničnom postupku kao prethodno pitanje pojavi stvar koja je već pravnosnažno riješena u upravnom postupku, sud je vezan za odluku upravnog organa u okviru njene pravosnažnosti. Važi i obrnuto. Ovaj princip vezanosti za akte drugog organa je u funkciji očuvanja jedinstva pravnog poretka. Razgraničenje nadležnosti između sudova i upravnih organa vrši se po pravilima o apsolutnoj nadležnosti: ako je pokrenut parnični postupak, a radi se o upravnopravnoj stvari, sud će se oglasiti apsolutno nenadležnim i odbaciti tužbu. Važi i obrnuto. Odnos građanskog procesnog prava i krivičnog procesnog prava Sličnosti i razlike. Sličnosti su uslovljene time što i građansko i krivično pravosuđe vrše jedinstveni sudovi, a razlike time što se funkcija sudova u jednom i drugom postupku ostvaruje u različitim predmetima. Ono što je zajedničko za krivični i građanski postupak prvenstveno su ustavna načela na kojima je

3

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Ostvarenje krivičnopravnih normi postiže se samo u krivičnom postupku. . Ona postoje i u krivičnom postupku. zaključno sa objektivnom odgovornošću.WWW.BH-PRAVNICI. Građanski postupak tužbom pokreće subjekt osporenog ili povrijeđenog prava. titular građanskopravnog ovlaštenja ima 2 alternativne mogućnosti: 1. Vezanost suda u građanskom postupku za presudu donesenu u krivičnom postupku. koji ne može utvrđivati činjenice koje bi isključile odgovornost za štetu uzrokovanu umišljajnim krivičnim djelom. kao i sama logika daju opravdanje za vezanost parničnog suda za činjenice utvrđene u krivičnom postupku. Stoga. usmenosti. 2. S druge strane. slobodne ocjene dokaza i materijalne istine. Pravosnažna osuđujuća krivična presuda veže sud u parničnom postupku. Načelo dispozitivnosti i raspravno načelo su specifična načela parničnog postupka. Svojstvo krivično-pravne stvari ima samo ono djelo koje je zakonom utvrđeno kao krivično djelo. S druge strane. Postoje 3 situacije u kojima je sud u građanskom postupku vezan za presudu donesenu u krivičnom postupku. ako je pred krivičnim sudom donesena oslobađajuća presuda. da pokrene samostalan građanski postupak. javnosti. U krivičnom pravu po pravilu se odgovara za umišljaj. zbornost. a izuzetno i za nehat. U građanskom pravu se odgovara za sve oblike krivice. onda razlozi pravne sigurnosti i ekonomičnosti. Osim toga. nezavisnost sudova. sud u 4 WWW. Razlike između krivičnog i građanskog postupka uslovljene su razlikama njihovih predmeta. on ne može odbiti i građanskopravni zahtjev stranke iz adhezionog postupka. To su načela: kontradiktornosti. ali je njihov domet sasvim neznatan. Predmet građanskog postupka je raspravljanje i odlučivanje u sporovima iz građansko-pravnih odnosa.kad je istom radnjom prouzrokovano krivično djelo i neka građanskopravna posljedica. dvostepenost itd. pravna zaštita povodom povrijeđenog ili osporenog prava može se postići i putem arbitraže. razlike između građanskog i krivičnog postupka manifestuju se i na području nekih načela.COM zasnovano organizacijsko i funkcionalno uređenje sudova: zakonitost. sudskog poravnanja i druge ustanoev kojima se ostvaruje načelo dispozitivnosti u parničnom postupku. Tada se ne može umanjiti ni naknada štete zbog slabog imovinskog stanja štićenika. Takođe su im zajednička i načela kojima se osigurava pravilno ostvarenje sudske funkcije. To su slijedeće situacije: . Ako ista radnja proizvodi i krivičnopravnu i građanskopravnu posljedicu. da raspravljanje i odlučivanje o građanskopravnom zahtjevu pridruži krivičnom postupku (adhezioni postupak). Razlog tome je činjenica da je parnični postupak redovni način raspravljanja i odlučivanja o građanskopravnim zahtjevima. a krivični postupak pokreće javni tužilac po službenoj dužnosti. a predmet krivičnog postupka je raspravljanje i odlučivanje o tome da li je učinjeno krivično djelo. Ako se krivično djelo i krivična odgovornost javljaju u građanskom postupku kao prethodno pitanje. kad je sud u krivičnom postupku utvrdio postojanje krivičnog djela i krivične odgovornosti. odricanja od tužbenog zahtjeva. već tu stranku upućuje na pokretanje parničnog postupka.kad presuda donesena u krivičnom postupku ima karakter pravno relevantne činjenice građanskog prava. Građanska subjektivna odgovornost je strožija od krivične. te izricanje sankcije.kad krivično djelo ima karakter prethodnog pitanja u parničnom postupku. pa se samo u tom postupku može donijeti odluka sa dejstvom res iudicata. U krivičnom postupku ne postoje ustanove povlačenja tužbe. . Ako ako sud u krivičnopravnoj stvari donese oslobađajuću presudu ili obustavi postupak. da li postoji krivčna odgovornost učinioca.BH-PRAVNICI.COM . parnični sud nije vezan za nju jer nepostojanje krivične odgovornosti ne znači da istovremeno ne postoji ni građanska odgovornost.

Npr. za koju se veže nastanak određenih pravnih posljedica. U određenim situacijama se pravosnažnoj presudi u krivičnom postupku daje karakter pravno relevantne činjenice.umišljajno lišavanje života ostavioca. 5 WWW.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI.COM .WWW. predstavlja pravno relevantnu činjenicu za koju porodično pravo vežu posljedicu . upotreba sile ili prijetnje u cilju sastavljanja testamenta i sl.pravo drugog bračnog druga na razvod. nedostojnost za nasljeđivanje nastupa usljed određenih krivičnih djela nasljednika kao npr.COM građanskom postupku je vezan za odluku donesenu u krivičnom postupku i to bez obzira na to da li je ona presuđujuća ili oslobađajuća.pravosnažna presuda kojom je jedan bračni drug osuđen za krivično djelo kaznom zatvora duže od 3 godine. Npr.

Ovakvom aktivnošću sud vaspitno utiče na građane da se ponašaju u duhu poštivanja zakona i morala. spor je svako stanje u pravnim odnosima kada se postavljeni zahtjev sukobljava sa određenim otporom ili suprotstavljanjem. osim ako su neki od ovih sporova posebnim zakonom stavljeni u nadležnost drugih sudova. 6 WWW. predstavlja i stvaralački čin konkretizacije opće pravne norme na pojedinačnu društvenu situaciju. parnični postupak je podijeljen na opći i posebne postupke. Prema najširem shvatanju. PARNICA. odnosno kao cjelovita metoda ostvarivanja sudske funkcije u građanskopravnim sporovima. 6. FUNKCIJA PARNIČNOG POSTUPKA Prema starijem. osim što je akt primjene prava. Svaka sudska presuda.BH-PRAVNICI. PARNIČNI POSTUPAK. 5. primjenom materijalnog prava na postojeće činjenično stanje. Subjekti spora mogu svoj spor riješiti sporazumom ili putem arbitraže. te imovinskih i drugih građanskopravnih odnosa.COM Dio prvi PARNIČNI POSTUPAK OPĆA UČENJA 4. POJAM I PREDMET PARNIČNOG POSTUPKA Građanski parnični postupak je opći i osnovni metod raspravljanja i odlučivanja u građanskopravnim sporovima. Zaštitom subjektivnih prava istovremeno se ostvaruje i postojeći normativni poredak u društvenim odnosima. Pored zaštitne. tada dolazi do parnice kao procesno-pravnog odnosa. To je uvijek određeni stepen neslaganja između 2 subjekta u pravnom odnosu. Obzirom na različite građanskopravne odnose povodom kojih se raspravlja. krajnji cilj parničnog postupka je zaštita subjektivnih građanskih prava. Samo ako jedan od subjekata zatraži sudsku zaštitu. individualističkom shvatanju. Sudska praksa značajno doprinosi razvoju pravnog poretka. Građanskopravni odnos povodom kojeg je došlo do parnice može se i ugasiti. Ius dicere. Naime.COM . Posredstvom parnice se parnični postupak prilagođava potrebama svakog pojedinog predmeta u vršenju sudske funkcije. a povodom određenog tužbenog zahtjeva koji postavlja tužilac i od suda traži zaštitu. ali se u postupku istovremeno pruža i zaštita subjektivnih prava građana i drugih pravnih subjekata. Parnični postupak je postupak u kome se odlučuje o (ne)postojanju subjektivnog prava. ona je u svojoj egzistenciji od njega nezavisna. radnih odnosa.BH-PRAVNICI. Prema Zakonu o parničnom postupku. ali ne mora dovesti do nje. Mada se parnica pokreće povodom spora. postupak ostvaruje i značajnu vaspitnu ulogu. SPOR Pojmom građanski postupak označava se postupak kao pravna institucija. sud u parničnom postupku utvrđuje uzroke pravnih povreda i izriče sankciju radi njihovog otklanjanja. pravila ovog postupka primjenjuju redovni sudovi u raspravljanju i odlučivanju o sporovima koji nastaju iz ličnih i porodičnih odnosa. Danas je nesporno da se u građanskom postupku ostvaruje pravozaštitna funkcija kao značajna društvena djelatnost.WWW. Obično prethodi parnici. uz podsticanje stranaka na mirno rješavanje sporova. Propisi općeg postupka primjenjuju se u situacijama za koje ne postoji propis iz nekog od posebnih postupaka. ali to samo po sebi neće imati uticaja na postojanje parnice kao procesnopravnog odnosa. Pojmom parnica označava se konkretan postupak koji se vodi između parničnih stranaka.

parnica se zasniva između svake stranke i suda. Vanjski razvoj parnice odnosi se prvenstveno na vremensko kretanje parnice. a sud je samo pasivni posmatrač. utičući na njen razvoj. a istovremeno se stvaraju nova prava i obaveze koje traže preduzimanje novih radnji. Svakom slijedećom parničnom radnjom ostvaruje se neko pravo ili izvršava obaveza iz prethodne radnje. Tužilac preduzima ofanzivne parnične radnje u namjeri da svoj zahtjev sudu predstavi opravdanim. procesnopravne norme nisu imperativne. Prema ovom shvatanju. Sud održava ekvidistancu prema tužitelju i tuženom i na kraju presuđuje spor. unutrašnji razvoj parnice individualizira svaki spor ponaosob. Osnovni nedostaci ovog učenja su: (1) parnica je osamostaljen pravni odnos. (3) parničari mogu biti i subjekti 7 WWW. Prema ovom shvatanju. već više imaju karakter kriterija prema kojima sudija cijeni procesna djelanja stranaka u cilju donošenja odluke. a posredstvom suda i između samih stranaka. Unutrašnji razvoj parnice određen je sadržajem procesnih radnji parničara. Kontraktualna teorija parnicu posmatra kao ugovor građanskog prava zaključen između stranaka. Parnica kao pravni položaj. (3) autonomnost sudske procjene u odnosu na normu vodi pravnoj nesigurnosti.BH-PRAVNICI.WWW. po pravilu neovisan od građanskopravnog odnosa povodom kojeg se vodi. Tuženi nastoji valjano oponirati i argumentirano se suprotstaviti tužbenim navodima. u kome su definisana prava i obaveze stranaka. postoje 2 osnovna modaliteta razvoja parnice: unutrašnji i vanjski. Dakle. Parnica kao razvoj. i nije nužna posljedica realizacije ugovorne obaveze. Radnje koje stranke preduzimaju uvijek su usmjerene prema sudu. koji zauzima svoj stav neovisno o normi kojom je reguliran neki pravni odnos.COM 7. Kao pravni odnos parnica nastaje na osnovu mnoštva procesnopravnih radnji i procesnopravnih stanja.BH-PRAVNICI. Na osnovu ovih parametara može se odrediti karakter parnice i priroda spora (činjenični. ali ne i odnos između samih stranaka. Po shvatanju trostranog pravnog odnosa. Sudska odluka ne obavezuje dok ne stekne svojstvo pravosnažnosti. Ovo shvatanje polazi od premise da je parnica pravna situacija koja prethodi pravnom odnosu. Pritom sud u svrhu konačnog odlučivanja ocjenjuje pojedine procesne situacije u parnici. ali se njima proizvode procesnopravne posljedice kako prema sudu tako i prema suprotnoj stranci.COM . pravni. parnica je odnos između stranaka sa jedne i suda sa druge strane. mješoviti). (2) suština parničnih radnji stranaka svodi se na puki izgled i mogućnost u pogledu reakcije suda. U teoriji je sporno pitanje ko su subjekti parnice kao procesnopravnog odnosa. Parnica kao ugovor. Na taj način stranke "guraju" parnicu naprijed. Tek tada se parnica kao pravni položaj pretvara u pravni odnos. Prema starijem. (2) parnica nastaje ulaganjem tužbe i litispendencijom. Shodno navedenom. SHVATANJA O PRAVNOJ PRIRODI PARNIČNOG POSTUPKA Parnica kao pravni odnos. Prema publicističkom shvatanju. njihovog položaja i izgleda na uspjeh. procesne norme predstavljaju samo tehničko sredstvo u rukama sudije. Procesne ili parnične radnje imaju funkciju pravnih činjenica. procesnopravni odnos se zasniva samo između stranaka. Shvatanje o parnici kao pravnom odnosu utemeljio je njemački procesualista Oskar Bulow. Ta prava i obaveze dovode subjekte postupka u međusobne procesnopravne odnose. smjenjuju jedna drugu i tako čine tok parnične procedure. civilističkom shvatanju. koje se sastoji u nizu procesnopravnih situacija koje su međusobno uslovljene. jer norme procesnog prava za njihovo preduzimanje vežu nastanak procesnih prava i obaveza. Tako se parnica odvija i približava donošenju presude kao završnog akta. Generator razvoja parnice je suprotnost interesa između parničara. Ovo učenje trpi znatne zamjerke: (1) zanemaruje se imperativni karakter procesnopravnih normi.

Engleska teorija je odbacila pristup liberalnog tumačenja i opredijelila se za gramatičko tumačenje. ali i pravna situacija (položaj) u kome se stranke naizmjenično nalaze. već i općom spremnošću sudija da ranije odluke smatraju obaveznim. do tačke isključivosti (tj. Izvjesnost se u Common Law-u postiže ne samo pravilima logike. čini se najprihvatljivijim u pogledu objašnjavanja pravne prirode parničnog postupka. Common Law je prvenstveno historijska kategorija. • • Ekletičko shvatanje parnice.BH-PRAVNICI. pravičnost nije zaseban izvor Common Law-a. 8. Parnica kao ekletički pojam. Razlika između Common Law-a i Civil Law-a je u snazi koju ova dva prava daju sudskim • • • 8 WWW. ovo učenje čini sintezu koja vodi ka lakšem razumijevanju pravne prirode parnice. Shvatanje parnice kao razvoja kompatibilno je navedenim teorijama. Osnovne odrednice Common Law-a su: • • Obzirom da se bez prekida razvijao tokom 8 vijekova. gdje sudije uglavnom riječima daju značenje definirano u rječniku i ne tumače slobodno namjeru zakonodavca. Međutim.COM . sud će potražiti razumno rješenje i riješiti konkretan pravni problem. koja u angloameričkom pravu ima dvostruko značenje: s jedne strane sudu daje mogućnost da se u svojoj odluci pozove na ranije presuđenu stvar. PRAVNA PRIRODA ANGLOAMERIČKE CIVILNE SUDSKE PROCEDURE Fundamentalna doktrina Common Law-a je "stare decisis". odnosno stranaka. te odnos između suda i stranaka s druge strane. a s druge strane ostavlja sudu priliku da zauzme samostalan stav i donese odluku koja ubuduće može imati značaj sudskog precedenta. Bitna dimenzija teorije o obaveznosti precedenta je njegovo svojstvo izvjesnosti (certainty) i uvjerljivosti (authority). U osnovu ekletičkog pojma parnice leži više faktora: • • Shvatanje parnice kao procesnopravnog odnosa doprinosi boljem razumijevanju parnice kao cjeline. jer je parnica istovremeno i razvoj i međusobni odnos stranaka s jedne strane. jer sudiji nije data mogućnost da u konkretnom slučaju odbije primijeniti pravno pravilo stvoreno precedentom pod izgovorom da zahtjevima pravičnosti neće biti udovoljeno. Otuda izreka "Law is the reason" u angloameričkom pravu. kroz sintezu odabranih postavki učenja o njenoj pravnoj prirodi.BH-PRAVNICI. Dodatni faktor u primjeni precedentnog prava je pravičnost (equity). Parnični postupak može pokrenuti svaki subjekt koji tvrdi da je njegovo subjektivno pravo ugroženo ili povrijeđeno. (4) Svoju nadležnost za rješavanje spora sud ne zasniva na volji stranaka već na pozitivnim propisima. koju nazivaju i "savješću" prava.WWW. Ovaj princip je osnovno pravilo sistema precedentnog prava. uglavnom i bez odobrenja protivne strane. Ni jedna od naprijed navedenih teorija ne nudi sveobuhvatan odgovor na pitanje pravne prirode parničnog postupka.COM koji nisu stranke u građanskopravnom odnosu. da sa njim ne mora biti ni u kakvoj vezi). a ne logička cjelina. Učenje o parnici kao pravnom položaju je posmatranje parnice kao niza pravnih situacija čiji su učesnici stranke i sud. Komplementarno sa prethodnim shvatanjem. mada svaka od njih doprinosi njegovom boljem razumijevanju. Osnovne postavke kontraktualne teorije omogućavaju pravilno shvatanje procesa osamostaljivanja parnice od građanskopravnog odnosa. Slijedeći bitan faktor u primjeni precedentnog prava je razum (reason). Ako se pred sudom nađe slučaj za koji ne postoji ni jedan precedent na koji bi se sudija pozvao. (5) Radnje parničara pred sudom imaju dejstvo ako su preduzete lege artis.

jer bi to širom otvorilo vrata primjeni samopomoći. civilistički i publicistički monizam.COM . U Common Law su precedenti glavni izvor prava.WWW. Ovo je u direktnoj suprotnosti sa shvatanjem pravozaštitnog zahtjeva kao prava stranke na povoljnu pravnu zaštitu. Dualističke koncepcije polaze od pretpostavke da je pravozaštitni zahtjev različit (odvojen) od materijalnog prava. Opće pravo na pravnu zaštitu tjera tuženog da se upusti u parnicu. Dakle. Teorija o konkretnom pravu na pravnu zaštitu .COM precedentima. te putem arbitraža. a ne samostalni izraz prava ili pravnog zahtjeva. a subjektivno materijalno pravo na pravo na tužbu. Povredom subjektivnog materijalnog prava dolazi do njegove metamorfoze u pravo na tužbu.BH-PRAVNICI. Kao izraz povrede materijalnog prava. Pravo na pravosuđe (Rosenberg) – Ovo shvatanje u suštini negira postojanje pravozaštitnog zahtjeva. Uskraćivanje prava na tužbu. u skladu sa materijalnim i procesnim pravom koje treba primijeniti. a apstraktna pravda zahtijeva donošenje presude.pravozaštitni zahtjev nije apstraktan. pravo na tužbu je radikalno odvojeno od subjektivnog materijalnog prava. Civilistička teorija slijedi Savigny-jevo učenje i negira samostalnost prava na tužbu. Osnovni teorijski pristupi ovom problemu su monistički i dualistički. Teorije civilističkog monizma tužbu reduciraju isključivo na kondemnaciju i u osnovi razlikuju samo 2 vrste presuda: one kojima se usvaja i one kojima se odbija tužbeni zahtjev. U ovakva shvatanja spadaju: 1. U monističke koncepcije spadaju pandektna teorija. dozvoljena samopomoć i ius retentionis. Danas su uglavnom prevaziđene. PRAVOZAŠTITNI ZAHTJEV Postoje različita gledišta o pojmu i pravnoj prirodi pravozaštitnog zahtjeva. u američkom holding). Po ovoj teoriji. 3. Sudska odluka mora imati valjan pravni ratio decidendi (u engleskom pravu the reason for decision. Izuzeci su: nužna odbrana. neovisno od materijalnog prava. ili čak na rezultat pravosudne djelatnosti. Predstavnik pandektne teorije je Savigny. obrazloženje. već je konkretna kategorija: tužitelj na osnovu konkretnog građanskopravnog (vanprocesnog) odnosa podnosi javnopravni zahtjev 0sudu radi donošenja za njega povoljne odluke određenog sadržaja. S druge strane. • Sudska odluka u kojoj nije naveden ni jedan precedent je u Common Law-u anomalija. Ono pripada svakom subjektu. Predmet spora je građanskopravno potraživanje koje je istaknuto kao kondemnatorni tužbeni zahtjev. teorije publicističkog monizma zasnovane su na shvatanju o presudnoj ulozi države i kao takve nisu mogle dati cjelovit odgovor na pitanje pravne prirode pravozaštitnog zahtjeva. smatrajući da pravo na tužbu i subjektivno pravo predstavljaju 2 pojavna oblika istog prava. Pravo stranke na pravnu zaštitu se ostvaruje svojevrsnom molbom koju ona upućuje sudu. krajnja nužda. Predmet spora i dalje nije procesualistički. Odluke nižih sudova (inferior courts) po pravilu ne predstavljaju obavezne precedente. Pravo uopće svodi se na proces. 2. U savremene koncepcije spadaju: 9 WWW. tj. Publicistički monizam suštinu pravnog poretka vidi u njegovoj javnopravnoj dimenziji. nego civilistički pojam.BH-PRAVNICI. tužba ima obligacioni karakter. što nije slučaju Civil Law-u. neovisno o postojanju ili osnovanosti tužbenog zahtjeva. Zakonom uređena pravna zaštita se ostvaruje u odgovarajućim postupcima (sudskim i administrativnim). Teorija o apstraktnom pravu na tužbu (Degenkolb) . OBLICI ZAŠTITE SUBJEKTIVNIH GRAĐANSKIH PRAVA Samopomoć je u savremenim zakonodavstvima po pravilu nedopuštena. Tuženi isto to pravo stiče u trenutku kad tužitelj protiv njega podnese neosnovanu tužbu. odnosno na ostvarenje pravne zaštite je nedopustivo u savremenom pravu. 9. 10. Dužnost suda je da postupa po zahtjevu stranaka za pružanjem pravne zaštite. pravo na tužbu je različito od subjektivnog materijalnog prava. Shodno tome. ali i obiter dictum.po ovoj teoriji. tužba je samo pojavni oblik materijalnog prava. pa se te odluke u sudskoj praksi navode zbog svog izuzetnog karaktera. tužba bi se mogla podnijeti i na osnovu samo “tobožnjeg” prava.

preduzima određene procesne aktivnosti.BH-PRAVNICI. uz ispunjenje zakonskih pretpostavki. U procesne pretpostavke koje se tiču suda spada nadležnost (međunarodna. Pretpostavke koje se tiču predmeta spora imaju karakter procesnih smetnji. Prve su određeni normama procesnog. pravno-sociološku i pravno-političku dimenziju. Ako se nedostaci tiču relativne nadležnosti (stvarne i mjesne). sud najčešće saznaje po prigovoru tuženog. odnosno postojanje urednog zastupanja ako nema parnične sposobnosti. Dakle. Postojanje stvarne legitimacije (legitimatio ad causam) nije procesna pretpostavka.BH-PRAVNICI. stranaka i predmeta spora. 10 WWW. Pravna priroda prava na tužbu ima svoju pravno-dogmatsku. Opće pretpostavke se tiču svih bitnih elemenata parnice: suda. Njihovo postojanje sprečava vođenje parnice. Pravo na tužbu bila bi složena i dinamična procesnopravna pozicija tužitelja u parnici. Ova teorija smatra da je pravozaštitni zahtjev s jedne strane strukturalni dio materijalnog prava. Pozitivne moraju postojati da bi bilo dopušteno raspravljanje u parnici. a negativne predstavljaju procesne smetnje za dopuštenost parnice (tj. Posljedice nedostatka procesnih pretpostavki. Ako se nedostaci odnose na stranke. Naprotiv. Pretpostavke koje se tiču stranaka su: postojanje stranke. Potrebno ih je strogo razlikovati od materijalnih pretpostavki. tj. te postojanje ovlaštenja za vođenje konkretne parnice (legitimatio ad processum . već uslov od kojeg zavisi osnovanost tužbenog zahtjeva. postojanje parnice (lis pedens). Njegov pravnodogmatski sadržaj sastoji se u dužnosti suda da.COM . Subjektivno materijalno pravo.COM 1. stvarna. a drugi normama materijalnog prava. te postojanje pravnog interesa za tužbu (tužilac ima pravni interes da ustane tužbom tek onda kad tuženi odbije da dobrovoljno udovolji njegovom traženju). nova monistička.procesna legitimacija). 2. a od kojih zavisi dopuštenost raspravljanja i odlučivanja o tužbenom zahtjevu. Na postojanje pretpostavki sud načelno pazi tokom cijelog postupka. sintetična ili materijalno-procesnopravna teorija zasniva se na sintetiziranju pravnog ovlaštenja i prava na pravnu zaštitu.WWW. 11. Nedostaci nekih procesnih pretpostavki će odmah dovesti do odbacivanja tužbe kao nedopuštene (res iudicata i lis pedens). što ne isključuje mogućnost strankama da ukazuju sudu na nedostatke. na procesne pretpostavke koje se tiču predmeta spora. sud će tužbu dostaviti nadležnom sudu i na taj način otkloniti nedostatak. Takođe mogu biti pozitivne i negativne. stranačka i parnična sposobnost. Izuzetno. Nedostatak bilo koje procesne pretpostavke za posljedicu ima nemogućnost raspravljanja i odlučivanja. uslova od kojih zavisi osnovanost predmeta odlučivanja.ne smiju postojati). mjesna i funkcionalna). pravo na tužbu i obaveze suda prema državi su u lancu međuzavisnosti. To su: postojanje presuđene stvari (res iudicata). dok su posebne propisane samo za neke vrste sporova ili samo za određena pitanja. samo na neke pretpostavke (npr. O postojanju procesnih pretpostavki sud vodi računa po službenoj dužnosti. a s druge strane on je sastavni dio tužbe. ovlaštenik ima 2 ovlaštenja: (1) da od svog partnera zahtijeva ispunjenje obaveze u skladu sa sadržajem pravnog odnosa i (2) da od državnih organa zahtijeva zaštitu svojih prava. PROCESNE PRETPOSTAVKE Procesne pretpostavke su uslovi ili okolnosti utvrđeni normama procesnog prava. do odbacivanja tužbe će doći samo ako sud nije uspio da otkloni te nedostatke. Učenje o pravu na tužbu utvrđuje nove pravce savremene procesualističke misli.mjesna nadležnost) sud pazi samo do određene faze u postupku. Procesne pretpostavke mogu biti opće i posebne. Opće moraju postojati u svakoj parnici. Pravo na tužbu je javnopravne (procesnopravne prirode).

ali samo kao o prethodnom pitanju. Izuzeci su lica koja uživaju diplomatski imunitet. VAŽENJE NORMI PROCESNOG PRAVA S obzirom na prostor. predstavlja osnov za podnošenje zahtjeva za obnovu postupka. a ne u dispozitiv sudske odluke. Ovaj izuzetak na području građanskog pravosuđa znači da lica sa diplomatskim imunitetom ne mogu biti tužena. rukovodeći se razlozima svrsishodnosti. O prethodnom pitanju kao glavnom pitanju sud će odlučivati samo ako to stranke zahtijevaju. onda ovlaštenja suda u rješavanju tog pitanja zavise od toga da li je nadležni organ već donio pravosnažnu odluku ili ne. U takvom slučaju. u parnici povodom tužbe u kojoj je zahtjev usmjeren na povrat stvari po osnovu prava svojine. To znači da sva lica. Pravni odnosi koji se pojavljuju u funkciji prethodnih pitanja najčešće spadaju u onu vrstu pravnih odnosa za čije rješavanje je sud inače nadležan. ali mogu tužiti. Prethodno pitanje može biti samo pravno pitanje (dakle ne i činjenično) koje samo po sebi čini pravnu cjelinu i podobno je da bude predmetom samostalnog odlučivanja. Naknadna odluka nadležnog organa. incidentalna ili prejudicijelna pitanja su pravna pitanja koja nisu neposredan predmet odlučivanja u parnici. Sud će tako postupiti ako je pred nadležnim organom već pokrenut postupak u kome se o prethodnom pitanju odlučuje kao o glavnom pitanju. mogu da tuže i da budu tužena.BH-PRAVNICI. Na taj način se izbjegava rizik donošenja različitih odluka o istom pitanju. prekinuti postupak i sačekati da nadležni organ meritorno odluči o tom pitanju. sud ima ovlaštenje da odlučuje o tom pitanju. Prethodna. Npr. Pravosnažna odluka koju je donio nadležni organ vezuje sud pred kojim se to pitanje javilo kao prethodno pitanje.WWW. već u nadležnosti nekog drugog suda ili drugog organa. 11 WWW. INCIDENTALNO PITANJE Značenje u parničnom postupku. primjenjuje se procesno pravo suda koji vodi postupak. Ako se u parničnom postupku kao prethodno pitanje pojavi neko pravno pitanje koje nije u nadležnosti suda pred kojim se postavlja. Kao takva ne stiče svojstvo pravosnažnosti i unosi se u obrazloženje. Na području procesnog prava lex fori važi uvijek.COM 12. U pogledu važenja normi procesnog prava vrijedi načelo lex fori.BH-PRAVNICI. S obzirom na lica. kolizione norme MPP dozvoljavaju i primjenu inostranog materijalnog prava po načelu lex causae. a sa ciljem donošenja odluke o tužbenom zahtjevu kao glavnom pitanju. Ovo načelo je univerzalno prihvaćeno u svim pravnim sistemima. U suprotnom će sud o tom pitanju odlučivati kao o prethodnom pitanju. ali se nalaze u funkciji odlučivanja o tužbenom zahtjevu. ako je različita od odluke o prethodnom pitanju. tj. bez obzira na to ko su stranke u sporu. Ako nadležni organ nije donio odluku. Odluka o prethodnom pitanju čini sastavni dio činjenične podloge spora. Problem obavljanja procesnih radnji izvan države rješava se institucijom međunarodne pravne pomoći. Tada se odluka o prethodnom pitanju unosi u obrazloženje sudske odluke i ona nema autoritet presuđene stvari.COM . Sva lica koja se nalaze na teritoriji naše zemlje po pravilu su pod jurisdikcijom domaćih sudova. Incidentalna ovlaštenja suda u parnici. Odluka o prethodnom pitanju ima pravno djelovanje samo u parnici povodom koje je to pitanje riješeno. 13. ili kao o glavnom pitanju. može se kao prethodno postaviti pitanje da li tužilac ima pravo svojine na predmetnoj stvari. a kad je u pitanju primjena materijalnog prava. On može. bez obzira na državljanstvo. Sud nije obavezan da u svakom konkretnom slučaju donosi odluku o prethodnom pitanju. sud u parničnom postupku može o tom pitanju odlučivati dvojako: u funkciji prethodnog pitanja.

Po našem ZPP.BH-PRAVNICI.kontradiktornost. postoje izuzeci i od pravila da lica sa diplomatskim imunitetom ne potpadaju pod jurisdikciju domaćih sudova. u prelaznim i završnim odredbama se obično utvrđuje kada će se započeta parnica nastaviti po odredbama zakona prema kome je započeta.sud pobijanu presudu preispituje samo u dijelu u kome je podnosilac žalbe pobija. a kada će se nastaviti prema pravilima novog zakona. osim u slučajevima kada to sam zakon izričito dozvoljava. Dispozitivnost i oficijelnost Značaj načela. 3. niti nešto drugo osim onoga što je tražio. ekonomičnosti. 2. Ova lica mogu tužiti i biti tužena u slijedećim slučajevima: 1.načelo dispozitivnosti i raspravno načelo. Kako zahtjevi pravne sigurnosti ne dozvoljavaju velika odstupanja u pravcu povratnog dejstva normi procesnog prava. Načelo dispozitivnosti se manifestuje u više aspekata: u pokretanju postupka. On ne može tužitelju dosuditi više od traženog. postupak će se nastaviti po starom zakonu do pravosnažnosti presude. U slučaju sumnje u postojanje i obim prava imuniteta. materijalne istine. objašnjenje daje Federalno ministarstvo pravde. a nikada na inicijativu suda.COM . načela koja su manje-više karakteristična i za druge postupke . slobodne ocjene dokaza. OSNOVNA NAČELA Sva načela GPP mogu se podijeliti u nekoliko grupa: 1. određivanju predmeta parnice. sudskog upravljanja postupkom itd. S obzirom na vrijeme. ako je prije stupanja na snagu novog zakona prvostepeni sud izrekao presudu koja još nije postala pravosnažna. Sud u parničnom postupku pruža zaštitu samo u granicama zahtjeva koje su stranke postavile tokom postupka. postupak će se voditi prema pravilima novog zakona. kad sklapaju određeni pravni posao).COM Međutim.načelo usmenosti. te u pogledu kretanja i okončanja postupka. Pravilo je da će se parnica koja je pokrenuta za vrijeme važenja starog zakona nastaviti i okončati prema pravilima novog zakona. 14. specifična ili određujuća načela GPP . načela koja su podignuta na nivo ustavnih načela . 2. Načelo dispozitivnosti važi i u žalbenom postupku .BH-PRAVNICI. javnost.WWW. Određivanje predmeta parnice. Princip neposrednog ili trenutnog dejstva normi procesnog prava (tempus regit actum) izvodi se na osnovu činjenice da norme novog zakona ne važe za procesne radnje preduzete prije stupanja zakona na pravnu snagu. U pogledu vremenskog važenja vrijedi opće načelo da pravne norme nemaju povratno dejstvo. Postupak se pokreće procesnom radnjom čiji je pravno tehnički naziv tužba. 14. u pogledu raspolaganja tužbenim zahtjevom. kad jednostranom izjavom volje pristanu na jurisdikciju sudova BiH u nekom konkretnom predmetu (npr. u sporovima povodom stvarnih prava na nekretninama koje su dio teritorije BiH. pružanje pomoći neukim strankama. Pokretanje postupka.1. Ako presuda nije bila donesena ili ako je drugostepeni sud ukinuo presudu i predmet vratio na prvostepeno odlučivanje. 12 WWW. Parnični postupak se uvijek pokreće na inicijativu titulara ugroženih ili povrijeđenih subjektivnih građanskih prava.

sud je dužan da po službenoj dužnosti prikuplja činjenice i dokaze. te sudsko poravnanje. Međutim. Formalne (čiste) procesne dispozicije. Domet načela oficijelnosti u parničnom postupku. daću ti pravo). ovlašten je da pri donošenju odluke u obzir uzme samo te činjenice. Ono u cjelosti spada u okvire dužnosti suda po principu iura novit curia (sud poznaje pravo). Po istražnom načelu. Čiste procesne dispozicije su neke od dispozitivnih parničnih radnji stranaka koja se ograničavaju na samu parnicu i pravno su relevantne samo dok parnica traje. priznanje tužbenog zahtjeva. tj. Raspravnost i istražnost Određenje pojmova. Da bi sud mogao donijeti pravilnu odluku. Zbog toga su u određenoj mjeri ograničena disponiranja stranaka u sporovima iz takvih odnosa (npr. takođe je dužan spriječiti dispozicije koje su same po sebi dopuštene. ali imaju za cilj da proizvedu nedopuštene pravne posljedice. sudsko poravnanje). S tim u vezi sud je obavezan da prati da li se disponiranja stranaka kreću u granicama koje su pravno dozvoljene i da onemogući sve dispozicije koje su u suprotnosti sa postojećim pravnim poretkom. dabo tibi ius (daj mi činjenice. U dispozitivne radnje stranaka spadaju odricanje od tužbenog zahtjeva.BH-PRAVNICI. nije vezan za činjenice i dokaze koje prezentiraju stranke. Odlučivanje zasnovano na osnovu nedopuštenih dispozicija stranaka za posljedicu ima apsolutno bitnu povredu postupka.BH-PRAVNICI. sud mora imati činjenice i dokaze kojima utvrđuje njihovu istinitost. Radikalna primjena ovog načela vodila bi podjeli dužnosti između suda i stranaka po principu da mihi facta. a ako je to dužnost suda onda govorimo o istražnom ili inkvizitornom načelu. Povrede dispozitivnosti. 14. Značaj i funkcija. Određeni građanskopravni odnosi su u interesu kako samih stranaka. Stranke tokom cijelog postupka disponiraju (raspolažu) tužbenim zahtjevom. Prema raspravnom načelu. Stepen 13 WWW. Stranke npr. U našem pravu se primjenjuje načelo sudskog upravljanja postupkom. sud je vezan za činjenice i dokaze koje prezentiraju stranke. Međutim.COM . tako i društvene zajednice.bračni i porodični odnosi). Sud je prvenstveno dužan da spriječi one dispozicije koje su same po sebi u suprotnosti sa postojećim pravnim poretkom. radi se o raspravnom načelu.COM Materijalne procesne dispozicije. on mora utvrditi pravno relevantne činjenice i zatim ih podvesti pod odgovarajuću pravnu normu. Ako je dužnost prikupljanja činjenica i dokaza (procesne građe) na strankama. Da bi mogao dati odgovor na činjenično pitanje. U tom cilju je potrebno dati odgovor na 2 pitanja: činjenično i pravno. Pružanje odgovora na pravno pitanje se sastoji u pronalaženju odgovarajuće pravne norme i utvrđivanju njenog sadržaja. Najteže posljedice prekoračenja načela dispozitivnosti proizvodi materijalno raspolaganje zahtjevom za pružanje pravne zaštite (priznanje tužbenog zahtjeva. odricanje od tužbenog zahtjeva.WWW. Raspravno načelo u našem građanskom postupku ima mjesto osnovnog načela. stranke imaju određene mogućnosti da svojom voljom utiču na razvoj i okončanje postupka.2. tj. Ovo raspolaganje se po svom dejstvu izjednačava sa pravosnažnom presudom. mogu svojim saglasnim voljama ili određenim držanjem u parnici dovesti do mirovanja postupka ili mogu povlačenjem tužbe dovesti do okončanja postupka isl.

Sud bi bez saradnje stranaka teško dolazio do činjenica i dokaza. neposrednosti i javnosti. Ako je predmet spora zahtjev kojim stranke mogu disponirati. Sva takva pravila su u službi ostvarivanja načela kontradiktornosti i njihov značaj se ne bi 14 WWW.mogućnost). Zbog toga. ali ne može sam prikupljati činjenice. Stranke su dužne da ponude dokaze.BH-PRAVNICI. ali sud nije vezan isključivo za te njih. U sve faze postupka ugrađeni su zahtjevi načela kontradiktornosti. Odnos raspravnosti prema materijalnoj istini. zajedno sa načelom usmenosti. Npr. smatra se da priznaje te navode. niti zasnovati odluku na činjenicama koje mu stranke nisu prezentirale. stranke znatno doprinose razjašnjavanju svih elemenata spora. GPP sadrži veliki broj pravila koja su po svom sadržaju pravnotehničke prirode (npr. a ne i obaveza da se izjasne u postupku. procesni sistemi poznaju različita rješenja. koje je jedno od osnovnih i odlučujućih načela građanskog parničnog postupka.COM aktivnosti suda u prikupljanju činjenica zavisi od prirode predmeta spora.3.odredbe o dostavljanju). već je ovlašten da izvodi i druge dokaze koje smatra značajnim za odlučivanje. S druge strane. Kombiniranje raspravnog i istražnog načela su u službi načela materijalne istine. u bračnim i paternitetskim sporovima sud nije vezan za činjenice koje mu stranke prezentiraju. Na području prikupljanja dokaza. tvrdnje odnosno zahtjeve. Ovo načelo posebno dolazi do izražaja na glavnoj raspravi. Načelo negativne litiskontestacije iz pasivnog držanja stranke izvodi zaključak da ta stranka poriče navode i zahtjeve suprotne stranke. i to bez obzira na prirodu spora. Realizacija kontradiktornosti u postupku. od kojih su preovlađujuća 2: princip afirmativne i princip negativne litiskontestacije. U sporovima u kojima je ograničeno načelo dispozitivnosti dolazi do izražaja aktivna uloga suda sa inkvizitornim ovlaštenjima. Naše pravo nije zauzelo konkretan stav ni prema jednom od ova 2 načela. Litiskontestacija. Međusobno suprotstavljeni interesi iniciraju stranke na prezentiranje činjenica i dokaza koji im idu u prilog. npr. ali je bliže stanovištu negativne litiskontestacije. da bi otklonili negativan uticaj koji proizvodi pasivno držanje tuženog. Prema načelu afirmativne litiskontestacije. Načelo kontradiktornosti podrazumijeva da se svakoj stranci mora omogućiti da u zakonom propisanom roku i formi može preduzimati sve radnje koje može preduzeti i suprotna strana. ako se stranka ne izjašnjava o navodima.COM . Sud je dužan da na pogodan način navede stranke da dopune svoje činjenične navode. ovo načelo odgovara materijalnopravnom načelu qui tacit consentire videtur (ko ćuti smatra se da priznaje). U osnovi načela kontradiktornosti je zahtjev da se objema stranaka pruži mogućnost da se izjasne o svim elementima odlučivanja. Ovaj zahtjev je u službi ravnopravnosti stranaka i pravilnog donošenja presude u sporu. tvrdnjama i zahtjevima suprotne stranke. Kontradiktornost Pojam obostranog saslušanja stranaka. Načelo afirmativne litiskontestacije ima ograničen domet primjene. bez obzira na njegova istražna ovlaštenja. Dakle. To podrazumijeva i mogućnost stranke da se izjašnjava o radnjama samog suda.WWW. pasivnim držanjem (pogotovo tuženog) otežava se i usporava rad suda u postupku.kod donošenja presude zbog izostanka. a na taj način sud prikuplja potrebnu procesnu građu.BH-PRAVNICI. inkvizitorna ovlaštenja suda su znatno više izražena nego na području prikupljanja činjenica. Korištenjem ovog prava. obzirom na njegovu aktivnu ulogu u postupku. sud je vezan za činjenice koje mu stranke prezentiraju. 14. Poštivanje načela kontradiktornosti u savremenim procesnim sistemima podrazumijeva da se strankama osigurava samo pravo (tj. te da se može izjasniti o svim radnjama koje se preduzimaju u postupku a koje su relevantne za donošenje presude.

pred vijećem koje je nadležno da sudi o tužbenom zahtjevu. ali sud odluku donosi na osnovu činjenica koje je utvrdio na glavnoj raspravi. a podnošenje prijedloga za obnovu postupka usljed povrede ovog načela nije vezano za objektivni rok. Sadržaj usmeno preduzetih radnji na ročištu se pismeno zasvjedočava u sudskom zapisniku.4. Samo izuzetno. Shodno tome. sudske odluke i pravni lijekovi. to predstavlja apsolutno bitnu povredu parničnog postupka. isprave i zapisnik o posredno izvedenim dokazima se čitaju itd. Stranke izvan ročišta preduzimaju radnje u obliku podnesaka u kojima iznose činjenične tvrdnje i dokaze (npr. Bez pismenog bilježenja ovih radnji ne bi se mogla preispitivati pravilnost donesene odluke u postupcima povodom pravnih lijekova. dokazi se 15 WWW. a ročište za glavnu raspravu je u funkciji utvrđivanja istinitosti činjeničnih tvrdnji stranaka. To je npr.5. Vrijednost načela neposrednosti posebno dolazi do izražaja u oblasti izvođenja dokaza. U našem parničnom postupku usmenost je osnovno načelo. sud svoju odluku po pravilu može zasnivati samo na osnovu neposrednog raspravljanja. Prema načelu neposrednosti. 14. Sve ostale povrede o formi postupanja u postupku predstavljaju relativno bitnu povredu. Načelo pismenosti komplementarno je načelu usmenosti i za cilj ima otklanjanje određenih nedostataka u načelu usmenosti. ako to zakon izričito dozvoljava. Pismeni oblik zahtijevaju radnje čiji se sadržaj ne može dovesti u pitanje ni dužim protekom vremena. da u donošenju odluke mogu učestvovati samo sudije koje su učestvovale na glavnoj raspravi. Komplementarnost načela. da sud sva saznanja na kojima zasniva svoju odluku stiče neposrednim zapažanjem. Načelo usmenosti ostvaruje se na ročištu. Ako sud donese presudu bez održavanja glavne rasprave.WWW. Pripremno ročište je primarno u funkciji razjašnjavanja i rasvjetljavanja spornog činjeničnog stanja. slučaj u postupku u privrednim sporovima. bez posredovanja trećeg. Povreda načela kontradiktornosti ima dejstvo apsolutno bitne povrede postupka zbog koje se mogu ulagati svi redovni i vanredni pravni lijekovi. Ono podrazumijeva da sud po pravilu svoju odluku može zasnovati samo na osnovu procesne građe koja je bila predmet usmenog raspravljanja. Sud je ovlašten da odstupi od primjene načela kontradiktornosti samo kad je to izričito određeno zakonom.COM . Postoje 2 vrste ročišta: pripremno (fakultativno) i ročište za glavnu raspravu (obligatorno). Dokazi se izvode na glavnoj raspravi. 4. Povreda načela usmenosti. ako sud nakon prijema odgovora na tužbu utvrdi da među strankama nije sporno činjenično stanje. Na glavnoj raspravi svi dokazi moraju biti izvedeni usmeno: svjedoci i vještaci istupaju usmeno. Sud o ovoj povredi vodi računa po službenoj dužnosti.BH-PRAVNICI. Neposrednost i posrednost Dejstvo neposrednosti. To u krajnjoj liniji znači: 3.tužba). 14. Takve radnje su tužbe. Puna vrijednost načela neposrednosti dolazi do izražaja u primjeni zajedno sa načelom usmenosti.COM trebao potcjenjivati niti proglašavati formalizmom. može se kontradiktorna presuda donijeti i bez održavanja glavne rasprave. Usmenost i pismenost Vrijednost načela.BH-PRAVNICI.

7. Isključenje javnosti. U osnovi načela javnosti kao procesnopravne garantije je zahtjev da sud svoju odluku o tužbenom zahtjevu po pravilu može donijeti samo na osnovu usmene rasprave. sud mora ponovo otvoriti raspravu. Pružanje pomoći neukim strankama Vrijednost načela.WWW. Izuzeci od načela javnosti uspostavljaju se u svrhu čuvanja službene. sud na zahtjev stranke može odobriti da raspravi prisustvuju najviše 2 lica koja stranka označi. zatim osiguranja javnog reda. oni neće sami po sebi (ex lege) dovesti do isključenja javnosti. a zbog ustavnog načela nepovredivosti ličnog i porodičnog života. 14. prisustvuju pojedine službene osobe. Načelo neposrednosti je zadovoljeno ako je prilikom donošenja odluke vijeće u istom sastavu u kome je bilo na posljednjem ročištu glavne rasprave.BH-PRAVNICI. vijeće može odlučiti. Vijeće tada može odlučiti da se određeni dokazi izvedu pred predsjednikom vijeća ili zamoljenim sudijom. nakon što se o tome izjasne stranke. Formalna jednakost stranaka ostvaruje se načelom kontradiktornosti. Povreda načela javnosti ima za posljedicu apsolutno bitnu povredu parničnog postupka samo ako je javnost nezakonito isključena sa glavne rasprave. sud svoje saznanje o činjeničnom osnovu za odlučivanje stiče posredstvom trećeg. već sud u svakom konkretnom slučaju ocjenjuje opravdanost isključenja javnosti sa cijele rasprave. U slučaju postojanja ovih razloga. obostranog 16 WWW. a protiv ovog rješenja nije dozvoljena posebna žalba. umješače. Izuzetak su bračni i paternitetski sporovi. U takvim slučajevima se zapisnici o izvedenim dokazima obavezno čitaju na glavnoj raspravi. te na mogućnost posrednog izvođenja dokaza. na kojoj je isključena javnost. Javnost Javnost kao procesnopravna garantija.BH-PRAVNICI.COM ne mogu izvoditi na pripremnom ročištu. Osim toga. Povreda neposrednosti predstavljaće apsolutnu povredu parničnog postupka samo onda ako je u donošenju presude učestvovao sudija koji nije učestvovao na glavnoj raspravi. Najvažnija odstupanja se odnose na izmjenu u sastavu vijeća tokom glavne rasprave. a prije donošenja odluke. te iz razloga morala. da se već izvedeni dokazi ne izvode ponovo nego da se samo pročita zapisnik o izvođenju tih dokaza. Ako se vijeće izmijeni tokom glavne rasprave.COM . Odstupanje od načela neposrednosti u korist načela posrednosti dozvoljeno je samo u vrlo ograničenoj mjeri. glavna rasprava mora ponovo započeti. poslovne ili lične tajne. ako se sastav vijeća izmijeni nakon posljednjeg ročišta. Dejstvo posrednosti. naučni ili javni radnici ako je to od interesa za njihovu djelatnost. Načelo javnosti kao pravo omogućava svakom punoljetnom građaninu da prisustvuje raspravi pred sudom. Načelo javnosti je kao pravo utvrđeno ustavom.Međutim. Sudsko vijeće može odlučiti da glavnoj raspravi. U svim ostalim slučajevima povrede ovog načela mogu biti samo relativno bitne povrede postupka. Dakle. tj. ili samo jednog dijela. U ostalim slučajevima sud o isključenju javnosti odlučuje rješenjem koje mora biti obrazloženo i javno objavljeno. Odstupanje od principa neposrednog izvođenja dokaza dozvoljeno je samo ako za to postoje važni razlozi.6. 14. Isključenje javnosti se ne odnosi na stranke. Prema načelu posrednosti. kod kojih je javnost isključena ex lege. a kao procesnopravna garantija Zakonom o parničnom postupku. njihove zastupnike. te da o sadržaju i rezultatima rasprave bude informiran putem medija.

Ekonomičnost Načelo ekonomičnosti zahtijeva pravovremeno pružanje pravne zaštite uz što manji utrošak vremena i sredstava. to može biti razlog za izuzeće sudije.COM saslušanja stranaka. a posebno na posljedice propuštanja preduzimanja parničnih radnji.COM . zabranjeno im je vršenje prava protivno cilju zbog kojeg su ta prava ustanovljena i svako je dužan da se suzdržava od postupaka kojima se drugom može uzrokovati šteta. Nužno punomoćstvo. Italija. već to može činiti samo preko kvalificiranog stručnog punomoćnika.BH-PRAVNICI. Zloupotreba procesnih prava pojmovno je isto što i zloupotreba prava uopšte: to je korištenje procesnim pravima suprotno cilju zbog koga su ta prava zakonom ustanovljena. Da bi postupak udovoljio svojoj društvenoj funkciji. Ova dva načela su u znatnoj mjeri međusobno suprotstavljena: ustanove kojima se obezbjeđuje ostvarenje načela zakonitosti idu na štetu načela ekonomičnosti i obrnuto. država je na sebe preuzela obavezu da snosi troškove pravne pomoći koju u postupku dobivaju siromašne i neuke stranke. Načelo pružanja pomoći neukim strankama ima za cilj ostvarenje faktičke (stvarne) jednakosti stranaka u postupku. Domet načela i odnos prema principu sudske nepristrasnosti. a kasnije dobiva mjesto i u drugim zakonodavstvima. Pružanje pravne pomoći stavljeno je u dužnost sudu.godine. Sud će stranci ukazati i na štetne posljedice nepravilnog zastupanja. U praksi se neodrživim pokazalo individualističko shvatanje o neograničenosti subjektivnih prava. U svakom slučaju. obzirom na različit nivo općeg ili stručnog pravnog obrazovanja.8. Mnogi procesni sistemi i danas poznaju ustanovu nužnog punomoćnika (npr. to može imati značaj relativno bitne povrede postupka. Ako u pružanju pravne pomoći sudija ide izvan okvira procesnog prava.WWW. Suština je dakle da se domet zahtjeva u pružanju pravne pomoći kreće u domenu procesnih prava i ne smije preći na područje materijalnog prava. Njemačka itd). U našem pravu ustanova nužnog punomoćnika je napuštena i svaka parnično sposobna stranka ima potpunu postulacionu sposobnost. jer bi time doveo u pitanje svoju nepristrasnost. Ako sud ne izvršava dužnost koju mu nameće načelo pružanja pomoći neukoj stranci. 14. niti preduzimati radnje u parnici (nema postulacionu sposobnost). on istovremeno mora ostvariti i načelo ekonomičnosti i načelo zakonitosti. Sud ne može poučavati stranke o onim pravilima na osnovu kojih presuđuje na čijoj je strani pravo. O ustanovi nužnog punomoćnika govori se kad jedna parnično sposobna stranka ne može neposredno pokrenuti parnični postupak. Kao pravna ustanova. Efekti povrede načela. zabrana zloupotrebe prava prvi put je ugrađena u njemački građanski zakonik iz 1896.9. Francuska. U većini pravnih sistema pružanje besplatne pravne pomoći je javnopravna ustanova. različite ekonomske mogućnosti za angažovanje stručnog punomoćnika i sl. ako uoči da njen punomoćnik (koji nije advokat) nije u stanju vršiti svoju dužnost. Naš Zakon o obligacionim odnosima izričito reguliše zabranu zloupotrebe prava: učesnici u obligacionim odnosima su dužni da se pridržavaju načela savjesnosti i poštenja. Sud je obavezan da upozori neuku stranku koja se iz neznanja ne koristi pravima koja joj pripadaju po ZPP. načelo zakonitosti ima prioritet u odndosu na načelo ekonomičnosti. odnosno suprotno cilju postupka kao 17 WWW. ustanove kojima se obezbjeđuje načelo ekonomičnosti ne smiju dovesti u pitanje ostvarenje načela zakonitosti. Sud je dužan da upozori neuku stranku koje parnične radnje može preduzeti. tj.BH-PRAVNICI. tj. 14. Savjesno korištenje procesnim pravima Pojam zloupotrebe prava.

traži odgađanje ročišta radi izvođenja novih dokaza mada je svjesna da time neće doprinijeti utvrđivanju istine ili se takvi dokazi uopće neće moći izvesti sl. Dakle. Ova dužnost postoji samo za troškove koji su bili potrebni za vođenje parnice. Snošenje troškova. Karakter sankcije zbog zloupotrebe procesnih prava ima i snošenje troškova u slučaju kad tuženi nije dao povoda za tužbu. tj. 3. Zbog toga povreda ove dužnosti ima karakter zlouopotrebe procesnih prava. tužilac prevarnim radnjama izdejstvuje takvo držanje tuženog u parnici usljed kojeg je došlo do mirovanja postupka ili donošenja presude na štetu tuženog zbog izostanka. bez obzira na ishod parnice. stranke ovoj dužnosti udovoljavaju kad iznose činjenične tvrdnje za koje one same vjeruju da su istinite. snosi sama ta stranka. Sankcije zbog zloupotrebe procesnih prava su: snošenje troškova prouzrokovanih zloupotrebom. tj. Ostale troškove. u ovakvim slučajevima snošenje troškova ima karakter sankcije zbog zloupotrebe procesnih prava. tužilac će snositi troškove postupka iako je uspio u sporu. Sud u parnici ima aktivnu kontrolnu ulogu putem koje može uspješno onemogućiti stranke da korištenjem dopuštenih sredstava postižu nedopuštene ciljeve. tužbe zbog zloupotrebe procesnih prava jer bi takva mogućnost ugrozila pravnu sigurnost. Vidovi nesavjesnog parničenja. Sud je ovlašten da u toku postupka kazni 18 WWW. Sredstva protiv zloupotreba. U tom smislu se u praksi najčešće zloupotrebljava ustanova beneficium novorum: stranka iznosi činjenice i dokaze tek u žalbi. troškove koje stranka prouzrokuje svojom krivicom ili zloupotrebom procesnih prava. ili radi odugovlačenja propušta rokove i ročišta. Pravilo je da stranka koja u cjelosti izgubi parnicu protivnoj strani naknađuje troškove.BH-PRAVNICI.WWW. ZPP nalaže strankama dužnost da govore istinu i da se savjesno koriste pravima koja su im priznata u postupku. Zloupotreba procesnih ovlaštenja na traženje pravne zaštite – titular određenog prava ustaje tužbom bez postojanja pravozaštitne potrebe (pravnog interesa).COM . ili ustaje tužbom radi ostvarenja potraživanja beznačajne imovinske vrijednosti. Preventivne mjere realiziraju se kroz sudsko upravljanje postupkom. U literaturi se različiti slučajevi nesavjesnog vršenja procesnih radnji grupišu u nekoliko grupa i to: 2. Nesavjesno korištenje procesnih ovlaštenja u toku postupka – ovdje spadaju svi slučajevi u kojima stranke preduzimanjem procesnih radnji žele izdejstvovati odugovlačenje postupka. a sudu nalaže da onemogući svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku. jer ZPP uspostavlja dužnost suda da spriječi svaku zloupotrebu prava u postupku. Sankcije čije izricanje se zaprećuje zbog zloupotrebe procesnih prava imaju drugorazrednu ulogu i značaj. Dužnost stranaka da govore istinu je dio dužnosti stranaka da savjesno koriste svoja procesna prava.BH-PRAVNICI.COM cjeline. a nije dao povoda za tužbu. Sticanje procesnog položaja u parnici prevarnim radnjama – npr. mada je to mogla učiniti i ranije. Procesne kazne izriču se zbog zloupotrebe prava u postupku. U teoriji je vladajući stav o nedopustivosti actio doli. Težište je na prevenciji. Represivne mjere. 4. tj. Pritom se pod istinom podrazumijeva subjektivna istina. izricanje kazne i naknada štete. Kad tuženi prizna tužbeni zahtjev.

Osim toga. Sudsko upravljanje postupkom Sistemi upravljanja postupkom. tako da se svaka parnica odvijala na isti način bez obzira na raznovrsnost predmeta raspravljanja. One imaju incijativu u određivanju ročišta. tako i u materijalnopravnom smislu. ZPP ne propisuje izričito naknadu štete kao sankciju zbog zloupotrebe procesnih prava. Stranke pokreću i upravljaju razvojem parnice. Slobodna ocjena dokaza 19 WWW. 5. ali ona proizilazi iz općih principa građanskog prava. neopravdano se udalji ili odbije svjedočiti. vještak ako neopravdano odsustvuje sa ročišta na koje je uredno pozvan ili odbije vještačiti). U materijalnopravnom pogledu upravljanje parnicom se tiče prikupljanja procesne građe. Ovakvo shvatanje postupka zahtijeva aktivnu ulogu suda u parnici. Naknada štete. Propuštanje neke propisane procesne aktivnosti je za posljedicu imalo prekluziju procesnih ovlaštenja. staraju se o dostavljanju. ako i nakon opomene ometa rad suda. utiču na redoslijed preduzimanja radnji itd. vremenskog odvijanja i poštivanja procesnih formi. Zakon je strogo određivao razvoj postupka. njenog zastupnika.10.BH-PRAVNICI. kako u formalnopravnom. Sistem sudskog upravljanja postupkom – ovaj sistem je utemeljen u većini savremenih procesnopravnih sistema. Kazna se može izreći učesniku u postupku i licu koje je kao slušalac prisutno raspravi. U formalnopravnom pogledu. punomoćnika ili umješača. vrijeđa sud ili druge učesnike u postupku ili se ne pokorava naredbama predsjednika vijeća za održavanje reda. 14. stranku ili drugog učesnika u postupku. ako su svojim parničnim radnjama teže zloupotrijebili procesna prava.COM stranku. Sistem zakonskog upravljanja postupkom – bio je karakterističan za starije procesne sisteme. Lice koje u podnesku vrijeđa sud. može se razlikovati nekoliko sistema upravljanja postupkom: 4. posebno u zemljama angloameričkog prava. upravljanje parnicom se tiče njenog spoljašnjeg toka. sud može kazniti novčanom kaznom do 300 KM. u slučaju neizvršenja obaveza (svjedok ako se ne odazove na uredan poziv suda. Sistem stranačkog upravljanja postupkom – posebno je karakterističan za period liberalnog kapitalizma. a prisutan je i u nekim savremenim sistemima.COM . Novčanom kaznom do 500KM mogu se kazniti svjedok i vještak. Obzirom na vrijeme kad je primjenjivana. teret prikupljanja procesne građe je isključivo na strankama. 6. Obzirom na strogost procesnih formi i na ulogu glavnih procesnih subjekata. U teži oblik zloupotrebe spada i povreda dužnosti stranaka da govore istinu. te su stranke bile prinuđene da preduzimaju procesne radnje kako bi izbjegle nastup prekluzije. Novčanu kaznu u istom iznosu sud može izreći i u okviru održavanja reda na glavnoj raspravi. a sudu se prepušta da u konkretnom slučaju odlučuje koje radnje će preduzeti i kojim redoslijedom. Upravljanje postupkom može se posmatrati sa formalnopravnog i sa materijalnopravnog aspekta. od početka do kraja.11.BH-PRAVNICI. činjenica i dokaza. 14.WWW. ova strogost procesnih formi imala je svoje opravdanje – štitila je stranke od samovoljnosti sudija-feudalaca. novčanom kaznom do 500 KM. Pravila općeg parničnog postupka samo okvirno utvrđuju osnovne stadije i procesne ustanove u okviru tih stadija.

kao i na osnovu rezultata cjelokupnog postupka. ispunjenje tih zahtjeva ne obavezuje sud. neposrednosti. Po varijanti negativne legalne ocjene dokaza. Vjerovatnost. Ubjeđenje. ako sud istovremeno i sam nije stekao uvjerenje o njenoj tačnosti. Priznate činjenice nisu predmet dokazivanja.COM Procesno pravo poznaje sistem slobodne ocjene dokaza i sistem legalne ocjene dokaza. Međutim.WWW. kao niži stepen saznanja.BH-PRAVNICI. U sistemu slobodne ocjene dokaza do istine o pravnorelevantnim činjenicama sud dolazi na osnovu vlastitog uvjerenja. zakonskim propisima se određuje minimum zahtjeva. stranci njen vlastiti interes ne dozvoljava da prizna činjenice koje joj ne idu u prilog. Prema varijanti pozitivne legalne ocjene dokaza. Materijalna istina Sadržaj načela. Izuzetak je moguć jedino ako je utvrđivanje istine samo po sebi cilj postupka. izvjesnost) o njenom postojanju. U sistemu legalne ocjene dokaza se razlikuju 2 varijante: pozitivna i negativna ocjena dokaza. pa u tom smislu i ne podliježu zahtjevima načela materijalne istine. sud moda određenu činjenicu uzeti kao tačnu kad se u procesu izvođenja dokaza ispune uslovi koje zakon određuje kao pretpostavku da bi se data činjenica smatrala tačnom. inkvizitornosti i slobodne ocjene dokaza. Što se tiče dokazne snage. 14. bez čijeg ispunjenja sud ne može određenu činjenicu smatrati dokazanom. Načelo materijalne istine je temeljno načelo parničnog postupka. Zbog toga ne postoje pravno-politički razlozi za utvrđivanje tačnosti priznatih činjenica. Da bi sud mogao jednu činjenicu smatrati tačnom. uvjerenje ili izvjesnost je takav stepen saznanja koji ne dopušta opravdanu sumnju u suprotno.BH-PRAVNICI. Najvažnija od tih mjera je obrazloženje sudske presude.12. U sistemu slobodne ocjene dokaza sud odlučuje: c) koja dokazna sredstva će upotrijebiti za utvrđivanje određene činjenice. dozvoljava mogućnost postojanja opravdane sumnje. Ono pred sud postavlja dužnost da potpuno i istinito utvrdi sporne činjenice od kojih zavisi osnovanost tužbenog zahtjeva (pravno relevantne činjenice). koliko je prema zakonu potrebno da se određena činjenična tvrdnja smatra tačnom. daje činjenična tvrdnja tačna ili netačna. Prema prosječnom iskustvu. sud je vezan za zakon. poučavanja neukih stranaka.COM . U našem pravu ne postoje ograničenja u pogledu primjene dokaznih sredstava: sud u svrhu dokazivanja može upotrijebiti svako dokazno sredstvo do kojeg je došao na zakonit način. a posebno načelo kontradiktornosti. kao što joj vlastiti interes ne dozvoljava ni da prešuti činjenice koje joj idu u prilog. sud je jedino vezan dokaznom snagom javnih isprava. tako i u pogledu njihove dokazne snage. Uloga suda u postupku dokazivanja se svodi na to da izvede onoliko dokaza odgovarajuće dokazne snage. čiji se sadržaj smatra istinitim dok se ne dokaže suprotno. U sistemu legalne ocjene dokaza. on mora steći ubjeđenje (uvjerenje. Ostvarivanje načela. Ostvarenju načela materijalne istine svoj doprinos daju ostala načela parničnog postupka. Norme procesnog prava utvrđuju mjere kojima se sprečava mogućnost da se slobodno sudijsko uvjerenje pretvori u proizvoljnost. d) dokaznu snagu svakog dokaznog sredstva u konkretnom slučaju. a na osnovu pravila logike i općeg životnog iskustva. usmenosti. 20 WWW. tj. ali kod suda postoji utisak koji preteže u jednom ili drugom pravcu. koga stiče putem savjesne ocjene svakog dokaza zasebno. kako u pogledu upotrebe pojedinih dokaznih sredstava.

godine.COM . b) Krivično sudovanje . Zasnivao se na načelima materijalne istine.godine. Novi ZPP donesen je 1977. Pritom se sudska funkcija određuje kao djelatnost: a) Građansko sudovanje .izricanje mjera učiniocima krivičnih i drugih kažnjivih djela. odnosno izriče šta je pravo među strankama. a 1957. usmenosti. a predstavljao je recepciju austrijskog parničnog zakonika iz 1895. neposrednosti. Ako je do pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja došlo usljed povrede ustanova parničnog postupka kojima se osigurava ostvarenje načela materijalne istine. SUBJEKTI PARNIČNOG POSTUPKA 16.godine. što predstavlja razlog za pobijanje presude (zbog pogrešno i nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja). a stranke i drugi učesnici u postupku imali su pravo da se služe svojim jezikom i pismom.BH-PRAVNICI. to će predstavljati bitnu povredu postupka.godine. Izraz novog ustavnog opredjeljenja je načelo da se postupak vodio na jeziku koji je u službenoj upotrebi u sudu. Eksperti Vijeća Evrope su ocijenili da je tekst Zakona usklađen sa zahtjevima pravičnog suđenja po odredbama Evropske konvencije o ljudskim pravima.godine Zakon o parničnom postupku. prvih 10 godina nije donesen ZPP.godine i u svom najvećem dijelu predstavlja recepciju ZPP iz 1977. O NEKIM ASPEKTIMA RAZVOJA I PREOBRAŽAJA GRAĐANSKOG PARNIČNOG POSTUPKA U BiH Građanski parnični postupak za BiH stupio je na snagu 1883. Po okončanju II svjetskog rata. To je rezultiralo neefikasnim sudovanjem. Ovakvo određenje može poslužiti za razlikovanje sudske od zakonodavne.godine donesen Zakon o ubrzanju parničnog postupka pred redovnim sudovima. ali ne i od upravne funkcije. Novi ZPP je u FBiH donesen 1998. 21 WWW. sudska funkcija se može definisati kao raspravljanje i donošenje odluke kojom se izriče sankcija u slučaju povrede prava. pa je 1955.COM Ako sud ne udovolji zahtjevu načela materijalne istine. Rađen je po uzoru na austrijski parnični zakonik. Nakon ovoga. već se sudska praksa zasnivala na općim pravnim pravilima predratnog prava. donijeće presudu u kojoj činjenično stanje nije potpuno i pravilno utvrđeno. kontradiktornosti.odlučivanje u građanskim sporovima. Sudska funkcija se može definisati kao djelatnost konkretizacije općih pravnih normi na pojedinačne situacije. ona se može određivati prema suštini sudskog akta ili prema formalno-organizacijskim obilježjima. S tim u vezi. Bio je zasnovan na istim načelima kao i Zakon iz 1957. Kad je u pitanju razlikovanje sudske i upravne funkcije.WWW. s tim što je prilagođen određenim rješenjima ustava iz 1974. javnosti i slobodne ocjene dokaza.godine. Sudska funkcija u materijalno-pravnom smislu određuje se prema sadržini sudskog akta. 15.BH-PRAVNICI. na prostorima BiH primjenjivan je Zakonik o sudskom postupku u građanskim parnicama Kraljevine Jugoslavije iz 1929. uz izvjesne novine. PRAVOSUDNA FUNKCIJA Pojam i suština.

Nezavisnost i nepristrasnost važi i prema "vani". Pojam Arbitraža je pravosudno nedržavno tijelo koje su stranke saglasno i voljno izabrale i povjerile mu presuđivanje u njihovom određenom imovinsko-pravnom konfliktu. Zbog toga. i prema "unutra". Na osnovu navedenih obilježja može se bliže definisati sudska funkcija kao djelatnost sudova kao samostalnih i nezavisnih organa koju oni vrše u sudskom postupku. Odluke suda imaju snagu pravosnažno presuđene stvari (res iudicata). Da li se jedna institucija može smatrati sudom. REDOVNI SUDOVI U pravosudnom sistemu FBiH sudsku funkciju u građanskopravnim stvarima vrše redovni sudovi opće nadležnosti: općinski.2. svaka tvorevina.BH-PRAVNICI. jeste sud ako posjeduje bitna obilježja suda: nezavisnost i nepristrasnost. Osnov za derogiranje redovne sudske nadležnosti i povjeravanje spora arbitraži je u autonomiji volje stranaka u predmetima u kojima stranke mogu disponirati svojim pravima. u kome one mogu slobodno disponirati svojim pravima. ARBITRAŽE . bilo da je državna ili društvena i bez obzira da li je dio klasičnog sudskog sistema ili ne. 17. jedno od bitnih obilježja suda u formalno-pravnom smislu je i postupak. Sudska funkcija u formalno-organizacijskom smislu ima 3 određujuća obilježja: sud.3. Pravni osnov za arbitražno rješavanje sporova je sporazum stranaka. filozofsko-ekonomske i pragmatične prirode: . a koja se sastoji u raspravljanju i odlučivanju o pravnim sporovima sa autoritetom presuđene stvari. Na osnovu tih obilježja se sudska funkcija može definisati kao djelatnost koju vrše sudovi u zakonom određenom postupku sa autoritetom presuđene stvari (res iudicata).COM c) Upravno sudovanje . Pored nezavisnosti i nepristrasnosti.WWW.BH-PRAVNICI. tj. Redovni sudovi su jedina vrsta sudova u našem pravnom sistemu (ranije su postojali vojni i privredni sudovi kao posebni organi). Bitni elementi • • • • Arbitraža je nedržavni sud. 18.IZABRANI SUDOVI 18. Postupak pred arbitražnim sudom predstavlja suđenje u konkretnom slučaju tek nakon što mu stranke sporazumno daju investituru za suđenje i traje do okončanja zadatka koji mu je povjeren. Stranke u sporu su vezane tom odlukom i ne mogu tražiti da se u istom predmetu donese nova odluka različitog sadržaja.1. a prvenstveno načela kontradiktornosti. postupak i svojstvo sudske odluke. 22 WWW. Zahtjevi koje postavlja postupak se kreću oko primjene nekih osnovnih načela postupka. Najvažnije obilježje sudske funkcije u organizacijsko-funkcionalnom pogledu je da sudsku funkciju vrše sudovi. prema drugim organima (prvenstveno upravnim) i prema strankama. koji spor među strankama rješava presudom. kantonalni i Vrhovni sud Federacije.partneri žele ostati u prijateljskim odnosima. 18. Zašto arbitražno rješavanje sporova? Razlozi su pravno-političke.COM .rješavanje upravnih sporova. 18. već da li ima osnovna obilježja suda. ne zavisi od toga da li ona čini dio sudskog sistema.

. kome pravni poredak priznaje dejstvo. . • U teoriji postoji i treće. koji nema funkciju suđenja. Ova koncepcija je dosad bila dominirajuća i u našem pravu. kako za arbitražni sud tako i za stranke. Od arbitraže je potrebno razlikovati instituciju mirovnog vijeća. jurisdikciona (publicistička).BH-PRAVNICI. To su tzv.po pravilu jednostepeni postupak.5.pravila postupka određuju stranke ili arbitri na osnovu ovlaštenja stranaka. Vrste arbitraža Osnovna podjela arbitraža je na povremene (ad hoc) i institucionalne (stalne) arbitraže.BH-PRAVNICI. diskrecija. prema kojoj je arbitražna presuda u svemu izjednačena sa odlukom državnog suda. . prema kojoj arbitraža u suštini nije sud. Drugi oblik nepravnih arbitraža su one koje rješavaju pitanja o kojima se pred redovnim sudom ne bi mogla voditi parnica. Po kriteriju pravnih izvora. 18. .COM . ugovorno-procesnoj prirodi arbitraže. Arbitražni sud u Londonu. U praksi je uočljiva tendencija porasta broja sporova koje stranke povjeravaju arbitražama. 18. Ovi stručnjaci kao vještaci ili procjenjitelji daju svoje mišljenje o određenom pitanju.mogućnost da ekonomski jači partner nametne drugoj ugovornoj strani svoju arbitražu putem tipskih ugovora. te arbitrium boni viri.opasnost od sudske neobjektivnosti.4. bitno je razlikovati funkcije koje obavljaju arbitri i radnji koje vrše tzv.obligatorne ili prisilne arbitraže. dok se neformalne zasnivaju na civilističkoj koncepciji. Najznačajnije stalne arbitraže su: Evropski arbitražni sud u Strazburu. nego ugovor koji su stranke potpisale preko arbitra. manje formalna procedura i niži troškovi. Izvorište formalnih arbitraža je procesualno. U BiH je to Arbitražni sud pri Privrednoj komori BiH u Sarajevu.arbitratori ili arbitri-stručnjaci. Pravna priroda arbitraže Pravna priroda arbitraže je u teoriji sporna. koje između ostalog tretiraju ovu problematiku su: Njujorška 23 WWW. na čiji izbor stranke imaju uticaj. Arbitražni sud Međunarodne trgovačke komore u Parizu itd. a ima značaj poravnanja sui generis. Osim navedenog. kao oblik posredovanja o ugovornim odredbama o čijem se sadržaju stranke nisu mogle dogovoriti. U teoriji su prisutni i argumenti protiv arbitražnog sudovanja: . arbitraže se dijele na formalne (ritualne) i neformalne (iritualne) arbitraže. Nepravne.ograničena mogućnost pobijanja arbitražnih odluka u postupku po vanrednim pravnim lijekovima.sastav arbitraže. bez obzira da li su ti faktori subjektivni (stranke u sporu) ili kauzalni (svojstva predmeta spora). U teoriji ne postoje saglasna stanovišta o opredjeljujućim faktorima na osnovu kojih se arbitraža kvalificira kao nacionalna ili sa elementom inostranosti. Tumače je 2 suprotstavljene koncepcije: • kontraktualna (civilistička).COM . Domaće i arbitraže s elementom inostranosti. stručnost arbitra. već građanskopravni medij stranaka. kvazi arbitraže predstavljaju tijela kojima se stranke moraju obratiti radi rješavanja određenih sporova. To mišljenje je obavezno. Odluka arbitraže nije presuda. Najznačajnije međunarodne konvencije o arbitraži. kompromisno shvatanje koje insistira na mješovitoj. koje se može definisati kao društveni medij za posredovanje između lica u sporu.WWW.

10. 18. Drugo. U pogledu prva dva segmenta. Arbitražni sporazum može biti samostalan ili u formi kompromisorne klauzule u okviru glavnog ugovora. te o valjanosti glavnog (osnovnog) ugovora i posljedicama njegove eventualne ništavosti. a ako to ne učine. pravila određuju arbitri. Evropska konvencija o međunarodnoj trgovinskoj arbitraži iz 1961. Zato neki procesualisti zaključuju da predmet arbitraže mogu biti svi sporovi. te pravila UNCITRAL (United Nations Commission on International Trade Law Arbitration Rules). arbitri će primijeniti pravo na koje upućuje koliziona norma za koju se ocijeni da je najprikladnija u konkretnom slučaju. odgovor je potvrdan.BH-PRAVNICI. savremenije shvatanje. Pojam i modaliteti arbitražnog sporazuma .8.godine. Prema prvom. poznatija kao "Bečka pravila" iz 1991.WWW. 18. 18.COM konvencija o priznanju i izvršenju stranih arbitražnih odluka iz 1958. kompromisorna klauzula je akcesorni materijalnopravni sporazum i kao takva dijeli sudbinu glavnog ugovora. a kad su u pitanju pravne posljedice ništavosti. Prema Arbitražnim pravilima Evropskog arbitražnog suda. postoji dilema da li je arbitražni sud ovlašten da sudi o valjanosti arbitražnog sporazuma. Primjena materijalnog prava Evropska konvencija o međunarodnoj trgovinskoj arbitraži strankama daje slobodu da ugovore nacionalno pravo koje će sud primijeniti na njihov spor. derogirajući pritom nadležnost redovnog suda. Nadležnost arbitražnog suda Zasniva se na ugovoru stranaka. ako sudi vijeće od 3 arbitra. Sastav i imenovanje arbitražnog suda Osnovno pravilo je da broj arbitara mora biti neparan (po pravilu 1 ili 3).7.COM . Većina teoretičara je saglasna da arbitražnom sudu treba priznati to pravo.određuju pravila stalnog međunarodnog arbitražnog suda u Beču. 24 WWW.9. Arbitražni postupak Kod ad hoc arbitraža postupak određuju same stranke. Osim toga. 18. a predsjedavajućeg vijeća stranke imenuju sporazumno. Po odredbama Njujorške konvencije.BH-PRAVNICI. 18. mišljenje je da bi za takvo odlučivanje arbitraža morala imati izričita ovlaštenja. Kod institucionalnih arbitraža pravila postupka utvrđena su pravilnikom.6. Tako npr. kao procesnopravni institut neovisan od glavnog ugovora. Problem postojanja i validnosti arbitražnog sporazuma po pravilu se može rješavati u postupku pred redovnim sudom. Kompenenz-kompetenz problem u osnovi se svodi na pitanje da li je arbitražni sud nadležan da odlučuje o vlastitoj nadležnosti za suđenje u konkretnom sporu. vodeći računa o ugovornim odredbama i trgovačkim običajima. uz mogućnost naknadne državne (sudske) kontrole. bez obzira na njegovu prirodu. svaki spor se može iznijeti pred arbitražu. Posebno pitanje koji sporovi mogu biti predmet arbitražnog sudovanja. Ako one to ne učine. ovu klauzulu cijeni autonomno.compromissum Arbitražni sporazum je akt stranaka kojim one ugovaraju da presuđivanje njihovog spora povjere arbitražnom sudu. U teoriji postoje 2 gledišta o odnosu kompromisorne klauzule prema glavnom ugovoru. osim onih čije bi raspravljanje od strane arbitražnog suda bilo u suprotnosti sa javnim interesom. svaka strana bira po jednog arbitra.

javnost raspravljanja.1.13.COM 18. Opće napomene Organizacija i djelatnost sudova zasnovani su na jedinstvenim pravosudnim principima. ta uloga je stvaralačka jer je sudija taj koji utvrđuje sadržinu pravne norme putem tumačenja. Smatra se da nakon poništenja arbitražne presude arbitražni sporazum može konvalidirati. a na presude ad hoc arbitraža klauzulu stavlja redovni sud koji bi bio nadležan da nije zaključen arbitražni sporazum.BH-PRAVNICI.WWW. inkompatibilnost.stranke mogu ugovoriti primjenu načela pravičnosti (ex equo et bono). procesne povrede kao razlog za pobijanje arbitražne presude najčešće su određene izričito. Sudska nezavisnost U vršenju svoje funkcije sudovi su nezavisni i vezani samo za zakon. Nezavisnost je dvostruka: organizacijska i funkcionalna. Institucionalne arbitraže same stavljaju klauzulu pravosnažnosti i izvršnosti svojih presuda. 19. Pobijanje arbitražne presude Moguće je ostvariti samo tužbom za njeno poništavanje.11. pravo na žalbu. nakon poništenja arbitražne presude. Vezanost za zakon ne znači da je uloga suda mehanicistička.12. Presuda arbitražnog suda i poravnanje stranaka Presuda arbitražnog suda prema strankama (ali ne i trećim osobama) ima snagu pravosnažne sudske presude (ukoliko ugovorom nije predviđena mogućnost pobijanja te presude pred arbitražom višeg stepena. 19. o čemu odlučuje sud koji bi bio nadležan da postupa u predmetnom sporu u slučaju da arbitražni sporazum nije zaključen. 18. ili pozivanjem na razloge za ponavljanje parničnog postupka. jednakost građana pred sudom. sudska nezavisnost. ali samo ako se razlog poništenja ne odnosi upravo na taj arbitražni sporazum. PRAVOSUDNI PRINCIPI O ORGANIZACIJI I DJELATNOSTI SUDOVA 19. 19. pravo na upotrebu jezika.BH-PRAVNICI. izuzev zbog povrede javnog poretka zemlje. Organizacijska neovisnost se ogleda u tome što su sudovi samostalni organi i nad njima ni jedan drugi organ nema hijerarhijsku niti naredbodavnu vlast. od kojih su najvažniji legalitet. koji ima svojstvo izvršne isprave. 25 WWW. Legalitet Suština principa zakonitosti se sastoji u potčinjavanju i vezanosti sudova u vršenju sudske funkcije za zakon. Presuda arbitražnog suda predstavlja izvršni naslov. S tim u vezi važe neka općeprihvaćena pravila: • • • arbitražna presuda se u principu ne može preispitivati zbog nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.COM . što je rijetkost).2. Stranke mogu okončati spor i poravnanjem pred arbitražnim sudom. 18. Naprotiv. Princip da je sud vezan za zakon važi i za procesno i za materijalno pravo. novi postupak je dozvoljen pred arbitražnim sudom samo ako to nije u suprotnosti sa razlogom zbog kojeg je odluka poništena. Suđenje po pravičnosti u arbitražnom pravu .3. sudska nepristrasnost i izuzeće sudija.

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Funkcionalna nezavisnost ogleda se u primjeni apstraktnog pravnog pravila na konkretan slučaj. Isključivo pravo sudije je da na činjenično stanje, koje utvrđuje primjenom načela slobodne ocjene dokaza, primijeni odgovarajuću pravnu normu. Smisao i sadržaj te norme sudija utvrđuje putem vlastite interpretacije. Princip nezavisnosti se izražava ne samo u odnosu sudova prema drugim organima, već i unutar samih sudova. Viši sud u postupku instancionog odlučivanja imaju pravo da nižim sudovima ukazuju na nedostatke u suđenju, ali niži sud nije vezan za pravna shvatanja višeg suda izražena u tim primjedbama. Međutim, načelna pravna shvatanja i mišljenja, mada nisu formalno obavezna za više sudove, ipak imaju veliki značaj za ujednačavanje sudske prakse. 19.4. Javnost raspravljanja Javnost kao metod rada sudova uzdignuta je na nivo ustavnog principa. Do isključenja javnosti može doći samo u zakonom određenim slučajevima. Javnošću se osigurava nadzor nad radom sudova, kao i vršenje vaspitne funkcije sudova. 19.5. Pravo na žalbu Pravo na žalbu je ustavna kategorija iz oblasti osnovnih prava i sloboda čovjeka i građanina. Žalba se može isključiti samo izuzetno i to samo zakonom, a pod uslovom da je zaštita prava i zakonitosti obezbijeđena na neki drugi način. 19.6. Jednakost građana pred sudom - ustavni princip je da su svi građani jednaki pred zakonom. 19.7. Pravo na upotrebu jezika Ustav garantuje svakom da u postupku pred sudom koristi svoj jezik i da se u postupku sa činjenicama upoznaje na svom jeziku. Dužnost suda je da stranci obezbijedi usmeno prevođenje na njen jezik svega što se iznosi na ročištu, kao i usmeno prevođenje sadržaja isprava koje se na ročištu koriste kao dokazi. Troškovi prevođenja padaju na teret sredstava suda. 19.8. Inkompatibilnost Sudija ne može vršiti službu ili posao koji je nespojiv sa sudskom funkcijom, niti može biti delegat u skupštini koja ga je izabrala. Njemu se zabranjuje da uporedo sa vršenjem sudske funkcije obavlja bilo koju drugu funkciju u državnim organima, političkim ili društvenim organizacijama, kojom bi mogao dovesti u pitanje svoj nezavisni položaj sudije. 19.9. Sudska nepristrasnost i izuzeće sudija Pojam i značaj. Nepristrasnost sudije je osnovni uslov za objektivno presuđivanje i pravilno donošenje odluke. U teoriji ima shvatanja prema kojima je nepristrasnost važnija i od same sudske nezavisnosti. Pravo stranaka da im sudi nepristrasni sudija biće povrijeđeno u situacijama u kojima se sudija sa jednom od stranaka nalazi u takvom odnosu koji objektivno dovodi u pitanje njegov položaj nepristrasnog trećeg. Postoje 2 vrste razloga za izuzeće: po sili zakona (ex lege) i po ocjeni suda. Razlozi za izuzeće po zakonu mogu se podijeliti na nekoliko grupa: 2. Situacije u kojima sudija učestvuje u sporu kao neposredno zainteresirana strana. Ti razlozi su: • ako je sudija istovremeno i stranka, zakonski zastupnik ili punomoćnik stranke, • ako je sa strankom u odnosu suovlaštenika ili saobaveznika ili regresnog obaveznika;

26

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
5. Sudija se nalazi u nekom porodičnom odnosu sa strankom u sporu. To su slučajevi: • ako mu je stranka, zakonski zastupnik ili punomoćnik srodnik po krvi u pravoj liniji bez ograničenja, u pobočnoj do 4.stepena, ili mu je bračni drug ili srodnik po tazbini do 2.stepena, bez obzira da li je brak prestao ili ne; • ako je sudija staralac, usvojilac ili usvojenik stranke, njenog zakonskog zastupnika ili punomoćnika; • ako je sudija stalno ili privremeno zaposlen u pravnom licu koje je stranka u postupku. 8. Sudija u istom sporu učestvuje u nekoj drugoj ulozi: kao svjedok ili vještak, ili je u istom predmetu učestvovao u donošenju odluke nižeg suda (ako se radi o postupku po žalbi). Razlozi za izuzeće po ocjeni suda. Osim razloga koji ex lege dovode do izuzeća sudije, i svaka druga okolnost može biti razlog za izuzeće ako bi mogla dovesti u pitanje nepristrasnost sudije. Sudu je ostavljeno da u svakom konkretnom slučaju ocjenjuje u kojoj mjeri takve okolnosti dovode u pitanje nepristrasnost suda. Nepristrasnost kao procesna pretpostavka. Na razloge za izuzeće po sili zakona sud pazi po službenoj dužnosti tokom cijelog postupka. Čim sudija sazna za postojanje nekog od tih razloga, dužan je prekinuti svaki rad na tom predmetu i o tome obavijestiti predsjednika suda koji će mu odrediti zamjenika. Ako se radi o izuzeću predsjednika suda, on će sebi odrediti zamjenika iz reda sudija istog suda, a ako to nije moguće, obavijestiće viši sud. Viši sud u takvom slučaju odlučuje da u postupku postupa neki drugi sud iste stvarne nadležnosti sa njegovog područja. Ako sudija smatra da postoji neka druga okolnost koja dovodi u sumnju njegovu nepristrasnost, a nije razlog za izuzeće ex lege, obavijestit će o tome predsjednika suda, koji će odlučiti o izuzeću. Do donošenja rješenja predsjednika suda, sudija može preduzimati samo one radnje koje ne trpe odlaganje. Izuzeće može tražiti i stranka, i to čim sazna za postojanje razloga, a najkasnije do okončanja rasprave pred prvostepenim sudom. Ako rasprave nije bilo, onda do donošenja odluke. Zahtjev za izuzeće višeg suda stranka može staviti u pravnom lijeku ili odgovoru na pravni lijek, a ako se pred višim sudom održava rasprava, onda do okočanja glavne rasprave. Zahtjev za izuzeće mora biti obrazložen. O zahtjevu za izuzeće odlučuje predsjednik suda. Ako se radi o izuzeću predsjednika suda, onda odluku donosi predsjednik neposredno višeg suda. O izuzeću predsjednika Vrhovnog suda FBiH odlučuje opća sjednica tog suda. Protiv rješenja o izuzeću nije dopuštena posebna žalba (bez obzira da li je zahtjev za izuzeće prihvaćen ili odbijen). Ako je sudija koji je trebao biti izuzet već donio odluku, ta se odluka može pobijati zbog apsolutno bitne povrede parničnog postupka i to kako redovnim, tako i vanrednim pravnim sredstvima. Odredbe o izuzeću primjenjuju se i na druge učesnike u postupku: zapisničara, prevodioca i vještaka. 20. SASTAV SUDA Sastav prvostepenog suda. Prvostepeni sud po pravilu sudi u vijeću od trojice sudija, od kojih je jedan predsjednik vijeća. Izuzetno, ako vrijednost predmeta spora ne prelazi određeni iznos, funkciju suda vrši sudija pojedinac. Pomenuta vrijednost je u imovinskopravnim sporovima do 20.000KM, a u privredno-pravnim do 30.000KM. Stranke se mogu sporazumjeti da im sudija pojedinac sudi imovinskopravne i radnopravne sporove, bez obzira na vrijednost predmeta spora. Sastav drugostepenog suda. Drugostepeni sud kao žalbeni sud uvijek sudi u vijeću koje se sastoji od

27

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
trojice sudija. Sastav trećestepenog suda. Kad odlučuje o zahtjevu za zaštitu zakonitosti koji je podnio kantonalni tužilac, kantonalni sud postupa u vijeću od 5 sudija. Ako ne može osigurati vijeće sastavljeno od 5 sudija, o zahtjevu odlučuje isti kantonalni sud u sjednici svih sudija. Kad odlučuje povodom vanrednih pravnih lijekova - revizije i zahtjeva za zaštitu zakonitosti federalnog tužioca, Vrhovni sud FBiH uvijek postupa kao sud trećeg stepena, u vijeću sastavljenom od 5 sudija. Povreda pravila o sastavu suda. Posljedice povrede zavise od toga da li je njome dovedeno u pitanje načelo zbornosti. Ako je u sporu odluku donijelo vijeće, a trebalo je da odlučuje sudija pojedinac, odluka se ne može pobijati. U obrnutom slučaju, presuda od strane sudije pojedinca umjesto od strane vijeća predstavlja apsolutno bitnu povredu parničnog postupka, koja čini ništavom i presudu i postupak koji joj je prethodio. 21. OSTALI ORGANI OD ZNAČAJA ZA PRAVOSUĐE Tužilaštvo je samostalan državni organ čija osnovna funkcija je gonjenje učinilaca krivičnih i drugih kažnjivih djela, te preduzimanje zakonom određenih mjera za zaštitu interesa društvene zajednice i ulaganje pravnih sredstava radi zaštite ustavnosti i zakonitosti. Najveći dio svoje funkcije javni tužilac ostvaruje u krivičnom postupku. U građanskom postupku se uglavnom javlja u 3 uloge: kao stranka, kao treće lice i kada ulaže vanredna pravna sredstva za zaštitu ustavnosti i zakonitosti. • • • Kao stranka u postupku javni tužilac se javlja u ograničenom broju slučajeva, kad je nekim posebnim zakonom ovlašten na podizanje tužbe (npr.poništenje braka iz javnopravnih razloga). Kao treće lice u parnici javni tužilac se može pojaviti kao zakonski intervenijent u cilju pravilne primjene prinudnih propisa. Najvažnija uloga javnog tužioca u građanskom postupku je kod ulaganja zahtjeva za zaštitu zakonitosti.

Ombudsmen Federacije je institucija sa zadatkom da štiti ljudsko dostojanstvo i ustavom zagarantirana prava i slobode. U parničnom postupku se ombudsmen može pojaviti u 2 uloge: 4. Kao pokretač parničnog postupka u slučajevima koje određuje Ustav FBiH; 5. Kao treće lice u parnici ombudsmen se može umiješati u postupak koji je u toku, kad nađe da za to ima osnova. Organ starateljstva se u parničnom postupku može pojaviti u ulozi stranke, zakonskog zastupnika, intervenijenta i punomoćnika. Organ starateljstva nema svojstvo pravnog lica, ali mu Porodični zakon (kao i javnom tužiocu) priznaje svojstvo stranke u sporovima za poništaj braka. U svim situacijama u kojima neposredno preuzima vršenje starateljskog prava, organ starateljstva se pojavljuje u ulozi zakonskog zastupnika parnično nesposobne stranke. U ulozi intervenijenta organ starateljstva ima dvostruku funkciju: da kontroliše roditelje kao zakonske zastupnike u vršenju njihovih roditeljskih prava u interesu djece, i da neposredno doprinosi što boljoj i

28

WWW.BH-PRAVNICI.COM

BH-PRAVNICI. Po ovlaštenju stranke pravobranilaštvo može zastupati i druga pravna lica u domaćim i inostranim pravnim poslovima. a ne u njihovom zastupanju. a vršenje advokatskih poslova omogućavalo je sticanje ugleda i počasti na osnovu kojih su dobivana visoka zvanja u javnim službama. U postupku za izdržavanje djece organ starateljstva može učestvovati u svojstvu intervenijenta u interesu djece.4. ako se u postupku pojavljuje po ovlaštenju. Pravobranilaštvo zastupa stranke u pogledu njihovih imovinskih pravai interesa u parničnom. izvršnom. Na početku su 29 WWW. Dvojna advokatura karakteristična je za zemlje romanskog prava i Englesku. advokatsku funkciju vrše 2 vrste advokata: jedni vrše zastupanje u pravnotehničkom smislu. Po tom sistemu.COM . Tipovi advokature. a drugi pružaju pravne savjete i plediraju u korist stranke pred sudovima. U građanskom postupku pravobranilac se pojavljuje u ulozi zastupnika stranke. Djelatnost koju su u Rimu vršili advokati (oratores) bila je poznata još od najranijih vremena i sastojala se u pomaganju strankama u sporu. u okviru tadašnjeg Društva naroda. U ulozi intervenijenta organ starateljstva je najbliži položaju stranke: preduzima radnje u svoje ime. Kasnije su advokati počeli vršiti i funkciju zastupanja. kojeg posebnim rješenjem određuje sam organ starateljstva. Ovlaštenja organa starateljstva u svim navedenim ulogama vrši radnik tog organa. U većini zemalja usvojen je sistem jedinstvene advokature. Advokatura Pojam i razvoj. 21. te se izgubila razlika između advokature i prokurature. Temelji advokature kao pravne profesije udareni su u periodu carstva. Međunarodna unija advokata osnovana je 1927. Pravobranioca kao zastupnika po sili zakona možemo smatrati zastupnikom sui generis. pravobranilac je u ulozi ugovornog punomoćnika.godine.BH-PRAVNICI. Po sili zakona pravobranilaštvo zastupa DPZ i njene organe koji se finansiraju iz budžeta i fondova koji imaju svojstvo društveno-pravnog lica. Advokati su svoje usluge davali besplatno. krivičnom i drugim postupcima pred sudovima. u kome advokatsku funkciju vrši samo jedna vrsta advokature. mada u ovom slučaju uloga pravobranioca ima najviše elemenata ustanove "nužnog punomoćnika". Što se tiče pravne prirode zastupanja pravobranioca. U zastupanju stranaka pravobranilaštvo je ovlašteno da preduzima sve radnje za koje je ovlaštena i stranka. koja je napuštena u našem pravu. a u interesu djece. U ulozi punomoćnika organ starateljstva se može pojaviti u postupku u kome stara i samohrana lica ostvaruju svoja prava prema srodnicima koji su dužni da ih izdržavaju. Danas u svijetu postoje 2 tipa advokature: dvojna i jedinstvena. i to po sili zakona ili po ovlaštenju zainteresiranih stranaka.WWW. Pravobranilaštvo je organ društveno-političke zajednice čija se osnovna funkcija sastoji u tome da preduzima zakonom određene mjere i pravna sredstva radi pravne zaštite imovinskih prava i interesa te DPZ i drugih pravnih lica u slučajevima određenim zakonom.COM potpunijoj zaštiti djece. ukoliko u zakonu nije ništa bliže određeno. Pravobranilaštvo se u tim slučajevima može prihvatiti zastupanja ako ono neće uticati na blagovremeno i uspješno izvršavanje zadataka koji su pravobranilaštvu određeni zakonom.

NADLEŽNOST SUDOVA (COMPETENTIA) 22. Svojstvo advokata stiče se upisom u imenik advokata. Ako bi to bilo inkompatibilno vršenju advokatske funkcije. sastavljanju isprava (ugovor. Uloga advokature.1. 5. Biro i Predsjedništvo. funkcionalnu i mjesnu. nadležnost je djelokrug poslova jednog suda. Sa aspekta suda. testament i sl). Unija je 1971. 22. Advokat je dužan pružiti pravnu pomoć stranci koja mu se obrati. Ako bi pružanje pravne pomoći bilo od štete za interes stranke. Advokat je dužan odbiti pružanje pravne pomoći u slijedećim slučajevima: 4. 22. Advokat je dužan da savjesno pruža pravnu pomoć i da sa ciljem zaštite interesa stranke primjenjuje samo sredstva koja su zakonom dopuštena. nadležnost se određuje kao pravo kao pravo da joj sudi zakonom određeni nadležni sud. Pojam Nadležnost se pojmovno određuje dvojako: u subjektivnom i u objektivnom smislu. Ako ocijeni da se stranka obijesno parniči. Organizacije advokata su advokatske komore i zajednice advokatskih komora. Ova nezavisnost daje javnopravni karakter advokatskoj funkciji.WWW. To su slučajevi ako je u istoj stvari već pružao pomoć suprotnoj stranci.COM . nadležnost se ispoljava kao pravo i dužnost određenog suda da postupa u određenoj pravnoj stvari. Advokat je dužan da stranci koja mu se obratila ukaže na to da li je potrebno pokrenuti postupak za zaštitu prava i kakvi su izgledi za uspjeh.2. nadležnost sudova se dijeli na apsolutnu i relativnu. Organizacijska samostalnost se ogleda u tome što se advokati organiziraju u advokatske komore. samostalno odlučuju o prijemu u advokaturu. Njeni glavni organi su Glavna skupština. te ako je u istoj stvari postupao kao sudija. Sa aspekta stranke. a posebni uslovi su završen pravni fakultet i položen pravosudni ispit. Advokatura kao javna i društvena služba je nezavisna profesionalna služba koja se uređuje Zaknom o advokaturi. Uslovi za vršenje advokature se dijele na opće i posebne.godine postala savjetodavna organizacija UN-a sa sjedištem u Briselu. predstavke. a od 1965. U opće spada državljanstvo. molbe itd).BH-PRAVNICI.COM njeni članovi bile samo advokatske komore. kao tzv. pa i po cijenu vlastitih ekonomskih interesa.korespodenti. U funkcionalno-procesnom smislu. Osnovna funkcija advokature je pružanje pravne pomoći. U subjektivnom smislu. Funkcionalna nezavisnost se ogleda u tome što su advokati nezavisni u vršenju pravne pomoći. javni tužilac ili službena osoba organa uprave.godine članovi unije mogu postati i advokati-pojedinci. Apsolutna nadležnost (iurisdictio) 30 WWW. advokat joj može otkazati punomoć. te zastupanju stranaka pred sudovima i drugim organima. nadležnost se može posmatrati sa aspekta suda i sa aspekta stranaka. privremenoj zabrani i prestanku rada advokata. Članstvo u njima je obavezno i svojstvo advokata se stiče tek upisom u imenik advokata koji se vodi u advokatskoj komori. Advokatura ima karakter nezavisne službe. kako u organizacijskom tako i u funkcionalnom smislu.BH-PRAVNICI. žalbe. Organizacija advokature. Sastoji se u: sastavljanju podnesaka (tužbe. Advokatske komore su osnovni oblik organizovanja advokata. Savjet. Tu dužnost mu nameće i pravo i etika. Relativna nadležnost se zatim dijeli na stvarnu. U objektivnom smislu. U duhu advokatske etike je da advokat odvraća stranku od suvišnog parničenja.

ukinuti provedene radnje i odbaciti tužbu. neće odbaciti tužbu.WWW. Pravila o međunarodnoj nadležnosti su u najvećem broju slučajeva izvedena primjenom istih ili sličnih kriterija po kojima se određuje i mjesna nadležnost. Međunarodna nadležnost je nadležnost domaćih sudova u sporovima sa elementom inostranosti. kao i mjesnu nadležnost. Pored toga. Apsolutna nadležnost kao procesna pretpostavka. Međunarodna nadležnost kao procesna pretpostavka. ukinuće provedene radnje u postupku i odbaciti tužbu. Kada sud u toku postupka utvrdi da za rješavanje spora nije nadležan sud u BiH. prema kome su za određivanje nadležnosti suda mjerodavne činjenice koje su postojale u trenutku podnošenja tužbe. Po pravilima o apsolutnoj nadležnosti vrši se razgraničenje između sudske i administrativne nadležnosti. Pravilima o apsolutnoj nadležnosti utvrđuje se djelokrug poslova koji spadaju u nadležnost sudova uopće i vrši se razgraničenje prema spolja i to dvojako: prema svim drugim domaćim državnim organima i prema inostranim organima i sudovima. prebivalište) ili u predmetu spora. Ovim je odstupljeno od općeg pravila u procesnom pravu. a tuženi je dao svoj pristanak. možemo podijeliti na opću i posebnu.BH-PRAVNICI. stranke pod zakonom određenim uslovima mogu derogirati nadležnost domaćeg suda sporazumom kojim povjeravaju rješavanje spora stranom sudu. Apsolutna nadležnost ili jurisdikcija sudova postoji u svim predmetima u kojima je nadležan da postupa bilo koji od sudova koji spadaju u jedinstven sudski sistem. putem odredaba o stvarnoj nadležnosti redovnih sudova.COM . a zatim posebnu možemo podijeliti na elektivnu (izberivu) i isključivu. već će se oglasiti stvarno nenadležnim i postupiti po odredbama međuentitetskog sporazuma o komuniciranju sudova entiteta. Sud u toku cijelog postupka po službenoj dužnosti vodi računa o tome da li se u sporu sa elementom inostranosti može zasnovati nadležnost domaćeg suda. Kad utvrdi da za rješavanje sporova sudovi nisu nadležni. Za ocjenu nadležnosti suda u FBiH mjerodavne su činjenice koje su postojale u momentu u kome je parnica počela da teče. a ne u momentu kad je parnica nastala. Vrste međunarodne nadležnosti. Izuzetak su slučajevi u kojima nadležnost suda u BiH zavisi od pristanka tuženog. Dakle. Način određivanja. 22. Stoga pod pojmom apsolutne nadležnosti ili jurisdikcije podrazumijevamo nadležnost bilo kojeg od ovih sudova. Jurisdikciju redovnih sudova u našem parničnom postupku određuje ZPP. Povreda pravila o apsolutnoj nadležnosti predstavlja razlog apsolutne ništavosti na koju žalbeni sud pazi po službenoj dužnosti tokom cijelog postupka. Međunarodna nadležnost (competentia internationale) Pojam. bitno je da sud rješenjem odbacuje tužbu kao nedopuštenu i ne ustupa je stranom sudu.COM Pojam.BH-PRAVNICI. Element inostranosti može biti u subjektu (državljanstvo. sud će se oglasiti nenadležnim. Sudsku funkciju u jedinstvenom sistemu vlasti vrše redovni sudovi. Međunarodna nadležnost domaćih sudova regulisana je Zakonom o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima. Naše pravo tradicionalno pripada onim sistemima u kojima je prebivalište tuženog mjerodavno za određivanje međunarodne nadležnosti domaćeg suda. Međunarodnu. 31 WWW. po službenoj dužnosti će se oglasiti nenadležnim.3. Ako sud u FBiH ocijeni da je nadležan sud u RS. Konkretizacija odredbe o apsolutnoj nadležnosti redovnih sudova vrši se posredno.

Norme procesnog prava ne poznaju pojam funkcionalne nadležnosti. U komparativnom pravu se razgraničenje stvarne nadležnosti u sistemu redovnih sudova vrši i s obzirom na vrijednost spora ili s obzirom na pravnu osnovu spora.”ustaljenja nadležnosti” (perpetuatio fori).5. Funkcionalna nadležnost kao procesna pretpostavka. Na stvarnu nadležnost kao procesnu pretpostavku sud ex officio pazi tokom cijelog postupka. Stvarna nadležnost (competentia rationae materiae) Pojam.WWW. U procesnoj teoriji je ovaj pojam uobičajen za označavanje nadležnosti na koju stranke ne mogu uticati svojom voljom.COM . Stvarna nadležnost kao procesna pretpostavka. stvarno nadležni sud nastavlja postupak kao da je pred njim bio i pokrenut. kao i između različitih sudova u istom predmetu. a Vrhovni sud FBiH je sud druge i treće instance. Funkcionalna nadležnost (competentia in instantia) Pojam. Pojmom instanca određuje se položaj određenog suda u hijerarhiji sudskog sistema. sud će se oglasiti nenadležnim i tužbu uputiti nadležnom sudu. U sistemu redovnih sudova opće nadležnosti.delibacioni postupak. Povreda odredaba o sastavu suda predstavlja apsolutno bitnu povredu 32 WWW. 22. te dozvole njenog prisilnog izvršenja naziva se delibacioni postupak.COM Povreda odredaba o međunarodnoj nadležnosti predstavlja apsolutno bitnu povredu koja za posljedicu ima ništavost presude. Sudovi prve instance vrše stvarnu nadležnost. ili ako tužilac smanji tužbeni zahtjev. tj. bez obzira na to što bi zbog promjena koje su nastupile bio nadležan drugi redovni sud. Kako jedinstveni sudski sistem čine redovni sudovi u FBiH. Pravilima o funkcionalnoj nadležnosti vrši se preraspodjela pojedinih jurisdikcionih ovlaštenja između pojedinih organa istog suda. a presuda se može pobijati i redovnim i vanrednim pravnim lijekovima. a sudovi druge ili treće instance funkcionalnu nadležnost. Na funkcionalnu nadležnost sud pazi po službenoj dužnosti tokom cijelog postupka. Sud odmah po prijemu tužbe. dolazi do tzv. a stvarna nadležnost Vrhovnog suda FBiH propisana je Zakonom o Vrhovnom sudu FBiH. Pravila o funkcionalnoj (instacionoj) nadležnosti. Ako ih prihvati. Po pravilima o stvarnoj nadležnosti vrši se raspodjela ovlaštenja u raspravljanju i odlučivanju sporova iz sudske nadležnosti između različitih sudova u okviru jedinstvenog sudskog sistema. kantonalni sudovi se javljaju kao sudovi prve. općinski sudovi su sudovi prve instance. Sud koji jeste stvarno nadležan može (a ne mora) prihvatiti parnične radnje koje je u postupku preduzeo stvarno nenadležni sud. Exequatur .BH-PRAVNICI.tužilac poveća tužbeni zahtjev). sud koji je bio nadležan u vrijeme podnošenja tužbe ostaje i dalje nadležan. Ovo pravilo ne važi ako je do promjene došlo voljom stranaka (npr. 22. druge i treće instance.BH-PRAVNICI. Postupak ispitivanja i priznanja odluke stranog suda. Ako u toku postupka dođe do promjene okolnosti mimo volje stranaka. Stvarnu nadležnost općinskih i kantonalnih sudova u FBiH utvrđuju Kantonalni zakoni o sudovima. Povrede odredaba o stvarnoj nadležnosti vode apsolutnoj ništavosti presude. a donesena odluka kojom se izdaje dozvola izvršenja stranog izvršnog naslova na domaćem pravnom području se naziva exequatur. Ako utvrdi da je stvarno nenadležan u bilo kojoj fazi postupka. ocjenjuje da li je nadležan. po pravilima o stvarnoj nadležnosti razgraničava se nadležnost između sudova različitog ranga u okviru iste vrste sudova.4. a na osnovu navoda u tužbi i činjenica koje su mu poznate.

Posebna se dalje dijeli na izberivu (elektivnu). što je pravilo). Kad se tužbeni zahtjev ne odnosi na novčanu svotu. Opća mjesna nadležnost (forum generale). u obrnutom slučaju ne postoji povreda zbornosti). 22.WWW. Dakle. vrijednost se računa prema jednogodišnjoj najamnini. isključivu (ekskluzivnu) i supsidijarnu (pomoćnu) mjesnu nadležnost. ili su istaknuti protiv više tuženih. odlukom višeg suda (forum iudicale) i saglasnom voljom stranaka (forum prorogatum).COM parničnog postupka. vrijednost predmeta spora određuje se prema iznosu potraživanja koje treba osigurati. tj.COM . mjerodavna je vrijednost predmeta spora koju je tužitelj naznačio u tužbi. a trebalo je suditi vijeće. Mjesna nadležnost se određuje trojako: na osnovu zakona (forum legale. Mjesna nadležnost Pojam. a u teoriji se definiše kao mjesto u kome jedno lice prebiva sa namjerom da tu stalno živi. za pojam 33 WWW. kao vrijednost predmeta spora uzima se vrijednost predmeta zaloga. vrijednost predmeta spora se utvrđuje zbrajanjem vrijednosti svih zahtjeva. Na osnovu odredaba o mjesnoj nadležnosti određuje se koji je od više stvarno nadležnih sudova dužan da raspravi i riješi konkretan spor. Ako se zahtjev odnosi na buduća davanja koja se ponavljaju. Ako zahtjevi u tužbi proizlaze iz raznih osnova. ugovorna kazna i druga sporedna potraživanja se ne uzimaju se u obzir (ako sami ne čine glavni zahtjev). Kao vrijednost predmeta spora uzima se samo vrijednost glavnog zahtjeva. ako se vrijeđa princip zbornosti suđenja (ta povreda postoji ako je sudio sudija pojedinac. vrijednost predmeta spora računa se po zbiru davanja za vrijeme od maksimalno 5 godina.6. pristaje da umjesto udovoljenja nenovčanom zahtjevu primi određeni iznos novca. Kamate. osim ako je riječ o odnosu zaključenom na kraće vrijeme. Ako tužba protiv istog tuženika obuhvata više zahtjeva koji se zasnivaju na istom činjeničnom i pravnom osnovu. Kad se spor odnosi na postojanje najamnog ili zakupnog odnosa. Mjesna nadležnost koja je određena zakonom dijeli se na opću (generalnu) i posebnu (specijalnu) mjesnu nadležnost. Ako se tužbom zahtijeva samo davanje osiguranja za određeno potraživanje ili ustanovljenje založnog prava. tako da se postavlja pitanje stvarne nadležnosti sastava suda ili prava na izjavljivanje revizije. Pojam prebivališta nije zakonom definisan. ili iz odnosa korištenja stana odnosno poslovnih prostorija. odnosno boravište (za pravno lice sjedište).7. Ako je predmet zaloga manje vrijednosti od potraživanja koje treba osigurati. 22. sud će najkasnije na pripremnom ročištu (ako pripremno ročište nije održano. Ako je tužilac kod nenovčanih zahtjeva odredio facultas alternativu. Opću mjesnu nadležnost ima sud na čijem području tuženi ima prebivalište. onda na glavnoj raspravi prije početka rasprave o glavnoj stvari) brzo i na prikladan način provjeriti tačnost naznačene vrijednosti.BH-PRAVNICI. Vrste. Ako ju je tužitelj naznačio previsoko ili prenisko. nadležnost se određuje prema vrijednosti svakog pojedinog zahtjeva. odnosno zakupnini. taj iznos se uzima kao vrijednost predmeta spora. Određivanje vrijednosti predmeta spora Pod vrijednošću spora podrazumijeva se vrijednost onog subjektivnog prava ili odnosa za koje tužilac traži pravnu zaštitu u građanskom postupku.BH-PRAVNICI.

Pravo izbora ostavljeno je u interesu tužioca ili u interesu cjelishodnosti ostvarivanja sudske funkcije. Predmeti na koje se primjenjuje elektivna mjesna nadležnost se mogu prema njihovoj prirodi grupisati na: g) Sporove za naknadu štete – pored suda opće mjesne nadležnosti. boravište je mjesto u kome jedno lice boravi bez namjere da tu trajno živi. tužilac može ustati tužbom i kod suda na čijem području tužilac ima prebivalište odnosno boravište. l) Nadležnost po mjestu gdje se nalazi zastupništvo stranog lica u FBiH. Forum rei sitae na području procesnog prava odgovara pravilu lex rei sitae na području materijalnog prava. S druge strane. isključivo je nadležan sud na čijem se području nalazi nekretnina. k) Sporovi protiv pravnih lica koja imaju poslovne jedinice izvan svog sjedišta – sud u mjestu gdje se nalazi ta poslovna jedinica. nadležan je svaki od tih sudova. Za sporove obligaciono-pravnog karaktera koji se tiču nekretnina ne postoji 34 WWW.BH-PRAVNICI. Ako nekretnina leži na području više sudova. Bitno je napomenuti da se isključiva nadležnost u sporovima o nekretninama odnosi samo na sporove stvarnopravnog karaktera. q) Sporovi vezani za zakonsko izdržavanje – ako je tužilac lice koje traži izdržavanje. m) Sporovi iz nasljedno-pravnih odnosa – sud na čijem području se nalazi sud koji provodi ostavinski postupak. tužba se može podići kod suda opće mjesne nadležnosti i nekog drugog suda koji je zakonom određen. Ako je šteta nastala kao posljedica smrti ili teške tjelesne povrede. ili iz ugovora o korištenju stana ili poslovnih prostorija. tužba se može podići i kod suda na čijem području tužilac ima prebivalište. r) Ometanje posjeda – uz sud opće nadležnosti je i sud na čijem području je došlo do ometanja.WWW. u sporovima protiv stranog lica sa sjedištem u inostranstvu u vezi obaveza koje su nastale ili se trebaju izvršiti u FBiH. n) Radni sporovi – uz sud opće mjesne nadležnosti. o) Bračni sporovi – sud posljednjeg zajedničkog prebivališta supružnika. zbog ometanja posjeda. Isključiva (ekskluzivna) mjesna nadležnost (forum exclusive) isključuje primjenu opće nadležnosti. Državljani FBiH koji stalno žive u inostranstvu zadržavaju svoju opću mjesnu nadležnost prema mjestu posljednjeg prebivališta u FBiH. Po pravilima o elektivnoj mjesnoj nadležnosti. nadležan je i sud mjesta u u kome je dužnik trebao izvršiti ugovor. uz sud opće mjesne nadležnosti.COM prebivališta su relevantna 2 elementa: faktički (corpus) i voljni (animus).BH-PRAVNICI. radnik tužbu može podići kod suda na čijem području obavlja rad i kod suda na čijem području je zasnovao radni odnos.COM . Za suđenje u sporovima o pravu vlasništva i o drugim stvarnim pravima na nekretninama. te u sporovima iz zakupnih ili najamnih odnosa na nekretnini. p) Paternitetski i maternitetski sporovi – maloljetno dijete može podići tužbu i predsudom svog prebivališta ili boravišta. za ove sporove nadležan je i sud na čijem području je učinjena šteta. i) j) Privredni sporovi – pored suda mjesne nadležnosti. h) Sporove radi zaštite prava na osnovu garancije proizvođača – kod suda opće mjesne nadležnosti prodavca koji je prilikom prodaje uručio kupcu pismenu garanciju proizvođača. nadležan je i sud mjesta plaćanja. Posebna mjesna nadležnost (forum speciale) može biti elektivna i ekskluzivna. Predmeti u kojima je predviđena isključiva mjesna nadležnost su izričito određeni zakonom. Mjenični sporovi – uz sud mjesne nadležnosti.

Primjeri su: • • nadležnost za suparničare – ako je istom tužbom tuženo više lica za koja ne postoji mjesna nadležnost istog suda. a postoji jurisdikcija federalnih sudova. U sporovima o zrakoplovu ili brodu isključivo je nadležan sud na čijeem području se vodi registar u koji je upisan zrakoplov odnosno brod. u imobinsko-pravnim sporovima protiv lica koja nemaju opću mjesnu nadležnost u FBiH uzajamna nadležnost za tužbe protiv stranih državljana.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. ali stranke uz određena ograničenja mogu ugovorom odrediti mjesno nadležni sud. mjesno nadležan će biti sud na čijem području tužitelj ima prebivalište ili boravište. To je najčešće kod sudova u kojima radi samo jedan sudija. Kantonalni sud može odrediti da u konkretnom predmetu postupa drugi stvarno nadležni sud sa njegovog područja.COM . Svrsishodna delegacija je takođe moguća od strane Vrhovnog suda FBiH u odnosu na Kantonalne sudove. ako je očito da će se postupak lakše provesti. u bračnim sporovima – ako postoji međunarodna nadležnost suda FBiH. niti tuženi ima prebivalište ili boravište u FBiH. Ako ni tužitelj nema prebivalište niti boravište u FBiH. a nije imao prebivalište u FBiH ili se ono ne može utvrditi). U takvom slučaju će neposredno viši sud odrediti da u tom predmetu postupa neki drugi stvarno nadležni sud sa njegovog područja. odnosno stečajni postupak. U sporovima protiv FBiH iz odnosa sa vojnim jedinicama. nadležan je sud koji je mjesno nadležan za jednog od njih. Za sporove u izvršnom i stečajnom postupku isključivo je mjesno nadležan sud na čijem se području nalazi sud koji provodi izvršenje. Svrsishodna (cjelishodna) delegacija. Obzirom na razloge koji dovode do delegacije. u sporovima protiv državljanina FBiH koji živi u inostranstvu. Delegacija (forum delegatum) sastoji se u prenošenju mjesne nadležnosti sa jednog suda na drugi. u sporovima o utvrđivanju očinstva/materinstva. Pomenuta ograničenja odnose se 35 WWW. ili ako za to postoje važni razlozi. Zakon ostavlja sudovima višeg ranga mogućnost da u zakonski postavljenim okvirima određuje mjesnu nadležnost.WWW. i to u 2 oblika: delegacija i ordinacija. U takvim slučajevima je Vrhovni sud FBiH ovlašten da na prijedlog stranaka odredi koji će stvarno nadležni sud biti mjesno nadležan (npr. Ordinacija (forum ordinatum) je određivanje mjesno nadležnog suda u situacijama kad se mjesna nadležnost ne može utvrditi na osnovu zakona. Na prijedlog stranke ili nadležnog općinskog suda. Ugovor o mjesnoj nadležnosti (forum prorogatum). Stvarna nadležnost se ne može ugovarati. Pomoćna (supsidijarna) mjesna nadležnost (forum subsidiale) određuje se za situacije koje se ne mogu podvesti pod odredbe opće i posebne mjesne nadležnosti. ali bračni drugovi nisu imali zadnje zajedničko prebivalište u FBiH. Nužna delegacija postoji u slučaju da nadležni sud ne može postupati zbog izuzeća.COM isključiva nadležnost. onda odluku o tome koji će od redovnih sudova biti nadležan donosi Vrhovni sud FBiH. isključivo je nadležan mjesni sud na čijem području se nalazi sjedište vojne jedinice. • • • Određivanje mjesne nadležnosti od strane višeg suda (forum iudicale). razlikuju se nužna i svrsishodna delegacija.

U takvom slučaju će za novi postupak nastati nadležnost suda pred kojim se već vodi povezani postupak. stranke je ne mogu mijenjati ugovorom. ili se mijenja i mjesna i stvarna nadležnost (potpuna atrakcija). 24. 24. a stranka podnosi žalbu upravo zbog toga. Sukob o relativnoj nadležnosti 36 WWW. Pojam i podjela Sukob nadležnosti je situacija u kojoj 2 ili više organa istovremeno smatraju da su nadležni (pozitivni sukob). ATRAKCIJA NADLEŽNOSTI (FORUM ATRACTIONIS) 23.BH-PRAVNICI. Prorogacioni ugovor mora biti u pismenoj formi i mora se odnositi na tačno određeni spor ili više sporova koji proizilaze iz istog pravnog odnosa. a i sud se ne oglasi nenadležnim po službenoj dužnosti. Sukob može biti o apsolutnoj nadležnosti (jurisdikciji) ili o relativnoj nadležnosti.COM . a koji je na izvjestan način povezan sa postupkom koji se treba pokrenuti. Taj sukob može biti pozitivan i negativan. SUKOB NADLEŽNOSTI 24. Dakle. ali samo ako postoji isključiva mjesna nadležnost nekog drugog suda.1. Za njegovo rješavanje nadležan je ustavni sud. Pojam Nadležnost po atrakciji (privlačenju) nastaje u slučajevima kad se pred sudom već vodi postupak u određenom predmetu. u zavisnosti od toga da li se atrakcijom mijenja samo mjesna nadležnost (nepotpuna atrakcija). 23. odnosno da nisu nadležni (negativni sukob) za postupanje u određenom predmetu. ako je za konkretnu vrstu predmeta propisana isključiva nadležnost.2.2. Sud se može oglasiti mjesno nenadležnim po prigovoru tuženog.COM na situaciju kad je predviđena isključiva mjesna nadležnost. Razlozi za zasnivanje nadležnosti po privlačenju su ekonomičnost i pravna sigurnost. Vrste Razlikuju se potpuna i nepotpuna atrakcija nadležnosti. 23. U istom roku se sud može oglasiti mjesno nenadležnim po službenoj dužnosti.1. smatra se da se radi o prećutnoj prorogaciji. Povreda odredaba o mjesnoj nadležnosti predstavlja apsolutno bitnu povredu postupka ako je povodom prigovora stranke koji je unesen u presudu sud nepravilno odlučio da jeste mjesno nadležan.WWW.BH-PRAVNICI. Mjesna nadležnost kao procesna pretpostavka. Može biti sklopljen u obliku prorogacione klauzule ili u obliku samostalnog ugovora o prorogaciji. Ugovaranje nadležnosti stranog suda moguće je uz 2 uslova: da nije predviđena isključiva međunarodna nadležnost sudova u FBiH i da je jedna od stranaka strano fizičko ili pravno lice. 24.3. ako je prigovor podnesen najkasnije do upuštanja tuženog u raspravljanje o glavnoj stvari. Ako tuženi propusti istaći prigovor mjesne nenadležnosti. Sukob o jurisdikciji (sukob o apsolutnoj nadležnosti) O apsolutnom sukobu nadležnosti se govori kad do sukoba nadležnosti dolazi između sudova i drugih državnih organa.

COM Nastaje između 2 ili više sudova u okviru jedinstvenog sudskog sistema. Protiv rješenja kojim se odlučuje o sukobu nadležnosti nije dopuštena žalba. obzirom da je mogu imati i društvene tvorevine koje nemaju svojstvo pravnog lica. a povodom žalbe na to rješenje odluku je donio drugostepeni sud. koji će nastaviti postupak kao da je kod njega bio pokrenut. dostaviće ga sudu koji treba riješiti taj sukob nadležnosti. ukoliko je taj drugostepeni sud nadležan za rješavanje sukoba nadležnosti između tih sudova. odnosno subjekata koji postoje u trenutku pokretanja postupka. stranka je osoba koja u parnici zauzima položaj tužioca ili tuženog. sud kome je predmet ustupljen vezan je za odluku drugostepenog suda. sud kome je predmet ustupljen dužan je preduzimati neodložne radnje u postupku. Ako sud koji je primio predmet smatra da nije nadležan za njegovo rješavanje. Takve tvorevine mogu steći stranačku sposobnost na osnovu zakona ili sudske odluke. Svako ko ima pravnu sposobnost istovremeno ima i stranačku sposobnost. Ona se izvodi iz pravne sposobnosti. Dakle. za sticanje svojstva stranke u parnici irelevantno je da li su tužilac i tuženi istovremeno i subjekti materijalno-pravnog odnosa povodom kojeg je došlo do parnice. stranka je subjekat materijalno-pravnog odnosa povodom kojeg je došlo do parnice. Postupak u rješavanju sukoba nadležnosti Nakon pravosnažnosti rješenja kojim se oglasio stvarno ili mjesno nenadležnim. 25. Obje stranke u parnici moraju biti tačno određene.1. prema kojima se ne mogu istovremeno voditi 2 parnice o istom predmetu.BH-PRAVNICI. Stranačka sposobnost Stranačka sposobnost daje odgovor na pitanje ko može biti stranka u parnici kao procesno-pravnom odnosu uopće. stranačka sposobnost je nešto šira od pravne sposobnosti. Npr. sprečavaju pozitivan sukob nadležnosti. Međutim. Samo ako uoči da mu je predmet dostavljen usljed očigledne greške.2.5. 25. a o tome obavijestiti sud koji mu je ustupio predmet. 24. ako je taj drugostepeni sud nadležan za rješavanje sukoba nadležnosti između tih sudova.WWW. 37 WWW. 25. u sukobu nadležnosti odlučuje neposredno viši sud u odnosu na one sudove među kojima je došlo do sukoba (sukob nadležnosti između općinskih sudova istog kantona rješava kantonalni sud. sud koji je primio predmet će ga proslijediti sudu kome je trebao biti dostavljen. sud će predmet ustupiti nadležnom sudu. Teorijsko određenje pojma stranke Procesnopravna teorija razlikuje pojam stranke u materijalno-pravnom i u procesno-pravnom smislu. Slučajevi u kojima nije moguće pokrenuti sukob o nadležnosti Ako se prvostepeni sud proglasio mjesno nenadležnim. Za vrijeme dok traje sukob nadležnosti. vezuje svaki sud kome se kasnije taj predmet ustupi. Odluka drugostepenog suda o stvarnoj nenadležnosti prvostepenog suda. Po pravilu. U materijalno-pravnom smislu. a sve ostale Vrhovni sud FBiH).BH-PRAVNICI. koji ne posjeduju pravnu sposobnost.4. 24. U procesno-pravnom smislu. Porodični zakon u sporovima za poništaj braka priznaje stranačku sposobnost javnom tužiocu i organu starateljstva.3. STRANKE U PARNICI 25. Pravila o litispedenciji. Stranke kao procesni subjekti Parnica kao konkretan procesnopravni odnos može se zasnovati samo između stranaka.COM . Može biti samo negativan.

Međutim. Fizička lica stiču parničnu (kao i poslovnu) sposobnost sa punoljetstvom – navršenih 18 godina života. o čijem postojanju sud vodi računa po službenoj dužnosti tokom cijelog postupka. a parnično je sposoban po zakonu kantona pred čijim se sudom provodi postupak. procjenjuje se po zakonu RS. a zathjev za ponavljanje postupka se može uložiti i nakon isteka objektivnog roka od 5 godina. Punovažnost radnji koje su do tog trenutka preduzete od strane parnično nesposobne stranke zavisi od toga da li će zakonski zastupnik te radnje prihvatiti ili ne. Ona odgovara poslovnoj sposobnosti građanskog prava. Nedostatak parnične sposobnosti otklanja se stupanjem u parnicu zakonskog zastupnika stranke. odnosno kantona koji je mjerodavan za utvrđivanje njegove poslovne sposobnosti. Parnična sposobnost državljanina FBiH procjenjuje se po zakonu FBiH. Stranačka sposobnost ima značaj procesne pretpostavke. 2. može sam poduzimati radnje u postupku. Posljedica nedostatka parnične sposobnosti jedne od stranaka je apsolutna ništavost donesene presude. i to ako ti oblici ispunjavaju 2 uslova: 1. Prijedlog za ponavljanje postupka zbog ovog razloga može biti podnesen i mimo objektivnog roka od 5 godina. Postulaciona sposobnost 38 WWW. U drugom slučaju sama presuda bi bila inegzistentna.4. Parnična sposobnost Parnična sposobnost je sposobnost preduzimati radnje u parnici i tim radnjama proizvoditi procesnopravne posljedice.BH-PRAVNICI. Isto važi i za one društvene tvorevine koje nemaju svojstvo pravnog lica. Convalidatio est potest. Presuda se može pobijati svim redovnim i vanrednim pravnim sredstvima. za razliku od presude koja bi bila donesena u parnici u kojoj postoji nedostatak egzistentnosti same stranke. sud će tužbu odbaciti kao nedopuštenu i poništiti sve preduzete procesno-pravne radnje. 25. presuda bi bila egzistentna ali bi se mogla pobijati.5. Parnična sposobnost ima značaj procesne pretpostavke.COM Stranačku sposobnost određenom obliku udruživanja koji nema pravni subjektivitet može priznati i sud. pa se naziva i procesna poslovna sposobnost. Nedostaci na strani parnične sposobnosti spadaju u otklonjive nedostatke. pa se ne bi morala ni pobijati. pa će tek ako ti nedostaci ne budu otklonjeni sud tužbu odbaciti kao nedopuštenu.COM . ali im se u postupku priznaje svojstvo stranke. takva presuda se iz razloga apsolutne ništavosti može pobijati svim redovnim i vanrednim pravnim lijekovima. Parnična sposobnost državljanina RS u postupku pred sudovima FBiH. Ako utvrdi da jedna od stranaka nema stranačku sposobnost. sud će prvo pozvati tužitelja da otkloni nedostatke tako što će izvršiti odgovarajuće prepravke u tužbi. da udovoljavaju bitnim uslovima za sticanje pravne sposobnosti. Pravna lica su poslovno. da raspolažu sredstvima na kojima se može sprovesti izvršenje. odnosno parnično sposobna preko svojih organa.WWW. Ograničenja poslovne sposobnosti u istim granicama ograničavaju i parničnu sposobnost. o kojoj sud ex officio vodi računa tokom cijelog postupka. Dakle. Ako sud donese presudu u parnici u kojoj nedostatak stranačke sposobnosti nije ni primijećen. ali samo u konkretnom slučaju za određenu parnicu.BH-PRAVNICI. 25. državljanin FBiH koji nije parnično sposoban po zakonu “svog” kantona. Ako se nedostaci ne otklone.

Procesna legitimacija (legitimatio ad processum) je ovlaštenje za vođenje konkretnog spora. Zakonska sukcesija nastaje ako u toku parnice dođe do smrti. ali ne može pokrenuti novu parnicu niti stupiti na mjesto tužioca u postojećoj parnici bez pristanka obje stranke. (3) stupanje umješača u procesno-pravni položaj stranke kojoj se pridružio. Promjena subjekata u parnici (procesno-pravna sukcesija) To je ustanova koja omogućava promjenu ličnosti parničnih stranaka. odnosno sukcesori po zakonu stupaju u sva prenosiva prava umrlog. to neće spriječiti da se parnica nastavi i okonča među onim strankama među kojima je i započela. bez posredovanja punomoćnika. Do sukcesije može doći na strani tužioca ili tuženog. javni tužilac. ali postoji veliki broj slučajeva u kojima je pravo na vođenje spora zakonom preneseno na treća lica. Tek sa pristankom obje stranke. ima karakter materijalno-pravnog prigovora koji za cilj ima da se tužbeni zahtjev presudom odbije kao neosnovan (a ne da se rješenjem odbaci kao nedopušten).COM . Ona prvenstveno pripada licima koja imaju stvarnu legitimaciju. Takva lica. Legitimacija Stvarna legitimacija (legitimatio ad causam). Npr.6. U našem pravu je svako parnično sposobno lice istovremeno i postulaciono sposobno.BH-PRAVNICI. pri čemu identitet parnice ostaje isti. ustaju tužbom i u svoje ime ostvaruju pravnu zaštitu. Stvarna legitimacija je kategorija materijalnog prava. Sud je dužan preduzeti sve mjere da i takvim licima omogući učešće u postupku. tako da će zauzeti položaj umrlog u parnici. tužilac otuđenjem spornog prava gubi stvarnu legitimaciju. O njoj sud vodi računa po službenoj dužnosti. koji redovno ističe tuženi. organ starateljstva i sva pravno zainteresirana treća lica ovlašteni su da ustaju tužbom za poništenje braka.BH-PRAVNICI. Voljna sukcesiija može nastati usljed materijalne singularne sukcesije. Tužilac je aktivno legitimisan ako je on ovlaštenik iz materijalno-pravnog odnosa povodom kojeg je došlo do parnice. ali i dalje zadržava pravo na vođenje spora kao procesno-pravno ovlaštenje. 25. a posljedica nedostatka procesne legitimacije je odbacivanje tužbe kao nedopuštene. raspravljanje niti odlučivanje samo po sebi. Procesna legitimacija ima karakter procesne pretpostavke. 25. mada nisu stvarno legitimisana. 39 WWW. preduzima radnje u parnici i tim radnjama proizvodi procesno-pravne posljedice. a osnov za sukceciju može biti zakon ili volja stranaka. pa prema tome od nje ne zavisi pokretanje parnice. Ako u toku parnice neka od stranaka otuđi stvar ili pravo povodom kojeg je parnica pokrenuta. Uticaj singularne materijalno-pravne sukcesije na parnicu.gluhonijema lica). (2) imenovanje prethodnika u parnici. odnosno prestanka postojanja stranke.7.COM To je sposobnost parnično sposobne stranke da u parnici sama. Postoji problem faktičke nesposobnosti određenih parnično sposobnih lica da se usljed fizičih nedostataka izjašnjavaju u postupku (npr. sukcesor stupa u parnicu umjesto svog prethodnika i tek onda dolazi do procesno-pravne sukcesije. odnosno da omogući nesmetano odvijanje postupka. Stvarna legitimacija nije procesna pretpostavka. Nasljednici. Prigovor stvarne legitimacije. Tuženi je pasivno legitimisan ako je on obveznik istog tog materijalno-pravnog odnosa. Naime.WWW. ali i neovisno od nje i to u 3 slučaja: (1) preinačenje tužbe u subjektivnom smislu. Sukcesor (kao materijalno-pravni ovlaštenik) ima stvarnu legitimaciju.

Zakonsko zastupanje kao procesna pretpostavka. Pojam i podjela Zastupnik u parnici je svako lice koje u ime stranke koju zastupa preduzima radnje u parnici. Prema ovoj teoriji. Zakonski zastupnik ovlašten je da u ime zastupanog parnično nesposobnog lica preduzima sve parnične radnje koje spadaju u redovno zastupanje. Ako zakonski zastupnik ne pokazuje potrebnu pažnju u vršenju zastupanja.COM . 40 WWW.1. priznanje ili odricanje od tužbenog zahtjeva. Diligentia processum. Međutim. pojedine parnične radnje prelaze okvire redovnog upravljanja pravima i interesima zastupanog. on je dužan da svoj tužbeni zahtjev prilagodi novonastaloj situaciji tako što će tražiti da tuženi obavezu ispuni prema materijalno-pravnom sukcesoru. Zbog nedostataka koji se tiču pravilnosti zakonskog zastupanja mogu se ulagati i svi vanredni pravni lijekovi. To su najčešće roditelji i staratelji. a nema zakonskog zastupnika. S druge strane. ako obje stranke imaju istog zakonskog zastupnika.BH-PRAVNICI. 26. Zakonski zastupnik Određenje skrbništva. kao što su povlačenje tužbe. a dostavljanje se nije moglo obaviti. ako se tuženi ili njegov zakonski zastupnik koji nemaju punomoćnika u FBiH nalaze u inostranstvu. ako je tužilac otuđio sporno pravo. Sud po službenoj dužnosti tokom cijelog postupka vodi računa o ispravnosti zakonskog zastupanja. To su dispozitivne radnje. ako je boravište tuženog nepoznato. Ustanova zakonskog zastupnika i zastupanja primarno je regulisana normama materijalnog prava i to normama porodičnog i obligacionog prava. 6. 5. singularna materijalno-pravna sukcesija nema nikakvog uticaja na parnicu. koja je danas vladajuća. Curator ad litem – privremeni parnični zastupnik. i to sa pravnim posljedicama za stranku. sud će o tome obavijestiti organ starateljstva koji može u konkretnoj parnici zastupanom postaviti posebnog staraoca. po teoriji irelevancije. ugovorni i zastupnik pravnih lica.COM Međutim. a nema punomoćnika. a može mu savjetovati i da uzme punomoćnika. Obzirom na osnov zastupanja razlikuju se zakonski.2. kad je u pitanju uticaj materijalno-pravne sukcesije na parnicu. sud će mu pružiti potrebnu pomoć u smislu poučavanja neuke stranke. Prema teoriji relevancije. ako tuženi nije parnično sposoban. 4. postoje 2 suprotne teorije: teorija relevancije i teorija irelevancije. Međutim. sklapanje sudskog poravnanja i sl. 3. U suprotnom sud može odbiti njegov zahtjev zbog nedostatka stvarne legitimacije. i ako bi zbog toga mogle nastati štetne posljedice za jednu ili obje stranke. Nedostaci u zakonskom zastupanju imaju karakter procesne povrede koja je razlog apsolutne ništavosti donesene presude. ako su interesi tužeenog i njegovog zakonskog zastupnika u suprotnosti. ZASTUPANJE U PARNICI 26.BH-PRAVNICI. U konkretnoj parnici sud može tuženom postaviti privremenog parničnog zastupnika i to ako bi postupak oko postavljanja redovnog zakonskog zastupnika trajao dugo. a ponavljanje postupka se može tražiti i po isteku objektivnog roka od 5 godina. Zakonski zastupnik zastupa poslovno nesposobna lica (maloljetnici lica kojima je oduzeta poslovna sposobnost). Zakon konkretizira nekoliko situacija u kojima će sud postaviti privremenog zastupnika tuženom: 2. 26. ne može se ignorisati svaki uticaj materijalno-pravne sukcesije nastale u toku trajanja parnice.WWW. ako zakonski zastupnik zbog svoje nestručnosti nije u mogućnosti uspješno obavljati svoje zadatke. Položaj i ovlaštenja. te bi za njih zakonski zastupnik morao imati posebno odobrenje.

WWW. preduzimati parnične radnje. Ako je punomoćnik priznao neke činjenice. Mandatum ad litem (parnična punomoć). Stranka može u parnici i sama.COM . Za dispozitivne radnje takav punomoćnik mora imati posebno ovlaštenje. nego po stručnosti. bez bližeg određivanja ovlaštenja. Punomoćnik advokat može prenijeti punomoć na drugog advokata. Punomoć kao procesna pretpostavka.COM O postavljanju privremenog zastupnika sud odmah obavještava organ starateljstva. ali to nije privilegija po pravu. osim lica koja se bave nadripisarstvom. ali i za data uputstva. Ako je punomoćnik advokat. Parnične radnje punomoćnika proizvode posljedice neposredno za zastupanu stranku. U ulozi punomoćnika se najčešće javlja advokat. Punomoćnik Pojam. Punomoć mora biti izdata u pismenoj formi ili na zapisnik kod suda. Ako se radnje stranke razlikuju od radnji njenog punomoćnika. Advokatu je posebna punomoć potrebna samo za podnošenje prijedloga za ponavljanje postupka. a privremeni zastupnik vrši prava i dužnosti sve dok se tuženi ili njegov punomoćnik ne pojave pred sudom. Osnovni odnos je ugovorni. Sud po službenoj dužnosti vodi računa da li lica koja se pojavljuju u ulozi punomoćnika mogu biti punomoćnici.4. Učešće stranke koja ima punomoćnika. on na osnovu parnične punomoći može preduzimati sve radnje osim dispozitivnih (povlačenje tužbe. ako je od pravosnažnosti odluke prošlo više od 6 mjeseci. relevantne su radnje stranke. Procesna punomoć (mandatum ad processum). bilo samoinicijativno ili na poziv suda. pri čemu odgovara za njegov izbor (culpa in eligendo). Parnična punomoć u užem smislu je punomoć u kojoj se punomoćnik ovlašćuje na vođenje parnice. te da li se kreću u okviru ovlaštenja iz punomoći. za čiji rad odgovara. Punomoć je ovlaštenje na vršenje zastupanja. Pred prvostepenim sudom advokata može ex lege zamijeniti njegov pripravnik. Punomoćnik je dužan da punomoć podnese u pismenom obliku prilikom preduzimanja prve radnje u 41 WWW. Punomoćstvo se može obavljati sa ili bez naknade. odricanje od tužbenog zahtjeva.BH-PRAVNICI. sudsko poravnanje. sud će po slobodnoj ocjeni cijeniti da li će takve činjenice smatrati priznatim ili osporenim. Ona može biti parnična punomoć i punomoć za obavljanje određenih radnji u parnici.BH-PRAVNICI. Punomoćnik može biti svako poslovno sposobno lice. a stranka to priznanje kasnije izmijeni ili opozove. a punomoć uvijek predstavlja jednostranu izjavu volje. Ako je punomoćnik lice koje nije advokat. odricanje i odustanak od pravnog lijeka. on na osnovu parnične punomoći može preduzimati sve radnje u parnici. Ona je u svojoj egzistenciji neovisna u odnosu na pravni posao. Pactum de quota litis. Advokatu se naknada plaća po tarifi. odnosno dok organ starateljstva ne obavijesti sud da je postavio staratelja. U nekim pravnim sistemima moguće je ugovoriti naknadu koja će biti srazmjerna punomoćnikovom uspjehu u parnici (pactum de quota litis). pored punomoćnika. Punomoćnik je zastupnik koji u parnici zastupa parnično sposobnu stranku. 26. kao uslova za dopuštenost preduzetih radnji od strane punomoćnika. Parnična punomoć ima karakter procesne pretpostavke. Stranka može izmijeniti ili opozvati radnje svog punomoćnika sve do trenutka kad su te radnje proizvele određene procesno-pravne posljedice (dakle isto kao i vlastite radnje). podnošenje vanrednih pravnih lijekova). Punomoć treba razlikovati od osnovnog pravnog odnosa iz kojeg se izvodi.

Ono može biti parcijalno. Punomoć prestaje i smrću punomoćnika. ako je punomoć data samo za tu fazu. Sudu se opoziv ili otkaz mora saopštiti u pismenom obliku ili usmeno na zapisnik. UČEŠĆE TREĆIH LICA U PARNICI 27.BH-PRAVNICI. Opoziv i otkaz proizvodi dejstvo prema sudu i suprotnoj stranci od trenutka kad im je saopšten. 42 WWW. Prije toga. Prestanak punomoći nastupa okončanjem parnice ili okončanjem određene faze postupka. U običnoj intervenciji može se pojaviti svako lice čiji je vlastiti pravni interes angažiran u parnici. Postojanje parnice je logična pretpostavka da bi moglo doći do miješanja.COM parnici.2. dužan je još mjesec dana obavljati radnje ako je potrebno da od davaoca punomoći otkloni neku štetu koja bi mogla nastati. Ako punomoćnik otkaže punomoć.Takvo treće lice dobija položaj umješača. sud će nastaviti postupak ne uzimajući u obzir radnje koje je preduzelo lice bez punomoći. punomoć može prestati opozivom ili otkazom. Umješač može u parnicu stupiti u bilo kojem njenom stadiju. za pojedine procesne radnje. takav nedostatak u odluci ima karakter apsolutno bitne povrede postupka. Prilikom registrovanja pravnog lica u odgovarajući registar se obavezno navodi ime i prezime osobe ovlaštene za zastupanje pravnog lica (posebno u zemlji i u inostranstvu). Ako sud donese odluku na osnovu radnji lica koje nije imalo ovlaštenje za zastupanje. Postoje 2 osnovne pretpostavke za mogućnost učešća umješača: postojanje parnice i postojanje pravnog interesa za miješanje u parnicu. sve dok punomoć ne opozovu nasljednici ili novi zakonski zastupnik stranke.COM . Zastupnik pravnog lica. punomoćnik je i dalje ovlašten na obavljanje radnji u parnici. U ulozi zakonskog intervenijenta javlja se javni tužilac i ombudsmen Federacije. Pravni interes trećeg lica može biti različit i s obzirom na to se razlikuju 2 oblika procesne intervencije: obična intervencija i zakonska intervencija u užem smislu. Sporedno miješanje u parnicu (interventio accessoria) Pojam i pretpostavke. onda će takvo posebno ovlaštenje zastupnik morati da ima za preduzimanje dispozitivnih radnji. Zastupnik može u konkretnom slučaju prenijeti svoja ovlaštenja na drugo lice i to lice se u parnici javlja kao punomoćnik. Ratificatio (odobrenje) je parnični institut kojm stranka može naknadno otkloniti nedostatak urednog zastupanja.1. Pravna lica ispoljavaju i vrše parničnu sposobnost preko svojih organa. Potrebno je naglasiti razliku između zastupnika i punomoćnika pravnog lica. Procesna intervencija je ustanova koja svakom licu omogućava da učestvuje u tuđoj parnici i u vlastitom interesu pomaže stranci na čijoj strani se miješa.BH-PRAVNICI.WWW. 27. 27. U slučaju smrti stranke. Zastupnik po pravilu može u ime pravnog lica preduzimati sve radnje u parnici. ali ako to propusti učiniti u ostavljenom roku. pa čak inakon podnošenja vanrednog pravnog lijeka. sud može odrediti i da punomoćnik u naknadno određenom roku podnese punomoć. Iz razloga ekonomičnosti. Ako se parnica vodi povodom pravnog posla za čije je zaključenje zastupnik morao imati posebno ovlaštenje. Stranka može svakodobno otkazati punomoć. Pojam Učešće trećeg lica u parnici naziva se i procesna intervencija.

kad tužilac tokom trajanja parnice prenese svoje pravo na umješača). Umješač sa položajem jedinstvenog suparničara. emotivnog ili nekog drugog interesa nije razlog za miješanje. koji mogu biti dvojaki: da pomaže i da kontroliše stranku na čijoj strani se miješa. Što se tiče drugog razloga za intervenciju. a intervencijsko dejstvo se proteže i na obrazloženje presude. Postojanje nekog ekonomskog.WWW. e) Ako je intervenijent tzv. jer ako kupac ne uspije u parnici imaće regresni zahtjev prema prodavcu usljed odgovornosti prodavca za evikciju). • ako je svojim protivljenjem onemogućila dejstvo radnji koje je umješač preduzeo u korist stranke. Obavještenje o parnici (litis denuntiatio) To je parnična radnja kojom tužilac ili tuženi podneskom preko suda obavještavaju treće lice da je parnica pokrenuta i u kakvom stanju se nalazi. obzirom da on nema položaj stranke. a posebno u slijedećim situacijama: c) Kad odluka ima dejstvo pravosnažnosti i na umješača (npr. Hirografeni povjerilac je onaj koji nema poseban zalog i snosi rizik fluktuacije imovine njegovog dužnika. On ne može preduzimati dispozitivne radnje.intervencijsko dejstvo prema umješaču. u novoj parnici koju radi ostvarivanja regresnog zahtjeva pokreće stranka protiv svog intervenijenta iz prethodne parnice. Npr.BH-PRAVNICI. Umješač će imati ovaj položaj u predmetima u kojima sudska odluka prema njemu proizvodi dejstvo pravosnažnosti. Takav je npr. u parnici koju stranka pokrene u ostvarivanju svog regresnog zahtjeva prema umješaču.COM Postojanje pravnog interesa utvrđuje se na osnovu postojanja određenog pravnog odnosa između stranke i umješača. može svojim dolaskom na raspravu ili ulaganjem prigovora da otkloni donošenje presude zbog izostanka na štetu “njegove” stranke. jer ne dopušta preispitivanje ni činjeničnog ni pravnog osnova donesene presude. Naime. d) U svim situacijama kad se za stranku ako izgubi parnicu stvara regresni zahtjev prema umješaču (npr. Dejstvo pravosnažnosti obuhvata samo dispozitiv kojim se odlučuje o tužbenom zahtjevu. U tom smislu je intervencijsko dejstvo šire i strožije od pravosnažnosti.3. Ono se sastoji u tome što umješač ne može u drugoj parnici osporavati pravilnost donesene presude ni u jednom elementu. On svojim aktivnim držanjem može otkloniti negativne posljedice pasivnog držanja stranke na čijoj strani se miješa. već samo pomaže stranci na čijoj strani se miješa. Ovim obavještenjem se trećem licu omogućava da stupi u parnicu u 43 WWW. Ovlaštenja umješača su dosta ograničena. Ovim prigovorom umješač može otkloniti intervencijsko dejstvo presude. Pravni interes postoji uvijek kad odluka u konkretnoj parnici ima uticaj na pravni položaj umješača prema stranci.BH-PRAVNICI. Položaj običnog umješača. Njegova ovlaštenja su u funkciji razloga za intervenciju.položaj stečajnog vjerovnika u parnici u kojoj se raspravlja o postojanju potraživanja koje je osporeno u stečajnom postupku. presuda iz prethodne parnice ima tzv. 27. da uloži žalbu koju je stranka propustila uložiti itd. ako je stranka svojim nesavjesnim vođenjem parnice doprinijela da izgubi spor i to: • ako je iz krajnje nepažnje propustila upotrijebiti neko napadno ili odbrambeno sredstvo. umješač je ovlašten da stavlja prijedloge i preduzima sve ostale radnje koje idu u korist stranke. Na postojanje pravnog interesa sud pazi po službenoj dužnosti.hirograferni povjerilac parnične stranke na čijoj strani se miješa u spor.COM . U smislu prvog razloga. umješač ima pravo da se suprotstavi prigovorom nesavjesnog vođenja parnice.u parnicu između kupca i lica koje tvrdi da je vlasnik stvari može se umiješati prodavac. niti može biti saslušan kao stranka u svrhu dokazivanja.

Pojam i podjela Suparničarstvo ili subjektivna kumulacija postoji ako se u ulozi tužioca ili tuženog pojavljuju 2 ili više lica. međutim može se zasnovati i u toku postupka. suparničarstvo se dijeli na materijalno i formalno. tvrdi da stvar drži ili pravo vrši u ime trećeg lica (npr.2. Ono proizvodi procesno-pravno i materijalno-pravno dejstvo. Postoje još i eventualno i zakonsko suparničarstvo. osim u slučajevima kad tužilac ima neke zahtjeve prema tuženom koji su za njega lično vezani (npr. ne može se osloboditi svoje procesne uloge tuženog. Imenovanje prethodnika (nominatio auctoris. Ako je tuženi imenovao prethodnika. Pravna zajednica postoji ako se više lica javljaju kao učesnici određenog građansko-pravnog odnosa (npr.suvlasnici. suparničarstvo se dijeli na prvobitno (po tužbi ili protivtužbi) i naknadno i to: usljed pristupanja novog tužioca. U materijalno-pravnom pogledu. Materijalno i formalno suparničarstvo Materijalno suparničarstvo postoji ako se suparničari u pogledu predmeta spora nalaze u pravnoj ili u stvarnoj zajednici. više povjerilaca tuže za potraživanja iz zajednički sklopljenog ugovora). sunasljednici i sl). Lica koja stupaju u parnicu kao novi tužilac ili tuženi moraju postupak prihvatiti u stanju u kome se zatekao u trenutku njihovog stupanja.zahtjev za naknadu štete koju je prouzrokovao na stvari). Kod formalnog suparničarstva se suparničari ne nalaze ni u kakvom materijalno-pravnom niti u stvarnom odnosu. a prema dejstvu koje proizvodi u postupku na obično i nužno. poslugoprimac.WWW. dolazi do procesno-pravne sukcesije. ili jednom tužbom ustaje više lica (aktivno suparničarstvo). Ako prethodnik stupi u parnicu. Pritom pristanak tužioca nije potreban. koje nastupa bez obzira na to da li je obaviješteno treće lice stupilo u parnicu ili ne. usljed proširenja tužbe na novog tuženog.COM svojstvu intervenijenta ili da preuzme položaj stranke koja ga obavještava. SUPARNIČARSTVO (LITIS CONSORTIUM) 28. Pravo da imenuje prethodnika u parnici i da ga pozove da stupi u parnicu umjesto njega pripada samo tuženom.1. obavještenje za posljedicu ima prekid roka zastarjelosti. U stvarnoj zajednici su oni suparničari čija se potraživanja odnosno obaveze zasnivaju na istom činjeničnom i pravnom osnovu (npr. Najvažnija procesno-pravna posljedica je u intervencijskom dejstvu. Formalno suparničarstvo javlja se u slučaju kad su zahtjevi odnosno obaveze suparničara iste vrste i kad se zasnivaju na bitno istovrsnom činjeničnom i pravnom osnovu. ali će presuda imati intervencijsko dejstvo prema imenovanom prethodniku. 27. (2) bitna istovrsnost činjeničnog i pravnog osnova i (3) nadležnost istog suda i ista vrsta postupka.COM . Naše pravo ne dozvoljava zasnivanje suparničarstva proširenjem tužbe po nalogu suda. 28.4. Kumulativni uslovi za postojanje formalnog suparničarstva su: (1) istovrsnost zahtjeva odnosno obaveza. špediter). Prema uslovima koji se traže za zasnivanje. 28. 44 WWW.zakupoprimac. te usljed promjene parnične stranke. laudatio nominis) To je jedan od oblika obavještavanja trećeg o parnici. u slučaju spajanja parnica. u situacijama kad tuženi kao imalac stvari ili korisnik nekog prava.BH-PRAVNICI. Prema načinu zasnivanja.BH-PRAVNICI. a ovaj se ne odazove pozivu. prevoznik. Obično se zasniva podnošenjem tužbe: tužba je usmjerena protiv više lica (pasivno suparničarstvo).

WWW. Obično suparničarstvo Kod običnog suparničarstva svaki od suparničara ima položaj samostalne stranke u parnici.BH-PRAVNICI. svaki suparničar samostalno disponira predmetom spora itd.4. ali samo u pogledu mogućnosti preduzimanja parničnih radnji. U pogledu dejstva preduzetih radnji. Razlozi ekonomičnosti opredjeljuju stranke da se posluže ustanovom suparničarstva uvijek kad se za to ispune uslovi. S druge strane. Materijalno suparničarstvo koje se zasniva na pravnoj zajednici može biti i obično i nužno. Obzirom na pravne razloge koji traže donošenje jedinstvene odluke. Dejstvo nužnog suparničarstva različito je od dejstva običnog suparničarstva. Samostalnost pojedinih procesno-pravnih odnosa ogleda se u više aspekata: nastanak i okončanje svakog od njih može biti različito. Formalno suparničarstvo i materijalno suparničarstvo zasnovano na stvarnoj zajednici imaju dejstvo običnog suparničarstva. Međutim. procesne pretpostavke za svakog suparničara moraju biti posebno utvrđivane. radnja može biti preduzeta sve dok rok teče u korist bilo kojeg od suparničara. Ono npr. 45 WWW. Dispozitivne radnje (odricanje od tužbenog zahtjeva. 28. Samo izuzetno dolazi do nužnog suparničarstva.BH-PRAVNICI.3. s tim što su ti odnosi spolja objedinjeni raspravljanjem i odlučivanjem u jednom postupku. Problem postoji u situacijama kad nužni suparničari preduzimaju međusobno protivrječne (kolidirajuće) radnje. nužni suparničari su suvlasnici nekretnina u parnici za utvrđivanje prava služnosti. 28.postoji u slučaju kad zakonski nasljednici tuže testamentalne nasljednike i traže poništaj testamenta. Mada to Zakon ne reguliše izričito. Rokovi za preduzimanje parničnih radnji teku posebno za svakog suparničara. dejstvo procesne radnje koje je preduzeo jedan suparničar proteže se i na sve ostale suparničare (koji su eventualno propustili tu radnju). Nužno suparničarstvo u užem smislu postoji u situacijama kad u parnici moraju učestvovati svi učesnici spornog materijalno-pravnog odnosa.COM . u zavisnosti od toga da li priroda materijalnopravnog odnosa u kome se nalaze suparničari zahtijeva donošenje jedinstvene odluke ili ne. Može se reći da kod običnog suparničarstva nastaje onoliko samostalnih procesno-pravnih odnosa koliko je lica u ulozi tužioca ili tuženog. Jedinstveno suparničarstvo postoji u situacijama u kojima se sporni odnos može riješiti samo na jedinstven način prema svim suparničarima. jer samo svi učesnici zajedno imaju potpunu stvarnu legitimaciju. I kod nužnog suparničarstva je svaki suparničar samostalna stranka. ono zahvata sve nužne suparničare i prema svim suparničarima se mora donijeti sadržajno ista presuda. Radi se o sporovima povodom nedjeljivih stvarnih prava i drugih nedjeljivih pravnih odnosa. Do zasnivanja suparničarstva dolazi samo voljom stranaka. pa i onima koji nisu učestvovali u parnici. Obični suparničari su u međusobnom odnosu potpuno samostalni i odluka prema pojedinim suparničarima može biti različita po sadržaju. Npr. Odluka će u tom slučaju djelovati jednako prema svim testamentalnim nasljednicima. radnje jednog suparničara ne proizvode posljedice prema ostalima.COM Dejstvo i značaj suparničarstva. poravnanje itd) proizvode dejstvo samo ako su preduzete od strane svih suparničara zajedno. Nužno suparničarstvo Suparničarstvo je nužno kad se prema zakonu ili zbog prirode materijalno-pravnog odnosa spor može riješiti samo na jednak način prema svim suparničarima. razlikuju se 2 vrste nužnog suparničarstva: jedinstveno i nužno suparničarstvo u užem smislu.

intervencijski postupak. prema eventualnim suparničarima će se odbiti kao neosnovan.COM . sud će donijeti presudu kojom se tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan i tada dolazi do rasprave o osnovanosti tužbenog zahtjeva prema drugom tuženom.1.5. Eventualno ili supsidijarno suparničarstvo Tužilac može istom tužbom obuhvatiti 2 ili više tuženih. odvija i okončava preduzimanjem procesnih radnji. može pred istim sudom pred kojim teče ta parnica tužiti obje stranke jednom tužbom.COM smatra se da procesno-pravno dejstvo proizvodi radnja koja je najpovoljnija za sve suparničare. Pod procesnim radnjama podrazumijevaju se sve radnje koje su regulisane normama procesnog prava.WWW. AKTIVNOSTI PROCESNIH SUBJEKATA U PARNICI 29. Suparničarstvo na osnovu zakona Zakon izričito propisuje da glavni dužnik i jemac mogu biti zajednički tuženi. Ako se jemac nalazi u obavezi samo ukoliko glavni dužnik ne bude mogao platiti dug. glavni dužnik i jemac ne mogu biti zajednički tuženi jer bi to bilo u suprotnosti sa sadržajem ugovora o jemstvu. Ako se tužbeni zahtjev prema prvotuženom usvoji. kako u pogledu pretpostavki 46 WWW. ili različite zahtjeve koji su u međusobnoj vezi i za koje je stvarno i mjesno nadležan isti sud. te da je zahtjev intervenijenta upravljen na stvar ili pravo o kome između stranaka teče parnica.BH-PRAVNICI. najcjelishodnije je da sud prvo raspravi i odluči o tužbenom zahtjevu glavnog intervenijenta.6. 28. ako se sadržaj ugovora o jemstvu tome ne protivi. Ova tužba dopuštena je samo ako su ispunjene 2 pretpostavke: da već postoji prethodna parnica. obzirom da odlučivanje o tužbenom zahtjevu glavnog intervenijenta ima prejudicijelan značaj za ishod prve parnice. sve dok se postupak pravosnažno ne okonča. Tužba glavnog intervenijenta za posljedicu ima zasnivanje suparničarstva na pasivnoj strani: tužilac i tuženi iz već pokrenute parnice dobivaju položaj tuženih. Dakle. i to tako što će tražiti da tužbeni zahtjev bude prihvaćen prema slijedećem tuženom. svi oni koji su navedeni iza prvotuženog su eventualni ili supsidijarni. pa otuda i naziv ustanove "glavna intervencija" ili "glavno miješanje". Pojam Parnica se pokreće. pa tek onda da nastavi raspravljanje o tužbenom zahtjevu iz prve parnice. Što se tiče postupanja suda. u slučaju da bude pravosnažno odbijen prema onome ko je u tužbi naveden prije. PROCESNE RADNJE 29. Tužbom tog lica pokreće se tzv. Ustanovom eventualnog suparničarstva izbjegava se rizik pokretanja druge parnice. 28. Glavno miješanje u parnicu (interventio principalis) Lice koje traži stvar ili pravo povodom kojeg se već vodi parnica između drugih lica.7.BH-PRAVNICI. Do eventualnog suparničarstva može doći samo u situacijama u kojima tužilac prema svim tuženima postavlja isti zahtjev. Ako se pokaže da prvotuženi nije pasivno legitimisan. 28.

sve procesne radnje se mogu podijeliti na posredne i neposredne. Procesne radnje su u načelu opozive. Tužbom se pokreće parnični postupak.2. U posredne radnje spadaju prijedlozi.BH-PRAVNICI. Njima tužilac nastoji dokazati osnovanost. Najvažnija podjela procesnih radnji je na radnje stranaka i radnje suda. obje su upravljene na donošenje odluke suda. a žalbom se zasniva nadležnost višeg suda. Posredne radnje sud ispituje i sa stanovišta dopuštenosti i sa stanovišta osnovanosti. Tužba je također procesna radnja. Opće karakteristike procesnih radnji stranaka su: 3. Neke procesne radnje s obzirom na njihovo dejstvo imaju istovremeno karakter i neposrednih i posrednih radnji (npr. Sud ih ispituje samo sa stanovišta njihove osnovanosti. Prijedlozi su radnje kojima stranke pozivaju sud da donese određenu odluku.povlačenje tužbe. tvrdnje itd. Ovo pravilo važi samo za posredne procesne radnje.povlačenje tužbe. Procesnu radnju predstavlja svako držanje stranaka u parnici koje proizvodi posljedice po normama procesnog prava. Dijele se na procesne i stvarne. ulaganje žalbe itd). bez posredovanja suda (npr. tj. jer osnovna dejstva proizvodi u parnici. pa su utoliko i posredne radnje. To su npr. dopušteno je isticanje više prijedloga ili zahtjeva supsidijarno: tužilac npr. one koje neposredno stvaraju novo procesno stanje su po pravilu neopozive. Većinu radnji stranke preduzimaju u slobodnoj formi.COM za njihovu punovažnost. 6. Prema tom kriteriju. Izdavanje parnične punomoći procesna radnja.WWW. tako i u pogledu dejstava koja proizvode. žalba i sl). Adresat procesnih radnji je uvijek sud. Dakle. Pritom nije bitno da li je stranka određenim držanjem željela nastupanje date posljedice ili ne. ako su osnovna dejstva neke radnje određena normama procesnog prava. norme materijalnog prava koje se tiču nedostataka u izjavi volje ovdje nisu primjenjive. Procesne radnje stranaka Karakter procesne radnje ima svako držanje (činjenje i propuštanje) stranaka u parnici koje proizvodi određene posljedice u skladu sa normama procesnog prava. 4. parnična i postulaciona sposobnost. pa su obzirom na ova dejstva to neposredne procesne radnje. one radnje koje same po sebi ne stvaraju novu procesno-pravnu situaciju u postupku. ističe 2 zahtjeva.BH-PRAVNICI. 5. 29. radi se o procesnoj radnji bez obzira na to što ona proizvodi neke sporedne materijalno-pravne posljedice. Subjektivne pretpostavke za važnost procesnih radnji su stranačka.tužba i žalba).COM . Istovremeno. Posredne procesne radnje proizvode dejstva tek posredstvom djelatnosti suda. Dalja podjela je na ofanzivne i defanzivne procesne radnje. odricanje od pravnog lijeka itd.tužba. s tim što predlaže da sud usvoji drugi zahtjev ako se prvi pokaže neosnovanim. 7. a stvarni se tiču odlučivanja o predmetu spora. 47 WWW. Međutim. Dakle. Dejstvo procesnih radnji ne može zavisiti od uslova. odricanje od tužbenog zahtjeva. jer je njeno primarno dejstvo da pokreće parnicu i određuje njen predmet. Procesnim stranke nastoje uticati na vremenski tok parnice. Podjela procesnih radnji stranaka. Procesna radnja je po pravilu jednostrana izjava. 8. Tvrdnje mogu biti činjenične i pravne. Najvažniji kriterij za podjelu je kriterij dejstva koje radnje proizvode u parnici. tj. a tuženi neosnovanost tužbenog zahtjeva. Neposredne procesne radnje. Neposredne procesne radnje same po sebi proizvode dejstva u parnici. Samo se najvažnije procesne radnje preduzimaju u unaprijed utvrđenoj procesnoj formi (npr.

On mora biti uredan. ako se radi o opozivoj radnji. izjave i prijedlozi stranaka. Podnesci. Nedostatak se može otkloniti i radnja konvalidirati njenim naknadnim odobrenjem.4. Procesne radnje izvan ročišta preduzimaju se u pismenoj formi. Pismena forma je posebno zastupljena kod procesnih radnji suda (odluka). odluke suda.opozivanjem. prijedlog za povrat u prijašnje stanje itd. Pored uobičajenih podataka kao što su naziv i sastav suda. Na isti način sud će postupiti i ako podnesci nisu podneseni u dovoljnom broju primjeraka. a ako bude vraćen bez potrebnih ispravki biće odbačen. upućivanje poziva itd. Zapisnik spada u važne procesne dokumente. . zapisnik treba da sadrži i bitne podatke o sadržaju preduzetih radnji. Podnesak ispravljen u roku smatra se urednim od dana prvog podnošenja. Procesne radnje suda Najvažnije radnje suda su odluke.odricanjem od pozivanja na nedostatak. izvedeni dokazi.COM . Ostale radnje koje preduzima u toku parnice sud uglavnom preduzima u obliku rješenja. Forma procesnih radnji Procesne radnje kojima se ostvaruje načelo usmenosti. ponuđeni dokazi. jer se njime zasvjedočava sadržaj glavne rasprave.BH-PRAVNICI. 29. Procesna radnja čiji se nedostaci tiču pretpostavki je bez dejstva. Među tim radnjama su najvažnije: • • • radnje kojima se utiče na vremenski razvoj postupka: zakazivanje i odlaganje ročišta. U pismenoj formi se preduzimaju procesne radnje stranaka kao što su tužba.WWW. koje sud donosi u formi presude i rješenja. jasan i mora sadržavati sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti.BH-PRAVNICI. radnje pripremanja glavne rasprave (prikupljanje procesne građe).3. Ako ne bude vraćen u roku smatra se povučenim. žalba. Zapisnik se sastavlja i o radnjama koje se usmeno preduzimaju izvan ročišta. preduzimaju se u slobodnoj formi. na osnovu sadržaja zapisnika moguće je provjeriti: 48 WWW.COM Nedostaci procesnih radnji stranaka mogu se ticati: (1) pretpostavki za preduzimanje radnje. Nedostaci koji se tiču forme i sadržine radnje mog se otkloniti na više načina: .ispravljanjem. kao osnovno načelo. dopunom ili ponovnim preduzimanjem radnje. Ako o odlučnim činjenicama postoji protivrječnost između sudskog zapisnika i odluke. . to za posljedicu ima apsolutno bitnu povredu postupka. (2) forme i (3) sadržine. Sadržaj podneska određen je vrstom radnje koja se njime preduzima. a posebno: da li je rasprava bila javna ili ne. Presudom sud odlučuje o meritumu spora. imena stranaka i drugih učesnika itd. radnje kojima se osigurava cjelishodnost u raspravljanju: spajanje više parnica. Pretpostavke su sposobnost stranke ili ovlaštenja njihovih zastupnika. Ako je podnesak nejasan ili ne sadrži sve potrebne elemente. Samo izuzetno sud može odrediti da se podnesci prepišu na trošak stranke. Samo najvažnije procesne radnje se preduzimaju u unaprijed utvrđenoj formi (pismena forma). Samo na osnovu zapisnika se može utvrditi da li se prvostepeni sud pri vođenju postupka pridržavao normi procesnog prava. određivanje sudskih rokova. sud će stranku poučiti da ga u određenom roku ispravi i dopuni. razdvajanje raspravljanja o pojedinim elementima odlučivanja itd. a one imaju unutar procesno dejstvo. 29. Takva pismena nazivaju se podnesci. Prema tome. Po svom karakteru i dokaznoj snazi zapisnik je javna isprava.

Subjektivni su oni koji počinju teći od dana saznanja za događaj koji je relevantan za njihovo računanje. d) Stav suda prema prijedlozima i prigovorima stranaka itd. odgovora na pravni lijek itd. rokovi koji su prestali teći počinju teći iznova (kao i kod prekida rokova).1. Radnja je preduzeta u roku ako je podnesak kojim se radnja preduzima predat sudu prije isteka roka. On sadrži tok glasanja i odluku koja je donesena. rok za pismenu izradu presude je 8 dana od dana donošenja. za početak roka uzima se prvi naredni dan nakon relevantnog događaja. mjesece i godine. Zatvara se u poseban omot. Sud je obavezan u zapisnik unijeti i prigovore koje nije prihvatio. Stranke imaju pravo staviti prigovor na sadržaj zapisnika. Za lice koje se nalazi na odsluženju vojnog roka ili na izdržavanju zatvorske kazne.BH-PRAVNICI. Rokovi se računaju na dane. Zakonski su određeni zakonom i njihovo trajanje ne mogu mijenjati ni sud ni stranke. pa ga može razgledati samo viši sud kad rješava o pravnom lijeku. Podnesak se smatra predatim danom njegove predaje preporučenom pošiljkom ili telegramom pošti.rok za podnošenje odgovora na tužbu. Procesni rokovi se dijele na zakonske i sudske. rokovi se dijele na subjektivne i objektivne. Održanje rokova.WWW. a ne od momenta kad je sud donio odluku povodom zastoja. Ako zadnji dan roka "pada" u nedjelju ili na državni praznik. Npr. Početak i računanje rokova. Rokovi su propisani i za neke procesne radnje suda. Kad dođe do prekida postupka prestaju teći i zakonski i sudski rokovi. 30. Ako tog dana nema. Kad se postupak nastavi. Kod sudskih rokova. Rokovi određeni na mjesece.instruktivni rokovi. Objektivni rokovi su oni koji se računaju od dana nastupanja relevantne činjenice. podnesak se 49 WWW. a trajanje u konkretnom slučaju određuje sud.BH-PRAVNICI. c) Da li je sud donio odluku u istom sastavu u kome je postupao na zadnjem ročištu. Rok je vremenski interval za preduzimanje procesnih radnji predviđen normama procesnog prava. Povlačenje tužbe i sudsko poravnanje takođe se unose u zapisnik. preduzeta prije isteka roka. Takav je npr. rok se završava zadnjeg dana zadnjeg mjeseca. zakon predviđa maksimalne granice trajanja. dok kod mirovanja postupka prestaju teći samo sudski rokovi. Poseban zapisnik sastavlja se o vijećanju i glasanju. Rok je održan ako je radnja čije je preduzimanje vezano za određeni rok. Dilatorni rok je rok kojim se određuje vremenski period prije čijeg isteka nije dozvoljeno preduzimanje neke procesne radnje. odnosno godine. b) Da li je strankama bilo omogućeno da se izjasne o navodima suprotne strane. rok ističe istekom prvog narednog radnog dana. Ako je određen na dane. Obzirom na momenat od kojeg se računaju. ROKOVI I ROČIŠTA 30. za čije propuštanje procesno pravo ne veže nikakve posljedice. neovisno od saznanja ovlaštenog lica za tu činjenicu.COM a) Da li je sud svoju odluku zasnovao na dokazima izvedenim na glavnoj raspravi. Rokovi Pojam. Sudski rokovi se mogu produžavati na prijedlog stranaka.rokovi za ulaganje pravnih lijekova. završavaju se onog dana zadnjeg mjeseca odnosno godine koji po svom broju odgovara danu kad je rok počeo.COM . Rok prestaje teći od nastupa činjenice koja je izazvala zastoj u razvoju postupka. To su tzv. Takvi su npr. Podjela.

Uz poziv se stranci dostavlja i podnesak koji je dao povod za određivanje ročišta. Do povrata u prijašnje stanje može doći samo na prijedlog stranaka. a uz ispunjenje slijedećih pretpostavki: 2. Da je stranka propustila rok ili ročište. da je stranka izgubila pravo na preduzimanje. Najvažnija pravna posljedica propuštanja je u nastupu prekluzije. Objektivni rok je 3 mjeseca.BH-PRAVNICI. rok počinje teći od dana saznanja. Razlog za propuštanje mora biti opravdan (iusta causa).BH-PRAVNICI. kao i ročište za raspravljanje o prijedlogu za povrat u prijašnje stanje.ročište za izvođenje dokaza uviđajem ili saslušanjem bolesnog svjedoka). Po pravilu se ročišta održavaju u sudskoj zgradi. Ročišta Ročište je procesnopravna forma kojom se uobličava preduzimanje usmenih procesnih radnji. Propuštanje zakonskih rokova po pravilu vodi prekluziji. 31.WWW. Ako to sud smatra svrsishodnijim. Podnesak će jednako proizvesti dejstvo i ako se ne uruči zajedno sa pozivom. POJAM PROPUŠTANJA Procesna radnja je propuštena ako nije preduzeta u predviđenom roku ili do određenog momenta u razvoju postupka. tj. ročište za izvođenje dokaza. POVRAĆAJ U PRIJAŠNJE STANJE (RESTITUTIO IN INTEGRUM OB TERMINEM ELAPSUM) Povraćaj u prijašnje stanje je ustanova za otklanjanje posljedica propuštanja koja se ne mogu pripisati u krivicu stranaka. 5. Postupak po restitucionom prijedlogu 50 WWW. odnosno upravi zatvorske ustanove. a mogu biti obligatorna i fakultativna. Ako stranka iz neznanja preda ili uputi podnesak nenadležnom sudu. 32.2. i to bez obzira na odgovornost stranke.2.COM . Predlagač je dužan istovremeno sa podnošenjem prijedloga da preduzme i propuštenu radnju. 3. 32. Prijedlog za povraćaj mora biti podnesen u doku od 15 dana od dana kad je prestao razlog koji je prouzrokovao propuštanje. Povraćaj u prijašnje stanje nije dopušten u slučaju propuštanja roka za podnošenje prijedloga za povraćaj (restitutio restitutionis non datur). 30. 4. smatrat će se da je podnesak podnesen na vrijeme. ročište se može održati i izvan sudske zgrade (npr.COM smatra predatim danom njegove predaje komandi vojne jedinice. Ako je stranka kasnije saznala za propuštanje. U fakultativna ročišta spadaju pripremno ročište. Obligatorna su po pravilu ročišta za glavnu raspravu. Propuštanje je opravdano ako se ne može pripisati u krivicu stranci ili njenom zastupniku. i druga ročišta koja sud zakazuje kad smatra cjelishodnim da o nekom pitanju raspravlja na posebnom ročištu. Ročišta zakazuje sud. Na ročište se pozivaju stranke i ostala lica čije se prisustvo smatra potrebnim. Da propuštanje takve radnje ima za posljedicu prekluziju. a u privrednim sporovima 30 dana. a prije isteka roka.

Ročište je obligatorno. Dejstvo restitucije Dejstvo se sastoji u tome što se parnica vraća u stanje u kome se nalazila prije propuštanja. 32.tužbeni zahtjev. stranaka i predmeta spora.BH-PRAVNICI. sastava suda. Kao procesna radnja usmjerena je ka sudu. . tužilac je dužan da naznači vrijednost predmeta spora. Ako tužbeni zahtjev nije usmjeren na novčano potraživanje.1. Podiže je subjekt povrijeđenog ili ugroženog prava i tada se pretvara u stranku . osim ako je sud donio odluku na osnovu nedozvoljenog ili neblagovremenog prijedloga. . Sud o prijedlogu odlučuje bez obzira na (ne)prisustvo stranaka na ročištu. Uz oznaku predmeta navodi se i njegova novčana vrijednost. Naknadno preduzeta radnja smatra se blagovremenom.COM . dokazi i tužbeni zahtjev. U prvu grupu spadaju podaci koje obavezno sadrži i svaki drugi podnesak: oznaka suda. prema vrijednosnom kriteriju. Obavezni elementi tužbe su: . Oznaka vrijednosti predmeta spora ima višestruku funkciju.WWW.predmet spora. a pravni fakultativan. a ukidaju se i sve odluke koje je sud donio zbog propuštanja. Ovi elementi mogu se podijeliti u 2 grupe. . 33.određenje obje stranke (tužioca i tuženog). i to na posebnom ročištu.određenje suda kojem se tužilac obraća za pravnu zaštitu.COM Za rješavanje o prijedlogu nadležan je sud pred kojim je trebalo preduzeti propuštenu radnju. Ako je tužbeni zahtjev usmjeren na novčano potraživanje. ulaganje revizije ili vrste postupka. Osnov tužbe Razlikuju se činjenični i pravni osnov tužbe.dokazi. Dostavljanje tužbe sudu za posljedicu ima pokretanje parnice. Činjenični osnov obrazuju pravno relevantne činjenice iz kojih tužilac kao pravnu posljedicu izvodi tužbeni zahtjev. Za nju se. Činjenični je obligatoran. To su: tužbeni osnov. TUŽBE 33.2. . 33. .3. U drugu grupu spadaju elementi koji su karakteristični za tužbu kao posebnu procesnu ustanovu.subjekt procesnog prava. Pojam i sadržaj Tužba je procesnopravna forma kojom se u parničnom postupku ostvaruje ustavom zagarantirano pravo na pravnu zaštitu.BH-PRAVNICI. Karakter pravno relevantnih činjenica imaju samo one činjenice za koje pravne norme vežu određene pravne posljedice. veže određivanje nadležnosti.osnov tužbe. Predmet spora označava se prema njegovoj pravnoj prirodi. za određivanje vrijednosti je mjerodavna visina glavnog tužbenog zahtjeva. osim u slučajevima kad se prijedlog za povraćaj zasniva na općepoznatim činjenicama. a posredstvom suda i prema drugoj stranci tuženom. Protiv rješenja kojim se odobrava povraćaj nije dozvoljena žalba. Činjenični osnov mora u tužbi biti prezentiran u obimu koji omogućava dopuštenost raspravljanja o 51 WWW. kome se dostavlja primjerak tužbe.

Tužilac je dužan da u tužbi iznese činjenično stanje u obimu koji omogućava odlučivanje o dopuštenosti tužbe. Npr. deklaratornoj i konstitutivnoj. onda je za određenje identiteta tužbenog zahtjeva dovoljno da se on odredi prema pravnoj prirodi odnosa iz kojeg se izvodi. 1. dovoljno je da tužilac iznese osnovna materijalno-pravna obilježja pravnog odnosa iz kojeg izvodi tužbeni zahtjev. Pravni osnov je fakultativan element (za razliku od činjeničnog osnova). a to je jedini ugovor te vrste koji su zaključili.predmet spora Tužbeni zahtjev je predmet spora. Civilističke teorije . U tužbenom zahtjevu tužilac postavlja određenu pravnu tvrdnju i istovremeno od suda traži da izrekne određenu pravnu posljedicu u formi odluke. sud ne ide ni mimo ni preko tužbenog zahtjeva. Modificirana civilistička teorija predmet spora vidi kao zahtijevanu pravnu zaštitu određenog sadržaja: osuđujuću. Zbog toga su stranke dužne da odrede sadržaj i obim pravne zaštite. Zato pravne tvrdnje tužioca ne obavezuju sud.COM tužbenom zahtjevu. te promjenu ili prestanak određenog pravnog odnosa. a ne i u obimu koji omogućava odlučivanje o osnovanosti tužbenog zahtjeva. tek na osnovu konkretnih činjenica moguće je potpuno odrediti identitet istaknutog tužbenog zahtjeva. Ovo iz razloga što sud svoju odluku o osnovanosti tužbenog zahtjeva donosi na osnovu činjenica utvrđenih na glavnoj raspravi. niti tužilac može imati štetne posljedice jer je dao pogrešnu pravnu kvalifikaciju. Prema teoriji supstanciranja. Međutim.BH-PRAVNICI. a ne na osnovu činjenica iznesenih u tužbi. ispravnost jedne ili druge teorije zavisi od konkretnog predmeta. Pravna priroda predmeta spora u teoriji. Međutim.WWW. 52 WWW. On se u tužbi formuliše u obliku prijedloga sudu kakvu presudu da donese. utvrđenje postojanja ili nepostojanja određenog prava ili pravnog odnosa. Privatno pravo se poima kao sistem subjektivnog prava.pod uslovom da postoje procesne i pravozaštitne pretpostavke čije postojanje se po potrebi dokazuje u postupku pred pravozaštitnim organom. ako je između tih osoba zaključeno više istovrsnih ugovora. 33. Shodno tim formama.COM . Može se definisati kao procesno-pravni zahtjev za pružanje pravne zaštite određenog sadržaja. koji je zasnovan na tužiočevoj tvrdnji da mu pripada ovlaštenje da traži ostvarenje određenih pravnih posljedica iz određenih činjenica. a proces kao instrument zaštite privatnog prava i kao element javnog prava. Tužbeni zahtjev se može postaviti u 3 procesno-pravne forme: kondemnatornoj.3. kao procesni zahtjev. Teorijski aspekti utvrđivanja identiteta tužbenog zahtjeva. Samo tužbeni zahtjev je predmet odlučivanja.Klasična civilistička teorija je predmet spora. U odgovoru na pitanje koji je to obim postoje 2 teorije: Prema teoriji individualiziranja. te pravnu promjenu . Tužbeni zahtjev (petitum) . tako što stvarne činjenice supsumira pod odgovarajuće norme materijalnog prava.BH-PRAVNICI. bez navođenja pojedinih činjenica. pa time i predmet parnice kao procesno-pravnog odnosa. ako jedna osoba tuži drugu za ispunjenje ugovora o kupoprodaji. Pravnu prirodu predmeta spora utvrđuje sud putem pravne kvalifikacije.mjesto ili vrijeme zaključenja ugovora). izjednačavala sa zahtjevom materijalnog prava. Po načelu dispozitivnosti. tužilac može od suda zahtijevati donošenje odluke kojom se nalaže izvršenje određene radnje. To čine u formi tužbenog zahtjeva. onda će biti neophodno iznijeti i faktičke činjenice u obimu koji je potreban da bi se istaknuti tužbeni zahtjev individualizirao (npr. utvrđujuću.

u vidu podneska. u parnici ima onoliko predmeta spora koliko tužilac ističe tužbenih zahtjeva. sud će donijeti presudu kojom tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan. je tzv. arhaičan vid deklaratorne tužbe koju je poznavao i Građanski parbeni postupak za BiH iz 1883. da se suzdržava od vršenja neke radnje i sl. te njegovo postojanje nije potrebno posebno dokazivati. već i određena činjenična osnova iz koje tužilac izvodi zaključak o osnovanosti određene pravne posljedice. Tužilac svoj zahtjev uvijek zasniva na tvrdnji da je tuženi povrijedio neko njegovo pravo i otuda proizilazi njegov pravni interes da traži zaštitu u cilju otklanjanja povrede. Presudom koju sud donosi na osnovu kondemnatorne tužbe se utvrđuje pravo tužioca prema tuženom i istovremeno naređuje tuženom da ispuni obavezu na koju je upravljen tužbeni zahtjev. Postavlja se pitanje da li se nosilac subjektivnog prava može odreći sudske zaštite. Procesne teorije . tužilac ima mogućnost da u izvršnom postupku ostvari prinudno izvršenje. Problem utuživosti javlja se kod postupanja suda u slučaju naturalnih obligacija. odlučivanje o troškovima postupka itd. Tužba se podnosi u pismenom obliku. 33. Pravni interes za kondemnatornu tužbu proizilazi iz sadržaja pravne zaštite koja se traži. utuživosti uz zadržavanje samog prava? Smatra se da se lica ne mogu unaprijed odreći prava na pravnu zaštitu (pactum de non petendo) kao javnopravnog ovlaštenja. tj. određenost visine (iznosa) tužbenog zahtjeva mjerodavna je za određivanje vrijednosti predmeta spora. pa ako ona nedostaje u konkretnom slučaju. Forma tužbe. izazivačka (provokativna) tužba. Tužbeni zahtjev kod ovih tužbi uvijek je upravljen na neku radnju. Preuranjena kondemnatorna tužba. pitanje utuživosti je procesna pretpostavka. da preda određenu stvar. Čista procesna teorija težište ima samo na tužbenom zahtjevu. Obzirom na pravno dejstvo na subjektivna prava koja se štite.COM 2. Tužilac ovom tužbom traži da sud osudi tuženog npr. Identičnost tužbenih zahtjeva u dvije parnice rađa prigovor litispendencije. utuživost je pitanje samog subjektivnog prava. tužbe se dijele na stvarne i lične. utvrđujuće ili deklaratorne i preobražajne ili konstitutivne. Po drugom shvatanju.BH-PRAVNICI. Kondemnatorne tužbe (dosuđujuće). Zbog toga do preinačenja tužbe dolazi samo ako se promijeni tužbeni zahtjev.4.BH-PRAVNICI. Vrste tužbi Prema sadržaju pravne zaštite koja se tužbom traži. Poseban. Ovaj drugi stav se smatra ispravnijim.COM . pa će sud donijeti rješenje kojim odbacuje tužbu kao nedopuštenu. a ličnim tužbama se štite relativna subjektivna prava sa dejstvom inter partes. Ako tuženi ne ispuni dobrovoljno obavezu iz odluke. a može se podnijeti i usmeno na zapisnik kod suda. Ono je samo podloga koja omogućava individualizaciju predmeta spora. Stvarnim tužbama se štite apsolutna subjektivna prava koja djeluju erga omnes. Osim toga. Tužbeni zahtjev je prvenstveno u funkciji određivanja identiteta tužbe. Funkcija i značaj tužbenog zahtjeva. Dakle. Određeno činjenično stanje ne smatra se sastavnim dijelom predmeta spora. bez obzira da li se pritom tužilac poziva na jedan ili na više činjeničnih osnova. razlikuju se 3 vrste tužbi: osuđujuće ili kondemnatorne.WWW. trpljenje ili propuštanje. Poseban problem predstavljaju kondemnatorne tužbe u kojima je 53 WWW. Po jednom shvatanju.Teorija ekvivalencije ili jednakovrijednosti smatra da predmet spora nije samo tužbeni zahtjev. da plati određenu svotu novca. ali mogu oprostiti dug ili odgoditi nastupanje njegove dospjelosti.

Ako je određeni spor prerastao u povredu. Tužba za utvrđenje je čisto procesno-pravni oblik ostvarenja pravne zaštite. Tužbom se može tražiti utvrđenje konkretnog pravnog odnosa u cjelini ili pojedinih posljedica koji iz njega proizilaze. Sadržaj deklaratorne zaštite nema osnova u ovlaštenju koji subjektima pripadaju po normama materijalnog prava. Pravni interes kod tužbe za utvrđivanje je procesna pretpostavka na koju sud pazi po službenoj dužnosti. Tužilac je dužan da u tužbi iznese okolnosti iz kojih se vidi postojanje pravnog interesa.BH-PRAVNICI. Odnos deklaratorne i kondemnatorne tužbe. prije dospjelosti činidbe. Prejudicijelni ili incidentni zahtjev za utvrđenje je procesni oblik tužbe za utvrđenje koju tužilac podiže u toku parnice pokrenute kondemnatornom tužbom. Tako npr. Deklaratornom tužbom tužilac ostvaruje pravozaštitni cilj koji prevazilazi okvire konkretne parnice. Povreda pravila o pravnom interesu ne predstavlja zakonski razlog ni za apsolutnu ni za relativnu ništavost. ne bi bila dopuštena tužba za utvrđenje da je rok za izvršenje ugovora istekao (ako je rok bitan element ugovora). predmet utvrđenja mogu biti samo postojeći pravni odnosi. Od pravila da činjenice ne mogu biti predmet utvrđivanja postoji 1 izuzetak: utvrđivanje istinitosti ili neistinitosti neke isprave (querela di falso). pa se smatra da se zbog povrede pravila o pravnom interesu ne mogu uspješno ulagati pravni lijekovi. tužilac ima pravni interes da podigne i deklaratornu tužbu. ali se ne može tražiti utvrđenje određenog elementa u datom pravnom odnosu. Od ovog pravila postoje izuzeci. Sud o spornom prethodnom pitanju mora odlučivati da bi mogao presuditi o tužbenom zahtjevu kao glavnom pitanju. sud će odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan. Deklaratorne tužbe (utvrđujuće) su tužbe u kojima je tužbeni zahtjev upravljen na utvrđivanje postojanja ili nepostojanja određenog prava ili pravnog odnosa. ako za to postoji pravni interes.BH-PRAVNICI. U principu.COM tužbeni zahtjev upravljen na činidbu koja još nije dospjela. a to je utvrđenje prestanka ugovora. što je u praksi vrlo rijedak slučaj. kao ni apstraktna pravna pitanja. Npr.COM . nego samo pravna posljedica isteka roka. Ako tužilac tvrdi da je potraživanje dospjelo. kao što je npr. Ako je tužilac naveo da će dospjelost nastupiti u određenom vremenskom periodu u budućnosti. Neizvjesnost i nesigurnost su obično posljedica držanja tuženog koji svojim radnjama ili izjavama izaziva spor o postojanju ili nepostojanju pravnog odnosa. a obično je to pravni odnos između tužioca i tuženog. u situacijama kad. bez obzira na podizanje kondemnatorne tužbe. osim u onim predmetima gdje zakon izričito predviđa tužbu za utvrđenje. Obzirom na ovaj kriterij (postojanje ili nepostojanje) tužba može biti tužba pozitivnog ili negativnog utvrđenja. Pravno relevantne činjenice same po sebi ne mogu biti predmet tužbe. pojave okolnosti koje unose neizvjesnost i nesigurnost u pogledu prirode i sadržaja tog pravnog odnosa. pravni interes za utvrđenje prerašće u pravni interes za dosuđenje. poričući svoju obavezu na izvršenje djela. predmet tužbe za utvrđenje ne može biti postojanje ili nepostojanje pravne sposobnosti. koji se ostvaruje kondemnatornom tužbom i čini deklaratornu tužbu suvišnom. Npr. Ako ima mogućnost da iz istog odnosa u 54 WWW.kod zakonskog izdržavanja. Pravni interes za podizanje ove tužbe postoji u situacijama kad se u jednom pravnom odnosu. Moguće je i da tužilac zahtijeva utvrđenje pravnog odnosa između tuženog i trećeg lica. Cilj deklaratorne zaštite je prevencija. naručilac ima pravni interes da ustane tužbom za utvrđenje postojanja ugovora o djelu protiv uposlenika kao tuženog ako poslenik ne preduzima nikakve radnje u cilju izvršenja djela u ugovorenom roku. tužba se odbacuje kao nedopuštena.WWW. To je posebno slučaj u sporovima o stvarnim i drugim apsolutnim pravima. a u toku postupka se utvrdi da nije. zbog nepostojanja pravnog interesa. Kondemnatorna tužba samo izuzetno može biti dopuštena u slučaju nedospjelih potraživanja.

pravo izbora se iscrpljuje podnošenjem tužbe.6.WWW. Konstitutivna tužba se podiže u onim slučajevima u kojima se pravo na pravnu promjenu može ostvariti samo na osnovu sudske presude. ali njegovo isticanje nema za posljedicu preinačenje tužbe. nasljednici imaju pravo nastaviti postupak. • Materijalno-pravne posljedice podnošenja tužbe određene su normama materijalnog prava. Incidentni zahtjev je nov tužbeni zahtjev uz postojeći. Procesno-pravna dejstva su: • ocjenjivanje nadležnosti se u pravilu vrši prema činjenicama koje su postojale u trenutku podnošenja tužbe. ako se tužba preinačuje zbog okolnosti koje su nastupile nakon podnošenja tužbe. Za litispendenciju se vezuje niz dejstava.5. dužnik pada u zakašnjenje. Na taj način bi izbjegao mogućnost da mu tuženi u nekoj drugoj parnici ospori postojanje takvog pravnog odnosa. U posebnu vrstu konstitutivnih tužbi spadaju tužbe u kojima je zahtjev upravljen na promjenu procesno-pravnog položaja (npr.BH-PRAVNICI. Od tog trenutka parnica postoji (litispendencija=postojanje parnice). Ove tužbe upravljene su na prestanak postojećeg pravnog odnosa. odnosno ako je sud odbaci kao nedopuštenu. preinakom ili ukidanjem postojećeg pravnog odnosa. Karakter konstitutivne tužbe npr. 33. Međutim. 33. Tužilac može istaći incidentni zahtjev samo ako je sud pred kojim teče parnica nadležan i za odlučivanje o zahtjevu koji se postavlja tim incidentnim zahtjevom. Nadležni sud zadržava nadležnost. ako tužilac povuče tužbu. ako tužilac u bračnom sporu umre nakon podizanja tužbe. 55 WWW.tužbe za smanjenje ili povećanje određene činidbe. Među najvažnijima su: • • • • prekida se zastara. Litispendencija (Lis pedeus) Parnica kao procesno-pravni odnos nastaje dostavljanjem tužbe tuženom.COM . ako to pravo kod alternativnih obligacija pripada tužiocu. na smanjenje ugovorne kazne itd). tužbeni zahtjev konstitutivne tužbe najčešće se upravljen na izmjenu postojećeg pravnog odnosa (npr.COM nekoj drugoj parnici ostvari još neko pravo. tužba za poništaj odluke izabranog suda).BH-PRAVNICI. za osporavanje bračnog očinstva i sl. tužba za proglašenje prestanka ugovora o izabranom sudu. Dejstva podnošenja tužbe sudu Dijele se na procesno-pravna i materijalno-pravna dejstva. bez obzira na eventualne promjene okolnosti u toku postupka. tužilac će imati pravni interes da isticanjem prejudicijelnog zahtjeva traži da se o prethodnom pitanju odluči kao o glavnom pitanju. smatra se da do prekida nije ni došlo. Konstitutivne (preobražajne) tužbe su tužbe u kojima je tužbeni zahtjev upravljen na ostvarenje određene pravne promjene. Ovom tužbom tužilac traži od suda da donese presudu kojom se stvara nova pravna situacija. tuženi se ne može protiviti takvom preinačenju. Litispendencija prestaje okončanjem parnice.imaju tužba za razvod ili za poništenje braka. Na području imovinskih odnosa. a zbog kojih bi bio nadležan drugi redovni sud. Na taj način dolazi do ustaljenja nadležnosti (perpetuatio fori). Prekid i mirovanje postupka nemaju uticaja na litispendenciju.

Materijalno-pravna dejstva litispendencije određena su normama materijalnog prava. Predmet spora mora biti isti u obje parnice. Povodom istog predmeta se između istih stranaka ne može istovremeno voditi više od jedne parnice. stranke u obje parnice moraju biti iste. protivtužba i tužba glavnog intervenijenta moguća je tek sa nastankom parnice. On je isti ako je isti tužbeni zahtjev. Sud će drugu tužbu odbaciti kao nedopuštenu. 4. Kad je u pitanju identitet stranaka. to ne sprečava dovršavanje parnice među istim strankama među kojima je i započeta. za preinačenje treba pristanak tuženog. Ako nisu povezani istim činjeničnim i pravnim osnovom.usmjeren je na ostvarenje različitih pravozaštitnih ciljeva. Cummulatio actionum (objektivna kumulacija) Kumulacija postoji ako se u jednoj tužbi istakne više tužbenih zahtjeva. vrijednost predmeta spora utvrđuje se zbrajanjem pojedinih tužbenih zahtjeva i obrnuto. s tim što se svi zahtjevi ostvaruju u istom postupku. jer se povodom svakog zahtjeva zasniva samostalan procesno-pravni odnos. Sud to najčešće sazna iz prigovora tuženog. tj.COM . 56 WWW. Npr. jer je tužbeni zahtjev u ove dvije parnice različit . Da bi se utvrdilo postojanje dvostruke litispendencije bitan je identitet stranaka i identitet predmeta spora. Ako dođe do podnošenja tužbe našem sudu u predmetu povodom kojeg teče parnica pred inostranim sudom. ali je sud stvarno nadležan za svaki od tih tužbenih zahtjeva i ako se ti zahtjevi raspravljaju u istom postupku. Ako ta povezanost postoji.BH-PRAVNICI.7.tuženi koji je savjesni držalac od trenutka kad mu je tužba dostavljena odgovarat će kao nesavjesni držalac. tužilac iz prve parnice može imati ulogu tuženog u drugoj parnici. ako neka od stranaka otuđi stvar ili pravo u pogledu kojeg traje parnica. Ako su svi zahtjevi povezani istim činjeničnimm i pravnim osnovom. ako utvrdi da parnica u istoj stvari već teče. Dva tužbena zahtjeva su identična ako se njima ostvaruje isti pravozaštitni cilj. 33. Zabrana dvostruke litispendencije je najvažnije dejstvo litispendencije. naš sud će na zahtjev stranke prekinuti postupak ako su ispunjena 2 uslova: (1) ako u konkretnom slučaju nije predviđena isključiva jurisdikcija suda u FBiH i (2) ako postoji faktička uzajamnost. Povezanost činjeničnim i pravnim osnovom značajna je i za određivanje vrijednosti predmeta spora. Norme procesnog prava dozvoljavaju spajanje više tužbenih zahtjeva u istoj tužbi protiv istog tuženog u 2 slučaja: 3.COM Procesnopravna dejstva litispendencije su: • • • • • zabrana pokretanja nove parnice u pogledu istog zahtjeva o kome već postoji parnica. Nije u suprotnosti sa zabranom dvostruke litispendencije da se između istih lica zasnuje litispendencija tužbom za dosuđenje. Time se ne dovodi u pitanje njihova procesno-pravna samostalnost. Uslovi za dopuštenost objektivne kumulacije. dok još teče parnica povodom tužbe za utvrđenje. Litispendencija pred stranim sudom.WWW. ali ne moraju imati iste uloge. te ako pravosnažnost odluke iz prve parnice svoje dejstvo proteže i na predmet odlučivanja u drugoj parnici.BH-PRAVNICI. umješač kao treće lice se može pridružiti jednoj od stranaka.

Ako usvoji tužbeni zahtjev. udovoljava tužbenom zahtjevu u cjelini.tužilac ustaje tužbom u kojoj zahtjev upravlja na ispunjenje kupoprodajnog ugovora. Subjektivna modifikacija (permutatio personalis). ili kad ostvarenjem pomoćnog može postići isti pravozaštitni cilj kao i ostvarenjem osnovnog zahtjeva. sud će u presudi izreći da se tuženi može osloboditi davanja stvari ako plati određeni novčani iznos. Ova dva oblika preinačenja ne dovode do promjene identiteta tužbe. mutatio) Pojam mutabiliteta tužbe. Kvantitativna i kumulativna modifikacija. Objektivna modifikacija. Preinačenje može biti objektivno i subjektivno. određujući uslovi za dopuštenost objektivne kumulacije su ista stvarna nadležnost i ista vrsta postupka. Prema odredbama našeg procesnog prava. Alternativno spajanje dopušteno je samo u sporovima koji nastaju povodom alternativnih obligacija. kad zakon izričito dozvoljava da se u postupku povodom nekog bračnog spora ili paternitetskog spora kumulira zahtjev za izdržavanje.BH-PRAVNICI. Međutim. 33. Preinačenje tužbe (modificatio. Ovo spajanje moguće je samo u sporovima u kojima tužilac zasniva osnovni i eventualni zahtjev na istom ili bitno istovrsnom činjeničnom stanju. već pravo tuženog . Tužilac koji traži da mu se dosudi određena stvar. Takva izjava nema karakter tužbenog zahtjeva. s tim što se ispunjenjem jedne. Tužilac ovu ustanovu koristi kad nije siguran u ostvarenje osnovnog zahtjeva. dok su preostala dva samo prividni oblici objektivne kumulacije. Npr. Od ovog pravila postoje odstupanja. Litispendencija nastupa istovremeno povodom oba zahtjeva.8. plaćanje novčanog iznosa nije obaveza. Bitno je napomenuti da sud ne utvrđuje da li facultas alternativa odgovara protivvrijednosti osnovne činidbe. alternativno. ali do odlučivanja o pomoćnom zahtjevu dolazi samo u slučaju odbijanja osnovnog. Zato je facultas alternativa prividni oblik kumulacije. Procesna facultas alternativa. može u toku postupka izjaviti da je voljan da umjesto stvari primi određeni novčani iznos. Vrste objektivne kumulacije. U toku parnice tužbeni zahtjev preinačuje tako što zahtijeva naknadu štete zbog neispunjenja ugovora. eventualno. preinačenje tužbe je promjena istovjetnosti tužbenog zahtjeva. Tužilac u tužbenom zahtjevu ističe više pravnih posljedica i traži da sud tuženog obaveže na svaku od njih. Kod eventualnog spajanja tužilac traži odluku o samo jednom tužbenom zahtjevu i to tako što traži da sud prihvati naredni zahtjev ako utvrdi neosnovanost prethodno istaknutog. tuženi se može prinuditi samo na ispunjenje činidbe na koju je upravljen tužbeni zahtjev. Dopuna i ispravljanje činjeničnih navoda u osnovu tužbe nikad ne izaziva promjene identiteta tužbe. te u vidu fakultas alternative. tako što traži isporuku ugovorene količine robe. Kumulativno spajanje je najčešće. u zavisnosti od toga da li se promjene tiču predmeta spora ili tuženog kao stranke. U našem pravu posljedice preinačenja tužbe imaju i povećanje postojećeg tužbenog zahtjeva (kvantitativna modifikacija) i isticanje novog. Dakle. s tim što se ovi zahtjevi međusobno isključuju. Tužbeni zahtjevi u jednoj tužbi mogu biti spojeni kumulativno. već materijalno-pravne izjave volje. Tužilac ga koristi kad prema tuženom ističe više tužbenih zahtjeva i traži da sud odluči o svim istaknutim zahtjevima. ukoliko istovremeno ne izaziva i promjenu tužbenog zahtjeva.WWW. Kumulativno i eventualno spajanje imaju karakter objektivne kumulacije u pravom smislu riječi.facultas alternativa.COM . Tužilac može preinačiti tužbu i tako što će umjesto 57 WWW. uz postojeći tužbeni zahtjev (kumulativna modifikacija).BH-PRAVNICI. Pod preinačenjem tužbe u kvalitativnom smislu podrazumijeva se promjena elemenata putem kojih se određuje identitet tužbe.COM Dakle.

Svrsishodnost se cijeni prema tome da li se preinačenjem doprinosi razrješavanju spornog stanja među strankama. sud će tužbu rješenjem odbaciti kao nedopuštenu u 2 slučaja: ako utvrdi da je sud apsolutno nenadležan ili ako je tužba podnesena po isteku prekluzivnog roka. Nakon što je tužba dostavljena tuženom. Iz razloga svrsishodnosti. TOK PARNIČNOG POSTUPKA PRED PRVOSTEPENIM SUDOM 34. Razlog za to je što se preinačenjem tužbe ne smije pogoršati procesno-pravni položaj tuženog.BH-PRAVNICI. te procesnih nedostataka na strani suda i stranaka.COM prvobitno tuženog tužiti neko drugo lice.COM . Uslov za subjektivnu modifikaciju je pristanak prvotuženog (od trenutka njegovog upuštanja u raspravu o meritumu spora). ako smatra da bi pismeno izjašnjenje tuženog o navodima iz tužbe bilo svrsishodno zbog složenosti spora ili većeg broja zahtjeva. Odgovor na tužbu je procesna radnja tuženog kojom on zauzima svoj stav prema tužbi i tužbenom zahtjevu. Ako zbog okolnosti koje su nastale nakon podnošenja tužbe tužilac preinači tužbu na način da iz iste činjenične osnove traži drugi predmet ili novčani iznos.BH-PRAVNICI. pripremno ročište i zakazivanje glavne rasprave. lis pedens. dostavljanje tužbe tuženom na odgovor. Pripremanje glavne rasprave Prvostepeni postupak se odvija u 2 faze: priprema glavne rasprave i glavna rasprava. Naime. Posljedice nedostataka zavise od toga o kakvom se nedostatku radi. a za povlačenje tužbe je potreban pristanak tuženog od trenutka kad se tuženi upustio u raspravu o meritumu. U fazi pripremnog postupka sud ima 2 osnovna zadatka: (1) da utvrdi postojanje procesnih pretpostavki i (2) da pripremi procesnu građu za odlučivanje o predmetu spora. Naime.1. tuženi se takvom preinačenju ne može protiviti. U ovoj fazi sud ispituje postojanje pretpostavki koje se tiču same tužbe (potpunost i razumljivost). ali i pristanak novotuženog. TOK PARNIČNOG POSTUPKA 34.WWW. Prethodno ispitivanje tužbe je obligatorna procesna radnja. za njeno preinačenje koje se tiče predmeta spora (objektivna modifikacija) potreban je i pristanak tuženog. O procesnim pretpostavkama koje se tiču samog predmeta spora (res iudicata. Subjektivno preinačenje moguće je izvesti samo sa pristankom prvotuženog i novotuženog. sud može uz dostavljanje tužbe tuženom naložiti da podnese 58 WWW. Faza pripremanja glavne rasprave sastoji se od slijedećih procesnih radnji: ispitivanje tužbe. Pristanak novotuženog potreban je zato što on parnicu prima u onom stanju u kome se ona nalazi u trenutku kad u nju stupa. Dopuštenost preinačenja tužbe. U ostalim slučajevima se radi o otklonjivim nedostacima i sud će preduzeti mjere na njihovom otklanjanju. Preinačenje prema prvotuženom ima posljedice povlačenja tužbe. pravni interes) sud odlučuje tek na pripremnom ročištu. Do ovakvog preinačenja dolazi u situacijama kad se pokaže da je tužilac pogriješio u pasivnoj legitimaciji tuženog. i to samo do zaključenja glavne rasprave. Tuženi se sa preinačenjem može saglasiti izričito ili prećutno upuštanjem u raspravu o preinačenoj tužbi. sud može dopustiti preinačenje tužbe bez obzira na protivljenje tuženog. Uslovi za dopuštenost su dvojako određeni: pristankom tuženog ili dopuštenjem preinačenja od strane suda. kako bi se otklonila mogućnost pokretanja nove parnice.

Ideal postupka bio bi da se glavna rasprava okonča na prvom ročištu. na osnovu odricanja. Predsjednik vijeća ovlašten je da odlučuje: o stupanju prethodnika u parnicu. Ročište za glavnu raspravu se zakazuje tako da se strankama ostavi dovoljno vremena za pripremu. Osim toga. Na pripremnom ročištu se parnica može i okončati. Na njoj se odlučuje i o svim pitanjima procesno-pravne prirode koja nisu riješena tokom pripremnog postupka. te presudu zbog izostanka. koji ne može biti duži od 15 dana od dostave tužbe. Sud odlučuje i o ranije pomenutim procesnim pretpostavkama koje se tiču predmeta spora (res iudicata. Funkciju suda u toku cijelog pripremnog postupka vrši predsjednik vijeća. Predsjednik vijeća u funkciji suda. Ovo pravilo je u službi načela kontradiktornosti postupka i mora biti striktno poštivano. Glavna rasprava Značaj. Sud dakle ne izvodi dokaze na pripremnom ročištu. Dokazi se izvode na glavnoj raspravi. sud će odmah donijeti presudu na osnovu priznanja. na kojoj sud i odlučuje koji dokazi će biti izvedeni. ili se odmah može zakazati ročište za glavnu raspravu. parnica se na pripremnom ročištu može okončati i sudskim poravnanjem. a ne vijeće. te koja se dokazna sredstva mogu upotrijebiti za dokazivanje spornih činjenica.WWW. i po isteku roka u kome je sud odredio podnošenje odgovora na tužbu. Na osnovu odgovora na tužbu sud cijeni da li je potrebno zakazati pripremno ročište. o povratu u prijašnje stanje itd. o zakazivanju ročišta i određivanju sudskih rokova. Pritom sud određuje i rok za odgovor. Odgovor na tužbu tuženi može podnijeti i u slučajevima kad sud to od njega ne zahtijeva. Sudija pojedinac nikad ne zakazuje pripremno ročište.COM . sva ročišta zajedno čine jedinstvenu glavnu raspravu. Ona je primarno u funkciji utvrđivanja činjeničnog osnova presude. Zakazivanje glavne rasprave je procesna radnja suda kojom se okončava pripremna faza postupka. pravni interes). U sporovima koji nisu složeni i u sporovima u kojima postupa sudija pojedinac. 59 WWW. Podnošenjem odgovora na tužbu tuženi zauzima aktivan stav u parnici i samim tim onemogućava donošenje presude zbog izostanka ako propusti doći na ročište. prekidu ili mirovanju postupka. Na pripremnom ročištu sud uz saradnju stranaka preispituje postojanje uslova za nesmetan tok parnice i prikuplja procesnu građu potrebnu za raspravljanje i odlučivanje. Glavna rasprava je u načelu obligatoran stadij u razvoju postupka. Načelo jedinstva (koncentracije) glavne rasprave. povlačenju tužbe. Ako tuženi u odgovoru prizna tužbeni zahtjev. 34.COM pismeni odgovor na tužbu. o preinačenju tužbe.2. a najmanje 8 dana od dana prijema poziva. ako se tome ne protivi ni jedna stranka. a sud smatra da je izvođenje dokaza neophodno. U praksi je to ipak izuzetak. Bez obzira na njihov broj. već samo odlučuje koji će se dokazi pribaviti. o obezbjeđenju dokaza. o učešću umješača. sređivanje procesne građe. jer se rasprava obično odvija na više ročišta.BH-PRAVNICI. Samo izuzetno ovaj rok može iznositi do 30 dana. Pripremno ročište.BH-PRAVNICI. Nakon što je utvrdio da ne postoje procesne smetnje za dalji tok postupka. razdvajanje spornog od nespornog. spajanju i razdvajanju parnice. Sud po pravilu održava pripremno ročište uvijek kad to ocijeni svrsishodnim radi što potpunije pripreme glavne rasprave. sud pristupa razjašnjenju pitanja koja se tiču predmeta spora: razjašnjenje suštine spora. lis pedens. Sud može donijeti presudu na osnovu priznanja. Od ovog pravila postoji izuzetak: na pripremnom ročištu je dopušteno izvođenje dokaza putem vještaka i uviđajem. glavna rasprava se zakazuje odmah nakon ispitivanja tužbe.

U materijalno-pravnom smislu. Arbitrarni (diskrecioni) red. Sud po pravilu dostavljanje vrši preko pošte. a moguće ga je obaviti preko određenog radnika u sudu. Ako se adresat ne zatekne na adresi. Dostavljanje poštom se može izvršiti i u dane praznika. Kao ustanova je primarno u službi ostvarenja načela kontradiktornosti i cilj mu je da se adresatu omogući da se upozna sa sadržajem pismena koja mu se dostavljaju. Glavna rasprava se zaključuje kad vijeće ocijeni da je predmet dovoljno raspravljen da se o njemu može odlučivati. Procesne radnje suda koje zahtijevaju dostavljanje dostavljaju se lično. Dostavljanje vrši sud po službenoj dužnosti. pravni lijekovi i sudske odluke. Na drugom mjestu i u drugo vrijeme dostavljanje se može izvršiti samo uz pristanak adresata ili na osnovu posebne odluke suda. Među njima su najvažnije tužbe. nadležnog općinskog organa. radi eventualnosti da zatrebaju. Dostavljanje Pojam. procesne norme samo okvirno određuju osnovne faze postupka. sudske policije i neposrednim uručenjem pismena u sudu.WWW. Sve odluke koje se tiču upravljanja postupkom donosi vijeće (npr.BH-PRAVNICI. ali istovremeno i da se postupak ne odugovlači. 34.bez obzira da li u konkretnom slučaju postoji potreba za nekom od tih radnji. zaključivanje ročišta. dostavljanje se ostvaruje po pravilima običnog dostavljanja. u stanu ili na radnom mjestu adresata ili u sudu (ako se adresat tamo zatekne). saslušava svjedoke i vještake. dostavljač mu ostavlja pismeno obavještenje da u određeno vrijeme bude na određenom mjestu radi dostavljanja.odluke kojima se određuje izvođenje dokaza. tj. Ako stranka bude udaljena iz sudnice. stara se o održavanju reda na ročištu.COM . Vrši se radnim danom i to danju. Dostavljanje je procesno-pravna djelatnost uručivanja pismena adresatima kojima su upućeni. ponovno otvaranje ročišta itd). Ustanova eventualne maksime napuštena je uvođenjem sudskog upravljanja postupkom. rukovođenje podrazumijeva da predsjednik otvara i zaključuje glavnu raspravu. odlaganje ročišta. tj. a sudu prepuštaju oblikovanje parnice obzirom na okolnosti konkretnog slučaja. diktira sadržaj rasprave u zapisnik itd.BH-PRAVNICI. 60 WWW. Adresat dostavljanja. Predsjednik vijeća rukovodi glavnom raspravom kako u procesnom. tako da se rasprava po mogućnosti završi na prvom ročištu. Ostala pismena se lično dostavljaju kad sud smatra da je potrebna veća opreznost zbog priloženih isprava u originalu ili iz nekog drugog razloga.uručuju se neposredno adresatu. uloga predsjednika vijeća se sastoji u tome što on ima značajnu dužnost u oblasti prikupljanja procesne građe. ročište će se održati i bez njenog prisustva. isključenje javnosti. a u korist predsjednika koji je primus inter pares. U procesnom smislu. tako i u materijalno-pravnom pogledu. Upravljanje glavnom raspravom podijeljeno je između predsjednika vijeća i vijeća.COM Eventualna maxima važila je u starijim sistemima koji su bili izgrađeni na načelu strogog zakonskog upravljanja postupkom.3. On brine o tome da se predmet spora svestrano raspravi. U sistemu sudskog upravljanja postupkom. daje i oduzima riječ strankama. Stranke su bile prisiljene da iznose sva napadna i odbrambena sredstva u stadiju koji je bio predviđen za tu vrstu radnji. Ako je udaljen punomoćnik. Predsjednik vijeća se brine i o održavanju reda u sudnici. Ako ni u drugom pokušaju ne uspije lično dostavljanje. Način dostavljanja. sud će uvijek odgoditi ročište i obavijestiti stranku.

predaja pismena stranci umjesto njenom punomoćniku predstavlja relativno bitnu povredu parničnog postupka.4. Međutim. dostavljanje je neuredno ako je pismeno uručeno pogrešnom adresatu. Npr. Kao dokazno sredstvo dostavnica ima snagu javne isprave. odnosno predajom na službenom protokolu pravnog lica.WWW. susjedu ili radnom kolegi koji pristane da primi pismeno). za razliku od faktičkog zastoja koji ne proizvodi nikakve procesno-pravne posljedice. te (2) kad stranka promijeni adresu a o tome ne obavijesti sud. Lično dostavljanje pravnim i građansko-pravnim licima vrši se predajom pismena licu ovlaštenom za prijem pismena ili radniku koji se zatekne u poslovnim prostorijama.COM . Zastoj (diskontinuitet) u postupku Pojam. sud će ih pozvati da imenuju zajedničkog punomoćnika za primanje pismena. Ovu vrstu punomoćnika trebaju imati stranke koje se nalaze u inostranstvu. Neuredno dostavljanje postoji ako dostavljanje nije izvedeno po svim pravilima procesnog prava. Ako to ne urade. ali sa dejstvom dostave adresatu (npr. Punomoćnik za prijem pismena određuje se samo u svrhu prijema pismena u ime stranke.ako nestane. Neuredno dostavljanje u načelu ne proizvodi posljedice. 34. ali se smatra da oni mogu biti sanirani po 2 osnova: a) pristankom stranke prema kojoj je izvršena povreda dostavljanja. ili će pismeno ostaviti na vratima stana ili prostorije. Činjenice koje obligatorno izazivaju prekid postupka su: 61 WWW.BH-PRAVNICI. dostavljač će ga ostaviti u stanu ili radnim prostorijama adresata. dostavljanje se može dokazivati i drugim dokaznim sredstvima. Predaja pismena stranci umjesto njenom zakonskom zastupniku ne proizvodi dejstva. sud postavlja privremenog zastupnika o njihovom trošku i o tome ih obavještava. O tome da li se nedostaci u dostavljanju mogu sanirati nema izričitih odredaba u ZPP. a nemaju punomoćnika u BiH. odnosno punomoćniku stranke ima karakter ličnog dostavljanja. Predaja pismena zakonskom zastupniku. Obzirom na prirodu tih smetnji razlikuju se obligatorni i fakultativni prekid postupka. Dostavnica je isprava kojom se dokazuje da je dostavljanje izvršeno. Odbijanje prijema pismena.COM Obično dostavljanje dozvoljava da se pismeno uruči nekom drugom licu umjesto adresata. Kad adresat odbije da primi pismeno. Dostavljanje oglašavanjem dopušteno je samo: (1) kad sud postavi privremenog zastupnika tuženom čije je boravište nepoznato. odnosno tuženom koji se nalazi u inostranstvu a nema punomoćnika u FBiH.nekom od odraslih članova porodičnog domaćinstva. ako u dostavnici nije određen dan predaje ili se dostava uopće ne može dokazati i sl. Zatim.BH-PRAVNICI. razlikuju se 2 vrste zastoja: prekid postupka i mirovanje postupka. Time se smatra da je dostavljanje izvršeno. Prekid postupka je vrsta zastoja do koje dolazi kad se u toku parnice pojave smetnje čije postojanje onemogućava nesmetano odvijanje parnice. Obzirom na razloge koji ga izazivaju. b) kada sud smatra da je cilj dostavljanja postignut bez obzira na povrede pravila o dostavljanju. Faktički zastoj postoji u situacijama kad je sud normama procesnog prava ovlašten da zastane sa postupkom do nastupa određenog stanja koje omogućava nastavak postupka. ako suparničari nemaju zajedničkog punomoćnika. Obje vrste spadaju u procesno-pravne diskontinuitete i proizvode procesno-pravno dejstvo. ali nije jedino dokazno sredstvo za utvrđivanje dostavljanja . Zastoj je procesnopravna situacija u kojoj parnica ne može da se odvija u pravcu okončanja.

dok su posljedice po pravilu iste kao i kod prekida. 3. Kad nastupe pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka. ima deklaratorni karakter. Kad jedna stranka izostane. Postupak će se nastaviti po službenoj dužnosti samo u slučaju da je do prekida došlo zbog toga što je sud odlučio da ne rješava o prethodnom pitanju. 6. ako je razlog zbog kojeg je postupak prekinut nastupio nakon zaključenja glavne rasprave. 4.BH-PRAVNICI. Mirovanje postupka je posljedica određenog držanja stranaka u parnici. 7. sud će donijeti rješenje o mirovanju postupka. Kad zakonski zastupnik stranke umre ili prestane mu ovlaštenje za zastupanje. Takva presuda dejstvo proizvodi samo prema sudu koji ju je donio. Jedino je ovlašten da objavi presudu. 5.WWW. Rokovi ponovo počinju teći tek dostavljanjem rješenja o nastavljanju postupka. zavisi od volje stranaka. Nastavak prekinutog postupka nastupa nakon otklanjanja smetnje koja je izazvala prekid. sud za vrijeme prekida ne može donositi nikakve odluke.COM 3. Kad je to određeno drugim zakonom. Sud uvijek prekida postupak: .BH-PRAVNICI. odnosno ako zavisi od toga da li je u postupku upotrijebljen lažni dokaz. Zatim. a druga predloži mirovanje postupka. Ako odluka o tužbenom zahtjevu zavisi od ishoda krivičnog postupka. Mirovanje u tom slučaju nastupa od dana kad stranke o tome obavijeste sud. a posebno kad se pojavi sumnja da je svjedok ili vještak dao lažni iskaz. a stranka nije imala punomoćnika u parnici. ali odbiju da raspravljaju. Ako obje stranke izostanu sa ročišta ili dođu na ročište. Ako je stranka na području koje je zbog vanrednih okolnosti odsječeno od suda. Stranke mogu saglasno izjaviti da žele da postupak miruje (podneskom ili na ročištu). Kad na ročište dođe samo tužilac. 4. ali ne mora prekinuti postupak ako odluka o tužbenom zahtjevu zavisi od ishoda krivičnog postupka. Fakultativni razlozi su: 2. Da li će do nastavka zaista i doći. 4. Prestanak postojanja ili zabrana rada stranke koja je pravno lice. jer se postupak nastavlja na njihov prijedlog.COM . odluka ima konstitutivni karakter.ako se stranka nalazi na području koje je zbog vanrednih događaja odsječeno od suda.ako je odlučio da sam ne rješava o prethodnom pitanju. a ne i prema strankama. Odluka o prekidu postupka koja je donesena na osnovu obligatornih razloga za prekid. Ako sud odluči da ne rješava sam o prethodnom pitanju. 62 WWW. . do mirovanja može doći usljed pasivnog držanja stranaka u parnici: 3. Sud može. pa ne predloži donošenje presude zbog izostanka. Strankama se ne može ni dostaviti. Smrt stranke ili gubitak parnične sposobnosti. Procesno-pravno dejstvo prekida prvenstveno se sastoji u tome što procesne radnje ne proizvode dejstva dok je postupak u prekidu. Mirovanje postupka se od prekida razlikuje uglavnom prema razlozima koji do njih dovode. a stranka nije imala punomoćnika u parnici. jer u trenutku prekida prestaju teći svi zakonski i sudski rokovi. 8. Osim toga. Kad prestane rad suda zbog rata ili drugih uzroka. ili da je lažna isprava upotrijebljena kao dokaz. 5. Ako se radi o fakultativnim razlozima.

Dejstvo mirovanja. smatra se da je tužilac povukao tužbu.na ročištu za raspravljanje o prijedlogu za povrat u prijašnje stanje. 35. s tim što je dovoljan prijedlog samo jedne stranke i to u roku od daljih mjesec dana.WWW. Zbog toga je ovlašten da izvodi i one dokaze koje stranke nisu predložile. izvođenje dokaza i ocjenu dokaza.u postupku obezbjeđenja dokaza. odnosno od dana kad su izostale. Ako se u istom postupku ponovno udovolji uslovima za mirovanje. s tom razlikom što zakonski rokovi kod mirovanja ne prestaju teći kao kod prekida postupka. u kojoj učestvuje sud. stranke i ostali učesnici u postupku.BH-PRAVNICI. kao i rješenje kojim konstatuje nastavak postupka. ukoliko ni jedna od stranaka ne traži nastavak postupka. izvođenje dokaza. . od dana kad su stranke obavijestile sud. Kao procesna djelatnost.COM . Dakle. Rok od 4 mjeseca u kome parnična stranka može predložiti nastavak postupka teče od donošenja rješenja o mirovanju postupka. Rješenje kojim sud konstatuje mirovanje postupka ima deklaratoran karakter.COM Ustanova mirovanja postupka je u suprotnosti sa zahtjevima načela ekonomičnosti. a ne od dana dostavljanja tog rješenja stranci. Predmet dokazivanja 63 WWW. Napuštena je u postupku u sporovima male vrijednosti. smatra se da je tužba povučena (fikcija o povlačenju tužbe). Mirovanje postupka proizvodi iste posljedice kao i prekid. DOKAZIVANJE 35. dokazivanje obuhvata slijedeće elemente: predmet dokazivanja. 35. Pojam i funkcija Dokazivanje predstavlja djelatnost uobličenu procesnim normama.1. ako smatra da su ti dokazi značajni za donošenje odluke. Stranke svojim držanjem ne mogu izdejstvovati mirovanje postupka: . pod uslovom da to nije uticalo na donošenje zakonite i pravilne presude. postupak može ukupno mirovati 4 mjeseca. a koja obuhvata prikupljanje dokaza.BH-PRAVNICI. U našem pravu je sud osnovni subjekt dokazivanja. Dužnost suda je da istinito i potpuno utvrdi sve sporne pravno relevantne činjenice. Žalba ne zadržava izvršenje rješenja. Postupak se nastavlja samo po prijedlogu stranaka. Nakon isteka ovog roka. Stav sudske prakse je da nema bitne povrede odredaba postupka ako je sud po prijedlogu stranke nastavio postupak prije isteka roka mirovanja od 3 mjeseca. Mirovanje postupka je procesno-pravno uobličeno sa ciljem da se njegovim posredstvom omogući strankama da izvan parnice riješe spor mirnim putem. Stanje mirovanja obligatorno traje 3 mjeseca. ocjenu dokaza. .2. Djelatnost dokazivanja obuhvata i utvrđivanje činjenica koje su predmet dokazivanja. dokazna sredstva. teret dokazivanja.na ročištu za izvođenje dokaza pred predsjednikom vijeća ili zamoljenim sudijom.

3. Sadržaj pravnih normi na osnovu kojih se presuđuje u sporu. Pravna pravila. Mogu biti sastavni dio pravne norme. ili pismeno izvan ročišta. . Općepoznate činjenice (notoria) se po pravilu ne dokazuju. Notorne činjenice su činjenice koje su poznate širem krugu ljudi. Kad su u pitanju činjenice uže notornosti. ako smatra da stranke njihovim priznanjem idu za tim da raspolažu zahtjevom kojim ne mogu raspolagati. ili ih ne osporava a te su tvrdnje nepovoljne za stranku koja ih priznaje. Sa priznatim činjenicama izjednačavaju se i nesporne činjenice. Prema tome. Potrebna dokazivanja. . uzeti kao priznatu ili kao osporenu. Pravilo da pravne norme nisu predmet dokazivanja važi i kad je u pitanju primjena stranog prava.BH-PRAVNICI. i to u cjelini ili djelimično. . tj. Obzirom da sud vrši pravnu kvalifikaciju spora. njegova primarna dužnost je da utvrđuje koje činjenice treba da budu predmet dokazivanja. ili su rezultat naučnog istraživanja odnosno obavljanja određene djelatnosti (trgovačke.priznate činjenice. Priznanje činjenica dato izvan parnice ne proizvodi nikakvo procesno dejstvo.činjenice utvrđene krivičnom presudom. I takve činjenice se utvrđuju putem dokazivanja. odnosno nema procesne posljedice. Procesno-pravno dejstvo priznanja se sastoji u tome što se priznate činjenice ne dokazuju. Obilježje općepoznate činjenice ima svaka ona činjenica koja je poznata ljudima. Sud će po vlastitom uvjerenju. To su činjenice za koje norme materijalnog prava vežu određene pravne posljedice. zanatske itd). U parničnom postupku sud u osnov odluke određene činjenice uzima bez dokazivanja. U načelu su samo činjenice predmet dokazivanja. ocijeniti da li će činjenicu koju je stranka prvo priznala pa opozvala priznanje. pa time i sudu pred kojim takve činjenice mogu da se pojave kao pravno relevantne. Priznate činjenice. kad su u funkciji izvođenja pravnog zaključka (supsumcije). a uzimajući u obzir sve okolnosti.općepoznate činjenice.COM Predmet dokazivanja su pravno relevantne činjenice. Opozivanje priznanja je moguće. kao što su bračni i paternitetski sporovi.WWW. Mogu služiti za utvrđivanje činjenica. To su: . od prirode pravnog odnosa iz kojeg je nastao spor zavisi koje će činjenice biti pravno relevantne. Sud je obavezan da strano pravo sazna po službenoj dužnosti. u sporovima kojima je ograničeno načelo dispozitivnosti. Od ovog pravila postoje i određeni izuzeci: sud može narediti da se dokazuju i priznate činjenice.COM . Stavovi iskustva su proizvod svakodnevnog čovjekovog iskustva o određenim činjenicama.BH-PRAVNICI. Izjavu o priznanju stranka može dati usmeno na ročištu. Dužnost suda je da poznaje pravne norme i da ih primjenjuje na utvrđene pravno relevantne činjenice. nikad nije predmet dokazivanja. Ti stavovi imaju dvostruku funkciju: 2. sud je dužan da u odluci ukaže da su takve činjenice poznate na 64 WWW. Najčešće se sadržaj iskustvenih pravila utvrđuje putem izvođenja dokaza vještačenjem.pretpostavljene činjenice. u vrijeme i mjestu gdje se obavlja suđenje. Nadalje. sud nije vezan priznatim činjenicama. za izvođenje činjeničnog zaključka o tačnosti spornih činjenica. Forma priznanja nije propisana u ZPP. Priznanje činjenica postoji kad jedna stranka izjavljuje da su činjenične tvrdnje druge stranke tačne.

u postupku preispitivanja donesene presude. a ne na onoj koja poriče. tuženi postaje tužilac u pogledu dokazivanja tvrdnji iz tih prigovora. To su ustvari pravila materijalnog prava. ako stranke ne ponude dovoljno dokaza za pravilno utvrđivanje činjenica. Teret dokazivanja (onus probandi) Pojam.dokazuje stranka koja se na njih poziva.presudu će donijeti na štetu one stranke koja nije bila u stanju pružiti dokaze koji bi kod suda stvorili uvjerenje u istinitost njenih činjeničnih tvrdnji. Ako rezultati izvedenih dokaza ne daju osnova za izvođenje činjeničnog zaključka o tačnosti spornih činjenica. odnosno član sudskog vijeća.3. koja su uobličena u formi pravne pretpostavke. Ulaganjem prigovora. ZPP ne sadrži opća pravila o preraspodjeli tereta dokazivanja između stranaka. može biti pozvan da svjedoči.COM području suda pred kojim se obavlja suđenje.BH-PRAVNICI. Dakle.privatno znanje sudije) ne oslobađa obaveze dokazivanja. Činjenice koje je sud saznao u vršenju svoje funkcije (npr. Sud mora u potpunosti biti ubijeđen u istinitost činjenica koje su u funkciji indicije. u nekom ranijem postupku) izjednačavaju se sa općepoznatim činjenicama i sud ih bez dokazivanja uzima u osnov presude. U građanskom pravosuđu. Neoborive pretpostavke (praesumptiones iuris et de iure) nisu pretpostavke u pravom smislu. U formi oborivih pretpostavki se izvode zaključci o postojanju tipičnih činjenica i stanja. Indicije se ne mogu smatrati pretpostavkama. Prezentiranje procesne građe . sud je dužan da označi i dopuni dokazna sredstva. U krivičnom postupku se ovaj problem rješava u skladu sa principom prezumpcije nevinosti. raspolaže znanjem o određenim pravno relevantnim činjenicama u konkretnom sporu.činjenica i dokaza odvija se u okviru zahtjeva koje postavljaju raspravno i istražno načelo. Sve činjenice koje se javljaju kao predmet dokazivanja se u pravnoj teoriji dijele u 4 grupe: 4. tuženi se oslobađa. Preraspodjela tereta dokazivanja. privatno znanje sudije je bez procesno-pravnog značaja. čija se tačnost može pretpostavljati sa velikom sigurnošću.WWW. 3. 65 WWW. Rizik netačnosti u konkretnom slučaju otklanja se mogućnošću dokazivanja suprotnog. Teret dokaza leži na stranci koja nešto tvrdi. 35. Privatno znanje sudije. sud će primijeniti pravila o teretu dokazivanja . Razlikuju se 2 vrste pravnih pretpostavki: oborive i neoborive. Dokazivanje putem indicija se znatno više koristi na području krivičnog prava u odnosu na građansko pravo. Indicije su posredno relevantne činjenice iz kojih se izvodi zaključak o tačnosti pravno relevantnih činjenica. Pravne pretpostavke u pravom smislu su samo oborive pretpostavke (praesumptiones iuris tantum). 2. Indicije. Predmet dokazivanja (thema probandi). jer sud koristi indicije u svrhu dokazivanja pravno relevantnih činjenica onda kad ne raspolaže neposrednim dokazima. činjenice kojima se pravo stvara . ali u takvom slučaju dolazi do izuzeća. a to je najčešće tužilac. Razlog tome je što takve činjenice ne moraju biti poznate na području sudova viših instanci. Ako sudija pojedinac. Pravne pretpostavke (praesumptio iuris) su činjenice čije postojanje zakon pretpostavlja. već vrstom posrednih dokaza. Ako tužilac ne dokaže tvrdnje na kojima zasniva svoj zahtjev. najvažnija pravila o preraspodjeli tereta dokazivanja su obuhvaćena u 3 maksime: 1. Saznanja do kojih sudija dolazi izvan vršenja sudske funkcije (tzv.BH-PRAVNICI. bez potrebe dokazivanja u svakom konkretnom slučaju.COM . jer iz njih izvodi zaključak o tačnosti pravno relevantne činjenice. Dakle.

WWW.BH-PRAVNICI.COM
5. činjenice kojima se pravo mijenja (modificira) - dokazuje tuženi (npr. da je produžen rok za ispunjenje ugovora); 6. činjenice kojima se pravo gasi - dokazuje tuženi (npr.da je protekao rok zastare, da je dug plaćen itd); 7. činjenice kojima se sprečava nastanak prava - dokazuje stranka koja se na njih poziva, a to je najčešće tuženi. 35.4. Dokaz (probatio) Vrste dokaza. Dokaz kao pojam se upotrebljava u značenju dokaznog sredstva, dokazne građe, dokaznog osnova ili dokazne činjenice itd. Međutim, značajno je razlikovati pojmove dokaznih činjenica i dokaznih sredstava. Dokazne činjenice (dokazni osnov) su sve one činjenice iz kojih sud crpi saznanje na osnovu kojeg izvodi zaključak o tačnosti pravno-relevantnih činjenica. Dokazna sredstva su određeni izvori iz kojih se crpi to saznanje. Npr. svjedok je dokazno sredstvo, a sadržaj njegovog svjedočenja je dokazna činjenica ili dokazni osnov. U teoriji se dokazi dijele na stroge ili dokaze u užem smislu i posvjedočenja, kao dokaze u širem smislu. Obzirom na vezu između dokaznih činjenica i predmeta dokazivanja, dokazi se dijele na nesporedne i posredne. Posredni dokazi ili indicije ne dopuštaju mogućnost izvođenja neposrednog zaključka o postojanju pravno relevantnih činjenica, već je potrebna dodatna misaona operacija koju sud izvodi po pravilima logike i općeg životnog iskustva. Zato dokazivanje putem indicija nije poželjno, jer je nepouzdano. Obzirom na način njihovog pribavljanja, posredni i neposredni dokazi se dijele na izvorne i izvedene. Npr. sadržaj iskaza svjedoka koji pred sudom svjedoči o onome što mu je poznato iz vlastitog saznanja je izvoran dokaz, dok je sadržaj iskaza svjedoka o činjenicama koje je saznao na osnovu pričanja drugih izveden dokaz. Sadržaj oba iskaza spada u neposredne dokaze, jer se neposredno odnose na pravno relevantne činjenice. 35.5. Dokazna sredstva (media, instrumentum probandi) Prema vrsti izvora dijele se na lična i stvarna. Lična sredstva su svjedoci, vještaci i saslušanje stranaka, a u stvarne spadaju isprave i predmeti uviđaja. Svjedoci. Svjedok u postupku je svaka osoba koja pred sudom iskazuje svoje saznanja o određenim čnjenicama. Obično su to događaji iz prošlosti o kojima se saznanje više ne može steći opažanjem. Bitno je naglasiti da svjedok sudu saopštava svoje saznanje, ali ne i mišljenje kao vrijednosni sud. Svjedok obično saopštava sudu svoje saznanje o činjenicama do kojih dolazi neposrednim čulnim opažanjem. Iskaz svjedoka je relevantan i onda kad sudu saopštava saznanje do kojeg nije došao neposredno, nego tek posredstvom drugih lica. Pravilo koje ne dozvoljava svjedočenje "po čuvenju" je napušteno u većini procesno-pravnih sistema, osim u angloameričkom. Jedno od najvažnijih pravila dokaznog postupka u angloameričkom pravu je institut "hearsay" (dokaz po čuvenju), koji se primjenjuje i u parničnom i u krivičnom postupku. Prema tom pravilu, svjedok može svjedočiti samo o činjenicama koje je neposredno saznao čulnim opažanjem. Nije mu dopušteno da ponavlja ono što mu je neko treći rekao o tim činjenicama, niti da podnese pismeni iskaz u kome to lice daje opis činjenica o kojima svjedok svjedoči. U oba slučaja to je hearsay (rekla-kazala) dokaz i kao takav je, uz određene izuzetke, nedopustiv u angloameričkom sudskom postupku.

66

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Sposobnost i dužnost svjedočenja. U načelu je svaka fizička osoba sposobna da se pojavi u funkciji svjedoka. Uzrast, zdravstveno stanje, zainteresiranost i druge okolnosti same po sebi nemaju uticaja na sposobnost da se bude svjedok, ali imaju značaj kod ocjene dokazne snage svjedokovog iskaza. Mogućnost pojavljivanja u svojstvu svjedoka u konkretnoj parnici razlikuje se od opće sposobnosti da se bude svjedok. Naime, u svojstvu svjedoka u konkretnoj parnici ne može se pojaviti osoba koja je u istoj parnici sudija, stranka ili zakonski zastupnik stranke. Dužnost svjedočenja je opća, za sva lica pod jurisdikcijom domaćih sudova. U tu dužnost spada obaveza odazivanja na poziv suda, davanja iskaza pred sudom, te istinitog svjedočenja. Za lažno svjedočenje je propisana krivična odgovornost. ZPP nije predvidio mogućnost svjedočenja pod zakletvom. Inače, u uporednom pravu postoje 2 sistema sudske zakletve: promisorni i asertoni. Ograničenja svjedočenja tiču se samo dužnosti davanja iskaza, ali ne i dužnosti odazivanja pozivu suda. Od dužnosti svjedočenja oslobađaju se: 3. lice koje bi svojim iskazom povrijedilo dužnost čuvanja službene ili vojne tajne, dok ga nadležni organ ne oslobodi ove dužnosti. O ovom razlogu sud vodi računa po službenoj dužnosti; 4. lice koje bi u funkciji svjedoka moglo svojim iskazom dovesti u pitanje integritet profesije (punomoćnik, ispovjednik, advokat ili ljekar); Osim potpunog oslobađanja od dužnosti svjedočenja, u pojedinim slučajevima svjedok ima pravo uskratiti odgovor na pojedina pitanja. Uskraćivanje odgovora na pojedina pitanja moguće je samo iz važnih razloga i to naročito ako bi svjedok odgovorom na to pitanje izložio teškoj sramoti, znatnoj imovinskoj šteti ili krivičnom gonjenju sebe ili svoje srodnike. Svjedok ne može zbog opasnosti od imovinske štete uskratiti svjedočenje o pravnim poslovima pri kojima je bio prisutan kao pozvani svjedok. Saslušanje svjedoka je procesna radnja koja se izvodi u određenoj procesno-pravnoj formi. Ta forma određena je prvenstveno zahtjevima načela neposrednosti, usmenosti i javnosti. Prilikom ispitivanja svjedok ima pravo na upotrebu vlastitog jezika. Osim toga, ima pravo na naknadu troškova i izmakle dobiti. Izjavu svjedoka sud ocjenjuje po načelu slobodne ocjene dokaza. Vještak je stručno lice koje se javlja u funkciji dokaznog sredstva, u situacijama kad je za utvrđenje određenih činjenica potrebno stručno znanje kojim sud ne raspolaže. Sadržaj vještačenja u svakom konkretnom slučaju utvrđuje sud, obzirom na prirodu i karakter činjenica koje su predmet dokazivanja. U tom smislu moguće je da: 3. Vještak samo utvrđuje određene činjenice - npr. kad ljekar utvrđuje tjelesne povrede oštećenog u sporu za naknadu štete; 4. Vještak upozna sud sa osnovnim pravilima jedne naučne oblasti ili struke, a koja su relevantna za pravilno saznanje određenih činjenica; 5. Vještak izvodi zaključke iz činjenica koje mu se prezentiraju - npr. vještak daje mišljenje da li isporučena roba odgovara ugovorenom kvalitetu; 6. Najčešće sadržaj vještačenja obuhvata i utvrđivanje određenih činjenica i istovremeno izvođenje zaključaka iz tih činjenica. Vještak faktički obavlja ono što bi radio sud da je raspolagao stručnim znanjem. Međutim, sadržaj vještačenja ne zamjenjuje niti potiskuje aktivnost suda na području utvrđivanja činjenične osnove za donošenje odluke.

67

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Za razliku od vještaka, svjedok stručnjak je lice koje sudu saopštava svoje saznanja o činjenicama iz prošlosti, s tim što su takva saznanja zasnovana na posebnom stručnom znanju. U funkciji vještaka može se pojaviti svako lice koje raspolaže potrebnim stručnim znanjem, a vještačenje se može povjeriti i odgovarajućoj stručnoj ustanovi. Vještaci se prvenstveno određuju iz reda stalnih sudskih vještaka. Vještačenje najčešće vrši jedan vještak, a sud može odrediti 2 ili više vještaka ako ocijeni da je vještačenje složeno. Položaj vještaka u postupku određen je činjenicom da se vještak smatra dokaznim sredstvom i u tom smislu se ne razlikuje od bilo kojeg drugog dokaznog sredstva. Obzirom da sadržaj vještačenja po svom krajnjem dometu zadire u određene prerogative suda, on može biti izuzet iz istih razloga kao i sudija. Za razliku od svjedočenja, opća dužnost vještačenja ne postoji, jer je vještak zamjenjiv. Dužnost vještačenja obuhvata dužnost odazivanja na poziv suda i dužnost iznošenja nalaza i mišljenja. Zbog neispunjenja ove dužnosti, vještaku se mogu izreći samo novčane sankcije, dok svjedok može biti prinudno doveden, pa i zatvoren do 30 dana. Izvođenje i ocjena vještačenja. Vještak svoj nalaz i mišljenje po pravilu iznosi usmeno na raspravi, s tim što mu sud može odrediti da u određenom roku prije rasprave podnese pismeno svoj nalaz i mišljenje, koje uvijek mora biti obrazloženo. Vještačenje se može obnoviti sa istim ili drugim vještacima u slijedećim slučajevima: 1. ako se nalazi 2 ili više vještaka o istom pitanju bitno razlikuju; 2. ako je nalaz vještaka nejasan, nepotpun ili protivrječan sam sa sobom, a ti se nedostaci ne mogu otkloniti ponovnim saslušanjem vještaka; 3. ako se pojavi osnovana sumnja u pravilnost datog mišljenja. Ovdje se radi o primjeni tzv.nadvještačenja ili supervizije, koja se povjerava specijaliziranim ustanovama (institutima). Mišljenje vještaka sud ocjenjuje po načelima slobodne ocjene dokaza. Sud je dužan u obrazloženju iznijeti razloge, bilo da usvaja ili odbija mišljenje vještaka. Saslušanje stranaka kao dokazno sredstvo. Kao posljedica uvođenja slobodne ocjene dokaza, umjesto instituta stranačkih zakletvi, funkciju posebnog dokaznog sredstva dobilo je saslušanje stranaka. Saslušanje stranaka kao dokazno sredstvo neophodno je razlikovati od informativnog saslušanja stranaka. U funkciji informativnog saslušanja, stranke se pojavljuju kao subjekti parničnog postupka. Do saslušanja stranaka u funkciji dokaznog sredstva dolazi tek na kraju glavne rasprave. Izjave koje stranka daje u funkciji dokaznog sredstva nemaju karakter procesnih radnji. Kad je u pitanju pravno lice, saslušava se njegov zastupnik. Stranke su supsidijarno dokazno sredstvo, jer sud može izvesti dokaz saslušanjem stranaka samo ako nema drugih dokaza ili kada i pored izvedenih drugih dokaza nađe da je to potrebno za utvrđivanje važnih činjenica. Obzirom da su stranke zainteresirane za ishod odlučivanja, stranke se smatraju najnepouzdanijim izvorom saznanja. Izvođenje dokaza saslušanjem stranaka je procesno uobličeno kao i saslušanje svjedoka. Sud dokaz izvodi saslušanjem obiju stranaka. On može saslušati samo jednu stranku: - ako se druga stranka ne odazove pozivu ili uskrati davanje iskaza; - ako saslušanje druge stranke nije moguće.

68

WWW.BH-PRAVNICI.COM

6. Postupak obezbjeđenja. Isprave spadaju u stvarna dokazna sredstva. Prijedlog se dostavlja na izjašnjenje suprotnoj strani. 35.COM . Obezbjeđenje dokaza je procesnopravna ustanova koja omogućava izvođenje određenih dokaza u slučajevima kad bi izvođenje tih dokaza kasnije postalo otežano ili čak i onemogućeno. isprave se dijele na javne i nejavne (privatne). u toku parnice. deklarativna izjava nije sama po sebi uslov punovažnosti izjave volje koja je u njoj sadržana. isprave mogu biti konstitutivne i deklarativne. Javna isprava je isprava koju je izdao nadležni organ u granicama svoje nadležnosti i koja je u propisanoj formi. odnosno boravište lica koje treba saslušati. Uviđaj se obično vrši uz učešće vještaka. Za davanje lažnog iskaza stranka u funkciji dokaznog sredstva odgovara kao i svjedok. isprave se dijele na dispozitivne ili konstitutivne i dokazne ili dokumentarne. Uviđaj je procesno-pravna forma koja omogućava da sud neposrednim opažanjem dođe do pravno relevantnih činjenica. Među najvažnijim kriterijima su sadržaj isprave.WWW. 69 WWW. Inostrane javne isprave imaju istu dokaznu snagu kao i domaće. Pretpostavke obezbjeđenja dokaza su: • da postoji opasnost da se dokaz neće moći izvesti ili da će njegovo izvođenje kasnije biti otežano. gdje predmet sam po sebi predstavlja dokazni osnov. Prve su usmjerene na zasnivanje. Ako je prijedlog stavljen u toku parničnog postupka. za razliku od predmeta uviđaja. S druge strane. Ako se obezbjeđenje dokaza traži prije pokretanja postupka. Obzirom na sadržaj.BH-PRAVNICI. Obezbjeđenje dokaza se može tražiti prije parnice. Obzirom na formu. nadležan je sud pred kojim se vodi postupak. Predlagač je u prijedlogu dužan da navedene činjenice koje se trebaju dokazati. forma isprave i izdavalac isprave. niti se stranka može prinuditi na davanje iskaza jer iskaz dat pod takvim okolnostima ne bi mogao imati nikakvu dokaznu vrijednost.BH-PRAVNICI. promjenu ili prestanak nekog pravnog odnosa. dokaze koje treba izvesti i naročito razloge zbog kojih smatra da se kasnije dokaz neće moći izvesti ili će njegovo izvođenje biti otežano. nadležan je prvostepeni sud na čijem području se nalazi stvar koju treba razgledati. pod uslovom da su propisno ovjerene i pod uslovom reciprociteta. Obezbjeđenje dokaza Svrha. a druge na dokazivanje određenih činjenica. ako je ona poznata.COM Prema stranci koja se nije odazvala pozivu se ne mogu primjenjivati nikakve prinudne mjere. U privatne isprave spadaju one isprave koje ne zadovoljavaju navedene kriterije. Obzirom na izdavaoca. pa i nakon pravosnažnosti presude ako je obezbjeđenje dokaza potrebno povodom postupka o vanrednom pravnom lijeku. Pod ispravama se podrazumijeva svaki fizički predmet na kome je određenim znacima zapisana neka misao. Dokazno sredstvo kod uviđaja je predmet uviđaja. • da postoji prijedlog za obezbjeđenje dokaza. u zavisnosti od kriterija koji se uzima u razmatranje. Razlikuje se više vrsta isprava.formalni ugovori). Ako postoji opasnost od odlaganja. Sadržaj javne isprave smatra se istinitim dok se ne dokaže suprotno. sud može donijeti rješenje o obezbjeđenju dokaza i prije izjašnjenja suprotne strane. Konstitutivni karakter imaju one isprave čije je postojanje uslov punovažnosti izjave volje koja je u ispravi opredmećena (npr. Dokazni osnov kod isprava je uvijek njihov sadržaj.

Odlučivanje o izvođenju predloženih dokaza je u isključivoj nadležnosti suda. U toku pripremanja glavne rasprave predsjednik vijeća može da izvede dokaz uviđajem izvan suda. Prethodno snošenje parničnih troškova 70 WWW.2. Protiv rješenja kojim se izvođenje dokaza određuje ili odbija nije dopuštena posebna žalba. Funkcija parničnih troškova Sve parnične troškove snose stranke. odlučivanje o izvođenju dokaza i sam čin izvođenja dokaza. 35. Samo izuzetno. Dužnost prezentiranja dokaza je primarno na strankama. troškovi izvođenja i obezbjeđenja dokaza. vijeće može odlučiti da se određeni dokazi izvedu na posebnom ročištu pred predsjednikom vijeća ili pred sudijom zamoljenog suda. ali sud nije vezan za dokaze koje mu stranke nude. te da li je ponuđeno dokazno sredstvo podobno za tu svrhu.3.COM Protiv rješenja kojim se prihvata prijedlog za obezbjeđenje dokaza nije dozvoljena žalba. putni troškovi i dnevnice sudskih službenika. ali se može zahtijevati prinudno izvršenje ako stranka odbije platiti taksu. 36. 36. Obaveze na ime sudskih taksi regulišu se Zakonom o sudskim taksama.WWW. Predlaganje dokaza je dužnost koju dijele i stranke i sud. Obaveze koje nastaju na osnovu plaćanja parničnih troškova ne smiju biti prepreka za traženje i ostvarivanje pravne zaštite. da li zahtijeva dokazivanje. PARNIČNI TROŠKOVI 36. Ocjena dokaza vrši se isključivo od strane suda. U njih spadaju izdaci za sudske takse i izdaci izazvani neposredno radnjama u parnici i povodom parnice (npr. Pritom sud treba da utvrdi: da li je činjenica čije se dokazivanje predlaže pravno relevantna.7. Takseni obveznik je lice koje pokreće postupak. odnosno lice u čijem interesu se preduzimaju procesne radnje. Izvođenje i ocjena dokaza Izvođenje dokaza u širem smislu obuhvata: predlaganje dokaznih sredstava. Neplaćanje ili nedovoljno plaćanje takse ne može biti smetnja za pokretanje i tok postupka.BH-PRAVNICI.COM . troškovi uviđaja itd).on može odustati od upotrebe određenog dokaza ako rezultati dokazivanja ukazuju da je njegovo izvođenje nepotrebno ili nezakonito.lični troškovi stranaka. Sud nije vezan za svoje rješenje o izvođenju dokaza .1. kad za to postoje važni razlozi. ako se s tim saglase obje stranke. Isto važi i za rješenje kojim se odlučuje da izvođenje dokaza započne prije nego što se rješenje dostavi protivniku. troškovi i nagrade punomoćnika. po načelu slobodne ocjene dokaza i to tako što sud cijeni svaki izvedeni dokaz zasebno i sve dokaze zajedno.BH-PRAVNICI. Svaka stranka unaprijed snosi troškove koje je prouzrokovala svojim radnjama. Pojam Parnični troškovi su izdaci učinjeni u toku i povodom parničnog postupka. a u krajnjem rezultatu snosi ih ona stranka koja je izgubila parnicu. čiji sastavni dio je i taksena tarifa. 36. O tome koji će se dokazi izvesti odlučuje vijeće na glavnoj raspravi u formi rješenja. Dokazi se po pravilu izvode na glavnoj raspravi.

Stranka koja odustane od pravnog lijeka je dužna suprotnoj stranci nadoknaditi troškove nastale u postupku povodom pravnog lijeka. sud će obzirom na visinu tih udjela srazmjerno podijeliti i troškove. Kad se javljaju u ulozi trećeg lica. 36. troškovi izvođenja dokaza isplatiće se iz sredstava suda. Odlučivanje o naknadi Sud o naknadi parničnih troškova odlučuje bez raspravljanja i to samo na prijedlog stranaka. Troškovi neuspjelog poravnanja ulaze u parnične troškove. ali ne i na nagradu.4.5. javni tužilac i ombudsmen imaju pravo na naknadu troškova. svojom krivicom ili slučajem koji se njoj dogodio. Obaveza na uzajamnu naknadu postoji onda kad je razlika u uspjehu znatna. sud može odrediti da troškove plati samo jedna stranka. odnosno o povlačenju tužbe. tj. ili ga sud određuje po službenoj dužnosti. Zahtjev za naknadu troškova može se staviti u roku od 15 dana od dana prijema obavještenja o odustanku. Ako postoji znatna razlika u pogledu njihovog udjela u predmetu spora. Ako je po službenoj dužnosti odredio izvođenje dokaza. Zahtjev za naknadu stranke mogu staviti najkasnije do okončanja rasprave. Svjedok i vještak moraju zahtijevati naknadu odmah nakon saslušanja.WWW. sud će odustati od izvođenja dokaza ali ga to ne oslobađa obaveze da sporne činjenice utvrđuje drugim dokazima. 36.BH-PRAVNICI. Što se tiče suparničara.6. U suprotnom gube pravo na naknadu. osim ako je povlačenje tužbe uslijedilo odmah nakon što je tuženi ispunio svoju obavezu. Konačno snošenje parničnih troškova Osnovni kriterij je kriterij uspjeha u parnici. stranka je dužna da protivnoj stranci nadoknadi troškove koje je prouzrokovala zloupotrebom procesnih prava. Stranka koja je izgubila parnicu u cjelosti snosi svoje vlastite troškove i nadoknađuje troškove suprotne stranke. sud može odrediti da svaka stranka podmiruje svoje troškove ili da jedna stranka nadoknadi drugoj srazmjeran dio troškova. po pravilu svaki od njih snosi jednak dio troškova. 36. Dužnost suda je da ih na ovo upozori. U sporovima u kojima učestvuju u ulozi stranke. U sporovima u kojima je jače izraženo načelo inkvizitornosti. O kojim troškovima se u konkretnom slučaju radi odlučuje sud uzimajući u obzir sve okolnosti.BH-PRAVNICI. Nagrada advokatu se određuje prema advokatskoj tarifi. Naknada se odnosi samo na nužne troškove.COM . svaka stranka podmiruje svoje troškove ako drugačije nije dogovoreno. Ako iznos potreban za podmirenje troškova ne bude položen. Ako stranka djelimično uspije u parnici. ako stranke ne polože dužni iznos. iznos troškova u jednakim dijelovima polažu obje stranke. Tužilac koji je povukao tužbu dužan je protivnoj stranci nadoknaditi parnične troškove. Ako obje stranke predlažu isti dokaz.COM Svaka stranka prethodno snosi troškove koje je prouzrokovala svojim radnjama. troškove koji su bili neophodni za vođenje parnice. Ako je parnica završena sudskim poravnanjem. Odluka o troškovima po pravilu je 71 WWW. njihovi troškovi se podmiruju iz budžetskih sredstava. Ostali kriteriji naknade parničnih troškova Neovisno od ishoda parnice.

Tuženom ne pripada pravo na obezbjeđenje parničnih troškova u slijedećim situacijama: 1. Oslobođenje od plaćanja parničnih troškova može biti potpuno i djelimično. Tuženi može i nakon toga tražiti polaganje kaucije. viši sud neposredno odlučuje i o troškovima tog pravnog lijeka. Troškove postupka za obezbjeđenje dokaza podmiruje stranka koja predlaže obezbjeđenje dokaza. ili da nije ni bilo osnova za oslobađanje od plaćanja. Obezbjeđenje parničnih troškova (cautio iudicatum solvi) Obezbjeđenje parničnih troškova (aktorska kaucija. a sud može i po službenoj dužnosti pribaviti podatke o imovnom stanju stranke koja traži oslobađanje. protivnik snosi sve troškove koji su nastali za oslobođenu stranku. Ako se parnica okonča pobjedom stranke koja je oslobođena od plaćanja.COM sastavni dio presude o meritumu.strani državljanin izgubi parnicu. 72 WWW. Oslobođenje od parničnih troškova Pojam i funkcija. Posebnim rješenjem se odlučuje o naknadi troškova samo ako pravo na naknadu ne zavisi od odluke o glavnoj stvari.COM . cautio iudicatum solvi) ima za svrhu da se tuženom omogući naplata parničnih troškova ukoliko tužilac . ako sud na zahtjev stranke odluči da je zastupa punomoćnik.7. a posebno vrijednost predmeta spora. Ako odbaci ili odbije pravni lijek. Imovno stanje stranka dokazuje potvrdom nadležnog upravnog organa. Tuženi može ostvariti pravo na obezbjeđenje parničnih troškova ako je zahtjev podnio prije nego što se upustio u raspravljanje o glavnoj stvari. Ali ako sud naknadno utvrdi da ni protivnik nije u stanju nadoknaditi ove troškove. odluka o naknadi troškova zavisi od stava višeg suda prema žalbi.siromaško pravo) pripada stranci koja obzirom na svoje imovno stanje ne bi mogla podmiriti troškove postupka bez štete za nužno izdržavanje sebe i svoje porodice. Djelimično podrazumijeva samo oslobađanje od taksa.WWW. Ove troškove stranka može naknadno ostvarivati kao dio parničnih troškova. U postupku povodom pravnih lijekova. 36. broj osoba koje stranka izdržava i prihode koje imaju stranka i članovi njene porodice. Ako u državi iz koje je tužilac državljani FBiH nisu obavezni dati obezbjeđenje (reciprocitet). Tom prilikom sud odlučuje da li će stranka u potpunosti ili djelimično nadoknaditi troškove kojih je bila oslobođena. on može odrediti da ove troškove u cjelini ili djelimično snosi stranka koja je bila oslobođena i to iz onog što joj je dosuđeno. Ako ukine odluku i predmet vrati na ponovno suđenje. uviđaja i sudskih oglasa. viši sud će odlučiti o troškovima cijelog postupka. Potpuno obuhvata takse i polaganje predujma za troškove svjedoka. Odluku o oslobađanju donosi sud na prijedlog stranke. ili je ukine i odbaci tužbu. vještaka.8. Pravo na oslobođenje od plaćanja parničnih troškova (tzv.BH-PRAVNICI.9. ukoliko se istovremeno ne napada i odluka o tužbenom zahtjevu. prema uspjehu u parnici. Ako preinači odluku protiv koje je podnesen pravni lijek. Potpuno oslobođenje obuhvata i troškove punomoćnika. 36. ali samo ako je naknadno saznao da postoji pretpostavka koja mu daje pravo na obezbjeđenje parničnih troškova.BH-PRAVNICI. ostaviće da se o troškovima postupka povodom pravnog lijeka odluči u konačnoj odluci. 36. Sud može ukinuti rješenje o oslobođenju od plaćanja ako u toku postupka utvrdi da se imovinsko stanje stranke popravilo. Na nju tada prelazi pravo da od protivnika traži naknadu onoga što je platila. Dejstvo "siromaškog prava". Pri donošenju odluke sud uzima u obzir sve okolnosti. Odluka o troškovima u presudi može se pobijati samo žalbom protiv rješenja.

3. Ako tužilac preinači tužbu promjenom tužbenog osnova ili promjenom istovjetnosti tužbenog zahtjeva.BH-PRAVNICI. smatra se da je povukao prvobitnu tužbu. ako tužilac ne dođe na ročište zakazano za pokušaj mirenja bračnih drugova. ali se time ne odriče traženja pravne zaštite u konkretnom predmetu. 4. Tuženi svoj pristanak može dati izričito. Ako se tužbeni zahtjev odnosi na potraživanja tužioca iz radnog odnosa u FBiH. protivtužbi ili izdavanju platnog naloga. U brakorazvodnoj parnici. Izjava o povlačenju je neopoziva. smatra se da je pristao na povlačenje. Ako prihvati zahtjev tuženog.WWW. tj. Ako nakon mirovanja postupka ni jedna stranka ne podnese prijedlog za nastavak.ako se tuženi ne izjasni u roku od 15 dana od dana prijema obavještenja o povlačenju tužbe. a prethodno istaknuti zahtjev ne označi kao eventualni. kojom tužilac manifestira svoju volju da odustaje od traženja pravne zaštite u pokrenutoj parnici. 4. za povlačenje tužbe potreban je i njegov pristanak. Punomoćnik koji nije advokat mora imati izričito ovlaštenje za povlačenje tužbe. Ako se radi o mjeničnoj ili čekovnoj tužbi. odrediće i iznos obezbjeđenja i rok u kome tužilac treba da položi taj iznos. Ako tužilac u sporu male vrijednosti ne dođe na prvo ročište.COM . Vansudsko je regulisano normama obligacionog 73 WWW. 5. Ako tužilac uživa azil u FBiH. 7. Tužilac može povući tužbu sve do zaključenja glavne rasprave. Najvažnija posljedica povlačenja tužbe je gašenje parnice.COM 2. Povlačenje tužbe je procesnopravna izjava upravljena sudu. Dejstva. Tužilac ima mogućnost da povodom istog zahtjeva ponovo podigne tužbu.BH-PRAVNICI. 37. Povlačenje tužbe Pojam. Ako tužilac ne dokaže da je položio aktorsku kauciju u određenom roku. O zahtjevu za polaganje kaucije sud odlučuje u formi rješenja. Ako se vodi spor o postojanju ili nepostojanju braka.1. U bračnim sporovima pristanak tuženog potreban je od zaključenja glavne rasprave. DISPOZITIVNE RADNJE KOJIMA SE OKONČAVA POSTUPAK 37. Ako u sporu male vrijednosti ili u postupku u privrednim sporovima obje stranke izostanu sa 2 ročišta uzastopno. Dejstvo aktorske kaucije.2. 37. 8. ali i prećutno . Uslovi. Nakon što se tuženi upustio u raspravu o glavnoj stvari. a u sporovima za razvod braka sve do trenutka donošenja pravosnažne odluke. 2. 6. odnosno odustao od pravnog lijeka (ako je zahtjev za obezbjeđenjem stavljen tek u postupku povodom pravnog lijeka).ponovo ispune uslovi za mirovanje postupka. smatraće se da je povukao tužbu. mada je uredno pozvan. Ako se u istom postupku ponovi mirovanje. Zakonska fikcija o povlačenju tužbe postoji u slijedećim slučajevima: 1. Ako tužilac ne ispravi ili ne dopuni tužbu koja mu je vraćena na ispravku ili dopunu. 3. poništaju braka ili razvodu ili spor o utvrđivanju ili osporavanju očinstva ili materinstva. Ako tužilac ne položi naznačeni iznos u datom roku. Sudsko poravnanje (nagodba) Oblici poravnanja su: vansudsko i sudsko poravnanje. 5. Izjavu o povlačenju tužilac može dati putem podneska ili usmeno na ročištu. smatra se da je povukao tužbu.

Ovaj način pobijanja prihvaćen je u našoj sudskoj praksi.nenadležnost (apsolutna. Sudsko poravnanje se može sklopiti samo u sporovima u kojima stranke mogu disponirati predmetom spora.stranačka i parnična sposobnost stranaka. 38. a tuženi pristaje da udovolji njegovom zahtjevu. stvarna i mjesna).procesne smetnje res iudicata i lis pedens. 38. logično bi bilo da se pobija prijedlogom za ponavljanje postupka.BH-PRAVNICI. Ako procesnim prigovorima nije uspio izdejstvovati odbacivanje tužbe. Međutim. To su: prigovori. tuženom preostaje samo da osporavanjem tužbenog zahtjeva kao neosnovanog pokuša izdejstvovati njegovo odbijanje. Prigovor (exceptio) Procesno-pravnim prigovorima tuženi ukazuje sudu na procesne nedostatke o kojima sud vodi računa po službenoj dužnosti. Dvojna priroda sudskog poravnanja daje mogućnost da se ono može pobijati i kao sudska odluka i kao građanskopravni ugovor. Dopuštenost. Na procesne pretpostavke sudskog poravnanja sud pazi po službenoj dužnosti i donosi rješenje kojim ne dopušta poravnanje ako smatra da nisu ispunjeni uslovi za njegovu dopuštenost.na strani predmeta spora . poravnanje stiče svojstva sudskog poravnanja tek kad se unese u zapisnik i kad stranke potpišu taj zapisnik. Zapisnik u koji je uneseno poravnanje ima svojstvo izvršne isprave. Predmet sudskog poravnanja mora biti tužbeni zahtjev kao predmet spora. Pošto se sudsko poravnanje po dejstvu izjednačava sa pravosnažnom presudom. Kao saglasna izjava volja stranaka.na strani stranaka . ili pristaje na isplatu u ratama. Procesno-pravna dejstva sudskog poravnanja se izjednačavaju sa pravosnažnom sudskom presudom: nova parnica između istih stranaka nije dopuštena.COM prava.WWW. Cilj ovih prigovora je da sud donese odluku kojom tužbu odbacuje kao nedopuštenu. Dejstvo sudskog poravnanja je dvojako: materijalno-pravno i procesno-pravno. Ako do sklapanja poravnanja dođe tek kad je presuda u žalbenom stadiju. Do poravnanja obično dolazi tako što tužilac odustaje od dijela tužbenog zahtjeva. a sudsko normama procesnog prava. prigovor prebijanja (kompenzacije) i protivtužba. Materijalno-pravni prigovori. .COM . nema karakter poravnanja jer se ustupak tužioca ne tiče predmeta spora. Stranke u toku cijelog postupka mogu zaključiti poravnanje i to pred prvostepenim sudom. sporazum kojim se tužilac obavezuje da povuče tužbu. ODBRAMBENE RADNJE TUŽENOG Tuženi na raspolaganju ima različita procesno-pravna sredstva za odbranu.na strani suda . U tom cilju se tuženi služi materijalno-pravnim prigovorima. to će za posljedicu imati gašenje pobijane presude.1. nedostaci u zastupanju. Kad su u pitanju materijalno-pravna dejstva. U takvom slučaju zastaje s postupkom dok rješenje ne postane pravosnažno. materijalno-pravna dejstva sudskog poravnanja kao ugovora građanskog prava. bez obzira na stadij u kome se postupak nalazi.BH-PRAVNICI. Materijalno-pravni 74 WWW. Pobijanje sudske nagodbe. daju mogućnost da se ono pobija tužbom zbog nedostataka pretpostavki za njegovu valjanost. Procesni nedostaci mogu biti: . Međutim. ili samo u jednom dijelu (u kvalitativnom smislu). Zato poravnanje ima konstitutivan karakter. . Do poravnanja može doći u pogledu tužbenog zahtjeva u cjelini. Sadržaj sudske nagodbe. stranke sklapanjem poravnanja daju novi pravni osnov (novatio) materijalno-pravnim odnosima povodom kojih sklapaju poravnanje.

Dakle. a tvrdnjama pravnog karaktera tvrdi da po normama materijalnog prava tužbeni zahtjev nije osnovan. a kod drugih se ispunjenje činidbe uskraćuje privremeno. Prema nešto manje radikalnom civilističkom shvatanju. Prigovori kojima tuženi iznosi činjenice koje izazivaju prestanak tužiočevog prava (npr.WWW. Dakle. tj. Spor o istinitosti činjenica se razrješava u postupku dokazivanja. Pravna priroda izjave o kompenzaciji. pod 4 uslova: 1. U zavisnosti od sadržaja. izjava o kompenzaciji ima dvojnu prirodu: 75 WWW. Jedina razlika je u tome što se u parnici ta izjava daje u formi procesne radnje.COM . pravna priroda izjave o kompenzaciji ne zavisi od toga da li je data u toku ili izvan parnice.prigovor zastare) i dilatorni (npr. 4.2. da su oba dospjela 3. U teoriji je sporno pitanje da li izjava o kompenzaciji data izvan parnice proizvodi procesno-pravne posljedice. Kompenzacija nastaje tek izjavom jedne stranke drugoj da vrši kompenzaciju. Ako je dužnik tužen i nakon što je povjeriocu uputio izjavu o kompenzaciji. Upuštanje tuženog u raspravljanje. U prvom slučaju se radi o sporu činjeničnog karaktera. Činjeničnim tvrdnjama tuženi osporava istinitost činjenica na kojima zasniva osnovanost svog tužbenog zahtjeva.BH-PRAVNICI. a u drugom o sporu pravnog karaktera.tuženi tvrdi da je ispunio obavezu. 4. Ako do kompenzacije nije došlo prije parnice. Prema čisto civilističkom shvatanju. Za momenat upuštanja tuženog u raspravljanje norme procesnog prava vežu niz značajnih pravnih posljedica: od tog momenta sud ne može da se oglasi mjesno nenadležnim. To su materijalno-pravni prigovori tuženog. konstitutivni čin je izjava o kompenzaciji. da se ne radi o naturalnim obligacijama. on će se u parnici braniti materijalno-pravnim prigovorom (prestanak obaveze kompenzacijom). Ovi prigovori dijele se na 2 vrste: peremptorni (npr. da je izvršen oprost duga i sl). da su uzajamna 2. tuženi se nije upustio u raspravljaje sve dok u parnici koristi procesne prigovore. materijalno-pravni prigovori dijele se na 3 vrste: 3. onda će se tuženi poslužiti prigovorom kompenzacije. Tuženi se upustio u raspravljanje o meritumu spora prvom radnjom kojom osporava osnovanost glavnog tužbenog zahtjeva. 38. Prigovor kompenzacije (exceptio compensationis) Compensatio civilis. Karakter materijalno-pravnih prigovora imaju i tvrdnje činjeničnog ili pravnog karaktera kojima tuženi osporava osnovanost tužbenog zahtjeva. Dužnik može prebiti svoje potraživanje prema povjeriocu sa onim što povjerilac potražuje od njega.COM prigovori su tvrdnje činjeničnog karaktera kojima tuženi nastoji dokazati da je materijalno-pravni tužbeni zahtjev tužioca neosnovan.potraživanje tužioca još nije dospjelo). tužilac ne može povući ili preinačiti tužbu u subjektivnom smislu bez pristanka tuženog itd. 5. Kompenzacija je jedan od oblika gašenja obaveze. Kod prvih se trajno uskraćuje izvršenje neke obaveze na činidbu. a spor o pravnom pitanju razrješava sud po principu iura novit curia. Prigovori kojima tuženi iznosi činjenice koje uskraćuju ostvarenje postojećeg prava tužioca. da oba glase na novac ili druge zamjenjive stvari istog roda i kvaliteta. da su utuživa. Prigovori kojima tuženi iznosi činjenice koje sprečavaju nastanak tužiteljevog prava (npr.BH-PRAVNICI.tuženi tvrdi da je ugovor ništavan zbog određenih nedostataka). tuženi ne može da se poziva na nadležnost arbitraže niti može tražiti aktorsku kauciju.

u drugom se utvrđuje da je osnovano protivpotraživanje tuženog. protivtužba omogućava da u istoj parnici tuženi ostvari neko svoje pravo protiv tužioca (koneksna protivtužba). Kao ofanzivna radnja.WWW. prigovor kompenzacije ne proizvodi materijalno-pravna dejstva. Ako nije. 38. Koneksna protivtužba se određuje obzirom na vezu (koneksitet) koja postoji između zahtjeva iz tužbe i protivtužbe. već do kompenzacije dolazi tek odlukom suda (compensatio per iudicem). Npr. Prejudicijelna protivtužba najčešće ima karakter deklaratorne tužbe negativnog utvrđenja.COM materijalno-pravne izjave i procesne radnje. prodavac ustaje tužbom i traži isplatu kupoprodajne cijene za isporučenu robu.COM . Prema procesno-pravnom shvatanju. Kupac ustaje protivtužbom i traži naknadu štete zato što isporučena roba ne odgovara ugovorenom kvalitetu. Ako se postupak ne završi donošenjem presude. Dispozitiv presude kojom sud vrši kompenzaciju ima 3 stava: u prvom se utvrđuje da je potraživanje tužioca osnovano.tužilac kondemnatornom tužbom traži ispunjenje ugovora. tuženom se nalaže da ispuni potraživanje tužioca u dijelu koji nije kompenziran. Dakle. tj. Prigovor kompenzacije tuženi može istaći do zaključivanja glavne rasprave. Prejudicijelnom protivtužbom tuženi ističe zahtjev da se utvrdi (ne)postojanje pravnog odnosa od kojeg zavisi odluka o tužbenom zahtjevu. tada i pored izjave o kompenzaciji neće doći do kompenzacije. Protivtužba može biti odbrambena radnja čisto defanzivnog karaktera. Compensatio per iudicem. Zahtjev iz tužbe i protivtužbe mora biti raspravljan u istoj vrsti postupka. i njome protiv tužioca ističe samostalan tužbeni zahtjev. onda će se poslužiti protivtužbom. Protivtužba ima prednost u situacijama kad je protivpotraživanje veće od potraživanja. Izuzetak postoji u slučaju kad je za zahtjev iz protivtužbe stvarno nadležan viši sud. Protivtužba je dopuštena od trenutka zasnivanja litispedencije povodom tužbe do okončanja glavne rasprave. i to tako što utiču na tok postupka i donošenje presude. a trećim stavom se vrši kompenzacija tako što sud odbija tužioca sa tužbenim zahtjevom ako je protivpotraživanje iste visine kao i potraživanje.BH-PRAVNICI. Mora ispunjavati sve procesne pretpostavke kao i tužba. 76 WWW.BH-PRAVNICI. već odbacivanjem ili povlačenjem tužbe. 7. Protivtužba Protivtužba je tužba koju podiže tuženi u parnici koja teče povodom tužbe. a može biti i ofanzivna radnja. tužbeni zahtjev iz protivtužbe je usmjeren na odbijanje zahtjeva iz tužbe (prejudicijelna i kompenzaciona protivtužba). Za protivtužbu je po pravilu nadležan sud pred kojim teče parnica (atrakciona nadležnost). Pretpostavke dopuštenosti. U ovakvim situacijama tuženi može upotrijebiti protivtužbu ili obični prigovor. Npr. Ako tuženi ima pravni interes da se o prejudicijelnom spornom pravnom odnosu donese odluka sa dejstvom pravosnažnosti. U prvom slučaju. tuženi se može poslužiti prigovorom kompenzacije ili kompenzacionom protivtužbom. Izjava o kompenzaciji data u parnici proizvodi materijalno-pravne posljedice samo ako su istovremeno ispunjene i pretpostavke za ulaganje prigovora kompenzacije kao procesne radnje. To je procesna radnja čija se dejstva iscrpljuju jedino u parnici. Taj prigovor ne proizvodi neposredno pravno dejstvo. tužbeni zahtjev.3. Koneksitet postoji kad se oba zahtjeva zasnivaju na istom činjeničnom stanju. a tuženi protivtužbom traži da se utvrdi da kupoprodajni ugovor ne postoji. Vrste protivtužbe su: 5. 6. Kompenzacionom protivtužbom tuženi protiv tužioca ističe tužbeni zahtjev upravljen na potraživanje podobno za kompenzaciju sa zahtjevom tužioca.

Presudom sud odlučuje o predmetu spora. putem svrhe sa kojom se angažuje djelatnost suda. tj. tj. a samo pojedina rješenja se uobličavaju kao posebni dokumenti. taj cilj je utvrđivanje istinitosti tvrdnje koja se iznosi pred sud. 39. o tužbenom zahtjevu.2. ali iz razloga ekonomičnosti najčešće zajedno raspravlja o oba zahtjeva. a sadržaj pravnih normi tumačenjem. a kod pravnog pitanja svrha je dejstvo faktičkog događaja u kontekstu pravnih pravila. Kad su u pitanju činjenice. Okončanje parnice povodom tužbe nema uticaja na tok parnice povodom protivtužbe. Peripatetička doktrina se smatra naprihvatljivijom. Presude Značenje.COM . sudske odluke se dijele na presude i rješenja. sfera činjeničnog utvrđenja se kreće u okvirima utvrđenja faktičkih činjenica koja su pravno relevantne. Doktrinarno razgraničenje činjeničnog i pravnog pitanja Pojmovna (logička) doktrina u razgraničenju pravnog pitanja polazi od strukture sudskog silogizma. Kad je utvrdio obje premise. podvodi utvrđeno činjenično stanje pod odgovarajuće norme materijalnog prava i izvodi zaključak o osnovanostu tužbenog zahtjeva. 39. kao i kakav je njihov međusobni odnos. a ono što se zna ili mora znati (iura novit curia) je pravno pitanje. Presuda je završni akt kojim se okončava raspravljanje i odlučivanje o predmetu spora u prvostepenom postupku. Sudski silogizam. Sud raspravljanje o zahtjevu iz tužbe i protivtužbe može razdvojiti.COM Postupak po protivtužbi. sud o predmetu spora odlučuje u obliku rješenja u postupku izdavanja platnog naloga i u postupku zbog ometanja posjeda. Čijenično stanje sud po pravilu utvrđuje izvođenjem dokaza. Osim toga. Njome se ostvaruje sadržaj sudske funkcije kao konkretizacije općih pravnih normi na pojedinačne životne situacije. usvaja ili odbija tužbeni zahtjev. SUDSKE ODLUKE Sudske odluke su radnje preduzete u zakonom propisanoj formi. Obzirom na procesnu formu. svaka operacija zaključivanja i ocjene koja se odvija u okviru ocjene 77 WWW. a na osnovu zaključka o njegovoj osnovanosti. U formi rješenja sud odlučuje o tzv. sud supsumira. dok se ostala unose u sudski zapisnik.BH-PRAVNICI.što se ne zna) jeste činjenica. Međutim. Teleološka doktrina razgraničenje činjeničnog i pravnog pitanja tumači putem cilja (pravnodogmatskog i pravnopolitičkog). tj. i to onako kako su se u stvarnosti i dogodile. Izuzetno. 39. predstavnici ove doktrine nisu saglasni o tome koji elementi čine gornju i donju premisu sudskog silogizma. a gornju (praemisa maior) čine odgovarajuće norme materijalnog prava. koji sud preduzima radi utvrđivanja ovog razgraničenja. ali se javljaju u vezi sa raspravljanjem i odlučivanjem. U pogledu dileme da li je jedan pojam činjenični ili pravni nudi se slijedeći parametar: ono što tek treba da se utvrdi (tj.procesnim pitanjima. Povodom protivtužbe se zasniva samostalna parnica. tj.BH-PRAVNICI.WWW. a kojima sud zauzima svoj stav prema određenim pitanjima koja se javljaju u procesu raspravljanja i odlučivanja o predmetu spora. Sud presudom odlučuje po principu "ili-ili".3. Presude se uvijek izrađuju kao poseban dokument. odnosno putem utvrđivanja razlike u načinu saznavanja činjenica i prava. tj. Prema ovoj doktrini. Gnoseološka doktrina razgraničenje činjeničnog i pravnog pitanja posmatra sa aspekta načina utvrđivanja donje i gornje premise sudskog silogizma. pitanjima koja se ne tiču neposredno predmeta spora. Taj zaključak se izvodi silogističkom operacijom: donju premisu (praemisa minor) čine pravno-relevantne činjenice.

sud ne može svoju presudu ukinuti niti izmijeniti. Forma i sadržaj presude Presuda se uvijek izrađuje u pismenoj formi. Činjenice objektivno postoje ili ne postoje. Donošenje presude je poseban stadij postupka koji otpočinje vijećanjem i glasanjem. odbrana tuženog (posebno prigovori). pravno kvalificirao predmet spora. kao i odluka o prejudicijelnom (incidentnom) zahtjevu za utvrđenje. To je moguće jedino u postupku povodom pravnog lijeka.7. Objavljivanje presude sastoji se u javnom čitanju izreke. kao poseban dokument. 39.COM . Vijećanjem i glasanjem rukovodi predsjednik vijeća. Ispravljanje presude Pod ispravljanjem presude podrazumijeva se otklanjanje grešaka u imenima i brojevima i drugih očiglednih grešaka u pisanju i računanju. U obrazlaganju činjeničnog zaključka sud je naročito dužan da iznese koje dokaze je izveo kao i rezultate izvedenih dokaza. a koje nisu. sud pristupa donošenju presude odmah nakon vijećanja i glasanja. danu zaključivanja glavne rasprave i datum donošenja presude. Presuda kao pravni akt postaje egzistentna objavljivanjem. te koje su činjenice među strankama sporne. Donošenje presude Vijećanje i glasanje. Njen sadržaj je određen zakonom i eventualni nedostaci su razlog za ulaganje pravnog lijeka. tj. dispozitiv i obrazloženje. tako što se iznese zahtjev tužioca i činjenice na kojima je zasnovan.BH-PRAVNICI. ona se ne objavljuje već se strankama saopštava dostavljanjem. Prvo obrazlaže kako je izveo činjenični zaključak o tačnosti pravno-relevantnih činjenica. a ne na činjenice koje su predmet dokazivanja. strankama.BH-PRAVNICI. Pravno relevantne činjenice utvrđuju se dokazivanjem. Vezanost suda donesenom presudom Ogleda se u tome što nakon objavljivanja. koji glasa posljednji. ima karakter činjeničnog zaključivanja i ocjene. Prisustvo stranaka pri objavljivanju nije nužno. Za odluku vijeća potrebna je većina glasova. predmetu spora. U takvom slučaju kao trenutak objavljivanja uzima se trenutak slanja presude strankama (a ne trenutak prijema). a završava se objavljivanjem presude. Izreka (dispozitiv ili tenor) presude sadrži odluku suda o tužbenom zahtjevu i odluku o parničnim troškovima. uz primjenu metoda slobodne ocjene dokaza. Po pravilu. 39. Ako je donošenje presude odloženo. Slobodna ocjena se odnosi na dokaze. Presuda sadrži uvod. 39.6.4. Svaki zaključak o istinitosti činjeničnih tvrdnji ima karakter činjeničnog zaključka.5. odnosno otposlanja. osnovne podatke o sudu. Vijećanje i glasanje obavlja se uz isključenje javnosti .COM rezultata dokazivanja istinitosti činjeničnih tvrdnji. Uvod presude sadrži da se presuda izriče u ime FBiH. a zatim kako je izveo pravni zaključak. U drugom dijelu sud obrazlaže svoj stav u pogledu činjenica koje je utvrdio i pravnih pravila koja je primijenio. a u složenijim slučajevima moguće je donošenje presude odgoditi za 8 dana.WWW. zatim odluka o postojanju ili nepostojanju tuženikovog potraživanja istaknutog u prigovoru kompenzacije.prisustvuju samo članovi vijeća i zapisničar. O vijećanju i glasanju sastavlja se poseban zapisnik i zatvara u omot koji može otvoriti samo instancioni sud kad odlučuje o pravnom lijeku. 39. čiji sadržaj se fiksira u zapisniku. Obrazloženje u prvom dijelu sadrži opis predmeta spora. kao i nedostataka u obliku nesaglasnosti prepisa i izvornika 78 WWW.

ili ako nije objavljena odnosno otposlata. Presude bez dejstva su pravno egzistentne.WWW.ona nastupa u trenutku pravosnažnosti presude. Prvostepeni postupak se obično okončava donošenjem potpune presude. deklaratorne i konstitutivne. ukoliko sud udovoljava tužbenom zahtjevu. Donosi se u slijedećim slučajevima: . Potpuna je ona kojom se u cjelini odlučuje o svim zahtjevima. eventualna ništavost radnji preduzetih u postupku prije njenog donošenja nije smetnja za njenu punovažnost. Primjer presude bez dejstva je presuda donesena prema licu koje ne potpada pod jurisdikciju domaćih sudova ili prema licu koje nije postojalo ili više ne postoji. U dijelu u kome se odlučuje o troškovima postupka. Ispravke vrši predsjednik vijeća u obliku posebnog rješenja. presuda je uvijek kondemnatorna. .BH-PRAVNICI. Ovakvo osamostaljivanje presude kao završnog akta u odnosu na procesne radnje koje su joj prethodile je u službi načela pravne sigurnosti.Ako je samo dio tužbenog zahtjeva sazrio za konačnu odluku. Osamostaljivanje presude Kad je presuda donesena. Ako između izvornika i prepisa postoji nesaglasnost u pogledu neke odluke sadržane u izreci. 39. Deklaratorne presude donose se povodom deklaratornih tužbi. strankama se dostavlja nov. presude se dijele na konačne i međupresude. 79 WWW. . Njima se utvrđuje postojanje ili nepostojanje određenog pravnog odnosa. Djelimična presuda je konačna u dijelu tužbenog zahtjeva o kojem se njome odlučuje.BH-PRAVNICI. Kondemnatorne presude su podobne za izvršenje (prinudnim putem). Zbog toga deklaratorne presude nisu podobne za izvršenje. Presuda kojom se odbija tužbeni zahtjev iz kondemnatorne tužbe je uvijek utvrđujuća. ali zbog teških povreda ne proizvode nikakvo dejstvo.10.COM .9.djelimična presuda će biti donesena ako je donesen bilo zahtjev iz tužbe ili zahtjev iz protivtužbe.npr. Nepostojeća i presuda bez dejstva Nepostojećim presudama smatraju se one koje nemaju sva obilježja presude . ispravljen prepis sa naznačenjem da se njime zamjenjuje raniji prepis. kako glavnim tako i sporednim.ako ju je donio neki drugi organ a ne sud. Konačna presuda može biti potpuna i djelimična. Pravonažnošću deklaratorne presude postignut je krajnji cilj tražene pravne zaštite. Konačne presude dijele se na potpune. 39.COM presude. 39. nego se ta promjena i ostvaruje .Ako je podnesena protivtužba .8. Prema predmetu odlučivanja. Vrste presude Prema vrsti pravne zaštite koja se presudom ostvaruje.Ako su od više tužbenih zahtjeva samo neki sazreli za konačnu odluku. Kondemnatorne (dosuđujuće) presude donose se povodom kondemnatornih tužbi. jer se njome samo konstatuje da je zahtjev neosnovan. Takva je i presuda donesena nakon povlačenja tužbe ili presuda kojom se izriče pravna posljedica koja se ne može iizraći po normama materijalnog prava. Nepostojeća presuda ne može proizvoditi nikakva dejstva. djelimične i dopunske. Konstitutivne presude se donose povodom konstitutivnih tužbi. pa je njeno pobijanje nepotrebno. presude mogu biti kondemnatorne. Ovim presudama se ne samo utvrđuje pravo na promjenu u pravnom odnosu. u kojima je tužbeni zahtjev upravljen na određenu promjenu u pravnim odnosima.

Tuženi prodavac priznaje takav tužbeni zahtjev i po presudi donesene na osnovu priznanja kupac traži upis prava vlasništva u javne registre. niti u slučajevima kad su raspolaganja stranaka protivna pravilima morala društva. Npr. U takvim sporovima sud može prvo odlučivati o osnovu tužbenog zahtjeva. Kontradiktorne presude donose se kao završni akti u prvostepenom postupku u kome su aktivno učestvovale obje stranke. Tužbeni zahtjev mora biti priznat izričito i izjava o priznanju mora biti unesena u zapisnik. i učinjeno radi ostvarenja nedozvoljenog cilja.BH-PRAVNICI. tužilac nema pravni interes za dalje vođenje parnice. Presuda na osnovu odricanja – abdicatio donosi se ako se tužilac odrekne tužbenog zahtjeva do 80 WWW. donijet će konačnu presudu kojom odbija tužioca sa tužbenim zahtjevom. gdje su najčešće istovremeno sporni i osnov i visina štete. Ako je tužbeni zahtjev priznat u cjelini. sporovima kod kojih je sporan i osnov i visina tužbenog zahtjeva. Presude bez održavanja glavne rasprave su izuzetak i moguće su samo u privrednim sporovima. i to pod uslovom da među strankama nije sporno činjenično stanje. Priznanje činjenica ima za posljedicu da se priznate činjenice uzimaju u obzir kao činjenični osnov presude. međupresuda je u službi načela ekonomičnosti postupka. ne plaćajući porez. Njome se omogućava pojednostavljenje postupka raspravljanja u složenim sporovima. Priznanje tužbenog zahtjeva od strane tuženog ne mora istovremeno značiti i priznanje činjenica. odnosno fiktivno. Ako nađe da je osnov tužbenog zahtjeva osnovan. Osim toga. bez dokazivanja. Presuda na osnovu priznanja donosi se samo u sporovima u kojima stranke mogu disponirati tužbenim zahtjevom. Fiktivna parnica (simulatio). tj.WWW. za razliku od priznanja tužbenog zahtjeva. Priznanje tužbenog zahtjeva treba razlikovati od priznanja činjenica. Opoziv priznanja tužbenog zahtjeva može se učiniti do momenta donošenja presude.COM . Međupresuda je presuda kojom se odlučuje o osnovu tužbenog zahtjeva. te u bračnim sporovima ako postoji sporazumni razvod braka. jer se presuđeni dio spora odvaja od dijela u kome još nije odlučeno. Ako nađe da osnov tužbenog zahtjeva neosnovan. stranke in fraudem legis fingiraju spor: kupac tuži prodavca tvrdeći da je predmet kupoprodaje njegovo vlasništvo i kao dokaz nudi fiktivno sačinjenu dokumentaciju koja potrđuje tužbene navode. presude po priznanju i presude na osnovu odricanja. Priznanje tužbenog zahtjeva ne smije biti simulirano. koji stranke moraju podnijeti u prekluzivnom roku od 15 dana od dana prijema nepotpune presude.COM Donošenje djelimične presude izaziva razdvajanje postupka. o njemu će odlučiti međupresudom i zatim nastaviti da raspravlja o visini tužbenog zahtjeva o kome donosi konačnu presudu. u cilju evazije poreske obaveze. priznanje činjenica ne mora se dati izričito. ovu presudu sud donosi samo po prijedlogu stranaka. sud će bez daljeg raspravljanja donijeti presudu kojom prihvata tužbeni zahtjev. U praksi je najpogodnija u sporovima za naknadu štete. Prema postupku koji je prethodio donošenju presude. bez raspravljanja o visini zahtjeva. presude mogu biti kontradiktorne. Mada je donošenje dopunske presude posljedica propusta suda. Dakle.BH-PRAVNICI. Dopunsku presudu sud donosi kad je propustio da donese potpunu presudu. Ako u takvom sporu tuženi do zaključenja glavne rasprave prizna tužbeni zahtjev. Izjava o priznanju tužbenog zahtjeva (kao i izjava o priznanju činjenica) može se opozvati na ročištu ili u podnesku. Presuda na osnovu priznanja ne može se donijeti u sporovima nastalim iz odnosa koji su regulisani imperativnim normama.

39. Rješenja 81 WWW. a pod uslovom da se radi o zahtjevu kojim stranke mogu raspolagati. Uslovna presuda zbog izostanka može se donijeti u 2 slučaja: 2. Predsjednik vijeća će tada odrediti rok da se izvidi da li je tuženi uredno pozvan. Sud neće uvažiti disponiranja stranaka koja su protivna prinudnim propisima i pravilima morala društva. b) Da tužilac predloži donošenje presude zbog izostanka. a ne i na tužioca kao što je to slučaj u nekim uporednim zakonodavstvima. d) da osnovanost tužbenog zahtjeva proizilazi iz činjenica navedenih u tužbi. S druge strane. Kontumacija se odnosi samo na tuženog. U oba slučaja sud može donijeti kontumacionu odluku bez izjašnjavanja stranaka. ali neće da se upusti u raspravljanje. Ako nema dokaza da je tuženi uredno pozvan. kad tuženi ne dođe prvo ročište (pripremno ili prvo ročište za glavnu raspravu).BH-PRAVNICI. Posebni uslovi za kontumaciju su: a) Da je tužilac bio uredno pozvan.COM . odricanje od tužbenog zahtjeva tiče se predmeta spora i sud na osnovu toga donosi meritornu presudu kojom odbija tužbu (dejstvo res iudicata).WWW. e) da činjenice na kojima se zasniva tužbeni zahtjev nisu u suprotnosti sa dokazima koje je podnio sam tužilac ili sa općepoznatim činjenicama. Protiv odluke suda kojom se odbija prijedlog tužioca za donošenje kontumacione presude dopuštena je posebna žalba.COM zaključenja glavne rasprave. 3. 5. Ako je potrebno da sud prethodno pribavi obavještenja o tome da li se u konkretnom slučaju radi o zahtjevu sa kojim stranke mogu raspolagati. c) da tuženi nije podneskom osporio tužbeni zahtjev. Taj rok ne može biti duži od 30 dana za dostavu u zemlji. sud neće donijeti kontumacionu odluku ako utvrdi da se radi o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati. 4. f) da ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizilazi da je tuženi bio opravdano spriječen da dođe na ročište. Pravna priroda kontumacije je sporna u pravnoj teoriji. ali se ne odriče sudske zaštite ubuduće.tj. Bez obzira na navedene uslove. od fikcije da tuženi svojom pasivnošću priznaje istinitost činjeničnih navoda tužbe sa kojom je upoznat.BH-PRAVNICI. a ne ospori tužbeni zahtjev. a sud ih bez dokazivanja uzima u činjenični osnov svoje odluke i usvaja tužbeni zahtjev. Shodno tome.11. Većina procesualista polazi od principa afirmativne litiskontestacije. odnosno 6 mjeseci za dostavu u inostranstvu. a nesumnjivo je da mu je poziv upućen. ako se tuženi udalji sa ovih ročišta. ova presuda se ne bi mogla izreći u slučajevima kad se ne bi mogla donijeti presuda na osnovu priznanja. Odricanje od tužbenog zahtjeva treba strogo razlikovati od povlačenja tužbe. ako tuženi dođe na ova ročišta. Presuda zbog izostanka – contumatio donosi se u 3 situacije: 3. Povlačenjem tužbe tužilac samo odustaje od zatražene pravne zaštite u konkretnom sporu.

2.BH-PRAVNICI. Rješenja donesena na ročištu objavljuje predsjednik vijeća. donose se u formi posebnog dokumenta i protiv njih je po pravilu moguće ulagati posebnu žalbu. Prema stavu Vrhovnog suda BiH iz jedne revizijske presude. Presuda postaje pravosnažna na jedan od slijedeća tri načina: 1. Razlozi pravne sigurnosti nalažu da se za svaki pravni akt odredi dokle se može postavljati pitanje njegove zakonitosti. Obzirom na ukupnost dejstava koje proizvodi. 39. već zaštita postojećih. Obzirom na vrstu posljedica koje proizvodi pravosnažna presuda. Donošenjem drugostepene presude. Rješenja donesena izvan ročišta se strankama saopštavaju dostavljanjem ovjerenog prepisa. Odricanjem od pravnog lijeka ili odustankom od njega (ako je bio uložen). Strankama se pismeno dostavlja samo ako je protiv rješenja dopuštena posebna žalba. Kad se stranci rješenjem nalaže izvršenje neke radnje.12. rješenje mora biti obrazloženo. Pravosnažnost presude Određenje pojma. taj rok je 15 dana. jer ne proizvodi druge posljedice osim procesno-pravnih. U materijalno-pravnim odnosima presuda ne proizvodi posljedice. u teoriji se pravi razlika između pravosnažnosti u formalnom i u materijalnom smislu. Ova rješenja ne vezuju sud. Rješenja kojima se odlučuje o nekom procesnom pitanju upravljanja postupkom. Materijalna pravosnažnost se tiče sadržaja presude i ispoljava se u njenom dejstvu.COM Odlukom u obliku rješenja sud odlučuje o procesnim pitanjima. a u mjeničnim i čekovnim sporovima 8 dana. ne donose se u obliku posebne isprave nego se njihov sadržaj unosi u sudski zapinik i protiv njih nije dopuštena posebna žalba ili žalba uopće nije dopuštena. pravosnažnost je ustanova procesnog prava. Rješenja o procesnim pitanjima mogu se podijeliti u 2 grupe: 5.BH-PRAVNICI. nema pravosnažno presuđene stvari ako se činjenični osnov promijenio nakon pravosnažno okončanog postupka u ranijoj parnici. Ako se rješenjem odbija prijedlog stranke ili se njime rješava o međusobno suprotnim prijedlozima stranaka. određuje se i rok za njeno izvršenje (paricioni rok). Ako se ne dostavlja pismeno. ako se na osnovu tog rješenja može odmah tražiti izvršenje ili ako to zahtijeva upravljanje parnicom. određuje ustanova pravosnažnosti. Istekom roka za žalbu. Rješenja kojima se parnica okončava bez odlučivanja o osnovanosti tužbenog zahtjeva – ovdje spadaju rješenja kojima se tužba odbacuje kao nedopuštena i rješenja kojima sud konstatuje da je parnica okončana nekom dispozitivnom radnjom stranke (deklarativna rješenja). a može biti obrazloženo i u drugim slučajevima kad je to potrebno.WWW. jer njen cilj nije stvaranje novih pravnih odnosa. Ako posebnim propisima nije drugačije određeno. 6. rješenje prema strankama ima učinak čim je objavljeno. Uslove pod kojima se može i dokle se može preispitivati zakonitost donesene presude. 3. Ova rješenja vezuju sud. Samo ako norme 82 WWW. Procesna ili formalna pravosnažnost je svojstvo presude koja se ne može pobijati redovnim pravnim lijekom. a samo izuzetno i o tužbenom zahtjevu (u postupku za izdavanje platnog naloga i u postupku zbog ometanja posjeda).COM .

Elementi koji se unose u obrazloženje odluke ne mogu biti predmet pravosnažnosti. U našem pravu. Predmet pravosnažnosti je samo odluka o tužbenom zahtjevu. 39. Isto važi i za odluku o prigovoru kompenzacije (tj. Oni svoj pravni položaj izvode iz pravnog položaja svojih prethodnika. pravosnažnost ima prejudicijelno dejstvo.13. d) Odluka o prethodnom pitanju. Pravosnažnost rješenja 83 WWW.COM . takva presuda ima karakter pravnorelevantne činjenice materijalnog prava. ali ne može na osnovu tih činjenica pokretati novu parnicu sa istim tužbenim zahtjevom. što znači da je isključena mogućnost pokretanja nove parnice o istom predmetu i između istih stranaka pred bilo kojim sudom. c) Opća pravna pravila na osnovu kojih je sud donio odluku. Osim toga. Izuzetno. bez obzira da li se zahtjev zasniva na istom ili drugačijem činjeničnom ili pravnom osnovu. svojstvo pravosnažnosti odluke stiču i u onom dijelu u kome sud prekoračuje tužbeni zahtjev. Ovo dejstvo je izraz zahtjeva načela ekonomičnosti i pravne sigurnosti. sa izuzetkom prigovora kompenzacije. Ovakvo dejstvo presuda ima i prema neposrednom posjedniku stvari. Objektivne granice. subjektivno (obzirom na lica) i vremenski (obzirom na vrijeme koje je mjerodavno za presuđivanje). sud će kao nedopuštenu odbaciti tužbu kojom se želi pokrenuti nova parnica sa istim tužbenim zahtjevom. Subjektivne granice pravosnažnosti. a po pravilu predstavlja i preduslov za izvršnost presude. Dakle. Vremenske granice pravosnažnosti. Prošireno dejstvo pravosnažnosti presuda ima prema pravnim sukcesorima stranaka. može tražiti ponavljanje postupka. Res iudicata. pošto na prekoračenje tužbenog zahtjeva sud ne pazi po službenoj dužnosti. e) Prigovori tuženog.BH-PRAVNICI.WWW. Pravosnažna presuda ima značaj negativne procesne pretpostavke (smetnje) na koju sud pazi po službenoj dužnosti tokom cijelog postupka. Dejstvo pravosnažnosti se u principu proteže samo na stranke. Ako je na zahtjev stranaka o prejudicijelnom pitanju odlučivano kao o glavnom pitanju. ova odluka se takođe unosi u dispozitiv i predstavlja predmet pravosnažnosti. Prejudicijelno dejstvo se ogleda u tome što pravosnažna presuda o određenoj stvari vezuje svaki drugi sud ili državni organ pred kojim se ta stvar javlja kao prethodno (prejudicijelno) pitanje u nekom drugom postupku.BH-PRAVNICI. Stranka koja je do okončanja glavne rasprave propustila iznijeti sve pravno relevantne činjenice jer joj nisu bile poznate. Za određivanje identiteta predmeta spora mjerodavan je tužbeni zahtjev. kao npr: b) Činjenice koje čine osnov odluke o tužbenom zahtjevu.14. Najvažniji aspekt dejstva pravosnažnosti u materijalnom smislu jeste dejstvo presuđene stvari (res iudicata). 39.odluka o postojanju ili nepostojanju protivpotraživnja).COM materijalnog prava za pravosnažno donesenu presudu vežu nastanak ili promjenu u nekom pravnom odnosu. presuda može da proizvodi dejstvo pravosnažnosti erga omnes (npr.presuda kojom se utvrđuje da brak postoji ili ne postoji). Granice pravosnažnosti Određuju se u 3 aspekta: objektivno (obzirom na predmet odlučivanja). Dakle. Pravosnažnost odluke se vremenski veže za stanje u materijalno-pravnom odnosu koje je postojalo u trenutku zaključenja glavne rasprave. njome je zahvaćen samo dispozitiv presude. Dejstvo presuđene stvari.

BH-PRAVNICI. Pretpostavke za izjavljivanje žalbe su njena dopuštenost. zahtjev za zaštitu zakonitosti i prijedlog za ponavljanje postupka. 40. te izjavu da se presuda pobija u cjelini ili određenom dijelu. Preispitivanjem prvostepene presude omogućava se otklanjanje svih nedostataka koji su mogli uticati na pravilnost presude.COM Sva rješenja protiv kojih je dopuštena posebna žalba podobna su za pravosnažnost. Pojam Žalba se može posmatrati sa 2 aspekta: kao pravo i kao pravni lijek. Žalba protiv presude (appellatio) može se uložiti protiv svake prvostepene presude. žalba bi trebala sadržavati razlog na kome stranka zasniva žalbu. tj. To su: revizija. Njena funkcija je u interesu stranaka o čijim pravima se odlučuje presudom. Kad je žalilac legitimisan na pobijanje. a ako on to ne učini. ali i u interesu pravosuđa uopće. žalba je procesno-pravno sredstvo u ostvarenju žalbe kao prava. poželjni su ali ne i nužni. Žalba se može izjaviti: 1.COM . Vanredni pravni lijekovi se ulažu protiv pravosnažnih presuda.3. Redovni se ulažu protiv nepravosnažnih presuda i njihovim ulaganjem se odlaže nastupanje pravosnažnosti.2. odbaciće žalbu rješenjem. To su nužni elementi žalbe. te kad nije zadovoljan sadržajem odluke koju pobija. Ona proizvode dejstva samo unutar parnice. Redovni pravni lijekovi Osnovna obilježja redovnih pravnih lijekova su: • suspenzivnost – pravni lijek odlaže nastup pravosnažnosti odluke protiv koje se ulaže. • prekluzivnost – ako se žalba ne uloži u predviđenom roku. 3. Sistem pravnih lijekova Pravni lijekovi se dijele na redovne i vanredne. To su prvenstveno rješenja kojima se upravlja parnicom. Osim navedenih elemenata. kad ima pravni interes za izjavljivanje žalbe. mora sadržavati oznaku presude koja se pobija i potpis žalioca. Za pravosnažnost nisu podobna rješenja protiv kojih uopće nije dopuštena žalba ili protiv kojih nije dopuštena posebna žalba. 40.BH-PRAVNICI.1. PRAVNI LIJEKOVI 40. nastupa prekluzija. Redovni pravni lijek je žalba. 84 WWW. Kad je poštovan redoslijed u pogledu izjavljivanja pravnih lijekova. sud će podnosioca pozvati da u određenom roku ispravi i dopuni žalbu. usljed koje se uložena žalba odbacuje kao nedopuštena. Kao pravni lijek. 40. 2. Već uložena žalba se do donošenja odluke višeg suda može opozvati. Izjave o odricanju i opozivanju su neopozive. Žalba se podnosi u pismenoj formi. Kad je dopuštena protiv određene odluke. • devolutivnost – ovo dejstvo sastoji se u zasnivanju nadležnosti višeg suda u odnosu na onaj koji je donio pobijanu presudu. Da bi bila podobna za odlučivanje. Stranke se u konkretnoj parnici mogu odreći žalbe do isteka roka za njeno podnošenje. blagovremenost i formalna urednost.WWW. Ovo su fakultativni elementi žalbe. Ako oni nedostaju.

• povreda načela kontradiktornosti – ako stranci nije data mogućnost da raspravlja pred sudom i kad je sud odbio zahtjev stranke da se služi svojim jezikom i pismom.COM . 85 WWW. Uz to. kao što su: • povrede načela nepristrasnosti – ako je u donošenju presude učestvovao sudija koji je morao biti izuzet po zakonu. tuženi može ishodovati ukidanje kontumacione presude kroz institut povrata u prijašnje stanje. Taksativno su nabrojane u Zakonu.COM 4. a to su nepravilno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i nepravilna primjena materijalnog prava. • povreda načela neposrednosti – ako je u donošenju presude učestvovao sudija koji nije učestvovao na glavnoj raspravi. Bitne povrede odredaba parničnog postupka se obzirom na njihovo dejstvo dijele na apsolutno bitne i relativno bitne povrede. • povreda načela javnosti – ako je sud protivno zakonu isključio javnost na glavnoj raspravi. a stranka se zbog toga žalila. • nepravilna primjena materijalnog prava (error in iudicando). a bio je dužan da je održi.WWW. odnosno odricanje od tužbenog zahtjeva. Povreda pravila o procesnim pretpostavkama i to: • povrede koje se tiču suda – apsolutna nenadležnost. • pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje. Presuda na osnovu priznanja i presuda na osnovu odricanja se ne mogu pobijati iz razloga koji nisu ni uticali na njenu pravilnost. nedostaci u zastupanju. ove presude se mogu pobijati zbog bitnih povreda parničnog postupka i usljed mana volje. relativna nenadležnost suda. Može se pobijati zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka.BH-PRAVNICI. 4. tj. Izuzeci su presuda na osnovu priznanja. Osnov za donošenje ovih presuda je priznanje. bez obzira da li su u konkretnoj parnici imali neki uticaj na donošenje pravilne presude. • povreda načela usmenosti – ako je sud donio presudu bez glavne rasprave.BH-PRAVNICI. Apsolutno bitne su povrede koje samim svojim postojanjem izazivaju ništavost presude. • povreda načela dispozitivnosti – ako je sud svoju odluku zasnovao na nedopuštenim dispozicijama stranaka i ako je protivno zakonu donio presudu na osnovu priznanja. Presuda na osnovu izostanka (kontumaciona presuda) se ne može pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. zbog pogrešne primjene materijalnog prava. parnična nesposobnost. stvarna i mjesna nenadležnost. Kad je žalba izjavljena blagovremeno. • nedostaci koji se tiču predmeta spora – res iudicata i lis pedens. 5. Povrede koje se tiču osnovnih načela postupka. presuda na osnovu odricanja i presuda na osnovu izostanka koje se ne mogu pobijati iz svih ovih razloga. • povrede koje se tiču stranaka – stranačka nesposobnost. Ako stranka nije disponirala pravom na žalbu. Po pravilu se sve presude mogu pobijati iz svih razloga. • povreda načela zbornosti – ako je sudio sudija pojedinac umjesto vijeća. Ali. a mogu se sistematizirati u nekoliko grupa: 1. ili je bio izuzet rješenjem suda. ima određeni sadržaj i propisanu formu. Razloge za žalbu zakon klasificira u 3 vrste: • bitne povrede parničnog postupka (error in procedendo). te zbog mana volje. odricanja i izostanka.

tj. Stranke imaju mogućnost da u žalbi iznose nove činjenice i nude nove dokaze (Beneficium novorum). Pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje. Bitne povrede proizvode ništavost donesene presude. Povrede koje se tiču pismene izrade presude: • izreka presude je nerazumljiva. povreda pravila o mjesnoj nadležnosti. i povreda prava na upotrebu vlastitog jezika. može neposredno presuditi u predmetu spora.BH-PRAVNICI. 40. Ono predstavlja razlog da drugostepeni sud ukine presudu i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje. U našem pravu. U suprotnom. protivrječna sama sebi ili razlozima navedenim u obrazloženju. koju stranke iznose u žalbenom postupku. One proizvode ništavost presude samo ako su uticale na donošenje nepravilne odluke. koja najčešće nastaje zbog toga što sud nije uzeo u obzir sve faktičke okolnosti predmeta spora. Do toga dolazi kad sud na osnovu izvedenih dokaza nije mogao steći uvjerenje u tačnost spornih činjenica ili je stekao pogrešno uvjerenje. drugostepeni sud u principu ima kontrolnu funkciju. Nepotpuno utvrđeno činjenično stanje postoji kad sud propusti da u osnov odlučivanja uzme sve pravnorelevantne činjenice. tj. drugostepeni sud će takvu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno raspravljanje.COM . Zbog pravila o zabrani devolucije nadležnosti.BH-PRAVNICI. drugostepeni sud ima puna jurisdikciona ovlaštenja.WWW. ako se u žalbenom postupku pojavi nova 86 WWW. Činjenično stanje je nepravilno utvrđeno kad sud uzme da je određena činjenica istinita. Na nepravilno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje sud ne pazi po službenoj dužnosti. Na apsolutno bitne povrede postupka drugostepeni sud u načelu pazi po službenoj dužnosti. već i na osnovu nove procesne građe. preispitivanje pravilnosti i zakonitosti pobijane presude. Relativno bitne povrede parničnog postupka su sve povrede nomi procesnog prava koje u ZPP nisu određene kao apsolutno bitne. Do toga obično dolazi zbog pogrešne pravne kvalifikacije predmeta spora. tj. nego na zahtjev stranaka. sud pazi po prigovoru stranaka.COM 6. Na ove povrede. drugostepeni sud ne može sam raspravljati i odlučivati na osnovu nove procesne građe. Izuzetak su: prekoračenje tužbenog zahtjeva. mada bi se na osnovu izvedenih dokaza trebao izvesti suprotan zaključak. koju drugostepeni sud poništava i meritorno rješava predmet. Posljedica je donošenje nepravilne i nezakonite presude. Do toga dolazi usljed pogrešne pravne ocjene spora. koju sud vrši na osnovu normi materijalnog prava. Ako se novim činjenicama i dokazima dovodi u pitanje potpunost i pravilnost činjenične podloge donesene presude.4. Postupak pred drugostepenim sudom Funkcija drugostepenog suda. kao i na relativno bitne povrede postupka. To preispitivanje vrši se ne samo u okviru procesne građe na osnovu koje je donesena pobijana presuda. Pogrešna primjena materijalnog prava postoji kad sud nije primijenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primijeniti ili takvu odredbu nije pravilno primijenio. • ako presuda uopće nema obrazloženja ili su u obrazloženju razlozi protivrječni ili nejasni. bez obzira da li su te činjenice i dokazi postojali u vrijeme donošenja prvostepene presude i bez obzira da li su stranke za njih znale ili ne. Ako se pobijana presuda preispituje na osnovu iste procesne građe koja je razmatrana pred prvostepenim sudom. pa je drugostepeni sud ukida i predmet vraća na ponovno raspravljanje.

drugostepeni sud ima samo kasatorna ovlaštenja. Ovo je u službi ostvarenja načela materijalne istine. žalbu odbacuje kao nedopuštenu. važi načelo dispozitivnosti: drugostepeni sud ispituje presudu u dijelu u kome se ona pobija žalbom. da ukine prvostepenu presudu i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovno raspravljanje i odlučivanje. drugostepeni sud uvijek po službenoj dužnosti pazi na apsolutno bitne povrede parničnog postupka i na nepravilnu primjenu normi materijalnog prava. sud će je preispitivati u onom dijelu u kome stranka nije uspjela u sporu. spis se dostavlja na odlučivanje drugostepenom sudu. U pogledu obima pobijanja. U suprotnom. drugostepeni sud ima 2 mogućnosti: da ukine presudu i predmet vrati na ponovno raspravljanje i odlučivanje. može preinačiti odluku prvostepenog suda. Ako utvrdi da na osnovu izvedenih dokaza prvostepeni sud nije mogao steći uvjerenje o tačnosti spornih činjenica. Bez otvaranja rasprave. ako je to prvostepeni sud propustio učiniti. kad stranke i ne pobijaju presudu zbog ovog razloga. Drugostepeni sud će prvenstveno odlučivati o dopuštenosti pravnog lijeka.BH-PRAVNICI. mada je korisno da to učini. Zbog devolutivnog dejstva žalbe. Kod povreda normi procesnog prava.COM . Naime. Odluke drugostepenog suda 87 WWW. Ali bez obzira na to. Granice ispitivanja prvostepene presude Granice u pogledu predmeta pobijanja – instaciono se može u parničnom postupku odlučivati samo o onome o čemu je vođena parnica. ovlaštenja prvostepenog suda se iscrpljuju u odlučivanju o njenoj dopuštenosti. a nedostatak se ne može otkloniti bez izvođenja dokaza. ili je stekao pogrešno uvjerenje. Ako stranka presudu pobija samo u jednom dijelu. Ako nisu. preostali dio postaje pravosnažan. iudex a quo. drugostepeni sud nije vezan tim prijedlogom. Na nepravilno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje sud posredno pazi po službenoj dužnosti. Žalbeni prijedlog nije obavezan element žalbe. Žalilac nije dužan istaći razloge zbog kojih pobija presudu. Rasprava se odvija po istim principima kao i glavna rasprava u prvostepenom postupku.BH-PRAVNICI.5. 40.6. O žalbi drugostepeni sud po pravilu odlučuje u zatvorenoj sjednici vijeća kojeg čine 3 sudije. Ako se iz žalbe ne vidi u kojem dijelu se presuda pobija. Predsjednik vijeća ispituje da li su ispunjene procesne pretpostavke za ulaganje žalbe. U pogledu razloga pobijanja. drugostepeni sud ima samo kasatorna ovlaštenja: može samo ukinuti presudu i predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno raspravljanje i odlučivanje. Prekoračenje tužbenog zahtjeva razlog je apsolutne ništavosti.WWW. naglašenije je načelo oficijelnosti. posredno izvedenih dokaza i indicija. Ako ga stranka i istakne u žalbi. tj. koje za posljedicu imaju bitne povrede postupka. ako sud smatra da je radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja potrebno da se ponovno izvedu dokazi izvedeni u prvostepenom postupku. drugostepeni sud ima puna jurisdikciona ovlaštenja. Održavanje rasprave pred drugostepenim sudom se koristi smo izuzetno. drugostepeni sud će ukinuti pobijanu presudu ako se tokom rješavanja o žalbi pojavi opravdana sumnja da su činjenice na kojima je zasnovana prvostepena presuda pravilno utvrđene. 40. Žalba se uvijek podnosi putem prvostepenog suda. drugostepeni sud može odluku donijeti samo u slučajevima u kojima je prvostepeni sud svoje uvjerenje o spornim činjenicama izveo isključivo na osnovu isprava. tj. ili da otvori raspravu pred drugostepenim sudom. Iudex a quem. Podnošenje žalbe. Samo na području primjene normi materijalnog prava.COM procesna građa. a jedan primjerak žalbe dostavlja se protivnoj stranci u svrhu zadovoljavanja načela kontradiktornosti.

neblagovremena ili nedopuštena u užem smislu. drugostepeni sud će presudu ukinuti i vratiti prvostepenom sudu na ponovno raspravljanje i odlučivanje. Dakle. kao ni razlozi na koje sam pazi po službenoj dužnosti. Odbacivanje žalbe uslijediće kad je žalba nedopuštena. koji je činjenična instanca u raspravljanju i odlučivanju. Žalba je nepotpuna kad ne sadrži bitne elemente: oznaku presude koja se pobija i potpis žalioca. Na ulaganje žalbe ovlaštene su stranke i njihovi zastupnici. Biće odbačena ako je podnosilac ne uredi u naknadnom roku koji mu sud za to odredi. Ako drugostepeni sud utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija. kao i žalba koja se ulaže bez postojanja pravnog interesa. • odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu.BH-PRAVNICI. U nedopuštene žalbe u užem smislu spadaju žalbe koje je uložilo lice koje nije ovlašteno za ulaganje žalbe. Odbijanje žalbe. Drugostepeni sud je dužan da u svom rješenju navede u čemu se sastoje nedostaci i zašto su nove činjenice i dokazi značajni za pravilno donošenje odluke. samo zato što nije zadovoljan obrazloženjem presude. Tužilac npr. a nepotpuno utvrđeno činjenično stanje najčešće je posljedica povrede materijalnog prava.COM . tj. 5.BH-PRAVNICI.COM Drugostepeni sud može postupiti na jedan od slijedećih načina: • odbaciti žalbu kao nedopuštenu. te učesnici u ulozi trećeg lica. žalbu će odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu. Kad utvrdi povredu normi procesnog prava – apsolutno bitnu ili relativno bitnu koja je mogla uticati na pravilno donošenje odluke – a povreda nema karakter apsolutne smetnje koja ne dozvoljava odlučivanje o predmetu spora. Pravni interes za ulaganje žalbe stranka ima samo onda kad žalbom može za sebe izdejstvovati povoljniju presudu. Drugostepeni sud dužan je da u rješenju kojim ukida prvostepenu presudu navede u čemu se sastoje učinjene povrede. Ako je radi otklanjanja ovog nedostatka potrebno prikupiti novu procesnu građu. Ukidanje prvostepene presude. ako se radi o nedostacima koje žalbeni sud ne želi otklanjati ili ih ne može sam otklanjati. vraćanje predmeta prvostepenom sudu i odlučivanje. Žalba je nedopuštena i onda kad se stranka odrekla ili kad odustane od izjavljene žalbe. drugostepeni sud uvijek vraća predmet prvostepenom sudu. Kad nađe da je nepravilno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje na kome je presuda zasnovana. Neblagovremena je žalba koja je podnesena nakon isteka ostavljenog roka. To su slijedeći slučajevi: 4. u takvim slučajevima se predmet ne vraća 88 WWW. kad je nepotpuna. Ako preispitivanje pobijane presude pokaže da je žalba osnovana. • ukinuti prvostepenu presudu i predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno raspravljanje i odlučivanje. • ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tužbu. Nedopuštenu žalbu bez rasprave odbacuje predsjednik vijeća prvostepenog suda kome je žalba podnesena.WWW. Nepravilno utvrđeno činjenično stanje najčešće je posljedica povrede normi procesnog prava. Ukidanje prvostepene presude i odbacivanje tužbe uslijediće kad drugostepeni sud utvrdi da o predmetu spora nije ni moglo doći do raspravljanja i odlučivanja. • preinačiti prvostepenu presudu. neće imati pravni interes za ulaganje žalbe ako pobija presudu kojom je udovoljeno njegovom zahtjevu.

40.WWW. Takva rješenja mogu se pobijati samo žalbom koja se ulaže protiv presude.8. Žalba je potpuno isključena protiv određenih rješenja. Preinačs) enje se sastoji u tome što se odluka svodi u okvire postavljenog tužbenog zahtjeva. tj. posredno izvedenim dokazima i indicijama. ali samo onda kad drugostepeni sud na osnovu iste procesne građe izvodi drugačg) iji čh) injeniči) ni zaključj) ak o tačk) nosti pravno relevantnih čl) injenica. Žalbeni sud ne može preinačiti presudu na štetu stranke koja se žalila. Drugostepeni sud može preinačiti prvostepenu presudu iz slijedećih razloga: a) Kad utvrdi da je prvostepeni sud pravilno i potpuno utvrdio čb) nepravilno primijenio norme materijalnog prava. • ako je o tužbenom zahtjevu sklopljeno poravnanje. reformatio in melius je moguća.samostalna žalba dopuštena je protiv rješenja kojim se odbacuje žalba kao nedopuštena usljed nepostojanja neke od procesnih pretpostavki. a drugostepeni sud smatra da je taj zaključak bio nepravilan. Vanredni pravni lijekovi To su sredstva koja se ulažu protiv pravosnažnih sudskih odluka.rješenje kojim sud zakazuje ročište.COM . ali se njima ne dovodi u pitanje dalje odvijanje i okončanje postupka. Po našem Zakonu vanredni pravni lijekovi su: revizija. q) Usljed povrede normi procesnog prava – samo onda kad je prvostepeni sud presudom prekoračr) io tužbeni zahtjev. Preinačenje prvostepene presude. 89 WWW. upravljanja postupkom itd). ali je d) Zbog nepravilno utvrđenog če) injeničf) nog stanja. Samostalna žalba po pravilu je dopuštena protiv onih prvostepenih rješenja koja sprečavaju nastavak postupka. To su slijedeći slučajevi: • ako o tužbenom zahtjevu već teče parnica. odnosno sprečavaju okončanje postupka donošenjem meritorne odluke. presuda se ustvari ukida u dijelu u kome je prekoračt) en tužbeni zahtjev. Žalba protiv rješenja Dopuštenost.7. Npr. neposrednosti).BH-PRAVNICI. ako je samo ta stranka podnijela žalbu. Suprotno tome. usmenosti. rješenja predsjednika vijeća koja se tiču pripremanja glavne rasprave.COM prvostepenom sudu. Reformatio in peius non datur. 40. Pitanje dopuštenosti žalbe protiv rješenja zavisi od sadržaja rješenja i njegovog uticaja na razvoj postupka. a kojima se ne utiče značajnije na tok postupka i položaj stranaka u ostvarivanju pravne zaštite (npr. Nesamostalna žalba protiv rješenja ulaže se protiv onih rješenja prvostepenog suda koja se tiču upravljanja postupkom. zahtjev za zaštitu zakonitosti i ponavljanje postupka.BH-PRAVNICI. • izvođenjem drugačijeg činjeničnog zaključka iz već izvedenih dokaza – ovo će biti samo onda kad je prvostepeni sud svoj činjenični zaključak zasnovao isključivo na ispravama. • ako je o istom tužbenom zahtjevu već donesena pravosnažna presuda. To su uglavnom rješenja kojima se odlučuje o raznim procesnim pitanjima. injeničc) no stanje. Nedopuštenost. Na osnovu iste procesne građe drugostepeni sud može utvrditi drugačm) ije čn) injeničo) no stanje na 2 načp) ina: • ponovnim izvođenjem već izvedenih dokaza – u ovom slučaju drugostepeni sud mora otvoriti raspravu (poštivanje načela kontradiktornosti.

Revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u granicama u kojima se ona pobija revizijom i u granicama razloga navdenih u reviziji. • povreda načela javnosti – ako je javnost bila protivzakonito isključena na glavnoj raspravi. Revizija zbog relativno bitnih povreda parničnog postupka i zbog prekoračenja tužbeog zahtjeva se može uložiti samo ako je takva povreda. Dakle. Bitno je naglasiti da se revizija može uložiti samo ako je u donošenju odluke bio primijenjen materijalni zakon FBiH. Razlozi za reviziju mogu biti bitne povrede parničnog postupka i nepravilna primjena materijalnog prava. Ulaže se u roku od 30 dana od dana kad je strankama dostavljen prepis presude. ako je zaključeno o zahtjevu o kome već teče parnica. 90 WWW.BH-PRAVNICI. pravna instanca. i ako je u sporu primijenjen materijalni zakon BiH ili FBiH. revizija je i prekluzivan pravni lijek. Nepravilno utvrđeno činjenično stanje nije revizijski razlog. odnosno međunarodni ugovor. Takođe se revizijom ne može pobijati rješenje o ukidanju presude donesene u prvom stepenu. Rješenjem odlučuje: • kad odbacuje reviziju kao neblagovremenu. • povrede pravila o suđenju na osnovu glavne rasprave. Mogućnost ulaganja revizije je dvostruko ograničena: a) Može se ulagati samo protiv pravosnažnih drugostepenih presuda. Po kriteriju predmeta spora. Osim devolutivnosti. • povrede pravila ne bis in idem. Zbog pogrešne primjene materijalnog prava se revizija može izjaviti bez ikakvih ograničenja. revizija se ne može izjaviti zbog: • povrede pravila o mjesnoj nadležnosti. On donosi rješenje ili presudu. odnosno prekoračenje učinjeno u postupku pred drugostepenim sudom. suprotnu stranku i javnog tužioca koji je nadležan za ulaganje zahtjeva za zaštitu zakonitosti (ZZZ).BH-PRAVNICI.000KM. nepotpunu ili nedozvoljenu reviziju. Revizija je dakle. nije predviđena revizija protiv pravosnažnih drugostepenih odluka donesenih u sporovima u kojima je primijenjeno materijalno pravo kantona.WWW. Po vrijednosnom kriteriju. a nikako zbog pravno-relevantnih činjenica od kojih zavisi meritorno rješenje spora. prvostepeni sud kompletan spis dostavlja revizijskom sudu putem drugostepenog suda. Zbog apsolutno bitnih povreda parničnog postupka revizija se može uložiti bez obzira da li je povreda učinjena pred prvostepenim ili drugostepenim sudom. presuda koja je postala pravosnažna u prvom stepenu se ne može pobijati revizijom. a u privrednim sporovima 25. revizija se bez obzira na vrijednost predmeta spora može ulagati u sporovima vezanim za zakonsko izdržavanje i sporovima iz porodičd) nih odnosa. Ograničc) enja koja se odnose na presude su dvostruka: po kriteriju vrijednosti i po kriteriju predmeta spora. O reviziji odlučuje Vrhovni sud FBiH u vijeću petorice.COM . b) Može se uložiti samo protiv određenih presuda drugostepenog suda. Dakle. U reviziji se mogu iznositi nove činjenice i dokazi samo ako se oni odnose na bitne povrede postupka. nedozvoljenu ili nepotpunu (ako to nije učinio prvostepeni sud). tj. prekluzivan i nesuspenzivan pravni lijek. u zatvorenoj sjednici. Revizija se podnosi prvostepenom sudu.COM Revizija je devolutivan. u dovoljnom broju primjeraka za sud. revizijom se može pobijati presuda u kojoj vrijednost predmeta spora prelazi 15. Međutim.000KM. Revizijski sud uvijek odlučuje bez rasprave. Po prijemu odgovora suprotne strane ili isteku roka za odgovor (8 dana). Predsjednik vijeća prvostepenog suda svojim rješenjem odbacuje neblagovremenu. Postupak i odluke.

To je njegova najvažnija uloga u građanskom postupku. kao i kod revizije. ZZZ se može podići samo u roku od 30 dana od dana kad je javnom tužiocu dostavljena revizija. ZZZ se može uložiti bez ikakvih ograničenja. rok se računa od dana pravosnažnosti. sve radnje poništavaju i tužba odbacuje. prihvatiti i ukinuti odluku ili preinačiti odluku. Protiv drugostepene odluke (ako nije uložena revizija). Radi ekonomičnosti i kvalitetnijeg suđenja. ZZZ se podiže u prekluzivnom roku od 3 mjeseca ako protiv odluke nije dopuštena revizija. Razlozi za ponavljanje postupka mogu se svrstati u 3 grupe: 91 WWW. Stranke su ovlaštene samo da se obrate javnom tužiocu sa prijedlogom da uloži ZZZ.COM . Ova revizija nije dozvoljena u onim sporovima u kojima ne bi bila dozvoljena ni revizija protiv presude. Zbog toga sud uloženu reviziju uvijek dostavlja javnom tužiocu kako bi mu omogućio da se izjasni i eventualno uloži ZZZ u roku od 30 dana. odbiti. ZZZ-om se mogu pobijati pravosnažne odluke donesene i u prvom i u drugom stepenu. odlučuje Vrhovni sud FBiH u vijeću od 5 sudija. To su rješenja kojima se prvostepena odluka ukida. na zatvorenoj sjednici. Rješenja protiv kojih se samostalno može uložiti ZZZ su ona protiv kojih zakon dozvoljava posebnu žalbu. Ako se ZZZ podiže protiv prvostepene pravosnažne odluke. Podiže se zbog povrede zakona (federalnog ili kantonalnog.WWW. Ponavljanje postupka je vanredni pravni lijek koji ulažu stranke protiv pravosnažnih odluka. Zbog nepravilne primjene materijalnog prava. O ZZZ sud odlučuje bez održavanja rasprave.BH-PRAVNICI. Ako je uložena revizija.COM • kad ukida napadanu presudu i predmet vraća nadležnom sudu na ponovno suđenje ili kad ukida presudu i odbacuje tužbu. Presudom odlučuje: • • kad odbija reviziju kao neosnovanu. Ako se radi o povredi procesnog prava. rok se računa od dana kad je odluka dostavljena stranci kojoj je kasnije dostavljena. Ograničenja postoje samo u pogledu 4 apsolutno bitne povrede. kad preinačuje napadanu presudu zbog nepravilne primjene materijalnog prava i zbog nekih slučajeva prekoračenja tužbenog zahtjeva. Zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ne može se uložiti ZZZ. Zahtjev za zaštitu zakonitosti (ZZZ) podiže javni tužilac. Revizija protiv rješenja. U teoriji se zastupa mišljenje prema kome se može tražiti i ponavljanje postupka okončanog dispozitivnim radnjama stranaka koje imaju snagu pravosnažnosti (sudsko poravnanje). ZZZ i revizija se međusobno dopunjavaju i mogu se istovremeno uložiti. Ako se radi o ZZZ federalnog tužioca. o oba pravna lijeka vodi se jedan postupak i donosi jedna odluka. Revizijom se mogu pobijati samo ona pravosnažna rješenja drugostepenog suda kojima se okončava postupak pred sudom. a o ZZZ kantonalnog tužioca nadležni Kantonalni sud u vijeću od 5 sudija ili u sjednici svih sudija (ako se ne može osigurati vijeće od 5 sudija). materijalnog ili procesnog).BH-PRAVNICI. Pritom može donijeti odluku kao i kod revizije – može zahtjev odbaciti. sud ispituje samo povrede koje tužilac ističe u svom zahtjevu. ZZZ uvijek podiže javni tužilac. Federalni tužilac može podići ZZZ i u slučaju kad je revizija dopuštena ako su raspolaganja stranaka protivna prinudnim propisima. Prilikom ispitivanja pobijane odluke. zahtjev se može uložiti zbog svih povreda parničnog postupka.

pravosnažna odluka iz ranijeg postupka se ukida i dolazi do ponovnog raspravljanja o glavnom predmetu. Protiv rješenja o prijedlogu za ponavljanje postupka dozvoljena je posebna žalba. U svim drugim slučajevima kad je izjavljena revizija i prijedlog za ponavljanje postupka. te ako stranka sazna za nove činjenice ili dokaze na osnovu kojih bi bila donesena drugačija odluka da su te činjenice i dokazi bili poznati u ranijem postupku. 92 WWW. Protivpravne radnje (krivična djela) – ako se odluka zasniva na lažnom iskazu svjedoka ili vještaka. odnosno 5 godina od dana pravosnažnosti odluke (objektivni rok). O osnovanosti prijedloga sud odlučuje samo u granicama razloga koji su navedeni u prijedlogu. U takvom slučaju se rješenje kojim se dozvoljava ponavljanje postupka unosi u odluku o glavnoj stvari. Rokovi za traženje ponavljanja postupka su 30 dana od dana saznanja za postojanje razloga za ponavljanje postupka (subjektivni rok). Razlog za to je činjenica da su uslovi za ulaganje revizije povoljniji za stranke. pod uslovom poštivanja subjektivnog roka. o prijedlogu odlučuje taj sud. Postoje 2 izuzetka u kojima se ne primjenjuje objektivni rok: ako se ponavljanje traži zbog povrede načela kontradiktornosti. Nakon ročišta predsjednik vijeća rješenjem prihvata ili odbija prijedlog. U praksi će najčešće dolaziti do situacija u kojima će doći do ulaganja revizije i prijedloga za ponavljanje postupka. O osnovanosti prijedloga za ponavljanje postupka raspravlja se na ročištu. koji je po pravilu i nadležan da odlučuje o prijedlogu. zakonskog zastupnika ili punomoćnika jedne od stranaka ili trećeg lica. ukinuta ili poništena. prijedlog će se smatrati kao revizija. 5.BH-PRAVNICI. predsjednik vijeća prvostepenog suda će nakon održanog ročišta za raspravljanje o prijedlogu. dostaviti predmet tom višem sudu radi donošenja odluke. ako se razlog ponavljanja odnosi isključivo na postupak pred višim sudom. U ovim slučajevima se ponavljanje može tražiti i nakon isteka objektivnog roka. sud odlučuje koji postupak će prekinuti a koji nastaviti. kontradiktornosti. te nedostaci koji se tiču stranaka i zastupanja u parnici.COM 4. Rasprava se zakazuje tek nakon što je rješenje o ponavljanju postupka postalo pravosnažno. koja je pravosnažno preinačena. 6. te zbog povrede pravila o stranačkoj i parničnoj sposobnosti i pravila o zastupanju stranaka. Nove činjenice i dokazi – ako je odluka u postupku čije se ponavljanje traži bila zasnovana na drugoj odluci suda ili nekog drugog organa. (2) raspravljanje o osnovanosti prijedlog za ponavljanje i (3) ponovna rasprava. Predsjednik vijeća može odlučiti da se raspravljanje o glavnoj stvari započne odmah. ako unutar roka za izjavljivanje revizije stranka podnese prijedlog za ponavljanje postupka i to iz razloga iz kojih se može izjavljivati i revizija. Izuzetno.WWW. Prijedlog za ponavljanje postupka se uvijek podnosi prvostepenom sudu. Neke od bitnih povreda parničnog postupka – ovdje spadaju povreda načela nepristrasnosti.BH-PRAVNICI. sudije porotnika. u zavisnosti od toga koji pravni lijek daje bolje izglede za brže rješenje spora. U takvom slučaju. Ako se razlog za ponavljanje postupka odnosi isključivo na postupak pred višim sudom. te ako je do odluke došlo usljed krivičnog djela sudije. Odnos između prijedloga za ponavljaje postupka i drugih vanrednih pravnih lijekova.COM . Ako je prijedlog usvojen. U ovom slučaju će ponavljanje postupka biti dozvoljeno samo ako stranka iz opravdanih razloga nije u ranijem postupku iznijela pomenute činjenice i dokaze. povreda pravila ne bis in idem. ne čekajući pravosnažnost donesenog rješenja o ponavljanju postupka. Postupak se odvija u 3 faze: (1) podnošenje prijedloga i utvrđivanje pretpostavki za ponavljanje postupka. ili na lažnoj ispravi.

COM Po istim pravilima kojima se reguliše odnos između ponavljanja postupka i revizije. Načelo oficijelnosti se manifestuje u dužnosti suda da u presudi kojom se brak razvodi.1. protiv njih se može predložiti ponavljanje postupka samo ako su ta rješenja sposobna za materijalnu pravosnažnost.COM . Načelo inkvizitornosti ima široku primjenu. reguliše se i odnos između ponavljanja postupka i zahtjeva za zaštitu zakonitosti. a uz njegov pristanak sve do pravosnažnosti odluke. Karakteristično za bračne sporove je ograničenje načela dispozitivnosti. kao i zahtjev za sporazumni razvod braka. (2) ako je jedan od bračnih drugova nesposoban za rasuđivanje. Sud ne može izreći presudu na osnovu odricanja. Tužilac se ne može odreći tužbenog zahtjeva. vaspitanju i izdržavanju zajedničke djece i u slučajevima kad to stranke od njega nisu zahtijevale. Pored bračnih drugova. Ponavljanje postupka završenog rješenjem je neupitno ako se radi o meritornom rješenju kojim je odlučeno o tužbenom zahtjevu. Pokušaj mirenja u nadležnosti je organa starateljstva. tužbu mogu podnijeti sva lica koja imaju pravni interes. čak i ako se protiv tog rješenja ne može izjaviti revizija. sud će rješenjem utvrditi da je donesena presuda bez učinka. niti presudu zbog izostanka. Sud nije vezan za činjenice i dokaze koje mu prezentiraju stranke. Ako je do povlačenja došlo nakon donošenja prvostepene presude. javni tužilac i organ starateljstva. presudu na osnovu priznanja. zajedničkim prijedlogom bračnih drugova za razvod braka. široko su zastupljene dispozicije u korist očuvanja braka – tužilac može povući tužbu bez pristanka tuženog sve do okončanja spora. odluči o zaštiti. Obavezan je uvijek kad se postupak pokreće tužbom ili zajedničkim prijedlogom. Osim toga. uz 3 izuzetka: (1) ako je boravište jednog od bračnih drugova nepoznato najmanje 6 mjeseci. Do pravosnažnog okončanja postupka mogu biti povučeni i zajednički prijedlog. te za proglašenje braka postojećim ili nepostojećim. Postupak u bračnim sporovima Bračni sporovi su sporovi za razvod braka. S druge strane. Postupak za razvod braka pokreće se na 3 načina: tužbom.BH-PRAVNICI. te zahtjevom za sporazumni razvod braka. dok je tužba za utvrđenje da li brak postoji ili ne postoji deklarativna.WWW. te (3) ako jedan ili oba bračna druga žive u inostranstvu. Protiv procesnih rješenja kojima se završava postupak pred prvostepenim sudom. OPĆE KARAKTERISTIKE 41. Tužba za poništaj braka je konstitutivna. Ne smatraju se bračnim sporovima imovinsko-pravni sporovi koji nastaju povodom braka. već je ovlašten da i mimo prijedloga stranaka prikuplja potrebne činjenice i dokaze. niti stranke mogu sklopiti sudsko poravnanje. tuženi ne može priznati tužbeni zahtjev. za poništaj braka. poništava ili proglašava nepostojećim. Specifičnosti pravnih lijekova u bračnim sporovima sastoje se u tome što se presuda kojom se brak razvodi na osnovu sporazuma bračnih drugova ne može pobijati zbog nepravilno i nepotpuno utvrđenog 93 WWW.BH-PRAVNICI. Sporovi radi poništaja braka i radi utvrđivanja postojanja ili nepostojanja braka se uvijek pokreću tužbom. sud je ovlašten da utvrđuje i činjenice koje među strankama nisu sporne. POSEBNI PARNIČNI POSTUPCI 41.

majka u objektivnom roku od 6 mjeseci. Uz posjedovnu tužbu se ne može istaći i zahtjev za naknadu štete ili neki drugi zahtjev.COM . paternitetski sporovi su statusne prirode.COM činjeničnog stanja. te se paternitetski postupak ne razlikuje od postupka u bračnim sporovima. bez obzira da li je neka od stranaka zaključila novi brak. Postoji nekoliko vrsta: 2. 41. jer se njome može tražiti samo zabrana budućeg ometanja ili uspostava ranijeg 94 WWW.BH-PRAVNICI. u sporu u kome je radnik tužilac nadležnost je izberiva.BH-PRAVNICI. 3. • zbog toga što nisu ispunjeni ostali zakonski uslovi za razvod braka na osnovu sporazuma. 41. majka ili dijete (otac u subjektivnom roku od 6 mjeseci. Tužba za osporavanje očinstva ili materinstva – mogu podići otac. bilo na aktivnoj ili na pasivnoj strani u parnici.WWW. Lice koje se smatra ocem djeteta rođenog van braka može osporavati očinstvo drugog lica koje je to dijete priznalo za svoje.3. Može se pobijati: • zbog bitnih povreda parničnog postupka.2. Ova tužba je kondemnatorna. Specifičnost ovog postupka je u slijedećem: • • sud je po ZPP dužan voditi računa o potrebi hitnog rješavanja radnih sporova prilikom vođenja postupka i određivanju rokova i ročišta. a dijete do navršene 25. ako istovremeno deklaratornom tužbom postavlja zahtjev da se utvrdi njegovo očinstvo. ali se njima (kao ni prijedlogom za povrat u prijašnje stanje) ne može izmijeniti pravosnažna presuda u dijelu o prestanku braka. Podnošenjem ove tužbe zasniva se nužno i jedinstveno suparničarstvo. Kao i bračni. posjedovnu zaštitu uživa svaki posjednik. Po pravilu.godine života). Vanredni pravni lijekovi se mogu ulagati. 4. a ne samo onaj čiji je posjed savjestan i ima neki pravni osnov. paricioni i žalbeni rok je 8 dana. niti zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Tužba radi utvrđivanja očinstva djeteta rođenog van braka – tužilac je dijete. • • 41.4. Protiv ovakvog rješenja nije dozvoljena posebna žalba. • nedostaka u izjavi volje sadržane u sporazumu za razvod braka. Postupak u sporovima zbog ometanja posjeda Pod sporom ometanja posjeda podrazumijeva se: (1) uznemiravanje posjeda (interdicta retindendae possesionis) i (2) oduzimanje posjeda (interdicta recuperandae possesionis). u toku postupka sud može ex officio odrediti privremene mjere koje se primjenjuju u izvršnom postupku radi sprečavanja nasilnog postupanja ili radi otklanjanja nenadoknadive štete. a da za spor po tužbi poslodavca protiv radnika važe odredbe općeg parničnog postupka. Postupak u sporovima o očinstvu i materinstvu Postupak u paternitetskim sporovima se pokreće tužbom. Postupak u parnicama iz radnih odnosa Smatra se da se odredbe posebnog postupka u parnicama iz radnih odnosa primjenjuju na sporove u kojima radnik traži zaštitu svog prava.

valjanost zastupanja. 7. a ne kao pravo.WWW. Oba roka su prekluzivna i na njih sud pazi po službenoj dužnosti. Posjed se štiti kao stanje. a pravo na traženje ponavljanja postupka je znatno ograničeno i dozvoljeno je samo iz 2 razloga: (1) ako usljed nezakonitog postupanja. clam. Paricioni rok određuje sud prema okolnostima konkretnog slučaja. Kao vjerodostojne javne isprave smatraju se naročito: • javne isprave. Forma odluke – sud meritornu odluku donosi u formi rješenja. Pravni lijekovi – rok za ulaganje žalbe je 8 dana. Postupak izdavanja platnog naloga Mandatum – anticipativni kontumacioni sistem. Zbog toga je u ovom postupku isključeno raspravljanje o pravu na posjed. platni nalog će steći svojstvo pravosnažnosti i izvršnosti. 3.BH-PRAVNICI.5. Predmet dokazivanja – kao pravno relevantne utvrđuju se samo dvije činjeniec: dokazivanje posljednjeg posjeda i dokazivanje nastalog ometanja posjeda. Iz važnih razloga sud može žalbi oduzeti suspenzivno dejstvo. potajno ili prevarom (vi. Posebne procesne pretpostavke za izdavanje platnog naloga su vezani za potraživanje: ono mora biti novčano. • privatne isprave na kojima je potpis dužnika ovjeren od organa ovlaštenog za ovjeru. a posebno propuštanja dostavljanja. dospjelo i utuživo.COM posjedovnog stanja. Bitno obilježje ovog postupka je u tome što u njemu sud donosi odluku u korist tužioca. Izuzetak postoji u slučaju prigovora tuženog da je tužilac njega lišio posjed silom. rukovodeći se pritom karakterom svakog pojedinog slučaja 4. Hitnost raspravljanja – pri određivanju rokova i ročišta sud je dužan da vodi računa o potrebi hitnog rješavanja. a ne presude. Pravo na zaštitu se ne priznaje onome ko je posjed pribavio na nedopušten način. Rješenjem se tuženom nalaže da uspostavi stanje nastalo prije ometanja posjeda i izriče mu se zabrana budućeg ometanja posjeda. Podnošenje tužbe – tužba se mora podići u subjektivnom roku od 30 dana i objektivnom od 1 godine. (2) zbog nedostataka na strani stranaka i povreda pravila o zastupanju. • da se potraživanje dokazuje vjerodostojnom ispravom koja je priložena u tužbi. 6.COM . stranci nije data mogućnost da raspravlja pred sudom. • da tužilac učini vjerovatnim postojanje pravnog interesa za izdavanje platnog naloga. 5. Ako tuženi prigovorom protiv odluke (platnog naloga) ne inicira postupak pobijanja platnog naloga u određenom roku. 8. precario). Mirovanje postupka – Mada o tome nema izričite odredbe u ZPP. Revizija nije dopuštena. Vrste platnog naloga su dokumentirani i nedokumentirani platni nalog.BH-PRAVNICI. smatra se da mirovanje postupka u parnicama zbog ometanja posjeda nije dopušteno. Specifičnosti postupka: 2. Prinudno izvršenje – Prekluzivni rok u kome tužilac može tražiti prinudno izvršenje rješenja je 30 dana od isteka paricionog roka. Opće procesne pretpostavke odnose se na nadležnost suda. stranačku i parničnu sposobnost. Pretpostavke za izdavanje dokumentiranog platnog naloga su: • da je potraživanje novčano i dospjelo. a da tuženom prethodno nije data mogućnost da se izjasni o tužbenom zahtjevu. Pretpostavke za izdavanje platnog naloga. kad se na osnovu vjerodostojne isprave može zahtijevati izvršenje po Zakonu o izvršnom postupku. 95 WWW. Tuženi pravo na odbranu stiče tek nakon donošenja odluke koja mu se dostavlja. 41.

Nedokumentirani platni nalog se može izdati samo protiv glavnog dužnika. djelimično. sud će nastaviti da postupa po pravilima općeg parničnog postupka. tuženi može pobijati platni nalog samo prigovorom. a sud iz bilo kojeg razloga ne usvoji njegov zahtjev. Nedokumentirani platni nalog. čekovi sa protestom i povratnim računom ako su potrebni za zasnivanje zahtjeva. mogući su slučajevi da on podnese mandatnu tužbu i od suda traži da izda platni nalog umjesto direktnog izvršenja.COM • • • mjenice. a u mjeničnim i čekovnim sporovima u roku od 3 dana. Platni nalog se dostavlja objema strankama. Ako sud ne prihvati prijedlog za izdavanje platnog naloga. Po svojoj prirodi platni nalog je sudsko rješenje kojim se odlučuje o tužbenom zahtjevu. Izvršenje na osnovu vjerodostojne isprave. S druge strane. sud će izdati platni nalog i u slučaju kad se ta potraživanja dokazuju nekim drugim dokaznim sredstvima. Sam prigovor ima suspenzivno dejstvo (odlaže izvršenje naloga) i remonstrativan efekat (o njemu odlučuje prvostepeni sud). U dijelu koji nije napadnut prigovorom. sud će izdati platni nalog tuženom da udovolji tužbenom zahtjevu i kad tužilac u tužbi ne traži izričito izdavanje platnog naloga. Protiv rješenja suda kojim se ne prihvata prijedlog za izdavanje platnog naloga nije dopuštena posebna žalba. Postupak izdavanja platnog naloga. 41. U nalogu se ističe da je tuženi dužan da u roku od 8 dana. Stav sudske prakse je da prigovor ne mora biti obrazložen. Prigovor protiv platnog naloga ima karakter prigovora i pravnog lijeka. Postupak u sporovima male vrijednosti 96 WWW. a tuženom se uz platni nalog dostavlja i primjerak tužbe sa prilozima. Naime.BH-PRAVNICI. Zbog toga je povjeriocu sigurnije da uloži mandatnu tužbu i traži izdavanje platnog naloga.6. u slučaju da sud ne prihvati prijedlog za izdavanje platnog naloga. fakture i druge isprave koje u pravnom saobraćaju uživaju povjerenje. a nakon njegovog ulaganja sud odlučuje prema odredbama općeg parničnog postupka. ili se u potpunosti ukida. Ako su ispunjene pretpostavke za izdavanje platnog naloga. Povodom urednih prigovora predsjednik vijeća zakazuje raspravu nakon koje sud donosi odluku da li se platni nalog održava na snazi u cjelini. Kada povjerilac na osnovu vjerodostojne ima pravo da traži direktno izvršenje po odredbama ZIP. automatski će se nastaviti parnični postupak po tužbi. nastaviće postupak po tužbi. Pravni lijek je zato što je upravljen protiv naloga kao odluke suda. neće se automatski nastaviti parnični postupak ukoliko tuženi nije uložio prigovor. zakonodavac je propisao uslov postojanja pravnog interesa na strani povjerioca za izdavanje platnog naloga. po prijemu platnog naloga udovolji zahtjevima tužbe ili da u istom roku podigne prigovor protiv platnog naloga. bez održavanja ročišta. Dovoljno je da tužilac u tužbi iznese osnov i visinu potraživanja i da naznači dokaze na osnovu kojih se može utvrditi istinitost tužbenih navoda. S druge strane. Platni nalog izdaje predsjednik sudskog vijeća.WWW. Svojstvo prigovora mu daje činjenica da u njemu tuženi po prvi put zauzima svoj stav prema tužbi. izvodi iz ovjerenih poslovnih knjiga. Platni nalog može biti samo kondemnatornog sadržaja. platni nalog postaje pravosnažan. Ako nađe da nisu ispunjeni uslovi za izdavanje platnog naloga. u situacijama kad on na osnovu vjerodostojne isprave može tražiti direktno izvršenje po odredbama ZIP. Ako dospjelo potraživanje ne prelazi iznos od 800 KM. Da bi se onemogućila ovakva praksa koja je u suprotnosti sa načelom ekonomičnosti postupka. ako povjerilac zatraži direktno izvršenje.COM .BH-PRAVNICI.

te sporovi zbog ometanja posjeda. odriče od tužbenog zahtjeva. Rok za žalbu je 8 dana od dana objavljivanja (za prisutnu stranku). stranke svojom voljom derogiraju nadležnost redovnog suda. bilo da se radi o novčanom potraživanju. Isto važi i za izbor predsjednika arbitraže. 4. U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti dokazi. U maličnom postupku nema mirovanja parnične procedure. smatraće se da je tužba povučena. na što sud pazi po službenoj dužnosti. Broj arbitara mora biti neparan. pokretnim stvarima ili tužilac pristaje da umjesto ispunjenja svog zahtjeva primi novčani iznos do navedene vrijednosti (facultas alternativa). Pravni lijekovi – Protiv prvostepenog rješenja dopuštena je žalba samo ako se tim rješenjem okončava postupak. sporovi iz radnih odnosa.COM Spor male vrijednosti je spor u kome se tužbeni zahtjev odnosi na potraživanje čija vrijednost ne prelazi iznos od 1. 6. Postupak pred arbitražom Ugovor o arbitraži se može dokazivati samo ispravama. Protiv ovog rješenja suda nije dopuštena posebna žalba.WWW. a stranci koja je prisustvovala prepis se dostavlja samo na njen zahtjev koji mora podnijeti najkasnije na ročištu na kome je presuda objavljena. 3. Protiv odluke kojom se postupak meritorno okončava dozvoljena je posebna žalba. na prijedlog stranke će ga postaviti sud koji bi bio prvostepeno nadležan za rješavanje spora.7. da nije zaključen ugovor o arbitraži. 41. Sporovima male vrijednosti se nikad ne smatraju sporovi o nekretninama. osim ako se tuženi ne upusti u raspravljanje. smatra se da je povukao tužbu. 5.000KM. a u privrednim sporovima 5. Bitne karakteristike postupka 3. da nije zaključen ugovor o arbitraži. ako se stranke ne mogu složiti o izboru arbitra kojeg trebaju zajednički postaviti. Ako sa nekog kasnijeg ročišta dva puta uzastopno izostanu obje stranke. Donošenje presude – presuda se objavljuje odmah nakon zaključenja glavne rasprave i prepis se dostavlja samo stranci koja nije prisustvovala objavljivanju. Proglašenje prestanka ugovora o arbitraži stranka može tražiti još u 2 slučaja: 2. Žalbeni sud nije ovlašten (kao u redovnom postupku) da u slučajevima u kojima posumnja u tačnost uvrđenog činjeničnog stanja. preinačava ili povlači tužba. ali samo zbog apsolutno bitnih povreda parničnog postupka i nepravilne primjene materijalnog prava.BH-PRAVNICI. ako osoba koja je postavljena za arbitra neće ili ne može obavljati tu dužnost.000KM. odluke protiv kojih je dozvoljena posebna žalba i da li su stranke bile prisutne objavljivanju presude. Zaključenjem arbitražnog ugovora. Ako se u 97 WWW. Sudije redovnih sudova mogu biti birani samo na mjesto predsjednika arbitraže. 7. a nezadovoljna strana može tužbom zahtijevati da sud proglasi prestanak važenja ugovora o arbitraži. Ako arbitar ne bude na vrijeme izabran (rok je 15 dana). odnosno dana dostavljanja (za odsutnu stranku). Ovo može učiniti samo ako je nepotpuno utvrđeno činjenično stanje dovelo do nepravilne primjene materijalnog prava. zatim bitna sadržina izvedenih dokaza. naročito one kojima se priznaje tužbeni zahtjev. Pravila o izuzeću sudija odnose se i na arbitre. ukine prvostepenu odluku i predmet vrati na ponovno rješavanje.COM . Posljedice propuštanja ročišta – ako uredno pozvani tužilac propusti prvo ročište za glavnu raspravu.BH-PRAVNICI. O izuzeću odlučuje sud koji bi bio prvostepeno nadležan za rješavanje spora. Zapisnik – unosi se samo ono najnužnije: bitne izjave stranaka.

već samo po prigovoru stranaka. Prema mješovitom kriteriju. Arbitraža može zatražiti pravnu pomoć od mjesno nadležnog suda. kanton. Sporovi između pravnih lica navedenih u personalnom kriteriju i stranih fizičkih i pravnih lica. 41.COM . u privredne sporove spadaju svi sporovi u kojima su stranke DPZ (FBiH. osim sporova o prevozu putnika. Objektivni rok je 1 godina. kao i takvim međusobnim sporovima stranih fizičkih i pravnih lica. 2. Posljedica neblagovremeno uloženog prigovora je prekluzija. Ako se potrebna većina glasova ne može postići. arbitraža je dužna o tome izvijestiti stranke. Sporovi koji proizilaze iz međusobnih privrednih odnosa imalaca radnji i drugih pojedinaca koji u obliku registrovanog zanimanja obavljaju neku privrednu djelatnost. a koji proizilaze iz njihovih međusobnih privrednih odnosa. odnosno od dana saznanja za postojanje razloga za poništaj. sud neće na to paziti po službenoj dužnosti. Nakon toga stranka može od redovnog suda tražiti da izrekne prestanak važenja arbitražnog ugovora. 98 WWW. • ako je izreka presude nerazumljiva ili sama sebi protivrječna. • ako je u pogledu sastava arbitraže ili u vezi sa odlučivanjem povrijeđena neka odredba ZPP ili arbitražnog ugovora. potpisivanju i dostavljanju arbitražne presude. po pravilima ZPP o izvođenju dokaza pred zamoljenim sudom. Ako se stranke nisu drugačije sporazumjele. postupak pred arbitražom određuju arbitri. grad.COM sporu u kome je ugovorena nadležnost arbitraže podnese tužba sudu. te o njenom pobijanju. ako ugovorom nije predviđena mogućnost njenog pobijanja pred arbitražom višeg stepena. Stranke ne mogu sporazumno isključiti primjenu odredaba o izuzeću arbitara. te sporove na koje se primjenjuje plovidbeno pravo. Tužba za poništaj arbitražne presude može se podnijeti u roku od 30 dana od dana dostavljanja presude. Klauzulu o pravosnažnosti i izvršnosti arbitražne presude stavlja na zahtjev stranke sud koji bi bio prvostepeno nadležan za rješavanje spora. a stranke nisu ugovorile suprotno.BH-PRAVNICI. Prigovor apsolutne nenadležnosti zbog postojanja ugovora o arbitraži mora se istaći prije nego se tuženi upustio u raspravljanje o meritumu spora. u privredne sporove spadaju: 1.8. ZPP taksativno određuje razloge za poništaj presude arbitraže: • ako ugovor o arbitraži nije uopće sklopljen ili nije punovažan. Ona prema strankama ima snagu pravosnažne presude.WWW. Prema kauzalnom kriteriju. kao i iz međusobnih privrednih odnosa ovih pojedinaca i pravnih lica navedenih u personalnom kriteriju. Postupak u privrednim sporovima ZPP pojam privrednog spora određuje na osnovu 3 kriterija: subjektivnog. • ako postoji neki od razloga za ponavljanje postupka. Prema subjektivnom kriteriju. ako stranke nisu ugovorile drugačije. u privredne sporove spadaju svi oni koji se odnose na brodove i plovidbu. • ako presuda nije obrazložena. općina). kauzalnog i mješovitog. Sporovi u kojima kao materijalni suparničari učestvuju i druga fizička lica uz lica iz personalnog kriterija i mješovitog kriterija pod 1. preduzeća i druga pravna lica.BH-PRAVNICI. 3. Kad se arbitraža sastoji od više arbitara. Presuda arbitraže mora biti obrazložena. presuda se odnosi većinom glasova. • ako je arbitraža prekoračila granicu svog zadatka.

BH-PRAVNICI. Pravni lijekovi.BH-PRAVNICI. Za činidbe koje se ne sastoje u novčanom davanju sud može odrediti duži rok. • U privrednim sporovima male vrijednosti tužba se ne dostavlja na odgovor tuženom. Sudija pojedinac sudi ako vrijednost spora ne prelazi 30. odnosno iznijeti prije okončanja glavne rasprave. 99 WWW. nadležan je i sud gdje je po sporazumu stranaka tuženi bio dužan da izvrši ugovor. • Stranke ne mogu izvan ročišta davati izjave usmeno na zapisnik kod suda. • podnošenje odgovora na žalbu – 3 dana. Pored suda opće mjesne nadležnosti. Rokovi u postupku u privrednim sporovima: • za podnošenje prijedloga za povrat u prijašnje stanje – 30 dana. U žalbi se mogu iznositi nove činjenice i predlagati novi dokazi samo ako žalilac učini vjerovatnim da ih bez svoje krivice nije mogao predložiti. bez obzira na vrijednost predmeta spora.000 KM. Specifičnosti postupka u privrednim sporovima • Isključena je primjena ustanove mirovanja postupka. • paricioni rok – 8 dana.COM . • Sud ne može izdati nedokumentirani platni nalog. • Sporovi male vrijednosti su oni u kojima tužbeni zahtjev ne prelazi vrijednost od 5. • za žalbu protiv presude odnosno rješenja – 8 dana.000 KM.COM Nadležnost i sastav suda. Revizija nije dozvoljena ako vrijednost predmeta spora u pobijanom dijelu presude ne prelazi 25. U toku postupka se stranke mogu sporazumjeti da sudi sudija pojedinac.000KM.WWW.

COM .BH-PRAVNICI.WWW.BH-PRAVNICI.COM 100 WWW.

a sudu ostavljaju da ga konkretizira u skladu sa zahtjevima konkretnih slučajeva.godine. njegovih osnovnih načela.Porodični zakon. Nakon II sv. jer uzima samo kriterij učesnika u postupku. Glavna zamjerka ovoj teoriji je što i parnični i vanparnični postupak mogu jednako služiti i preventivnoj i represivnoj 101 WWW. izvor vanparničnog prava su i propisi koji regulišu neke od posebnih vanparničnih postupaka. procesnopravnih i materijalnopravnih kriterija. UVODNA RAZMATRANJA Prvi propis koji je cjelovito uredio materiju vanparničnog postupka na ovim prostorima bio je Zakon o sudskom vanparničnom postupku Kraljevine Jugoslavije iz 1934.godine.WWW. 44. On je poslužio kao osnov za novi Zakon o vanparničnom postupku FBiH iz 1998.rata prvi Zakon o vanparničnom postupku donesen je tek 1989. Osim ovog zakona. PRAVNA PRIRODA VANPARNIČNOG POSTUPKA Odgovor na ovo pitanje se u osnovi svodi na utvrđivanje pojma i predmeta vanparničnog postupka.BH-PRAVNICI. d) Procesna forma je izgubila na svojoj strogosti u odnosu na parnični postupak. 43. gdje je pojam stranke određen uz primjenu isključivo procesnopravnih kriterija.COM . U tom smislu postoji više teorija: i) Prema teoriji spora. koji je na snazi. načelo inkvizitornosti u prikupljanju procesne građe i načelo efikasnosti u odvijanju postupka.BH-PRAVNICI. u vanparničnom postupku je pojam učesnika određen primjenom mješovitih. te ustanovljavanje granice između parničnog i vanparničnog postupka. poznata pod nazivom teorija represije i prevencije smatra faktor svrhe određujućim za razlikovanje parničnog kao represivnog i vanparničnog kao preventivnog postupka. f) Za odluke u vanparničnom postupku je karakteristično da se njima uređuju pravni odnosi. kao npr. u parničnom postupku se rješavaju pitanja u kojima se javlja spor ili suprotnost privatnopravnih interesa. BITNA OBILJEŽJA VANPARNIČNOG POSTUPKA Najvažnija obilježja vanparničnog postupka su: c) U većini predmeta interesi učesnika su istovrsni. prema kojoj učesnici parničnog postupka od suda zahtijevaju neku radnju u zajedničkom interesu. Elastičnost forme je u službi ostvarenja načela efikasnosti. a ne međusobno suprotstavljeni. e) Za najtipičnije vanparnične postupke može se reći da je u njima došlo do izražaja načelo oficijelnosti u pokretanju postupka.godine. Slična prethodnoj je teorija stranaka. Procesne norme samo okvirno uobličavaju postupak. Zakon o eksproprijaciji itd. Za razliku od parnične procedure. Ovo shvatanje izloženo je kritici jer postojanje spora ne može biti pouzdan kriterij za razdvajanje parničnog postupka od vanparničnog. Time je odstupljeno od pravila parničnog postupka ukome se odlučuje po principu «ili-ili». j) k) Teorija svrhe.COM VANPARNIČNI POSTUPAK OPĆA UČENJA 42. a u vanparničnom postupku sud postupa samo onda kad nema nikakvog spora i kad treba donijeti odgovarajuće mjere ili preduzeti odgovarajuću procesnu radnju u zajedničkom interesu svih učesnika. te granice između vanparnične i upravne vlasti. Osnovni nedostatak ove teorije je u nesveobuhvatnosti. To su konstitutivne odluke kojima se stvaraju nove pravne situacije i uređuju odnosi za budućnost. g) U vanparničnom postupku sve odluke nisu podobne za materijalnu pravosnažnost.

Odnos vanparničnog i upravnog postupka Formalnopravni elementi razgraničenja vanparničnog i upravnog postupka su sud. a samo izuzetno u vijeću. kao jedinstven metod u funkciji donošenja zakonite odluke. S druge strane. u kojoj dominira zaštita općeg i javnog. n) Teorija tutele uči da u vanparničnim stvarima dominira javni interes.COM svrsi. postupak će se nastaviti po pravilima vanparnične procedure pred nadležnim sudom. 46. za razliku od parničnog postupka.COM . Stvarnu nadležnost u svim vanparničnim stvarima vrše općinski sudovi preko sudije pojedinca. obustaviće parnični postupak i nakon pravosnažnosti rješenja o obustavi. SUBJEKTI VANPARNIČNOG POSTUPKA 46. pred samostalnim i nepristrasnim sudijom u vanparničnom postupku. i postupak. Mjesna nadležnost se određuje prema prebivalištu. kao nepristrasan i neovisan aparat.BH-PRAVNICI. za razliku od parničnog postupka gdje odluke sudova imaju uglavnom deklaratoran karakter.WWW.1. 45. m) Po teoriji konstitutivnih akata.BH-PRAVNICI. Ako sud u parnici mimo ovog pravila odluči o stvari o kojoj se odlučuje u vanparničnom postupku. Odnos vanparničnog i parničnog postupka Pozitivističko shvatanje pojam vanparnične stvari pokušava objasniti tumačeći namjeru zakonodavca u normiranju konkretnih rješenja. a ne administrativno u upravnoj proceduri pred državnim organom. MJESTO VANPARNIČNOG PROCESNOG PRAVA U PRAVNOM SISTEMU 45. u vanparničnom postupku sudovi donose odluke koje imaju konstitutivan karakter.1. Sud Vanparničnu jurisdikciju vrše reovni sudovi. S druge strane. U tom nastojanju pozitivisti su pošli od premise da u vanparničnim stvarima sudovi mogu postupati samo onda kad im to zakon decidno naređuje. koji je opredijeljen privatnim interesom stranaka. ali da to može biti jedan od uslova postojanja neke od bitnih povreda. Zamjerka ovom učenju je nedosljednost. l) Teorija redovnog i vanrednog puta pružanja pravne zaštite uči da je vanparnični postupak vanredni put za traženje i realizaciju pravne zaštite ugroženih subjektivnih građanskih prava. odnosno 102 WWW. u parničnom postupku vezanom za bračne i paternitetske odnose naglašen je javni interes. Funkcionalnu nadležnost u drugom stepenu vrše kantonalni sudovi u vijeću. parničnim postupkom zakonodavac uređuje područja gdje želi da do jačeg izražaja dođe princip zakonitosti. u vanparnični postupak se svrstavaju pitanja kod kojih je u većoj mjeri izražen zahtjev cjelishodnosti. Neutemeljenost ove podjele vidljiva je iz činjenice da se i u vanparničnom postupku rješavaju imovinskopravne stvari u privatnom interesu (npr. Zaštita subjektivnih privatnih prava i statusa građana se može realizirati samo jurisdikciono.susjedi ili suvlasnici). Druga odrednica je da se u vanparničnom postupku shodno primjenjuju uredbe ZPP. za razliku od parničnog postupka koji predstavlja redovni put za realizaciju tog cilja. Prema ovoj teoriji. U situaciji kad parnični sud utvrdi da bi postupak trebalo provesti po pravilima vanparnične procedure. stav sudske prakse je da samo zbog toga ne postoji bitna povreda odredaba parničnog postupka. pošto i odluke u vanparničnom postupku često imaju deklaratoran karakter. ako samim zakonom o vanparničnom postupku nije drugačije određeno. 45.2.

ostavinski postupak).COM . Prema ovom kriteriju. pod uslovom da se time ne vrijeđaju prava drugih učesnika. odnosno povodom koga je postupak pokrenut. organu starateljstva i dr). ako će pred tim sudom postupak biti brže okončan.ostavinski postupak.BH-PRAVNICI. preko određivanja predmeta odlučivanja. 47. U materijalnopravnom smislu učesnici su sva ona lica na čija prava i interese može uticati donesena odluka. mjesto gdje se nalazi stvar (pokretna ili nepokretna) 46. koji dolaze od strane zainteresiranih lica ili državnih organa.WWW. sud može ustupiti predmet sudu koji je prema novim okolnostima mjesno nadležan. odnosno ako se sa povlačenjem prijedloga slažu svi učesnici na koje se odnosi dejstvo odluke. odnosno prema mjestu gdje se nalazi nekretnina.pokreće postupak) i onoga prema kome je prijedlog upravljen. Osim toga.COM boravištu lica na koje se postupak odnosi. u interesu učesnika postupka. Ako u toku postupka dođe do izmjene okolnosti na osnovu kojih je određena mjesna nadležnost. koji pritom nije vezan 103 WWW. Predmet odlučivanja u vanparničnom postupku po pravilu određuje sud. oduzimanje poslovne sposobnosti itd). Za određivanje međunarodne nadležnosti kad su u pitanju lična stanja i porodični odnosi primarni kriterij je državljanstvo. Prijedlog se može povući sve do okončanja prvostepenog postupka.BH-PRAVNICI. u nizu vanparničnih stvari daje se mogućnost i poslovno nesposobnim licima da preduzimaju procesne radnje. Ako je odluka već donesena. Načelo dispozitivnosti i oficijelnosti U vanparničnom postupku načelo dispozitivnosti je u svim fazama postupka potisnuto u korist načela oficijelnosti – od pokretanja. U ovim postupcima podnošenje prjiedloga ima karakter procesne pretpostavke: sud će odbaciti prijedlog neovlaštenog učesnika. U nizu vanparničnih predmeta postupak se pokreće po načelu oficijelnosti (npr. lice kome je oduzeta poslovna sposobnost može podnijeti prijedlog da mu se sposobnost vrati. nemaju karakter procesne radnje. pa do okončanja. Npr. U takvim postupcima zahtjevi ili prijedlozi za pokretanje postupka. NAČELA VANPARNIČNOG POSTUPKA 47. Međunarodna nadležnost naših sudova uređena je Zakonom o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima iz 1982. osim ako zakon izričito predviđa drugačije. pravo na podnošenje prijedloga je dato i određenom državnom organu (javnom tužiocu. pojam učesnika se određuje posebno u vanparničnim postupcima koji se pokreću po službenoj dužnosti (npr. te određeni oblici udruživanja koji nemaju svojstvo pravnih lica.2. Sposobnost biti subjekt vanparničnog postupka imaju fizička i pravna lica. U vanparničnom postupku se pojam učesnika određuje u procesnopravnom i u materijalnopravnom smislu. Učesnici Pod pojmom «učesnici» podrazumijevaju se subjekti vanparničnog postupka. Mjesnu nadležnost učesnici ne mogu mijenjati svojim sporazumom. a pod istim uslovima pod kojima im se svojstvo stranke priznaje u parničnom postupku. prijedlog se može povući do njene pravosnažnosti. U predmetima u kojima se postupak pokreće po načelu dispozitivnosti (prijedlogom). U procesnopravnom smislu učesnik je lice koje se nalazi u ulozi predlagača (tj. a za imovinskopravne odnose. Zakonsko zastupanje je kao i u parničnom postupku.1.

uređenje međa). 47. Pravozaštitni cilj koji se postiže tim postupcima primarno je u postizanju pravnog osiguranja lica koja nisu u mogućnosti da se staraju o svojim pravima i interesima.2. Načelo javnosti primjenjuje se i u vanparničnom postupku. Samo u spornim vanparničnim stvarima (npr.6. 47. u vanparničnom postupku važi istražno (inkvizitorno) načelo. Taj predmet sud može u toku postupka proširiti na nova pravna pitanja ili ga ograničiti. U takvim slučajevima je sud vezan za prijedlog. a prekid se određuje povodom upućivanja na parnicu.4.COM . izjava o priznanju ne oslobađa potrebe da se i takva činjenica dokazuje. Sud je ovlašten i dužan da u postupku preduzima potrebne mjere radi zaštite takvih lica. naglađeno je načelo sudskog upravljanja postupkom. Načelo kontradiktornosti Načelo kontradiktornosti se kao ustavna vrijednost primjenjuje i u vanparničnom postupku. Načelo materijalne istine Saglasne izjave učesnika o određenim pravno relevantnim činjenicama ne oslobađaju sud od obaveze dokazivanja istinitosti tih činjenica. Sud može utvrđivati i činjenice koje učesnici nisu iznijeli. 47. Načelo posebnog staranja o nesposobnim licima U fokusu vanparničnog pravosuđa su ostavinski postupak i postupci čiji je predmet uređenje statusnih odnosa. Izuzetak su slučajevi u kojima je predmet postupka ostvarenje nekog subjektivnog prava predlagača. ako je to izričito određeno zakonom i kad sam ocijeni da bi održavanje ročišta bilo svrsishodno radi razjašnjavanja ili utvrđivanja relevantnih činjenica. Prijedlog spada u neformalne procesne radnje i zakonom se po pravilu ne određuju bitni elementi prijedloga.WWW. i kad koristi formu usmene rasprave. kao i nesporne činjenice. sud ne smije donijeti odluku prije davanja mogućnosti izjašnjavanja onima na koje se ta odluka odnosi.5. nesporne činjenice nema potrebe dokazivati. Javnost je isključena u postupku o kome se odlučuje o ličnim i porodičnim statusima učesnika. Učesnici svojim držanjem ne mogu izazvati mirovanje postupka.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. Dakle. Međutim. Usmenost. 48. izuzev u postupku proglašenja nestale osobe umrlom. tj. Učesnik kao predlagač može dovesti do okončanja postupka samo povlačenjem prijedloga. Kad je u pitanju upravljanje i okončanje postupka. Istražno i raspravno načelo U pogledu prikupljanja procesne građe.3. 47. U vanparničnom postupku ne može se donijeti odluka na osnovu priznanja i izostanka. neposrednost i javnost Razlike u oblikovanju parničnog i vanparničnog postupka se najviše ispoljavaju u primjeni ovih načela. činjenični osnov odluke koju sud donosi ne obrazuje samo procesna građa koja je bila predmet neposredne rasprave. U vanparničnom postupku sud donosi odluku na osnovu rasprave samo izuzetno. RAZVOJ PRVOSTEPENOG POSTUPKA 104 WWW. niti ima odricanja od zahtjeva.COM prijedlozima učesnika. već i ona koju je sud pribavio u pismenoj formi posrednim putem. Sud u cjelosti snosi odgovornost za potpunost i istinitost utvrđenog činjeničnog stanja. U pravilu nije vezan ni priznatim činjenicama. 47.

sud će u vanparničnom postupku rješavati eventualni spor o pravnim pitanjima. 49. sud će uputiti stranke na parnicu kad je među zajedničarima sporno pravo na stvar koja je predmet postupka ili je sporan obim prava. Dejstvo odluke nastupa u trenutku njenog donošenja i u slučajevima u kojima odluka nije podobna za sticanje formalne pravosnažnosti. zakon dozvoljava sudu da u vanparničnom postupku odluči da žalba ne odlaže izvršenje rješenja i da pravne posljedice rješenja nastupaju prije pravosnažnosti. Ako u datom roku učesnik pokrene postupak na koji je upućen. Smrt učesnika vodi okončanju postupka u statusnim vanparničnim stvarima. Sve odluke u vanparničnom postupku se donose u obliku rješenja. već sud oblikuje postupak. Od navedenog postoje izuzeci. U ostavinskom postupku. U postupku uređenja i korištenja zajedničke stvari. Prethodna pitanja. jedna od dispozitivnih radnji kojima učesnici mogu dovesti do okončanja postupka je povlačenje prijedloga. Posljedice upućivanja na parnicu. tj.BH-PRAVNICI. krećući se u okviru zahtjeva koje postavljaju osnovna načela. U većini vanparničnih imovinskih postupaka smrt dovodi do prekida postupka (kao i u parničnom postupku).BH-PRAVNICI. To su situacije u kojima žalba nema svojstvo prekluzivnog pravnog lijeka. Važi ono što je navedeno u parničnom postupku. Postojanje i dejstvo odluke. dispozitiv i obrazloženje. Ona sadrže sve potrebne elemente: uvod. SUDSKE ODLUKE Vrste. Međutim. Na pokretanje parnice upućuje se učesnik koji je slabiji u pravu. Taj rok ne može biti duži od 30 dana. Sadržaj rješenja zavisi od prirode predmeta odlučivanja i pravozaštitnog cilja koji se ostvaruje u postupku. Sud određuje rok u kome je upućeni učesnik dužan da pokrene parnicu ili postupak pred upravnim organom.COM . doći će do prekida vanparničnog postupka koji traje do okončanja 105 WWW. Upućivanje stranaka na parnicu. sud upućuje stranke da pokrenu parnicu ili postupak pred upravnim organom radi rješavanja tog spora.COM Tok prvostepenog postupka nije čvrsto određen strogim procesnim formama. sadržaj i forma. Poravnanje može biti osnov okončanja postupka samo u nekim imovinskopravnim vanparničnim postupcima. Ako se među strankama pojavi spor činjeničnog karaktera.WWW. S druge strane. U ovakvim slučajevima dejstvo odluke nastupa u trenutku njenog saopštavanja (dostavljanja) učesnicima. Učesnicima je u načelu oduzeta mogućnost da na postupak utiču svojim dispozitivnim radnjama. a uredno je pozvan i ne postoje općepoznate okolnosti koje su ga spriječile da dođe u sud. Momenat donošenja i dejstva odluke se ne podudaraju. ako je to potrebno radi zaštite maloljetnika ili drugih lica pod posebnim društvenim staranjem. 6. kao što su podjela zajedničke stvari ili određivanje naknade za eksproprisano zemljište. u kojima će sud uputiti stranke na parnicu bez obzira da li je spor činjeničnog ili pravnog karaktera: 5. Postoji pretpostavka da je prijedlog povučen kad predlagač ne dođe na ročište. sud će uputiti nasljednike na parnicu ako je među njima sporno da li neka imovina ulazi u zaostavštinu. U formi posebnog akta izrađuju se sva rješenja kojima se odlučuje o glavnoj stvari i rješenja protiv kojih je dopuštena posebna žalba. a donose se u 2 forme: u obliku posebnog akta i u vidu zasvjedočavanja sadržaja u sudskom zapisniku.ako postoji spor povodom zahtjeva nasljednika koji su živjeli u istom domaćinstvu sa ostaviocem da se iz zaostavštine izdvoji dio koji odgovara vrijednosti njihovog doprinosa povećanju ostaviočeve imovine. jer po pravilu dejstvo nastupa pravosnažnošću odluke.

Međutim. drugostepeni sud može iz važnih razloga odlučiti i o neblagovremenoj žalbi ako se time ne vrijeđaju prava ostalih učesnika postupka. ali sa vrlo značajnim izuzecima. Od vanparničnog suda zavisi da li će žalba u konkretnom slučaju imati suspenzivno dejstvo ili ne. Žalba je nedevolutivan ili remonstrativan pravni lijek kad o njenoj osnovanosti odlučuje prvostepeni sud. Žalbu može uložiti svaki učesnik. prvobitno rješenje se može preinačiti ili ukinuti samo ako se time ne vrijeđaju prava drugih učesnika postupka koja se zasnivaju na istom rješenju. Ponavljanje postupka dozvoljeno je samo u situacijama kad se isti cilj nije mogao postići na drugi način.postupak sa jednim učesnikom). PRAVOSNAŽNOST 51. 51. Međutim. može se koristiti rokom onog učesnika prema kome rok najkasnije ističe i to bez obzira da li je taj učesnik u svoje ime već iskoristio pravo na žalbu ili ne. prekluzivan i suspenzivan pravni lijek. Prijedlog za ponavljanje postupka ne može se podnijeti ako je učesniku zakonom priznato pravo da svoj zahtjev realizira u parnici ili postupku pred organom uprave. Žalba je načelno devolutivan. Zato se sudu nalaže da po prijedlogu za ponavljanje postupka prvo postupi kao po neblagovremeno uloženoj žalbi ako za to postoje uslovi. ako pobijano rješenje zadire u njihova prava i interese. Formalna pravosnažnost Formalna pravosnažnost nastupa u trenutku nakon kojeg se odluka ne može pobijati redovnim pravnim lijekom. jer se dejstva odluke ne vežu striktno za pravosnažnost. Irelevantan je momenat njenog nastupanja jer sud može u svako 106 WWW.COM . U literaturi je sporno da li su za formalnu pravosnažnost podobne odluke protiv kojih se žalba može ulagati i po isteku roka. jer sud može da u svakom konkretnom predmetu odluči (kad postoje važni razlozi) da žalba ne odlaže izvršenje. 50. odredba o supsidijarnoj primjeni ZPP omogućava njegovu primjenu. Princip pridružene žalbe. (npr. Pod istim uslovima žalba može biti i neprekluzivan pravni lijek. a sistem vanrednih pravnih lijekova zavisi od vrste vanparničnih stvari. Zakon o vanparničnom postupku ne govori izričito o ovom pravnom lijeku. 50.COM postupka na koji je učesnik upućen.2. Naime.BH-PRAVNICI. U suprotnom će sud dovršiti postupak i donijeti odluku bez obzira na zahtjeve povodom kojih je učesnik upućen na parnicu.BH-PRAVNICI. bitno je imati na umu da u vanparničnom postupku pravosnažnost nema isti značaj kakav ima u parničnom postupku. PRAVNI LIJEKOVI Redovni pravni lijek je žalba. ako se time ne vrijeđaju prava ostalih učesnika. odnosno upravni postupak. sve dok teče rok za bilo kojeg učesnika. Zbog toga prvostepeni sud mora proslijediti žalbu drugostepenom sudu bez obzira da li je žalba podnesena u zakonskom roku od 15 dana ili ne. Dakle. U takvim slučajevima. Pravo žalbe imaju i subjekti koji nisu učestvovali u prvostepenom postupku. Ovakva ovlaštenja sudu su naročito data kad se radi o zaštiti prava maloljetnika ili drugih osoba pod posebnom društvenom zaštitom.WWW.1. Vanredni pravni lijekovi Revizija je dopuštena protiv pravosnažnog drugostepenog rješenja u postupku u kome se odlučuje o stambenim stvarima i naknadi za eksproprisanu nekretninu. Zahtjev za zaštitu zakonitosti. tj.

COM doba ukinuti ili preinačiti odluku. 51. proglašenje nestalog lica umrlim i dokazivanje smrti. zadržavanje u ustanovama za duševne bolesti. te da pravn pitanje o kome je pravosnažno presuđeno vezuje sud u drugom postupku. Vanparnični postupci se mogu grupisati u: 53 statusne vanparnične postupke. a ne suprotstavljeni.BH-PRAVNICI. Zbog toga promjenjene okolnosti koje su nastupile nakon donošenja odluke nisu zahvaćene dejstvom materijalne pravosnažnosti i ne podliježu efektu res iudicata. a u zavisnosti od vrste vanparničnih predmeta.BH-PRAVNICI. 52. Statusni vanparnični postupci To su: lišavanje poslovne sposobnosti. 60 u pravilu su unilateralni (jednostranački). kao i samo lice kome treba oduzeti poslovnu sposobnost ako je u stanju da shvati značenje i pravne posljedice svog prijedloga. duševne zaostalosti. a prijedlogom organ starateljstva. oduzimanje i vraćanje roditeljskog prava. jer su interesi učesnika paralelni. 56 ostale vanparnične postupke. Materijalna pravosnažnost Materijalna pravosnažnost sastoji se u tome da se o istom predmetu o kome je odlučeno više ne može pokretati postupak niti donositi druga odluka. POJEDINI VANPARNIČNI POSTUPCI Postoji veliki broj vanparničnih postupaka u kojima se primjena općih pravila proširuje ili modificira. Poslovna sposobnost se oduzima ili ograničava punoljetnom licu koje je nesposobno da se samo brine o svojim pravima i interesima zbog duševne bolesti. rasipništva ili nekog drugog uzroka.2. 61 posebno značajno mjesto u ovim postupcima pripada organu starateljstva. te davanje dozvole za stupanje u brak. Odluka se zasniva na činjeničnom stanju koje postoji u vrijeme njenog donošenja.COM . Oduzimanje i vraćanje poslovne sposobnosti. Postupak oblikuje sud po načelu sudskog upravljanja postupkom. srodnici lica kome se oduzima poslovna sposobnost. produženje roditeljskog prava.2. 62 odluke u ovim postupcima u pravilu imaju konstitutivni karakter: njima se mijenja postojeća pravna situacija. Dejstvo materijalne pravosnažnosti vezano je za identičnost činjeničnog i pravnog osnova. Postupak mogu pokrenuti: sud po službenoj dužnosti. Statusni vanparnični postupci imaju nekoliko zajedničkih karakteristika: 59 predmet je uređivanje statusnih odnosa. 55 imovinske vanparnične postupke. Odluka se donosi na osnovu 107 WWW. a procesnu građu prikuplja po načelu inkvizitornosti. POSEBNI POSTUPCI 52. bez obzira na više učesnika. 54 ostavinski postupak.WWW.

Ako se ni po isteku 1 godine ne izmijene okolnosti. a starije je od 60 godina. a rješenje o odlaganju rješenja sud može i opozvati. lice kome se oduzima poslovna sposobnost. Žalba u načelu nema suspenzivno dejstvo. Postupak je vrlo hitan i mora se okončati u roku od 7 dana. Kad je potrebno da se u svrhu davanja nalaza i stručnog mišljenja ljekara lice smjesti u zdravstvenu ustanovu. potrebno je da najmanje 2 ljekara odgovarajuće specijalnosti daju svoj nalaz i stručno mišljenje o sposobnosti za rasuđivanje lica prema kome se postupak vodi.WWW.COM rasprave na koju se pozivaju: organ starateljstva. Radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja. Kad ustanova primi na liječenje neko lice bez njegove saglasnosti ili bez odluke suda. sud može rješenjem odrediti takav smještaj. uvijek kad na bilo koji način sazna da postoje okolnosti usljed kojih se određena osoba treba smjestiti i zadržati u psihijatrijskoj zdravstvenoj ustanovi. O duševnom stanju lica nalaz daju najmanje 2 vještaka. ali najduže 3 mjeseca. Pravosnažno rješenje o oduzimanju. dužna je da to u roku od 24 sata prijavi sudu na čijem području se nalazi. koju mogu podnijeti lice prema kome se vodi postupak. Kad prestanu razlozi zbog kojih je poslovna sposobnost oduzeta. ili okolnosti pod 108 WWW. kao i organu starateljstva. Za proglašenje nestale osobe umrlom i za dokazivanje smrti nadležan je sud na čijem području je ta osoba imala zadnje prebivalište odnosno boravište.BH-PRAVNICI. te organ starateljstva.COM .BH-PRAVNICI. Ovakvu odluku sud donosi na prijedlog zdravstvene organizacije. Protiv ovakvog rješenja dozvoljena je posebna žalba. U rješenju kojim se osoba djelimično lišava poslovne sposobnosti. odnosno vraćanju poslovne sposobnosti dostavlja se matičaru i organu koji vodi zemljišne ili druge javne knjige radi upisa. sud je ovlašten i da naknadno izmijeni odluku u zavisnosti od promjene okolnosti pod kojima je odluka donesena. a sud u postupku utvrđuje i druge okolnosti relevantne za odlučivanje. Protiv rješenja o zadržavanju odnosno puštanju iz zdravstvene ustanove žalbu mogu izjaviti: zdravstvena ustanova. Sud je dužan da najkasnije u roku od 3 dana od prijema prijave donese odluku o zadržavanju ili otpuštanju lica. zadržana osoba. Postupak pokreće sud po službenoj dužnosti. Rok za žalbu je 3 dana. sud će odlukom produžiti zadržavanje. Sud može odgoditi donošenje rješenja ako se osnovano može očekivati da će se osoba prema kojoj se vodi postupak uzdržati od upotrebe alkohola ili opojnih sredstava ili ako se osoba podvrgne liječenju u određenoj zdravstvenoj ustanovi. sud će po službenoj dužnosti ili na prijedlog ovlaštenih lica provesti postupak i zavisno od rezultata donijeti novo rješenje. ili se zdravstveno stanje zadržanog ne poboljša u potrebnoj mjeri. Rok je 8 dana od prijema rješenja. ali je sud dužan da žalbu odmah dostavi drugostepenom organu koji je obavezan da donese odluku u rok od 3 dana od dana prijema žalbe. U zavisnosti od utvrđenog činjeničnog stanja. Proglašavanje nestalih lica umrlim i dokazivanje smrti. njegov staralac odnosno privremeni zastupnik i predlagač. Zadržavanje duševno bolesnih osoba u zdravstvenoj ustanovi. Ovaj postupak sud obično pokreće na osnovu obavještenja od strane zdravstvene ustanove. sud može osobu u potpunosti ili djelimično lišiti poslovne sposobnosti. osim ako sud iz opravdanih razloga ne odluči drugačije. Za umrlo može biti proglašeno lice: c) O čijem životu za zadnjih 5 godina nema nikakvih vijesti. Troškove postupka snosi predlagač. njegov staratelj ili privremeni zastupnik. Zdravstvena organizacija sudu povremeno dostavlja izvještaj o zdravstvenom stanju zadržanog lica. pored uzimanja iskaza od navedenih lica. Žalba je odlaže izvršenje. sud će navesti vrstu poslova koju ta osoba može obavljati samostalno. njen staratelj odnosno privremeni zastupnik. Drugostepeni sud po žalbi rješava u roku od 3 dana. Međutim. Odlaganje može trajati od 6 do 12 mjeseci.

okončava se u roku od 15 dana. Dozvola za zaključivanje braka. roditelji i organ starateljstva.COM . po isteku 3 mjeseca od objavljivanja oglasa sud zakazuje raspravu na koju poziva predlagač8. kojeg određuje sud ili organ starateljstva. Sud donosi odluku na osnovu rasprave. Pomenuto rješenje sud može ukinuti ili preinačiti. Postupak se pokreće na prijedlog roditelja. po moguć13.BH-PRAVNICI. požaru. e u roku od 3 mjeseca od objavljivanja u službenim novinama odluč5. e) Koje je nestalo u toku rata. Relevantne činjenice sud utvrđuje na raspravi. nestalom određuje staraoca ili poziva organ starateljstva da to uč2. Izdaje oglas sa javnim pozivom na ustupanje informacija o nestaloj osobi. a. kad prestanu razlozi zbog kojih je roditeljsko pravo produženo.COM kojima je nestalo čine vjerovatnim da više nije u životu. Postupak se pokreće na prijedlog ovlaštenih učesnika: roditelja odnosno usvojitelja i organa starateljstva. Rješenje će se ukinuti ako sud na bilo koji način sazna da je nestala osoba živa. staraoca nestalog i izvodi dokaze radi utvrđivanja relevantnih č9. e rješenje (odbiti ili prihvatiti prijedlog za proglašavanje nestale osobe umrlom) 12. Cilj produženja roditeljskog prava je zaštita djeteta koje zbog tjelesnih ili duševnih mana nije u stanju da se samo stara o sebi. d) Koje je nestalo u brodolomu. Prva činjenica utvrđuje se saslušanjem 109 WWW. a 6 mjeseci od dana prestanka opasnosti o njemu nema vijesti. U rješenju o proglašenju nestale osobe umrlom navodi se dan. Postupak se pokreće po prijedlogu koji mogu podnijeti javni tužilac i lice koje za to ima neposredni pravni interes. sa jednim izuzetkom: neće uticati na novi brak koji je zaključio bračni drug nestalog po pravosnažnosti rješenja o proglašenju nestalog lica umrlim. Pri donošenju rješenja o oduzimanju i vraćanju roditeljskog prava sud uzima u obzir i želje maloljetnika koji je sposoban da ih izrazi. injenica na osnovu kojih ć10. zemljotresu ili nekoj drugoj neposrednoj smrtnoj opasnosti. 3. u vezi sa ratnim događanjima. uz upozorenje da ć4. nosti i sat koji se smatra kao vrijeme smrti nestalog. Ako utvrdi da su ispunjene osnovne pretpostavke. Postupak je hitan. ini. Do prestanka produženog roditeljskog prava dolazi na prijedlog učesnika. U postupku se shodno primjenjuju propisi o oduzimanju i vraćanju poslovne sposobnosti. usvojitelja ili organa starateljstva. 6. Ako se taj dan ne može pouzdano utvrditi. Ukidanje rješenja za posljedicu ima vraćanje svih statusnih prava licu koje je bilo proglašeno umrlim. saobraćajnom udesu. e donijeti odgovarajuć11. Sud po prijedlogu postupa na slijedeći način: 1. Lice nad kojim se produžava roditeljsko pravo zastupa poseban staralac. Organ starateljstva obavezno učestvuje u postupku. smatra se da je smrt nastupila prvog dana nakon isteka propisanih rokova.WWW. Oduzimanje i vraćanje roditeljskog prava. Postupak se pokreće po prijedlogu osobe na čijoj strani postoji otklonjiva bračna smetnja. iti o prijedlogu. Ako ne dođe do relevantnih informacija na ovaj nač7. a svu procesnu građu prikuplja po službenoj dužnosti. Na ročište se obavezno pozivaju dijete. a preinačiće se ako se sazna da je nestalo lice umrlo u vrijeme različito od onoga navedenog u rješenju. Radi se o hitnom postupku koji mora biti okončan najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja prijedloga. Produženje i prestanak roditeljskog prava. in. Za davanje dozvole relevantne su 2 činjenice: slobodna volja maloljetnika za zaključenje braka i psihofizička zrelost za vršenje prava i dužnosti u braku. a o čijem životu nije bilo nikakvih vijesti godinu dana od dana prestanka neprijateljstava.BH-PRAVNICI. po službenoj dužnosti ili na prijedlog. Roditeljsko pravo se oduzima kad ga roditelji zloupotrijebe ili grubo zanemare vršenje svojih dužnosti.

čitanja testamenta i sastavljanja zapisnika. roditeljima odnosno starateljima predlagača i nadležnom organu starateljstva.COM . koja imovina čini njegovu zaostavštinu i koja prava iz zaostavštine pripadaju nasljednicima. Rješenje kojim se dozvoljava zaključenje braka dostavlja se predlagaču. Postupak sa testamentom. legatarima i drugim licima. štedne knjižice i druge važne isprave se predaju na čuvanje sudu na čijem području se imovina nalazi. koje su u funkciji pripremanja ročišta za raspravu obuhvataju: 3. Raspravljanje zaostavštine (ostavinski postupak). a ni jedno od lica pozvanih na naslijeđe ne traži da se provede rasprava.a nema zakonskog zastupnika. koje se sastoji od otvaranja.BH-PRAVNICI. Prethodne radnje. Mjere obezbjeđenja zaostavštine preduzimaju se: 68 kad ni jedan od pozvanih nasljednika nije sposoban da upravlja imovinom. kad su nasljednici lica pod posebnom zakonskom zaštitom i kad zaostavštinu treba predati DPZ ili njenim organima. Na proglašeni testament stavlja se potvrda o proglašenju. 7. Postupak se pokreće po načelu oficijelnosti. Ostavinska rasprava se odvija na ročištu na koje sud poziva sva zainteresirana lica. U ovakvim slučajevima nadležni općinski organ uprave predaje cijelu imovinu ili njen dio pouzdanom licu na čuvanje.BH-PRAVNICI. Učesnici u postupku su nasljednici. Po vlastitoj odluci suda popis i procjena se vrši kad se ne zna za nasljednike ili njihovo boravište.COM maloljetnika bez prisustva ostalih učesnika u postupku. Gotovina. O tome se odmah obavještava ostavinski sud koji može preduzeto obezbjeđenje ukinuti ili izmijeniti. Privremeni staratelj zaostavštine se postavlja od strane ostavinskog suda kad je to potrebno u cilju obezbjeđenja zaostavštine. Testament umrlog se sudu dostavlja zajedno sa smrtovnicom. Za raspravljanje je mjesno nadležan općinski sud na čijem području je ostavilac imao prebivalište odnosno boravište u vrijeme smrti. vrši ostavinski sud ili sud kod kojeg se testament zatekne na čuvanju. Sastavljanje smrtovnice vrši matičar koji upisuje smrt u matičnu knjigu i smrtovnicu u roku od 15 dana po izvršenom upisu dostavlja ostavinskom sudu. nadležan je ostavinski sud na čijem području se nalazi zaostavština ili njen pretežni dio. 4. Odluka se ne donosi 110 WWW. Popis i procjenu imovine sud preduzima po vlastitoj odluci ili na prijedlog nasljednika. a u pogledu prikupljanja procesne građe važi načelo inkvizitornosti: sud nije vezan činjenicama i dokazima koje podnose učesnici. Rješenje kojim se prijedlog odbija dostavlja se samo predlagaču. bez obzira da li je pravno valjan ili ne i bez obzira da li je podnesen jedan ili više testamenata. legatari i druga lica koja ostvaruju neko pravo iz zaostavštine. 70 ako neke druge okolnosti nalažu posebnu opreznost. Žalbu protiv rješenja mogu izjaviti sve osobe kojima je rješenje dostavljeno. Popis i procjenu vrši nadležni općinski organ uprave. Slučajevi u kojima se zaostavština ne raspravlja su: (1) ako umrli nije ostavio imovinu i (2) ako je ostavio samo pokretnu imovinu.WWW. Sud je dužan da proglasi svaki testament koji mu je dostavljen. a druga na osnovu mišljenja odgovarajuće zdravstvene organizacije. a koji nakon proglašenja dostavlja zapisnik ostavinskom sudu. U ovom postupku se utvrđuje ko su nasljednici umrlog. 5. njegovom budućem bračnom drugu. Ako on u vrijeme smrti nije imao prebivalište odnosno boravište u FBiH. Postupak se odvija po načelu sudskog upravljanja postupkom. Proglašenje testamenta. 69 ako su nasljednici nepoznati ili odsutni.

Ako upućeni tako ne postupi. Ako je za raspravljanje zaostavštine nadležan inostrani organ.COM samo na osnovu rasprave. već zainteresirano lice može samo pokrenuti parnicu. ako je boravište nasljednika nepoznato ili se nalaze u inostranstvu a nemaju punomoćnike. Sud prekida postupak i upućuje stranke na parnicu ako su sporne činjenice. Ostavinski postupak se okončava rješenjem o nasljeđivanju. one ne mogu dovesti do ponovnog pokretanja ostavinskog postupka. f) Od kojih zavisi osnovanost isključg) enja nužnih nasljednika ili osnovanost razloga nedostojnosti za nasljeđivanje. ko su nasljednici i koja prava pripadaju pojedinim nasljednicima. ili ako postoji zahtjev potomaka ili usvojenika koji su živjeli sa ostaviocem da se iz zaostavštine izdvoji njihov doprinos povećanju imovine ostavioca. sud na čijem području je ostavilac umro izdaje oglas kojim poziva sva lica u državi koja imaju zahtjeve prema zaostavštini kao nasljednici. posebno valjanost ili sadržaj testamenta ili odnos nasljednika i ostavioca na osnovu kojeg se nasljeđuje po zakonu. ali neće prekidati ostavinsku raspravu ako među učesnicima postoji spor o pravu na legat ili drugom pravu iz zaostavštine. a koji će je proslijediti ostavinskom sudu. ili dati nekom drugom sudu na zapisnik. raspravljanje zaostavštine će se raspraviti i okončati bez obzira na zahtjeve zbog kojih je učesnik upućen na postupak. O pravima uredno pozvanih lica koja nisu došla na ročište sud će odlučiti prema podacima kojima raspolaže. dostaviti ostavinskom sudu u vidu podneska. Njime se utvrđuje koja imovina čini zaostavštinu. Ta izjava je neopoziva.BH-PRAVNICI. već dovode do upućivanja na parnicu. Nasljednici daju izjavu kojom se prihvataju ili odriču nasljedstva. naknadne zahtjeve za ostvarivanje nasljednog prava od strane lica koja nisu učestvovala u ostavinskom postupku. odnosno upravni postupak. pravosnažnost odluke ostavinskog suda ne sprečava da se povodom tog zahtjeva pokrene parnica. d) Od kojih zavisi veliče) ina nasljednog dijela. Ako se nakon pravosnažnosti rješenja o nasljeđivanju pojave nove činjenice relevantne za raspravljanje zaostavštine. već na osnovu cjelokupne procesne građe koju je sud prikupio. a predstavlja samostalan pravni osnov za upis prava stečenim nasljeđivanjem u zemljišne knjige.COM . Sud će uputiti učesnike na parnicu bez obzira da li je spor činjeničnog ili pravnog karaktera ako postoji spor o tome da li neka imovina ulazi u zaostavštinu. a naročito: a) Od kojih zavisi pravo na naslijeđe.WWW. u vanparničnom postupku neće imati taj učinak. 111 WWW. naknadno pronađeni testament. b) Od kojih zavisi osnovanost zahtjeva najbližih srodnika da se iz zaostavštine izdvoje predmeti domaćc) instva koji služe za zadovoljenje svakodnevnih potreba. Ovo se odnosi na: naknadno pronađenu imovinu. Rješenje je deklaratornog karaktera. Ako se ne zna da li je umrli imao nasljednike. Međutim.BH-PRAVNICI. Zbog toga se (osim zainteresiranim licima – učesnicima u postupku) dostavlja i organima nadležnim za vođenje zemljišnih knjiga. a može se dati na raspravi. h) Da li se neko lice odreklo naslijeđa Sud će uputiti na parnicu. Sadržaj rješenja propisan je zakonom. Rješenjem o prekidu postupka i upućivanju na parnicu određuje se i rok u kome učesnik treba pokrenuti parnicu. Bitno je naglasiti i da razlozi koji u parničnom postupku dovode do ponavljanja postupka. sud će oglasom u Službenim novinama FBiH pozvati potencijalne nasljednike da se u roku od 1 godine jave sudu. Na parnicu sud upućuje onog učesnika čije pravo smatra manje vjerovatnim.

a svi nasljednici koji se nalaze u FBiH predlože da raspravu provede sud u FBiH. Pravosnažnost rješenja ne sprečava učesnike da u parnici ili drugom postupku ostvaruju svoja prava u odnosu na stvar o čijem je upravljanju i korištenju odlučeno. a učesnici se mogu i sporazumjeti povodom predmeta odlučivanja. Rok za javljanje ne može biti kraći od 30 dana niti duži od 6 mjeseci. Ta odluka će biti izvršena iz zadržane zaostavštine. sve dok organ vlasti inostrane države ne donese pravosnažnu odluku. U ove postupke spadaju: uređenje upravljanja i korištenja zajedničke stvari. po isteku roka zaostavštinu će raspraviti sud u FBiH. a ako se nalazi na područjima više sudova. jer će se u suprotnom pokretna zaostavština predati inostranom organu.COM legatari ili povjerioci da te zahtjeve istaknu.COM . Određivanje naknade za eksproprisane nekretnine kao imovinski vanparnič52. Ako nadležni organ uprave predmet ne dostavi sudu u roku od 2 mjeseca nakon nastupa pravosnažnosti rješenja o eksproprijaciji. a eventualni ostatak će se predati inostranom organu. sud će zadržati zaostavštinu ili njen dio potreban za pokriće istaknutog zahtjeva. ni postupak Postupak se pokreće po službenoj dužnosti ili po prijedlogu učesnika.4. Ako se takav sporazum postigne. Primjerak oglasa dostavlja se i diplomatskom ili konzularnom predstavništvu odnosne strane države u našoj zemlji. Ako se neko od pozvanih lica javi. Povlačenjem predmeta dolazi do okončanja postupka. sukorisnika i drugih suposjednika među kojima ne postoji saglasnost u pogledu načina upravljanja i korištenja zajedničkih stvari. U suprotnom. postupak se može pokrenuti prijedlogom ovlaštenika naknade za eksproprisanu nekretninu. sud će uputiti predlagača da u roku od 15 dana pokrene parnicu ili postupak pred upravnim 112 WWW. Prijedlog se podnosi sudu na čijem području se stvar nalazi. 52. Drugi imovinskopravni vanparnič52. prijedlog se može podnijeti svakom od njih.6.WWW. Najvažnija faza postupka je ročište. Ako se među učesnicima pojavi spor u pravu na stvar povodom koje se postupak vodi. 52. ili je sporan obim prava. Troškove postupka snosi korisnik eksproprijacije.5. Ovaj postupak se koristi za uređenje odnosa suvlasnika. on se unosi u zapisnik kao sudsko poravnanje. ni postupci Sadržaj pravozaštitne funkcije u ovim postupcima se po pravilu sastoji u ostvarenju određenog subjektivnog prava. Sud može odluku zasnovati i na sporazumu korisnika eksproprijacije i ranijeg vlasnika postignutom tokom postupka.7. Ako je za raspravljanje nadležan inostrani organ. Dakle. U slučaju da niko od nasljednika ne istakne prigovor.BH-PRAVNICI. sud će donijeti odluku kojom uređuje način upravljanja i korištenja zajedničke stvari. Postupak se uvijek pokreće prijedlogom koji može podnijeti bilo koji od suposjednika. u ovim postupcima široko se primjenjuje načelo dispozitivnosti. Upravljanje i korištenje zajedničkim stvarima. osim troškova koji su izazvani neopravdanim postupkom ranijeg vlasnika. Postupak se uvijek pokreće po prijedlogu kojim učesnik određuje i predmet odlučivanja.BH-PRAVNICI. na kome sud nastoji izdejstvovati sporazum između zajedničara. sud će na isti način kao u prethodnom slučaju pozvati sve nasljednike i legatare u inostranstvu da u roku od 6 mjeseci istaknu prigovor nenadležnosti suda u FBiH. podjela zajedničke stvari ili imovine i uređenje međa. Po službenoj dužnosti sud pokreće postupak nakon što mu nadležni organ uprave dostavi predmet u kome se korisnik eksproprijacije i raniji vlasnik nisu mogli sporazumjeti o naknadi za eksproprisanu vrijednost. Postupak je hitan i mora se okončati u roku od 30 dana od dana pokretanja. O naknadi se odlučuje rješenjem suda nakon održanog ročišta. a oglas se objavljuje u Službenim novinama FBiH i na oglasnoj tabli suda.

kao i drugim licima koji na predmetu podjele imaju neko stvarno pravo. zavještalac ga čita i daje izjavu da je njegova volja u 113 WWW. nadležan je svaki od njih. (ako prelazi. Sud sastavlja ispravu u vanparničnom postupku u slučajevima kad je za nastanak ili punovažnost pravnog posla potrebno da on bude zaključen u formi javne isprave. 8. smatra se da je povukao prijedlog. 9. Postupak se može okončati poravnanjem ili sudskim rješenjem. a stranke se ne slažu da se međa bez obzira na vrijednost spora uredi po jačem pravu. Izjavu zavještaoca sud unosi vjerno u zapisnik.COM organom. Način uređenja međa može biti: 7. ali prijedlogom moraju biti obuhvaćeni svi suvlasnici (potpuna stvarna legitimacija). riješiće se po pravičnosti. Sud prije sastavljanja isprave utvrđuje identitet učesnika. Ostali vanparnič52. podatke o fizičkim dijelovima stvari i pravima koja su pripadala pojedinom suvlasniku. Postupak se pokreće prijedlogom koji može podnijeti svaki od vlasnika odnosno korisnika susjednih zemljišta. Nakon sastavljanja testamenta.8.9. Ako to predlagač ne uradi. uslove i način podjele. tako što će se sporna međašnja površina podijeliti. Ako spor nije moguće riješiti na osnovu posljednjeg mirnog posjeda. Podnosi se sudu na čijem području se stvar ili nekretnina nalaze. kao i postojanje slobodne volje za zaključenje pravnog posla. Ako se nalaze na području više sudova. Uređenje međa. U suprotnom će se smatrati da je prijedlog povučen. U našem pravu su rijetki primjeri da je za valjanost pravnog posla potrebno da on bude sačinjen u formi javne isprave. sud zakazuje ročište na licu mjesta.BH-PRAVNICI. Pri sastavljanju sudskog testamenta u ulozi svjedoka ne mogu biti potencijalni zakonski nasljednici zavještaoca. U cilju sporazumnog rješenja. vodeći računa u svim okolnostima koje bi mogle uticati na valjanost testamenta. Podjela stvari i nekretnina u suvlasništvu. njihovu pravnu i poslovnu sposobnost. 52. Rješenje sadrži: predmet. U slučaju da se tokom postupka pojavi spor između učesnika u pogledu prava na stvarima koja su predmet diobe sud će prekinuti postupak i uputiti predlagača da pokrene parnicu u roku od 15 dana. po mogućnosti riječima samog zavještaoca. stranke se upućuju na parnicu).COM . Na osnovu posljednjeg mirnog posjeda. Postupak se uvijek pokreće prijedlogom. U rješenju sud opisuje graničnu liniju između zemljišta. Ako predlagač to ne učini. Za nekretnine se navode i ZK podaci. O sastavljanju isprave sačinjava se zapisnik. O podjeli se odlučuje na ročištu. kao i prava i obaveze suvlasnika utvrđene podjelom.WWW. Na njega poziva i vještaka geodetske struke a po potrebi i svjedoke. sud prvo zakazuje ročište u sudu na koje poziva sve učesnike. Nedolazak predlagača nije smetnja ako održavanje ročišta predloži bilo koji od učesnika. U prijedlogu moraju biti sadržani podaci o predmetu podjele i udjelima svakog suvlasnika. ako spor nije moguće riješiti na osnovu jačeg prava. oštećeni ili pomjereni. Na osnovu jačeg prava. Jedan od primjera je sudski testament.BH-PRAVNICI. ni postupci Sastavljanje isprava. a sastavni dio rješenja je i skica. Pod uređenjem međa se podrazumijeva obnavljanje ili ispravljanje međa kada su međašnji znaci uništeni. ako među učesnicima postoji spor čija vrijednost ne prelazi vrijednost spora male vrijednosti u parničnom postupku. kao i drugi odgovarajući dokazi. Ukoliko sporazumno uređenje međa ne uspije. Može ga podnijeti svaki od suvlasnika. smatraće se da je prijedlog povučen.

3. taksene i poštanske marke.BH-PRAVNICI. ali ne i javne isprave. Jedna od isprava za koju je zakonom određeno da se prima na čuvanje u sudu je testament. Poništavati se mogu čekovi i mjenice za čiji poništaj važe posebni postupci. ulaznice. Tok postupka. Sud će obustaviti postupak ako predlagač povuče prijedlog ili u određenom roku ne položi u sudski depozit potrebni novčani iznos za objavljivanje oglasa. Zavještalac potpisuje testament ili na njega stavlja otisak kažiprsta u prisustvu svjedoka. sud nalaže izdavaocu i povjeriocu isprave da se u određenom roku izjasne da li je isprava čije se poništenje traži bila izdata i da li postoje smetnje za sprovođenje postupka.BH-PRAVNICI.COM svemu vjerno unesena. O prijemu isprave na čuvanje se sastavlja zapisnik u koji se unosi način utvrđivanja identiteta podnosioca isprave. O prijedlogu za poništaj isprave organa DPZ odlučuje sud na čijem području se nalazi sjedište izdavaoca. Čije je sudsko poništavanje zabranjeno zakonom. Treba razlikovati ovakvo ovjeravanje sadržaja od ovjeravanja potpisa. niti ispravu preinačiti. Iz razloga javnog povjerenja – novčanice. Sud je dužan da primi na čuvanje ispravu kad je to zakonom određeno ili kad je to potrebno radi obezbjeđenja određenih imovinskih ili drugih prava. Ne mogu se poništavati isprave: 1. srećke lutrije. Dužnik ne smije ispuniti obavezu iz isprave čije se poništenje traži. Dužnik se može osloboditi obaveze samo ako iznos duga uplati na depozit suda. 2. obavezan je da je zadrži i odmah preda sudu kod kojeg se postupak vodi sa naznakom lica koje mu je predalo ispravu.COM . Nakon prijema izjašnjenja. vrsta i naziv primljene isprave. Prijedlog se podnosi sudu na čijem području se nalazi mjesto ispunjenja obaveze. Ovjeravanje potpisa ili ruopisa je potvrđivanje njegove autentičnosti. Ako mu isprava bude podnesena radi ispunjenja obaveze ili ako je do nje došao na drugi način. što sudija potvrđuje na testamentu. kao i upozorenje da će se isprava sudski poništiti ako se u oglasnom roku niko ne javi sudu sa ispravom niti stavi prigovor na njeno poništenje. a ovjeravanje prepisa je potvrđivanje njegove istovjetnosti sa originalom. ako ne postoje podaci na osnovu kojih nadležni organ može izdati duplikat te isprave. 114 WWW. Poništavati se mogu isprave na kojima se zasniva neko materijalno pravo. rukopisa i prepisa.WWW. Ako je testament sastavljen u sudu na čijem području zavještalac nema prebivalište. Oglas između ostalog sadrži bitne podatke o ispravi. Čuvanje isprava. taloni hartija od vrijednosti. sud oglasom objavljuje pokretanje postupka. Ovakva isprava ima svojstvo vjerodostojne. kao i nematerijalno pravo. vozne karte itd. Ovjeravanje sadržaja isprave se po dejstvu izjednačava sa sastavljanjem isprave. Postupak se pokreće na prijedlog ovlaštenika iz isprave ili lica koje ima neki drugi pravni interes da se isprava poništi. Nakon što utvrdi da su ispunjene pretpostavke za pokretanje postupka. Isprave čija je funkcija čisto dokaznog karaktera. obnoviti ili prenijeti na drugo lice od momenta kad mu je dostavljen oglas ili kad je na bilo koji način saznao za pokretanje postupka radi poništaja isprave. ovaj sud je dužan da o tome odmah obavijesti sud na čijem području je prebivalište zavještaoca. Time se ne potvrđuje istinitost sadržaja isprave. ukradena ili uništena odnosno nestala na bilo koji način. Poništenje isprava (amortizacija) se u vanparničnom postupku vrši ako se radi o konstitutivnoj ispravi koja je izgubljena. Sud ovjerava sadržaj isprave kad je to zakonom određeno. Isto će uraditi i kad treće lice podnese sudu ispravu ili pred sudom dokaže postojanje isprave čije se poništenje traži.

WWW. razlog zbog kojeg se deponuje i lice u čiju korist se deponuje. Rješenje o poništenju sadrži podatke o izdavaocu isprave i predlagaču. ovlaštenik i dužnik iz isprave. Ako pozvana lica ne postignu sporazum. sud će pozvati deponenta da preuzme predmet.BH-PRAVNICI. plemeniti metali. dragocjenosti i drugi predmet izrađeni od plemenitog metala. sud će ih uputiti na parnicu. a iz razloga ekonomičnosti može se predati i sudu u mjestu gdje se stvar nalazi. hartije od vrijednosti i druge isprave koje se mogu unovčiti. U sudski depozit mogu se predavati novac. Ako je predmet depozita novac. Protiv rješenja žalbu mogu uložiti izdavalac isprave. Predmet se predaje sudu u mjestu ispunjenja obaveze. Sud je dužan da u depozit primi i druge predmete. Pravosnažno rješenje kojim se isprava poništava zamjenjuje poništenu ispravu dok se ne izda nova. Ako se ne zna kome deponovani predmet treba predati ili ako se ne zna koji od više deponovanih predmeta treba predati kojem licu. kao i bitne sastojke isprave sa naznakom iznosa obaveze ako ona glasi na novac. sud zakazuje ročište i o tome odlučuje na ročištu. sud će rješenjem utvrditi da je predmet postao državna svojina i predaće ga općini na čijem području se nalazi sjedište suda. sud je dužan da isti položi na poseban račun kod ovlaštene banke. Sudski depozit.BH-PRAVNICI. Ako parnica ne bude pokrenuta u ostavljenom roku. u roku od 3 dana od dana prijema. Rješenje se dostavlja svim zainteresiranim licima.COM O poništavanju isprave sud odlučuje na ročištu. 115 WWW. kad je zakonom određeno da dužnik može kod suda položiti stvar koju duguje.COM . Ako deponent ili lice u čiju korist je predmet deponovan ne podignu taj predmet ni u roku od 3 godine od dana prijema sudskog poziva. Drugi predmeti koji se ne mogu čuvati u sudskom depozitu čuvaju se na javnom skladištu ili drugoj firmi koja se bavi čuvanjem stvari. Postupak se pokreće prijedlogom u kome se navodi opis predmeta.

KNJIŽEVNOST I IZVORI IZVRŠNOG PRAVA Prvi cjelovit izvor nastao je donošenjem Zakona o izvršnom postupku iz 1978. po pravilima izvršnog postupka se provodi izvršenje odluka donesenih i u drugim sudskim postupcima. što zavisi od prirode obaveze. normama izvršnog prava određen je i postupak obezbjeđenja. Predmet izvršnog postupka je prinudno ostvarenje prava. 54.BH-PRAVNICI. Osim toga. izvršni postupak poznaje određena načela koja su nepoznata parničnom postupku 58.COM IZVRŠNI POSTUPAK OPĆA UČENJA 53.WWW. a na nekretninama u sudskom izvršnom postupku. U izvršnom postupku se prinudnim putem dovode u sklad faktičko i pravno stanje. ili je njihov značaj znatno manji. forma je strogo u službi pravne sigurnosti. 56. U tom postupku se preduzimaju mjere sa ciljem obezbjeđenja budućeg ostvarivanja prava. kako bi se onemogućila svaka proizvoljnost. 116 WWW.COM . 5. Postupak administrativnog izvršenja je sastavni dio administrativnog postupka i određen je Zakonom o općem upravnom postupku. 59. 4. Nenovčane obaveze se izvršavaju u postupku administrativnog. kao metod konačnog ostvarenja prava. (2) prinudna naplata poreza na pokretnim stvarima vrši se u posebnom administrativnom postupku.BH-PRAVNICI. a posebni propisi o postupku izvršenja i obezbjeđenja obuhvaćeni su i drugim zakonima: Zakonom o parničnom postupku. Izvršni postupak ne slijedi uvijek nakon parničnog. tako i postupku sudskog izvršenja. Od ovog pravila postoji nekoliko izuzetaka: (1) izvršenje radi ispunjenja novčanih obaveza iz primanja po osnovu radnog odnosa se može provesti administrativnim putem uz pristanak dužnika. NOG POSTUPKA O tome postoje 2 mišljenja: prema jednom. a novčane u postupku sudskog izvršenja. To su slučajevi kad se u parničnom postupku donosi utvrđujuća (konstitutivna) presuda ili kad dužnik dobrovoljno izvrši sudsku odluku. Odluke upravnih organa izvršavaju se kako u postupku administrativnog. Dakle. IZVRŠENJE KAO PRAVOSUDNA FUNKCIJA U izvršnom postupku je težište djelatnosti suda u postupanju. zbog niza specifičnosti izvršnog u odnosu na parnični postupak: 3. IZVRŠNO PRAVO I IZVRŠNI POSTUPAK Izvršno pravo čini skup normi kojima se reguliše izvršni postupak. HISTORIJSKI RAZVOJ blabla 55. Niz načela parničnog postupka su nepoznata u izvršnom postupku. Postupanje se izvodi po pravilima strogog legaliteta. izvršni postupak je samostalan postupak. ODNOS IZVRŠNOG POSTUPKA PREMA DRUGIM OBLICIMA IZVRŠENJA Ovdje je značajan odnos sudskog i administrativnog izvršenja. a prema drugom mišljenju. pa i odluka donesenih u upravnom postupku. izvršni postupak je samo nastavak parničnog. Danas je vladajuće ovo drugo mišljenje.godine. ODNOS IZVRŠNOG I PARNIČ57. Pored postupka izvršenja. a ne u presuđivanju. Predmet parničnog postupka je raspravljanje i odlučivanje o sporovima iz građansko-pravnih odnosa. S druge strane.

Načelo ekonomičnosti. Svako postupanje izvan zakonom propisanih okvira bilo bi neovlašteno zadiranje u prava i slobode dužnika. Ako se izvršenje provodi na državnim sredstvima. Načelo sudskog upravljanja postupkom. Izbor predmeta i sredstava izvršenja. Načelo formalnog legaliteta u izvršnom postupku je najjače došlo do izražaja. NAČ61. jer od efikasnosti sprovođenja izvršenja u velikoj mjeri zavisi kvalitet pravne zaštite u cjelini. sud će na prijedlog stranke odgoditi izvršenje. zakonski rokovi za upotrebu pravnih sredstava su kraći nego u izvršnom postupku. stranke svojim radnjama ne mogu neposredno uticati na razvoj postupka itd. Postupak se pokreće na prijedlog povjerioca. Sud izvršenje određuje na predmetima koje je povjerilac predložio. Npr. Načelo socijalnosti ili zaštite dužnika je specifičnost izvršnog postupka. ako je povjerilac naveo više sredstava za izvršenje. Naime. Na taj način se izbjegava izlaganje dužnika plaćanju troškova koje bi izazvalo vođenje posebnih postupaka za svakog od povjerilaca. pa se njihovom prodajom ne bi mogao dobiti iznos koji prelazi troškove izvršenja. istim sredstvima i na istim predmetima. stvari se na prvom ročištu za 117 WWW. Pretpostavke za primjenu prinude. Izjavom o povlačenju prijedloga za izvršenje povjerilac može dovesti do okončanja postupka bez pristanak druge strane. Osnovni zahtjev ovog načela je zaštita dužnika – izvršenje radi ostvarivanja novčanog potraživanja ne može se provesti na stvarima ili pravima koja su neophodna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba dužnika i lica koja je dužan izdržavati. Odredbe o javnoj prodaji su takođe u službi načela zaštite dužnika. Povjerilac u prijedlogu za izvršenje određuje sredstva i predmet izvršenja radi ostvarenja novčanih potraživanja. Zakonom o stečaju itd. Zahtjevi načela ekonomičnosti ugrađeni su u cio postupak. Sud po službenoj dužnosti upravlja postupkom po principu formalnog legaliteta.BH-PRAVNICI. Izvršenje na drugim državnim sredstvima može se odrediti samo ako dužnik nema novčanih sredstava na računu. On pritom može predložiti i više sredstava za izvršenje. Sud po pravilu provodi izvršenje na sredstvima koja je povjerilac predložio. onda će se voditi samo jedan postupka za sve povjerioce. Sud je dužan da predmete uzima u postupak redom kojim ih je primio. tada se iz razloga zaštite dužnika ne bi ni trebalo provoditi izvršenje. Nesvrsishodnost izvršenja. Ovaj zahtjev se ostvaruje ustanovama izuzimanja i ograničenja izvršenja. 60.COM Zakonom o upravnom sporu. Ako su stvari na kojima je predloženo izvršenje neznatne vrijednosti.COM . ili su mu potrebna za vršenje samostalne djelatnosti koja je dužnikov glavni izvor sredstava za život. Osnovna načela Načelo dispozitivnosti.WWW. prvenstveno se određuje na novčanim sredstvima koja se vode na računu kod banke. ELA I PRAVNA PRIRODA IZVRŠNOG POSTUPKA 59.BH-PRAVNICI. U postupku izvršenja sud je dužan da postupa hitno. ako su ispunjeni uslovi za odlaganje izvršenja. Ako više povjerilaca u izvršnom postupku ostvaruje svoja potraživanja prema istom dužniku. Kumulacija. Po službenoj dužnosti izvršni postupak se pokreće samo kad je to izričito određeno posebnim zakonom (npr. sud će izabrati ona sredstva na kojima će se izvršenje provesti najefikasnije i najmanje pogoditi dužnika.1. kao i načini postupanja strogo su određeni zakonom. Međutim. za naplatu troškova krivičnog postupka i novčane kazne). Stranke mogu samo da svojim radnjama utiču na tok postupka.

62. Ova teorija definira izvršno pravo kao skup normi koje određuju kada i pod kojim uslovima će izvršni organ preduzimati procesne radnje koje dovode do usklađivanja pravnog i faktičkog stanja. Načelo pojedinačnog (singularnog) izvršenja. To je moguće tek na drugom ročištu. konstitutivno ili novirajuće dejstvo u izvršnom postupku.1. Ono smatra da i nakon presuđivanja sporna obaveza ostaje ista po svom pravnom i stvarnom osnovu. Pojam izvršnog postupka se prvenstveno određuje kao pravni odnos između povjerioca i dužnika. tj. u kome sudska odluka treba da se realizira. Načelo vremenskog prioriteta.WWW. Ostali učesnici – javni tužilac. Više vjerovnika na istim predmetima namiruju se redoslijedom kojim su stekli pravo da se iz tog predmeta namire. Privatnopravno učenje u tumačenju izvršnog postupka polazi od volje i inicijative stranaka kao ključnog faktora za početak. Postklasična teorija uglavnom se zasniva na postavkama klasične. Izvršni postupak je sistem tzv. tako da ona ima kreativno. Mješovito privatno javnopravno učenje pokušava iznaći kompromis između navedenih suprotstavljenih gledišta. Subjekti izvršnog postupka . tok i okončanje postupka. 60. 8. Redoslijed se određuje prema danu prijema prijedloga za izvršenje u sudu (ako se izvršenje provodi na pokretnim stvarima i potraživanjima). Pravna priroda izvršnog postupka Klasična teorija je posmatrala građanski spor kroz 2 samostalna i međuzavisna stadija: (1) postupak utvrđenja ili konstatacije pravnog zahtjeva. Prema supstancijalnopravnom gledištu. u kome je zadatak suda bio da utvrdi koja stranka je u pravu i (2) stadij izvršenja. Javnopravno učenje polazi od državnog aparata kao glavnog faktora u realizaciji postupka.COM javnu prodaju ne mogu prodati ispod procijenjene vrijednosti. sudskom odlukom se stvara obaveza na izvršenje ili se njome vrši prenos utužene obaveze. a ne imovina dužnika kao ukupnost stvari. a dijeli se na 3 učenja: 6.BH-PRAVNICI.2. Pravilo je da se funkcija izvršenja 118 WWW. 7. Sud i ostali organi izvršnog postupka U svim predmetima izvršenja stvarno su nadležni općinski sudovi. ona ima pretežno deklaratoran karakter.COM . odnosno prema danu upisa založnog prava u zemljišnim knjigama (ako se izvršenje provodi na nekretninama). 59. jer se sudskom odlukom samo konstatuju već postojeća prava i obaveze. Publicističko gledište je dominirajuće u klasičnom učenju. odnosno 2/3 utvrđene vrijednosti (nekretnine). Predmet izvršenja u izvršnom postupku mogu biti samo pojedine stvari ili prava dužnika. 2. za razliku od stečaja koji je sistem općeg ili generalnog izvršenja. ali i tada ne ispod 1/3 utvrđene vrijednosti (pokretne stvari).pojedinačnog (singularnog) izvršenja.BH-PRAVNICI.oni bez kojih se postupak ne može pokrenuti niti voditi. određena treća lica i dr. Ovdje spadaju sud i stranke. SUBJEKTI IZVRŠNOG POSTUPKA Svi učesnici izvršnog postupka mogu se podijeliti na 2 grupe: 1. koji se u osnovi svodi na "pravno gonjenje" putem instrumenata državne prinude.

mjesno je nadležan sud koji vodi javnu knjigu u koju treba izvršiti upis. 60. u postupku učestvuju i određena službena lica. 63. Ako povjerilac u prijedlogu za izvršenje nije naznačio mjesto gdje se stvar nalazi.BH-PRAVNICI. za donošenje rješenja o izvršenju mjesno je nadležan sud na čijem području se nalazi prebivalište (boravište) dužnika. Ako je obaveza upravljena na određenu radnju. učesnik je svako lice koje u postupku izvršenja ili obezbjeđenja ostvaruje neko svoje pravo ili pravni interes. mjesno je nadležan sud na čijem području se stvar nalazi. Prema zakonu. leteće izvršenje. 74 treće lice koje ustaje prigovorom da se određeni predmeti izuzmu od izvršenja. Ovako doneseno rješenje povjerilac može radi provođenja izvršenja podnijeti svakom stvarno nadležnom sudu na čijem području se nalaze stvari dužnika.BH-PRAVNICI. To su tzv. Izvršni postupak u prvom stepenu vodi sudija pojedinac. Opće su: izvršne isprave i klauzule izvršnosti. koji pod kontrolom i po uputstvu sudije preduzimaju pojedine radnje sprovođenja izvršenja. To su po pravilu lica koja položaj povjerioca i dužnika zauzimaju i u materijalno-pravnom odnosu povodom kojeg se traži izvršenje.sudski izvršioci. Tu spadaju: 71 založni povjerilac i nosioci drugih stvarnih prava na predmetu izvršenja.COM .2. trpljenje ili nečinjenje. mjesno je nadležan sud na kome prebivalište ima dužnikov dužnik. PRETPOSTAVKE ZA IZVRŠENJE Procesne pretpostavke za izvršenje se dijele na opće i posebne. Pored sudije pojedinca. a u drugom stepenu vijeće od 3 sudija. Ako dužnik nema prebivalište niti boravište u FBiH. Ako je predmet izvršenja novčano potraživanje dužnika.COM povjerava onim sudovima koji su postupali u prvom stepenu. Kod izvršenja radi zasnivanja. mjesno je nadležan sud na čijem području se stvari nalaze. mjesno je nadležan sud na kome dužnik ima prebivalište odnosno boravište. To je tzv.WWW. legitimacija stranaka i dospjelost potraživanja. 73 dužnikov dužnik. Za izvršenje na nekretninama mjesno je nadležan sud na čijem području se nekretnina nalazi. 61. Opće procesne pretpostavke 119 WWW. Stranke u izvršnom postupku Položaj stranaka u izvršnom postupku imaju lica koja u izvršnoj ispravi imaju položaj povjerioca i dužnika. treće lice prema kojem dužnik ima potraživanje. bez obzira na porijeklo izvršne isprave. mjesno nadležan je sud na čijem području dužnik treba da ispuni svoju obavezu. ukidanja. a nije stranka u postupku. 72 DPZ sa zahtjevom za namirenje potraživanja koja terete prodatu nekretninu. Mjesna nadležnost prvenstveno zavisi od vrste potraživanja koje se ostvaruje izvršenjem. ograničenja ili prenosa prava na nekretnini upisom u zemljišnu knjigu. Za nenovčano potraživanje koje glasi na predaju stvari. Ako je predmet izvršenja pokretna stvar. a u posebne: prijedlog za izvršenje. Sva ostala lica koja pored stranaka učestvuju u izvršnom postupku nazivaju se učesnici. U ostvarivanju novčanih potraživanja mjesna nadležnost se određuje s obzirom na vrstu predmeta na kojima se provodi izvršenje. tj.2.

(4) reciprocitet. Izvršna isprava je podobna za izvršenje ako su u njoj naznačeni povjerilac. Sud će na osnovu izvršne isprave uvijek dozvoliti izvršenje ako je ona podobna za izvršenje i ako su ispunjene ostale pretpostavke. Podobnost izvršne isprave za izvršenje. Da bi bila priznata. odluka mora ispunjavati 4 uslova: (1) da se ne radi o predmetu u isključivoj nadležnosti domaćeg suda. svojstvo vjerodostojne isprave imaju: 78 javne isprave i isprave koje po posebnim propisima imaju značaj javnih isprava. Formalno-pravna podobnost postoji ako su u ispravi naznačeni: (1) povjerilac i dužnik. Vjerodostojne isprave su isprave koje uživaju određeni stepen povjerenja u pravnom prometu.BH-PRAVNICI. te odluke donesene u prekršajnom postupku ako glase na ispunjenje novčane obaveze odnosno povrat stvari. (3) da je odluka pravosnažna i izvršna u zemlji u kojoj je donesena.WWW. u takvom slučaju je dovoljno da dužnik u izvršnom postupku samo podnese prigovor i sud će obustaviti izvršenje. Svojstvo izvršne isprave imaju samo one isprave kojima je to svojstvo zakonom priznato. Izvršne isprave drugih organa su: odluke u upravnom postupku ako glase na novčano potraživanje. vrsta i obim obaveze.COM Izvršna isprava je pravni akt kojim se utvrđuje postojanje potraživanja. dužnik. Izvršne isprave se dijele na domaće i inostrane. U našem pravu je prihvaćen sistem ograničene kontrole stranih odluka čije se priznanje traži. kao i sudska poravnanja. te vjerodostojne isprave kao izvršne isprave. zatim poravnanja iz upravnog postupka. Na osnovu vjerodostojne isprave u parničnom postupku se može tražiti izdavanje platnog naloga. Odluke stranog suda. ne upuštajući se u razmatranje osnovanosti tog prigovora. U tom slučaju povjerilac mora u redovnom postupku izdejstvovati izvršnu odluku. može se prijedlogom zahtijevati protivizvršenje. Kao titulus za izvršenje. To znači da se na osnovu izvršne isprave može ostvariti izvršenje i ako ne postoji potraživanje povodom kojeg je izvršenje pokrenuto. 79 izvodi iz ovjerenih poslovnih knjiga. (2) da je udovoljeno načelu kontradiktornosti. 120 WWW. (2) predmet. kako bi ostvario svoje potraživanje. Domaće se dijele na sudske. Priznate odluke stranog suda izvršavaju se na isti način kao i domaće odluke. moraju prethodno biti priznate. zatim odluke u krivičnom postupku koje se odnose na imovinsko-pravna potraživanja. Prema ZPP. faktura. a ako je izvršenje već sprovedeno. Ako je potraživanje neosnovano. te predmet. da bi stekle svojstvo izvršne isprave. dužnik ima na raspolaganju pravna sredstva kojima može spriječiti sprovođenje izvršenja. vrsta. izvršne isprave drugih organa. kao i poravnanja sklopljena pred arbitražama. Razlikuju se formalno-pravna i materijalno-pravna podobnost. koji ima svojstvo izvršne isprave. Ovdje spadaju i odluke arbitraža. a neće se upuštati u ispitivanje osnovanosti potraživanja koje se prinudno ostvaruje. Zakon uz određene uslove daje i mogućnost da se izvršenje traži neposredno na osnovu vjerodostojne isprave. a samo ona potraživanja koja su utvrđena izvršnom ispravom mogu se ostvarivati prinudnim putem u izvršnom postupku. 81 mjenica i ček itd. 80 privatne isprave na kojima je potpis obveznika ovjeren od nadležnog organa. novčane kazne i troškove postupka. izvršna isprava ima samostalnu procesno-pravnu egzistenciju u odnosu na materijalno-pravni zahtjev (potraživanje). obim i vrijeme ispunjenja obaveze. U sudske izvršne isprave spadaju kondemnatorne odluke iz parničnog i vanparničnog postupka.COM .BH-PRAVNICI. Međutim. Vrste izvršnih isprava. te (3) vrijeme ispunjenja obaveze. Međutim.

odluka ne mora imati klauzulu izvršnosti. a u ulozi dužnika lice koje ima položaj obveznika u istoj ispravi. Da bi poravnanje bilo i izvršno. Ovom klauzulom se zvanično potvrđuje da je izvršna isprava podobna za izvršenje. Ako su izvršnom ispravom utvrđene uslovne ili uzajamne obaveze. Vjerodostojne isprave kojima se priznaje svojstvo izvršnog naslova su podobne za izvršenje kad je dospjelo potraživanje koje se dokazuje tom ispravom. dospjelost postoji u trenutku donošenja presude jer sud može presudom naložiti izvršenje obaveze samo ako je ona dospjela do okončanja glavne rasprave. a zaključkom se rješavaju pitanja upravljanja postupkom. Ulaganjem pravnog lijeka paricioni rok se prekida. Poravnanje sklopljeno pred sudom ili upravnim organom ima svojstvo konačnosti. ovjerenom ispravom ili pravosnažnom sudskom odlukom donesenom u parničnom postupku. odnosno pravosnažnosti. 2) da je protekao rok za dobrovoljno izvršenje dužnikove obaveze (paricioni rok) – po pravilu paricioni rok iznosi 15 dana. 64. odnosno ako je on izvršio svoju obavezu prema dužniku ili je spreman da je izvrši. tj. tj. ODLUKE U IZVRŠNOM POSTUPKU U izvršnom postupku odluke se donose u formi rješenja i zaključka.WWW.BH-PRAVNICI. Posebne pretpostavke za izvršenje Prijedlog za izvršenje. Odluka je izvršna ako ispunjava 2 uslova: 1) da je pravosnažna – odluka postaje pravosnažna u trenutku nastupanja formalne pravosnažnosti. Dospjelost potraživanja. Ako je titulus za izvršenje sudsko poravnanje ili vjerodostojna isprava. U ulozi povjerioca u izvršnom postupku može se pojaviti lice koje ima položaj ovlaštenika u izvršnoj ispravi.COM .BH-PRAVNICI. kad se odluka više ne može pobijati redovnim pravnim lijekom. obaveza dužnika. dospjelost potraživanja se mora posebno dokazati. Dospjelost se dokazuje zapisnikom o poravnanju. Potvrda (klauzula) izvršnosti. Izvršni postupak se pokreće prijedlogom u kome moraju biti naznačeni: povjerilac i dužnik. te sredstva i predmet izvršenja ako se radi o novčanim potraživanjima.COM Materijalno-pravna podobnost zavisi od vrste izvršne isprave. poravnanje ili vjerodostojna isprava. Rješenje o izvršenju 121 WWW. Rješenjem se odlučuje o pravima stranaka i drugih učesnika. 61. Legitimacija stranaka. Potvrdu izvršnosti na odluku povremene (ad hoc) arbitraže stavlja sud koji bi bio prvostepeno nadležan da nije bila ugovorena arbitraža.3. Sud po službenoj dužnosti pazi da li je dospjelo potraživanje radi čijeg se ostvarenja pokreće izvršni postupak. povjerilac iz izvršne isprave je ovlašten da traži izvršenje tek ako je uslov ispunjen. da li je titulus za izvršenje odluka.1. a u č3) ekovnim i mjenič4) nim predmetima 8. Potvrdu izvršnosti na izvršnu ispravu stavlja organ koji je o potraživanju odlučio u prvom stepenu. Ako se prijedlog za izvršenje podnosi sudu koji je donio prvostepenu odluku na osnovu koje se traži izvršenje. drugi uslov je dospjelost potraživanja koje je njime utvrđeno. izvršna ili vjerodostojna isprava kao titulus za izvršenje. Ako je izvršni naslov sudska presuda. 62.

122 WWW. a ta činjenica je nastupila nakon rješenja o izvršenju. ono se dužniku dostavlja prilikom preduzimanja prve izvršne radnje (popis stvari). nastupila zastarjelost ili je povjerilac odgodio ispunjenje za vrijeme koje još nije isteklo. kako bi se onemogućilo da dužnik osujeti izvršenje. sud će rješenjem uputiti dužnika na parnicu ili neki drugi postupak. a rješenje kojim se odbija prijedlog za izvršenje dostavlja se samo povjeriocu. Dakle. Nakon isteka ovih rokova. rješenje mora biti obrazloženo. Naprijed navedeni razlozi za prigovor dužnika nazivaju se opozicionim. Dakle. Ako se prijedlog za izvršenje odbija. nesuspenzivnost i prekluzivnost. a vanredni je ZZZ federalnog. b) Nedostaci u procesnim pretpostavkama za izvršenje (isprava nema svojstvo izvršne isprave. Postoje 2 osnovna oblika prigovora: prigovor dužnika i prigovor trećeg lica. koji u istom roku (8 dana) može podnijeti prigovor na prigovor. prigovor se može podnijeti ako se zasniva na činjenici koja se odnosi na samo potraživanje.COM Rješenjem sud može prijedlog za izvršenje usvojiti odnosno odbiti u potpunosti ili djelimično. g) Nedostaci koji se tičh) u potraživanja – ako se potraživanje ugasilo. odluka u ispravi nije izvršna. Prigovor dužnika. koje može sa ili bez zakazivanja ročišta. treba istaći: a) Nenadležnost suda koji je donio rješenje o izvršenju. predmet dostavlja nadležnom sudu. Prigovor Prigovor je isključivi pravni lijek koji se ulaže protiv rješenja o izvršenju. U slučaju spora o činjeničnim pitanjima. obaveze dužnika i sredstvo i predmet izvršenja. 65. izvršna isprava. dužnik. Opozicioni prigovor i tužba. Žalbom se pobija samo odluka o troškovima izvršenja. sud bez upuštanja u osnovanost prigovora stavlja doneseno rješenje van snage i ako je mjesno nadležan nastavlja postupak kao povodom prigovora protiv platnog naloga. Uloženi prigovor se dostavlja suprotnoj strani – povjeriocu.BH-PRAVNICI. Protiv rješenja o upućivanju na parnicu žalba nije dopuštena. Prigovor dužnika protiv rješenja o izvršenju na osnovu vjerodostojne isprave može se podnijeti u roku od 8 dana. Među razlozima za prigovor koji su primjerice navedeni u Zakonu. U rješenju o izvršenju moraju biti naznačeni povjerilac. istekao rok u kome se po zakonu može predložiti izvršenje). e) Nedostaci u pravnom aktu – ako je odluka na osnovu koje je doneseno rješenje o izvršenju ukinuta.WWW. Ako se rješenjem određuje izvršenje na pokretnim stvarima. Rješenje o izvršenju dostavlja se povjeriocu i dužniku. i) Nedostaci koji se tičj) u predmeta i sredstava izvršenja (egzistencijalni minimum).COM . odnosno kantonalnog tužioca. PRAVNI LIJEKOVI Redovni pravni lijekovi su prigovor i žalba.BH-PRAVNICI. prigovor ne odlaže izvršenje. 63. o prigovoru odlučuje prvostepeni sud. a rok za njegovo podnošenje je 8 dana. c) Nedostaci koji se tičd) u legitimacije stranaka. a u mjeničnim i čekovnim stvarima u roku od 3 dana.1. Ako nije mjesno nadležan. Uloženi prigovor sam po sebi (neovisno od njegove osnovanosti) za posljedicu ima poništaj rješenja o izvršenju i svih radnji koje su mu prethodile. O prigovoru sud odlučuje rješenjem. Bitna obilježja prigovora su remonstrativnost. poništena ili preinačf) ena ili je poravnanje stavljeno van snage.

3. ili je izvršenje na tim predmetima ograničeno. poništena ili preinačena. Vrijeme nastanka okolnosti koje ometaju izvršenje nije relevantno kod opugnacionih prigovora. ako osporava pravo trećem licu. Sud će ukinuti rješenje i obustaviti postupak kad utvrdi: 1. Opugnacioni prigovor i tužba. Postupak po prigovoru.BH-PRAVNICI. onda može ulaganjem tzv. sud će podnosioca prigovora uputiti da u određenom roku pokrene parnicu protiv povjerioca radi proglašenja da je izvršenje na tom predmetu nedopušteno. U tom slučaju su povjerilac i dužnik suparničari na pasivnoj strani. koji se mogu preduzeti odvojeno.COM . Sud dostavlja prigovor povjeriocu sa pozivom da se o njemu izjasni u roku od 8 dana. pošto ovi razlozi po pravilu nastaju tek nakon postanka izvršne isprave. 66. Ako je izvršenik izgubio mogućnost da opugnacione razloge iznese u prigovoru. opugnacionoj tužbi kojom pokreće samostalnu parnicu. da je izvršna isprava pravosnažno ukinuta. Također može zahtijevati da mu se ustupi predmet izvršenja. da je nenadležan. a ako to učini bezuspješno. Prema tome.opozicione tužbe pokrenuti samostalnu parnicu. ili je ukinuta potvrda izvršnosti.COM jer se odnose na materijalnopravno potraživanje povjerioca protiv dužnika. 2. 4. a tiču se njenih svojstava. a njegov suvlasnički dio ne prelazi više od ˝ vrijednosti stvari. OBUSTAVA I ODLAGANJE IZVRŠENJA 64. 86 da se tražilac sasvim odrekao prava na traženje izvršenja ili da nije isteklo vrijeme na koje se odrekao traženja. da ne postoji stvarna legitimacija stranaka. koja se ulaže protiv povjerioca u izvršnom postupku. Svako treće lice koje tvrdi da u pogledu predmeta izvršenja ima takvo pravo koje na tim predmetima sprečava izvršenje. može podnijeti prigovor i tražiti da se izvršenje na tim predmetima proglasi nedopuštenim. Prigovor trećeg lica. on ima mogućnost da ih istakne u tzv.BH-PRAVNICI. bez obzira na postojanje izvršne isprave i postojanje potraživanja. da je izvršenje predloženo na predmetima koji su izuzeti od izvršenja. 85 da nije nastupila pravna sukcesija. Bitno je istaći neovisnost opozicionog prigovora od opozicione tužbe. Sud će obustaviti izvršenje i zbog nedostataka koji se tiču izvršnog potraživanja. Opugnacioni razlozi su npr: 84 da nisu nastupile činjenice od kojih zavisi dospjelost ili izvršnog zahtjeva. Treće lice ne može zahtijevati da se izvršenje proglasi nedopuštenim ako je on suvlasnik na pokretnoj stvari koja je predmet izvršenja. Izlučnom tužbom može biti obuhvaćen i dužnik. Prigovor se može podnijeti do okončanja izvršnog postupka.izlučne tužbe. opozicioni prigovor će izvršenik uložiti protiv rješenja o izvršenju. Obustava izvršenja Razlozi za obustavu su prvenstveno nedostaci koji se tiču procesnih pretpostavki. Opugnacioni razlozi za ulaganje prigovora su oni koji se odnose na dopustivost donošenja rješenja o izvršenju. Upućivanje trećeg lica na parnicu dovodi do podizanja tzv. kad po prigovoru 123 WWW. on ima pravo biti namiren iz iznose dobijenog prodajom prije vjerovnika i prije naknade troškova izvršnog postupka. Međutim. Ako se povjerilac ne izjasni o prigovoru ili se usprotivi prigovoru.1.WWW. s tim da položi iznos koji odgovara vrijednosti dužnikovog dijela u toj stvari. Bitno je istaći da su opozicioni razlozi nastali nakon donošenja izvršnog naslova i to onda kad se izvršenik u prethodnom sudskom postupku više nije mogao na njih pozivati usljed zabrane beneficium novorum.

a dužnik se protivi odlaganju. 88 ako je povjerilac u prijedlogu za izvršenje tražio samo mjere obezbjeđenja kao što su popis i procjena pokretnih stvari. Izlučna tužba je tužba trećeg lica radi izlučenja od izvršnog postupka (tj. Na prijedlog dužnika do odlaganja izvršenja može doći iz svih razloga iz kojih bi provođenje izvršenja bilo spriječeno ako dužnik upotrebom pravnih sredstava uspije dokazati njihovo postojanje. koje za direktnu posljedicu ima obustavu postupka. Povjerilac može svojim aktivnim ili pasivnim držanjem izazvati obustavu izvršenja.COM dužnika utvrdi da se to potraživanje ugasilo na osnovu određenih činjenica ili postoje drugi nedostaci koji sprečavaju ostvarenje potraživanja prinudnim putem. 124 WWW. sud će obustaviti izvršenje.COM . dužnika. a izvršenik ih drži sine causa. Povlačenje prijedloga nema štetnih posljedica za povjerioca. Odlaganje izvršenja Pojam. a povjerilac svoju obavezu nije ispunio. 64. tj. prijedlog povjerioca će biti odbijen. e) ako dužnik zahtijeva da se otklone nepravilnosti učf) injene pri provođenju izvršenja.BH-PRAVNICI. Odlaganje izvršenja je vrsta zastoja u izvršnom postupku. Npr: 87 ako povjerilac ne predujmi troškove u roku koji mu se odredi. a izvršenje još nije počelo. Sud odlučuje o odlaganju na osnovu prijedloga učesnika u izvršnom postupku. Zbog toga je u slučaju vjerovatnoće postojanja takvih razloga.2. svrsishodno odložiti izvršenje dok se ne utvrdi da li takve okolnosti postoje ili ne: ako postoje. Sud i u drugim slučajevima može odložiti izvršenje ako za to postoje opravdani razlozi. d) ako se radi o uzajamnoj obavezi. postupak će biti obustavljen. b) ako je protiv odluke na osnovu koje je određeno izvršenje izjavljen vanredni pravni lijek ili je podnesena tužba za poništaj arbitražne presude. sud će o tome obavijestiti povjerioca. odnosno trećeg ročišta za prodaju nekretnina.obustave izvršenja) na predmetima koji nisu vlasništvo izvršenika. na prijedlog povjerioca.WWW.BH-PRAVNICI. postoji više situacija u izvršnom postupku gdje se na osnovu pasivnog držanja povjerioca prezumira da on ne želi nastavak postupka i postupak se obustavlja. Ako odlaganje predlaže povjerilac. Obustava kao posljedica izlučne tužbe trećeg lica. Razlozi za odlaganje izvršenja na prijedlog dužnika su primjerice navedeni u Zakonu. Ako povjerilac ne predloži da se popis ponovo sprovede. Ako je izvršenje već počelo. c) ako je dužnik podnio prijedlog za ukidanje potvrde izvršnosti. zabrana potraživanja i sl. 89 ako pri popisu pokretnih stvari nisu pronađene stvari na kojima se može sprovesti izvršenje. trećeg lica ili javnog tužioca. 90 ako povjerilac ne predloži održavanje drugog ročišta za prodaju pokretnih stvari. Pod aktivnim držanjem ovdje se misli na povlačenje prijedloga za izvršenje. Do odlaganja po pravilu dovode isti razlozi koji dovode do obustave postupka ako se njihovo postojanje utvrdi kao evidentno. a ako ne nastaviće se sa sigurnijim izgledima za uspješno okončanje. a u roku od dalja 3 mjeseca ne zatraži izvršenje. Obustava kao posljedica dispozitivnih radnji povjerioca. To su: a) ako je dužnik protiv rješenja o izvršenju podnio prigovor ili tužbu. sud je dužan da odloži izvršenje. Kad je u pitanju pasivno držanje povjerioca. koji može podnijeti novi prijedlog za izvršenje.

Subjektivni rok za podnošenje prijedloga je 3 mjeseca. ako je rješenje o izvršenju pravosnažno ukinuto ili preinačeno.2. ako je izvršna isprava pravosnažno ukinuta. a objektivni 1 godina. Sud po okolnostima slučaja određuje vrijeme na koje se odlaže izvršenje. Javni tužilac je ovlašten zahtijevati odlaganje izvršenja odluke ako utvrdi da postoji osnov za ulaganje ZZZ protiv te odluke. sud može odluku o odlaganju usloviti polaganjem jemstva. namještaj. 3. Rokovi su prekluzivni i njihovim istekom dužniku preostaje mogućnost da podnese tužbu iz osnova neosnovanog bogaćenja. PROTIVIZVRŠENJE Protivizvršenje je ustanova kojom se otklanjaju posljedice izvršenja na osnovu izvršne isprave. Izvršenje radi naplate novčanog potraživanja Predmet izvršenja je imovina dužnika. stvari za domaćinstvo (suđe. ako je proglašeno nedopuštenim izvršenje koje je sprovedeno na novčanim potraživanjima koja se vode na računu kod banke (ZPP). na nekretninama. 125 WWW. Izvršenje radi novčanih potraživanja se dalje dijeli na nekoliko vrsta: izvršenje na pokretnim stvarima. 68. ako su dužniku i njegovoj porodici neophodni s obzirom na uslove okoline. Opća razmatranja Razlikuju se 2 vrste izvršenja: izvršenje radi ostvarenja novčanih i radi ostvarenja nenovčanih potraživanja. 4. na javnim sredstvima. Prijedlogom za protivizvršenje dužnik zahtijeva da mu povjerilac vrati ono što je dobio izvršenjem. ono što je povjerilac stekao na osnovu takvog izvršenja stečeno je bez osnova. 2.COM Na prijedlog trećeg lica sud će odgoditi izvršenje ako nađe da bi to lice pretrpilo znatniju štetu. a potraživanje koje ta isprava sadrži se već ugasilo ili je odluka iz te isprave pravosnažno ukinuta ili preinačena. obuća i sl). na novčanim potraživanjima. poništena ili stavljena van snage.WWW. ako je dužnik u toku izvršenja izmirio svoju obavezu – tada je povjerilac 2 puta naplatio isto potraživanje. Posljedice odlaganja. Dakle. hladnjak i sl). Rješenjem kojim usvaja prijedlog sud nalaže povjeriocu da u roku od 15 dana dužniku vrati ono što je dobio izvršenjem. Taj prijedlog se može podnijeti u 4 slučaja: 1. a njenim izvršenjem bi mogle nastupiti neotklonjive posljedice. Prijedlog za protivizvršenje sud dostavlja povjeriocu uz poziv da se o njemu izjasni u roku od 8 dana. štednjak.BH-PRAVNICI. Postupak po prijedlogu. 67. SPROVOĐENJE IZVRŠENJA 66. Po pravilu je to svaka dužnikova stvar ili imovinsko pravo koji nisu Zakonom izuzeti od izvršenja. sud će donijeti odluku nakon održanog ročišta.COM . Ako se povjerilac usprotivi prijedlogu. Odlaganje ima posljedice prekida u parničnom postupku. 66. Izuzeci od izvršenja na pokretnim stvarima su: 100 predmeti lične upotrebe (odjeća.BH-PRAVNICI. Po isteku tog vremena postupak se nastavlja po službenoj dužnosti. Kao i kod odlaganja po prijedlogu dužnika. Dužnik može tužbu podnijeti i prije isteka navedenih rokova ako se prijedlog za protivizvršenje odnosi na predmete u pogledu kojih su nastupile takve pravne ili stvarne promjene da vraćanje više nije moguće. preinačena.1.

te porodične slike. 105 gotovina dužnika koji ima stalna mjesečna primanja niža od iznosa koji je zakonom izuzet od izvršenja. vjenčani prsten. 5. te sirovine i pogonsko gorivo za 3 mjeseca.BH-PRAVNICI.WWW. kao i sjeme i hrana za stoku za 4 mjeseca. 7. srazmjerno vremenu do slijedećeg primanja. Ograničenje izvršenja na novčanim potraživanjima postoji kod izvršenja na penziji i plati. privremene nezaposlenosti. primanja po osnovu zakonskog izdržavanja. Primanja po osnovu putnih troškova i dnevnica. a po drugom osnovu do 1/3. rukopisi i drugi slični spisi dužnika.BH-PRAVNICI. Novčana potraživanja koja su potpuno izuzeta od izvršenja su: 4. rudno blago i druga prirodna bogatstva. te primanja vojnika i pitomaca vojnih škola. 120 naoružanje i oprema vojske. zbog tjelesnog oštećenja. Sredstva izvršenja. stipendije. sirovine i poluproizvodi namijenjeni za iste potrebe. prodaja nekretnina. 103 alat. umjetničke i druge profesionalne djelatnosti. 126 WWW. 108 poštanska pošiljka ili novčana doznaka prije nego što se uruči. naknade štete zbog smanjenja radne sposobnosti. Od izvršenja je izuzeta i kuća za stanovanje poljoprivrednika sa dvorištem. unovčavanje drugih imovinskih prava i prenos sredstava koja se vode na računu kod banke. poljoprivredne mašine i druga oruđa za rad koja su dužniku poljoprivredniku neophodna za izdržavanje. Primanja po osnovu odlikovanja i priznanja. 107 pomagala koja su osobi sa tjelesnim nedostacima neophodna za obavljanje životnih funkcija. 106 odlikovanja i priznanja. po osnovu socijalne pomoći. Primijeniti se mogu zamo sredstva izvršenja određena Zakonom. Ako dužnik prima samo zajamčenu (minimalnu) platu u skladu sa zakonom. 6. Od vrste predmeta izvršenja kao objekta zavisi koje sredstvo će biti primijenjeno.COM 101 hrana i ogrijev za 6 mjeseci. 121 novčana sredstva na bankovnom računu DPZ i njenih organa koja su neophodna za obavljanje njihovih osnovnih zadataka.COM . mašine i drugi predmeti koji su dužniku neophodni za obavljanje samostalne zanatske djelatnosti. 102 radna i rasplodna stoka. državne i javne sigurnosti. odlučuje sud u izvršnom postupku. a to su: prodaja pokretnih stvari. Predmet izvršenja ne mogu biti: 119 stvari izvan prometa (res extra commercium). a za ostala potraživanja do Ľ plate. i to samo u obimu neophodnom za izdržavanje njega i lica koja je po zakonu dužan izdržavati. lična pisma. osim za potraživanja po osnovu izdržavanja. naknada za rad osuđenika u KP domu. U slučaju prigovora dužnika da mu je sredstvo na kome se predlaže izvršenje neophodno za obavljanje djelatnosti. Nekretnine su izuzete od izvršenja samo ako je dužnik poljoprivrednik. kao i sredstva. Ako se provodi radi ostvarenja privilegovanih potraživanja. izvršenje radi ostvarenja privilegovanih potraživanja se sprovodi do 1/3. prenos novčanog potraživanja. Kuća dužnika koji nije poljoprivrednik nije izuzeta od izvršenja. Posebna izuzimanja od izvršenja. Pod sredstvima za izvršenje se podrazumijeva skup izvršnih radnji kojima se provodi izvršenje. 104 knjige i drugi predmeti koji su dužniku potrebni za obavljanje naučne. dječijeg dodatka. izvršenje se može provesti do 1/2 plate.

sud može na povjerioca prenijeti pravo na predaju stvari. predstavlja krivično djelo. lice prema kojem izvršni dužnik ima određeno potraživanje koje je predmet izvršenja. Gotovina. izvršni dužnik i dužnikov dužnik. ali tada se procjena vrši o trošku predlagača. Istovremeno sa popisom. te na kraju glavno potraživanje. vodeći računa da se postigne najbolje unovčenje stvari. tj.WWW. prodaja stvari i namirenje povjerioca iz iznosa dobivenog prodajom.COM Izvršenje na pokretnim stvarima ostvaruje se primjenom slijedećih izvršnih radnji: popis i procjena stvari. službeno lice vrši i procjenu. Krivičnopravna posljedica se sastoji u tome što raspolaganje dužnika popisanim stvarima suprotno zabrani.BH-PRAVNICI. prioritet se određuje prema danu kad je popis izvršen. Stvari u posjedu trećeg lica se mogu popisati samo uz pristanak tog lica. s tim što se na njima vidljivo označava da su uzete u popis. Između dana popisa i dana prodaje mora proteći najmanje 15 dana. Popis je prva izvršna radnja. O popisu i procjeni se sačinjava zapisnik. Stvari se popisuju u obimu neophodnom za namirenje povjerioca i troškove postupka. Ako je popis izvršen istovremeno u korist više povjerilaca. a s druge strane se zabranjuje izvršnom dužniku da naplati to potraživanje i da njime raspolaže na bilo koji način. I stranka može predložiti da procjenu izvrši vještak. Kupac je dužan odmah položiti cijenu i preuzeti stvari. a povjerioci se namiruju po principu prior tempore potior iure. zatim troškovi navedeni u izvršnoj ispravi i kamata od dana unovčenja stvari. Ako se iz prodajne cijene ne mogu potpuno namiriti. Kupac preuzimanjem postaje vlasnik. redoslijedom kojim su stekli založno pravo na popisanoj stvari. Namirenje povjerilaca. ali će na prijedlog povjerioca sud od njega zatražiti da se izjasni o priznanju potraživanja (da li ga priznaje i u kom obimu. Građanskopravna posljedica je sticanje založnog prava povjerioca na popisanim stvarima. Ako se namiruje više povjerilaca. Način prodaje određuje sud. ali mu ne pripadaju prava na osnovu pravnih i stvarnih nedostataka stvari. povjerioci istog reda se namiruju srazmjerno visini potraživanja. Neposrednom pogodbom se obično prodaju stvari manje vrijednosti. Zabrana je provedena danom dostavljanja rješenja o izvršenju dužnikovom dužniku. Sredstva izvršenja na novčanom potraživanju dužnika su zabrana i prenos potraživanja. Protiv ovog rješenja dužnikov dužnik nema pravo žalbe. te da li je ono uslovljeno nekom protivčinidbom izvršnog dužnika).COM . Ako tog pristanka nema. Eventualni višak se predaje dužniku. vrijednosni papiri i dragocjenosti se predaju u sudski depozit. Prodaja se može vršiti na 2 načina: neposrednom pogodbom i javnim nadmetanjem. Popisane stvari se ostavljaju na čuvanje dužniku.BH-PRAVNICI. Kod ovog izvršenja razlikuju se 3 lica: izvršni povjerilac. Redoslijed namirenja troškova i glavnog potraživanja je isti kao i kod jednog povjerioca. Zabrana potraživanja je izvršna radnja kojom se s jedne strane zabranjuje dužnikovom dužniku da to potraživanje isplati izvršnom dužniku. Izuzetak postoji ako dužnik pristaje da se prodaja izvrši ranije. Prodaja stvari vrši se tek nakon što je rješenje o izvršenju postalo pravosnažno. Ako je popis izvršen u korist više povjerilaca. 127 WWW. sud obavezno zakazuje ročište. osim ako je sud odredio da procjenu izvrši vještak. i u slučajevima kad su popisane stvari podložne bržem kvarenju ili postoji opasnost od znatnog pada cijena. sud bez održavanja ročišta donosi rješenje da se iz iznosa dobivenog prodajom stvari prvo namire troškovi izvršnog postupka. Popis proizvodi građanskopravne i krivičnopravne posljedice. Ako se namiruje samo jedan povjerilac. onda se prioritet određuje prema danu kad je prijedlog za izvršenje primljen u sudu. Popisuju se stvari dužnika koje se nalaze u njegovom posjedu i u posjedu povjerioca.

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Na vrijednosnim papirima koji se prenose indosamentom ili za potraživanja za čije je ostvarenje potreban taj papir, zabrana potraživanja se provodi na način što službeno lice oduzima papir od dužnika i predaje ga sudu. Na štednom ulogu kod banke zabrana se može postići i bez oduzimanja štedne knjižice od dužnika. Banka će na zahtjev suda dostaviti sudu podatke o štednom ulogu dužnika, a ne smije obavještavati dužnika da su podaci traženi. Dužniku se rješenje o zabrani dostavlja tek kad banka obavijesti sud da je izvršena zabrana potraživanja dužnika. Zabrana potraživanja obezbijeđenog založnim pravom upisanim u javnu knjigu postiže se upisom potraživanja u tu knjigu. Upis se vrši po službenoj dužnosti. Ako ima više povjerilaca, redoslijed prvenstva određuje se prema vremenu upisa. Pravne posljedice zabrane. Povjerilac stiče založno pravo na dužnikovom potraživanju i na kamatama koje na to potraživanje dospijevaju nakon zabrane. Ako je više povjerilaca, red prvenstva se određuje prema danu prijema prijedloga za izvršenje u sudu. Ako su prijedlozi za izvršenje primljeni istog dana, imaju isti red prvenstva. Ako je povjerilac u prijedlogu za izvršenje tražio samo zabranu, a ne i prenos novčanog potraživanja dužnika, obavezan je da u roku od 3 mjeseca od dana kad je obaviješten o zabrani podnese i prijedlog za prenos potraživanja. Ako to ne učini, sud će obustaviti postupak. Prenos potraživanja na povjerioca je izvršna radnja kod izvršenja na potraživanju dužnika, obzirom da zabranom potraživanja povjerilac stiče samo založno pravo. Prenos potraživanja određuje sud rješenjem koje se može donijeti tek nakon što je postalo pravosnažno rješenje o zabrani potraživanja. Međutim, u sudskoj praksi sud istim rješenjem o izvršenju određuje i zabranu i prenos potraživanja. Prenos je sproveden kad se rješenje o prenosu dostavi dužnikovom dužniku. Prenos potraživanja zasnovanog na vrijednosnom papiru je izvršan kad sud stavi na taj papir izjavu o prenosu i papir sa tom izjavom preda povjeriocu. Dužnik je obavezan da povjeriocu na kojeg je preneseno potraživanje pruži potrebna objašnjenja i ustupi isprave potrebne radi ostvarenja potraživanja. S druge strane povjerilac na zahtjev dužnika polaže jemstvo da će isprave vratiti nakon ostvarenja potraživanja. Vrste: Razlikuju se 2 vrste prenosa: prenos radi naplate i prenos umjesto isplate. Kod prenosa radi naplate ne prenosi se samo potraživanje, već samo određena ovlaštenja koja iz njega proizilaze, a prvenstveno ovlaštenje na naplatu potraživanja. Pravo na naplatu uključuje i pravo na preduzimanje svih radnji potrebnih za očuvanje i ostvarenje prenesenog potraživanja, kao i prava u vezi sa zalogom datim za osiguranje tog potraživanja. Izvršni povjerilac osim prava ima i obavezu da preduzima pomenute radnje i izvršnom dužniku odgovara za štetu nastalu zbog njihovog propuštanja. Izvršni povjerilac stiče i pravo da ostvarenje prenesenog potraživanja traži u parnici protiv dužnikovog dužnika. U takvom slučaju je dužan da o parnici obavijesti izvršnog dužnika koji može stupiti u parnicu. Međutim, izvršni dužnik je zadržao položaj povjerioca. Zbog toga izvršni povjerilac, na kojeg je izvršen prenos radi naplate, ne može raspolagati potraživanjem – ne može na teret izvršnog dužnika zaključiti poravnanje, oprostiti dug niti sklopiti ugovor o arbitraži sa dužnikovim dužnikom. Bitno je napomenuti da se prenosom potraživanja položaj dužnikovog dužnika ne može pogoršati. Prenos umjesto isplate kao sredstvo izvršenja ima iste pravne posljedice kao cesija u obligacionom pravu. Dakle, na izvršnog povjerioca prelazi potraživanje sa svim sporednim pravima. Prenosom potraživanja

128

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
umjesto isplate ostaje odgovornost izvršnog dužnika za istinitost i naplativost potraživanja po pravilima obligacionog prava. Bitno je naglasiti da prenos umjesto isplate za povjerioca nosi veći rizik od prenosa radi naplate. Prenosom umjesto isplate izvršni povjerilac se smatra namirenim u visini izvršenog prenosa, bez obzira da li je i stvarno naplatio preneseno potraživanje, odnosno da li će ga uopće naplatiti. Dužnikov dužnik npr.može biti insolventan ili jednostavno nespreman da udovolji svojoj obavezi. Izvršenje na plati. Ovdje je dužnikov poslodavac u poziciji dužnikovog dužnika. Rješenjem o izvršenju se prvo određuje zabrana na platu u određenom dijelu, a zatim se dužnikovom poslodavcu nalaže da novčani iznos za koji je određeno izvršenje isplati izvršnom povjeriocu. Ako ima više povjerilaca koji ne mogu biti u cjelosti podmireni, izvršenje se provodi srazmjerno visini njihovih potraživanja. U slučaju da dužnik promijeni poslodavca, rješenje o izvršenju ga "prati", jer je prethodni poslodavac obavezan da rješenje proslijedi novom poslodavcu i o tome obavijesti sud. Ako prethodnom poslodavcu nije poznat novi poslodavac dužnika, obavijestiće sud koji će podatke o tome zatražiti od izvršnog povjerioca. Ako prethodni poslodavac propusti izvršiti navedene obaveze, odgovara za štetu koju zbog toga trpi izvršni povjerilac. Isto tako, ako poslodavac propusti da izmiri obaveze iz rješenja o izvršenju na plati, izvršni povjerilac može protiv njega ustati tužbom. Kad je u pitanju odnos između administrativne i sudske zabrane, administrativna zabrana će imati prvenstvo ako je založno pravo radi ostvarenja tog potraživanja zasnovano prije založnog prava radi ostvarenja sudske zabrane. Izuzetak od ovog pravila postoji u slučajevima sudskog ostvarenja privilegovanih potraživanja: po osnovu zakonskog izdržavanja, naknade štete nastale narušenjem zdravlja, gubitkom ili umanjenjem radne sposobnosti ili naknade štete po osnovu izgubljenog izdržavanja zbog smrti davaoca izdržavanja. Administrativna zabrana nema uticaja na ostvarenje ovih potraživanja. Izvršenje na drugim potraživanjima i pravima sprovodi se primjenom sredstava za izvršenje koja su najadekvatnija za ostvarenje konačnog cilja izvršenja s obzirom na prirodu i karakter svakog od ovih potraživanja ponaosob. Na potraživanju dužnika da mu se isporuče pokretne stvari ili nekretnine prvo se primjenjuje zabrana potraživanja, zatim prenos radi naplate na izvršnog povjerioca, i na kraju prodaja stvari. Ako dužnikov dužnik ne želi dobrovoljno predati stvari, izvršni povjerilac može ustati tužbom i zahtijevati predaju. Izvršenje na drugim imovinskim pravima (npr.patent, plodouživanje i sl), izvršenje se provodi zabranom tog prava i njegovim unovčavanjem (prodajom kao i kod pokretnih stvari). Sredstva izvršenja na nekretninama. Kad povjerilac u prijedlogu za izvršenje traži da se izvršenje sprovede na nekretnini dužnika, obavezan je da podnese izvadak iz zemljišne knjige ili drugi dokaz da je dužnik vlasnik nekretnine. Izvršenje na nekretninama se provodi: zabilježbom rješenja o izvršenju u zemljišnu knjigu, utvrđenjem vrijednosti nekretnina, prodajom nekretnine i namirenjem povjerilaca iz iznosa dobijenog prodajom. Zabilježbom povjerilac stiče pravo na nekretnini ili pravo na namirenje. Ako ima više povjerilaca, redoslijed njihovog namirivanja odgovara redoslijedu sticanja založnog prava na nekretnini. Prvenstvo pritom imaju povjerioci čije založno pravo je ugovorom zasnovano. Nakon što rješenje o izvršenju postane pravosnažno, sud pristupa utvrđivanju vrijednosti nekretnine. Utvrđivanju će se pristupiti i ranije na zahtjev izvršnog povjerioca koji pristaje da snosi troškove ako izvršenje bude obustavljeno. Lica koja imaju prednost u odnosu na izvršnog povjerioca mogu predložiti da

129

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
se izvršenje obustavi ako utvrđena vrijednost nekretnine ne pokriva ni djelimični iznos njihovih potraživanja. O takvom prijedlogu odlučuje sud vodeći računa o načelima svrsishodnosti i socijalnosti. Prodaja nekretnine određuje se zaključkom koji se donosi nakon pravosnažnosti rješenja o utvrđivanju vrijednosti. Od objavljivanja zaključka na oglasnoj tabli suda, pa do dana prodaje mora proteći najmanje 30 dana, a zaključak se dostavlja strankama i drugim učesnicima postupka. Zaključkom se određuju način, uslovi, vrijeme i mjesto prodaje ako se prodaja odvija nadmetanjem. Prodaja se može obaviti na 2 načina: usmenim javnim nadmetanjem i neposrednom pogodbom, koja se sklapa u pismenoj formi preko firme za promet nekretnina ili preko službenog lica. Usmeno javno nadmetanje se obavlja na ročištu u zgradi suda, pred sudijom pojedincem. U nadmetanju mogu učestvovati samo lica koja su položila jemstvo u visini 10% utvrđene vrijednosti. Kao kupac se ne mogu javiti: dužnik, sudija, niti bilo koje drugo lice koje po službenoj dužnosti učestvuje u postupku prodaje, niti lica koja po zakonu ne mogu steći nekretninu koja je predmet izvršenja. Na prvom ročištu nekretnina se ne može prodati ispod utvrđene vrijednosti, a na drugom ročištu ispod 2/3 utvrđene vrijednosti. Između 2 ročišta mora proteći najmanje 30 dana. Stranke i založni povjerioci se mogu sporazumjeti da se nekretnina proda i ispod navedenih vrijednosti. Kupac je dužan položiti cijenu u roku određenom u zaključku o prodaji. U suprotnom će sud rješenjem oglasiti prodaju nevažećom i odrediti novu prodaju. Založno pravo na nekretnini se gasi danom pravosnažnosti rješenja o prodaji nekretnina. Kupac nekretnine i založni povjerilac se mogu sporazumjeti da založno pravo ostane, s tim da kupac preuzme dužnikov dug prema tom povjeriocu. U tom slučaju se kupovna cijena umanjuje za iznos preuzetog duga. Prodajom nekretnine se ne gase stvarne služnosti niti stvarni tereti koji su upisani u zemljišnoj knjizi prije prava založnih povjerilaca i prava izvršnih povjerilaca. Lične služnosti i ostali stvarni tereti se gase, uz obeštećenje za titulare ovih prava. Ako dođe do spora o visini naknade, naknadu će odrediti sud. Namirenje povjerilaca vrši se nakon pravosnažnosti rješenja o predaji nekretnine kupcu. Sud za diobu iznosa postignutom prodajom određuje ročište. O namirenju sud odlučuje rješenjem. Žalba odgađa izvršenje, njeno usvajanje moglo uticati na izvršenje. Iz prodajne cijene se prije svega namiruju tzv.prvenstvena potraživanja, a zatim: povjerioci na čiji prijedlog je određeno izvršenje, založni povjerioci, lica koja imaju pravo na naknadu za lične služnosti i stvarne terete, te DPZ za potraživanja dažbina. U prvenstvena potraživanja spadaju: (1) troškovi izvršnog postupka, (2) dažbine dospjele za prethodnu godinu i (3) privilegirana potraživanja. Povjerilac ili drugo lice koje se namiruje iz prodajne cijene može (ako je to od uticaja na njegovo namirenje), drugom osporavati postojanje potraživanja, njegovu visinu i red po kome se treba namiriti. Sud će lice koje je osporilo potraživanje uputiti na parnicu ako odluka zavisi od spornih činjenica, a ako se spor tiče pravnih pitanja odlučiće sam. Nedospjela potraživanja založnog povjerioca isplatiće se od dana donšoenja rješenja o namirenju do dana dospjelosti potraživanja. Iznos potraživanja koje je obezbijeđeno založnim pravom, a zavisi od uslova, stavlja se u sudski depozit i isplaćuje po ispunjenju uslova. Izvršenje na sredstvima na računu dužnika vrši se preko računa povjerioca kod banke. Povjerilac je dužan da u prijedlogu za izvršenje naznači banku kod koje se vode novčana sredstva njegovog dužnika, te broj dužnikovog i svog žiro računa.

130

WWW.BH-PRAVNICI.COM

140 upisivanje prava u javnu knjigu. 142 davanje izjave volje.COM . 66. 130 patenti. U slučaju spora između stranaka o tome koja je količina sirovina i pogonskog materijala potrebna za mjesečnu proizvodnju ili koje stvari odnosno prava su nužni za obavljanje djelatnosti dužnika.COM Izvršenje prema solidarnom dužniku. Osnov za ovakvo traženje daje ZOO. 131 osnovna sredstva dužnika. 127 proizvodi namijenjeni prodaji.BH-PRAVNICI. poluproizvodi za preradu i pogonski materijal (gorivo. Izvršenje radi ostvarenja nenovčanih potraživanja Nenovčano potraživanje je svako potraživanje koje se ne sastoji u plaćanju novčanog iznosa. ukoliko nisu neophodna za vršenje njegove djelatnosti. 128 sirovine.BH-PRAVNICI. Sudski penali. Zakon reguliše izvršenje nenovčanih potraživanja koja imaju za predmet: 136 predaju i isporuku pokretnih stvari. Ako stvari nisu pronađene ni kod dužnika niti kod trećeg lica. 141 podjelu stvari. U suprotnom sud obustavlja postupak. Nakon toga na takvom potraživanju može predložiti izvršenje. povjerilac može predložiti sudu da na njega prenese dužnikovo potraživanje prema trećem licu na predaju stvari. 138 radnju. sud će donijeti jedno rješenje o izvršenju.3. 129 druga obrtna sredstva koja nisu neophodna za vršenje djelatnosti. Način sprovođenja izvršenja zavisi od vrste stvari (individualno određene ili generičke stvari) i od toga da li se stvari nalaze kod dužnika ili trećeg lica. 131 WWW.WWW. Izvršenje prema pravnom licu koje obavlja privrednu djelatnost može se izvršiti na svakom sredstvu podobnom da bude predmet izvršenja i to po slijedećem redoslijedu: 126 gotovina i hartije od vrijednosti. 137 pražnjenje i prodaju nekretnina. Predaja i isporuka pokretnih stvari. Rok za podnošenje prijedloga je 8 dana. a ako to ne učini naplata će se obaviti redoslijedom kojim su dužnici navedeni u prijedlogu. tehnička unapređenja i druga prava. dakle neće upućivati stranke na parnicu kao u drugim činjeničnim sporovima. Ako se stvari nalaze kod dužnika ili trećeg lica koje je voljno predati stvar. Ako je u ulozi izvršnog dužnika više lica koja solidarno odgovaraju po izvršnoj ispravi. trpljenje i propuštanje. odlučiće sud u samom izvršnom postupku. izvršenje se provodi na opći način: službeno lice oduzima stvari i uz potvrdu ih predaje povjeriocu. mazivo i sl) preko količine potrebne za jednomjesečnu prosječnu proizvodnju. Predaja određenih stvari. Povjerilac može odrediti redoslijed dužnika u prijedlogu za izvršenje. izvršenje se sprovodi tako što sud na prijedlog povjerioca ocjenjuje vrijednost stvari i rješenjem određuje da dužnik u određenom roku isplati povjeriocu iznos te vrijednosti. Ako se stvar nalazi kod trećeg lica koje istu nije voljno predati. 139 vraćanje radnika na rad. Povjerilac čije je nenovčano potraživanje utvrđeno pravosnažnom presudom ima mogućnost da prije nego što pokrene izvršni postupak od suda zatraži da dužnika obaveže na plaćanje sudskih penala.

Bitno je naglasiti da radnik ima pravo u izvršnom postupku tražiti da sud donese rješenje kojim će odrediti da poslodavac radniku isplati plaće dospjele od trenutka pravosnažnosti presude do trenutka vraćanja na rad. a u odsustvu dužnika njegovom punomoćniku ili odraslom članu porodice. Povjerilac ima i pravo na naknadu štete zbog toga što mu predaja odnosno isporuka stvari nije izvršena. a na trošak dužnika.COM . povjerilac u prijedlogu za izvršenje može zahtijevati da se prvo upiše pravo svojine na dužnika. založno pravo). Ako dužnik ne postupi po tom rješenju.BH-PRAVNICI. Ako dužnik ponovo ne ispuni obavezu. Zamjenjiva je kad je umjesto dužnika može izvršiti i neko drugo lice. Ako je činidba nezamjenjiva. a zatim upis povjeriočevog prava. sud će na prijedlog povjerioca rješenjem naložiti dužniku da unaprijed položi sudu iznos potreban za nabavku stvari. određuje da se u javnoj knjizi izvrši odgovarajući upis. Ako dužnik ne postupi tako. Sud ovako postupa sve dok dužnik ne ispuni obavezu ili dok zbir izrečenih kazni ne dostigne desetostruki iznos prvoizrečene kazne. daje novi rok za ispunjenje obaveze i izriče novu kaznu u iznosu većem od prethodne. Ako povjerilac učini vjerovatnim da nije mogao nabaviti stvari na drugoj strani. Sud će o tome obavijestiti dužnika. U takvom slučaju sud može na prijedlog povjerioca odrediti da dužnik unaprijed položi iznos troškova. Ako dužnik u zamjenjivoj činidbi neće da izvrši određenu radnju po izvršnoj ispravi. sud mu izriče novčanu kaznu i ostavlja rok za plaćanje kazne i izvršenje obaveze. oduzima se i predaje povjeriocu. ili da povjerilac izvrši sam tu radnju. Na opisani način sprovodi se i izvršenje obaveze na trpljenje i nečinjenje. stvari će biti predate trećem licu na čuvanje. Ako dužnik nije upisan kao vlasnik nekretnine. Način izvršenja zavisi od toga da li je činidba zamjenjiva ili nezamjenjiva. trpljenje ili nečinjenje. a dužnik nije upisan kao vlasnik. pojverilac može na osnovu tog rješenja predložiti izvršenje protiv dužnika. a koja se nađe kod dužnika ili trećeg lica.COM Isporuka zamjenjivih stvari. Naravno.BH-PRAVNICI. Ispražnjenje i prodaja nekretnina. Plaća se isplaćuje u iznosu koji bi radnik ostvario da je bio na radu. a na trošak dužnika. Upisivanje prava u javnu knjigu. povjerilac mora dokazati da je dužnik stekao vlasništvo na toj nekretnini. nekretninu predaje u posjed povjeriocu.WWW. Ako dužnik u ostavljenom roku ne ispuni obavezu. izvršenje se provodi tako što sud ovlašćuje povjerioca da drugom licu povjeri izvršenje. Izvršenje se provodi tako što službeno lice nakon što udalji lica i ukloni stvari sa nekretnine. kao prinudno sredstvo prema dužniku mogu se primijeniti samo novčane kazne. izvršenje se može sprovesti ako povjerilac dokaže da je pravni prethodnik dužnika lice upisano kao vlasnik. 132 WWW. Količina zamjenjivih stvari određene vrste koja je navedena u izvršnoj ispravi. obzirom da su one iste kao obaveza na nezamjenjivu činidbu. a na trošak dužnika. Pokretne stvari se predaju dužniku. Ako se stvari ne pronađu kod dužnika ili trećeg lica. Obaveza na radnju. Ako se radi o upisu nekog drugog prava osim prava svojine (npr. povjerilac može tražiti ovlaštenje od suda da stvari u određenom roku nabavi na drugoj strani. Vraćanje radnika na rad sprovodi se na način na koji se sprovodi i izvršenje svih ostalih nezamjenjivih činidbi: izricanjem novčane kazne poslodavcu. sud po službenoj dužnosti sprovodi izvršenje rješenja o izrečenoj novčanoj kazni. odrediti mu rok za prijem stvari nakon što podmiri troškove čuvanja i na kraju ga upozoriti da će u suprotnom stvari biti prodate i iz prodajne cijene namireni troškovi. povjerilac može predložiti izvršenje. U tom slučaju. Izvršenje se sprovodi tako što mjesno nadležni sud koji vodi javnu knjigu za određenu nekretninu. Ako niko od ovih lica nije prisutan ili neće da primi stvari. sud će na njegov prijedlog procijeniti vrijednost stvari i rješenjem odrediti da mu dužnik u tom roku isplati iznos te vrijednosti.

3. Zasniva se upisom. Upis založnog prava ne sprečava dužnika da raspolaže nekretninom.BH-PRAVNICI. vremenu njegovog dospijeća i njihovu saglasnost da se potraživanje obezbijedi upisom založnog prava na nekretnini. te povjerilac ne mora dokazivati njenu vjerovatnost.COM Dioba stvari. Izvršenje se provodi fizičkom diobom ili prodajom zajedničke stvari. Ako je obaveza na davanje izjave volje sadržana u poravnanju. prethodne mjere i privremene mjere. na krivičnu presudu kojom je usvojen imovinskopravni zahtjev. s tim što se izvršenje može provesti i prema trećem licu koje je nekretninu steklo u međuvremenu. SREDSTVA OBEZBJEĐENJA U sredstva obezbjeđenja spadaju: založno pravo na nekretninama. 133 WWW. Ako način diobe nije određen izvršnom ispravom. 147 da odluka još nije postala pravosnažna ili izvršna. odnosno rukovodeći se time da li je fizička dioba moguća ili ne. 67. što zavisi od toga koji je od ova dva načina određen izvršnom ispravom. Ako ispunjenje obaveze na davanje izjave volje zavisi od ispunjenja obaveze povjerioca. Opasnost kao uslov se zakonski prezumira u određenim situacijama. Obzirom da bi prinudno ostvarenje ove obaveze bilo teško postići bez dovođenja u pitanje integriteta ličnosti.COM . 3. Davanje izjave volje. Prethodne mjere Kao sredstvo obezbjeđenja primjenjuju se kad su ispunjene slijedeće pretpostavke: 146 da se radi o novčanom potraživanju koje je utvrđeno odlukom domaćeg organa. 148 da povjerilac učini vjerovatnom opasnost usljed koje bi se ostvarenje potraživanja spriječilo ili znatno otežalo Prethodne mjere se mogu odrediti i na osnovu poravnanja-nagodbe zaključene pred sudom ili organom uprave. Smatra se da opasnost postoji ako je prijedlog za obezbjeđenje zasnovan na nekoj od slijedećih odluka: 2.WWW. na platnom nalogu izdatom na osnovu mjenice ili čeka protiv kojih je blagovremeno podnesen prigovor.BH-PRAVNICI. smatra se da je dužnik dao izjavu volje u trenutku kad je povjerilac ispunio svoju obavezu. a protiv koje je dopušteno ponavljanje postupka. određuje je sud u izvršnom postupku prema pravilima imovinskog prava. Sud na prijedlog stranaka određuje ročište na kome se u zapisnik unosi sporazum stranaka o postojanju novčanog potraživanja. odnosno popisom pokretnih stvari dužnika. smatra se da je ispunjena u trenutku dospjelosti. umjesto prinude pribjegava se fikciji da je izjava volje data u trenutku pravosnažnosti presude koja sadrži obavezu na davanje izjave volje. POSTUPAK OBEZBJEĐENJA 69. kao i na osnovu platnog naloga izdatog na osnovu čeka ili mjenice. Založno pravo na nekretnini zasniva se pod slijedećim uslovima: (1) da se radi o novčanom potraživanju povjerioca i (2) da se to potraživanje dokazuje izvršnom ispravom. Potpisani zapisnik o sporazumu stranaka ima snagu sudske nagodbe. Za odlučivanje o prijedlogu za obezbjeđenje nadležan je sud koji vodi javnu knjigu za nekretninu.

BH-PRAVNICI. zabrana dužnikovom dužniku da isplati potraživanje ili da mu preda stvari. Vrste privremenih mjera u zakonu nisu navedene iscrpno. te zabrana dužniku da takvo potraživanje naplati.COM 4. 69. f) Zabrana dužniku da otuđi ili optereti nekretninu ili svoja stvarna prava na nekretnini. Privremene mjere mogu se odrediti za obezbjeđenje i novčanih i nenovčanih potraživanja. uz upis te zabrane u zemljišne knjige. na poravnanju zaključenom pred sudom ili organom uprave. Vrste prethodnih mjera su: popis pokretnih stvari. Privremenim mjerama se ne zasniva založno pravo. Bitno je napomenuti da privremena mjera nije dopuštena ako postoje uslovi za primjenu prethodne mjere. već je kod njih težište na faktičkom obezbjeđenju. s tim što se privremena mjera izdaje i u slučaju kad povjerilac učini vjerovatnim da 134 WWW. ali se primjenjuju samo samo ako ne postoje uslovi za primjenu prethodnih mjera. g) Zabrana dužnikovom dužniku da isplati potraživanje dužniku. Privremene mjere za obezbjeđenje novčanog potraživanja.WWW. 153 ako je pravosnažno utvrđeno da potraživanje nije ni nastalo. 152 ako dužnik učini vjerovatnim da je u vrijeme donošenja privremene mjere potraživanje već bilo naplaćeno ili dovoljno obezbijeđeno. ili je prestalo. da primi stvari ili da njima raspolaže. koji se pobija na zakonom predviđen način.COM . sud će na prijedlog dužnika obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje: 151 ako dužnik ispuni obavezu koja se obezbjeđuje. Privremene mjere Uopće. na presudi po osnovu priznanja protiv koje je izjavljena žalba. predbilježba založnog prava na nekretnini dužnika ili na pravu uknjiženom na nekretnini. Pretpostavke su iste kao i za osiguranje novčanih potraživanja. Sud će obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje i ako u roku od 15 dana od isteka vremena za koje je određena prethodna mjera ne budu ispunjeni uslovi za prinudno izvršenje. onda se stvari na čuvanje predaju trećem licu. u toku samog postupka. Za odlučivanje o prethodnim mjerama mjesno je nadležan sud koji bi bio nadležan za sprovođenje izvršenja. već samo primjerice: e) Zabrana dužniku da raspolaže pokretnim stvarima. 6. Mogu se primijeniti prije pokretanja postupka za ostvarenje pravne zaštite.4. Njihov cilj je da se očuva postojeće stanje u imovini dužnika radi obezbjeđenja budućeg izvršenja. kao i čuvanje tih stvari – ako se odredi čuvanje. 5. zabrana banci da sa računa dužnika isplaćuje novčani iznos za koji je određena prethodna mjera. Sud će prethodnu mjeru ukinuti ako prestane neki od uslova za njeno preduzimanje. Tako. Pretpostavke za primjenu: povjerilac mora učiniti vjerovatnim postojanje potraživanja i postojanje opasnosti da će bez privremene mjere dužnik spriječiti ili znatno otežati naplatu potraživanja time što će stvari iz svoje imovine otuđiti. Mjera može trajati najduže 8 dana od ispunjenja uslova za prinudno izvršenje.BH-PRAVNICI. prikriti i sl. Sud na prijedlog dužnika može odrediti 2 ili više prethodnih mjera istovremeno. na presudi po kojoj bi se izvršenje trebalo provesti u inostranstvu. kao i nakon njegovog okončanja. Privremene mjere za osiguranje nenovčanih potraživanja. h) Nalog banci da sa dužnikovog računa uskrati isplatu iznosa na koji je određena privremena mjera.

sud će izdati privremenu mjeru samo ako povjerilac u ostavljenom roku položi određeni iznos kao jemstvo za štetu koja bi dužniku mogla nastati sprovođenjem privremene mjere. 160 plaćanje plate radniku za vrijeme spora o nezakonitosti odluke o prestanku radnog odnosa. 135 WWW. 159 zabrana dužniku da preduzme radnje koje mogu nanijeti štetu povjeriocu. Žalba ne zadržava izvršenje rješenja suda kojim je utvrđen osnov i visina štete.u izvršnom postupku.. Dužnik ima pravo na naknadu štete koja mu je nanesena privremenom mjerom za koju se utvrdi da je bila neosnovana. bračnim i paternitetskim sporovima.BH-PRAVNICI. Sud će tako postupiti i u slučaju kad je povjerilac učinio vjerovatnim postojanje potraživanja i opasnosti ako bi sprovođenjem privremene mjere dužniku bila nanesena šteta. a povjerilac nije tražio produženje. ako je prijedlog podnesen u toku postupka. ako dužnik kod suda položi iznos potraživanja koje se obezbjeđuje mjerom. To su uglavnom situacije u kojima je potrebno spriječiti nasilno postupanje ili nastanak nenadoknadive štete (npr. Naknada se ostvaruje u izvršnom postupku na prijedlog dužnika. U takvom slučaju. ili koju povjerilac nije opravdao. Ako je privremena mjera određena prije pokretanja postupka. 3. Trajanje privremene mjere sud može produžiti na prijedlog povjerioca pod uslovom da se nisu promijenile okolnosti pod kojima je mjera određena. Ako je podnesen prije pokretanja postupka. U zakonu su istaknute slijedeće vrste privremenih mjera: 158 zabrana otuđenja i opterećenja nekretnina na koje je upravljeno potraživanje. Trajanje privremene mjere određuje se rješenjem. nadležan je sud koji bi bio nadležan da odlučuje o prijedlogu za izvršenje. ako je proteklo vrijeme na koje je određena privremena mjera. a na ime jemstva. Sud će na prijedlog dužnika ukinuti privremenu mjeru u slijedećim slučajevima: 1. sud će obustaviti postupak odobrenja i ukinuti već provedene radnje. U funkciji uslova za izdavanje privremene mjere jemstvo se javlja u slučajevima kad povjerilac nije učinio vjerovatnim postojanje potraživanja i opasnosti kao osnovnih pretpostavki za izdavanje privremene mjere. 4. određuje se rok u kome postupak mora biti pokrenut. ako se nakon izdavanja privremene mjere izmijene okolnosti zbog kojih je mjera određena.COM je mjera potrebna da bi se spriječila upotreba sile ili nastanak nenadoknadive štete. Povjerilac može u prijedlogu za izdavanje privremene mjere izjaviti da se umjesto privremene mjere zadovoljava i polaganjem određenog iznosa od strane dužnika. te zabrana da se izvrši promjena na stvarima na koje je upravljeno potraživanje. 2.) Jemstvo se u izvršnom postupku koristi u dvostrukoj funkciji: umjesto privremene mjere i kao uslov za izdavanje privremene mjere.WWW. Privremene mjere se po pravilu izdaju na prijedlog povjerioca.COM . uz upis zabrane u zemljišnu knjigu. ako je to nužno za izdržavanje radnika i lica koja je on po zakonu dužan izdržavati. zajedno sa kamatama i troškovima. ako povjerilac u ostavljenom roku nije pokrenuo postupak radi opravdanja mjere izdate prije pokretanja postupka. postupku zbog ometanja posjeda. Za donošenje rješenja nadležan je sud pred kojim se vodi postupak.BH-PRAVNICI.. Posebnim zakonom se predviđaju situacije u kojima sud donosi privremene mjere po službenoj dužnosti. Ako dužnik položi jemstvo.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful