PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

GRAĐANSKO PROCESNO PRAVO
SKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
UVODNA RAZMATRANJA
1. POJAM I PREDMET GRAĐANSKOG PROCESNOG PRAVA Građansko procesno pravo obuhvata 2 vrste procesnih normi: organizacione i funkcionalne. Organizacionim se ustanovljavaju sudovi-organizacija, sastav i nadležnost. U funkcionalne spadaju pravila kojima se uređuje postupak. Izvori građanskog procesnog prava mogu se podijeliti na formalne i faktičke. Formalni su ustav, zakoni i podzakonski akti. U faktičke spadaju sudska praksa (iudicatura) i pravna nauka (iuris prudens). 2. METODI OSTVARIVANJA GRAĐANSKOG PRAVOSUĐA GPP je grana prava, a građanski postupak je njen predmet. Kao grana prava, GPP je skup normi, ustanova i propisa povezanih u jednu logičku cjelinu. Građanski postupak se sastoji od sistema radnji koje se nazivaju procesno-pravnim radnjama. Postoji više vrsta građanskih postupaka, od kojih su se neki razvili u samostalne građanske postupke. To su: parnični, vanparnični i izvršni postupak. Sadržaj sudske funkcije u parničnom postupku je u odlučivanju, koje se sastoji u tome da se na utvrđeno činjenično stanje primjenjuje odgovarajuća pravna norma sa ciljem zaštite ugroženog ili povrijeđenog prava. U vanparničnom postupku sadržaj sudske funkcije primarno je u uređivanju, stvaranju i mijenjanju građanskopravnih odnosa. Sadržaj sudske funkcije u izvršnom postupku je u egzekutivnom postupanju suda kao državnog organa. Tu se postiže ostvarenje prava na način što se subjekt obaveze u propisanoj formi prisiljava da udovolji obavezi utvrđenoj u izvršnoj sudskoj odluci ili nekoj drugoj izvršnoj ispravi. 3. MJESTO GRAĐANSKOG PROCESNOG PRAVA U SISTEMU PRAVA GPP je u najbližoj vezi sa ustavnim, građanskim materijalnim pravom, te krivičnim i upravnim pravom. Odnos prema ustavnom pravu. Ustavima se vršenje sudske funkcije povjerava redovnim sudovima, a utvrđuju se i osnovni principi organizacije sudova i sudske funkcije (zakonitost, sudska nezavisnost, zbornost, dvostepenost itd). Svi ovi principi se konkretiziraju kroz norme procesnog prava. Načelo sudske nepristrasnosti i načelo kontradiktornosti su dva najvažnija principa koji su na nivou ustavnih načela, a zastupljeni su u normama organizacionog i funkcionalnog procesnog prava. Odnos GPP prema materijalnom građanskom pravu. Do odvajanja GPP od građanskog materijalnog prava došlo je tek u 19.vijeku. Razlikovanje procesnog od materijalnog građanskog prava ima kako teorijski, tako i praktični značaj. Npr. procesne radnje se ne ispituju u pogledu njihove valjanosti kao poslovi građanskog prava, već u pogledu njihove dopuštenosti. Kad je procesna radnja dopuštena, ona neće uvijek samim svojim preduzimanjem proizvesti dejstvo. Osim toga, u pogledu teritorijalnog važenja normi procesnog prava uvijek važi načelo lex fori, a u pogledu važenja normi materijalnog prava načelo lex causae. Odnos građanskog postupka prema materijalnom pravu. Predmet materijalnog prava su norme kojima se reguliše nastanak, promjena i prestanak pravnih odnosa. Predmet normi procesnog prava je utvrđivanje organa kojima se povjerava vršenje pravozaštitne funkcije i postupak u kome se ostvaruje ta funkcija. Obje vrste normi imaju isti krajnji cilj: ostvarenje utvrđenog pravnog poretka u društvenim odnosima. Zato je postupak neodvojiv od materijalnog prava, čijem ostvarenju služi. Istovremeno, postupak posjeduje i relativnu samostalnost u odnosu na materijalno pravo, jer kao pravosudna institucija doprinosi

2

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
ostvarivanju i daljem razvoju postojećeg pravnog poretka, a time i ukupnih društvenih odnosa. Forma i formalizam u postupku. Pravu je svojstvena forma zbog toga što bez forme ne bi moglo ostvarivati svoju osnovnu funkciju – obezbjeđenje stabilnosti i sigurnosti pravnog poretka. U procesnom pravu je pravna forma još više izražena. Radnje kojima subjekti postupka ostvaruju svoja procesna prava i obaveze se preduzimaju u zakonom propisanim oblicima, tj. na području procesnog prava važi princip stroge forme. S druge strane, na području materijalnog prava važi princip slobodne forme. Princip stroge forme u parničnom postupku je u službi ostvarenja tri osnovna cilja: zakonitost, pravna sigurnost i efikasnost. Pravna forma prerasta u formalizam onda kad postane sama sebi svrhom, tj. kad prestane služiti naprijed navedenim ciljevima. Odnos između GPP i upravnog prava. Parnični postupak je najstarija pravna institucija, iz čijeg okvira se izdvojio prvo krivični, a u novije vrijeme i upravni postupak. U upravnom postupku prisutne su mnoge institucije koje se ne razlikuju od instituta građanskog postupka. Osim toga, nema jasnog razgraničenja između parničnog i upravnog postupka, kakvo npr.postoji između građanskog i krivičnog postupka zahvaljujući određenosti krivično-pravnog predmeta. Neka obilježja na osnovu kojih se mogu uočiti razlike između upravnog i građanskog postupka su: 4. Po jednom shvatanju, bitno obilježje građanskopravnog odnosa je u jednakosti subjekata, za razliku od upravnopravnog odnosa u kome je na jednoj strani državni organ kao nosilac vlasti kome je druga strana potčinjena. Ovaj kriterij se smatra nedovoljnim, jer se državni organi mogu pojaviti kao ravnopravne stranke u međusobnom odnosu, ali taj odnos neće samim tim biti građanskopravni. Po drugom shvatanju, bitan kriterij za razlikovanje građanskopravne od upravne stvari je u tome da li u konkretnom slučaju organ državne vlasti vrši ovlaštenja koja su mu zakonom povjerena, ili se javlja kao nosilac prava i obaveza koja ima svaki drugi subjekt. 5. Obzirom da ovi kriteriji nisu dovoljni za kategorijalno razlikovanje, pribjegava se kriteriju formalno-pravnog razgraničenja. Po formalno-pravnom kriteriju, građanskopravnim predmetima se smatraju oni za čije su rješavanje nadležni sudovi u parničnom postupku, a upravnim oni koji se rješavaju u upravnom postupku. U savremenom pravu se upravna djelatnost i sudska funkcija međusobno približavaju u mnogim aspektima. Za djelatnost upravnih organa, kao i za djelatnost sudova, važi načelo zakonitosti. Karakteristika odnosa između upravnog i sudskog postupka jeste i međusobno dejstvo akata, tj. dejstvo presude u upravnom postupku i dejstvo upravnog akta u parničnom postupku. Ako se u parničnom postupku kao prethodno pitanje pojavi stvar koja je već pravnosnažno riješena u upravnom postupku, sud je vezan za odluku upravnog organa u okviru njene pravosnažnosti. Važi i obrnuto. Ovaj princip vezanosti za akte drugog organa je u funkciji očuvanja jedinstva pravnog poretka. Razgraničenje nadležnosti između sudova i upravnih organa vrši se po pravilima o apsolutnoj nadležnosti: ako je pokrenut parnični postupak, a radi se o upravnopravnoj stvari, sud će se oglasiti apsolutno nenadležnim i odbaciti tužbu. Važi i obrnuto. Odnos građanskog procesnog prava i krivičnog procesnog prava Sličnosti i razlike. Sličnosti su uslovljene time što i građansko i krivično pravosuđe vrše jedinstveni sudovi, a razlike time što se funkcija sudova u jednom i drugom postupku ostvaruje u različitim predmetima. Ono što je zajedničko za krivični i građanski postupak prvenstveno su ustavna načela na kojima je

3

WWW.BH-PRAVNICI.COM

on ne može odbiti i građanskopravni zahtjev stranke iz adhezionog postupka. S druge strane. dvostepenost itd. Svojstvo krivično-pravne stvari ima samo ono djelo koje je zakonom utvrđeno kao krivično djelo. ako je pred krivičnim sudom donesena oslobađajuća presuda.COM zasnovano organizacijsko i funkcionalno uređenje sudova: zakonitost. Ako ako sud u krivičnopravnoj stvari donese oslobađajuću presudu ili obustavi postupak. titular građanskopravnog ovlaštenja ima 2 alternativne mogućnosti: 1. Postoje 3 situacije u kojima je sud u građanskom postupku vezan za presudu donesenu u krivičnom postupku. već tu stranku upućuje na pokretanje parničnog postupka. odricanja od tužbenog zahtjeva. a predmet krivičnog postupka je raspravljanje i odlučivanje o tome da li je učinjeno krivično djelo. U krivičnom postupku ne postoje ustanove povlačenja tužbe. Ako se krivično djelo i krivična odgovornost javljaju u građanskom postupku kao prethodno pitanje. da li postoji krivčna odgovornost učinioca. kad je sud u krivičnom postupku utvrdio postojanje krivičnog djela i krivične odgovornosti. Građanski postupak tužbom pokreće subjekt osporenog ili povrijeđenog prava. . Građanska subjektivna odgovornost je strožija od krivične. usmenosti. razlike između građanskog i krivičnog postupka manifestuju se i na području nekih načela. zaključno sa objektivnom odgovornošću. da pokrene samostalan građanski postupak. ali je njihov domet sasvim neznatan. Predmet građanskog postupka je raspravljanje i odlučivanje u sporovima iz građansko-pravnih odnosa. a izuzetno i za nehat. Načelo dispozitivnosti i raspravno načelo su specifična načela parničnog postupka. . Razlog tome je činjenica da je parnični postupak redovni način raspravljanja i odlučivanja o građanskopravnim zahtjevima. Osim toga. Pravosnažna osuđujuća krivična presuda veže sud u parničnom postupku. sud u 4 WWW. S druge strane. da raspravljanje i odlučivanje o građanskopravnom zahtjevu pridruži krivičnom postupku (adhezioni postupak). U građanskom pravu se odgovara za sve oblike krivice.WWW.COM . To su slijedeće situacije: . To su načela: kontradiktornosti.kad presuda donesena u krivičnom postupku ima karakter pravno relevantne činjenice građanskog prava. javnosti. Vezanost suda u građanskom postupku za presudu donesenu u krivičnom postupku. Razlike između krivičnog i građanskog postupka uslovljene su razlikama njihovih predmeta. sudskog poravnanja i druge ustanoev kojima se ostvaruje načelo dispozitivnosti u parničnom postupku. koji ne može utvrđivati činjenice koje bi isključile odgovornost za štetu uzrokovanu umišljajnim krivičnim djelom. onda razlozi pravne sigurnosti i ekonomičnosti. 2. nezavisnost sudova. kao i sama logika daju opravdanje za vezanost parničnog suda za činjenice utvrđene u krivičnom postupku. pravna zaštita povodom povrijeđenog ili osporenog prava može se postići i putem arbitraže. zbornost. Ako ista radnja proizvodi i krivičnopravnu i građanskopravnu posljedicu. Ona postoje i u krivičnom postupku.kad je istom radnjom prouzrokovano krivično djelo i neka građanskopravna posljedica. U krivičnom pravu po pravilu se odgovara za umišljaj.BH-PRAVNICI. a krivični postupak pokreće javni tužilac po službenoj dužnosti.kad krivično djelo ima karakter prethodnog pitanja u parničnom postupku. parnični sud nije vezan za nju jer nepostojanje krivične odgovornosti ne znači da istovremeno ne postoji ni građanska odgovornost. slobodne ocjene dokaza i materijalne istine. Ostvarenje krivičnopravnih normi postiže se samo u krivičnom postupku.BH-PRAVNICI. pa se samo u tom postupku može donijeti odluka sa dejstvom res iudicata. te izricanje sankcije. Stoga. Takođe su im zajednička i načela kojima se osigurava pravilno ostvarenje sudske funkcije. Tada se ne može umanjiti ni naknada štete zbog slabog imovinskog stanja štićenika.

COM građanskom postupku je vezan za odluku donesenu u krivičnom postupku i to bez obzira na to da li je ona presuđujuća ili oslobađajuća.umišljajno lišavanje života ostavioca. Npr. 5 WWW.COM .pravo drugog bračnog druga na razvod. upotreba sile ili prijetnje u cilju sastavljanja testamenta i sl. U određenim situacijama se pravosnažnoj presudi u krivičnom postupku daje karakter pravno relevantne činjenice.BH-PRAVNICI.pravosnažna presuda kojom je jedan bračni drug osuđen za krivično djelo kaznom zatvora duže od 3 godine. predstavlja pravno relevantnu činjenicu za koju porodično pravo vežu posljedicu . nedostojnost za nasljeđivanje nastupa usljed određenih krivičnih djela nasljednika kao npr. za koju se veže nastanak određenih pravnih posljedica. Npr.WWW.BH-PRAVNICI.

osim što je akt primjene prava. PARNICA. Subjekti spora mogu svoj spor riješiti sporazumom ili putem arbitraže. Posredstvom parnice se parnični postupak prilagođava potrebama svakog pojedinog predmeta u vršenju sudske funkcije. krajnji cilj parničnog postupka je zaštita subjektivnih građanskih prava. Ovakvom aktivnošću sud vaspitno utiče na građane da se ponašaju u duhu poštivanja zakona i morala. sud u parničnom postupku utvrđuje uzroke pravnih povreda i izriče sankciju radi njihovog otklanjanja. Sudska praksa značajno doprinosi razvoju pravnog poretka. Naime. ali se u postupku istovremeno pruža i zaštita subjektivnih prava građana i drugih pravnih subjekata. Zaštitom subjektivnih prava istovremeno se ostvaruje i postojeći normativni poredak u društvenim odnosima. tada dolazi do parnice kao procesno-pravnog odnosa. pravila ovog postupka primjenjuju redovni sudovi u raspravljanju i odlučivanju o sporovima koji nastaju iz ličnih i porodičnih odnosa. osim ako su neki od ovih sporova posebnim zakonom stavljeni u nadležnost drugih sudova. Parnični postupak je postupak u kome se odlučuje o (ne)postojanju subjektivnog prava. PARNIČNI POSTUPAK. te imovinskih i drugih građanskopravnih odnosa. a povodom određenog tužbenog zahtjeva koji postavlja tužilac i od suda traži zaštitu. predstavlja i stvaralački čin konkretizacije opće pravne norme na pojedinačnu društvenu situaciju.BH-PRAVNICI. Propisi općeg postupka primjenjuju se u situacijama za koje ne postoji propis iz nekog od posebnih postupaka. Prema Zakonu o parničnom postupku.COM . Pojmom parnica označava se konkretan postupak koji se vodi između parničnih stranaka. Danas je nesporno da se u građanskom postupku ostvaruje pravozaštitna funkcija kao značajna društvena djelatnost. Ius dicere. ona je u svojoj egzistenciji od njega nezavisna. SPOR Pojmom građanski postupak označava se postupak kao pravna institucija. Svaka sudska presuda. uz podsticanje stranaka na mirno rješavanje sporova. odnosno kao cjelovita metoda ostvarivanja sudske funkcije u građanskopravnim sporovima.WWW. Samo ako jedan od subjekata zatraži sudsku zaštitu. ali ne mora dovesti do nje. 6. radnih odnosa. 5. Mada se parnica pokreće povodom spora. ali to samo po sebi neće imati uticaja na postojanje parnice kao procesnopravnog odnosa. postupak ostvaruje i značajnu vaspitnu ulogu. 6 WWW. To je uvijek određeni stepen neslaganja između 2 subjekta u pravnom odnosu. POJAM I PREDMET PARNIČNOG POSTUPKA Građanski parnični postupak je opći i osnovni metod raspravljanja i odlučivanja u građanskopravnim sporovima. primjenom materijalnog prava na postojeće činjenično stanje. Pored zaštitne. Građanskopravni odnos povodom kojeg je došlo do parnice može se i ugasiti. Obzirom na različite građanskopravne odnose povodom kojih se raspravlja. individualističkom shvatanju. FUNKCIJA PARNIČNOG POSTUPKA Prema starijem. spor je svako stanje u pravnim odnosima kada se postavljeni zahtjev sukobljava sa određenim otporom ili suprotstavljanjem.BH-PRAVNICI. Prema najširem shvatanju. Obično prethodi parnici. parnični postupak je podijeljen na opći i posebne postupke.COM Dio prvi PARNIČNI POSTUPAK OPĆA UČENJA 4.

koji zauzima svoj stav neovisno o normi kojom je reguliran neki pravni odnos. a posredstvom suda i između samih stranaka. Tek tada se parnica kao pravni položaj pretvara u pravni odnos. Kontraktualna teorija parnicu posmatra kao ugovor građanskog prava zaključen između stranaka. Prema publicističkom shvatanju. smjenjuju jedna drugu i tako čine tok parnične procedure. a istovremeno se stvaraju nova prava i obaveze koje traže preduzimanje novih radnji. Ta prava i obaveze dovode subjekte postupka u međusobne procesnopravne odnose. Tuženi nastoji valjano oponirati i argumentirano se suprotstaviti tužbenim navodima.BH-PRAVNICI. Kao pravni odnos parnica nastaje na osnovu mnoštva procesnopravnih radnji i procesnopravnih stanja. unutrašnji razvoj parnice individualizira svaki spor ponaosob. Na osnovu ovih parametara može se odrediti karakter parnice i priroda spora (činjenični. Unutrašnji razvoj parnice određen je sadržajem procesnih radnji parničara. procesnopravne norme nisu imperativne. Svakom slijedećom parničnom radnjom ostvaruje se neko pravo ili izvršava obaveza iz prethodne radnje. Po shvatanju trostranog pravnog odnosa. Radnje koje stranke preduzimaju uvijek su usmjerene prema sudu. Na taj način stranke "guraju" parnicu naprijed. koje se sastoji u nizu procesnopravnih situacija koje su međusobno uslovljene. Prema starijem. Prema ovom shvatanju. procesne norme predstavljaju samo tehničko sredstvo u rukama sudije. Osnovni nedostaci ovog učenja su: (1) parnica je osamostaljen pravni odnos. (2) suština parničnih radnji stranaka svodi se na puki izgled i mogućnost u pogledu reakcije suda. U teoriji je sporno pitanje ko su subjekti parnice kao procesnopravnog odnosa. Vanjski razvoj parnice odnosi se prvenstveno na vremensko kretanje parnice. Sud održava ekvidistancu prema tužitelju i tuženom i na kraju presuđuje spor. Ovo učenje trpi znatne zamjerke: (1) zanemaruje se imperativni karakter procesnopravnih normi. jer norme procesnog prava za njihovo preduzimanje vežu nastanak procesnih prava i obaveza. Pritom sud u svrhu konačnog odlučivanja ocjenjuje pojedine procesne situacije u parnici. (3) parničari mogu biti i subjekti 7 WWW. po pravilu neovisan od građanskopravnog odnosa povodom kojeg se vodi. Parnica kao ugovor. Prema ovom shvatanju. Shodno navedenom. Parnica kao pravni položaj. Generator razvoja parnice je suprotnost interesa između parničara. Tužilac preduzima ofanzivne parnične radnje u namjeri da svoj zahtjev sudu predstavi opravdanim.BH-PRAVNICI. Sudska odluka ne obavezuje dok ne stekne svojstvo pravosnažnosti. Tako se parnica odvija i približava donošenju presude kao završnog akta. i nije nužna posljedica realizacije ugovorne obaveze. njihovog položaja i izgleda na uspjeh.COM 7. (3) autonomnost sudske procjene u odnosu na normu vodi pravnoj nesigurnosti. utičući na njen razvoj. parnica se zasniva između svake stranke i suda. Procesne ili parnične radnje imaju funkciju pravnih činjenica. Dakle.WWW. mješoviti). SHVATANJA O PRAVNOJ PRIRODI PARNIČNOG POSTUPKA Parnica kao pravni odnos. procesnopravni odnos se zasniva samo između stranaka. Shvatanje o parnici kao pravnom odnosu utemeljio je njemački procesualista Oskar Bulow. već više imaju karakter kriterija prema kojima sudija cijeni procesna djelanja stranaka u cilju donošenja odluke. parnica je odnos između stranaka sa jedne i suda sa druge strane. pravni.COM . civilističkom shvatanju. ali se njima proizvode procesnopravne posljedice kako prema sudu tako i prema suprotnoj stranci. postoje 2 osnovna modaliteta razvoja parnice: unutrašnji i vanjski. a sud je samo pasivni posmatrač. Ovo shvatanje polazi od premise da je parnica pravna situacija koja prethodi pravnom odnosu. Parnica kao razvoj. ali ne i odnos između samih stranaka. (2) parnica nastaje ulaganjem tužbe i litispendencijom. u kome su definisana prava i obaveze stranaka.

odnosno stranaka. Common Law je prvenstveno historijska kategorija. mada svaka od njih doprinosi njegovom boljem razumijevanju. PRAVNA PRIRODA ANGLOAMERIČKE CIVILNE SUDSKE PROCEDURE Fundamentalna doktrina Common Law-a je "stare decisis". Osnovne odrednice Common Law-a su: • • Obzirom da se bez prekida razvijao tokom 8 vijekova.COM koji nisu stranke u građanskopravnom odnosu. Razlika između Common Law-a i Civil Law-a je u snazi koju ova dva prava daju sudskim • • • 8 WWW. do tačke isključivosti (tj. uglavnom i bez odobrenja protivne strane. jer je parnica istovremeno i razvoj i međusobni odnos stranaka s jedne strane.WWW. sud će potražiti razumno rješenje i riješiti konkretan pravni problem. koju nazivaju i "savješću" prava. (5) Radnje parničara pred sudom imaju dejstvo ako su preduzete lege artis. Dodatni faktor u primjeni precedentnog prava je pravičnost (equity). ovo učenje čini sintezu koja vodi ka lakšem razumijevanju pravne prirode parnice. već i općom spremnošću sudija da ranije odluke smatraju obaveznim. Ni jedna od naprijed navedenih teorija ne nudi sveobuhvatan odgovor na pitanje pravne prirode parničnog postupka. Ako se pred sudom nađe slučaj za koji ne postoji ni jedan precedent na koji bi se sudija pozvao. ali i pravna situacija (položaj) u kome se stranke naizmjenično nalaze. Parnica kao ekletički pojam. čini se najprihvatljivijim u pogledu objašnjavanja pravne prirode parničnog postupka. • • Ekletičko shvatanje parnice. pravičnost nije zaseban izvor Common Law-a. Slijedeći bitan faktor u primjeni precedentnog prava je razum (reason). Bitna dimenzija teorije o obaveznosti precedenta je njegovo svojstvo izvjesnosti (certainty) i uvjerljivosti (authority).COM . Otuda izreka "Law is the reason" u angloameričkom pravu. jer sudiji nije data mogućnost da u konkretnom slučaju odbije primijeniti pravno pravilo stvoreno precedentom pod izgovorom da zahtjevima pravičnosti neće biti udovoljeno. da sa njim ne mora biti ni u kakvoj vezi). Učenje o parnici kao pravnom položaju je posmatranje parnice kao niza pravnih situacija čiji su učesnici stranke i sud. Komplementarno sa prethodnim shvatanjem. gdje sudije uglavnom riječima daju značenje definirano u rječniku i ne tumače slobodno namjeru zakonodavca. Međutim. U osnovu ekletičkog pojma parnice leži više faktora: • • Shvatanje parnice kao procesnopravnog odnosa doprinosi boljem razumijevanju parnice kao cjeline. 8. kroz sintezu odabranih postavki učenja o njenoj pravnoj prirodi. te odnos između suda i stranaka s druge strane. (4) Svoju nadležnost za rješavanje spora sud ne zasniva na volji stranaka već na pozitivnim propisima. Osnovne postavke kontraktualne teorije omogućavaju pravilno shvatanje procesa osamostaljivanja parnice od građanskopravnog odnosa.BH-PRAVNICI. koja u angloameričkom pravu ima dvostruko značenje: s jedne strane sudu daje mogućnost da se u svojoj odluci pozove na ranije presuđenu stvar. Ovaj princip je osnovno pravilo sistema precedentnog prava. Engleska teorija je odbacila pristup liberalnog tumačenja i opredijelila se za gramatičko tumačenje. Shvatanje parnice kao razvoja kompatibilno je navedenim teorijama.BH-PRAVNICI. Izvjesnost se u Common Law-u postiže ne samo pravilima logike. a s druge strane ostavlja sudu priliku da zauzme samostalan stav i donese odluku koja ubuduće može imati značaj sudskog precedenta. a ne logička cjelina. Parnični postupak može pokrenuti svaki subjekt koji tvrdi da je njegovo subjektivno pravo ugroženo ili povrijeđeno.

COM precedentima. a subjektivno materijalno pravo na pravo na tužbu. U ovakva shvatanja spadaju: 1. Opće pravo na pravnu zaštitu tjera tuženog da se upusti u parnicu. Teorije civilističkog monizma tužbu reduciraju isključivo na kondemnaciju i u osnovi razlikuju samo 2 vrste presuda: one kojima se usvaja i one kojima se odbija tužbeni zahtjev. tj. Pravo uopće svodi se na proces. S druge strane. već je konkretna kategorija: tužitelj na osnovu konkretnog građanskopravnog (vanprocesnog) odnosa podnosi javnopravni zahtjev 0sudu radi donošenja za njega povoljne odluke određenog sadržaja. jer bi to širom otvorilo vrata primjeni samopomoći. Dualističke koncepcije polaze od pretpostavke da je pravozaštitni zahtjev različit (odvojen) od materijalnog prava. tužba je samo pojavni oblik materijalnog prava.BH-PRAVNICI. pravo na tužbu je radikalno odvojeno od subjektivnog materijalnog prava. u američkom holding). Osnovni teorijski pristupi ovom problemu su monistički i dualistički. Danas su uglavnom prevaziđene. obrazloženje. U Common Law su precedenti glavni izvor prava. dozvoljena samopomoć i ius retentionis. 9. tužba bi se mogla podnijeti i na osnovu samo “tobožnjeg” prava. Po ovoj teoriji. nego civilistički pojam. PRAVOZAŠTITNI ZAHTJEV Postoje različita gledišta o pojmu i pravnoj prirodi pravozaštitnog zahtjeva. Predstavnik pandektne teorije je Savigny. Teorija o konkretnom pravu na pravnu zaštitu . te putem arbitraža. Predmet spora je građanskopravno potraživanje koje je istaknuto kao kondemnatorni tužbeni zahtjev. što nije slučaju Civil Law-u.COM .pravozaštitni zahtjev nije apstraktan. Publicistički monizam suštinu pravnog poretka vidi u njegovoj javnopravnoj dimenziji. pa se te odluke u sudskoj praksi navode zbog svog izuzetnog karaktera. a ne samostalni izraz prava ili pravnog zahtjeva. Ono pripada svakom subjektu. Shodno tome. ili čak na rezultat pravosudne djelatnosti. OBLICI ZAŠTITE SUBJEKTIVNIH GRAĐANSKIH PRAVA Samopomoć je u savremenim zakonodavstvima po pravilu nedopuštena. odnosno na ostvarenje pravne zaštite je nedopustivo u savremenom pravu. 2. civilistički i publicistički monizam. a apstraktna pravda zahtijeva donošenje presude. Odluke nižih sudova (inferior courts) po pravilu ne predstavljaju obavezne precedente. Pravo na pravosuđe (Rosenberg) – Ovo shvatanje u suštini negira postojanje pravozaštitnog zahtjeva. Tuženi isto to pravo stiče u trenutku kad tužitelj protiv njega podnese neosnovanu tužbu. Civilistička teorija slijedi Savigny-jevo učenje i negira samostalnost prava na tužbu. 3. U monističke koncepcije spadaju pandektna teorija. Povredom subjektivnog materijalnog prava dolazi do njegove metamorfoze u pravo na tužbu. Pravo stranke na pravnu zaštitu se ostvaruje svojevrsnom molbom koju ona upućuje sudu. 10. smatrajući da pravo na tužbu i subjektivno pravo predstavljaju 2 pojavna oblika istog prava. Teorija o apstraktnom pravu na tužbu (Degenkolb) . • Sudska odluka u kojoj nije naveden ni jedan precedent je u Common Law-u anomalija. u skladu sa materijalnim i procesnim pravom koje treba primijeniti. teorije publicističkog monizma zasnovane su na shvatanju o presudnoj ulozi države i kao takve nisu mogle dati cjelovit odgovor na pitanje pravne prirode pravozaštitnog zahtjeva.BH-PRAVNICI. Predmet spora i dalje nije procesualistički. U savremene koncepcije spadaju: 9 WWW. Dakle. Kao izraz povrede materijalnog prava. neovisno od materijalnog prava. ali i obiter dictum. krajnja nužda. Zakonom uređena pravna zaštita se ostvaruje u odgovarajućim postupcima (sudskim i administrativnim).WWW. Ovo je u direktnoj suprotnosti sa shvatanjem pravozaštitnog zahtjeva kao prava stranke na povoljnu pravnu zaštitu. Sudska odluka mora imati valjan pravni ratio decidendi (u engleskom pravu the reason for decision. pravo na tužbu je različito od subjektivnog materijalnog prava. neovisno o postojanju ili osnovanosti tužbenog zahtjeva. Uskraćivanje prava na tužbu. tužba ima obligacioni karakter.po ovoj teoriji. Izuzeci su: nužna odbrana. Dužnost suda je da postupa po zahtjevu stranaka za pružanjem pravne zaštite.

preduzima određene procesne aktivnosti. Izuzetno. Ako se nedostaci odnose na stranke. Postojanje stvarne legitimacije (legitimatio ad causam) nije procesna pretpostavka. Dakle. Pretpostavke koje se tiču stranaka su: postojanje stranke. tj. Posljedice nedostatka procesnih pretpostavki. Naprotiv. te postojanje ovlaštenja za vođenje konkretne parnice (legitimatio ad processum . Njihovo postojanje sprečava vođenje parnice. PROCESNE PRETPOSTAVKE Procesne pretpostavke su uslovi ili okolnosti utvrđeni normama procesnog prava. Ako se nedostaci tiču relativne nadležnosti (stvarne i mjesne). 2. sud će tužbu dostaviti nadležnom sudu i na taj način otkloniti nedostatak. ovlaštenik ima 2 ovlaštenja: (1) da od svog partnera zahtijeva ispunjenje obaveze u skladu sa sadržajem pravnog odnosa i (2) da od državnih organa zahtijeva zaštitu svojih prava. Nedostatak bilo koje procesne pretpostavke za posljedicu ima nemogućnost raspravljanja i odlučivanja.procesna legitimacija). sintetična ili materijalno-procesnopravna teorija zasniva se na sintetiziranju pravnog ovlaštenja i prava na pravnu zaštitu. do odbacivanja tužbe će doći samo ako sud nije uspio da otkloni te nedostatke. nova monistička. već uslov od kojeg zavisi osnovanost tužbenog zahtjeva. sud najčešće saznaje po prigovoru tuženog. Procesne pretpostavke mogu biti opće i posebne. uslova od kojih zavisi osnovanost predmeta odlučivanja. Pretpostavke koje se tiču predmeta spora imaju karakter procesnih smetnji. Opće pretpostavke se tiču svih bitnih elemenata parnice: suda. Njegov pravnodogmatski sadržaj sastoji se u dužnosti suda da.ne smiju postojati).BH-PRAVNICI. odnosno postojanje urednog zastupanja ako nema parnične sposobnosti. Nedostaci nekih procesnih pretpostavki će odmah dovesti do odbacivanja tužbe kao nedopuštene (res iudicata i lis pedens). O postojanju procesnih pretpostavki sud vodi računa po službenoj dužnosti. mjesna i funkcionalna). Opće moraju postojati u svakoj parnici. pravno-sociološku i pravno-političku dimenziju. stranaka i predmeta spora. što ne isključuje mogućnost strankama da ukazuju sudu na nedostatke. na procesne pretpostavke koje se tiču predmeta spora. stvarna. a drugi normama materijalnog prava. Subjektivno materijalno pravo. a negativne predstavljaju procesne smetnje za dopuštenost parnice (tj. To su: postojanje presuđene stvari (res iudicata). 10 WWW.BH-PRAVNICI.COM . uz ispunjenje zakonskih pretpostavki. Pravna priroda prava na tužbu ima svoju pravno-dogmatsku.COM 1. Ova teorija smatra da je pravozaštitni zahtjev s jedne strane strukturalni dio materijalnog prava. Potrebno ih je strogo razlikovati od materijalnih pretpostavki. Takođe mogu biti pozitivne i negativne. te postojanje pravnog interesa za tužbu (tužilac ima pravni interes da ustane tužbom tek onda kad tuženi odbije da dobrovoljno udovolji njegovom traženju). pravo na tužbu i obaveze suda prema državi su u lancu međuzavisnosti. stranačka i parnična sposobnost. Pravo na tužbu bila bi složena i dinamična procesnopravna pozicija tužitelja u parnici.mjesna nadležnost) sud pazi samo do određene faze u postupku. a s druge strane on je sastavni dio tužbe. postojanje parnice (lis pedens).WWW. a od kojih zavisi dopuštenost raspravljanja i odlučivanja o tužbenom zahtjevu. samo na neke pretpostavke (npr. Pozitivne moraju postojati da bi bilo dopušteno raspravljanje u parnici. U procesne pretpostavke koje se tiču suda spada nadležnost (međunarodna. Na postojanje pretpostavki sud načelno pazi tokom cijelog postupka. Pravo na tužbu je javnopravne (procesnopravne prirode). 11. Prve su određeni normama procesnog. dok su posebne propisane samo za neke vrste sporova ili samo za određena pitanja. Učenje o pravu na tužbu utvrđuje nove pravce savremene procesualističke misli.

Prethodna. INCIDENTALNO PITANJE Značenje u parničnom postupku. To znači da sva lica. Pravosnažna odluka koju je donio nadležni organ vezuje sud pred kojim se to pitanje javilo kao prethodno pitanje.BH-PRAVNICI. ali se nalaze u funkciji odlučivanja o tužbenom zahtjevu. U takvom slučaju. Na taj način se izbjegava rizik donošenja različitih odluka o istom pitanju. može se kao prethodno postaviti pitanje da li tužilac ima pravo svojine na predmetnoj stvari. u parnici povodom tužbe u kojoj je zahtjev usmjeren na povrat stvari po osnovu prava svojine. Pravni odnosi koji se pojavljuju u funkciji prethodnih pitanja najčešće spadaju u onu vrstu pravnih odnosa za čije rješavanje je sud inače nadležan. 13. Odluka o prethodnom pitanju čini sastavni dio činjenične podloge spora. Naknadna odluka nadležnog organa. kolizione norme MPP dozvoljavaju i primjenu inostranog materijalnog prava po načelu lex causae. ali samo kao o prethodnom pitanju. On može. ako je različita od odluke o prethodnom pitanju. VAŽENJE NORMI PROCESNOG PRAVA S obzirom na prostor. O prethodnom pitanju kao glavnom pitanju sud će odlučivati samo ako to stranke zahtijevaju. Problem obavljanja procesnih radnji izvan države rješava se institucijom međunarodne pravne pomoći.WWW. sud u parničnom postupku može o tom pitanju odlučivati dvojako: u funkciji prethodnog pitanja. a kad je u pitanju primjena materijalnog prava. Odluka o prethodnom pitanju ima pravno djelovanje samo u parnici povodom koje je to pitanje riješeno. sud ima ovlaštenje da odlučuje o tom pitanju. a ne u dispozitiv sudske odluke. mogu da tuže i da budu tužena. Prethodno pitanje može biti samo pravno pitanje (dakle ne i činjenično) koje samo po sebi čini pravnu cjelinu i podobno je da bude predmetom samostalnog odlučivanja. ili kao o glavnom pitanju. Ako nadležni organ nije donio odluku.COM . Tada se odluka o prethodnom pitanju unosi u obrazloženje sudske odluke i ona nema autoritet presuđene stvari. tj. primjenjuje se procesno pravo suda koji vodi postupak. rukovodeći se razlozima svrsishodnosti. Incidentalna ovlaštenja suda u parnici. Ovaj izuzetak na području građanskog pravosuđa znači da lica sa diplomatskim imunitetom ne mogu biti tužena. ali mogu tužiti. bez obzira na državljanstvo. Kao takva ne stiče svojstvo pravosnažnosti i unosi se u obrazloženje. Izuzeci su lica koja uživaju diplomatski imunitet. Sud će tako postupiti ako je pred nadležnim organom već pokrenut postupak u kome se o prethodnom pitanju odlučuje kao o glavnom pitanju. 11 WWW. Npr. Sud nije obavezan da u svakom konkretnom slučaju donosi odluku o prethodnom pitanju. prekinuti postupak i sačekati da nadležni organ meritorno odluči o tom pitanju.BH-PRAVNICI. Ovo načelo je univerzalno prihvaćeno u svim pravnim sistemima. incidentalna ili prejudicijelna pitanja su pravna pitanja koja nisu neposredan predmet odlučivanja u parnici.COM 12. U suprotnom će sud o tom pitanju odlučivati kao o prethodnom pitanju. predstavlja osnov za podnošenje zahtjeva za obnovu postupka. već u nadležnosti nekog drugog suda ili drugog organa. bez obzira na to ko su stranke u sporu. Sva lica koja se nalaze na teritoriji naše zemlje po pravilu su pod jurisdikcijom domaćih sudova. onda ovlaštenja suda u rješavanju tog pitanja zavise od toga da li je nadležni organ već donio pravosnažnu odluku ili ne. U pogledu važenja normi procesnog prava vrijedi načelo lex fori. a sa ciljem donošenja odluke o tužbenom zahtjevu kao glavnom pitanju. Ako se u parničnom postupku kao prethodno pitanje pojavi neko pravno pitanje koje nije u nadležnosti suda pred kojim se postavlja. Na području procesnog prava lex fori važi uvijek. S obzirom na lica.

Kako zahtjevi pravne sigurnosti ne dozvoljavaju velika odstupanja u pravcu povratnog dejstva normi procesnog prava. pružanje pomoći neukim strankama. u prelaznim i završnim odredbama se obično utvrđuje kada će se započeta parnica nastaviti po odredbama zakona prema kome je započeta.1. kad jednostranom izjavom volje pristanu na jurisdikciju sudova BiH u nekom konkretnom predmetu (npr. niti nešto drugo osim onoga što je tražio. Po našem ZPP. materijalne istine. Ova lica mogu tužiti i biti tužena u slijedećim slučajevima: 1.COM Međutim. Parnični postupak se uvijek pokreće na inicijativu titulara ugroženih ili povrijeđenih subjektivnih građanskih prava. postupak će se voditi prema pravilima novog zakona. određivanju predmeta parnice. U pogledu vremenskog važenja vrijedi opće načelo da pravne norme nemaju povratno dejstvo. Načelo dispozitivnosti se manifestuje u više aspekata: u pokretanju postupka.BH-PRAVNICI. kad sklapaju određeni pravni posao). Postupak se pokreće procesnom radnjom čiji je pravno tehnički naziv tužba. Pokretanje postupka. osim u slučajevima kada to sam zakon izričito dozvoljava. Princip neposrednog ili trenutnog dejstva normi procesnog prava (tempus regit actum) izvodi se na osnovu činjenice da norme novog zakona ne važe za procesne radnje preduzete prije stupanja zakona na pravnu snagu. javnost. te u pogledu kretanja i okončanja postupka.načelo dispozitivnosti i raspravno načelo. specifična ili određujuća načela GPP . objašnjenje daje Federalno ministarstvo pravde. OSNOVNA NAČELA Sva načela GPP mogu se podijeliti u nekoliko grupa: 1. u pogledu raspolaganja tužbenim zahtjevom. 12 WWW. a kada će se nastaviti prema pravilima novog zakona. a nikada na inicijativu suda. Određivanje predmeta parnice. 14. Pravilo je da će se parnica koja je pokrenuta za vrijeme važenja starog zakona nastaviti i okončati prema pravilima novog zakona. načela koja su podignuta na nivo ustavnih načela .načelo usmenosti. Ako presuda nije bila donesena ili ako je drugostepeni sud ukinuo presudu i predmet vratio na prvostepeno odlučivanje. postoje izuzeci i od pravila da lica sa diplomatskim imunitetom ne potpadaju pod jurisdikciju domaćih sudova. 2. načela koja su manje-više karakteristična i za druge postupke . Dispozitivnost i oficijelnost Značaj načela.kontradiktornost. ako je prije stupanja na snagu novog zakona prvostepeni sud izrekao presudu koja još nije postala pravosnažna. 3. Sud u parničnom postupku pruža zaštitu samo u granicama zahtjeva koje su stranke postavile tokom postupka. slobodne ocjene dokaza. ekonomičnosti. Načelo dispozitivnosti važi i u žalbenom postupku .WWW. U slučaju sumnje u postojanje i obim prava imuniteta. On ne može tužitelju dosuditi više od traženog. u sporovima povodom stvarnih prava na nekretninama koje su dio teritorije BiH. sudskog upravljanja postupkom itd. S obzirom na vrijeme.COM . 2. 14.BH-PRAVNICI.sud pobijanu presudu preispituje samo u dijelu u kome je podnosilac žalbe pobija. postupak će se nastaviti po starom zakonu do pravosnažnosti presude.

Određeni građanskopravni odnosi su u interesu kako samih stranaka.BH-PRAVNICI. U našem pravu se primjenjuje načelo sudskog upravljanja postupkom. Formalne (čiste) procesne dispozicije. Radikalna primjena ovog načela vodila bi podjeli dužnosti između suda i stranaka po principu da mihi facta. Ono u cjelosti spada u okvire dužnosti suda po principu iura novit curia (sud poznaje pravo). U dispozitivne radnje stranaka spadaju odricanje od tužbenog zahtjeva. Sud je prvenstveno dužan da spriječi one dispozicije koje su same po sebi u suprotnosti sa postojećim pravnim poretkom. on mora utvrditi pravno relevantne činjenice i zatim ih podvesti pod odgovarajuću pravnu normu. te sudsko poravnanje. daću ti pravo).bračni i porodični odnosi). Čiste procesne dispozicije su neke od dispozitivnih parničnih radnji stranaka koja se ograničavaju na samu parnicu i pravno su relevantne samo dok parnica traje. sud mora imati činjenice i dokaze kojima utvrđuje njihovu istinitost. sud je dužan da po službenoj dužnosti prikuplja činjenice i dokaze. U tom cilju je potrebno dati odgovor na 2 pitanja: činjenično i pravno. Međutim.BH-PRAVNICI.2. Raspravno načelo u našem građanskom postupku ima mjesto osnovnog načela. Ako je dužnost prikupljanja činjenica i dokaza (procesne građe) na strankama. 14. Značaj i funkcija. Raspravnost i istražnost Određenje pojmova.WWW.COM Materijalne procesne dispozicije. radi se o raspravnom načelu. Zbog toga su u određenoj mjeri ograničena disponiranja stranaka u sporovima iz takvih odnosa (npr. Stranke npr.COM . dabo tibi ius (daj mi činjenice. Međutim. Ovo raspolaganje se po svom dejstvu izjednačava sa pravosnažnom presudom. ali imaju za cilj da proizvedu nedopuštene pravne posljedice. priznanje tužbenog zahtjeva. Da bi sud mogao donijeti pravilnu odluku. Pružanje odgovora na pravno pitanje se sastoji u pronalaženju odgovarajuće pravne norme i utvrđivanju njenog sadržaja. sud je vezan za činjenice i dokaze koje prezentiraju stranke. Povrede dispozitivnosti. Najteže posljedice prekoračenja načela dispozitivnosti proizvodi materijalno raspolaganje zahtjevom za pružanje pravne zaštite (priznanje tužbenog zahtjeva. S tim u vezi sud je obavezan da prati da li se disponiranja stranaka kreću u granicama koje su pravno dozvoljene i da onemogući sve dispozicije koje su u suprotnosti sa postojećim pravnim poretkom. stranke imaju određene mogućnosti da svojom voljom utiču na razvoj i okončanje postupka. Stranke tokom cijelog postupka disponiraju (raspolažu) tužbenim zahtjevom. ovlašten je da pri donošenju odluke u obzir uzme samo te činjenice. Da bi mogao dati odgovor na činjenično pitanje. Odlučivanje zasnovano na osnovu nedopuštenih dispozicija stranaka za posljedicu ima apsolutno bitnu povredu postupka. takođe je dužan spriječiti dispozicije koje su same po sebi dopuštene. odricanje od tužbenog zahtjeva. nije vezan za činjenice i dokaze koje prezentiraju stranke. Prema raspravnom načelu. tako i društvene zajednice. sudsko poravnanje). mogu svojim saglasnim voljama ili određenim držanjem u parnici dovesti do mirovanja postupka ili mogu povlačenjem tužbe dovesti do okončanja postupka isl. a ako je to dužnost suda onda govorimo o istražnom ili inkvizitornom načelu. Po istražnom načelu. tj. Domet načela oficijelnosti u parničnom postupku. tj. Stepen 13 WWW.

BH-PRAVNICI. ovo načelo odgovara materijalnopravnom načelu qui tacit consentire videtur (ko ćuti smatra se da priznaje). te da se može izjasniti o svim radnjama koje se preduzimaju u postupku a koje su relevantne za donošenje presude. Naše pravo nije zauzelo konkretan stav ni prema jednom od ova 2 načela. Ako je predmet spora zahtjev kojim stranke mogu disponirati. bez obzira na njegova istražna ovlaštenja. 14. već je ovlašten da izvodi i druge dokaze koje smatra značajnim za odlučivanje. Sud je dužan da na pogodan način navede stranke da dopune svoje činjenične navode. U sporovima u kojima je ograničeno načelo dispozitivnosti dolazi do izražaja aktivna uloga suda sa inkvizitornim ovlaštenjima. Litiskontestacija. niti zasnovati odluku na činjenicama koje mu stranke nisu prezentirale. Načelo negativne litiskontestacije iz pasivnog držanja stranke izvodi zaključak da ta stranka poriče navode i zahtjeve suprotne stranke. Korištenjem ovog prava. Kontradiktornost Pojam obostranog saslušanja stranaka. tvrdnjama i zahtjevima suprotne stranke. od kojih su preovlađujuća 2: princip afirmativne i princip negativne litiskontestacije. smatra se da priznaje te navode.mogućnost). ali sud nije vezan isključivo za te njih. GPP sadrži veliki broj pravila koja su po svom sadržaju pravnotehničke prirode (npr. da bi otklonili negativan uticaj koji proizvodi pasivno držanje tuženog.COM .3. obzirom na njegovu aktivnu ulogu u postupku. Odnos raspravnosti prema materijalnoj istini. u bračnim i paternitetskim sporovima sud nije vezan za činjenice koje mu stranke prezentiraju.odredbe o dostavljanju).kod donošenja presude zbog izostanka. Sva takva pravila su u službi ostvarivanja načela kontradiktornosti i njihov značaj se ne bi 14 WWW. U osnovi načela kontradiktornosti je zahtjev da se objema stranaka pruži mogućnost da se izjasne o svim elementima odlučivanja.WWW. Ovaj zahtjev je u službi ravnopravnosti stranaka i pravilnog donošenja presude u sporu. koje je jedno od osnovnih i odlučujućih načela građanskog parničnog postupka. Zbog toga. neposrednosti i javnosti. ako se stranka ne izjašnjava o navodima. Na području prikupljanja dokaza. Načelo afirmativne litiskontestacije ima ograničen domet primjene. a ne i obaveza da se izjasne u postupku. Prema načelu afirmativne litiskontestacije. sud je vezan za činjenice koje mu stranke prezentiraju. Ovo načelo posebno dolazi do izražaja na glavnoj raspravi. Poštivanje načela kontradiktornosti u savremenim procesnim sistemima podrazumijeva da se strankama osigurava samo pravo (tj. a na taj način sud prikuplja potrebnu procesnu građu. npr. Sud bi bez saradnje stranaka teško dolazio do činjenica i dokaza. Kombiniranje raspravnog i istražnog načela su u službi načela materijalne istine. procesni sistemi poznaju različita rješenja. Realizacija kontradiktornosti u postupku. Stranke su dužne da ponude dokaze. ali je bliže stanovištu negativne litiskontestacije. Načelo kontradiktornosti podrazumijeva da se svakoj stranci mora omogućiti da u zakonom propisanom roku i formi može preduzimati sve radnje koje može preduzeti i suprotna strana. tvrdnje odnosno zahtjeve. Međusobno suprotstavljeni interesi iniciraju stranke na prezentiranje činjenica i dokaza koji im idu u prilog. U sve faze postupka ugrađeni su zahtjevi načela kontradiktornosti. S druge strane. ali ne može sam prikupljati činjenice. To podrazumijeva i mogućnost stranke da se izjašnjava o radnjama samog suda. stranke znatno doprinose razjašnjavanju svih elemenata spora. inkvizitorna ovlaštenja suda su znatno više izražena nego na području prikupljanja činjenica.COM aktivnosti suda u prikupljanju činjenica zavisi od prirode predmeta spora. zajedno sa načelom usmenosti. i to bez obzira na prirodu spora. pasivnim držanjem (pogotovo tuženog) otežava se i usporava rad suda u postupku. Dakle. Npr.BH-PRAVNICI.

14. ako to zakon izričito dozvoljava. pred vijećem koje je nadležno da sudi o tužbenom zahtjevu. Na glavnoj raspravi svi dokazi moraju biti izvedeni usmeno: svjedoci i vještaci istupaju usmeno. Vrijednost načela neposrednosti posebno dolazi do izražaja u oblasti izvođenja dokaza. Samo izuzetno. Shodno tome. sud svoju odluku po pravilu može zasnivati samo na osnovu neposrednog raspravljanja. Puna vrijednost načela neposrednosti dolazi do izražaja u primjeni zajedno sa načelom usmenosti. Neposrednost i posrednost Dejstvo neposrednosti. Načelo pismenosti komplementarno je načelu usmenosti i za cilj ima otklanjanje određenih nedostataka u načelu usmenosti. a ročište za glavnu raspravu je u funkciji utvrđivanja istinitosti činjeničnih tvrdnji stranaka. Takve radnje su tužbe. isprave i zapisnik o posredno izvedenim dokazima se čitaju itd. sudske odluke i pravni lijekovi. može se kontradiktorna presuda donijeti i bez održavanja glavne rasprave. bez posredovanja trećeg. Ono podrazumijeva da sud po pravilu svoju odluku može zasnovati samo na osnovu procesne građe koja je bila predmet usmenog raspravljanja. Ako sud donese presudu bez održavanja glavne rasprave. Povreda načela usmenosti.4. Sve ostale povrede o formi postupanja u postupku predstavljaju relativno bitnu povredu. 14. To je npr.5. slučaj u postupku u privrednim sporovima. Bez pismenog bilježenja ovih radnji ne bi se mogla preispitivati pravilnost donesene odluke u postupcima povodom pravnih lijekova. Pripremno ročište je primarno u funkciji razjašnjavanja i rasvjetljavanja spornog činjeničnog stanja. ali sud odluku donosi na osnovu činjenica koje je utvrdio na glavnoj raspravi. a podnošenje prijedloga za obnovu postupka usljed povrede ovog načela nije vezano za objektivni rok.BH-PRAVNICI. Usmenost i pismenost Vrijednost načela. 4. Postoje 2 vrste ročišta: pripremno (fakultativno) i ročište za glavnu raspravu (obligatorno). Sud o ovoj povredi vodi računa po službenoj dužnosti.COM . da u donošenju odluke mogu učestvovati samo sudije koje su učestvovale na glavnoj raspravi. Načelo usmenosti ostvaruje se na ročištu.tužba).BH-PRAVNICI. To u krajnjoj liniji znači: 3.COM trebao potcjenjivati niti proglašavati formalizmom. Sud je ovlašten da odstupi od primjene načela kontradiktornosti samo kad je to izričito određeno zakonom. Komplementarnost načela. da sud sva saznanja na kojima zasniva svoju odluku stiče neposrednim zapažanjem. dokazi se 15 WWW.WWW. Stranke izvan ročišta preduzimaju radnje u obliku podnesaka u kojima iznose činjenične tvrdnje i dokaze (npr. Pismeni oblik zahtijevaju radnje čiji se sadržaj ne može dovesti u pitanje ni dužim protekom vremena. to predstavlja apsolutno bitnu povredu parničnog postupka. ako sud nakon prijema odgovora na tužbu utvrdi da među strankama nije sporno činjenično stanje. U našem parničnom postupku usmenost je osnovno načelo. Dokazi se izvode na glavnoj raspravi. Prema načelu neposrednosti. Povreda načela kontradiktornosti ima dejstvo apsolutno bitne povrede postupka zbog koje se mogu ulagati svi redovni i vanredni pravni lijekovi. Sadržaj usmeno preduzetih radnji na ročištu se pismeno zasvjedočava u sudskom zapisniku.

Javnost Javnost kao procesnopravna garantija. obostranog 16 WWW. ili samo jednog dijela. Dakle. Isključenje javnosti se ne odnosi na stranke. Odstupanje od principa neposrednog izvođenja dokaza dozvoljeno je samo ako za to postoje važni razlozi. Načelo neposrednosti je zadovoljeno ako je prilikom donošenja odluke vijeće u istom sastavu u kome je bilo na posljednjem ročištu glavne rasprave. sud svoje saznanje o činjeničnom osnovu za odlučivanje stiče posredstvom trećeg. Načelo javnosti kao pravo omogućava svakom punoljetnom građaninu da prisustvuje raspravi pred sudom. U osnovi načela javnosti kao procesnopravne garantije je zahtjev da sud svoju odluku o tužbenom zahtjevu po pravilu može donijeti samo na osnovu usmene rasprave.BH-PRAVNICI.Međutim. a prije donošenja odluke. 14. da se već izvedeni dokazi ne izvode ponovo nego da se samo pročita zapisnik o izvođenju tih dokaza. Isključenje javnosti. oni neće sami po sebi (ex lege) dovesti do isključenja javnosti. tj. Prema načelu posrednosti. te iz razloga morala. Načelo javnosti je kao pravo utvrđeno ustavom. glavna rasprava mora ponovo započeti. već sud u svakom konkretnom slučaju ocjenjuje opravdanost isključenja javnosti sa cijele rasprave. poslovne ili lične tajne. nakon što se o tome izjasne stranke. Formalna jednakost stranaka ostvaruje se načelom kontradiktornosti. Povreda neposrednosti predstavljaće apsolutnu povredu parničnog postupka samo onda ako je u donošenju presude učestvovao sudija koji nije učestvovao na glavnoj raspravi. na kojoj je isključena javnost. umješače. kod kojih je javnost isključena ex lege. ako se sastav vijeća izmijeni nakon posljednjeg ročišta. 14. sud na zahtjev stranke može odobriti da raspravi prisustvuju najviše 2 lica koja stranka označi. naučni ili javni radnici ako je to od interesa za njihovu djelatnost. U slučaju postojanja ovih razloga. a zbog ustavnog načela nepovredivosti ličnog i porodičnog života. njihove zastupnike. a protiv ovog rješenja nije dozvoljena posebna žalba.7. U ostalim slučajevima sud o isključenju javnosti odlučuje rješenjem koje mora biti obrazloženo i javno objavljeno. U takvim slučajevima se zapisnici o izvedenim dokazima obavezno čitaju na glavnoj raspravi.6.COM . Najvažnija odstupanja se odnose na izmjenu u sastavu vijeća tokom glavne rasprave. vijeće može odlučiti. Vijeće tada može odlučiti da se određeni dokazi izvedu pred predsjednikom vijeća ili zamoljenim sudijom. U svim ostalim slučajevima povrede ovog načela mogu biti samo relativno bitne povrede postupka. sud mora ponovo otvoriti raspravu. Izuzetak su bračni i paternitetski sporovi. te na mogućnost posrednog izvođenja dokaza. Sudsko vijeće može odlučiti da glavnoj raspravi. Ako se vijeće izmijeni tokom glavne rasprave.COM ne mogu izvoditi na pripremnom ročištu. Dejstvo posrednosti. Povreda načela javnosti ima za posljedicu apsolutno bitnu povredu parničnog postupka samo ako je javnost nezakonito isključena sa glavne rasprave. Odstupanje od načela neposrednosti u korist načela posrednosti dozvoljeno je samo u vrlo ograničenoj mjeri. prisustvuju pojedine službene osobe.WWW. Pružanje pomoći neukim strankama Vrijednost načela. Osim toga. te da o sadržaju i rezultatima rasprave bude informiran putem medija.BH-PRAVNICI. a kao procesnopravna garantija Zakonom o parničnom postupku. Izuzeci od načela javnosti uspostavljaju se u svrhu čuvanja službene. zatim osiguranja javnog reda.

to može biti razlog za izuzeće sudije. različite ekonomske mogućnosti za angažovanje stručnog punomoćnika i sl. tj. već to može činiti samo preko kvalificiranog stručnog punomoćnika. Suština je dakle da se domet zahtjeva u pružanju pravne pomoći kreće u domenu procesnih prava i ne smije preći na područje materijalnog prava. Kao pravna ustanova. a posebno na posljedice propuštanja preduzimanja parničnih radnji. Sud je dužan da upozori neuku stranku koje parnične radnje može preduzeti. Sud će stranci ukazati i na štetne posljedice nepravilnog zastupanja. Njemačka itd).BH-PRAVNICI. Ekonomičnost Načelo ekonomičnosti zahtijeva pravovremeno pružanje pravne zaštite uz što manji utrošak vremena i sredstava. odnosno suprotno cilju postupka kao 17 WWW. Da bi postupak udovoljio svojoj društvenoj funkciji. to može imati značaj relativno bitne povrede postupka. Naš Zakon o obligacionim odnosima izričito reguliše zabranu zloupotrebe prava: učesnici u obligacionim odnosima su dužni da se pridržavaju načela savjesnosti i poštenja. Italija. a kasnije dobiva mjesto i u drugim zakonodavstvima. U praksi se neodrživim pokazalo individualističko shvatanje o neograničenosti subjektivnih prava. O ustanovi nužnog punomoćnika govori se kad jedna parnično sposobna stranka ne može neposredno pokrenuti parnični postupak. Francuska. Zloupotreba procesnih prava pojmovno je isto što i zloupotreba prava uopšte: to je korištenje procesnim pravima suprotno cilju zbog koga su ta prava zakonom ustanovljena. niti preduzimati radnje u parnici (nema postulacionu sposobnost). 14.COM .BH-PRAVNICI. on istovremeno mora ostvariti i načelo ekonomičnosti i načelo zakonitosti. 14.9. načelo zakonitosti ima prioritet u odndosu na načelo ekonomičnosti. Domet načela i odnos prema principu sudske nepristrasnosti. Efekti povrede načela. U našem pravu ustanova nužnog punomoćnika je napuštena i svaka parnično sposobna stranka ima potpunu postulacionu sposobnost.WWW. ako uoči da njen punomoćnik (koji nije advokat) nije u stanju vršiti svoju dužnost. U svakom slučaju.8. Načelo pružanja pomoći neukim strankama ima za cilj ostvarenje faktičke (stvarne) jednakosti stranaka u postupku. Sud ne može poučavati stranke o onim pravilima na osnovu kojih presuđuje na čijoj je strani pravo. Pružanje pravne pomoći stavljeno je u dužnost sudu. Savjesno korištenje procesnim pravima Pojam zloupotrebe prava. tj. Mnogi procesni sistemi i danas poznaju ustanovu nužnog punomoćnika (npr.COM saslušanja stranaka. Ako sud ne izvršava dužnost koju mu nameće načelo pružanja pomoći neukoj stranci. Sud je obavezan da upozori neuku stranku koja se iz neznanja ne koristi pravima koja joj pripadaju po ZPP. Nužno punomoćstvo. zabranjeno im je vršenje prava protivno cilju zbog kojeg su ta prava ustanovljena i svako je dužan da se suzdržava od postupaka kojima se drugom može uzrokovati šteta. jer bi time doveo u pitanje svoju nepristrasnost.godine. U većini pravnih sistema pružanje besplatne pravne pomoći je javnopravna ustanova. Ako u pružanju pravne pomoći sudija ide izvan okvira procesnog prava. zabrana zloupotrebe prava prvi put je ugrađena u njemački građanski zakonik iz 1896. ustanove kojima se obezbjeđuje načelo ekonomičnosti ne smiju dovesti u pitanje ostvarenje načela zakonitosti. Ova dva načela su u znatnoj mjeri međusobno suprotstavljena: ustanove kojima se obezbjeđuje ostvarenje načela zakonitosti idu na štetu načela ekonomičnosti i obrnuto. obzirom na različit nivo općeg ili stručnog pravnog obrazovanja. država je na sebe preuzela obavezu da snosi troškove pravne pomoći koju u postupku dobivaju siromašne i neuke stranke.

bez obzira na ishod parnice. ili radi odugovlačenja propušta rokove i ročišta. Preventivne mjere realiziraju se kroz sudsko upravljanje postupkom. Vidovi nesavjesnog parničenja. izricanje kazne i naknada štete. Težište je na prevenciji. Zloupotreba procesnih ovlaštenja na traženje pravne zaštite – titular određenog prava ustaje tužbom bez postojanja pravozaštitne potrebe (pravnog interesa). Sankcije čije izricanje se zaprećuje zbog zloupotrebe procesnih prava imaju drugorazrednu ulogu i značaj. tj. Sredstva protiv zloupotreba. Dakle. Dužnost stranaka da govore istinu je dio dužnosti stranaka da savjesno koriste svoja procesna prava. tj. Snošenje troškova.WWW. Pravilo je da stranka koja u cjelosti izgubi parnicu protivnoj strani naknađuje troškove. a nije dao povoda za tužbu. snosi sama ta stranka. tj. troškove koje stranka prouzrokuje svojom krivicom ili zloupotrebom procesnih prava.COM cjeline. tužilac će snositi troškove postupka iako je uspio u sporu. U teoriji je vladajući stav o nedopustivosti actio doli. Pritom se pod istinom podrazumijeva subjektivna istina.COM . Sticanje procesnog položaja u parnici prevarnim radnjama – npr. 4. stranke ovoj dužnosti udovoljavaju kad iznose činjenične tvrdnje za koje one same vjeruju da su istinite. a sudu nalaže da onemogući svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku. U literaturi se različiti slučajevi nesavjesnog vršenja procesnih radnji grupišu u nekoliko grupa i to: 2. Represivne mjere.BH-PRAVNICI. traži odgađanje ročišta radi izvođenja novih dokaza mada je svjesna da time neće doprinijeti utvrđivanju istine ili se takvi dokazi uopće neće moći izvesti sl. Procesne kazne izriču se zbog zloupotrebe prava u postupku. Nesavjesno korištenje procesnih ovlaštenja u toku postupka – ovdje spadaju svi slučajevi u kojima stranke preduzimanjem procesnih radnji žele izdejstvovati odugovlačenje postupka. Karakter sankcije zbog zloupotrebe procesnih prava ima i snošenje troškova u slučaju kad tuženi nije dao povoda za tužbu. Ostale troškove. Ova dužnost postoji samo za troškove koji su bili potrebni za vođenje parnice. tužilac prevarnim radnjama izdejstvuje takvo držanje tuženog u parnici usljed kojeg je došlo do mirovanja postupka ili donošenja presude na štetu tuženog zbog izostanka. Zbog toga povreda ove dužnosti ima karakter zlouopotrebe procesnih prava. jer ZPP uspostavlja dužnost suda da spriječi svaku zloupotrebu prava u postupku.BH-PRAVNICI. Kad tuženi prizna tužbeni zahtjev. tužbe zbog zloupotrebe procesnih prava jer bi takva mogućnost ugrozila pravnu sigurnost. mada je to mogla učiniti i ranije. 3. ili ustaje tužbom radi ostvarenja potraživanja beznačajne imovinske vrijednosti. U tom smislu se u praksi najčešće zloupotrebljava ustanova beneficium novorum: stranka iznosi činjenice i dokaze tek u žalbi. Sud je ovlašten da u toku postupka kazni 18 WWW. u ovakvim slučajevima snošenje troškova ima karakter sankcije zbog zloupotrebe procesnih prava. ZPP nalaže strankama dužnost da govore istinu i da se savjesno koriste pravima koja su im priznata u postupku. Sud u parnici ima aktivnu kontrolnu ulogu putem koje može uspješno onemogućiti stranke da korištenjem dopuštenih sredstava postižu nedopuštene ciljeve. Sankcije zbog zloupotrebe procesnih prava su: snošenje troškova prouzrokovanih zloupotrebom.

teret prikupljanja procesne građe je isključivo na strankama. Sudsko upravljanje postupkom Sistemi upravljanja postupkom. a sudu se prepušta da u konkretnom slučaju odlučuje koje radnje će preduzeti i kojim redoslijedom. može se razlikovati nekoliko sistema upravljanja postupkom: 4. upravljanje parnicom se tiče njenog spoljašnjeg toka. U formalnopravnom pogledu. Naknada štete. Obzirom na vrijeme kad je primjenjivana. posebno u zemljama angloameričkog prava. stranku ili drugog učesnika u postupku. ZPP ne propisuje izričito naknadu štete kao sankciju zbog zloupotrebe procesnih prava. Slobodna ocjena dokaza 19 WWW. Obzirom na strogost procesnih formi i na ulogu glavnih procesnih subjekata. utiču na redoslijed preduzimanja radnji itd. neopravdano se udalji ili odbije svjedočiti. Sistem zakonskog upravljanja postupkom – bio je karakterističan za starije procesne sisteme. Sistem sudskog upravljanja postupkom – ovaj sistem je utemeljen u većini savremenih procesnopravnih sistema. sud može kazniti novčanom kaznom do 300 KM. ako i nakon opomene ometa rad suda. a prisutan je i u nekim savremenim sistemima. tako da se svaka parnica odvijala na isti način bez obzira na raznovrsnost predmeta raspravljanja. staraju se o dostavljanju.COM stranku. tako i u materijalnopravnom smislu. vremenskog odvijanja i poštivanja procesnih formi. Pravila općeg parničnog postupka samo okvirno utvrđuju osnovne stadije i procesne ustanove u okviru tih stadija. Novčanu kaznu u istom iznosu sud može izreći i u okviru održavanja reda na glavnoj raspravi. Upravljanje postupkom može se posmatrati sa formalnopravnog i sa materijalnopravnog aspekta. vrijeđa sud ili druge učesnike u postupku ili se ne pokorava naredbama predsjednika vijeća za održavanje reda. vještak ako neopravdano odsustvuje sa ročišta na koje je uredno pozvan ili odbije vještačiti). Stranke pokreću i upravljaju razvojem parnice.BH-PRAVNICI.WWW. činjenica i dokaza. Sistem stranačkog upravljanja postupkom – posebno je karakterističan za period liberalnog kapitalizma. njenog zastupnika. u slučaju neizvršenja obaveza (svjedok ako se ne odazove na uredan poziv suda. od početka do kraja. 5. Lice koje u podnesku vrijeđa sud.BH-PRAVNICI. U materijalnopravnom pogledu upravljanje parnicom se tiče prikupljanja procesne građe. 14. punomoćnika ili umješača. Ovakvo shvatanje postupka zahtijeva aktivnu ulogu suda u parnici. Osim toga. ali ona proizilazi iz općih principa građanskog prava. Zakon je strogo određivao razvoj postupka. ako su svojim parničnim radnjama teže zloupotrijebili procesna prava. novčanom kaznom do 500 KM. ova strogost procesnih formi imala je svoje opravdanje – štitila je stranke od samovoljnosti sudija-feudalaca. 6. te su stranke bile prinuđene da preduzimaju procesne radnje kako bi izbjegle nastup prekluzije. U teži oblik zloupotrebe spada i povreda dužnosti stranaka da govore istinu. Novčanom kaznom do 500KM mogu se kazniti svjedok i vještak. 14.COM . Propuštanje neke propisane procesne aktivnosti je za posljedicu imalo prekluziju procesnih ovlaštenja. Kazna se može izreći učesniku u postupku i licu koje je kao slušalac prisutno raspravi.10. kako u formalnopravnom. One imaju incijativu u određivanju ročišta.11.

Prema varijanti pozitivne legalne ocjene dokaza. Što se tiče dokazne snage. U našem pravu ne postoje ograničenja u pogledu primjene dokaznih sredstava: sud u svrhu dokazivanja može upotrijebiti svako dokazno sredstvo do kojeg je došao na zakonit način. Ostvarenju načela materijalne istine svoj doprinos daju ostala načela parničnog postupka. U sistemu slobodne ocjene dokaza sud odlučuje: c) koja dokazna sredstva će upotrijebiti za utvrđivanje određene činjenice. pa u tom smislu i ne podliježu zahtjevima načela materijalne istine. inkvizitornosti i slobodne ocjene dokaza.BH-PRAVNICI. sud moda određenu činjenicu uzeti kao tačnu kad se u procesu izvođenja dokaza ispune uslovi koje zakon određuje kao pretpostavku da bi se data činjenica smatrala tačnom. Norme procesnog prava utvrđuju mjere kojima se sprečava mogućnost da se slobodno sudijsko uvjerenje pretvori u proizvoljnost.COM . ako sud istovremeno i sam nije stekao uvjerenje o njenoj tačnosti. 14.12. Izuzetak je moguć jedino ako je utvrđivanje istine samo po sebi cilj postupka. Načelo materijalne istine je temeljno načelo parničnog postupka. daje činjenična tvrdnja tačna ili netačna. Uloga suda u postupku dokazivanja se svodi na to da izvede onoliko dokaza odgovarajuće dokazne snage. Vjerovatnost. poučavanja neukih stranaka. tj. dozvoljava mogućnost postojanja opravdane sumnje. Ubjeđenje. Materijalna istina Sadržaj načela. d) dokaznu snagu svakog dokaznog sredstva u konkretnom slučaju. kao i na osnovu rezultata cjelokupnog postupka. Ono pred sud postavlja dužnost da potpuno i istinito utvrdi sporne činjenice od kojih zavisi osnovanost tužbenog zahtjeva (pravno relevantne činjenice). Zbog toga ne postoje pravno-politički razlozi za utvrđivanje tačnosti priznatih činjenica. a na osnovu pravila logike i općeg životnog iskustva. on mora steći ubjeđenje (uvjerenje. Da bi sud mogao jednu činjenicu smatrati tačnom.COM Procesno pravo poznaje sistem slobodne ocjene dokaza i sistem legalne ocjene dokaza.WWW. sud je vezan za zakon.BH-PRAVNICI. kako u pogledu upotrebe pojedinih dokaznih sredstava. Najvažnija od tih mjera je obrazloženje sudske presude. čiji se sadržaj smatra istinitim dok se ne dokaže suprotno. bez čijeg ispunjenja sud ne može određenu činjenicu smatrati dokazanom. neposrednosti. 20 WWW. U sistemu slobodne ocjene dokaza do istine o pravnorelevantnim činjenicama sud dolazi na osnovu vlastitog uvjerenja. U sistemu legalne ocjene dokaza se razlikuju 2 varijante: pozitivna i negativna ocjena dokaza. U sistemu legalne ocjene dokaza. izvjesnost) o njenom postojanju. usmenosti. Ostvarivanje načela. sud je jedino vezan dokaznom snagom javnih isprava. kao niži stepen saznanja. uvjerenje ili izvjesnost je takav stepen saznanja koji ne dopušta opravdanu sumnju u suprotno. zakonskim propisima se određuje minimum zahtjeva. koliko je prema zakonu potrebno da se određena činjenična tvrdnja smatra tačnom. ali kod suda postoji utisak koji preteže u jednom ili drugom pravcu. Po varijanti negativne legalne ocjene dokaza. kao što joj vlastiti interes ne dozvoljava ni da prešuti činjenice koje joj idu u prilog. tako i u pogledu njihove dokazne snage. stranci njen vlastiti interes ne dozvoljava da prizna činjenice koje joj ne idu u prilog. a posebno načelo kontradiktornosti. ispunjenje tih zahtjeva ne obavezuje sud. Prema prosječnom iskustvu. Priznate činjenice nisu predmet dokazivanja. koga stiče putem savjesne ocjene svakog dokaza zasebno. Međutim.

a 1957. prvih 10 godina nije donesen ZPP.BH-PRAVNICI. usmenosti. donijeće presudu u kojoj činjenično stanje nije potpuno i pravilno utvrđeno. s tim što je prilagođen određenim rješenjima ustava iz 1974. Pritom se sudska funkcija određuje kao djelatnost: a) Građansko sudovanje . to će predstavljati bitnu povredu postupka. Nakon ovoga.godine donesen Zakon o ubrzanju parničnog postupka pred redovnim sudovima.godine.godine.izricanje mjera učiniocima krivičnih i drugih kažnjivih djela. Sudska funkcija se može definisati kao djelatnost konkretizacije općih pravnih normi na pojedinačne situacije. Po okončanju II svjetskog rata. Novi ZPP donesen je 1977. Eksperti Vijeća Evrope su ocijenili da je tekst Zakona usklađen sa zahtjevima pravičnog suđenja po odredbama Evropske konvencije o ljudskim pravima.godine Zakon o parničnom postupku.godine. javnosti i slobodne ocjene dokaza. pa je 1955. već se sudska praksa zasnivala na općim pravnim pravilima predratnog prava. Izraz novog ustavnog opredjeljenja je načelo da se postupak vodio na jeziku koji je u službenoj upotrebi u sudu. Sudska funkcija u materijalno-pravnom smislu određuje se prema sadržini sudskog akta. Zasnivao se na načelima materijalne istine. odnosno izriče šta je pravo među strankama. Ako je do pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja došlo usljed povrede ustanova parničnog postupka kojima se osigurava ostvarenje načela materijalne istine.WWW. SUBJEKTI PARNIČNOG POSTUPKA 16. Kad je u pitanju razlikovanje sudske i upravne funkcije. sudska funkcija se može definisati kao raspravljanje i donošenje odluke kojom se izriče sankcija u slučaju povrede prava. b) Krivično sudovanje . Ovakvo određenje može poslužiti za razlikovanje sudske od zakonodavne.godine.COM .godine. 15. To je rezultiralo neefikasnim sudovanjem. kontradiktornosti. Rađen je po uzoru na austrijski parnični zakonik. uz izvjesne novine. ali ne i od upravne funkcije.odlučivanje u građanskim sporovima.COM Ako sud ne udovolji zahtjevu načela materijalne istine.BH-PRAVNICI. 21 WWW. a predstavljao je recepciju austrijskog parničnog zakonika iz 1895. neposrednosti. što predstavlja razlog za pobijanje presude (zbog pogrešno i nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja). Novi ZPP je u FBiH donesen 1998.godine i u svom najvećem dijelu predstavlja recepciju ZPP iz 1977. PRAVOSUDNA FUNKCIJA Pojam i suština. S tim u vezi. na prostorima BiH primjenjivan je Zakonik o sudskom postupku u građanskim parnicama Kraljevine Jugoslavije iz 1929. O NEKIM ASPEKTIMA RAZVOJA I PREOBRAŽAJA GRAĐANSKOG PARNIČNOG POSTUPKA U BiH Građanski parnični postupak za BiH stupio je na snagu 1883. ona se može određivati prema suštini sudskog akta ili prema formalno-organizacijskim obilježjima. a stranke i drugi učesnici u postupku imali su pravo da se služe svojim jezikom i pismom. Bio je zasnovan na istim načelima kao i Zakon iz 1957.

bilo da je državna ili društvena i bez obzira da li je dio klasičnog sudskog sistema ili ne. Redovni sudovi su jedina vrsta sudova u našem pravnom sistemu (ranije su postojali vojni i privredni sudovi kao posebni organi).partneri žele ostati u prijateljskim odnosima. 18. Zbog toga. već da li ima osnovna obilježja suda. Pravni osnov za arbitražno rješavanje sporova je sporazum stranaka. a prvenstveno načela kontradiktornosti. prema drugim organima (prvenstveno upravnim) i prema strankama. Najvažnije obilježje sudske funkcije u organizacijsko-funkcionalnom pogledu je da sudsku funkciju vrše sudovi. Postupak pred arbitražnim sudom predstavlja suđenje u konkretnom slučaju tek nakon što mu stranke sporazumno daju investituru za suđenje i traje do okončanja zadatka koji mu je povjeren.WWW. postupak i svojstvo sudske odluke. Da li se jedna institucija može smatrati sudom.COM c) Upravno sudovanje . jedno od bitnih obilježja suda u formalno-pravnom smislu je i postupak. i prema "unutra". tj. ARBITRAŽE .1. kantonalni i Vrhovni sud Federacije. Sudska funkcija u formalno-organizacijskom smislu ima 3 određujuća obilježja: sud. 18. filozofsko-ekonomske i pragmatične prirode: .2.IZABRANI SUDOVI 18. svaka tvorevina. Pored nezavisnosti i nepristrasnosti. 17. Stranke u sporu su vezane tom odlukom i ne mogu tražiti da se u istom predmetu donese nova odluka različitog sadržaja.COM . 22 WWW. Zahtjevi koje postavlja postupak se kreću oko primjene nekih osnovnih načela postupka. Zašto arbitražno rješavanje sporova? Razlozi su pravno-političke. u kome one mogu slobodno disponirati svojim pravima. Na osnovu navedenih obilježja može se bliže definisati sudska funkcija kao djelatnost sudova kao samostalnih i nezavisnih organa koju oni vrše u sudskom postupku.rješavanje upravnih sporova. Nezavisnost i nepristrasnost važi i prema "vani".BH-PRAVNICI. jeste sud ako posjeduje bitna obilježja suda: nezavisnost i nepristrasnost.BH-PRAVNICI. Na osnovu tih obilježja se sudska funkcija može definisati kao djelatnost koju vrše sudovi u zakonom određenom postupku sa autoritetom presuđene stvari (res iudicata). Odluke suda imaju snagu pravosnažno presuđene stvari (res iudicata). Bitni elementi • • • • Arbitraža je nedržavni sud. koji spor među strankama rješava presudom. 18. Pojam Arbitraža je pravosudno nedržavno tijelo koje su stranke saglasno i voljno izabrale i povjerile mu presuđivanje u njihovom određenom imovinsko-pravnom konfliktu. a koja se sastoji u raspravljanju i odlučivanju o pravnim sporovima sa autoritetom presuđene stvari. REDOVNI SUDOVI U pravosudnom sistemu FBiH sudsku funkciju u građanskopravnim stvarima vrše redovni sudovi opće nadležnosti: općinski. Osnov za derogiranje redovne sudske nadležnosti i povjeravanje spora arbitraži je u autonomiji volje stranaka u predmetima u kojima stranke mogu disponirati svojim pravima.3. ne zavisi od toga da li ona čini dio sudskog sistema.

Tumače je 2 suprotstavljene koncepcije: • kontraktualna (civilistička). 18. a ima značaj poravnanja sui generis. diskrecija. Ovi stručnjaci kao vještaci ili procjenjitelji daju svoje mišljenje o određenom pitanju.obligatorne ili prisilne arbitraže.opasnost od sudske neobjektivnosti. Po kriteriju pravnih izvora.sastav arbitraže. Nepravne. bez obzira da li su ti faktori subjektivni (stranke u sporu) ili kauzalni (svojstva predmeta spora). nego ugovor koji su stranke potpisale preko arbitra. arbitraže se dijele na formalne (ritualne) i neformalne (iritualne) arbitraže. 18. manje formalna procedura i niži troškovi. To su tzv.mogućnost da ekonomski jači partner nametne drugoj ugovornoj strani svoju arbitražu putem tipskih ugovora. Arbitražni sud Međunarodne trgovačke komore u Parizu itd. jurisdikciona (publicistička).COM . To mišljenje je obavezno. Arbitražni sud u Londonu. .WWW. kome pravni poredak priznaje dejstvo. • U teoriji postoji i treće.pravila postupka određuju stranke ili arbitri na osnovu ovlaštenja stranaka. koji nema funkciju suđenja. Od arbitraže je potrebno razlikovati instituciju mirovnog vijeća. U teoriji ne postoje saglasna stanovišta o opredjeljujućim faktorima na osnovu kojih se arbitraža kvalificira kao nacionalna ili sa elementom inostranosti. kao oblik posredovanja o ugovornim odredbama o čijem se sadržaju stranke nisu mogle dogovoriti. koje se može definisati kao društveni medij za posredovanje između lica u sporu.arbitratori ili arbitri-stručnjaci. U teoriji su prisutni i argumenti protiv arbitražnog sudovanja: .po pravilu jednostepeni postupak. Pravna priroda arbitraže Pravna priroda arbitraže je u teoriji sporna. te arbitrium boni viri.4. ugovorno-procesnoj prirodi arbitraže.BH-PRAVNICI. . stručnost arbitra. prema kojoj arbitraža u suštini nije sud. koje između ostalog tretiraju ovu problematiku su: Njujorška 23 WWW.BH-PRAVNICI. prema kojoj je arbitražna presuda u svemu izjednačena sa odlukom državnog suda. dok se neformalne zasnivaju na civilističkoj koncepciji. već građanskopravni medij stranaka. Vrste arbitraža Osnovna podjela arbitraža je na povremene (ad hoc) i institucionalne (stalne) arbitraže. . Ova koncepcija je dosad bila dominirajuća i u našem pravu. kako za arbitražni sud tako i za stranke. . kvazi arbitraže predstavljaju tijela kojima se stranke moraju obratiti radi rješavanja određenih sporova. Drugi oblik nepravnih arbitraža su one koje rješavaju pitanja o kojima se pred redovnim sudom ne bi mogla voditi parnica. Osim navedenog. bitno je razlikovati funkcije koje obavljaju arbitri i radnji koje vrše tzv. U praksi je uočljiva tendencija porasta broja sporova koje stranke povjeravaju arbitražama. Odluka arbitraže nije presuda.COM . Najznačajnije međunarodne konvencije o arbitraži. kompromisno shvatanje koje insistira na mješovitoj.5. Domaće i arbitraže s elementom inostranosti. Izvorište formalnih arbitraža je procesualno. U BiH je to Arbitražni sud pri Privrednoj komori BiH u Sarajevu. na čiji izbor stranke imaju uticaj.ograničena mogućnost pobijanja arbitražnih odluka u postupku po vanrednim pravnim lijekovima. Najznačajnije stalne arbitraže su: Evropski arbitražni sud u Strazburu.

uz mogućnost naknadne državne (sudske) kontrole. Prema Arbitražnim pravilima Evropskog arbitražnog suda. ovu klauzulu cijeni autonomno.10. vodeći računa o ugovornim odredbama i trgovačkim običajima.WWW. bez obzira na njegovu prirodu.7. Zato neki procesualisti zaključuju da predmet arbitraže mogu biti svi sporovi. Kod institucionalnih arbitraža pravila postupka utvrđena su pravilnikom. Drugo. Evropska konvencija o međunarodnoj trgovinskoj arbitraži iz 1961. Prema prvom. Kompenenz-kompetenz problem u osnovi se svodi na pitanje da li je arbitražni sud nadležan da odlučuje o vlastitoj nadležnosti za suđenje u konkretnom sporu. U pogledu prva dva segmenta. 18. a ako to ne učine. Osim toga. 18. te o valjanosti glavnog (osnovnog) ugovora i posljedicama njegove eventualne ništavosti. Sastav i imenovanje arbitražnog suda Osnovno pravilo je da broj arbitara mora biti neparan (po pravilu 1 ili 3). postoji dilema da li je arbitražni sud ovlašten da sudi o valjanosti arbitražnog sporazuma.8. Arbitražni sporazum može biti samostalan ili u formi kompromisorne klauzule u okviru glavnog ugovora. 18. ako sudi vijeće od 3 arbitra. Problem postojanja i validnosti arbitražnog sporazuma po pravilu se može rješavati u postupku pred redovnim sudom.određuju pravila stalnog međunarodnog arbitražnog suda u Beču.9. svaki spor se može iznijeti pred arbitražu. kompromisorna klauzula je akcesorni materijalnopravni sporazum i kao takva dijeli sudbinu glavnog ugovora. Većina teoretičara je saglasna da arbitražnom sudu treba priznati to pravo. svaka strana bira po jednog arbitra.BH-PRAVNICI. Nadležnost arbitražnog suda Zasniva se na ugovoru stranaka. osim onih čije bi raspravljanje od strane arbitražnog suda bilo u suprotnosti sa javnim interesom. Pojam i modaliteti arbitražnog sporazuma . 18. kao procesnopravni institut neovisan od glavnog ugovora. te pravila UNCITRAL (United Nations Commission on International Trade Law Arbitration Rules). Arbitražni postupak Kod ad hoc arbitraža postupak određuju same stranke. Posebno pitanje koji sporovi mogu biti predmet arbitražnog sudovanja. Ako one to ne učine. derogirajući pritom nadležnost redovnog suda.BH-PRAVNICI. U teoriji postoje 2 gledišta o odnosu kompromisorne klauzule prema glavnom ugovoru. Primjena materijalnog prava Evropska konvencija o međunarodnoj trgovinskoj arbitraži strankama daje slobodu da ugovore nacionalno pravo koje će sud primijeniti na njihov spor. 18. poznatija kao "Bečka pravila" iz 1991.COM .godine. Tako npr. Po odredbama Njujorške konvencije. arbitri će primijeniti pravo na koje upućuje koliziona norma za koju se ocijeni da je najprikladnija u konkretnom slučaju. mišljenje je da bi za takvo odlučivanje arbitraža morala imati izričita ovlaštenja. odgovor je potvrdan.COM konvencija o priznanju i izvršenju stranih arbitražnih odluka iz 1958.6. a kad su u pitanju pravne posljedice ništavosti. savremenije shvatanje. 24 WWW.compromissum Arbitražni sporazum je akt stranaka kojim one ugovaraju da presuđivanje njihovog spora povjere arbitražnom sudu. pravila određuju arbitri. a predsjedavajućeg vijeća stranke imenuju sporazumno.

Presuda arbitražnog suda predstavlja izvršni naslov.1. Organizacijska neovisnost se ogleda u tome što su sudovi samostalni organi i nad njima ni jedan drugi organ nema hijerarhijsku niti naredbodavnu vlast. nakon poništenja arbitražne presude.stranke mogu ugovoriti primjenu načela pravičnosti (ex equo et bono). jednakost građana pred sudom. Princip da je sud vezan za zakon važi i za procesno i za materijalno pravo. procesne povrede kao razlog za pobijanje arbitražne presude najčešće su određene izričito. pravo na žalbu. PRAVOSUDNI PRINCIPI O ORGANIZACIJI I DJELATNOSTI SUDOVA 19.COM . Legalitet Suština principa zakonitosti se sastoji u potčinjavanju i vezanosti sudova u vršenju sudske funkcije za zakon.13. Naprotiv. Smatra se da nakon poništenja arbitražne presude arbitražni sporazum može konvalidirati. Nezavisnost je dvostruka: organizacijska i funkcionalna. Presuda arbitražnog suda i poravnanje stranaka Presuda arbitražnog suda prema strankama (ali ne i trećim osobama) ima snagu pravosnažne sudske presude (ukoliko ugovorom nije predviđena mogućnost pobijanja te presude pred arbitražom višeg stepena. novi postupak je dozvoljen pred arbitražnim sudom samo ako to nije u suprotnosti sa razlogom zbog kojeg je odluka poništena. a na presude ad hoc arbitraža klauzulu stavlja redovni sud koji bi bio nadležan da nije zaključen arbitražni sporazum. izuzev zbog povrede javnog poretka zemlje. što je rijetkost). pravo na upotrebu jezika. S tim u vezi važe neka općeprihvaćena pravila: • • • arbitražna presuda se u principu ne može preispitivati zbog nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. 18. sudska nezavisnost. Suđenje po pravičnosti u arbitražnom pravu .12. ali samo ako se razlog poništenja ne odnosi upravo na taj arbitražni sporazum.11.3. 19. Opće napomene Organizacija i djelatnost sudova zasnovani su na jedinstvenim pravosudnim principima. Pobijanje arbitražne presude Moguće je ostvariti samo tužbom za njeno poništavanje. koji ima svojstvo izvršne isprave. Sudska nezavisnost U vršenju svoje funkcije sudovi su nezavisni i vezani samo za zakon. ili pozivanjem na razloge za ponavljanje parničnog postupka.2. sudska nepristrasnost i izuzeće sudija.COM 18. od kojih su najvažniji legalitet.BH-PRAVNICI.WWW. Vezanost za zakon ne znači da je uloga suda mehanicistička. Stranke mogu okončati spor i poravnanjem pred arbitražnim sudom. 25 WWW. 19. inkompatibilnost. 19. javnost raspravljanja. Institucionalne arbitraže same stavljaju klauzulu pravosnažnosti i izvršnosti svojih presuda. o čemu odlučuje sud koji bi bio nadležan da postupa u predmetnom sporu u slučaju da arbitražni sporazum nije zaključen.BH-PRAVNICI. 18. ta uloga je stvaralačka jer je sudija taj koji utvrđuje sadržinu pravne norme putem tumačenja.

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Funkcionalna nezavisnost ogleda se u primjeni apstraktnog pravnog pravila na konkretan slučaj. Isključivo pravo sudije je da na činjenično stanje, koje utvrđuje primjenom načela slobodne ocjene dokaza, primijeni odgovarajuću pravnu normu. Smisao i sadržaj te norme sudija utvrđuje putem vlastite interpretacije. Princip nezavisnosti se izražava ne samo u odnosu sudova prema drugim organima, već i unutar samih sudova. Viši sud u postupku instancionog odlučivanja imaju pravo da nižim sudovima ukazuju na nedostatke u suđenju, ali niži sud nije vezan za pravna shvatanja višeg suda izražena u tim primjedbama. Međutim, načelna pravna shvatanja i mišljenja, mada nisu formalno obavezna za više sudove, ipak imaju veliki značaj za ujednačavanje sudske prakse. 19.4. Javnost raspravljanja Javnost kao metod rada sudova uzdignuta je na nivo ustavnog principa. Do isključenja javnosti može doći samo u zakonom određenim slučajevima. Javnošću se osigurava nadzor nad radom sudova, kao i vršenje vaspitne funkcije sudova. 19.5. Pravo na žalbu Pravo na žalbu je ustavna kategorija iz oblasti osnovnih prava i sloboda čovjeka i građanina. Žalba se može isključiti samo izuzetno i to samo zakonom, a pod uslovom da je zaštita prava i zakonitosti obezbijeđena na neki drugi način. 19.6. Jednakost građana pred sudom - ustavni princip je da su svi građani jednaki pred zakonom. 19.7. Pravo na upotrebu jezika Ustav garantuje svakom da u postupku pred sudom koristi svoj jezik i da se u postupku sa činjenicama upoznaje na svom jeziku. Dužnost suda je da stranci obezbijedi usmeno prevođenje na njen jezik svega što se iznosi na ročištu, kao i usmeno prevođenje sadržaja isprava koje se na ročištu koriste kao dokazi. Troškovi prevođenja padaju na teret sredstava suda. 19.8. Inkompatibilnost Sudija ne može vršiti službu ili posao koji je nespojiv sa sudskom funkcijom, niti može biti delegat u skupštini koja ga je izabrala. Njemu se zabranjuje da uporedo sa vršenjem sudske funkcije obavlja bilo koju drugu funkciju u državnim organima, političkim ili društvenim organizacijama, kojom bi mogao dovesti u pitanje svoj nezavisni položaj sudije. 19.9. Sudska nepristrasnost i izuzeće sudija Pojam i značaj. Nepristrasnost sudije je osnovni uslov za objektivno presuđivanje i pravilno donošenje odluke. U teoriji ima shvatanja prema kojima je nepristrasnost važnija i od same sudske nezavisnosti. Pravo stranaka da im sudi nepristrasni sudija biće povrijeđeno u situacijama u kojima se sudija sa jednom od stranaka nalazi u takvom odnosu koji objektivno dovodi u pitanje njegov položaj nepristrasnog trećeg. Postoje 2 vrste razloga za izuzeće: po sili zakona (ex lege) i po ocjeni suda. Razlozi za izuzeće po zakonu mogu se podijeliti na nekoliko grupa: 2. Situacije u kojima sudija učestvuje u sporu kao neposredno zainteresirana strana. Ti razlozi su: • ako je sudija istovremeno i stranka, zakonski zastupnik ili punomoćnik stranke, • ako je sa strankom u odnosu suovlaštenika ili saobaveznika ili regresnog obaveznika;

26

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
5. Sudija se nalazi u nekom porodičnom odnosu sa strankom u sporu. To su slučajevi: • ako mu je stranka, zakonski zastupnik ili punomoćnik srodnik po krvi u pravoj liniji bez ograničenja, u pobočnoj do 4.stepena, ili mu je bračni drug ili srodnik po tazbini do 2.stepena, bez obzira da li je brak prestao ili ne; • ako je sudija staralac, usvojilac ili usvojenik stranke, njenog zakonskog zastupnika ili punomoćnika; • ako je sudija stalno ili privremeno zaposlen u pravnom licu koje je stranka u postupku. 8. Sudija u istom sporu učestvuje u nekoj drugoj ulozi: kao svjedok ili vještak, ili je u istom predmetu učestvovao u donošenju odluke nižeg suda (ako se radi o postupku po žalbi). Razlozi za izuzeće po ocjeni suda. Osim razloga koji ex lege dovode do izuzeća sudije, i svaka druga okolnost može biti razlog za izuzeće ako bi mogla dovesti u pitanje nepristrasnost sudije. Sudu je ostavljeno da u svakom konkretnom slučaju ocjenjuje u kojoj mjeri takve okolnosti dovode u pitanje nepristrasnost suda. Nepristrasnost kao procesna pretpostavka. Na razloge za izuzeće po sili zakona sud pazi po službenoj dužnosti tokom cijelog postupka. Čim sudija sazna za postojanje nekog od tih razloga, dužan je prekinuti svaki rad na tom predmetu i o tome obavijestiti predsjednika suda koji će mu odrediti zamjenika. Ako se radi o izuzeću predsjednika suda, on će sebi odrediti zamjenika iz reda sudija istog suda, a ako to nije moguće, obavijestiće viši sud. Viši sud u takvom slučaju odlučuje da u postupku postupa neki drugi sud iste stvarne nadležnosti sa njegovog područja. Ako sudija smatra da postoji neka druga okolnost koja dovodi u sumnju njegovu nepristrasnost, a nije razlog za izuzeće ex lege, obavijestit će o tome predsjednika suda, koji će odlučiti o izuzeću. Do donošenja rješenja predsjednika suda, sudija može preduzimati samo one radnje koje ne trpe odlaganje. Izuzeće može tražiti i stranka, i to čim sazna za postojanje razloga, a najkasnije do okončanja rasprave pred prvostepenim sudom. Ako rasprave nije bilo, onda do donošenja odluke. Zahtjev za izuzeće višeg suda stranka može staviti u pravnom lijeku ili odgovoru na pravni lijek, a ako se pred višim sudom održava rasprava, onda do okočanja glavne rasprave. Zahtjev za izuzeće mora biti obrazložen. O zahtjevu za izuzeće odlučuje predsjednik suda. Ako se radi o izuzeću predsjednika suda, onda odluku donosi predsjednik neposredno višeg suda. O izuzeću predsjednika Vrhovnog suda FBiH odlučuje opća sjednica tog suda. Protiv rješenja o izuzeću nije dopuštena posebna žalba (bez obzira da li je zahtjev za izuzeće prihvaćen ili odbijen). Ako je sudija koji je trebao biti izuzet već donio odluku, ta se odluka može pobijati zbog apsolutno bitne povrede parničnog postupka i to kako redovnim, tako i vanrednim pravnim sredstvima. Odredbe o izuzeću primjenjuju se i na druge učesnike u postupku: zapisničara, prevodioca i vještaka. 20. SASTAV SUDA Sastav prvostepenog suda. Prvostepeni sud po pravilu sudi u vijeću od trojice sudija, od kojih je jedan predsjednik vijeća. Izuzetno, ako vrijednost predmeta spora ne prelazi određeni iznos, funkciju suda vrši sudija pojedinac. Pomenuta vrijednost je u imovinskopravnim sporovima do 20.000KM, a u privredno-pravnim do 30.000KM. Stranke se mogu sporazumjeti da im sudija pojedinac sudi imovinskopravne i radnopravne sporove, bez obzira na vrijednost predmeta spora. Sastav drugostepenog suda. Drugostepeni sud kao žalbeni sud uvijek sudi u vijeću koje se sastoji od

27

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
trojice sudija. Sastav trećestepenog suda. Kad odlučuje o zahtjevu za zaštitu zakonitosti koji je podnio kantonalni tužilac, kantonalni sud postupa u vijeću od 5 sudija. Ako ne može osigurati vijeće sastavljeno od 5 sudija, o zahtjevu odlučuje isti kantonalni sud u sjednici svih sudija. Kad odlučuje povodom vanrednih pravnih lijekova - revizije i zahtjeva za zaštitu zakonitosti federalnog tužioca, Vrhovni sud FBiH uvijek postupa kao sud trećeg stepena, u vijeću sastavljenom od 5 sudija. Povreda pravila o sastavu suda. Posljedice povrede zavise od toga da li je njome dovedeno u pitanje načelo zbornosti. Ako je u sporu odluku donijelo vijeće, a trebalo je da odlučuje sudija pojedinac, odluka se ne može pobijati. U obrnutom slučaju, presuda od strane sudije pojedinca umjesto od strane vijeća predstavlja apsolutno bitnu povredu parničnog postupka, koja čini ništavom i presudu i postupak koji joj je prethodio. 21. OSTALI ORGANI OD ZNAČAJA ZA PRAVOSUĐE Tužilaštvo je samostalan državni organ čija osnovna funkcija je gonjenje učinilaca krivičnih i drugih kažnjivih djela, te preduzimanje zakonom određenih mjera za zaštitu interesa društvene zajednice i ulaganje pravnih sredstava radi zaštite ustavnosti i zakonitosti. Najveći dio svoje funkcije javni tužilac ostvaruje u krivičnom postupku. U građanskom postupku se uglavnom javlja u 3 uloge: kao stranka, kao treće lice i kada ulaže vanredna pravna sredstva za zaštitu ustavnosti i zakonitosti. • • • Kao stranka u postupku javni tužilac se javlja u ograničenom broju slučajeva, kad je nekim posebnim zakonom ovlašten na podizanje tužbe (npr.poništenje braka iz javnopravnih razloga). Kao treće lice u parnici javni tužilac se može pojaviti kao zakonski intervenijent u cilju pravilne primjene prinudnih propisa. Najvažnija uloga javnog tužioca u građanskom postupku je kod ulaganja zahtjeva za zaštitu zakonitosti.

Ombudsmen Federacije je institucija sa zadatkom da štiti ljudsko dostojanstvo i ustavom zagarantirana prava i slobode. U parničnom postupku se ombudsmen može pojaviti u 2 uloge: 4. Kao pokretač parničnog postupka u slučajevima koje određuje Ustav FBiH; 5. Kao treće lice u parnici ombudsmen se može umiješati u postupak koji je u toku, kad nađe da za to ima osnova. Organ starateljstva se u parničnom postupku može pojaviti u ulozi stranke, zakonskog zastupnika, intervenijenta i punomoćnika. Organ starateljstva nema svojstvo pravnog lica, ali mu Porodični zakon (kao i javnom tužiocu) priznaje svojstvo stranke u sporovima za poništaj braka. U svim situacijama u kojima neposredno preuzima vršenje starateljskog prava, organ starateljstva se pojavljuje u ulozi zakonskog zastupnika parnično nesposobne stranke. U ulozi intervenijenta organ starateljstva ima dvostruku funkciju: da kontroliše roditelje kao zakonske zastupnike u vršenju njihovih roditeljskih prava u interesu djece, i da neposredno doprinosi što boljoj i

28

WWW.BH-PRAVNICI.COM

a drugi pružaju pravne savjete i plediraju u korist stranke pred sudovima. te se izgubila razlika između advokature i prokurature. Po ovlaštenju stranke pravobranilaštvo može zastupati i druga pravna lica u domaćim i inostranim pravnim poslovima. Pravobranilaštvo je organ društveno-političke zajednice čija se osnovna funkcija sastoji u tome da preduzima zakonom određene mjere i pravna sredstva radi pravne zaštite imovinskih prava i interesa te DPZ i drugih pravnih lica u slučajevima određenim zakonom. Tipovi advokature. a u interesu djece. pravobranilac je u ulozi ugovornog punomoćnika.4. Pravobranilaštvo zastupa stranke u pogledu njihovih imovinskih pravai interesa u parničnom. U građanskom postupku pravobranilac se pojavljuje u ulozi zastupnika stranke. Temelji advokature kao pravne profesije udareni su u periodu carstva. U većini zemalja usvojen je sistem jedinstvene advokature. Pravobranilaštvo se u tim slučajevima može prihvatiti zastupanja ako ono neće uticati na blagovremeno i uspješno izvršavanje zadataka koji su pravobranilaštvu određeni zakonom. Djelatnost koju su u Rimu vršili advokati (oratores) bila je poznata još od najranijih vremena i sastojala se u pomaganju strankama u sporu. ukoliko u zakonu nije ništa bliže određeno. Po tom sistemu. Dvojna advokatura karakteristična je za zemlje romanskog prava i Englesku. izvršnom. krivičnom i drugim postupcima pred sudovima.COM . i to po sili zakona ili po ovlaštenju zainteresiranih stranaka. Međunarodna unija advokata osnovana je 1927. a vršenje advokatskih poslova omogućavalo je sticanje ugleda i počasti na osnovu kojih su dobivana visoka zvanja u javnim službama. U ulozi punomoćnika organ starateljstva se može pojaviti u postupku u kome stara i samohrana lica ostvaruju svoja prava prema srodnicima koji su dužni da ih izdržavaju. ako se u postupku pojavljuje po ovlaštenju. a ne u njihovom zastupanju. advokatsku funkciju vrše 2 vrste advokata: jedni vrše zastupanje u pravnotehničkom smislu. Što se tiče pravne prirode zastupanja pravobranioca. U ulozi intervenijenta organ starateljstva je najbliži položaju stranke: preduzima radnje u svoje ime. Po sili zakona pravobranilaštvo zastupa DPZ i njene organe koji se finansiraju iz budžeta i fondova koji imaju svojstvo društveno-pravnog lica. Na početku su 29 WWW. Advokatura Pojam i razvoj. Kasnije su advokati počeli vršiti i funkciju zastupanja. mada u ovom slučaju uloga pravobranioca ima najviše elemenata ustanove "nužnog punomoćnika". U zastupanju stranaka pravobranilaštvo je ovlašteno da preduzima sve radnje za koje je ovlaštena i stranka.BH-PRAVNICI. Advokati su svoje usluge davali besplatno. kojeg posebnim rješenjem određuje sam organ starateljstva. 21. U postupku za izdržavanje djece organ starateljstva može učestvovati u svojstvu intervenijenta u interesu djece. u okviru tadašnjeg Društva naroda. Ovlaštenja organa starateljstva u svim navedenim ulogama vrši radnik tog organa. Danas u svijetu postoje 2 tipa advokature: dvojna i jedinstvena.godine.COM potpunijoj zaštiti djece. Pravobranioca kao zastupnika po sili zakona možemo smatrati zastupnikom sui generis.BH-PRAVNICI.WWW. u kome advokatsku funkciju vrši samo jedna vrsta advokature. koja je napuštena u našem pravu.

funkcionalnu i mjesnu. nadležnost se može posmatrati sa aspekta suda i sa aspekta stranaka.COM njeni članovi bile samo advokatske komore. 22. molbe itd). U opće spada državljanstvo. a posebni uslovi su završen pravni fakultet i položen pravosudni ispit. Organizacijska samostalnost se ogleda u tome što se advokati organiziraju u advokatske komore. Uslovi za vršenje advokature se dijele na opće i posebne. Ako bi pružanje pravne pomoći bilo od štete za interes stranke. Funkcionalna nezavisnost se ogleda u tome što su advokati nezavisni u vršenju pravne pomoći. 22. Advokatura ima karakter nezavisne službe. Advokat je dužan da savjesno pruža pravnu pomoć i da sa ciljem zaštite interesa stranke primjenjuje samo sredstva koja su zakonom dopuštena.COM . privremenoj zabrani i prestanku rada advokata. Njeni glavni organi su Glavna skupština. kako u organizacijskom tako i u funkcionalnom smislu. Relativna nadležnost se zatim dijeli na stvarnu.BH-PRAVNICI. javni tužilac ili službena osoba organa uprave. Osnovna funkcija advokature je pružanje pravne pomoći.1.godine članovi unije mogu postati i advokati-pojedinci. Pojam Nadležnost se pojmovno određuje dvojako: u subjektivnom i u objektivnom smislu. Članstvo u njima je obavezno i svojstvo advokata se stiče tek upisom u imenik advokata koji se vodi u advokatskoj komori. Ako ocijeni da se stranka obijesno parniči. Biro i Predsjedništvo. 5. Unija je 1971.WWW. U objektivnom smislu. žalbe. Advokatura kao javna i društvena služba je nezavisna profesionalna služba koja se uređuje Zaknom o advokaturi. Ako bi to bilo inkompatibilno vršenju advokatske funkcije.2. Organizacija advokature. nadležnost sudova se dijeli na apsolutnu i relativnu. Apsolutna nadležnost (iurisdictio) 30 WWW. Savjet. Uloga advokature. advokat joj može otkazati punomoć. Organizacije advokata su advokatske komore i zajednice advokatskih komora. testament i sl). Advokat je dužan da stranci koja mu se obratila ukaže na to da li je potrebno pokrenuti postupak za zaštitu prava i kakvi su izgledi za uspjeh. Sastoji se u: sastavljanju podnesaka (tužbe. Advokatske komore su osnovni oblik organizovanja advokata. te ako je u istoj stvari postupao kao sudija. Ova nezavisnost daje javnopravni karakter advokatskoj funkciji. Tu dužnost mu nameće i pravo i etika. a od 1965. To su slučajevi ako je u istoj stvari već pružao pomoć suprotnoj stranci.BH-PRAVNICI. NADLEŽNOST SUDOVA (COMPETENTIA) 22. sastavljanju isprava (ugovor. pa i po cijenu vlastitih ekonomskih interesa. U duhu advokatske etike je da advokat odvraća stranku od suvišnog parničenja. Advokat je dužan pružiti pravnu pomoć stranci koja mu se obrati. nadležnost se ispoljava kao pravo i dužnost određenog suda da postupa u određenoj pravnoj stvari. nadležnost je djelokrug poslova jednog suda. Svojstvo advokata stiče se upisom u imenik advokata. Sa aspekta stranke. nadležnost se određuje kao pravo kao pravo da joj sudi zakonom određeni nadležni sud. kao tzv. predstavke. te zastupanju stranaka pred sudovima i drugim organima. Advokat je dužan odbiti pružanje pravne pomoći u slijedećim slučajevima: 4.godine postala savjetodavna organizacija UN-a sa sjedištem u Briselu. U funkcionalno-procesnom smislu. samostalno odlučuju o prijemu u advokaturu. Sa aspekta suda. U subjektivnom smislu.korespodenti.

Apsolutna nadležnost ili jurisdikcija sudova postoji u svim predmetima u kojima je nadležan da postupa bilo koji od sudova koji spadaju u jedinstven sudski sistem. sud će se oglasiti nenadležnim. prema kome su za određivanje nadležnosti suda mjerodavne činjenice koje su postojale u trenutku podnošenja tužbe. Pravila o međunarodnoj nadležnosti su u najvećem broju slučajeva izvedena primjenom istih ili sličnih kriterija po kojima se određuje i mjesna nadležnost. Ovim je odstupljeno od općeg pravila u procesnom pravu. Element inostranosti može biti u subjektu (državljanstvo. možemo podijeliti na opću i posebnu. a tuženi je dao svoj pristanak. ukinuti provedene radnje i odbaciti tužbu. Po pravilima o apsolutnoj nadležnosti vrši se razgraničenje između sudske i administrativne nadležnosti. Jurisdikciju redovnih sudova u našem parničnom postupku određuje ZPP. Pravilima o apsolutnoj nadležnosti utvrđuje se djelokrug poslova koji spadaju u nadležnost sudova uopće i vrši se razgraničenje prema spolja i to dvojako: prema svim drugim domaćim državnim organima i prema inostranim organima i sudovima. Pored toga. Stoga pod pojmom apsolutne nadležnosti ili jurisdikcije podrazumijevamo nadležnost bilo kojeg od ovih sudova. kao i mjesnu nadležnost. Međunarodna nadležnost (competentia internationale) Pojam. Povreda pravila o apsolutnoj nadležnosti predstavlja razlog apsolutne ništavosti na koju žalbeni sud pazi po službenoj dužnosti tokom cijelog postupka. Ako sud u FBiH ocijeni da je nadležan sud u RS. Dakle. Sud u toku cijelog postupka po službenoj dužnosti vodi računa o tome da li se u sporu sa elementom inostranosti može zasnovati nadležnost domaćeg suda. a zatim posebnu možemo podijeliti na elektivnu (izberivu) i isključivu. Kad utvrdi da za rješavanje sporova sudovi nisu nadležni. Konkretizacija odredbe o apsolutnoj nadležnosti redovnih sudova vrši se posredno. Kada sud u toku postupka utvrdi da za rješavanje spora nije nadležan sud u BiH.WWW.BH-PRAVNICI. Međunarodna nadležnost je nadležnost domaćih sudova u sporovima sa elementom inostranosti. Izuzetak su slučajevi u kojima nadležnost suda u BiH zavisi od pristanka tuženog. neće odbaciti tužbu. Apsolutna nadležnost kao procesna pretpostavka. 22. Za ocjenu nadležnosti suda u FBiH mjerodavne su činjenice koje su postojale u momentu u kome je parnica počela da teče. Naše pravo tradicionalno pripada onim sistemima u kojima je prebivalište tuženog mjerodavno za određivanje međunarodne nadležnosti domaćeg suda. ukinuće provedene radnje u postupku i odbaciti tužbu. Međunarodna nadležnost kao procesna pretpostavka.COM . Međunarodnu. a ne u momentu kad je parnica nastala. stranke pod zakonom određenim uslovima mogu derogirati nadležnost domaćeg suda sporazumom kojim povjeravaju rješavanje spora stranom sudu. već će se oglasiti stvarno nenadležnim i postupiti po odredbama međuentitetskog sporazuma o komuniciranju sudova entiteta. putem odredaba o stvarnoj nadležnosti redovnih sudova.COM Pojam. bitno je da sud rješenjem odbacuje tužbu kao nedopuštenu i ne ustupa je stranom sudu. Međunarodna nadležnost domaćih sudova regulisana je Zakonom o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima. Način određivanja. 31 WWW. prebivalište) ili u predmetu spora.3.BH-PRAVNICI. Sudsku funkciju u jedinstvenom sistemu vlasti vrše redovni sudovi. po službenoj dužnosti će se oglasiti nenadležnim. Vrste međunarodne nadležnosti.

sud će se oglasiti nenadležnim i tužbu uputiti nadležnom sudu. U sistemu redovnih sudova opće nadležnosti. a sudovi druge ili treće instance funkcionalnu nadležnost. po pravilima o stvarnoj nadležnosti razgraničava se nadležnost između sudova različitog ranga u okviru iste vrste sudova.”ustaljenja nadležnosti” (perpetuatio fori). Stvarna nadležnost (competentia rationae materiae) Pojam. 22.BH-PRAVNICI. a na osnovu navoda u tužbi i činjenica koje su mu poznate. Ako ih prihvati.4.BH-PRAVNICI. Stvarna nadležnost kao procesna pretpostavka. a stvarna nadležnost Vrhovnog suda FBiH propisana je Zakonom o Vrhovnom sudu FBiH.delibacioni postupak. Sud koji jeste stvarno nadležan može (a ne mora) prihvatiti parnične radnje koje je u postupku preduzeo stvarno nenadležni sud. ocjenjuje da li je nadležan. kao i između različitih sudova u istom predmetu.5. Stvarnu nadležnost općinskih i kantonalnih sudova u FBiH utvrđuju Kantonalni zakoni o sudovima. U komparativnom pravu se razgraničenje stvarne nadležnosti u sistemu redovnih sudova vrši i s obzirom na vrijednost spora ili s obzirom na pravnu osnovu spora. Postupak ispitivanja i priznanja odluke stranog suda. stvarno nadležni sud nastavlja postupak kao da je pred njim bio i pokrenut. bez obzira na to što bi zbog promjena koje su nastupile bio nadležan drugi redovni sud. Pojmom instanca određuje se položaj određenog suda u hijerarhiji sudskog sistema. sud koji je bio nadležan u vrijeme podnošenja tužbe ostaje i dalje nadležan. Pravila o funkcionalnoj (instacionoj) nadležnosti. ili ako tužilac smanji tužbeni zahtjev. Povreda odredaba o sastavu suda predstavlja apsolutno bitnu povredu 32 WWW. Povrede odredaba o stvarnoj nadležnosti vode apsolutnoj ništavosti presude. Ako utvrdi da je stvarno nenadležan u bilo kojoj fazi postupka. Exequatur . Norme procesnog prava ne poznaju pojam funkcionalne nadležnosti. općinski sudovi su sudovi prve instance.COM Povreda odredaba o međunarodnoj nadležnosti predstavlja apsolutno bitnu povredu koja za posljedicu ima ništavost presude. kantonalni sudovi se javljaju kao sudovi prve. Sudovi prve instance vrše stvarnu nadležnost. Po pravilima o stvarnoj nadležnosti vrši se raspodjela ovlaštenja u raspravljanju i odlučivanju sporova iz sudske nadležnosti između različitih sudova u okviru jedinstvenog sudskog sistema. dolazi do tzv. druge i treće instance. Pravilima o funkcionalnoj nadležnosti vrši se preraspodjela pojedinih jurisdikcionih ovlaštenja između pojedinih organa istog suda.COM . U procesnoj teoriji je ovaj pojam uobičajen za označavanje nadležnosti na koju stranke ne mogu uticati svojom voljom.WWW. tj. a presuda se može pobijati i redovnim i vanrednim pravnim lijekovima. Ovo pravilo ne važi ako je do promjene došlo voljom stranaka (npr. Kako jedinstveni sudski sistem čine redovni sudovi u FBiH.tužilac poveća tužbeni zahtjev). a donesena odluka kojom se izdaje dozvola izvršenja stranog izvršnog naslova na domaćem pravnom području se naziva exequatur. Na funkcionalnu nadležnost sud pazi po službenoj dužnosti tokom cijelog postupka. a Vrhovni sud FBiH je sud druge i treće instance. Funkcionalna nadležnost (competentia in instantia) Pojam. Funkcionalna nadležnost kao procesna pretpostavka. 22. Ako u toku postupka dođe do promjene okolnosti mimo volje stranaka. Na stvarnu nadležnost kao procesnu pretpostavku sud ex officio pazi tokom cijelog postupka. te dozvole njenog prisilnog izvršenja naziva se delibacioni postupak. Sud odmah po prijemu tužbe.

Ako zahtjevi u tužbi proizlaze iz raznih osnova. u obrnutom slučaju ne postoji povreda zbornosti).BH-PRAVNICI.COM parničnog postupka. vrijednost predmeta spora određuje se prema iznosu potraživanja koje treba osigurati.WWW. tj. vrijednost se računa prema jednogodišnjoj najamnini. vrijednost predmeta spora se utvrđuje zbrajanjem vrijednosti svih zahtjeva. a trebalo je suditi vijeće. osim ako je riječ o odnosu zaključenom na kraće vrijeme. ili iz odnosa korištenja stana odnosno poslovnih prostorija.6. Opća mjesna nadležnost (forum generale). Pojam prebivališta nije zakonom definisan. Posebna se dalje dijeli na izberivu (elektivnu). Određivanje vrijednosti predmeta spora Pod vrijednošću spora podrazumijeva se vrijednost onog subjektivnog prava ili odnosa za koje tužilac traži pravnu zaštitu u građanskom postupku. Kamate. Ako tužba protiv istog tuženika obuhvata više zahtjeva koji se zasnivaju na istom činjeničnom i pravnom osnovu. ugovorna kazna i druga sporedna potraživanja se ne uzimaju se u obzir (ako sami ne čine glavni zahtjev). što je pravilo). Kao vrijednost predmeta spora uzima se samo vrijednost glavnog zahtjeva. odlukom višeg suda (forum iudicale) i saglasnom voljom stranaka (forum prorogatum). taj iznos se uzima kao vrijednost predmeta spora. sud će najkasnije na pripremnom ročištu (ako pripremno ročište nije održano. Na osnovu odredaba o mjesnoj nadležnosti određuje se koji je od više stvarno nadležnih sudova dužan da raspravi i riješi konkretan spor. pristaje da umjesto udovoljenja nenovčanom zahtjevu primi određeni iznos novca. Ako je tužilac kod nenovčanih zahtjeva odredio facultas alternativu. tako da se postavlja pitanje stvarne nadležnosti sastava suda ili prava na izjavljivanje revizije. Kad se tužbeni zahtjev ne odnosi na novčanu svotu. Vrste. vrijednost predmeta spora računa se po zbiru davanja za vrijeme od maksimalno 5 godina. Kad se spor odnosi na postojanje najamnog ili zakupnog odnosa. Dakle. ili su istaknuti protiv više tuženih. Ako se tužbom zahtijeva samo davanje osiguranja za određeno potraživanje ili ustanovljenje založnog prava.BH-PRAVNICI. Opću mjesnu nadležnost ima sud na čijem području tuženi ima prebivalište. Ako se zahtjev odnosi na buduća davanja koja se ponavljaju. Mjesna nadležnost Pojam. isključivu (ekskluzivnu) i supsidijarnu (pomoćnu) mjesnu nadležnost. 22. nadležnost se određuje prema vrijednosti svakog pojedinog zahtjeva. odnosno boravište (za pravno lice sjedište). za pojam 33 WWW. 22.7. Ako ju je tužitelj naznačio previsoko ili prenisko.COM . Mjesna nadležnost se određuje trojako: na osnovu zakona (forum legale. mjerodavna je vrijednost predmeta spora koju je tužitelj naznačio u tužbi. Ako je predmet zaloga manje vrijednosti od potraživanja koje treba osigurati. odnosno zakupnini. Mjesna nadležnost koja je određena zakonom dijeli se na opću (generalnu) i posebnu (specijalnu) mjesnu nadležnost. ako se vrijeđa princip zbornosti suđenja (ta povreda postoji ako je sudio sudija pojedinac. kao vrijednost predmeta spora uzima se vrijednost predmeta zaloga. onda na glavnoj raspravi prije početka rasprave o glavnoj stvari) brzo i na prikladan način provjeriti tačnost naznačene vrijednosti. a u teoriji se definiše kao mjesto u kome jedno lice prebiva sa namjerom da tu stalno živi.

Pravo izbora ostavljeno je u interesu tužioca ili u interesu cjelishodnosti ostvarivanja sudske funkcije. nadležan je i sud mjesta plaćanja. zbog ometanja posjeda. Ako je šteta nastala kao posljedica smrti ili teške tjelesne povrede. n) Radni sporovi – uz sud opće mjesne nadležnosti. Mjenični sporovi – uz sud mjesne nadležnosti.COM . ili iz ugovora o korištenju stana ili poslovnih prostorija.COM prebivališta su relevantna 2 elementa: faktički (corpus) i voljni (animus). tužilac može ustati tužbom i kod suda na čijem području tužilac ima prebivalište odnosno boravište. Posebna mjesna nadležnost (forum speciale) može biti elektivna i ekskluzivna. h) Sporove radi zaštite prava na osnovu garancije proizvođača – kod suda opće mjesne nadležnosti prodavca koji je prilikom prodaje uručio kupcu pismenu garanciju proizvođača. za ove sporove nadležan je i sud na čijem području je učinjena šteta.BH-PRAVNICI.WWW. o) Bračni sporovi – sud posljednjeg zajedničkog prebivališta supružnika. Predmeti u kojima je predviđena isključiva mjesna nadležnost su izričito određeni zakonom. isključivo je nadležan sud na čijem se području nalazi nekretnina. Ako nekretnina leži na području više sudova. radnik tužbu može podići kod suda na čijem području obavlja rad i kod suda na čijem području je zasnovao radni odnos. Isključiva (ekskluzivna) mjesna nadležnost (forum exclusive) isključuje primjenu opće nadležnosti. k) Sporovi protiv pravnih lica koja imaju poslovne jedinice izvan svog sjedišta – sud u mjestu gdje se nalazi ta poslovna jedinica. Državljani FBiH koji stalno žive u inostranstvu zadržavaju svoju opću mjesnu nadležnost prema mjestu posljednjeg prebivališta u FBiH. Predmeti na koje se primjenjuje elektivna mjesna nadležnost se mogu prema njihovoj prirodi grupisati na: g) Sporove za naknadu štete – pored suda opće mjesne nadležnosti. Bitno je napomenuti da se isključiva nadležnost u sporovima o nekretninama odnosi samo na sporove stvarnopravnog karaktera. tužba se može podići kod suda opće mjesne nadležnosti i nekog drugog suda koji je zakonom određen. Za suđenje u sporovima o pravu vlasništva i o drugim stvarnim pravima na nekretninama. q) Sporovi vezani za zakonsko izdržavanje – ako je tužilac lice koje traži izdržavanje. l) Nadležnost po mjestu gdje se nalazi zastupništvo stranog lica u FBiH. boravište je mjesto u kome jedno lice boravi bez namjere da tu trajno živi. r) Ometanje posjeda – uz sud opće nadležnosti je i sud na čijem području je došlo do ometanja. i) j) Privredni sporovi – pored suda mjesne nadležnosti. p) Paternitetski i maternitetski sporovi – maloljetno dijete može podići tužbu i predsudom svog prebivališta ili boravišta.BH-PRAVNICI. tužba se može podići i kod suda na čijem području tužilac ima prebivalište. nadležan je svaki od tih sudova. Za sporove obligaciono-pravnog karaktera koji se tiču nekretnina ne postoji 34 WWW. uz sud opće mjesne nadležnosti. nadležan je i sud mjesta u u kome je dužnik trebao izvršiti ugovor. u sporovima protiv stranog lica sa sjedištem u inostranstvu u vezi obaveza koje su nastale ili se trebaju izvršiti u FBiH. Forum rei sitae na području procesnog prava odgovara pravilu lex rei sitae na području materijalnog prava. m) Sporovi iz nasljedno-pravnih odnosa – sud na čijem području se nalazi sud koji provodi ostavinski postupak. te u sporovima iz zakupnih ili najamnih odnosa na nekretnini. Po pravilima o elektivnoj mjesnoj nadležnosti. S druge strane.

WWW. Na prijedlog stranke ili nadležnog općinskog suda.BH-PRAVNICI. Pomenuta ograničenja odnose se 35 WWW. isključivo je nadležan mjesni sud na čijem području se nalazi sjedište vojne jedinice. ali stranke uz određena ograničenja mogu ugovorom odrediti mjesno nadležni sud. u imobinsko-pravnim sporovima protiv lica koja nemaju opću mjesnu nadležnost u FBiH uzajamna nadležnost za tužbe protiv stranih državljana. Nužna delegacija postoji u slučaju da nadležni sud ne može postupati zbog izuzeća. Ugovor o mjesnoj nadležnosti (forum prorogatum). Svrsishodna (cjelishodna) delegacija. U sporovima o zrakoplovu ili brodu isključivo je nadležan sud na čijeem području se vodi registar u koji je upisan zrakoplov odnosno brod. U sporovima protiv FBiH iz odnosa sa vojnim jedinicama.COM . Kantonalni sud može odrediti da u konkretnom predmetu postupa drugi stvarno nadležni sud sa njegovog područja. Ako ni tužitelj nema prebivalište niti boravište u FBiH. ako je očito da će se postupak lakše provesti. ali bračni drugovi nisu imali zadnje zajedničko prebivalište u FBiH. U takvom slučaju će neposredno viši sud odrediti da u tom predmetu postupa neki drugi stvarno nadležni sud sa njegovog područja. mjesno nadležan će biti sud na čijem području tužitelj ima prebivalište ili boravište. a nije imao prebivalište u FBiH ili se ono ne može utvrditi). Stvarna nadležnost se ne može ugovarati. U takvim slučajevima je Vrhovni sud FBiH ovlašten da na prijedlog stranaka odredi koji će stvarno nadležni sud biti mjesno nadležan (npr. i to u 2 oblika: delegacija i ordinacija. Zakon ostavlja sudovima višeg ranga mogućnost da u zakonski postavljenim okvirima određuje mjesnu nadležnost. Obzirom na razloge koji dovode do delegacije. nadležan je sud koji je mjesno nadležan za jednog od njih.BH-PRAVNICI. • • • Određivanje mjesne nadležnosti od strane višeg suda (forum iudicale). To je najčešće kod sudova u kojima radi samo jedan sudija. u sporovima protiv državljanina FBiH koji živi u inostranstvu. a postoji jurisdikcija federalnih sudova. onda odluku o tome koji će od redovnih sudova biti nadležan donosi Vrhovni sud FBiH. odnosno stečajni postupak. niti tuženi ima prebivalište ili boravište u FBiH. ili ako za to postoje važni razlozi. Svrsishodna delegacija je takođe moguća od strane Vrhovnog suda FBiH u odnosu na Kantonalne sudove. Za sporove u izvršnom i stečajnom postupku isključivo je mjesno nadležan sud na čijem se području nalazi sud koji provodi izvršenje. Primjeri su: • • nadležnost za suparničare – ako je istom tužbom tuženo više lica za koja ne postoji mjesna nadležnost istog suda. u bračnim sporovima – ako postoji međunarodna nadležnost suda FBiH. razlikuju se nužna i svrsishodna delegacija. Pomoćna (supsidijarna) mjesna nadležnost (forum subsidiale) određuje se za situacije koje se ne mogu podvesti pod odredbe opće i posebne mjesne nadležnosti.COM isključiva nadležnost. u sporovima o utvrđivanju očinstva/materinstva. Ordinacija (forum ordinatum) je određivanje mjesno nadležnog suda u situacijama kad se mjesna nadležnost ne može utvrditi na osnovu zakona. Delegacija (forum delegatum) sastoji se u prenošenju mjesne nadležnosti sa jednog suda na drugi.

24. Razlozi za zasnivanje nadležnosti po privlačenju su ekonomičnost i pravna sigurnost.BH-PRAVNICI. smatra se da se radi o prećutnoj prorogaciji. 24. ako je za konkretnu vrstu predmeta propisana isključiva nadležnost. a i sud se ne oglasi nenadležnim po službenoj dužnosti. Mjesna nadležnost kao procesna pretpostavka.BH-PRAVNICI. u zavisnosti od toga da li se atrakcijom mijenja samo mjesna nadležnost (nepotpuna atrakcija). Za njegovo rješavanje nadležan je ustavni sud.1. Pojam i podjela Sukob nadležnosti je situacija u kojoj 2 ili više organa istovremeno smatraju da su nadležni (pozitivni sukob). Sud se može oglasiti mjesno nenadležnim po prigovoru tuženog. 23. odnosno da nisu nadležni (negativni sukob) za postupanje u određenom predmetu. Prorogacioni ugovor mora biti u pismenoj formi i mora se odnositi na tačno određeni spor ili više sporova koji proizilaze iz istog pravnog odnosa. Dakle. ili se mijenja i mjesna i stvarna nadležnost (potpuna atrakcija). Taj sukob može biti pozitivan i negativan. stranke je ne mogu mijenjati ugovorom. 23. ako je prigovor podnesen najkasnije do upuštanja tuženog u raspravljanje o glavnoj stvari.2.COM na situaciju kad je predviđena isključiva mjesna nadležnost.1. ATRAKCIJA NADLEŽNOSTI (FORUM ATRACTIONIS) 23. Sukob o jurisdikciji (sukob o apsolutnoj nadležnosti) O apsolutnom sukobu nadležnosti se govori kad do sukoba nadležnosti dolazi između sudova i drugih državnih organa. Povreda odredaba o mjesnoj nadležnosti predstavlja apsolutno bitnu povredu postupka ako je povodom prigovora stranke koji je unesen u presudu sud nepravilno odlučio da jeste mjesno nadležan.2.WWW. Može biti sklopljen u obliku prorogacione klauzule ili u obliku samostalnog ugovora o prorogaciji. 24. Vrste Razlikuju se potpuna i nepotpuna atrakcija nadležnosti.COM . ali samo ako postoji isključiva mjesna nadležnost nekog drugog suda. Ugovaranje nadležnosti stranog suda moguće je uz 2 uslova: da nije predviđena isključiva međunarodna nadležnost sudova u FBiH i da je jedna od stranaka strano fizičko ili pravno lice. U istom roku se sud može oglasiti mjesno nenadležnim po službenoj dužnosti. Sukob može biti o apsolutnoj nadležnosti (jurisdikciji) ili o relativnoj nadležnosti. Pojam Nadležnost po atrakciji (privlačenju) nastaje u slučajevima kad se pred sudom već vodi postupak u određenom predmetu. a stranka podnosi žalbu upravo zbog toga. Sukob o relativnoj nadležnosti 36 WWW. SUKOB NADLEŽNOSTI 24.3. U takvom slučaju će za novi postupak nastati nadležnost suda pred kojim se već vodi povezani postupak. a koji je na izvjestan način povezan sa postupkom koji se treba pokrenuti. Ako tuženi propusti istaći prigovor mjesne nenadležnosti.

24. 25. Pravila o litispedenciji.COM Nastaje između 2 ili više sudova u okviru jedinstvenog sudskog sistema. stranka je osoba koja u parnici zauzima položaj tužioca ili tuženog.BH-PRAVNICI. Odluka drugostepenog suda o stvarnoj nenadležnosti prvostepenog suda. koji ne posjeduju pravnu sposobnost. Ona se izvodi iz pravne sposobnosti. prema kojima se ne mogu istovremeno voditi 2 parnice o istom predmetu. a povodom žalbe na to rješenje odluku je donio drugostepeni sud.5. za sticanje svojstva stranke u parnici irelevantno je da li su tužilac i tuženi istovremeno i subjekti materijalno-pravnog odnosa povodom kojeg je došlo do parnice. vezuje svaki sud kome se kasnije taj predmet ustupi. Ako sud koji je primio predmet smatra da nije nadležan za njegovo rješavanje. obzirom da je mogu imati i društvene tvorevine koje nemaju svojstvo pravnog lica.BH-PRAVNICI. sud kome je predmet ustupljen dužan je preduzimati neodložne radnje u postupku. 25. STRANKE U PARNICI 25. 24. U procesno-pravnom smislu. Npr. sprečavaju pozitivan sukob nadležnosti. Takve tvorevine mogu steći stranačku sposobnost na osnovu zakona ili sudske odluke. sud koji je primio predmet će ga proslijediti sudu kome je trebao biti dostavljen. Po pravilu.3. U materijalno-pravnom smislu.1. Svako ko ima pravnu sposobnost istovremeno ima i stranačku sposobnost. odnosno subjekata koji postoje u trenutku pokretanja postupka. Međutim.WWW. Za vrijeme dok traje sukob nadležnosti.COM . Teorijsko određenje pojma stranke Procesnopravna teorija razlikuje pojam stranke u materijalno-pravnom i u procesno-pravnom smislu. Slučajevi u kojima nije moguće pokrenuti sukob o nadležnosti Ako se prvostepeni sud proglasio mjesno nenadležnim. Može biti samo negativan. koji će nastaviti postupak kao da je kod njega bio pokrenut. Dakle. Protiv rješenja kojim se odlučuje o sukobu nadležnosti nije dopuštena žalba. Stranačka sposobnost Stranačka sposobnost daje odgovor na pitanje ko može biti stranka u parnici kao procesno-pravnom odnosu uopće. stranka je subjekat materijalno-pravnog odnosa povodom kojeg je došlo do parnice. Obje stranke u parnici moraju biti tačno određene. Porodični zakon u sporovima za poništaj braka priznaje stranačku sposobnost javnom tužiocu i organu starateljstva. 37 WWW. sud kome je predmet ustupljen vezan je za odluku drugostepenog suda. Stranke kao procesni subjekti Parnica kao konkretan procesnopravni odnos može se zasnovati samo između stranaka. 25. a o tome obavijestiti sud koji mu je ustupio predmet. u sukobu nadležnosti odlučuje neposredno viši sud u odnosu na one sudove među kojima je došlo do sukoba (sukob nadležnosti između općinskih sudova istog kantona rješava kantonalni sud.4. stranačka sposobnost je nešto šira od pravne sposobnosti. a sve ostale Vrhovni sud FBiH). dostaviće ga sudu koji treba riješiti taj sukob nadležnosti.2. Samo ako uoči da mu je predmet dostavljen usljed očigledne greške. sud će predmet ustupiti nadležnom sudu. Postupak u rješavanju sukoba nadležnosti Nakon pravosnažnosti rješenja kojim se oglasio stvarno ili mjesno nenadležnim. ukoliko je taj drugostepeni sud nadležan za rješavanje sukoba nadležnosti između tih sudova. ako je taj drugostepeni sud nadležan za rješavanje sukoba nadležnosti između tih sudova.

takva presuda se iz razloga apsolutne ništavosti može pobijati svim redovnim i vanrednim pravnim lijekovima. a parnično je sposoban po zakonu kantona pred čijim se sudom provodi postupak. Fizička lica stiču parničnu (kao i poslovnu) sposobnost sa punoljetstvom – navršenih 18 godina života. Posljedica nedostatka parnične sposobnosti jedne od stranaka je apsolutna ništavost donesene presude. Prijedlog za ponavljanje postupka zbog ovog razloga može biti podnesen i mimo objektivnog roka od 5 godina. U drugom slučaju sama presuda bi bila inegzistentna. Isto važi i za one društvene tvorevine koje nemaju svojstvo pravnog lica. 25.COM . Ako se nedostaci ne otklone. odnosno kantona koji je mjerodavan za utvrđivanje njegove poslovne sposobnosti. 25. Parnična sposobnost državljanina FBiH procjenjuje se po zakonu FBiH. sud će prvo pozvati tužitelja da otkloni nedostatke tako što će izvršiti odgovarajuće prepravke u tužbi. za razliku od presude koja bi bila donesena u parnici u kojoj postoji nedostatak egzistentnosti same stranke. ali im se u postupku priznaje svojstvo stranke.WWW. o čijem postojanju sud vodi računa po službenoj dužnosti tokom cijelog postupka. može sam poduzimati radnje u postupku. Parnična sposobnost državljanina RS u postupku pred sudovima FBiH. da udovoljavaju bitnim uslovima za sticanje pravne sposobnosti. o kojoj sud ex officio vodi računa tokom cijelog postupka. sud će tužbu odbaciti kao nedopuštenu i poništiti sve preduzete procesno-pravne radnje. a zathjev za ponavljanje postupka se može uložiti i nakon isteka objektivnog roka od 5 godina. Convalidatio est potest. da raspolažu sredstvima na kojima se može sprovesti izvršenje. i to ako ti oblici ispunjavaju 2 uslova: 1. Pravna lica su poslovno. pa se naziva i procesna poslovna sposobnost. Punovažnost radnji koje su do tog trenutka preduzete od strane parnično nesposobne stranke zavisi od toga da li će zakonski zastupnik te radnje prihvatiti ili ne. pa se ne bi morala ni pobijati. Ako utvrdi da jedna od stranaka nema stranačku sposobnost.COM Stranačku sposobnost određenom obliku udruživanja koji nema pravni subjektivitet može priznati i sud. presuda bi bila egzistentna ali bi se mogla pobijati. Ako sud donese presudu u parnici u kojoj nedostatak stranačke sposobnosti nije ni primijećen. Ona odgovara poslovnoj sposobnosti građanskog prava. Parnična sposobnost Parnična sposobnost je sposobnost preduzimati radnje u parnici i tim radnjama proizvoditi procesnopravne posljedice.BH-PRAVNICI. Nedostaci na strani parnične sposobnosti spadaju u otklonjive nedostatke.5. procjenjuje se po zakonu RS. odnosno parnično sposobna preko svojih organa. Međutim. državljanin FBiH koji nije parnično sposoban po zakonu “svog” kantona. Ograničenja poslovne sposobnosti u istim granicama ograničavaju i parničnu sposobnost. Postulaciona sposobnost 38 WWW. Presuda se može pobijati svim redovnim i vanrednim pravnim sredstvima. Dakle. Stranačka sposobnost ima značaj procesne pretpostavke. Nedostatak parnične sposobnosti otklanja se stupanjem u parnicu zakonskog zastupnika stranke.4. Parnična sposobnost ima značaj procesne pretpostavke. ali samo u konkretnom slučaju za određenu parnicu.BH-PRAVNICI. 2. pa će tek ako ti nedostaci ne budu otklonjeni sud tužbu odbaciti kao nedopuštenu.

ali ne može pokrenuti novu parnicu niti stupiti na mjesto tužioca u postojećoj parnici bez pristanka obje stranke. pa prema tome od nje ne zavisi pokretanje parnice. Prigovor stvarne legitimacije. pri čemu identitet parnice ostaje isti. sukcesor stupa u parnicu umjesto svog prethodnika i tek onda dolazi do procesno-pravne sukcesije. bez posredovanja punomoćnika. ali postoji veliki broj slučajeva u kojima je pravo na vođenje spora zakonom preneseno na treća lica. javni tužilac. organ starateljstva i sva pravno zainteresirana treća lica ovlašteni su da ustaju tužbom za poništenje braka. Tužilac je aktivno legitimisan ako je on ovlaštenik iz materijalno-pravnog odnosa povodom kojeg je došlo do parnice.6. (3) stupanje umješača u procesno-pravni položaj stranke kojoj se pridružio.7. 25. tako da će zauzeti položaj umrlog u parnici. raspravljanje niti odlučivanje samo po sebi. 25. Ako u toku parnice neka od stranaka otuđi stvar ili pravo povodom kojeg je parnica pokrenuta. Takva lica. preduzima radnje u parnici i tim radnjama proizvodi procesno-pravne posljedice. Do sukcesije može doći na strani tužioca ili tuženog. Zakonska sukcesija nastaje ako u toku parnice dođe do smrti. ali i neovisno od nje i to u 3 slučaja: (1) preinačenje tužbe u subjektivnom smislu. odnosno prestanka postojanja stranke. Nasljednici. Postoji problem faktičke nesposobnosti određenih parnično sposobnih lica da se usljed fizičih nedostataka izjašnjavaju u postupku (npr. Stvarna legitimacija je kategorija materijalnog prava.WWW.BH-PRAVNICI. Naime.gluhonijema lica). ustaju tužbom i u svoje ime ostvaruju pravnu zaštitu. koji redovno ističe tuženi. Voljna sukcesiija može nastati usljed materijalne singularne sukcesije. Sud je dužan preduzeti sve mjere da i takvim licima omogući učešće u postupku. 39 WWW. a osnov za sukceciju može biti zakon ili volja stranaka.COM . Uticaj singularne materijalno-pravne sukcesije na parnicu. Tuženi je pasivno legitimisan ako je on obveznik istog tog materijalno-pravnog odnosa.COM To je sposobnost parnično sposobne stranke da u parnici sama. O njoj sud vodi računa po službenoj dužnosti. Ona prvenstveno pripada licima koja imaju stvarnu legitimaciju. odnosno da omogući nesmetano odvijanje postupka. odnosno sukcesori po zakonu stupaju u sva prenosiva prava umrlog. Tek sa pristankom obje stranke. Procesna legitimacija (legitimatio ad processum) je ovlaštenje za vođenje konkretnog spora. Promjena subjekata u parnici (procesno-pravna sukcesija) To je ustanova koja omogućava promjenu ličnosti parničnih stranaka. ali i dalje zadržava pravo na vođenje spora kao procesno-pravno ovlaštenje. ima karakter materijalno-pravnog prigovora koji za cilj ima da se tužbeni zahtjev presudom odbije kao neosnovan (a ne da se rješenjem odbaci kao nedopušten). Procesna legitimacija ima karakter procesne pretpostavke. to neće spriječiti da se parnica nastavi i okonča među onim strankama među kojima je i započela. Sukcesor (kao materijalno-pravni ovlaštenik) ima stvarnu legitimaciju. U našem pravu je svako parnično sposobno lice istovremeno i postulaciono sposobno. (2) imenovanje prethodnika u parnici.BH-PRAVNICI. Stvarna legitimacija nije procesna pretpostavka. tužilac otuđenjem spornog prava gubi stvarnu legitimaciju. mada nisu stvarno legitimisana. Legitimacija Stvarna legitimacija (legitimatio ad causam). a posljedica nedostatka procesne legitimacije je odbacivanje tužbe kao nedopuštene. Npr.

Pojam i podjela Zastupnik u parnici je svako lice koje u ime stranke koju zastupa preduzima radnje u parnici. ugovorni i zastupnik pravnih lica. Curator ad litem – privremeni parnični zastupnik. Diligentia processum. ako zakonski zastupnik zbog svoje nestručnosti nije u mogućnosti uspješno obavljati svoje zadatke. a dostavljanje se nije moglo obaviti. po teoriji irelevancije. Zakon konkretizira nekoliko situacija u kojima će sud postaviti privremenog zastupnika tuženom: 2. Zakonski zastupnik Određenje skrbništva. Obzirom na osnov zastupanja razlikuju se zakonski. sud će o tome obavijestiti organ starateljstva koji može u konkretnoj parnici zastupanom postaviti posebnog staraoca.BH-PRAVNICI. koja je danas vladajuća. Međutim. singularna materijalno-pravna sukcesija nema nikakvog uticaja na parnicu.COM Međutim. sklapanje sudskog poravnanja i sl. Sud po službenoj dužnosti tokom cijelog postupka vodi računa o ispravnosti zakonskog zastupanja. Zbog nedostataka koji se tiču pravilnosti zakonskog zastupanja mogu se ulagati i svi vanredni pravni lijekovi. Prema teoriji relevancije. a nema zakonskog zastupnika. a može mu savjetovati i da uzme punomoćnika. Zakonski zastupnik zastupa poslovno nesposobna lica (maloljetnici lica kojima je oduzeta poslovna sposobnost). Položaj i ovlaštenja. Ustanova zakonskog zastupnika i zastupanja primarno je regulisana normama materijalnog prava i to normama porodičnog i obligacionog prava. ako su interesi tužeenog i njegovog zakonskog zastupnika u suprotnosti. ZASTUPANJE U PARNICI 26. Prema ovoj teoriji. To su dispozitivne radnje.BH-PRAVNICI. ako se tuženi ili njegov zakonski zastupnik koji nemaju punomoćnika u FBiH nalaze u inostranstvu. 26. i ako bi zbog toga mogle nastati štetne posljedice za jednu ili obje stranke. te bi za njih zakonski zastupnik morao imati posebno odobrenje. 6. postoje 2 suprotne teorije: teorija relevancije i teorija irelevancije. To su najčešće roditelji i staratelji. ako je tužilac otuđio sporno pravo. 40 WWW. 26. Nedostaci u zakonskom zastupanju imaju karakter procesne povrede koja je razlog apsolutne ništavosti donesene presude. 3. ako obje stranke imaju istog zakonskog zastupnika. Ako zakonski zastupnik ne pokazuje potrebnu pažnju u vršenju zastupanja. pojedine parnične radnje prelaze okvire redovnog upravljanja pravima i interesima zastupanog.COM . kad je u pitanju uticaj materijalno-pravne sukcesije na parnicu.1. on je dužan da svoj tužbeni zahtjev prilagodi novonastaloj situaciji tako što će tražiti da tuženi obavezu ispuni prema materijalno-pravnom sukcesoru. Zakonsko zastupanje kao procesna pretpostavka. priznanje ili odricanje od tužbenog zahtjeva. ako tuženi nije parnično sposoban. kao što su povlačenje tužbe. i to sa pravnim posljedicama za stranku. Međutim. sud će mu pružiti potrebnu pomoć u smislu poučavanja neuke stranke. U suprotnom sud može odbiti njegov zahtjev zbog nedostatka stvarne legitimacije.2. a nema punomoćnika. 5.WWW. ne može se ignorisati svaki uticaj materijalno-pravne sukcesije nastale u toku trajanja parnice. U konkretnoj parnici sud može tuženom postaviti privremenog parničnog zastupnika i to ako bi postupak oko postavljanja redovnog zakonskog zastupnika trajao dugo. S druge strane. 4. ako je boravište tuženog nepoznato. a ponavljanje postupka se može tražiti i po isteku objektivnog roka od 5 godina. Zakonski zastupnik ovlašten je da u ime zastupanog parnično nesposobnog lica preduzima sve parnične radnje koje spadaju u redovno zastupanje.

Ona može biti parnična punomoć i punomoć za obavljanje određenih radnji u parnici. pri čemu odgovara za njegov izbor (culpa in eligendo). bilo samoinicijativno ili na poziv suda. Učešće stranke koja ima punomoćnika. Ako se radnje stranke razlikuju od radnji njenog punomoćnika. te da li se kreću u okviru ovlaštenja iz punomoći. osim lica koja se bave nadripisarstvom. Punomoćnik Pojam.WWW. nego po stručnosti. Punomoćnik advokat može prenijeti punomoć na drugog advokata. ali to nije privilegija po pravu. Punomoćstvo se može obavljati sa ili bez naknade.COM O postavljanju privremenog zastupnika sud odmah obavještava organ starateljstva. Advokatu je posebna punomoć potrebna samo za podnošenje prijedloga za ponavljanje postupka. odnosno dok organ starateljstva ne obavijesti sud da je postavio staratelja. Osnovni odnos je ugovorni. Punomoćnik može biti svako poslovno sposobno lice. preduzimati parnične radnje. Parnična punomoć ima karakter procesne pretpostavke. 26. Parnične radnje punomoćnika proizvode posljedice neposredno za zastupanu stranku. pored punomoćnika. Ako je punomoćnik lice koje nije advokat. U ulozi punomoćnika se najčešće javlja advokat. Punomoć treba razlikovati od osnovnog pravnog odnosa iz kojeg se izvodi. Pactum de quota litis. on na osnovu parnične punomoći može preduzimati sve radnje osim dispozitivnih (povlačenje tužbe. Advokatu se naknada plaća po tarifi. Procesna punomoć (mandatum ad processum). Stranka može izmijeniti ili opozvati radnje svog punomoćnika sve do trenutka kad su te radnje proizvele određene procesno-pravne posljedice (dakle isto kao i vlastite radnje).BH-PRAVNICI.4. Sud po službenoj dužnosti vodi računa da li lica koja se pojavljuju u ulozi punomoćnika mogu biti punomoćnici. Ona je u svojoj egzistenciji neovisna u odnosu na pravni posao. bez bližeg određivanja ovlaštenja. Punomoćnik je zastupnik koji u parnici zastupa parnično sposobnu stranku. sud će po slobodnoj ocjeni cijeniti da li će takve činjenice smatrati priznatim ili osporenim.COM . Punomoć mora biti izdata u pismenoj formi ili na zapisnik kod suda. Stranka može u parnici i sama. Za dispozitivne radnje takav punomoćnik mora imati posebno ovlaštenje. za čiji rad odgovara. Ako je punomoćnik advokat. relevantne su radnje stranke. a stranka to priznanje kasnije izmijeni ili opozove. kao uslova za dopuštenost preduzetih radnji od strane punomoćnika. Mandatum ad litem (parnična punomoć). a punomoć uvijek predstavlja jednostranu izjavu volje. odricanje od tužbenog zahtjeva. Pred prvostepenim sudom advokata može ex lege zamijeniti njegov pripravnik. ali i za data uputstva. Parnična punomoć u užem smislu je punomoć u kojoj se punomoćnik ovlašćuje na vođenje parnice. Punomoćnik je dužan da punomoć podnese u pismenom obliku prilikom preduzimanja prve radnje u 41 WWW. odricanje i odustanak od pravnog lijeka. podnošenje vanrednih pravnih lijekova). sudsko poravnanje.BH-PRAVNICI. a privremeni zastupnik vrši prava i dužnosti sve dok se tuženi ili njegov punomoćnik ne pojave pred sudom. Punomoć je ovlaštenje na vršenje zastupanja. on na osnovu parnične punomoći može preduzimati sve radnje u parnici. U nekim pravnim sistemima moguće je ugovoriti naknadu koja će biti srazmjerna punomoćnikovom uspjehu u parnici (pactum de quota litis). Punomoć kao procesna pretpostavka. ako je od pravosnažnosti odluke prošlo više od 6 mjeseci. Ako je punomoćnik priznao neke činjenice.

Pravna lica ispoljavaju i vrše parničnu sposobnost preko svojih organa. Ratificatio (odobrenje) je parnični institut kojm stranka može naknadno otkloniti nedostatak urednog zastupanja. Prilikom registrovanja pravnog lica u odgovarajući registar se obavezno navodi ime i prezime osobe ovlaštene za zastupanje pravnog lica (posebno u zemlji i u inostranstvu). Zastupnik može u konkretnom slučaju prenijeti svoja ovlaštenja na drugo lice i to lice se u parnici javlja kao punomoćnik. Zastupnik po pravilu može u ime pravnog lica preduzimati sve radnje u parnici. punomoć može prestati opozivom ili otkazom.BH-PRAVNICI. Ako se parnica vodi povodom pravnog posla za čije je zaključenje zastupnik morao imati posebno ovlaštenje. U običnoj intervenciji može se pojaviti svako lice čiji je vlastiti pravni interes angažiran u parnici. Postoje 2 osnovne pretpostavke za mogućnost učešća umješača: postojanje parnice i postojanje pravnog interesa za miješanje u parnicu. punomoćnik je i dalje ovlašten na obavljanje radnji u parnici. Ako punomoćnik otkaže punomoć. ako je punomoć data samo za tu fazu. Ako sud donese odluku na osnovu radnji lica koje nije imalo ovlaštenje za zastupanje. Iz razloga ekonomičnosti. U slučaju smrti stranke. Procesna intervencija je ustanova koja svakom licu omogućava da učestvuje u tuđoj parnici i u vlastitom interesu pomaže stranci na čijoj strani se miješa. Postojanje parnice je logična pretpostavka da bi moglo doći do miješanja. 42 WWW. U ulozi zakonskog intervenijenta javlja se javni tužilac i ombudsmen Federacije. sud može odrediti i da punomoćnik u naknadno određenom roku podnese punomoć. Potrebno je naglasiti razliku između zastupnika i punomoćnika pravnog lica. sve dok punomoć ne opozovu nasljednici ili novi zakonski zastupnik stranke.COM . pa čak inakon podnošenja vanrednog pravnog lijeka. Ono može biti parcijalno. Pojam Učešće trećeg lica u parnici naziva se i procesna intervencija. Punomoć prestaje i smrću punomoćnika. UČEŠĆE TREĆIH LICA U PARNICI 27. 27. Zastupnik pravnog lica. Pravni interes trećeg lica može biti različit i s obzirom na to se razlikuju 2 oblika procesne intervencije: obična intervencija i zakonska intervencija u užem smislu. Stranka može svakodobno otkazati punomoć. za pojedine procesne radnje.BH-PRAVNICI. Prije toga. ali ako to propusti učiniti u ostavljenom roku. 27. Umješač može u parnicu stupiti u bilo kojem njenom stadiju. sud će nastaviti postupak ne uzimajući u obzir radnje koje je preduzelo lice bez punomoći. dužan je još mjesec dana obavljati radnje ako je potrebno da od davaoca punomoći otkloni neku štetu koja bi mogla nastati. Sporedno miješanje u parnicu (interventio accessoria) Pojam i pretpostavke. onda će takvo posebno ovlaštenje zastupnik morati da ima za preduzimanje dispozitivnih radnji. Prestanak punomoći nastupa okončanjem parnice ili okončanjem određene faze postupka.WWW. Sudu se opoziv ili otkaz mora saopštiti u pismenom obliku ili usmeno na zapisnik.2. takav nedostatak u odluci ima karakter apsolutno bitne povrede postupka.COM parnici.Takvo treće lice dobija položaj umješača.1. Opoziv i otkaz proizvodi dejstvo prema sudu i suprotnoj stranci od trenutka kad im je saopšten.

jer ne dopušta preispitivanje ni činjeničnog ni pravnog osnova donesene presude. Pravni interes postoji uvijek kad odluka u konkretnoj parnici ima uticaj na pravni položaj umješača prema stranci. obzirom da on nema položaj stranke. Umješač će imati ovaj položaj u predmetima u kojima sudska odluka prema njemu proizvodi dejstvo pravosnažnosti. u novoj parnici koju radi ostvarivanja regresnog zahtjeva pokreće stranka protiv svog intervenijenta iz prethodne parnice. Takav je npr.intervencijsko dejstvo prema umješaču.COM Postojanje pravnog interesa utvrđuje se na osnovu postojanja određenog pravnog odnosa između stranke i umješača. koji mogu biti dvojaki: da pomaže i da kontroliše stranku na čijoj strani se miješa.hirograferni povjerilac parnične stranke na čijoj strani se miješa u spor. emotivnog ili nekog drugog interesa nije razlog za miješanje. U tom smislu je intervencijsko dejstvo šire i strožije od pravosnažnosti. Npr. Hirografeni povjerilac je onaj koji nema poseban zalog i snosi rizik fluktuacije imovine njegovog dužnika. Obavještenje o parnici (litis denuntiatio) To je parnična radnja kojom tužilac ili tuženi podneskom preko suda obavještavaju treće lice da je parnica pokrenuta i u kakvom stanju se nalazi.BH-PRAVNICI. već samo pomaže stranci na čijoj strani se miješa. Naime. Dejstvo pravosnažnosti obuhvata samo dispozitiv kojim se odlučuje o tužbenom zahtjevu. Što se tiče drugog razloga za intervenciju.WWW. ako je stranka svojim nesavjesnim vođenjem parnice doprinijela da izgubi spor i to: • ako je iz krajnje nepažnje propustila upotrijebiti neko napadno ili odbrambeno sredstvo. Umješač sa položajem jedinstvenog suparničara.3. Postojanje nekog ekonomskog.kad tužilac tokom trajanja parnice prenese svoje pravo na umješača). umješač je ovlašten da stavlja prijedloge i preduzima sve ostale radnje koje idu u korist stranke.položaj stečajnog vjerovnika u parnici u kojoj se raspravlja o postojanju potraživanja koje je osporeno u stečajnom postupku.u parnicu između kupca i lica koje tvrdi da je vlasnik stvari može se umiješati prodavac. presuda iz prethodne parnice ima tzv. a intervencijsko dejstvo se proteže i na obrazloženje presude. da uloži žalbu koju je stranka propustila uložiti itd. U smislu prvog razloga. On svojim aktivnim držanjem može otkloniti negativne posljedice pasivnog držanja stranke na čijoj strani se miješa. Ovim obavještenjem se trećem licu omogućava da stupi u parnicu u 43 WWW. • ako je svojim protivljenjem onemogućila dejstvo radnji koje je umješač preduzeo u korist stranke. Ovlaštenja umješača su dosta ograničena. On ne može preduzimati dispozitivne radnje. može svojim dolaskom na raspravu ili ulaganjem prigovora da otkloni donošenje presude zbog izostanka na štetu “njegove” stranke.COM . umješač ima pravo da se suprotstavi prigovorom nesavjesnog vođenja parnice. jer ako kupac ne uspije u parnici imaće regresni zahtjev prema prodavcu usljed odgovornosti prodavca za evikciju). Na postojanje pravnog interesa sud pazi po službenoj dužnosti. Njegova ovlaštenja su u funkciji razloga za intervenciju. e) Ako je intervenijent tzv. d) U svim situacijama kad se za stranku ako izgubi parnicu stvara regresni zahtjev prema umješaču (npr. Položaj običnog umješača. u parnici koju stranka pokrene u ostvarivanju svog regresnog zahtjeva prema umješaču. Ono se sastoji u tome što umješač ne može u drugoj parnici osporavati pravilnost donesene presude ni u jednom elementu.BH-PRAVNICI. 27. niti može biti saslušan kao stranka u svrhu dokazivanja. Ovim prigovorom umješač može otkloniti intervencijsko dejstvo presude. a posebno u slijedećim situacijama: c) Kad odluka ima dejstvo pravosnažnosti i na umješača (npr.

4. usljed proširenja tužbe na novog tuženog. Ako prethodnik stupi u parnicu. Pritom pristanak tužioca nije potreban.BH-PRAVNICI. tvrdi da stvar drži ili pravo vrši u ime trećeg lica (npr. Prema uslovima koji se traže za zasnivanje.1. suparničarstvo se dijeli na materijalno i formalno. ali će presuda imati intervencijsko dejstvo prema imenovanom prethodniku. 28. sunasljednici i sl). poslugoprimac. prevoznik. Kod formalnog suparničarstva se suparničari ne nalaze ni u kakvom materijalno-pravnom niti u stvarnom odnosu. međutim može se zasnovati i u toku postupka.zakupoprimac. više povjerilaca tuže za potraživanja iz zajednički sklopljenog ugovora). Materijalno i formalno suparničarstvo Materijalno suparničarstvo postoji ako se suparničari u pogledu predmeta spora nalaze u pravnoj ili u stvarnoj zajednici. Lica koja stupaju u parnicu kao novi tužilac ili tuženi moraju postupak prihvatiti u stanju u kome se zatekao u trenutku njihovog stupanja. Formalno suparničarstvo javlja se u slučaju kad su zahtjevi odnosno obaveze suparničara iste vrste i kad se zasnivaju na bitno istovrsnom činjeničnom i pravnom osnovu.BH-PRAVNICI. Naše pravo ne dozvoljava zasnivanje suparničarstva proširenjem tužbe po nalogu suda. obavještenje za posljedicu ima prekid roka zastarjelosti. osim u slučajevima kad tužilac ima neke zahtjeve prema tuženom koji su za njega lično vezani (npr. a ovaj se ne odazove pozivu. 27.zahtjev za naknadu štete koju je prouzrokovao na stvari). Kumulativni uslovi za postojanje formalnog suparničarstva su: (1) istovrsnost zahtjeva odnosno obaveza. te usljed promjene parnične stranke. koje nastupa bez obzira na to da li je obaviješteno treće lice stupilo u parnicu ili ne. U stvarnoj zajednici su oni suparničari čija se potraživanja odnosno obaveze zasnivaju na istom činjeničnom i pravnom osnovu (npr.suvlasnici. 28. Pravna zajednica postoji ako se više lica javljaju kao učesnici određenog građansko-pravnog odnosa (npr. Obično se zasniva podnošenjem tužbe: tužba je usmjerena protiv više lica (pasivno suparničarstvo). Prema načinu zasnivanja. u situacijama kad tuženi kao imalac stvari ili korisnik nekog prava.COM . a prema dejstvu koje proizvodi u postupku na obično i nužno. Postoje još i eventualno i zakonsko suparničarstvo. špediter). Imenovanje prethodnika (nominatio auctoris. dolazi do procesno-pravne sukcesije. ili jednom tužbom ustaje više lica (aktivno suparničarstvo).COM svojstvu intervenijenta ili da preuzme položaj stranke koja ga obavještava. Ono proizvodi procesno-pravno i materijalno-pravno dejstvo. laudatio nominis) To je jedan od oblika obavještavanja trećeg o parnici. 44 WWW. Najvažnija procesno-pravna posljedica je u intervencijskom dejstvu. Pravo da imenuje prethodnika u parnici i da ga pozove da stupi u parnicu umjesto njega pripada samo tuženom. SUPARNIČARSTVO (LITIS CONSORTIUM) 28. Ako je tuženi imenovao prethodnika. suparničarstvo se dijeli na prvobitno (po tužbi ili protivtužbi) i naknadno i to: usljed pristupanja novog tužioca. u slučaju spajanja parnica. U materijalno-pravnom pogledu. (2) bitna istovrsnost činjeničnog i pravnog osnova i (3) nadležnost istog suda i ista vrsta postupka.2.WWW. Pojam i podjela Suparničarstvo ili subjektivna kumulacija postoji ako se u ulozi tužioca ili tuženog pojavljuju 2 ili više lica. ne može se osloboditi svoje procesne uloge tuženog.

jer samo svi učesnici zajedno imaju potpunu stvarnu legitimaciju. Formalno suparničarstvo i materijalno suparničarstvo zasnovano na stvarnoj zajednici imaju dejstvo običnog suparničarstva. Nužno suparničarstvo Suparničarstvo je nužno kad se prema zakonu ili zbog prirode materijalno-pravnog odnosa spor može riješiti samo na jednak način prema svim suparničarima. Mada to Zakon ne reguliše izričito. Samostalnost pojedinih procesno-pravnih odnosa ogleda se u više aspekata: nastanak i okončanje svakog od njih može biti različito. Dispozitivne radnje (odricanje od tužbenog zahtjeva. Razlozi ekonomičnosti opredjeljuju stranke da se posluže ustanovom suparničarstva uvijek kad se za to ispune uslovi. Nužno suparničarstvo u užem smislu postoji u situacijama kad u parnici moraju učestvovati svi učesnici spornog materijalno-pravnog odnosa. 28. radnje jednog suparničara ne proizvode posljedice prema ostalima.3. 28. I kod nužnog suparničarstva je svaki suparničar samostalna stranka.WWW. Međutim. Obzirom na pravne razloge koji traže donošenje jedinstvene odluke.BH-PRAVNICI.postoji u slučaju kad zakonski nasljednici tuže testamentalne nasljednike i traže poništaj testamenta.4. pa i onima koji nisu učestvovali u parnici. razlikuju se 2 vrste nužnog suparničarstva: jedinstveno i nužno suparničarstvo u užem smislu.COM Dejstvo i značaj suparničarstva. procesne pretpostavke za svakog suparničara moraju biti posebno utvrđivane. Ono npr.BH-PRAVNICI. U pogledu dejstva preduzetih radnji. Jedinstveno suparničarstvo postoji u situacijama u kojima se sporni odnos može riješiti samo na jedinstven način prema svim suparničarima. svaki suparničar samostalno disponira predmetom spora itd. 45 WWW. Samo izuzetno dolazi do nužnog suparničarstva. Radi se o sporovima povodom nedjeljivih stvarnih prava i drugih nedjeljivih pravnih odnosa.COM . S druge strane. s tim što su ti odnosi spolja objedinjeni raspravljanjem i odlučivanjem u jednom postupku. radnja može biti preduzeta sve dok rok teče u korist bilo kojeg od suparničara. Do zasnivanja suparničarstva dolazi samo voljom stranaka. nužni suparničari su suvlasnici nekretnina u parnici za utvrđivanje prava služnosti. dejstvo procesne radnje koje je preduzeo jedan suparničar proteže se i na sve ostale suparničare (koji su eventualno propustili tu radnju). poravnanje itd) proizvode dejstvo samo ako su preduzete od strane svih suparničara zajedno. Materijalno suparničarstvo koje se zasniva na pravnoj zajednici može biti i obično i nužno. ono zahvata sve nužne suparničare i prema svim suparničarima se mora donijeti sadržajno ista presuda. Odluka će u tom slučaju djelovati jednako prema svim testamentalnim nasljednicima. u zavisnosti od toga da li priroda materijalnopravnog odnosa u kome se nalaze suparničari zahtijeva donošenje jedinstvene odluke ili ne. Obični suparničari su u međusobnom odnosu potpuno samostalni i odluka prema pojedinim suparničarima može biti različita po sadržaju. Dejstvo nužnog suparničarstva različito je od dejstva običnog suparničarstva. Npr. ali samo u pogledu mogućnosti preduzimanja parničnih radnji. Može se reći da kod običnog suparničarstva nastaje onoliko samostalnih procesno-pravnih odnosa koliko je lica u ulozi tužioca ili tuženog. Rokovi za preduzimanje parničnih radnji teku posebno za svakog suparničara. Obično suparničarstvo Kod običnog suparničarstva svaki od suparničara ima položaj samostalne stranke u parnici. Problem postoji u situacijama kad nužni suparničari preduzimaju međusobno protivrječne (kolidirajuće) radnje.

AKTIVNOSTI PROCESNIH SUBJEKATA U PARNICI 29.intervencijski postupak. ako se sadržaj ugovora o jemstvu tome ne protivi. sud će donijeti presudu kojom se tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan i tada dolazi do rasprave o osnovanosti tužbenog zahtjeva prema drugom tuženom. svi oni koji su navedeni iza prvotuženog su eventualni ili supsidijarni.WWW. pa tek onda da nastavi raspravljanje o tužbenom zahtjevu iz prve parnice. kako u pogledu pretpostavki 46 WWW. obzirom da odlučivanje o tužbenom zahtjevu glavnog intervenijenta ima prejudicijelan značaj za ishod prve parnice. odvija i okončava preduzimanjem procesnih radnji. Ako se pokaže da prvotuženi nije pasivno legitimisan. Dakle.BH-PRAVNICI. može pred istim sudom pred kojim teče ta parnica tužiti obje stranke jednom tužbom. Tužba glavnog intervenijenta za posljedicu ima zasnivanje suparničarstva na pasivnoj strani: tužilac i tuženi iz već pokrenute parnice dobivaju položaj tuženih. Suparničarstvo na osnovu zakona Zakon izričito propisuje da glavni dužnik i jemac mogu biti zajednički tuženi.COM smatra se da procesno-pravno dejstvo proizvodi radnja koja je najpovoljnija za sve suparničare. Eventualno ili supsidijarno suparničarstvo Tužilac može istom tužbom obuhvatiti 2 ili više tuženih. PROCESNE RADNJE 29. najcjelishodnije je da sud prvo raspravi i odluči o tužbenom zahtjevu glavnog intervenijenta.7.1. i to tako što će tražiti da tužbeni zahtjev bude prihvaćen prema slijedećem tuženom.BH-PRAVNICI. 28. ili različite zahtjeve koji su u međusobnoj vezi i za koje je stvarno i mjesno nadležan isti sud. Tužbom tog lica pokreće se tzv.COM .6. Pod procesnim radnjama podrazumijevaju se sve radnje koje su regulisane normama procesnog prava. Ako se jemac nalazi u obavezi samo ukoliko glavni dužnik ne bude mogao platiti dug. pa otuda i naziv ustanove "glavna intervencija" ili "glavno miješanje". Što se tiče postupanja suda. te da je zahtjev intervenijenta upravljen na stvar ili pravo o kome između stranaka teče parnica. 28. prema eventualnim suparničarima će se odbiti kao neosnovan. Ustanovom eventualnog suparničarstva izbjegava se rizik pokretanja druge parnice. Ova tužba dopuštena je samo ako su ispunjene 2 pretpostavke: da već postoji prethodna parnica. u slučaju da bude pravosnažno odbijen prema onome ko je u tužbi naveden prije. Ako se tužbeni zahtjev prema prvotuženom usvoji. sve dok se postupak pravosnažno ne okonča. Do eventualnog suparničarstva može doći samo u situacijama u kojima tužilac prema svim tuženima postavlja isti zahtjev. Glavno miješanje u parnicu (interventio principalis) Lice koje traži stvar ili pravo povodom kojeg se već vodi parnica između drugih lica. 28. glavni dužnik i jemac ne mogu biti zajednički tuženi jer bi to bilo u suprotnosti sa sadržajem ugovora o jemstvu. Pojam Parnica se pokreće.5.

U posredne radnje spadaju prijedlozi. Opće karakteristike procesnih radnji stranaka su: 3. Prema tom kriteriju. Subjektivne pretpostavke za važnost procesnih radnji su stranačka. Dejstvo procesnih radnji ne može zavisiti od uslova. Samo se najvažnije procesne radnje preduzimaju u unaprijed utvrđenoj procesnoj formi (npr. 8.povlačenje tužbe. Dalja podjela je na ofanzivne i defanzivne procesne radnje. Pritom nije bitno da li je stranka određenim držanjem željela nastupanje date posljedice ili ne. 7. dopušteno je isticanje više prijedloga ili zahtjeva supsidijarno: tužilac npr. Prijedlozi su radnje kojima stranke pozivaju sud da donese određenu odluku. Procesna radnja je po pravilu jednostrana izjava. pa su obzirom na ova dejstva to neposredne procesne radnje. Procesne radnje stranaka Karakter procesne radnje ima svako držanje (činjenje i propuštanje) stranaka u parnici koje proizvodi određene posljedice u skladu sa normama procesnog prava. jer osnovna dejstva proizvodi u parnici. a stvarni se tiču odlučivanja o predmetu spora.BH-PRAVNICI. ako su osnovna dejstva neke radnje određena normama procesnog prava. Adresat procesnih radnji je uvijek sud. Najvažnija podjela procesnih radnji je na radnje stranaka i radnje suda. Izdavanje parnične punomoći procesna radnja. obje su upravljene na donošenje odluke suda. 4. s tim što predlaže da sud usvoji drugi zahtjev ako se prvi pokaže neosnovanim. Njima tužilac nastoji dokazati osnovanost. pa su utoliko i posredne radnje. 47 WWW. tvrdnje itd.tužba i žalba). odricanje od pravnog lijeka itd. Ovo pravilo važi samo za posredne procesne radnje. Procesnu radnju predstavlja svako držanje stranaka u parnici koje proizvodi posljedice po normama procesnog prava. Sud ih ispituje samo sa stanovišta njihove osnovanosti. To su npr. žalba i sl). parnična i postulaciona sposobnost. one radnje koje same po sebi ne stvaraju novu procesno-pravnu situaciju u postupku. Posredne procesne radnje proizvode dejstva tek posredstvom djelatnosti suda. jer je njeno primarno dejstvo da pokreće parnicu i određuje njen predmet. Najvažniji kriterij za podjelu je kriterij dejstva koje radnje proizvode u parnici. sve procesne radnje se mogu podijeliti na posredne i neposredne. Posredne radnje sud ispituje i sa stanovišta dopuštenosti i sa stanovišta osnovanosti.tužba.BH-PRAVNICI. 29.COM za njihovu punovažnost. Neposredne procesne radnje. Tužba je također procesna radnja. 5. tako i u pogledu dejstava koja proizvode. radi se o procesnoj radnji bez obzira na to što ona proizvodi neke sporedne materijalno-pravne posljedice. Dakle. Procesne radnje su u načelu opozive.WWW. Dakle. odricanje od tužbenog zahtjeva. ulaganje žalbe itd). ističe 2 zahtjeva. Tužbom se pokreće parnični postupak. one koje neposredno stvaraju novo procesno stanje su po pravilu neopozive. Tvrdnje mogu biti činjenične i pravne. Podjela procesnih radnji stranaka. 6. Istovremeno. Većinu radnji stranke preduzimaju u slobodnoj formi.povlačenje tužbe. tj. a tuženi neosnovanost tužbenog zahtjeva. bez posredovanja suda (npr. Dijele se na procesne i stvarne. a žalbom se zasniva nadležnost višeg suda. tj.COM . norme materijalnog prava koje se tiču nedostataka u izjavi volje ovdje nisu primjenjive. Neke procesne radnje s obzirom na njihovo dejstvo imaju istovremeno karakter i neposrednih i posrednih radnji (npr. Procesnim stranke nastoje uticati na vremenski tok parnice. Međutim. Neposredne procesne radnje same po sebi proizvode dejstva u parnici.2.

određivanje sudskih rokova. Podnesci. ponuđeni dokazi. Presudom sud odlučuje o meritumu spora. Zapisnik se sastavlja i o radnjama koje se usmeno preduzimaju izvan ročišta. na osnovu sadržaja zapisnika moguće je provjeriti: 48 WWW. žalba. preduzimaju se u slobodnoj formi. Među tim radnjama su najvažnije: • • • radnje kojima se utiče na vremenski razvoj postupka: zakazivanje i odlaganje ročišta. zapisnik treba da sadrži i bitne podatke o sadržaju preduzetih radnji.4. Ako ne bude vraćen u roku smatra se povučenim. Samo izuzetno sud može odrediti da se podnesci prepišu na trošak stranke. upućivanje poziva itd. Prema tome. izvedeni dokazi. Ako o odlučnim činjenicama postoji protivrječnost između sudskog zapisnika i odluke. . razdvajanje raspravljanja o pojedinim elementima odlučivanja itd. 29. Zapisnik spada u važne procesne dokumente. jer se njime zasvjedočava sadržaj glavne rasprave. Samo najvažnije procesne radnje se preduzimaju u unaprijed utvrđenoj formi (pismena forma). Forma procesnih radnji Procesne radnje kojima se ostvaruje načelo usmenosti. imena stranaka i drugih učesnika itd.opozivanjem. Ako je podnesak nejasan ili ne sadrži sve potrebne elemente. Nedostatak se može otkloniti i radnja konvalidirati njenim naknadnim odobrenjem. Pismena forma je posebno zastupljena kod procesnih radnji suda (odluka). Pretpostavke su sposobnost stranke ili ovlaštenja njihovih zastupnika. Sadržaj podneska određen je vrstom radnje koja se njime preduzima.WWW. Pored uobičajenih podataka kao što su naziv i sastav suda. Samo na osnovu zapisnika se može utvrditi da li se prvostepeni sud pri vođenju postupka pridržavao normi procesnog prava. dopunom ili ponovnim preduzimanjem radnje. sud će stranku poučiti da ga u određenom roku ispravi i dopuni. ako se radi o opozivoj radnji. prijedlog za povrat u prijašnje stanje itd.COM . odluke suda. radnje kojima se osigurava cjelishodnost u raspravljanju: spajanje više parnica. . a ako bude vraćen bez potrebnih ispravki biće odbačen. izjave i prijedlozi stranaka. U pismenoj formi se preduzimaju procesne radnje stranaka kao što su tužba. On mora biti uredan.COM Nedostaci procesnih radnji stranaka mogu se ticati: (1) pretpostavki za preduzimanje radnje.BH-PRAVNICI. a posebno: da li je rasprava bila javna ili ne. Na isti način sud će postupiti i ako podnesci nisu podneseni u dovoljnom broju primjeraka. Po svom karakteru i dokaznoj snazi zapisnik je javna isprava. Podnesak ispravljen u roku smatra se urednim od dana prvog podnošenja.odricanjem od pozivanja na nedostatak. koje sud donosi u formi presude i rješenja. radnje pripremanja glavne rasprave (prikupljanje procesne građe). Ostale radnje koje preduzima u toku parnice sud uglavnom preduzima u obliku rješenja.ispravljanjem.BH-PRAVNICI. Takva pismena nazivaju se podnesci. 29. Nedostaci koji se tiču forme i sadržine radnje mog se otkloniti na više načina: . Procesne radnje suda Najvažnije radnje suda su odluke. Procesna radnja čiji se nedostaci tiču pretpostavki je bez dejstva. (2) forme i (3) sadržine. jasan i mora sadržavati sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti. Procesne radnje izvan ročišta preduzimaju se u pismenoj formi. a one imaju unutar procesno dejstvo.3. kao osnovno načelo. to za posljedicu ima apsolutno bitnu povredu postupka.

Zakonski su određeni zakonom i njihovo trajanje ne mogu mijenjati ni sud ni stranke. Održanje rokova.COM a) Da li je sud svoju odluku zasnovao na dokazima izvedenim na glavnoj raspravi. završavaju se onog dana zadnjeg mjeseca odnosno godine koji po svom broju odgovara danu kad je rok počeo. Rokovi Pojam. b) Da li je strankama bilo omogućeno da se izjasne o navodima suprotne strane. neovisno od saznanja ovlaštenog lica za tu činjenicu. Takvi su npr. Stranke imaju pravo staviti prigovor na sadržaj zapisnika. rok za pismenu izradu presude je 8 dana od dana donošenja. 30. Kad se postupak nastavi. a trajanje u konkretnom slučaju određuje sud.COM . dok kod mirovanja postupka prestaju teći samo sudski rokovi. Rok je vremenski interval za preduzimanje procesnih radnji predviđen normama procesnog prava. rok se završava zadnjeg dana zadnjeg mjeseca. c) Da li je sud donio odluku u istom sastavu u kome je postupao na zadnjem ročištu. Poseban zapisnik sastavlja se o vijećanju i glasanju. odnosno godine. rokovi se dijele na subjektivne i objektivne.BH-PRAVNICI.rokovi za ulaganje pravnih lijekova. Povlačenje tužbe i sudsko poravnanje takođe se unose u zapisnik. Objektivni rokovi su oni koji se računaju od dana nastupanja relevantne činjenice. Rokovi su propisani i za neke procesne radnje suda. Ako zadnji dan roka "pada" u nedjelju ili na državni praznik. rok ističe istekom prvog narednog radnog dana. za čije propuštanje procesno pravo ne veže nikakve posljedice.rok za podnošenje odgovora na tužbu. d) Stav suda prema prijedlozima i prigovorima stranaka itd. Sud je obavezan u zapisnik unijeti i prigovore koje nije prihvatio. Početak i računanje rokova. odgovora na pravni lijek itd. mjesece i godine. Rokovi određeni na mjesece. za početak roka uzima se prvi naredni dan nakon relevantnog događaja. Podjela.instruktivni rokovi. Npr. Subjektivni su oni koji počinju teći od dana saznanja za događaj koji je relevantan za njihovo računanje. Procesni rokovi se dijele na zakonske i sudske. Ako tog dana nema. To su tzv. Podnesak se smatra predatim danom njegove predaje preporučenom pošiljkom ili telegramom pošti. Obzirom na momenat od kojeg se računaju. Za lice koje se nalazi na odsluženju vojnog roka ili na izdržavanju zatvorske kazne. Kod sudskih rokova. Rok prestaje teći od nastupa činjenice koja je izazvala zastoj u razvoju postupka. Kad dođe do prekida postupka prestaju teći i zakonski i sudski rokovi. preduzeta prije isteka roka. Sudski rokovi se mogu produžavati na prijedlog stranaka. Rokovi se računaju na dane.BH-PRAVNICI. zakon predviđa maksimalne granice trajanja. podnesak se 49 WWW. rokovi koji su prestali teći počinju teći iznova (kao i kod prekida rokova). ROKOVI I ROČIŠTA 30. Zatvara se u poseban omot.1.WWW. a ne od momenta kad je sud donio odluku povodom zastoja. Takav je npr. Dilatorni rok je rok kojim se određuje vremenski period prije čijeg isteka nije dozvoljeno preduzimanje neke procesne radnje. Rok je održan ako je radnja čije je preduzimanje vezano za određeni rok. On sadrži tok glasanja i odluku koja je donesena. Radnja je preduzeta u roku ako je podnesak kojim se radnja preduzima predat sudu prije isteka roka. Ako je određen na dane. pa ga može razgledati samo viši sud kad rješava o pravnom lijeku.

odnosno upravi zatvorske ustanove. tj.2. Da je stranka propustila rok ili ročište. a mogu biti obligatorna i fakultativna. Obligatorna su po pravilu ročišta za glavnu raspravu. 4. Na ročište se pozivaju stranke i ostala lica čije se prisustvo smatra potrebnim. kao i ročište za raspravljanje o prijedlogu za povrat u prijašnje stanje. ročište za izvođenje dokaza. Ročišta Ročište je procesnopravna forma kojom se uobličava preduzimanje usmenih procesnih radnji. Postupak po restitucionom prijedlogu 50 WWW. Ako stranka iz neznanja preda ili uputi podnesak nenadležnom sudu. Da propuštanje takve radnje ima za posljedicu prekluziju. Najvažnija pravna posljedica propuštanja je u nastupu prekluzije. Uz poziv se stranci dostavlja i podnesak koji je dao povod za određivanje ročišta. Do povrata u prijašnje stanje može doći samo na prijedlog stranaka. Razlog za propuštanje mora biti opravdan (iusta causa). Ako to sud smatra svrsishodnijim. Povraćaj u prijašnje stanje nije dopušten u slučaju propuštanja roka za podnošenje prijedloga za povraćaj (restitutio restitutionis non datur). i druga ročišta koja sud zakazuje kad smatra cjelishodnim da o nekom pitanju raspravlja na posebnom ročištu. a u privrednim sporovima 30 dana. Propuštanje je opravdano ako se ne može pripisati u krivicu stranci ili njenom zastupniku. rok počinje teći od dana saznanja. smatrat će se da je podnesak podnesen na vrijeme.COM . U fakultativna ročišta spadaju pripremno ročište. a prije isteka roka. 30. POJAM PROPUŠTANJA Procesna radnja je propuštena ako nije preduzeta u predviđenom roku ili do određenog momenta u razvoju postupka.2. POVRAĆAJ U PRIJAŠNJE STANJE (RESTITUTIO IN INTEGRUM OB TERMINEM ELAPSUM) Povraćaj u prijašnje stanje je ustanova za otklanjanje posljedica propuštanja koja se ne mogu pripisati u krivicu stranaka. 31. 32. Prijedlog za povraćaj mora biti podnesen u doku od 15 dana od dana kad je prestao razlog koji je prouzrokovao propuštanje. Predlagač je dužan istovremeno sa podnošenjem prijedloga da preduzme i propuštenu radnju. da je stranka izgubila pravo na preduzimanje.BH-PRAVNICI.COM smatra predatim danom njegove predaje komandi vojne jedinice. Objektivni rok je 3 mjeseca.ročište za izvođenje dokaza uviđajem ili saslušanjem bolesnog svjedoka).WWW. i to bez obzira na odgovornost stranke. 3. 5. a uz ispunjenje slijedećih pretpostavki: 2. Ročišta zakazuje sud.BH-PRAVNICI. Ako je stranka kasnije saznala za propuštanje. Propuštanje zakonskih rokova po pravilu vodi prekluziji. Podnesak će jednako proizvesti dejstvo i ako se ne uruči zajedno sa pozivom. ročište se može održati i izvan sudske zgrade (npr. Po pravilu se ročišta održavaju u sudskoj zgradi. 32.

Pojam i sadržaj Tužba je procesnopravna forma kojom se u parničnom postupku ostvaruje ustavom zagarantirano pravo na pravnu zaštitu. Predmet spora označava se prema njegovoj pravnoj prirodi. To su: tužbeni osnov. Za nju se. Činjenični osnov mora u tužbi biti prezentiran u obimu koji omogućava dopuštenost raspravljanja o 51 WWW.tužbeni zahtjev.1. Sud o prijedlogu odlučuje bez obzira na (ne)prisustvo stranaka na ročištu.dokazi.subjekt procesnog prava. Ovi elementi mogu se podijeliti u 2 grupe. .osnov tužbe. a posredstvom suda i prema drugoj stranci tuženom. prema vrijednosnom kriteriju.COM . U drugu grupu spadaju elementi koji su karakteristični za tužbu kao posebnu procesnu ustanovu. veže određivanje nadležnosti. . Obavezni elementi tužbe su: .predmet spora. a ukidaju se i sve odluke koje je sud donio zbog propuštanja.2. osim ako je sud donio odluku na osnovu nedozvoljenog ili neblagovremenog prijedloga.određenje suda kojem se tužilac obraća za pravnu zaštitu. Protiv rješenja kojim se odobrava povraćaj nije dozvoljena žalba. TUŽBE 33. Dejstvo restitucije Dejstvo se sastoji u tome što se parnica vraća u stanje u kome se nalazila prije propuštanja. 32. .BH-PRAVNICI. Naknadno preduzeta radnja smatra se blagovremenom. a pravni fakultativan.3. Oznaka vrijednosti predmeta spora ima višestruku funkciju. U prvu grupu spadaju podaci koje obavezno sadrži i svaki drugi podnesak: oznaka suda. Dostavljanje tužbe sudu za posljedicu ima pokretanje parnice. Kao procesna radnja usmjerena je ka sudu. Činjenični osnov obrazuju pravno relevantne činjenice iz kojih tužilac kao pravnu posljedicu izvodi tužbeni zahtjev. Osnov tužbe Razlikuju se činjenični i pravni osnov tužbe.WWW. stranaka i predmeta spora. kome se dostavlja primjerak tužbe.određenje obje stranke (tužioca i tuženog). Ako je tužbeni zahtjev usmjeren na novčano potraživanje. Ako tužbeni zahtjev nije usmjeren na novčano potraživanje. sastava suda. za određivanje vrijednosti je mjerodavna visina glavnog tužbenog zahtjeva. . dokazi i tužbeni zahtjev. osim u slučajevima kad se prijedlog za povraćaj zasniva na općepoznatim činjenicama. Činjenični je obligatoran. Uz oznaku predmeta navodi se i njegova novčana vrijednost. ulaganje revizije ili vrste postupka. Ročište je obligatorno. Podiže je subjekt povrijeđenog ili ugroženog prava i tada se pretvara u stranku .COM Za rješavanje o prijedlogu nadležan je sud pred kojim je trebalo preduzeti propuštenu radnju. 33. tužilac je dužan da naznači vrijednost predmeta spora. Karakter pravno relevantnih činjenica imaju samo one činjenice za koje pravne norme vežu određene pravne posljedice. .BH-PRAVNICI. 33. i to na posebnom ročištu.

Zbog toga su stranke dužne da odrede sadržaj i obim pravne zaštite.BH-PRAVNICI. 33. pa time i predmet parnice kao procesno-pravnog odnosa. a ne na osnovu činjenica iznesenih u tužbi. tek na osnovu konkretnih činjenica moguće je potpuno odrediti identitet istaknutog tužbenog zahtjeva. On se u tužbi formuliše u obliku prijedloga sudu kakvu presudu da donese. Modificirana civilistička teorija predmet spora vidi kao zahtijevanu pravnu zaštitu određenog sadržaja: osuđujuću. te pravnu promjenu . izjednačavala sa zahtjevom materijalnog prava. kao procesni zahtjev.COM .3. ispravnost jedne ili druge teorije zavisi od konkretnog predmeta. deklaratornoj i konstitutivnoj. Može se definisati kao procesno-pravni zahtjev za pružanje pravne zaštite određenog sadržaja. Pravni osnov je fakultativan element (za razliku od činjeničnog osnova). utvrđujuću. a to je jedini ugovor te vrste koji su zaključili. ako jedna osoba tuži drugu za ispunjenje ugovora o kupoprodaji.predmet spora Tužbeni zahtjev je predmet spora. Prema teoriji supstanciranja. Međutim. a ne i u obimu koji omogućava odlučivanje o osnovanosti tužbenog zahtjeva. tako što stvarne činjenice supsumira pod odgovarajuće norme materijalnog prava. Ovo iz razloga što sud svoju odluku o osnovanosti tužbenog zahtjeva donosi na osnovu činjenica utvrđenih na glavnoj raspravi. 52 WWW. te promjenu ili prestanak određenog pravnog odnosa. Tužilac je dužan da u tužbi iznese činjenično stanje u obimu koji omogućava odlučivanje o dopuštenosti tužbe. Civilističke teorije . Po načelu dispozitivnosti.COM tužbenom zahtjevu. Tužbeni zahtjev (petitum) .pod uslovom da postoje procesne i pravozaštitne pretpostavke čije postojanje se po potrebi dokazuje u postupku pred pravozaštitnim organom. U odgovoru na pitanje koji je to obim postoje 2 teorije: Prema teoriji individualiziranja. To čine u formi tužbenog zahtjeva. niti tužilac može imati štetne posljedice jer je dao pogrešnu pravnu kvalifikaciju. U tužbenom zahtjevu tužilac postavlja određenu pravnu tvrdnju i istovremeno od suda traži da izrekne određenu pravnu posljedicu u formi odluke. utvrđenje postojanja ili nepostojanja određenog prava ili pravnog odnosa. bez navođenja pojedinih činjenica.BH-PRAVNICI. Privatno pravo se poima kao sistem subjektivnog prava. Samo tužbeni zahtjev je predmet odlučivanja. Shodno tim formama. 1. dovoljno je da tužilac iznese osnovna materijalno-pravna obilježja pravnog odnosa iz kojeg izvodi tužbeni zahtjev. Pravnu prirodu predmeta spora utvrđuje sud putem pravne kvalifikacije. tužilac može od suda zahtijevati donošenje odluke kojom se nalaže izvršenje određene radnje. ako je između tih osoba zaključeno više istovrsnih ugovora. onda je za određenje identiteta tužbenog zahtjeva dovoljno da se on odredi prema pravnoj prirodi odnosa iz kojeg se izvodi. Međutim. koji je zasnovan na tužiočevoj tvrdnji da mu pripada ovlaštenje da traži ostvarenje određenih pravnih posljedica iz određenih činjenica. sud ne ide ni mimo ni preko tužbenog zahtjeva. Pravna priroda predmeta spora u teoriji. Zato pravne tvrdnje tužioca ne obavezuju sud.WWW.Klasična civilistička teorija je predmet spora. onda će biti neophodno iznijeti i faktičke činjenice u obimu koji je potreban da bi se istaknuti tužbeni zahtjev individualizirao (npr. Npr.mjesto ili vrijeme zaključenja ugovora). Tužbeni zahtjev se može postaviti u 3 procesno-pravne forme: kondemnatornoj. a proces kao instrument zaštite privatnog prava i kao element javnog prava. Teorijski aspekti utvrđivanja identiteta tužbenog zahtjeva.

Vrste tužbi Prema sadržaju pravne zaštite koja se tužbom traži. u parnici ima onoliko predmeta spora koliko tužilac ističe tužbenih zahtjeva. Čista procesna teorija težište ima samo na tužbenom zahtjevu. Zbog toga do preinačenja tužbe dolazi samo ako se promijeni tužbeni zahtjev. Pravni interes za kondemnatornu tužbu proizilazi iz sadržaja pravne zaštite koja se traži. tužilac ima mogućnost da u izvršnom postupku ostvari prinudno izvršenje. utuživost je pitanje samog subjektivnog prava. Identičnost tužbenih zahtjeva u dvije parnice rađa prigovor litispendencije.BH-PRAVNICI.WWW. Problem utuživosti javlja se kod postupanja suda u slučaju naturalnih obligacija. ali mogu oprostiti dug ili odgoditi nastupanje njegove dospjelosti.COM . Stvarnim tužbama se štite apsolutna subjektivna prava koja djeluju erga omnes. Tužbeni zahtjev je prvenstveno u funkciji određivanja identiteta tužbe. a ličnim tužbama se štite relativna subjektivna prava sa dejstvom inter partes. arhaičan vid deklaratorne tužbe koju je poznavao i Građanski parbeni postupak za BiH iz 1883. Po drugom shvatanju. Preuranjena kondemnatorna tužba. određenost visine (iznosa) tužbenog zahtjeva mjerodavna je za određivanje vrijednosti predmeta spora. u vidu podneska. a može se podnijeti i usmeno na zapisnik kod suda. Tužbeni zahtjev kod ovih tužbi uvijek je upravljen na neku radnju. razlikuju se 3 vrste tužbi: osuđujuće ili kondemnatorne. Ako tuženi ne ispuni dobrovoljno obavezu iz odluke. Kondemnatorne tužbe (dosuđujuće). odlučivanje o troškovima postupka itd. utvrđujuće ili deklaratorne i preobražajne ili konstitutivne. Forma tužbe. te njegovo postojanje nije potrebno posebno dokazivati. Poseban problem predstavljaju kondemnatorne tužbe u kojima je 53 WWW. utuživosti uz zadržavanje samog prava? Smatra se da se lica ne mogu unaprijed odreći prava na pravnu zaštitu (pactum de non petendo) kao javnopravnog ovlaštenja. Tužba se podnosi u pismenom obliku. pitanje utuživosti je procesna pretpostavka. da preda određenu stvar. tj. da plati određenu svotu novca. bez obzira da li se pritom tužilac poziva na jedan ili na više činjeničnih osnova. Procesne teorije .BH-PRAVNICI. Dakle. Tužilac ovom tužbom traži da sud osudi tuženog npr.Teorija ekvivalencije ili jednakovrijednosti smatra da predmet spora nije samo tužbeni zahtjev. Po jednom shvatanju. Obzirom na pravno dejstvo na subjektivna prava koja se štite. je tzv. da se suzdržava od vršenja neke radnje i sl. 33. Funkcija i značaj tužbenog zahtjeva.4. Ovaj drugi stav se smatra ispravnijim. Određeno činjenično stanje ne smatra se sastavnim dijelom predmeta spora. Tužilac svoj zahtjev uvijek zasniva na tvrdnji da je tuženi povrijedio neko njegovo pravo i otuda proizilazi njegov pravni interes da traži zaštitu u cilju otklanjanja povrede. pa ako ona nedostaje u konkretnom slučaju. pa će sud donijeti rješenje kojim odbacuje tužbu kao nedopuštenu. Postavlja se pitanje da li se nosilac subjektivnog prava može odreći sudske zaštite. trpljenje ili propuštanje. izazivačka (provokativna) tužba.COM 2. sud će donijeti presudu kojom tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan. Osim toga. već i određena činjenična osnova iz koje tužilac izvodi zaključak o osnovanosti određene pravne posljedice. Ono je samo podloga koja omogućava individualizaciju predmeta spora. Presudom koju sud donosi na osnovu kondemnatorne tužbe se utvrđuje pravo tužioca prema tuženom i istovremeno naređuje tuženom da ispuni obavezu na koju je upravljen tužbeni zahtjev. tužbe se dijele na stvarne i lične. Poseban.

Sadržaj deklaratorne zaštite nema osnova u ovlaštenju koji subjektima pripadaju po normama materijalnog prava. poričući svoju obavezu na izvršenje djela.WWW. Sud o spornom prethodnom pitanju mora odlučivati da bi mogao presuditi o tužbenom zahtjevu kao glavnom pitanju. Deklaratornom tužbom tužilac ostvaruje pravozaštitni cilj koji prevazilazi okvire konkretne parnice. Tužbom se može tražiti utvrđenje konkretnog pravnog odnosa u cjelini ili pojedinih posljedica koji iz njega proizilaze. kao što je npr. tužilac ima pravni interes da podigne i deklaratornu tužbu. Od pravila da činjenice ne mogu biti predmet utvrđivanja postoji 1 izuzetak: utvrđivanje istinitosti ili neistinitosti neke isprave (querela di falso). u situacijama kad. To je posebno slučaj u sporovima o stvarnim i drugim apsolutnim pravima. Pravni interes kod tužbe za utvrđivanje je procesna pretpostavka na koju sud pazi po službenoj dužnosti. Npr. Tužba za utvrđenje je čisto procesno-pravni oblik ostvarenja pravne zaštite. predmet utvrđenja mogu biti samo postojeći pravni odnosi. bez obzira na podizanje kondemnatorne tužbe. Pravno relevantne činjenice same po sebi ne mogu biti predmet tužbe. zbog nepostojanja pravnog interesa. prije dospjelosti činidbe. ako za to postoji pravni interes. Tako npr. tužba se odbacuje kao nedopuštena. Prejudicijelni ili incidentni zahtjev za utvrđenje je procesni oblik tužbe za utvrđenje koju tužilac podiže u toku parnice pokrenute kondemnatornom tužbom.COM tužbeni zahtjev upravljen na činidbu koja još nije dospjela. Kondemnatorna tužba samo izuzetno može biti dopuštena u slučaju nedospjelih potraživanja. a to je utvrđenje prestanka ugovora. naručilac ima pravni interes da ustane tužbom za utvrđenje postojanja ugovora o djelu protiv uposlenika kao tuženog ako poslenik ne preduzima nikakve radnje u cilju izvršenja djela u ugovorenom roku. a obično je to pravni odnos između tužioca i tuženog. Moguće je i da tužilac zahtijeva utvrđenje pravnog odnosa između tuženog i trećeg lica. Odnos deklaratorne i kondemnatorne tužbe. Obzirom na ovaj kriterij (postojanje ili nepostojanje) tužba može biti tužba pozitivnog ili negativnog utvrđenja. kao ni apstraktna pravna pitanja. Povreda pravila o pravnom interesu ne predstavlja zakonski razlog ni za apsolutnu ni za relativnu ništavost. Neizvjesnost i nesigurnost su obično posljedica držanja tuženog koji svojim radnjama ili izjavama izaziva spor o postojanju ili nepostojanju pravnog odnosa.COM . Npr. pa se smatra da se zbog povrede pravila o pravnom interesu ne mogu uspješno ulagati pravni lijekovi. Ako je određeni spor prerastao u povredu. pravni interes za utvrđenje prerašće u pravni interes za dosuđenje. Ako je tužilac naveo da će dospjelost nastupiti u određenom vremenskom periodu u budućnosti. Ako ima mogućnost da iz istog odnosa u 54 WWW. Pravni interes za podizanje ove tužbe postoji u situacijama kad se u jednom pravnom odnosu. nego samo pravna posljedica isteka roka. U principu. osim u onim predmetima gdje zakon izričito predviđa tužbu za utvrđenje. Cilj deklaratorne zaštite je prevencija. a u toku postupka se utvrdi da nije. predmet tužbe za utvrđenje ne može biti postojanje ili nepostojanje pravne sposobnosti. Od ovog pravila postoje izuzeci. pojave okolnosti koje unose neizvjesnost i nesigurnost u pogledu prirode i sadržaja tog pravnog odnosa. sud će odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. koji se ostvaruje kondemnatornom tužbom i čini deklaratornu tužbu suvišnom. Ako tužilac tvrdi da je potraživanje dospjelo. Deklaratorne tužbe (utvrđujuće) su tužbe u kojima je tužbeni zahtjev upravljen na utvrđivanje postojanja ili nepostojanja određenog prava ili pravnog odnosa. ali se ne može tražiti utvrđenje određenog elementa u datom pravnom odnosu. što je u praksi vrlo rijedak slučaj.kod zakonskog izdržavanja. ne bi bila dopuštena tužba za utvrđenje da je rok za izvršenje ugovora istekao (ako je rok bitan element ugovora). Tužilac je dužan da u tužbi iznese okolnosti iz kojih se vidi postojanje pravnog interesa.

pravo izbora se iscrpljuje podnošenjem tužbe. nasljednici imaju pravo nastaviti postupak. tužba za poništaj odluke izabranog suda).5.COM .BH-PRAVNICI. a zbog kojih bi bio nadležan drugi redovni sud. Na taj način bi izbjegao mogućnost da mu tuženi u nekoj drugoj parnici ospori postojanje takvog pravnog odnosa. 55 WWW. dužnik pada u zakašnjenje. Procesno-pravna dejstva su: • ocjenjivanje nadležnosti se u pravilu vrši prema činjenicama koje su postojale u trenutku podnošenja tužbe. na smanjenje ugovorne kazne itd). Međutim. Za litispendenciju se vezuje niz dejstava. ako tužilac u bračnom sporu umre nakon podizanja tužbe. preinakom ili ukidanjem postojećeg pravnog odnosa. U posebnu vrstu konstitutivnih tužbi spadaju tužbe u kojima je zahtjev upravljen na promjenu procesno-pravnog položaja (npr. smatra se da do prekida nije ni došlo. tuženi se ne može protiviti takvom preinačenju. Incidentni zahtjev je nov tužbeni zahtjev uz postojeći. Karakter konstitutivne tužbe npr. Na području imovinskih odnosa. ako se tužba preinačuje zbog okolnosti koje su nastupile nakon podnošenja tužbe. Litispendencija (Lis pedeus) Parnica kao procesno-pravni odnos nastaje dostavljanjem tužbe tuženom. tužilac će imati pravni interes da isticanjem prejudicijelnog zahtjeva traži da se o prethodnom pitanju odluči kao o glavnom pitanju. 33. Ovom tužbom tužilac traži od suda da donese presudu kojom se stvara nova pravna situacija. tužba za proglašenje prestanka ugovora o izabranom sudu.tužbe za smanjenje ili povećanje određene činidbe. ali njegovo isticanje nema za posljedicu preinačenje tužbe. tužbeni zahtjev konstitutivne tužbe najčešće se upravljen na izmjenu postojećeg pravnog odnosa (npr. Konstitutivne (preobražajne) tužbe su tužbe u kojima je tužbeni zahtjev upravljen na ostvarenje određene pravne promjene.WWW.COM nekoj drugoj parnici ostvari još neko pravo. ako to pravo kod alternativnih obligacija pripada tužiocu. odnosno ako je sud odbaci kao nedopuštenu. Ove tužbe upravljene su na prestanak postojećeg pravnog odnosa. Prekid i mirovanje postupka nemaju uticaja na litispendenciju. Na taj način dolazi do ustaljenja nadležnosti (perpetuatio fori). ako tužilac povuče tužbu. 33. bez obzira na eventualne promjene okolnosti u toku postupka. Konstitutivna tužba se podiže u onim slučajevima u kojima se pravo na pravnu promjenu može ostvariti samo na osnovu sudske presude. Nadležni sud zadržava nadležnost. za osporavanje bračnog očinstva i sl. Tužilac može istaći incidentni zahtjev samo ako je sud pred kojim teče parnica nadležan i za odlučivanje o zahtjevu koji se postavlja tim incidentnim zahtjevom. Dejstva podnošenja tužbe sudu Dijele se na procesno-pravna i materijalno-pravna dejstva.imaju tužba za razvod ili za poništenje braka.6. Među najvažnijima su: • • • • prekida se zastara. Od tog trenutka parnica postoji (litispendencija=postojanje parnice).BH-PRAVNICI. • Materijalno-pravne posljedice podnošenja tužbe određene su normama materijalnog prava. Litispendencija prestaje okončanjem parnice.

Dva tužbena zahtjeva su identična ako se njima ostvaruje isti pravozaštitni cilj. 33. Litispendencija pred stranim sudom. 4. tužilac iz prve parnice može imati ulogu tuženog u drugoj parnici. Norme procesnog prava dozvoljavaju spajanje više tužbenih zahtjeva u istoj tužbi protiv istog tuženog u 2 slučaja: 3. Ako nisu povezani istim činjeničnim i pravnim osnovom. te ako pravosnažnost odluke iz prve parnice svoje dejstvo proteže i na predmet odlučivanja u drugoj parnici. ako utvrdi da parnica u istoj stvari već teče. to ne sprečava dovršavanje parnice među istim strankama među kojima je i započeta. Npr. jer se povodom svakog zahtjeva zasniva samostalan procesno-pravni odnos. Materijalno-pravna dejstva litispendencije određena su normama materijalnog prava. Uslovi za dopuštenost objektivne kumulacije. protivtužba i tužba glavnog intervenijenta moguća je tek sa nastankom parnice.tuženi koji je savjesni držalac od trenutka kad mu je tužba dostavljena odgovarat će kao nesavjesni držalac. za preinačenje treba pristanak tuženog. Nije u suprotnosti sa zabranom dvostruke litispendencije da se između istih lica zasnuje litispendencija tužbom za dosuđenje. Ako ta povezanost postoji.usmjeren je na ostvarenje različitih pravozaštitnih ciljeva. umješač kao treće lice se može pridružiti jednoj od stranaka. vrijednost predmeta spora utvrđuje se zbrajanjem pojedinih tužbenih zahtjeva i obrnuto. stranke u obje parnice moraju biti iste. Povezanost činjeničnim i pravnim osnovom značajna je i za određivanje vrijednosti predmeta spora.7. 56 WWW.COM Procesnopravna dejstva litispendencije su: • • • • • zabrana pokretanja nove parnice u pogledu istog zahtjeva o kome već postoji parnica. naš sud će na zahtjev stranke prekinuti postupak ako su ispunjena 2 uslova: (1) ako u konkretnom slučaju nije predviđena isključiva jurisdikcija suda u FBiH i (2) ako postoji faktička uzajamnost. ali je sud stvarno nadležan za svaki od tih tužbenih zahtjeva i ako se ti zahtjevi raspravljaju u istom postupku. ako neka od stranaka otuđi stvar ili pravo u pogledu kojeg traje parnica.BH-PRAVNICI. dok još teče parnica povodom tužbe za utvrđenje. Da bi se utvrdilo postojanje dvostruke litispendencije bitan je identitet stranaka i identitet predmeta spora. Ako dođe do podnošenja tužbe našem sudu u predmetu povodom kojeg teče parnica pred inostranim sudom. Povodom istog predmeta se između istih stranaka ne može istovremeno voditi više od jedne parnice.COM . ali ne moraju imati iste uloge. jer je tužbeni zahtjev u ove dvije parnice različit .WWW. Time se ne dovodi u pitanje njihova procesno-pravna samostalnost. Sud će drugu tužbu odbaciti kao nedopuštenu. On je isti ako je isti tužbeni zahtjev. Sud to najčešće sazna iz prigovora tuženog.BH-PRAVNICI. Cummulatio actionum (objektivna kumulacija) Kumulacija postoji ako se u jednoj tužbi istakne više tužbenih zahtjeva. Ako su svi zahtjevi povezani istim činjeničnimm i pravnim osnovom. Zabrana dvostruke litispendencije je najvažnije dejstvo litispendencije. s tim što se svi zahtjevi ostvaruju u istom postupku. Kad je u pitanju identitet stranaka. Predmet spora mora biti isti u obje parnice. tj.

Dopuna i ispravljanje činjeničnih navoda u osnovu tužbe nikad ne izaziva promjene identiteta tužbe. Pod preinačenjem tužbe u kvalitativnom smislu podrazumijeva se promjena elemenata putem kojih se određuje identitet tužbe. Međutim.tužilac ustaje tužbom u kojoj zahtjev upravlja na ispunjenje kupoprodajnog ugovora. Preinačenje tužbe (modificatio. određujući uslovi za dopuštenost objektivne kumulacije su ista stvarna nadležnost i ista vrsta postupka. Objektivna modifikacija. Tužilac ovu ustanovu koristi kad nije siguran u ostvarenje osnovnog zahtjeva. U našem pravu posljedice preinačenja tužbe imaju i povećanje postojećeg tužbenog zahtjeva (kvantitativna modifikacija) i isticanje novog.BH-PRAVNICI. ili kad ostvarenjem pomoćnog može postići isti pravozaštitni cilj kao i ostvarenjem osnovnog zahtjeva. može u toku postupka izjaviti da je voljan da umjesto stvari primi određeni novčani iznos. Tužbeni zahtjevi u jednoj tužbi mogu biti spojeni kumulativno. Tužilac može preinačiti tužbu i tako što će umjesto 57 WWW. Dakle. s tim što se ispunjenjem jedne. Kumulativno i eventualno spajanje imaju karakter objektivne kumulacije u pravom smislu riječi. alternativno.BH-PRAVNICI. ali do odlučivanja o pomoćnom zahtjevu dolazi samo u slučaju odbijanja osnovnog. Subjektivna modifikacija (permutatio personalis). Bitno je napomenuti da sud ne utvrđuje da li facultas alternativa odgovara protivvrijednosti osnovne činidbe.COM . Kod eventualnog spajanja tužilac traži odluku o samo jednom tužbenom zahtjevu i to tako što traži da sud prihvati naredni zahtjev ako utvrdi neosnovanost prethodno istaknutog. Ovo spajanje moguće je samo u sporovima u kojima tužilac zasniva osnovni i eventualni zahtjev na istom ili bitno istovrsnom činjeničnom stanju. eventualno. 33. Npr. Procesna facultas alternativa. Tužilac koji traži da mu se dosudi određena stvar. Preinačenje može biti objektivno i subjektivno. mutatio) Pojam mutabiliteta tužbe.COM Dakle.facultas alternativa. Alternativno spajanje dopušteno je samo u sporovima koji nastaju povodom alternativnih obligacija. Kvantitativna i kumulativna modifikacija. Od ovog pravila postoje odstupanja. ukoliko istovremeno ne izaziva i promjenu tužbenog zahtjeva. preinačenje tužbe je promjena istovjetnosti tužbenog zahtjeva. tako što traži isporuku ugovorene količine robe. plaćanje novčanog iznosa nije obaveza. u zavisnosti od toga da li se promjene tiču predmeta spora ili tuženog kao stranke.8. uz postojeći tužbeni zahtjev (kumulativna modifikacija). Tužilac ga koristi kad prema tuženom ističe više tužbenih zahtjeva i traži da sud odluči o svim istaknutim zahtjevima. Vrste objektivne kumulacije. te u vidu fakultas alternative. U toku parnice tužbeni zahtjev preinačuje tako što zahtijeva naknadu štete zbog neispunjenja ugovora. s tim što se ovi zahtjevi međusobno isključuju. dok su preostala dva samo prividni oblici objektivne kumulacije. Ova dva oblika preinačenja ne dovode do promjene identiteta tužbe. Prema odredbama našeg procesnog prava. Tužilac u tužbenom zahtjevu ističe više pravnih posljedica i traži da sud tuženog obaveže na svaku od njih. Litispendencija nastupa istovremeno povodom oba zahtjeva. udovoljava tužbenom zahtjevu u cjelini. sud će u presudi izreći da se tuženi može osloboditi davanja stvari ako plati određeni novčani iznos. Zato je facultas alternativa prividni oblik kumulacije. već materijalno-pravne izjave volje. tuženi se može prinuditi samo na ispunjenje činidbe na koju je upravljen tužbeni zahtjev.WWW. Takva izjava nema karakter tužbenog zahtjeva. Ako usvoji tužbeni zahtjev. već pravo tuženog . kad zakon izričito dozvoljava da se u postupku povodom nekog bračnog spora ili paternitetskog spora kumulira zahtjev za izdržavanje. Kumulativno spajanje je najčešće.

dostavljanje tužbe tuženom na odgovor. Posljedice nedostataka zavise od toga o kakvom se nedostatku radi. pravni interes) sud odlučuje tek na pripremnom ročištu. sud će tužbu rješenjem odbaciti kao nedopuštenu u 2 slučaja: ako utvrdi da je sud apsolutno nenadležan ili ako je tužba podnesena po isteku prekluzivnog roka. Uslovi za dopuštenost su dvojako određeni: pristankom tuženog ili dopuštenjem preinačenja od strane suda. za njeno preinačenje koje se tiče predmeta spora (objektivna modifikacija) potreban je i pristanak tuženog. Dopuštenost preinačenja tužbe. Iz razloga svrsishodnosti. te procesnih nedostataka na strani suda i stranaka. Uslov za subjektivnu modifikaciju je pristanak prvotuženog (od trenutka njegovog upuštanja u raspravu o meritumu spora). Ako zbog okolnosti koje su nastale nakon podnošenja tužbe tužilac preinači tužbu na način da iz iste činjenične osnove traži drugi predmet ili novčani iznos. Faza pripremanja glavne rasprave sastoji se od slijedećih procesnih radnji: ispitivanje tužbe. U ovoj fazi sud ispituje postojanje pretpostavki koje se tiču same tužbe (potpunost i razumljivost). lis pedens. Preinačenje prema prvotuženom ima posljedice povlačenja tužbe. a za povlačenje tužbe je potreban pristanak tuženog od trenutka kad se tuženi upustio u raspravu o meritumu. sud može uz dostavljanje tužbe tuženom naložiti da podnese 58 WWW. kako bi se otklonila mogućnost pokretanja nove parnice. ali i pristanak novotuženog. Pristanak novotuženog potreban je zato što on parnicu prima u onom stanju u kome se ona nalazi u trenutku kad u nju stupa.1. Svrsishodnost se cijeni prema tome da li se preinačenjem doprinosi razrješavanju spornog stanja među strankama. TOK PARNIČNOG POSTUPKA PRED PRVOSTEPENIM SUDOM 34. i to samo do zaključenja glavne rasprave.BH-PRAVNICI.WWW. Tuženi se sa preinačenjem može saglasiti izričito ili prećutno upuštanjem u raspravu o preinačenoj tužbi. tuženi se takvom preinačenju ne može protiviti. O procesnim pretpostavkama koje se tiču samog predmeta spora (res iudicata. Prethodno ispitivanje tužbe je obligatorna procesna radnja. TOK PARNIČNOG POSTUPKA 34. U ostalim slučajevima se radi o otklonjivim nedostacima i sud će preduzeti mjere na njihovom otklanjanju.COM prvobitno tuženog tužiti neko drugo lice. Do ovakvog preinačenja dolazi u situacijama kad se pokaže da je tužilac pogriješio u pasivnoj legitimaciji tuženog. Nakon što je tužba dostavljena tuženom. Naime. Odgovor na tužbu je procesna radnja tuženog kojom on zauzima svoj stav prema tužbi i tužbenom zahtjevu. sud može dopustiti preinačenje tužbe bez obzira na protivljenje tuženog.COM . U fazi pripremnog postupka sud ima 2 osnovna zadatka: (1) da utvrdi postojanje procesnih pretpostavki i (2) da pripremi procesnu građu za odlučivanje o predmetu spora.BH-PRAVNICI. Naime. Razlog za to je što se preinačenjem tužbe ne smije pogoršati procesno-pravni položaj tuženog. ako smatra da bi pismeno izjašnjenje tuženog o navodima iz tužbe bilo svrsishodno zbog složenosti spora ili većeg broja zahtjeva. Pripremanje glavne rasprave Prvostepeni postupak se odvija u 2 faze: priprema glavne rasprave i glavna rasprava. pripremno ročište i zakazivanje glavne rasprave. Subjektivno preinačenje moguće je izvesti samo sa pristankom prvotuženog i novotuženog.

već samo odlučuje koji će se dokazi pribaviti. lis pedens. sva ročišta zajedno čine jedinstvenu glavnu raspravu. Na pripremnom ročištu sud uz saradnju stranaka preispituje postojanje uslova za nesmetan tok parnice i prikuplja procesnu građu potrebnu za raspravljanje i odlučivanje.BH-PRAVNICI. Dokazi se izvode na glavnoj raspravi. Funkciju suda u toku cijelog pripremnog postupka vrši predsjednik vijeća. Ovo pravilo je u službi načela kontradiktornosti postupka i mora biti striktno poštivano. glavna rasprava se zakazuje odmah nakon ispitivanja tužbe. Odgovor na tužbu tuženi može podnijeti i u slučajevima kad sud to od njega ne zahtijeva.BH-PRAVNICI. jer se rasprava obično odvija na više ročišta. spajanju i razdvajanju parnice. Sud može donijeti presudu na osnovu priznanja. Sud odlučuje i o ranije pomenutim procesnim pretpostavkama koje se tiču predmeta spora (res iudicata. na osnovu odricanja. na kojoj sud i odlučuje koji dokazi će biti izvedeni. Sud dakle ne izvodi dokaze na pripremnom ročištu. Podnošenjem odgovora na tužbu tuženi zauzima aktivan stav u parnici i samim tim onemogućava donošenje presude zbog izostanka ako propusti doći na ročište. Pripremno ročište. U praksi je to ipak izuzetak.COM pismeni odgovor na tužbu. prekidu ili mirovanju postupka. Zakazivanje glavne rasprave je procesna radnja suda kojom se okončava pripremna faza postupka. Ideal postupka bio bi da se glavna rasprava okonča na prvom ročištu. sud pristupa razjašnjenju pitanja koja se tiču predmeta spora: razjašnjenje suštine spora. o obezbjeđenju dokaza. a ne vijeće. sud će odmah donijeti presudu na osnovu priznanja. Predsjednik vijeća ovlašten je da odlučuje: o stupanju prethodnika u parnicu. o učešću umješača. o preinačenju tužbe. te presudu zbog izostanka. Načelo jedinstva (koncentracije) glavne rasprave. 59 WWW. Bez obzira na njihov broj. ako se tome ne protivi ni jedna stranka. Predsjednik vijeća u funkciji suda. i po isteku roka u kome je sud odredio podnošenje odgovora na tužbu. te koja se dokazna sredstva mogu upotrijebiti za dokazivanje spornih činjenica. o povratu u prijašnje stanje itd.WWW. Sudija pojedinac nikad ne zakazuje pripremno ročište. 34.COM .2. Sud po pravilu održava pripremno ročište uvijek kad to ocijeni svrsishodnim radi što potpunije pripreme glavne rasprave. sređivanje procesne građe. Nakon što je utvrdio da ne postoje procesne smetnje za dalji tok postupka. Na osnovu odgovora na tužbu sud cijeni da li je potrebno zakazati pripremno ročište. U sporovima koji nisu složeni i u sporovima u kojima postupa sudija pojedinac. a najmanje 8 dana od dana prijema poziva. pravni interes). Samo izuzetno ovaj rok može iznositi do 30 dana. ili se odmah može zakazati ročište za glavnu raspravu. o zakazivanju ročišta i određivanju sudskih rokova. Na pripremnom ročištu se parnica može i okončati. a sud smatra da je izvođenje dokaza neophodno. parnica se na pripremnom ročištu može okončati i sudskim poravnanjem. Ako tuženi u odgovoru prizna tužbeni zahtjev. razdvajanje spornog od nespornog. Glavna rasprava je u načelu obligatoran stadij u razvoju postupka. Osim toga. Pritom sud određuje i rok za odgovor. Ročište za glavnu raspravu se zakazuje tako da se strankama ostavi dovoljno vremena za pripremu. koji ne može biti duži od 15 dana od dostave tužbe. Od ovog pravila postoji izuzetak: na pripremnom ročištu je dopušteno izvođenje dokaza putem vještaka i uviđajem. Na njoj se odlučuje i o svim pitanjima procesno-pravne prirode koja nisu riješena tokom pripremnog postupka. povlačenju tužbe. Glavna rasprava Značaj. Ona je primarno u funkciji utvrđivanja činjeničnog osnova presude.

Dostavljanje poštom se može izvršiti i u dane praznika. dostavljanje se ostvaruje po pravilima običnog dostavljanja. rukovođenje podrazumijeva da predsjednik otvara i zaključuje glavnu raspravu. Upravljanje glavnom raspravom podijeljeno je između predsjednika vijeća i vijeća. Predsjednik vijeća rukovodi glavnom raspravom kako u procesnom. u stanu ili na radnom mjestu adresata ili u sudu (ako se adresat tamo zatekne). Dostavljanje Pojam. saslušava svjedoke i vještake. nadležnog općinskog organa. Vrši se radnim danom i to danju. Na drugom mjestu i u drugo vrijeme dostavljanje se može izvršiti samo uz pristanak adresata ili na osnovu posebne odluke suda. dostavljač mu ostavlja pismeno obavještenje da u određeno vrijeme bude na određenom mjestu radi dostavljanja. ročište će se održati i bez njenog prisustva. Dostavljanje je procesno-pravna djelatnost uručivanja pismena adresatima kojima su upućeni. sud će uvijek odgoditi ročište i obavijestiti stranku. tj. Ostala pismena se lično dostavljaju kad sud smatra da je potrebna veća opreznost zbog priloženih isprava u originalu ili iz nekog drugog razloga.odluke kojima se određuje izvođenje dokaza. Predsjednik vijeća se brine i o održavanju reda u sudnici. Način dostavljanja. 60 WWW. Sud po pravilu dostavljanje vrši preko pošte. U sistemu sudskog upravljanja postupkom.COM . Procesne radnje suda koje zahtijevaju dostavljanje dostavljaju se lično. tako i u materijalno-pravnom pogledu. Kao ustanova je primarno u službi ostvarenja načela kontradiktornosti i cilj mu je da se adresatu omogući da se upozna sa sadržajem pismena koja mu se dostavljaju. pravni lijekovi i sudske odluke. diktira sadržaj rasprave u zapisnik itd. daje i oduzima riječ strankama. a u korist predsjednika koji je primus inter pares. procesne norme samo okvirno određuju osnovne faze postupka.uručuju se neposredno adresatu.COM Eventualna maxima važila je u starijim sistemima koji su bili izgrađeni na načelu strogog zakonskog upravljanja postupkom.BH-PRAVNICI. U procesnom smislu. ponovno otvaranje ročišta itd). Ako je udaljen punomoćnik. Među njima su najvažnije tužbe. U materijalno-pravnom smislu. radi eventualnosti da zatrebaju. Adresat dostavljanja. Ako se adresat ne zatekne na adresi. Stranke su bile prisiljene da iznose sva napadna i odbrambena sredstva u stadiju koji je bio predviđen za tu vrstu radnji.BH-PRAVNICI. isključenje javnosti.3. 34. Glavna rasprava se zaključuje kad vijeće ocijeni da je predmet dovoljno raspravljen da se o njemu može odlučivati. zaključivanje ročišta.WWW. Dostavljanje vrši sud po službenoj dužnosti. a sudu prepuštaju oblikovanje parnice obzirom na okolnosti konkretnog slučaja. sudske policije i neposrednim uručenjem pismena u sudu. tj. Ustanova eventualne maksime napuštena je uvođenjem sudskog upravljanja postupkom. tako da se rasprava po mogućnosti završi na prvom ročištu. Ako stranka bude udaljena iz sudnice. odlaganje ročišta. On brine o tome da se predmet spora svestrano raspravi. a moguće ga je obaviti preko određenog radnika u sudu. ali istovremeno i da se postupak ne odugovlači. Ako ni u drugom pokušaju ne uspije lično dostavljanje.bez obzira da li u konkretnom slučaju postoji potreba za nekom od tih radnji. Arbitrarni (diskrecioni) red. Sve odluke koje se tiču upravljanja postupkom donosi vijeće (npr. uloga predsjednika vijeća se sastoji u tome što on ima značajnu dužnost u oblasti prikupljanja procesne građe. stara se o održavanju reda na ročištu.

COM Obično dostavljanje dozvoljava da se pismeno uruči nekom drugom licu umjesto adresata. Time se smatra da je dostavljanje izvršeno.COM . Činjenice koje obligatorno izazivaju prekid postupka su: 61 WWW. Dostavljanje oglašavanjem dopušteno je samo: (1) kad sud postavi privremenog zastupnika tuženom čije je boravište nepoznato.WWW. Obzirom na prirodu tih smetnji razlikuju se obligatorni i fakultativni prekid postupka. Kao dokazno sredstvo dostavnica ima snagu javne isprave. dostavljanje je neuredno ako je pismeno uručeno pogrešnom adresatu. ako suparničari nemaju zajedničkog punomoćnika. b) kada sud smatra da je cilj dostavljanja postignut bez obzira na povrede pravila o dostavljanju. Zatim. Prekid postupka je vrsta zastoja do koje dolazi kad se u toku parnice pojave smetnje čije postojanje onemogućava nesmetano odvijanje parnice.ako nestane. Dostavnica je isprava kojom se dokazuje da je dostavljanje izvršeno. ili će pismeno ostaviti na vratima stana ili prostorije. ako u dostavnici nije određen dan predaje ili se dostava uopće ne može dokazati i sl. O tome da li se nedostaci u dostavljanju mogu sanirati nema izričitih odredaba u ZPP.4. odnosno punomoćniku stranke ima karakter ličnog dostavljanja. Neuredno dostavljanje u načelu ne proizvodi posljedice. Ovu vrstu punomoćnika trebaju imati stranke koje se nalaze u inostranstvu. Obzirom na razloge koji ga izazivaju. Odbijanje prijema pismena.nekom od odraslih članova porodičnog domaćinstva. predaja pismena stranci umjesto njenom punomoćniku predstavlja relativno bitnu povredu parničnog postupka. za razliku od faktičkog zastoja koji ne proizvodi nikakve procesno-pravne posljedice. Ako to ne urade. razlikuju se 2 vrste zastoja: prekid postupka i mirovanje postupka. Obje vrste spadaju u procesno-pravne diskontinuitete i proizvode procesno-pravno dejstvo. dostavljanje se može dokazivati i drugim dokaznim sredstvima. a nemaju punomoćnika u BiH. 34. Punomoćnik za prijem pismena određuje se samo u svrhu prijema pismena u ime stranke. odnosno tuženom koji se nalazi u inostranstvu a nema punomoćnika u FBiH. Lično dostavljanje pravnim i građansko-pravnim licima vrši se predajom pismena licu ovlaštenom za prijem pismena ili radniku koji se zatekne u poslovnim prostorijama. Predaja pismena stranci umjesto njenom zakonskom zastupniku ne proizvodi dejstva. sud postavlja privremenog zastupnika o njihovom trošku i o tome ih obavještava. Predaja pismena zakonskom zastupniku. Međutim. susjedu ili radnom kolegi koji pristane da primi pismeno). ali sa dejstvom dostave adresatu (npr. odnosno predajom na službenom protokolu pravnog lica. Zastoj je procesnopravna situacija u kojoj parnica ne može da se odvija u pravcu okončanja. te (2) kad stranka promijeni adresu a o tome ne obavijesti sud.BH-PRAVNICI. dostavljač će ga ostaviti u stanu ili radnim prostorijama adresata. Zastoj (diskontinuitet) u postupku Pojam. Faktički zastoj postoji u situacijama kad je sud normama procesnog prava ovlašten da zastane sa postupkom do nastupa određenog stanja koje omogućava nastavak postupka.BH-PRAVNICI. sud će ih pozvati da imenuju zajedničkog punomoćnika za primanje pismena. Kad adresat odbije da primi pismeno. ali nije jedino dokazno sredstvo za utvrđivanje dostavljanja . ali se smatra da oni mogu biti sanirani po 2 osnova: a) pristankom stranke prema kojoj je izvršena povreda dostavljanja. Neuredno dostavljanje postoji ako dostavljanje nije izvedeno po svim pravilima procesnog prava. Npr.

Fakultativni razlozi su: 2. Kad na ročište dođe samo tužilac. Da li će do nastavka zaista i doći. zavisi od volje stranaka. Strankama se ne može ni dostaviti. odnosno ako zavisi od toga da li je u postupku upotrijebljen lažni dokaz. 7. odluka ima konstitutivni karakter. Kad zakonski zastupnik stranke umre ili prestane mu ovlaštenje za zastupanje. sud će donijeti rješenje o mirovanju postupka. Mirovanje u tom slučaju nastupa od dana kad stranke o tome obavijeste sud.ako je odlučio da sam ne rješava o prethodnom pitanju. 5. Prestanak postojanja ili zabrana rada stranke koja je pravno lice. Odluka o prekidu postupka koja je donesena na osnovu obligatornih razloga za prekid. Ako se radi o fakultativnim razlozima. Takva presuda dejstvo proizvodi samo prema sudu koji ju je donio.ako se stranka nalazi na području koje je zbog vanrednih događaja odsječeno od suda. dok su posljedice po pravilu iste kao i kod prekida. Ako sud odluči da ne rješava sam o prethodnom pitanju. a druga predloži mirovanje postupka. Ako je stranka na području koje je zbog vanrednih okolnosti odsječeno od suda. ako je razlog zbog kojeg je postupak prekinut nastupio nakon zaključenja glavne rasprave.COM 3. 3. a stranka nije imala punomoćnika u parnici. Kad prestane rad suda zbog rata ili drugih uzroka. Mirovanje postupka se od prekida razlikuje uglavnom prema razlozima koji do njih dovode. ali ne mora prekinuti postupak ako odluka o tužbenom zahtjevu zavisi od ishoda krivičnog postupka. ili da je lažna isprava upotrijebljena kao dokaz.BH-PRAVNICI. 4. Nastavak prekinutog postupka nastupa nakon otklanjanja smetnje koja je izazvala prekid. Ako odluka o tužbenom zahtjevu zavisi od ishoda krivičnog postupka. 8. a stranka nije imala punomoćnika u parnici. sud za vrijeme prekida ne može donositi nikakve odluke.WWW. Kad je to određeno drugim zakonom. 6. Stranke mogu saglasno izjaviti da žele da postupak miruje (podneskom ili na ročištu). Jedino je ovlašten da objavi presudu. 4. Sud može. Zatim. Ako obje stranke izostanu sa ročišta ili dođu na ročište. . do mirovanja može doći usljed pasivnog držanja stranaka u parnici: 3. Rokovi ponovo počinju teći tek dostavljanjem rješenja o nastavljanju postupka. 4. Mirovanje postupka je posljedica određenog držanja stranaka u parnici. pa ne predloži donošenje presude zbog izostanka. Sud uvijek prekida postupak: .BH-PRAVNICI. Procesno-pravno dejstvo prekida prvenstveno se sastoji u tome što procesne radnje ne proizvode dejstva dok je postupak u prekidu. ima deklaratorni karakter. a ne i prema strankama. Kad nastupe pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka. Postupak će se nastaviti po službenoj dužnosti samo u slučaju da je do prekida došlo zbog toga što je sud odlučio da ne rješava o prethodnom pitanju. Smrt stranke ili gubitak parnične sposobnosti.COM . Osim toga. a posebno kad se pojavi sumnja da je svjedok ili vještak dao lažni iskaz. ali odbiju da raspravljaju. jer se postupak nastavlja na njihov prijedlog. Kad jedna stranka izostane. 5. jer u trenutku prekida prestaju teći svi zakonski i sudski rokovi. 62 WWW.

COM . Djelatnost dokazivanja obuhvata i utvrđivanje činjenica koje su predmet dokazivanja. Dužnost suda je da istinito i potpuno utvrdi sve sporne pravno relevantne činjenice. izvođenje dokaza. s tim što je dovoljan prijedlog samo jedne stranke i to u roku od daljih mjesec dana. teret dokazivanja.na ročištu za izvođenje dokaza pred predsjednikom vijeća ili zamoljenim sudijom. Mirovanje postupka proizvodi iste posljedice kao i prekid. Žalba ne zadržava izvršenje rješenja.BH-PRAVNICI.u postupku obezbjeđenja dokaza. Postupak se nastavlja samo po prijedlogu stranaka. pod uslovom da to nije uticalo na donošenje zakonite i pravilne presude. izvođenje dokaza i ocjenu dokaza. Predmet dokazivanja 63 WWW. Dakle.BH-PRAVNICI. DOKAZIVANJE 35. Nakon isteka ovog roka. . U našem pravu je sud osnovni subjekt dokazivanja. a koja obuhvata prikupljanje dokaza. a ne od dana dostavljanja tog rješenja stranci. . 35.2. smatra se da je tužilac povukao tužbu. Stranke svojim držanjem ne mogu izdejstvovati mirovanje postupka: . Stav sudske prakse je da nema bitne povrede odredaba postupka ako je sud po prijedlogu stranke nastavio postupak prije isteka roka mirovanja od 3 mjeseca. dokazna sredstva.COM Ustanova mirovanja postupka je u suprotnosti sa zahtjevima načela ekonomičnosti. Napuštena je u postupku u sporovima male vrijednosti. Kao procesna djelatnost. odnosno od dana kad su izostale.WWW. kao i rješenje kojim konstatuje nastavak postupka. Zbog toga je ovlašten da izvodi i one dokaze koje stranke nisu predložile. Rješenje kojim sud konstatuje mirovanje postupka ima deklaratoran karakter. smatra se da je tužba povučena (fikcija o povlačenju tužbe). stranke i ostali učesnici u postupku. u kojoj učestvuje sud. ako smatra da su ti dokazi značajni za donošenje odluke. Dejstvo mirovanja. postupak može ukupno mirovati 4 mjeseca. Mirovanje postupka je procesno-pravno uobličeno sa ciljem da se njegovim posredstvom omogući strankama da izvan parnice riješe spor mirnim putem. Pojam i funkcija Dokazivanje predstavlja djelatnost uobličenu procesnim normama. ukoliko ni jedna od stranaka ne traži nastavak postupka. ocjenu dokaza. Stanje mirovanja obligatorno traje 3 mjeseca. od dana kad su stranke obavijestile sud.1. s tom razlikom što zakonski rokovi kod mirovanja ne prestaju teći kao kod prekida postupka. Ako se u istom postupku ponovno udovolji uslovima za mirovanje.na ročištu za raspravljanje o prijedlogu za povrat u prijašnje stanje. 35. Rok od 4 mjeseca u kome parnična stranka može predložiti nastavak postupka teče od donošenja rješenja o mirovanju postupka. dokazivanje obuhvata slijedeće elemente: predmet dokazivanja.

priznate činjenice. . Pravna pravila. sud je dužan da u odluci ukaže da su takve činjenice poznate na 64 WWW. Mogu služiti za utvrđivanje činjenica. i to u cjelini ili djelimično.WWW. Dužnost suda je da poznaje pravne norme i da ih primjenjuje na utvrđene pravno relevantne činjenice. uzeti kao priznatu ili kao osporenu. Od ovog pravila postoje i određeni izuzeci: sud može narediti da se dokazuju i priznate činjenice. sud nije vezan priznatim činjenicama. Izjavu o priznanju stranka može dati usmeno na ročištu. kad su u funkciji izvođenja pravnog zaključka (supsumcije). u sporovima kojima je ograničeno načelo dispozitivnosti.općepoznate činjenice. Procesno-pravno dejstvo priznanja se sastoji u tome što se priznate činjenice ne dokazuju. I takve činjenice se utvrđuju putem dokazivanja. Sud je obavezan da strano pravo sazna po službenoj dužnosti. Kad su u pitanju činjenice uže notornosti. To su činjenice za koje norme materijalnog prava vežu određene pravne posljedice. ako smatra da stranke njihovim priznanjem idu za tim da raspolažu zahtjevom kojim ne mogu raspolagati. a uzimajući u obzir sve okolnosti. Notorne činjenice su činjenice koje su poznate širem krugu ljudi. Potrebna dokazivanja. za izvođenje činjeničnog zaključka o tačnosti spornih činjenica. kao što su bračni i paternitetski sporovi. Pravilo da pravne norme nisu predmet dokazivanja važi i kad je u pitanju primjena stranog prava.činjenice utvrđene krivičnom presudom. Priznanje činjenica dato izvan parnice ne proizvodi nikakvo procesno dejstvo. Obilježje općepoznate činjenice ima svaka ona činjenica koja je poznata ljudima. U parničnom postupku sud u osnov odluke određene činjenice uzima bez dokazivanja. ocijeniti da li će činjenicu koju je stranka prvo priznala pa opozvala priznanje.BH-PRAVNICI. tj. . Sud će po vlastitom uvjerenju. zanatske itd). Općepoznate činjenice (notoria) se po pravilu ne dokazuju. Obzirom da sud vrši pravnu kvalifikaciju spora. 3. . Najčešće se sadržaj iskustvenih pravila utvrđuje putem izvođenja dokaza vještačenjem. odnosno nema procesne posljedice.pretpostavljene činjenice. njegova primarna dužnost je da utvrđuje koje činjenice treba da budu predmet dokazivanja. nikad nije predmet dokazivanja. Forma priznanja nije propisana u ZPP. Mogu biti sastavni dio pravne norme.COM . pa time i sudu pred kojim takve činjenice mogu da se pojave kao pravno relevantne. Sadržaj pravnih normi na osnovu kojih se presuđuje u sporu. Prema tome. od prirode pravnog odnosa iz kojeg je nastao spor zavisi koje će činjenice biti pravno relevantne. Priznanje činjenica postoji kad jedna stranka izjavljuje da su činjenične tvrdnje druge stranke tačne. U načelu su samo činjenice predmet dokazivanja. ili su rezultat naučnog istraživanja odnosno obavljanja određene djelatnosti (trgovačke. Ti stavovi imaju dvostruku funkciju: 2. Priznate činjenice. u vrijeme i mjestu gdje se obavlja suđenje. Stavovi iskustva su proizvod svakodnevnog čovjekovog iskustva o određenim činjenicama. To su: . ili pismeno izvan ročišta. Nadalje. Opozivanje priznanja je moguće.COM Predmet dokazivanja su pravno relevantne činjenice.BH-PRAVNICI. Sa priznatim činjenicama izjednačavaju se i nesporne činjenice. ili ih ne osporava a te su tvrdnje nepovoljne za stranku koja ih priznaje.

Razlikuju se 2 vrste pravnih pretpostavki: oborive i neoborive. može biti pozvan da svjedoči. jer sud koristi indicije u svrhu dokazivanja pravno relevantnih činjenica onda kad ne raspolaže neposrednim dokazima. koja su uobličena u formi pravne pretpostavke. jer iz njih izvodi zaključak o tačnosti pravno relevantne činjenice. U krivičnom postupku se ovaj problem rješava u skladu sa principom prezumpcije nevinosti. Sud mora u potpunosti biti ubijeđen u istinitost činjenica koje su u funkciji indicije. odnosno član sudskog vijeća.WWW.dokazuje stranka koja se na njih poziva. Indicije su posredno relevantne činjenice iz kojih se izvodi zaključak o tačnosti pravno relevantnih činjenica. već vrstom posrednih dokaza. Pravne pretpostavke u pravom smislu su samo oborive pretpostavke (praesumptiones iuris tantum). najvažnija pravila o preraspodjeli tereta dokazivanja su obuhvaćena u 3 maksime: 1. ako stranke ne ponude dovoljno dokaza za pravilno utvrđivanje činjenica. Pravne pretpostavke (praesumptio iuris) su činjenice čije postojanje zakon pretpostavlja. 2. ali u takvom slučaju dolazi do izuzeća. Predmet dokazivanja (thema probandi). Teret dokazivanja (onus probandi) Pojam.BH-PRAVNICI. U građanskom pravosuđu. Dakle. privatno znanje sudije je bez procesno-pravnog značaja. bez potrebe dokazivanja u svakom konkretnom slučaju. čija se tačnost može pretpostavljati sa velikom sigurnošću. raspolaže znanjem o određenim pravno relevantnim činjenicama u konkretnom sporu. Indicije. Privatno znanje sudije. a to je najčešće tužilac. Razlog tome je što takve činjenice ne moraju biti poznate na području sudova viših instanci. Preraspodjela tereta dokazivanja. Ulaganjem prigovora. U formi oborivih pretpostavki se izvode zaključci o postojanju tipičnih činjenica i stanja. činjenice kojima se pravo stvara .COM . Ako sudija pojedinac. Saznanja do kojih sudija dolazi izvan vršenja sudske funkcije (tzv.3. Dokazivanje putem indicija se znatno više koristi na području krivičnog prava u odnosu na građansko pravo. ZPP ne sadrži opća pravila o preraspodjeli tereta dokazivanja između stranaka.presudu će donijeti na štetu one stranke koja nije bila u stanju pružiti dokaze koji bi kod suda stvorili uvjerenje u istinitost njenih činjeničnih tvrdnji. sud je dužan da označi i dopuni dokazna sredstva. sud će primijeniti pravila o teretu dokazivanja . Ako rezultati izvedenih dokaza ne daju osnova za izvođenje činjeničnog zaključka o tačnosti spornih činjenica. tuženi postaje tužilac u pogledu dokazivanja tvrdnji iz tih prigovora. To su ustvari pravila materijalnog prava.BH-PRAVNICI. Neoborive pretpostavke (praesumptiones iuris et de iure) nisu pretpostavke u pravom smislu. 35. tuženi se oslobađa. 65 WWW. Ako tužilac ne dokaže tvrdnje na kojima zasniva svoj zahtjev.činjenica i dokaza odvija se u okviru zahtjeva koje postavljaju raspravno i istražno načelo. a ne na onoj koja poriče. u postupku preispitivanja donesene presude. Rizik netačnosti u konkretnom slučaju otklanja se mogućnošću dokazivanja suprotnog. Činjenice koje je sud saznao u vršenju svoje funkcije (npr. Prezentiranje procesne građe . Teret dokaza leži na stranci koja nešto tvrdi. Indicije se ne mogu smatrati pretpostavkama.privatno znanje sudije) ne oslobađa obaveze dokazivanja. u nekom ranijem postupku) izjednačavaju se sa općepoznatim činjenicama i sud ih bez dokazivanja uzima u osnov presude. 3. Dakle.COM području suda pred kojim se obavlja suđenje. Sve činjenice koje se javljaju kao predmet dokazivanja se u pravnoj teoriji dijele u 4 grupe: 4.

WWW.BH-PRAVNICI.COM
5. činjenice kojima se pravo mijenja (modificira) - dokazuje tuženi (npr. da je produžen rok za ispunjenje ugovora); 6. činjenice kojima se pravo gasi - dokazuje tuženi (npr.da je protekao rok zastare, da je dug plaćen itd); 7. činjenice kojima se sprečava nastanak prava - dokazuje stranka koja se na njih poziva, a to je najčešće tuženi. 35.4. Dokaz (probatio) Vrste dokaza. Dokaz kao pojam se upotrebljava u značenju dokaznog sredstva, dokazne građe, dokaznog osnova ili dokazne činjenice itd. Međutim, značajno je razlikovati pojmove dokaznih činjenica i dokaznih sredstava. Dokazne činjenice (dokazni osnov) su sve one činjenice iz kojih sud crpi saznanje na osnovu kojeg izvodi zaključak o tačnosti pravno-relevantnih činjenica. Dokazna sredstva su određeni izvori iz kojih se crpi to saznanje. Npr. svjedok je dokazno sredstvo, a sadržaj njegovog svjedočenja je dokazna činjenica ili dokazni osnov. U teoriji se dokazi dijele na stroge ili dokaze u užem smislu i posvjedočenja, kao dokaze u širem smislu. Obzirom na vezu između dokaznih činjenica i predmeta dokazivanja, dokazi se dijele na nesporedne i posredne. Posredni dokazi ili indicije ne dopuštaju mogućnost izvođenja neposrednog zaključka o postojanju pravno relevantnih činjenica, već je potrebna dodatna misaona operacija koju sud izvodi po pravilima logike i općeg životnog iskustva. Zato dokazivanje putem indicija nije poželjno, jer je nepouzdano. Obzirom na način njihovog pribavljanja, posredni i neposredni dokazi se dijele na izvorne i izvedene. Npr. sadržaj iskaza svjedoka koji pred sudom svjedoči o onome što mu je poznato iz vlastitog saznanja je izvoran dokaz, dok je sadržaj iskaza svjedoka o činjenicama koje je saznao na osnovu pričanja drugih izveden dokaz. Sadržaj oba iskaza spada u neposredne dokaze, jer se neposredno odnose na pravno relevantne činjenice. 35.5. Dokazna sredstva (media, instrumentum probandi) Prema vrsti izvora dijele se na lična i stvarna. Lična sredstva su svjedoci, vještaci i saslušanje stranaka, a u stvarne spadaju isprave i predmeti uviđaja. Svjedoci. Svjedok u postupku je svaka osoba koja pred sudom iskazuje svoje saznanja o određenim čnjenicama. Obično su to događaji iz prošlosti o kojima se saznanje više ne može steći opažanjem. Bitno je naglasiti da svjedok sudu saopštava svoje saznanje, ali ne i mišljenje kao vrijednosni sud. Svjedok obično saopštava sudu svoje saznanje o činjenicama do kojih dolazi neposrednim čulnim opažanjem. Iskaz svjedoka je relevantan i onda kad sudu saopštava saznanje do kojeg nije došao neposredno, nego tek posredstvom drugih lica. Pravilo koje ne dozvoljava svjedočenje "po čuvenju" je napušteno u većini procesno-pravnih sistema, osim u angloameričkom. Jedno od najvažnijih pravila dokaznog postupka u angloameričkom pravu je institut "hearsay" (dokaz po čuvenju), koji se primjenjuje i u parničnom i u krivičnom postupku. Prema tom pravilu, svjedok može svjedočiti samo o činjenicama koje je neposredno saznao čulnim opažanjem. Nije mu dopušteno da ponavlja ono što mu je neko treći rekao o tim činjenicama, niti da podnese pismeni iskaz u kome to lice daje opis činjenica o kojima svjedok svjedoči. U oba slučaja to je hearsay (rekla-kazala) dokaz i kao takav je, uz određene izuzetke, nedopustiv u angloameričkom sudskom postupku.

66

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Sposobnost i dužnost svjedočenja. U načelu je svaka fizička osoba sposobna da se pojavi u funkciji svjedoka. Uzrast, zdravstveno stanje, zainteresiranost i druge okolnosti same po sebi nemaju uticaja na sposobnost da se bude svjedok, ali imaju značaj kod ocjene dokazne snage svjedokovog iskaza. Mogućnost pojavljivanja u svojstvu svjedoka u konkretnoj parnici razlikuje se od opće sposobnosti da se bude svjedok. Naime, u svojstvu svjedoka u konkretnoj parnici ne može se pojaviti osoba koja je u istoj parnici sudija, stranka ili zakonski zastupnik stranke. Dužnost svjedočenja je opća, za sva lica pod jurisdikcijom domaćih sudova. U tu dužnost spada obaveza odazivanja na poziv suda, davanja iskaza pred sudom, te istinitog svjedočenja. Za lažno svjedočenje je propisana krivična odgovornost. ZPP nije predvidio mogućnost svjedočenja pod zakletvom. Inače, u uporednom pravu postoje 2 sistema sudske zakletve: promisorni i asertoni. Ograničenja svjedočenja tiču se samo dužnosti davanja iskaza, ali ne i dužnosti odazivanja pozivu suda. Od dužnosti svjedočenja oslobađaju se: 3. lice koje bi svojim iskazom povrijedilo dužnost čuvanja službene ili vojne tajne, dok ga nadležni organ ne oslobodi ove dužnosti. O ovom razlogu sud vodi računa po službenoj dužnosti; 4. lice koje bi u funkciji svjedoka moglo svojim iskazom dovesti u pitanje integritet profesije (punomoćnik, ispovjednik, advokat ili ljekar); Osim potpunog oslobađanja od dužnosti svjedočenja, u pojedinim slučajevima svjedok ima pravo uskratiti odgovor na pojedina pitanja. Uskraćivanje odgovora na pojedina pitanja moguće je samo iz važnih razloga i to naročito ako bi svjedok odgovorom na to pitanje izložio teškoj sramoti, znatnoj imovinskoj šteti ili krivičnom gonjenju sebe ili svoje srodnike. Svjedok ne može zbog opasnosti od imovinske štete uskratiti svjedočenje o pravnim poslovima pri kojima je bio prisutan kao pozvani svjedok. Saslušanje svjedoka je procesna radnja koja se izvodi u određenoj procesno-pravnoj formi. Ta forma određena je prvenstveno zahtjevima načela neposrednosti, usmenosti i javnosti. Prilikom ispitivanja svjedok ima pravo na upotrebu vlastitog jezika. Osim toga, ima pravo na naknadu troškova i izmakle dobiti. Izjavu svjedoka sud ocjenjuje po načelu slobodne ocjene dokaza. Vještak je stručno lice koje se javlja u funkciji dokaznog sredstva, u situacijama kad je za utvrđenje određenih činjenica potrebno stručno znanje kojim sud ne raspolaže. Sadržaj vještačenja u svakom konkretnom slučaju utvrđuje sud, obzirom na prirodu i karakter činjenica koje su predmet dokazivanja. U tom smislu moguće je da: 3. Vještak samo utvrđuje određene činjenice - npr. kad ljekar utvrđuje tjelesne povrede oštećenog u sporu za naknadu štete; 4. Vještak upozna sud sa osnovnim pravilima jedne naučne oblasti ili struke, a koja su relevantna za pravilno saznanje određenih činjenica; 5. Vještak izvodi zaključke iz činjenica koje mu se prezentiraju - npr. vještak daje mišljenje da li isporučena roba odgovara ugovorenom kvalitetu; 6. Najčešće sadržaj vještačenja obuhvata i utvrđivanje određenih činjenica i istovremeno izvođenje zaključaka iz tih činjenica. Vještak faktički obavlja ono što bi radio sud da je raspolagao stručnim znanjem. Međutim, sadržaj vještačenja ne zamjenjuje niti potiskuje aktivnost suda na području utvrđivanja činjenične osnove za donošenje odluke.

67

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Za razliku od vještaka, svjedok stručnjak je lice koje sudu saopštava svoje saznanja o činjenicama iz prošlosti, s tim što su takva saznanja zasnovana na posebnom stručnom znanju. U funkciji vještaka može se pojaviti svako lice koje raspolaže potrebnim stručnim znanjem, a vještačenje se može povjeriti i odgovarajućoj stručnoj ustanovi. Vještaci se prvenstveno određuju iz reda stalnih sudskih vještaka. Vještačenje najčešće vrši jedan vještak, a sud može odrediti 2 ili više vještaka ako ocijeni da je vještačenje složeno. Položaj vještaka u postupku određen je činjenicom da se vještak smatra dokaznim sredstvom i u tom smislu se ne razlikuje od bilo kojeg drugog dokaznog sredstva. Obzirom da sadržaj vještačenja po svom krajnjem dometu zadire u određene prerogative suda, on može biti izuzet iz istih razloga kao i sudija. Za razliku od svjedočenja, opća dužnost vještačenja ne postoji, jer je vještak zamjenjiv. Dužnost vještačenja obuhvata dužnost odazivanja na poziv suda i dužnost iznošenja nalaza i mišljenja. Zbog neispunjenja ove dužnosti, vještaku se mogu izreći samo novčane sankcije, dok svjedok može biti prinudno doveden, pa i zatvoren do 30 dana. Izvođenje i ocjena vještačenja. Vještak svoj nalaz i mišljenje po pravilu iznosi usmeno na raspravi, s tim što mu sud može odrediti da u određenom roku prije rasprave podnese pismeno svoj nalaz i mišljenje, koje uvijek mora biti obrazloženo. Vještačenje se može obnoviti sa istim ili drugim vještacima u slijedećim slučajevima: 1. ako se nalazi 2 ili više vještaka o istom pitanju bitno razlikuju; 2. ako je nalaz vještaka nejasan, nepotpun ili protivrječan sam sa sobom, a ti se nedostaci ne mogu otkloniti ponovnim saslušanjem vještaka; 3. ako se pojavi osnovana sumnja u pravilnost datog mišljenja. Ovdje se radi o primjeni tzv.nadvještačenja ili supervizije, koja se povjerava specijaliziranim ustanovama (institutima). Mišljenje vještaka sud ocjenjuje po načelima slobodne ocjene dokaza. Sud je dužan u obrazloženju iznijeti razloge, bilo da usvaja ili odbija mišljenje vještaka. Saslušanje stranaka kao dokazno sredstvo. Kao posljedica uvođenja slobodne ocjene dokaza, umjesto instituta stranačkih zakletvi, funkciju posebnog dokaznog sredstva dobilo je saslušanje stranaka. Saslušanje stranaka kao dokazno sredstvo neophodno je razlikovati od informativnog saslušanja stranaka. U funkciji informativnog saslušanja, stranke se pojavljuju kao subjekti parničnog postupka. Do saslušanja stranaka u funkciji dokaznog sredstva dolazi tek na kraju glavne rasprave. Izjave koje stranka daje u funkciji dokaznog sredstva nemaju karakter procesnih radnji. Kad je u pitanju pravno lice, saslušava se njegov zastupnik. Stranke su supsidijarno dokazno sredstvo, jer sud može izvesti dokaz saslušanjem stranaka samo ako nema drugih dokaza ili kada i pored izvedenih drugih dokaza nađe da je to potrebno za utvrđivanje važnih činjenica. Obzirom da su stranke zainteresirane za ishod odlučivanja, stranke se smatraju najnepouzdanijim izvorom saznanja. Izvođenje dokaza saslušanjem stranaka je procesno uobličeno kao i saslušanje svjedoka. Sud dokaz izvodi saslušanjem obiju stranaka. On može saslušati samo jednu stranku: - ako se druga stranka ne odazove pozivu ili uskrati davanje iskaza; - ako saslušanje druge stranke nije moguće.

68

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Ako je prijedlog stavljen u toku parničnog postupka. Među najvažnijim kriterijima su sadržaj isprave.formalni ugovori). deklarativna izjava nije sama po sebi uslov punovažnosti izjave volje koja je u njoj sadržana. gdje predmet sam po sebi predstavlja dokazni osnov. pa i nakon pravosnažnosti presude ako je obezbjeđenje dokaza potrebno povodom postupka o vanrednom pravnom lijeku. Pretpostavke obezbjeđenja dokaza su: • da postoji opasnost da se dokaz neće moći izvesti ili da će njegovo izvođenje kasnije biti otežano. Ako se obezbjeđenje dokaza traži prije pokretanja postupka. Razlikuje se više vrsta isprava. Isprave spadaju u stvarna dokazna sredstva. Uviđaj je procesno-pravna forma koja omogućava da sud neposrednim opažanjem dođe do pravno relevantnih činjenica. 69 WWW. Prve su usmjerene na zasnivanje. Predlagač je u prijedlogu dužan da navedene činjenice koje se trebaju dokazati. Obezbjeđenje dokaza je procesnopravna ustanova koja omogućava izvođenje određenih dokaza u slučajevima kad bi izvođenje tih dokaza kasnije postalo otežano ili čak i onemogućeno. sud može donijeti rješenje o obezbjeđenju dokaza i prije izjašnjenja suprotne strane. Ako postoji opasnost od odlaganja. Obezbjeđenje dokaza Svrha. u toku parnice. Pod ispravama se podrazumijeva svaki fizički predmet na kome je određenim znacima zapisana neka misao. Javna isprava je isprava koju je izdao nadležni organ u granicama svoje nadležnosti i koja je u propisanoj formi.COM . Obezbjeđenje dokaza se može tražiti prije parnice.BH-PRAVNICI.COM Prema stranci koja se nije odazvala pozivu se ne mogu primjenjivati nikakve prinudne mjere. Za davanje lažnog iskaza stranka u funkciji dokaznog sredstva odgovara kao i svjedok.6. Uviđaj se obično vrši uz učešće vještaka. isprave mogu biti konstitutivne i deklarativne. Prijedlog se dostavlja na izjašnjenje suprotnoj strani. isprave se dijele na javne i nejavne (privatne). • da postoji prijedlog za obezbjeđenje dokaza. Obzirom na sadržaj. forma isprave i izdavalac isprave. u zavisnosti od kriterija koji se uzima u razmatranje. Obzirom na izdavaoca. za razliku od predmeta uviđaja. Obzirom na formu. Dokazno sredstvo kod uviđaja je predmet uviđaja. Konstitutivni karakter imaju one isprave čije je postojanje uslov punovažnosti izjave volje koja je u ispravi opredmećena (npr. Dokazni osnov kod isprava je uvijek njihov sadržaj.BH-PRAVNICI. promjenu ili prestanak nekog pravnog odnosa. nadležan je sud pred kojim se vodi postupak. a druge na dokazivanje određenih činjenica. ako je ona poznata. S druge strane. dokaze koje treba izvesti i naročito razloge zbog kojih smatra da se kasnije dokaz neće moći izvesti ili će njegovo izvođenje biti otežano. niti se stranka može prinuditi na davanje iskaza jer iskaz dat pod takvim okolnostima ne bi mogao imati nikakvu dokaznu vrijednost. Sadržaj javne isprave smatra se istinitim dok se ne dokaže suprotno. isprave se dijele na dispozitivne ili konstitutivne i dokazne ili dokumentarne. Inostrane javne isprave imaju istu dokaznu snagu kao i domaće. odnosno boravište lica koje treba saslušati. 35. U privatne isprave spadaju one isprave koje ne zadovoljavaju navedene kriterije. nadležan je prvostepeni sud na čijem području se nalazi stvar koju treba razgledati. Postupak obezbjeđenja. pod uslovom da su propisno ovjerene i pod uslovom reciprociteta.WWW.

Izvođenje i ocjena dokaza Izvođenje dokaza u širem smislu obuhvata: predlaganje dokaznih sredstava.lični troškovi stranaka. ali se može zahtijevati prinudno izvršenje ako stranka odbije platiti taksu. 36. a u krajnjem rezultatu snosi ih ona stranka koja je izgubila parnicu. U njih spadaju izdaci za sudske takse i izdaci izazvani neposredno radnjama u parnici i povodom parnice (npr. Pojam Parnični troškovi su izdaci učinjeni u toku i povodom parničnog postupka. putni troškovi i dnevnice sudskih službenika. troškovi i nagrade punomoćnika. odlučivanje o izvođenju dokaza i sam čin izvođenja dokaza.COM Protiv rješenja kojim se prihvata prijedlog za obezbjeđenje dokaza nije dozvoljena žalba. Predlaganje dokaza je dužnost koju dijele i stranke i sud. Dužnost prezentiranja dokaza je primarno na strankama.COM . Odlučivanje o izvođenju predloženih dokaza je u isključivoj nadležnosti suda. 36. 35. 36. Sud nije vezan za svoje rješenje o izvođenju dokaza . U toku pripremanja glavne rasprave predsjednik vijeća može da izvede dokaz uviđajem izvan suda. da li zahtijeva dokazivanje. te da li je ponuđeno dokazno sredstvo podobno za tu svrhu. Takseni obveznik je lice koje pokreće postupak.BH-PRAVNICI. čiji sastavni dio je i taksena tarifa.7. Funkcija parničnih troškova Sve parnične troškove snose stranke. PARNIČNI TROŠKOVI 36. Ocjena dokaza vrši se isključivo od strane suda. O tome koji će se dokazi izvesti odlučuje vijeće na glavnoj raspravi u formi rješenja. troškovi uviđaja itd). Pritom sud treba da utvrdi: da li je činjenica čije se dokazivanje predlaže pravno relevantna. kad za to postoje važni razlozi. Isto važi i za rješenje kojim se odlučuje da izvođenje dokaza započne prije nego što se rješenje dostavi protivniku. ako se s tim saglase obje stranke. ali sud nije vezan za dokaze koje mu stranke nude.BH-PRAVNICI. Obaveze na ime sudskih taksi regulišu se Zakonom o sudskim taksama. vijeće može odlučiti da se određeni dokazi izvedu na posebnom ročištu pred predsjednikom vijeća ili pred sudijom zamoljenog suda. Obaveze koje nastaju na osnovu plaćanja parničnih troškova ne smiju biti prepreka za traženje i ostvarivanje pravne zaštite. Svaka stranka unaprijed snosi troškove koje je prouzrokovala svojim radnjama. troškovi izvođenja i obezbjeđenja dokaza. Dokazi se po pravilu izvode na glavnoj raspravi.on može odustati od upotrebe određenog dokaza ako rezultati dokazivanja ukazuju da je njegovo izvođenje nepotrebno ili nezakonito. Neplaćanje ili nedovoljno plaćanje takse ne može biti smetnja za pokretanje i tok postupka. Samo izuzetno.WWW. Prethodno snošenje parničnih troškova 70 WWW. Protiv rješenja kojim se izvođenje dokaza određuje ili odbija nije dopuštena posebna žalba.2.3. odnosno lice u čijem interesu se preduzimaju procesne radnje. po načelu slobodne ocjene dokaza i to tako što sud cijeni svaki izvedeni dokaz zasebno i sve dokaze zajedno.1.

odnosno o povlačenju tužbe. Stranka koja odustane od pravnog lijeka je dužna suprotnoj stranci nadoknaditi troškove nastale u postupku povodom pravnog lijeka.BH-PRAVNICI. ako stranke ne polože dužni iznos. 36. Ostali kriteriji naknade parničnih troškova Neovisno od ishoda parnice.4.WWW. Ako stranka djelimično uspije u parnici. njihovi troškovi se podmiruju iz budžetskih sredstava. Naknada se odnosi samo na nužne troškove. Ako je parnica završena sudskim poravnanjem. svaka stranka podmiruje svoje troškove ako drugačije nije dogovoreno. troškove koji su bili neophodni za vođenje parnice.COM Svaka stranka prethodno snosi troškove koje je prouzrokovala svojim radnjama. ili ga sud određuje po službenoj dužnosti. iznos troškova u jednakim dijelovima polažu obje stranke. Zahtjev za naknadu stranke mogu staviti najkasnije do okončanja rasprave. Zahtjev za naknadu troškova može se staviti u roku od 15 dana od dana prijema obavještenja o odustanku.COM . Ako postoji znatna razlika u pogledu njihovog udjela u predmetu spora.6. javni tužilac i ombudsmen imaju pravo na naknadu troškova. Stranka koja je izgubila parnicu u cjelosti snosi svoje vlastite troškove i nadoknađuje troškove suprotne stranke. Ako je po službenoj dužnosti odredio izvođenje dokaza. Odlučivanje o naknadi Sud o naknadi parničnih troškova odlučuje bez raspravljanja i to samo na prijedlog stranaka.BH-PRAVNICI. Svjedok i vještak moraju zahtijevati naknadu odmah nakon saslušanja. stranka je dužna da protivnoj stranci nadoknadi troškove koje je prouzrokovala zloupotrebom procesnih prava. U suprotnom gube pravo na naknadu.5. ali ne i na nagradu. Odluka o troškovima po pravilu je 71 WWW. Konačno snošenje parničnih troškova Osnovni kriterij je kriterij uspjeha u parnici. sud će odustati od izvođenja dokaza ali ga to ne oslobađa obaveze da sporne činjenice utvrđuje drugim dokazima. Tužilac koji je povukao tužbu dužan je protivnoj stranci nadoknaditi parnične troškove. Dužnost suda je da ih na ovo upozori. Ako iznos potreban za podmirenje troškova ne bude položen. osim ako je povlačenje tužbe uslijedilo odmah nakon što je tuženi ispunio svoju obavezu. sud može odrediti da troškove plati samo jedna stranka. svojom krivicom ili slučajem koji se njoj dogodio. 36. U sporovima u kojima je jače izraženo načelo inkvizitornosti. Nagrada advokatu se određuje prema advokatskoj tarifi. U sporovima u kojima učestvuju u ulozi stranke. Što se tiče suparničara. sud će obzirom na visinu tih udjela srazmjerno podijeliti i troškove. Kad se javljaju u ulozi trećeg lica. Ako obje stranke predlažu isti dokaz. po pravilu svaki od njih snosi jednak dio troškova. tj. O kojim troškovima se u konkretnom slučaju radi odlučuje sud uzimajući u obzir sve okolnosti. troškovi izvođenja dokaza isplatiće se iz sredstava suda. Troškovi neuspjelog poravnanja ulaze u parnične troškove. 36. Obaveza na uzajamnu naknadu postoji onda kad je razlika u uspjehu znatna. sud može odrediti da svaka stranka podmiruje svoje troškove ili da jedna stranka nadoknadi drugoj srazmjeran dio troškova.

strani državljanin izgubi parnicu. protivnik snosi sve troškove koji su nastali za oslobođenu stranku. Obezbjeđenje parničnih troškova (cautio iudicatum solvi) Obezbjeđenje parničnih troškova (aktorska kaucija. ali samo ako je naknadno saznao da postoji pretpostavka koja mu daje pravo na obezbjeđenje parničnih troškova. Potpuno oslobođenje obuhvata i troškove punomoćnika. Na nju tada prelazi pravo da od protivnika traži naknadu onoga što je platila. Oslobođenje od plaćanja parničnih troškova može biti potpuno i djelimično. 72 WWW. Pravo na oslobođenje od plaćanja parničnih troškova (tzv. Imovno stanje stranka dokazuje potvrdom nadležnog upravnog organa. viši sud će odlučiti o troškovima cijelog postupka. Ali ako sud naknadno utvrdi da ni protivnik nije u stanju nadoknaditi ove troškove. broj osoba koje stranka izdržava i prihode koje imaju stranka i članovi njene porodice.7. uviđaja i sudskih oglasa. Sud može ukinuti rješenje o oslobođenju od plaćanja ako u toku postupka utvrdi da se imovinsko stanje stranke popravilo. Ako preinači odluku protiv koje je podnesen pravni lijek. ako sud na zahtjev stranke odluči da je zastupa punomoćnik.8. cautio iudicatum solvi) ima za svrhu da se tuženom omogući naplata parničnih troškova ukoliko tužilac . Posebnim rješenjem se odlučuje o naknadi troškova samo ako pravo na naknadu ne zavisi od odluke o glavnoj stvari. Tuženi može i nakon toga tražiti polaganje kaucije.siromaško pravo) pripada stranci koja obzirom na svoje imovno stanje ne bi mogla podmiriti troškove postupka bez štete za nužno izdržavanje sebe i svoje porodice. 36. a posebno vrijednost predmeta spora. Oslobođenje od parničnih troškova Pojam i funkcija. Pri donošenju odluke sud uzima u obzir sve okolnosti. 36. Tom prilikom sud odlučuje da li će stranka u potpunosti ili djelimično nadoknaditi troškove kojih je bila oslobođena. Ove troškove stranka može naknadno ostvarivati kao dio parničnih troškova.COM . odluka o naknadi troškova zavisi od stava višeg suda prema žalbi. ili je ukine i odbaci tužbu. Odluku o oslobađanju donosi sud na prijedlog stranke. U postupku povodom pravnih lijekova. Djelimično podrazumijeva samo oslobađanje od taksa. Troškove postupka za obezbjeđenje dokaza podmiruje stranka koja predlaže obezbjeđenje dokaza. Dejstvo "siromaškog prava". ili da nije ni bilo osnova za oslobađanje od plaćanja.WWW. Potpuno obuhvata takse i polaganje predujma za troškove svjedoka. ostaviće da se o troškovima postupka povodom pravnog lijeka odluči u konačnoj odluci. Ako ukine odluku i predmet vrati na ponovno suđenje. 36. viši sud neposredno odlučuje i o troškovima tog pravnog lijeka. Ako odbaci ili odbije pravni lijek.BH-PRAVNICI. Odluka o troškovima u presudi može se pobijati samo žalbom protiv rješenja. on može odrediti da ove troškove u cjelini ili djelimično snosi stranka koja je bila oslobođena i to iz onog što joj je dosuđeno. a sud može i po službenoj dužnosti pribaviti podatke o imovnom stanju stranke koja traži oslobađanje. Ako u državi iz koje je tužilac državljani FBiH nisu obavezni dati obezbjeđenje (reciprocitet).9.COM sastavni dio presude o meritumu. vještaka.BH-PRAVNICI. prema uspjehu u parnici. Ako se parnica okonča pobjedom stranke koja je oslobođena od plaćanja. ukoliko se istovremeno ne napada i odluka o tužbenom zahtjevu. Tuženi može ostvariti pravo na obezbjeđenje parničnih troškova ako je zahtjev podnio prije nego što se upustio u raspravljanje o glavnoj stvari. Tuženom ne pripada pravo na obezbjeđenje parničnih troškova u slijedećim situacijama: 1.

a prethodno istaknuti zahtjev ne označi kao eventualni. Ako tužilac u sporu male vrijednosti ne dođe na prvo ročište. a u sporovima za razvod braka sve do trenutka donošenja pravosnažne odluke. ali se time ne odriče traženja pravne zaštite u konkretnom predmetu. za povlačenje tužbe potreban je i njegov pristanak. mada je uredno pozvan. Vansudsko je regulisano normama obligacionog 73 WWW. U brakorazvodnoj parnici.ponovo ispune uslovi za mirovanje postupka. O zahtjevu za polaganje kaucije sud odlučuje u formi rješenja. protivtužbi ili izdavanju platnog naloga.COM . 8. Ako tužilac ne položi naznačeni iznos u datom roku. U bračnim sporovima pristanak tuženog potreban je od zaključenja glavne rasprave. 5. Dejstvo aktorske kaucije. odrediće i iznos obezbjeđenja i rok u kome tužilac treba da položi taj iznos. Ako tužilac ne ispravi ili ne dopuni tužbu koja mu je vraćena na ispravku ili dopunu. 5. Povlačenje tužbe Pojam.BH-PRAVNICI. 7. kojom tužilac manifestira svoju volju da odustaje od traženja pravne zaštite u pokrenutoj parnici. Ako se vodi spor o postojanju ili nepostojanju braka. Povlačenje tužbe je procesnopravna izjava upravljena sudu. tj. Uslovi. Izjavu o povlačenju tužilac može dati putem podneska ili usmeno na ročištu. 4. smatra se da je pristao na povlačenje. Ako se radi o mjeničnoj ili čekovnoj tužbi. smatra se da je povukao prvobitnu tužbu. ako tužilac ne dođe na ročište zakazano za pokušaj mirenja bračnih drugova. poništaju braka ili razvodu ili spor o utvrđivanju ili osporavanju očinstva ili materinstva. odnosno odustao od pravnog lijeka (ako je zahtjev za obezbjeđenjem stavljen tek u postupku povodom pravnog lijeka). Ako se tužbeni zahtjev odnosi na potraživanja tužioca iz radnog odnosa u FBiH. Izjava o povlačenju je neopoziva. Ako tužilac uživa azil u FBiH. Najvažnija posljedica povlačenja tužbe je gašenje parnice. Tuženi svoj pristanak može dati izričito.2. Dejstva. smatraće se da je povukao tužbu. 3. 6. 37. Ako se u istom postupku ponovi mirovanje. Sudsko poravnanje (nagodba) Oblici poravnanja su: vansudsko i sudsko poravnanje.1. Nakon što se tuženi upustio u raspravu o glavnoj stvari. 37.WWW.ako se tuženi ne izjasni u roku od 15 dana od dana prijema obavještenja o povlačenju tužbe. Ako prihvati zahtjev tuženog. 3. Ako nakon mirovanja postupka ni jedna stranka ne podnese prijedlog za nastavak. ali i prećutno .COM 2. 2. Punomoćnik koji nije advokat mora imati izričito ovlaštenje za povlačenje tužbe. Zakonska fikcija o povlačenju tužbe postoji u slijedećim slučajevima: 1. Tužilac ima mogućnost da povodom istog zahtjeva ponovo podigne tužbu. smatra se da je povukao tužbu. DISPOZITIVNE RADNJE KOJIMA SE OKONČAVA POSTUPAK 37.BH-PRAVNICI. Ako u sporu male vrijednosti ili u postupku u privrednim sporovima obje stranke izostanu sa 2 ročišta uzastopno. 4. Ako tužilac preinači tužbu promjenom tužbenog osnova ili promjenom istovjetnosti tužbenog zahtjeva. Ako tužilac ne dokaže da je položio aktorsku kauciju u određenom roku. Tužilac može povući tužbu sve do zaključenja glavne rasprave.

38. . Procesno-pravna dejstva sudskog poravnanja se izjednačavaju sa pravosnažnom sudskom presudom: nova parnica između istih stranaka nije dopuštena. Dejstvo sudskog poravnanja je dvojako: materijalno-pravno i procesno-pravno. Zapisnik u koji je uneseno poravnanje ima svojstvo izvršne isprave. Dopuštenost. Na procesne pretpostavke sudskog poravnanja sud pazi po službenoj dužnosti i donosi rješenje kojim ne dopušta poravnanje ako smatra da nisu ispunjeni uslovi za njegovu dopuštenost.BH-PRAVNICI. Sudsko poravnanje se može sklopiti samo u sporovima u kojima stranke mogu disponirati predmetom spora. nema karakter poravnanja jer se ustupak tužioca ne tiče predmeta spora. stranke sklapanjem poravnanja daju novi pravni osnov (novatio) materijalno-pravnim odnosima povodom kojih sklapaju poravnanje.na strani stranaka . nedostaci u zastupanju. materijalno-pravna dejstva sudskog poravnanja kao ugovora građanskog prava. bez obzira na stadij u kome se postupak nalazi. Zato poravnanje ima konstitutivan karakter. U takvom slučaju zastaje s postupkom dok rješenje ne postane pravosnažno. Dvojna priroda sudskog poravnanja daje mogućnost da se ono može pobijati i kao sudska odluka i kao građanskopravni ugovor. prigovor prebijanja (kompenzacije) i protivtužba. sporazum kojim se tužilac obavezuje da povuče tužbu.COM prava. logično bi bilo da se pobija prijedlogom za ponavljanje postupka. Stranke u toku cijelog postupka mogu zaključiti poravnanje i to pred prvostepenim sudom.WWW. Predmet sudskog poravnanja mora biti tužbeni zahtjev kao predmet spora.procesne smetnje res iudicata i lis pedens. Do poravnanja može doći u pogledu tužbenog zahtjeva u cjelini. Ako procesnim prigovorima nije uspio izdejstvovati odbacivanje tužbe. Do poravnanja obično dolazi tako što tužilac odustaje od dijela tužbenog zahtjeva. a tuženi pristaje da udovolji njegovom zahtjevu. U tom cilju se tuženi služi materijalno-pravnim prigovorima. Cilj ovih prigovora je da sud donese odluku kojom tužbu odbacuje kao nedopuštenu. Pobijanje sudske nagodbe.COM . Kad su u pitanju materijalno-pravna dejstva. ili pristaje na isplatu u ratama. Međutim. Materijalno-pravni 74 WWW. Prigovor (exceptio) Procesno-pravnim prigovorima tuženi ukazuje sudu na procesne nedostatke o kojima sud vodi računa po službenoj dužnosti. ili samo u jednom dijelu (u kvalitativnom smislu). 38.na strani predmeta spora . Pošto se sudsko poravnanje po dejstvu izjednačava sa pravosnažnom presudom. daju mogućnost da se ono pobija tužbom zbog nedostataka pretpostavki za njegovu valjanost.na strani suda . Ako do sklapanja poravnanja dođe tek kad je presuda u žalbenom stadiju. Međutim. To su: prigovori. Kao saglasna izjava volja stranaka.BH-PRAVNICI. .1. Procesni nedostaci mogu biti: . ODBRAMBENE RADNJE TUŽENOG Tuženi na raspolaganju ima različita procesno-pravna sredstva za odbranu. Ovaj način pobijanja prihvaćen je u našoj sudskoj praksi.stranačka i parnična sposobnost stranaka. to će za posljedicu imati gašenje pobijane presude. stvarna i mjesna). a sudsko normama procesnog prava. poravnanje stiče svojstva sudskog poravnanja tek kad se unese u zapisnik i kad stranke potpišu taj zapisnik.nenadležnost (apsolutna. Sadržaj sudske nagodbe. tuženom preostaje samo da osporavanjem tužbenog zahtjeva kao neosnovanog pokuša izdejstvovati njegovo odbijanje. Materijalno-pravni prigovori.

da su utuživa. Prigovori kojima tuženi iznosi činjenice koje izazivaju prestanak tužiočevog prava (npr. Upuštanje tuženog u raspravljanje. Spor o istinitosti činjenica se razrješava u postupku dokazivanja. Prigovori kojima tuženi iznosi činjenice koje uskraćuju ostvarenje postojećeg prava tužioca.COM .tuženi tvrdi da je ugovor ništavan zbog određenih nedostataka). Dužnik može prebiti svoje potraživanje prema povjeriocu sa onim što povjerilac potražuje od njega. Ako je dužnik tužen i nakon što je povjeriocu uputio izjavu o kompenzaciji. Dakle. pravna priroda izjave o kompenzaciji ne zavisi od toga da li je data u toku ili izvan parnice.potraživanje tužioca još nije dospjelo).BH-PRAVNICI. a kod drugih se ispunjenje činidbe uskraćuje privremeno. tužilac ne može povući ili preinačiti tužbu u subjektivnom smislu bez pristanka tuženog itd.tuženi tvrdi da je ispunio obavezu. da su uzajamna 2. izjava o kompenzaciji ima dvojnu prirodu: 75 WWW. onda će se tuženi poslužiti prigovorom kompenzacije. U zavisnosti od sadržaja.prigovor zastare) i dilatorni (npr. Pravna priroda izjave o kompenzaciji. Ovi prigovori dijele se na 2 vrste: peremptorni (npr. tuženi ne može da se poziva na nadležnost arbitraže niti može tražiti aktorsku kauciju. a spor o pravnom pitanju razrješava sud po principu iura novit curia. 38. on će se u parnici braniti materijalno-pravnim prigovorom (prestanak obaveze kompenzacijom). materijalno-pravni prigovori dijele se na 3 vrste: 3. Ako do kompenzacije nije došlo prije parnice. Jedina razlika je u tome što se u parnici ta izjava daje u formi procesne radnje. 4. Prema nešto manje radikalnom civilističkom shvatanju. Prigovor kompenzacije (exceptio compensationis) Compensatio civilis. Kod prvih se trajno uskraćuje izvršenje neke obaveze na činidbu. da oba glase na novac ili druge zamjenjive stvari istog roda i kvaliteta. da je izvršen oprost duga i sl).BH-PRAVNICI.COM prigovori su tvrdnje činjeničnog karaktera kojima tuženi nastoji dokazati da je materijalno-pravni tužbeni zahtjev tužioca neosnovan. a u drugom o sporu pravnog karaktera. Za momenat upuštanja tuženog u raspravljanje norme procesnog prava vežu niz značajnih pravnih posljedica: od tog momenta sud ne može da se oglasi mjesno nenadležnim. Prema čisto civilističkom shvatanju. Prigovori kojima tuženi iznosi činjenice koje sprečavaju nastanak tužiteljevog prava (npr. pod 4 uslova: 1. U teoriji je sporno pitanje da li izjava o kompenzaciji data izvan parnice proizvodi procesno-pravne posljedice. Kompenzacija je jedan od oblika gašenja obaveze. 4. U prvom slučaju se radi o sporu činjeničnog karaktera. 5. a tvrdnjama pravnog karaktera tvrdi da po normama materijalnog prava tužbeni zahtjev nije osnovan. To su materijalno-pravni prigovori tuženog. Kompenzacija nastaje tek izjavom jedne stranke drugoj da vrši kompenzaciju. da su oba dospjela 3. Karakter materijalno-pravnih prigovora imaju i tvrdnje činjeničnog ili pravnog karaktera kojima tuženi osporava osnovanost tužbenog zahtjeva. da se ne radi o naturalnim obligacijama. Tuženi se upustio u raspravljanje o meritumu spora prvom radnjom kojom osporava osnovanost glavnog tužbenog zahtjeva. konstitutivni čin je izjava o kompenzaciji. tuženi se nije upustio u raspravljaje sve dok u parnici koristi procesne prigovore.2. Dakle.WWW. tj. Činjeničnim tvrdnjama tuženi osporava istinitost činjenica na kojima zasniva osnovanost svog tužbenog zahtjeva.

Kao ofanzivna radnja. 7. Za protivtužbu je po pravilu nadležan sud pred kojim teče parnica (atrakciona nadležnost). Protivtužba može biti odbrambena radnja čisto defanzivnog karaktera. Ako tuženi ima pravni interes da se o prejudicijelnom spornom pravnom odnosu donese odluka sa dejstvom pravosnažnosti. Dispozitiv presude kojom sud vrši kompenzaciju ima 3 stava: u prvom se utvrđuje da je potraživanje tužioca osnovano. tuženi se može poslužiti prigovorom kompenzacije ili kompenzacionom protivtužbom. Izuzetak postoji u slučaju kad je za zahtjev iz protivtužbe stvarno nadležan viši sud. U prvom slučaju. Prejudicijelnom protivtužbom tuženi ističe zahtjev da se utvrdi (ne)postojanje pravnog odnosa od kojeg zavisi odluka o tužbenom zahtjevu. Zahtjev iz tužbe i protivtužbe mora biti raspravljan u istoj vrsti postupka. Prema procesno-pravnom shvatanju. prodavac ustaje tužbom i traži isplatu kupoprodajne cijene za isporučenu robu. Ako nije. tužbeni zahtjev iz protivtužbe je usmjeren na odbijanje zahtjeva iz tužbe (prejudicijelna i kompenzaciona protivtužba). protivtužba omogućava da u istoj parnici tuženi ostvari neko svoje pravo protiv tužioca (koneksna protivtužba). Dakle. Npr.BH-PRAVNICI.COM materijalno-pravne izjave i procesne radnje. Vrste protivtužbe su: 5. a može biti i ofanzivna radnja. Kompenzacionom protivtužbom tuženi protiv tužioca ističe tužbeni zahtjev upravljen na potraživanje podobno za kompenzaciju sa zahtjevom tužioca. onda će se poslužiti protivtužbom. Protivtužba ima prednost u situacijama kad je protivpotraživanje veće od potraživanja. Prejudicijelna protivtužba najčešće ima karakter deklaratorne tužbe negativnog utvrđenja.3. 6. a tuženi protivtužbom traži da se utvrdi da kupoprodajni ugovor ne postoji.COM . i to tako što utiču na tok postupka i donošenje presude. Izjava o kompenzaciji data u parnici proizvodi materijalno-pravne posljedice samo ako su istovremeno ispunjene i pretpostavke za ulaganje prigovora kompenzacije kao procesne radnje. i njome protiv tužioca ističe samostalan tužbeni zahtjev. Ako se postupak ne završi donošenjem presude.BH-PRAVNICI. To je procesna radnja čija se dejstva iscrpljuju jedino u parnici.WWW. Compensatio per iudicem. Koneksitet postoji kad se oba zahtjeva zasnivaju na istom činjeničnom stanju. u drugom se utvrđuje da je osnovano protivpotraživanje tuženog. Taj prigovor ne proizvodi neposredno pravno dejstvo. već do kompenzacije dolazi tek odlukom suda (compensatio per iudicem). 76 WWW. tužbeni zahtjev. Prigovor kompenzacije tuženi može istaći do zaključivanja glavne rasprave. tuženom se nalaže da ispuni potraživanje tužioca u dijelu koji nije kompenziran. Protivtužba je dopuštena od trenutka zasnivanja litispedencije povodom tužbe do okončanja glavne rasprave. 38. već odbacivanjem ili povlačenjem tužbe. Mora ispunjavati sve procesne pretpostavke kao i tužba. tj. Kupac ustaje protivtužbom i traži naknadu štete zato što isporučena roba ne odgovara ugovorenom kvalitetu. Npr. Koneksna protivtužba se određuje obzirom na vezu (koneksitet) koja postoji između zahtjeva iz tužbe i protivtužbe. a trećim stavom se vrši kompenzacija tako što sud odbija tužioca sa tužbenim zahtjevom ako je protivpotraživanje iste visine kao i potraživanje.tužilac kondemnatornom tužbom traži ispunjenje ugovora. tada i pored izjave o kompenzaciji neće doći do kompenzacije. U ovakvim situacijama tuženi može upotrijebiti protivtužbu ili obični prigovor. Protivtužba Protivtužba je tužba koju podiže tuženi u parnici koja teče povodom tužbe. Pretpostavke dopuštenosti. prigovor kompenzacije ne proizvodi materijalno-pravna dejstva.

Gnoseološka doktrina razgraničenje činjeničnog i pravnog pitanja posmatra sa aspekta načina utvrđivanja donje i gornje premise sudskog silogizma. U formi rješenja sud odlučuje o tzv. tj.što se ne zna) jeste činjenica. putem svrhe sa kojom se angažuje djelatnost suda. dok se ostala unose u sudski zapisnik. 39. Osim toga. svaka operacija zaključivanja i ocjene koja se odvija u okviru ocjene 77 WWW. odnosno putem utvrđivanja razlike u načinu saznavanja činjenica i prava. a gornju (praemisa maior) čine odgovarajuće norme materijalnog prava.COM Postupak po protivtužbi. koji sud preduzima radi utvrđivanja ovog razgraničenja. Povodom protivtužbe se zasniva samostalna parnica. sudske odluke se dijele na presude i rješenja. Sud raspravljanje o zahtjevu iz tužbe i protivtužbe može razdvojiti. usvaja ili odbija tužbeni zahtjev. kao i kakav je njihov međusobni odnos. Presudom sud odlučuje o predmetu spora.COM . Kad su u pitanju činjenice. tj. pitanjima koja se ne tiču neposredno predmeta spora. U pogledu dileme da li je jedan pojam činjenični ili pravni nudi se slijedeći parametar: ono što tek treba da se utvrdi (tj. Čijenično stanje sud po pravilu utvrđuje izvođenjem dokaza.procesnim pitanjima. Kad je utvrdio obje premise. predstavnici ove doktrine nisu saglasni o tome koji elementi čine gornju i donju premisu sudskog silogizma. Sudski silogizam. tj. sud supsumira. Presude Značenje. Prema ovoj doktrini. ali se javljaju u vezi sa raspravljanjem i odlučivanjem. sfera činjeničnog utvrđenja se kreće u okvirima utvrđenja faktičkih činjenica koja su pravno relevantne. Taj zaključak se izvodi silogističkom operacijom: donju premisu (praemisa minor) čine pravno-relevantne činjenice.2. tj. Peripatetička doktrina se smatra naprihvatljivijom. Izuzetno. sud o predmetu spora odlučuje u obliku rješenja u postupku izdavanja platnog naloga i u postupku zbog ometanja posjeda. Obzirom na procesnu formu. ali iz razloga ekonomičnosti najčešće zajedno raspravlja o oba zahtjeva. 39. a kojima sud zauzima svoj stav prema određenim pitanjima koja se javljaju u procesu raspravljanja i odlučivanja o predmetu spora. SUDSKE ODLUKE Sudske odluke su radnje preduzete u zakonom propisanoj formi. Okončanje parnice povodom tužbe nema uticaja na tok parnice povodom protivtužbe. taj cilj je utvrđivanje istinitosti tvrdnje koja se iznosi pred sud. a ono što se zna ili mora znati (iura novit curia) je pravno pitanje. 39. Njome se ostvaruje sadržaj sudske funkcije kao konkretizacije općih pravnih normi na pojedinačne životne situacije.3. a samo pojedina rješenja se uobličavaju kao posebni dokumenti. podvodi utvrđeno činjenično stanje pod odgovarajuće norme materijalnog prava i izvodi zaključak o osnovanostu tužbenog zahtjeva. a sadržaj pravnih normi tumačenjem.WWW.BH-PRAVNICI. a kod pravnog pitanja svrha je dejstvo faktičkog događaja u kontekstu pravnih pravila. Teleološka doktrina razgraničenje činjeničnog i pravnog pitanja tumači putem cilja (pravnodogmatskog i pravnopolitičkog). Međutim. a na osnovu zaključka o njegovoj osnovanosti. Sud presudom odlučuje po principu "ili-ili".BH-PRAVNICI. Doktrinarno razgraničenje činjeničnog i pravnog pitanja Pojmovna (logička) doktrina u razgraničenju pravnog pitanja polazi od strukture sudskog silogizma. i to onako kako su se u stvarnosti i dogodile. tj. Presuda je završni akt kojim se okončava raspravljanje i odlučivanje o predmetu spora u prvostepenom postupku. Presude se uvijek izrađuju kao poseban dokument. o tužbenom zahtjevu.

Forma i sadržaj presude Presuda se uvijek izrađuje u pismenoj formi. Objavljivanje presude sastoji se u javnom čitanju izreke. Svaki zaključak o istinitosti činjeničnih tvrdnji ima karakter činjeničnog zaključka. Po pravilu.7. kao poseban dokument. tako što se iznese zahtjev tužioca i činjenice na kojima je zasnovan. uz primjenu metoda slobodne ocjene dokaza. Uvod presude sadrži da se presuda izriče u ime FBiH. Donošenje presude je poseban stadij postupka koji otpočinje vijećanjem i glasanjem.BH-PRAVNICI. Pravno relevantne činjenice utvrđuju se dokazivanjem. Vijećanjem i glasanjem rukovodi predsjednik vijeća. Prisustvo stranaka pri objavljivanju nije nužno. Vijećanje i glasanje obavlja se uz isključenje javnosti . ona se ne objavljuje već se strankama saopštava dostavljanjem. U obrazlaganju činjeničnog zaključka sud je naročito dužan da iznese koje dokaze je izveo kao i rezultate izvedenih dokaza. a ne na činjenice koje su predmet dokazivanja. te koje su činjenice među strankama sporne. ima karakter činjeničnog zaključivanja i ocjene. sud ne može svoju presudu ukinuti niti izmijeniti. a završava se objavljivanjem presude. strankama. 39. a zatim kako je izveo pravni zaključak. pravno kvalificirao predmet spora.COM . Presuda sadrži uvod. U drugom dijelu sud obrazlaže svoj stav u pogledu činjenica koje je utvrdio i pravnih pravila koja je primijenio. Njen sadržaj je određen zakonom i eventualni nedostaci su razlog za ulaganje pravnog lijeka. 39. dispozitiv i obrazloženje. koji glasa posljednji. a u složenijim slučajevima moguće je donošenje presude odgoditi za 8 dana. odbrana tuženog (posebno prigovori). danu zaključivanja glavne rasprave i datum donošenja presude.WWW. Obrazloženje u prvom dijelu sadrži opis predmeta spora. čiji sadržaj se fiksira u zapisniku. Donošenje presude Vijećanje i glasanje. a koje nisu. 39. O vijećanju i glasanju sastavlja se poseban zapisnik i zatvara u omot koji može otvoriti samo instancioni sud kad odlučuje o pravnom lijeku. Slobodna ocjena se odnosi na dokaze.5. sud pristupa donošenju presude odmah nakon vijećanja i glasanja. osnovne podatke o sudu. Za odluku vijeća potrebna je većina glasova.prisustvuju samo članovi vijeća i zapisničar.COM rezultata dokazivanja istinitosti činjeničnih tvrdnji. tj. odnosno otposlanja. Presuda kao pravni akt postaje egzistentna objavljivanjem. predmetu spora. kao i odluka o prejudicijelnom (incidentnom) zahtjevu za utvrđenje. Vezanost suda donesenom presudom Ogleda se u tome što nakon objavljivanja. Ako je donošenje presude odloženo. To je moguće jedino u postupku povodom pravnog lijeka.BH-PRAVNICI. Činjenice objektivno postoje ili ne postoje. U takvom slučaju kao trenutak objavljivanja uzima se trenutak slanja presude strankama (a ne trenutak prijema). Izreka (dispozitiv ili tenor) presude sadrži odluku suda o tužbenom zahtjevu i odluku o parničnim troškovima. Ispravljanje presude Pod ispravljanjem presude podrazumijeva se otklanjanje grešaka u imenima i brojevima i drugih očiglednih grešaka u pisanju i računanju. kao i nedostataka u obliku nesaglasnosti prepisa i izvornika 78 WWW. 39.4. zatim odluka o postojanju ili nepostojanju tuženikovog potraživanja istaknutog u prigovoru kompenzacije. Prvo obrazlaže kako je izveo činjenični zaključak o tačnosti pravno-relevantnih činjenica.6.

39. 39. presude mogu biti kondemnatorne. presude se dijele na konačne i međupresude.djelimična presuda će biti donesena ako je donesen bilo zahtjev iz tužbe ili zahtjev iz protivtužbe. 39. Djelimična presuda je konačna u dijelu tužbenog zahtjeva o kojem se njome odlučuje. nego se ta promjena i ostvaruje . Ispravke vrši predsjednik vijeća u obliku posebnog rješenja. deklaratorne i konstitutivne. 79 WWW. Zbog toga deklaratorne presude nisu podobne za izvršenje.8. Deklaratorne presude donose se povodom deklaratornih tužbi.npr.COM presude. Presude bez dejstva su pravno egzistentne. Kondemnatorne (dosuđujuće) presude donose se povodom kondemnatornih tužbi.Ako su od više tužbenih zahtjeva samo neki sazreli za konačnu odluku. Takva je i presuda donesena nakon povlačenja tužbe ili presuda kojom se izriče pravna posljedica koja se ne može iizraći po normama materijalnog prava.ako ju je donio neki drugi organ a ne sud. Presuda kojom se odbija tužbeni zahtjev iz kondemnatorne tužbe je uvijek utvrđujuća. ukoliko sud udovoljava tužbenom zahtjevu. djelimične i dopunske. Prvostepeni postupak se obično okončava donošenjem potpune presude. Njima se utvrđuje postojanje ili nepostojanje određenog pravnog odnosa. Konačne presude dijele se na potpune. U dijelu u kome se odlučuje o troškovima postupka. kako glavnim tako i sporednim.Ako je samo dio tužbenog zahtjeva sazrio za konačnu odluku. . Pravonažnošću deklaratorne presude postignut je krajnji cilj tražene pravne zaštite. Konačna presuda može biti potpuna i djelimična.9. pa je njeno pobijanje nepotrebno. Prema predmetu odlučivanja. Osamostaljivanje presude Kad je presuda donesena.ona nastupa u trenutku pravosnažnosti presude. Nepostojeća presuda ne može proizvoditi nikakva dejstva. u kojima je tužbeni zahtjev upravljen na određenu promjenu u pravnim odnosima. ali zbog teških povreda ne proizvode nikakvo dejstvo. Kondemnatorne presude su podobne za izvršenje (prinudnim putem). . Ovim presudama se ne samo utvrđuje pravo na promjenu u pravnom odnosu. ispravljen prepis sa naznačenjem da se njime zamjenjuje raniji prepis. Nepostojeća i presuda bez dejstva Nepostojećim presudama smatraju se one koje nemaju sva obilježja presude .Ako je podnesena protivtužba .WWW. eventualna ništavost radnji preduzetih u postupku prije njenog donošenja nije smetnja za njenu punovažnost. strankama se dostavlja nov. Primjer presude bez dejstva je presuda donesena prema licu koje ne potpada pod jurisdikciju domaćih sudova ili prema licu koje nije postojalo ili više ne postoji. Vrste presude Prema vrsti pravne zaštite koja se presudom ostvaruje.COM . Ako između izvornika i prepisa postoji nesaglasnost u pogledu neke odluke sadržane u izreci. ili ako nije objavljena odnosno otposlata.BH-PRAVNICI. jer se njome samo konstatuje da je zahtjev neosnovan. presuda je uvijek kondemnatorna. Donosi se u slijedećim slučajevima: .BH-PRAVNICI. Ovakvo osamostaljivanje presude kao završnog akta u odnosu na procesne radnje koje su joj prethodile je u službi načela pravne sigurnosti.10. Konstitutivne presude se donose povodom konstitutivnih tužbi. Potpuna je ona kojom se u cjelini odlučuje o svim zahtjevima.

Dopunsku presudu sud donosi kad je propustio da donese potpunu presudu. Međupresuda je presuda kojom se odlučuje o osnovu tužbenog zahtjeva. Priznanje tužbenog zahtjeva treba razlikovati od priznanja činjenica. te u bračnim sporovima ako postoji sporazumni razvod braka. Ako u takvom sporu tuženi do zaključenja glavne rasprave prizna tužbeni zahtjev. Dakle. ovu presudu sud donosi samo po prijedlogu stranaka. gdje su najčešće istovremeno sporni i osnov i visina štete. bez raspravljanja o visini zahtjeva. Ako nađe da osnov tužbenog zahtjeva neosnovan. presude po priznanju i presude na osnovu odricanja. odnosno fiktivno. Osim toga. Presuda na osnovu odricanja – abdicatio donosi se ako se tužilac odrekne tužbenog zahtjeva do 80 WWW. međupresuda je u službi načela ekonomičnosti postupka. Presuda na osnovu priznanja donosi se samo u sporovima u kojima stranke mogu disponirati tužbenim zahtjevom. koji stranke moraju podnijeti u prekluzivnom roku od 15 dana od dana prijema nepotpune presude. Prema postupku koji je prethodio donošenju presude. o njemu će odlučiti međupresudom i zatim nastaviti da raspravlja o visini tužbenog zahtjeva o kome donosi konačnu presudu.WWW. za razliku od priznanja tužbenog zahtjeva. Presude bez održavanja glavne rasprave su izuzetak i moguće su samo u privrednim sporovima. Priznanje tužbenog zahtjeva od strane tuženog ne mora istovremeno značiti i priznanje činjenica. bez dokazivanja.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. niti u slučajevima kad su raspolaganja stranaka protivna pravilima morala društva. Presuda na osnovu priznanja ne može se donijeti u sporovima nastalim iz odnosa koji su regulisani imperativnim normama. Opoziv priznanja tužbenog zahtjeva može se učiniti do momenta donošenja presude. Kontradiktorne presude donose se kao završni akti u prvostepenom postupku u kome su aktivno učestvovale obje stranke. U praksi je najpogodnija u sporovima za naknadu štete. tužilac nema pravni interes za dalje vođenje parnice. sporovima kod kojih je sporan i osnov i visina tužbenog zahtjeva. donijet će konačnu presudu kojom odbija tužioca sa tužbenim zahtjevom. Izjava o priznanju tužbenog zahtjeva (kao i izjava o priznanju činjenica) može se opozvati na ročištu ili u podnesku. Npr. u cilju evazije poreske obaveze. Fiktivna parnica (simulatio). Njome se omogućava pojednostavljenje postupka raspravljanja u složenim sporovima. Priznanje činjenica ima za posljedicu da se priznate činjenice uzimaju u obzir kao činjenični osnov presude. i učinjeno radi ostvarenja nedozvoljenog cilja. jer se presuđeni dio spora odvaja od dijela u kome još nije odlučeno.COM .COM Donošenje djelimične presude izaziva razdvajanje postupka. presude mogu biti kontradiktorne. tj. Tužbeni zahtjev mora biti priznat izričito i izjava o priznanju mora biti unesena u zapisnik. Mada je donošenje dopunske presude posljedica propusta suda. priznanje činjenica ne mora se dati izričito. i to pod uslovom da među strankama nije sporno činjenično stanje. stranke in fraudem legis fingiraju spor: kupac tuži prodavca tvrdeći da je predmet kupoprodaje njegovo vlasništvo i kao dokaz nudi fiktivno sačinjenu dokumentaciju koja potrđuje tužbene navode. sud će bez daljeg raspravljanja donijeti presudu kojom prihvata tužbeni zahtjev. Ako je tužbeni zahtjev priznat u cjelini. ne plaćajući porez. Priznanje tužbenog zahtjeva ne smije biti simulirano. Tuženi prodavac priznaje takav tužbeni zahtjev i po presudi donesene na osnovu priznanja kupac traži upis prava vlasništva u javne registre. U takvim sporovima sud može prvo odlučivati o osnovu tužbenog zahtjeva. Ako nađe da je osnov tužbenog zahtjeva osnovan.

Povlačenjem tužbe tužilac samo odustaje od zatražene pravne zaštite u konkretnom sporu. ako tuženi dođe na ova ročišta. d) da osnovanost tužbenog zahtjeva proizilazi iz činjenica navedenih u tužbi.BH-PRAVNICI. a nesumnjivo je da mu je poziv upućen. Ako je potrebno da sud prethodno pribavi obavještenja o tome da li se u konkretnom slučaju radi o zahtjevu sa kojim stranke mogu raspolagati. a ne i na tužioca kao što je to slučaj u nekim uporednim zakonodavstvima. Uslovna presuda zbog izostanka može se donijeti u 2 slučaja: 2. b) Da tužilac predloži donošenje presude zbog izostanka. Odricanje od tužbenog zahtjeva treba strogo razlikovati od povlačenja tužbe. 39. Većina procesualista polazi od principa afirmativne litiskontestacije.tj. Pravna priroda kontumacije je sporna u pravnoj teoriji. ali se ne odriče sudske zaštite ubuduće. odricanje od tužbenog zahtjeva tiče se predmeta spora i sud na osnovu toga donosi meritornu presudu kojom odbija tužbu (dejstvo res iudicata). c) da tuženi nije podneskom osporio tužbeni zahtjev. a ne ospori tužbeni zahtjev. od fikcije da tuženi svojom pasivnošću priznaje istinitost činjeničnih navoda tužbe sa kojom je upoznat.COM zaključenja glavne rasprave. 5.COM . ova presuda se ne bi mogla izreći u slučajevima kad se ne bi mogla donijeti presuda na osnovu priznanja. Protiv odluke suda kojom se odbija prijedlog tužioca za donošenje kontumacione presude dopuštena je posebna žalba. Presuda zbog izostanka – contumatio donosi se u 3 situacije: 3. ako se tuženi udalji sa ovih ročišta. a pod uslovom da se radi o zahtjevu kojim stranke mogu raspolagati. kad tuženi ne dođe prvo ročište (pripremno ili prvo ročište za glavnu raspravu).BH-PRAVNICI. S druge strane. Taj rok ne može biti duži od 30 dana za dostavu u zemlji. Bez obzira na navedene uslove.11. 4. sud neće donijeti kontumacionu odluku ako utvrdi da se radi o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati. Kontumacija se odnosi samo na tuženog. 3. ali neće da se upusti u raspravljanje. e) da činjenice na kojima se zasniva tužbeni zahtjev nisu u suprotnosti sa dokazima koje je podnio sam tužilac ili sa općepoznatim činjenicama. f) da ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizilazi da je tuženi bio opravdano spriječen da dođe na ročište. Ako nema dokaza da je tuženi uredno pozvan.WWW. Predsjednik vijeća će tada odrediti rok da se izvidi da li je tuženi uredno pozvan. Posebni uslovi za kontumaciju su: a) Da je tužilac bio uredno pozvan. Rješenja 81 WWW. U oba slučaja sud može donijeti kontumacionu odluku bez izjašnjavanja stranaka. Sud neće uvažiti disponiranja stranaka koja su protivna prinudnim propisima i pravilima morala društva. odnosno 6 mjeseci za dostavu u inostranstvu. a sud ih bez dokazivanja uzima u činjenični osnov svoje odluke i usvaja tužbeni zahtjev. Shodno tome.

donose se u formi posebnog dokumenta i protiv njih je po pravilu moguće ulagati posebnu žalbu. Rješenja donesena na ročištu objavljuje predsjednik vijeća. određuje se i rok za njeno izvršenje (paricioni rok). Obzirom na vrstu posljedica koje proizvodi pravosnažna presuda. određuje ustanova pravosnažnosti. 2. Materijalna pravosnažnost se tiče sadržaja presude i ispoljava se u njenom dejstvu. jer njen cilj nije stvaranje novih pravnih odnosa. Rješenja o procesnim pitanjima mogu se podijeliti u 2 grupe: 5. Pravosnažnost presude Određenje pojma. Rješenja donesena izvan ročišta se strankama saopštavaju dostavljanjem ovjerenog prepisa. u teoriji se pravi razlika između pravosnažnosti u formalnom i u materijalnom smislu. rješenje mora biti obrazloženo. Samo ako norme 82 WWW. rješenje prema strankama ima učinak čim je objavljeno. Uslove pod kojima se može i dokle se može preispitivati zakonitost donesene presude. 39. Ova rješenja vezuju sud. Ako se rješenjem odbija prijedlog stranke ili se njime rješava o međusobno suprotnim prijedlozima stranaka. već zaštita postojećih. Kad se stranci rješenjem nalaže izvršenje neke radnje. Odricanjem od pravnog lijeka ili odustankom od njega (ako je bio uložen).BH-PRAVNICI.COM Odlukom u obliku rješenja sud odlučuje o procesnim pitanjima. Rješenja kojima se parnica okončava bez odlučivanja o osnovanosti tužbenog zahtjeva – ovdje spadaju rješenja kojima se tužba odbacuje kao nedopuštena i rješenja kojima sud konstatuje da je parnica okončana nekom dispozitivnom radnjom stranke (deklarativna rješenja). pravosnažnost je ustanova procesnog prava. a samo izuzetno i o tužbenom zahtjevu (u postupku za izdavanje platnog naloga i u postupku zbog ometanja posjeda). Ako se ne dostavlja pismeno. jer ne proizvodi druge posljedice osim procesno-pravnih. Ova rješenja ne vezuju sud. Ako posebnim propisima nije drugačije određeno. U materijalno-pravnim odnosima presuda ne proizvodi posljedice. a može biti obrazloženo i u drugim slučajevima kad je to potrebno.WWW. 6. Istekom roka za žalbu. Presuda postaje pravosnažna na jedan od slijedeća tri načina: 1. Rješenja kojima se odlučuje o nekom procesnom pitanju upravljanja postupkom. Donošenjem drugostepene presude. Razlozi pravne sigurnosti nalažu da se za svaki pravni akt odredi dokle se može postavljati pitanje njegove zakonitosti.BH-PRAVNICI. 3. nema pravosnažno presuđene stvari ako se činjenični osnov promijenio nakon pravosnažno okončanog postupka u ranijoj parnici. Prema stavu Vrhovnog suda BiH iz jedne revizijske presude. ako se na osnovu tog rješenja može odmah tražiti izvršenje ili ako to zahtijeva upravljanje parnicom. taj rok je 15 dana. Strankama se pismeno dostavlja samo ako je protiv rješenja dopuštena posebna žalba.12. a u mjeničnim i čekovnim sporovima 8 dana.COM . ne donose se u obliku posebne isprave nego se njihov sadržaj unosi u sudski zapinik i protiv njih nije dopuštena posebna žalba ili žalba uopće nije dopuštena. Obzirom na ukupnost dejstava koje proizvodi. Procesna ili formalna pravosnažnost je svojstvo presude koja se ne može pobijati redovnim pravnim lijekom.

takva presuda ima karakter pravnorelevantne činjenice materijalnog prava. Ako je na zahtjev stranaka o prejudicijelnom pitanju odlučivano kao o glavnom pitanju. Ovakvo dejstvo presuda ima i prema neposrednom posjedniku stvari. U našem pravu. pravosnažnost ima prejudicijelno dejstvo. Stranka koja je do okončanja glavne rasprave propustila iznijeti sve pravno relevantne činjenice jer joj nisu bile poznate. svojstvo pravosnažnosti odluke stiču i u onom dijelu u kome sud prekoračuje tužbeni zahtjev. Predmet pravosnažnosti je samo odluka o tužbenom zahtjevu. Osim toga. pošto na prekoračenje tužbenog zahtjeva sud ne pazi po službenoj dužnosti.BH-PRAVNICI. 39. Dakle. Res iudicata.BH-PRAVNICI.13. Najvažniji aspekt dejstva pravosnažnosti u materijalnom smislu jeste dejstvo presuđene stvari (res iudicata). Subjektivne granice pravosnažnosti.COM materijalnog prava za pravosnažno donesenu presudu vežu nastanak ili promjenu u nekom pravnom odnosu. sa izuzetkom prigovora kompenzacije. e) Prigovori tuženog. Oni svoj pravni položaj izvode iz pravnog položaja svojih prethodnika. Isto važi i za odluku o prigovoru kompenzacije (tj. Pravosnažnost rješenja 83 WWW. može tražiti ponavljanje postupka. d) Odluka o prethodnom pitanju. bez obzira da li se zahtjev zasniva na istom ili drugačijem činjeničnom ili pravnom osnovu. subjektivno (obzirom na lica) i vremenski (obzirom na vrijeme koje je mjerodavno za presuđivanje). 39. Dejstvo pravosnažnosti se u principu proteže samo na stranke. a po pravilu predstavlja i preduslov za izvršnost presude. Pravosnažna presuda ima značaj negativne procesne pretpostavke (smetnje) na koju sud pazi po službenoj dužnosti tokom cijelog postupka. Za određivanje identiteta predmeta spora mjerodavan je tužbeni zahtjev. ali ne može na osnovu tih činjenica pokretati novu parnicu sa istim tužbenim zahtjevom. Ovo dejstvo je izraz zahtjeva načela ekonomičnosti i pravne sigurnosti. Granice pravosnažnosti Određuju se u 3 aspekta: objektivno (obzirom na predmet odlučivanja). njome je zahvaćen samo dispozitiv presude. c) Opća pravna pravila na osnovu kojih je sud donio odluku. Pravosnažnost odluke se vremenski veže za stanje u materijalno-pravnom odnosu koje je postojalo u trenutku zaključenja glavne rasprave. Elementi koji se unose u obrazloženje odluke ne mogu biti predmet pravosnažnosti. Dejstvo presuđene stvari. što znači da je isključena mogućnost pokretanja nove parnice o istom predmetu i između istih stranaka pred bilo kojim sudom. Izuzetno. presuda može da proizvodi dejstvo pravosnažnosti erga omnes (npr.odluka o postojanju ili nepostojanju protivpotraživnja). sud će kao nedopuštenu odbaciti tužbu kojom se želi pokrenuti nova parnica sa istim tužbenim zahtjevom. kao npr: b) Činjenice koje čine osnov odluke o tužbenom zahtjevu.presuda kojom se utvrđuje da brak postoji ili ne postoji). Objektivne granice.14.COM . ova odluka se takođe unosi u dispozitiv i predstavlja predmet pravosnažnosti. Vremenske granice pravosnažnosti. Prejudicijelno dejstvo se ogleda u tome što pravosnažna presuda o određenoj stvari vezuje svaki drugi sud ili državni organ pred kojim se ta stvar javlja kao prethodno (prejudicijelno) pitanje u nekom drugom postupku. Dakle. Prošireno dejstvo pravosnažnosti presuda ima prema pravnim sukcesorima stranaka.WWW.

Kad je dopuštena protiv određene odluke.2.COM . kad ima pravni interes za izjavljivanje žalbe. Redovni pravni lijek je žalba.WWW. Ovo su fakultativni elementi žalbe. zahtjev za zaštitu zakonitosti i prijedlog za ponavljanje postupka. mora sadržavati oznaku presude koja se pobija i potpis žalioca. nastupa prekluzija. Stranke se u konkretnoj parnici mogu odreći žalbe do isteka roka za njeno podnošenje. usljed koje se uložena žalba odbacuje kao nedopuštena. Preispitivanjem prvostepene presude omogućava se otklanjanje svih nedostataka koji su mogli uticati na pravilnost presude. Izjave o odricanju i opozivanju su neopozive. Ako oni nedostaju. Redovni pravni lijekovi Osnovna obilježja redovnih pravnih lijekova su: • suspenzivnost – pravni lijek odlaže nastup pravosnažnosti odluke protiv koje se ulaže. Pojam Žalba se može posmatrati sa 2 aspekta: kao pravo i kao pravni lijek. PRAVNI LIJEKOVI 40. Pretpostavke za izjavljivanje žalbe su njena dopuštenost. Vanredni pravni lijekovi se ulažu protiv pravosnažnih presuda. 40. 40.BH-PRAVNICI. Već uložena žalba se do donošenja odluke višeg suda može opozvati. Redovni se ulažu protiv nepravosnažnih presuda i njihovim ulaganjem se odlaže nastupanje pravosnažnosti. Žalba protiv presude (appellatio) može se uložiti protiv svake prvostepene presude. Osim navedenih elemenata.3. Žalba se podnosi u pismenoj formi. Sistem pravnih lijekova Pravni lijekovi se dijele na redovne i vanredne. To su nužni elementi žalbe. tj. Da bi bila podobna za odlučivanje. te izjavu da se presuda pobija u cjelini ili određenom dijelu. To su prvenstveno rješenja kojima se upravlja parnicom. odbaciće žalbu rješenjem. žalba je procesno-pravno sredstvo u ostvarenju žalbe kao prava. sud će podnosioca pozvati da u određenom roku ispravi i dopuni žalbu. • devolutivnost – ovo dejstvo sastoji se u zasnivanju nadležnosti višeg suda u odnosu na onaj koji je donio pobijanu presudu. a ako on to ne učini. Za pravosnažnost nisu podobna rješenja protiv kojih uopće nije dopuštena žalba ili protiv kojih nije dopuštena posebna žalba. Ona proizvode dejstva samo unutar parnice.BH-PRAVNICI.COM Sva rješenja protiv kojih je dopuštena posebna žalba podobna su za pravosnažnost. 40. poželjni su ali ne i nužni. Njena funkcija je u interesu stranaka o čijim pravima se odlučuje presudom. Kad je poštovan redoslijed u pogledu izjavljivanja pravnih lijekova. To su: revizija. žalba bi trebala sadržavati razlog na kome stranka zasniva žalbu.1. te kad nije zadovoljan sadržajem odluke koju pobija. ali i u interesu pravosuđa uopće. blagovremenost i formalna urednost. 3. Kao pravni lijek. 2. 84 WWW. Kad je žalilac legitimisan na pobijanje. Žalba se može izjaviti: 1. • prekluzivnost – ako se žalba ne uloži u predviđenom roku.

kao što su: • povrede načela nepristrasnosti – ako je u donošenju presude učestvovao sudija koji je morao biti izuzet po zakonu.COM 4. 4. Povrede koje se tiču osnovnih načela postupka. a mogu se sistematizirati u nekoliko grupa: 1. Može se pobijati zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka. parnična nesposobnost. • povreda načela javnosti – ako je sud protivno zakonu isključio javnost na glavnoj raspravi. Kad je žalba izjavljena blagovremeno. • povrede koje se tiču stranaka – stranačka nesposobnost. ove presude se mogu pobijati zbog bitnih povreda parničnog postupka i usljed mana volje. • povreda načela neposrednosti – ako je u donošenju presude učestvovao sudija koji nije učestvovao na glavnoj raspravi. nedostaci u zastupanju. • povreda načela kontradiktornosti – ako stranci nije data mogućnost da raspravlja pred sudom i kad je sud odbio zahtjev stranke da se služi svojim jezikom i pismom. • nedostaci koji se tiču predmeta spora – res iudicata i lis pedens. odnosno odricanje od tužbenog zahtjeva. ili je bio izuzet rješenjem suda. Po pravilu se sve presude mogu pobijati iz svih razloga. tj. Presuda na osnovu priznanja i presuda na osnovu odricanja se ne mogu pobijati iz razloga koji nisu ni uticali na njenu pravilnost. ima određeni sadržaj i propisanu formu. Bitne povrede odredaba parničnog postupka se obzirom na njihovo dejstvo dijele na apsolutno bitne i relativno bitne povrede.BH-PRAVNICI. stvarna i mjesna nenadležnost. Povreda pravila o procesnim pretpostavkama i to: • povrede koje se tiču suda – apsolutna nenadležnost. Razloge za žalbu zakon klasificira u 3 vrste: • bitne povrede parničnog postupka (error in procedendo).BH-PRAVNICI. Apsolutno bitne su povrede koje samim svojim postojanjem izazivaju ništavost presude. a stranka se zbog toga žalila. odricanja i izostanka. a bio je dužan da je održi. a to su nepravilno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i nepravilna primjena materijalnog prava. • povreda načela dispozitivnosti – ako je sud svoju odluku zasnovao na nedopuštenim dispozicijama stranaka i ako je protivno zakonu donio presudu na osnovu priznanja. Osnov za donošenje ovih presuda je priznanje.WWW. zbog pogrešne primjene materijalnog prava. 5. Izuzeci su presuda na osnovu priznanja. 85 WWW. Taksativno su nabrojane u Zakonu. presuda na osnovu odricanja i presuda na osnovu izostanka koje se ne mogu pobijati iz svih ovih razloga. Uz to. • povreda načela zbornosti – ako je sudio sudija pojedinac umjesto vijeća. • povreda načela usmenosti – ako je sud donio presudu bez glavne rasprave.COM . Ako stranka nije disponirala pravom na žalbu. • pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje. relativna nenadležnost suda. Ali. bez obzira da li su u konkretnoj parnici imali neki uticaj na donošenje pravilne presude. Presuda na osnovu izostanka (kontumaciona presuda) se ne može pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. • nepravilna primjena materijalnog prava (error in iudicando). te zbog mana volje. tuženi može ishodovati ukidanje kontumacione presude kroz institut povrata u prijašnje stanje.

Na ove povrede. U suprotnom. mada bi se na osnovu izvedenih dokaza trebao izvesti suprotan zaključak. Na apsolutno bitne povrede postupka drugostepeni sud u načelu pazi po službenoj dužnosti. već i na osnovu nove procesne građe. drugostepeni sud u principu ima kontrolnu funkciju. pa je drugostepeni sud ukida i predmet vraća na ponovno raspravljanje. Postupak pred drugostepenim sudom Funkcija drugostepenog suda. Povrede koje se tiču pismene izrade presude: • izreka presude je nerazumljiva. može neposredno presuditi u predmetu spora. sud pazi po prigovoru stranaka. Posljedica je donošenje nepravilne i nezakonite presude. Na nepravilno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje sud ne pazi po službenoj dužnosti. povreda pravila o mjesnoj nadležnosti.BH-PRAVNICI. Nepotpuno utvrđeno činjenično stanje postoji kad sud propusti da u osnov odlučivanja uzme sve pravnorelevantne činjenice. Pogrešna primjena materijalnog prava postoji kad sud nije primijenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primijeniti ili takvu odredbu nije pravilno primijenio. bez obzira da li su te činjenice i dokazi postojali u vrijeme donošenja prvostepene presude i bez obzira da li su stranke za njih znale ili ne. Do toga dolazi kad sud na osnovu izvedenih dokaza nije mogao steći uvjerenje u tačnost spornih činjenica ili je stekao pogrešno uvjerenje. preispitivanje pravilnosti i zakonitosti pobijane presude. Relativno bitne povrede parničnog postupka su sve povrede nomi procesnog prava koje u ZPP nisu određene kao apsolutno bitne. Stranke imaju mogućnost da u žalbi iznose nove činjenice i nude nove dokaze (Beneficium novorum). Ako se novim činjenicama i dokazima dovodi u pitanje potpunost i pravilnost činjenične podloge donesene presude. tj.BH-PRAVNICI. nego na zahtjev stranaka. kao i na relativno bitne povrede postupka. Činjenično stanje je nepravilno utvrđeno kad sud uzme da je određena činjenica istinita. ako se u žalbenom postupku pojavi nova 86 WWW. Zbog pravila o zabrani devolucije nadležnosti. koja najčešće nastaje zbog toga što sud nije uzeo u obzir sve faktičke okolnosti predmeta spora. Ono predstavlja razlog da drugostepeni sud ukine presudu i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje. Izuzetak su: prekoračenje tužbenog zahtjeva. tj. koju stranke iznose u žalbenom postupku. koju drugostepeni sud poništava i meritorno rješava predmet. • ako presuda uopće nema obrazloženja ili su u obrazloženju razlozi protivrječni ili nejasni. Bitne povrede proizvode ništavost donesene presude. protivrječna sama sebi ili razlozima navedenim u obrazloženju. drugostepeni sud će takvu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno raspravljanje. drugostepeni sud ne može sam raspravljati i odlučivati na osnovu nove procesne građe.COM 6. koju sud vrši na osnovu normi materijalnog prava. One proizvode ništavost presude samo ako su uticale na donošenje nepravilne odluke. Do toga obično dolazi zbog pogrešne pravne kvalifikacije predmeta spora. Pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje.WWW. Do toga dolazi usljed pogrešne pravne ocjene spora.4. Ako se pobijana presuda preispituje na osnovu iste procesne građe koja je razmatrana pred prvostepenim sudom. U našem pravu. 40. To preispitivanje vrši se ne samo u okviru procesne građe na osnovu koje je donesena pobijana presuda. tj.COM . i povreda prava na upotrebu vlastitog jezika. drugostepeni sud ima puna jurisdikciona ovlaštenja.

Ali bez obzira na to. U pogledu obima pobijanja. drugostepeni sud će ukinuti pobijanu presudu ako se tokom rješavanja o žalbi pojavi opravdana sumnja da su činjenice na kojima je zasnovana prvostepena presuda pravilno utvrđene. drugostepeni sud ima puna jurisdikciona ovlaštenja. Žalba se uvijek podnosi putem prvostepenog suda. Granice ispitivanja prvostepene presude Granice u pogledu predmeta pobijanja – instaciono se može u parničnom postupku odlučivati samo o onome o čemu je vođena parnica. tj. posredno izvedenih dokaza i indicija. Prekoračenje tužbenog zahtjeva razlog je apsolutne ništavosti. drugostepeni sud ima samo kasatorna ovlaštenja. preostali dio postaje pravosnažan. a nedostatak se ne može otkloniti bez izvođenja dokaza. drugostepeni sud ima 2 mogućnosti: da ukine presudu i predmet vrati na ponovno raspravljanje i odlučivanje. sud će je preispitivati u onom dijelu u kome stranka nije uspjela u sporu.6. Ako ga stranka i istakne u žalbi.BH-PRAVNICI. Predsjednik vijeća ispituje da li su ispunjene procesne pretpostavke za ulaganje žalbe. O žalbi drugostepeni sud po pravilu odlučuje u zatvorenoj sjednici vijeća kojeg čine 3 sudije.BH-PRAVNICI. ili je stekao pogrešno uvjerenje. 40. Iudex a quem. može preinačiti odluku prvostepenog suda. Ako utvrdi da na osnovu izvedenih dokaza prvostepeni sud nije mogao steći uvjerenje o tačnosti spornih činjenica. Odluke drugostepenog suda 87 WWW. drugostepeni sud može odluku donijeti samo u slučajevima u kojima je prvostepeni sud svoje uvjerenje o spornim činjenicama izveo isključivo na osnovu isprava. Ako se iz žalbe ne vidi u kojem dijelu se presuda pobija. Drugostepeni sud će prvenstveno odlučivati o dopuštenosti pravnog lijeka. da ukine prvostepenu presudu i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovno raspravljanje i odlučivanje. Podnošenje žalbe. Zbog devolutivnog dejstva žalbe. Žalbeni prijedlog nije obavezan element žalbe. Ovo je u službi ostvarenja načela materijalne istine. ovlaštenja prvostepenog suda se iscrpljuju u odlučivanju o njenoj dopuštenosti. drugostepeni sud nije vezan tim prijedlogom. mada je korisno da to učini. iudex a quo. ako je to prvostepeni sud propustio učiniti. Ako stranka presudu pobija samo u jednom dijelu. žalbu odbacuje kao nedopuštenu. važi načelo dispozitivnosti: drugostepeni sud ispituje presudu u dijelu u kome se ona pobija žalbom.COM . U suprotnom. drugostepeni sud uvijek po službenoj dužnosti pazi na apsolutno bitne povrede parničnog postupka i na nepravilnu primjenu normi materijalnog prava. Na nepravilno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje sud posredno pazi po službenoj dužnosti. Održavanje rasprave pred drugostepenim sudom se koristi smo izuzetno. Rasprava se odvija po istim principima kao i glavna rasprava u prvostepenom postupku. ako sud smatra da je radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja potrebno da se ponovno izvedu dokazi izvedeni u prvostepenom postupku. a jedan primjerak žalbe dostavlja se protivnoj stranci u svrhu zadovoljavanja načela kontradiktornosti. Samo na području primjene normi materijalnog prava. Kod povreda normi procesnog prava. naglašenije je načelo oficijelnosti. Žalilac nije dužan istaći razloge zbog kojih pobija presudu. drugostepeni sud ima samo kasatorna ovlaštenja: može samo ukinuti presudu i predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno raspravljanje i odlučivanje. tj. Bez otvaranja rasprave.5.WWW.COM procesna građa. Naime. ili da otvori raspravu pred drugostepenim sudom. U pogledu razloga pobijanja. Ako nisu. koje za posljedicu imaju bitne povrede postupka. spis se dostavlja na odlučivanje drugostepenom sudu. 40. kad stranke i ne pobijaju presudu zbog ovog razloga.

tj. Odbacivanje žalbe uslijediće kad je žalba nedopuštena. • ukinuti prvostepenu presudu i predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno raspravljanje i odlučivanje. Ako preispitivanje pobijane presude pokaže da je žalba osnovana. To su slijedeći slučajevi: 4. Pravni interes za ulaganje žalbe stranka ima samo onda kad žalbom može za sebe izdejstvovati povoljniju presudu. Žalba je nedopuštena i onda kad se stranka odrekla ili kad odustane od izjavljene žalbe. kao ni razlozi na koje sam pazi po službenoj dužnosti. Dakle. žalbu će odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu. Tužilac npr. neblagovremena ili nedopuštena u užem smislu. Odbijanje žalbe. • odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu. Ukidanje prvostepene presude.COM Drugostepeni sud može postupiti na jedan od slijedećih načina: • odbaciti žalbu kao nedopuštenu. • ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tužbu. Ako je radi otklanjanja ovog nedostatka potrebno prikupiti novu procesnu građu. U nedopuštene žalbe u užem smislu spadaju žalbe koje je uložilo lice koje nije ovlašteno za ulaganje žalbe. vraćanje predmeta prvostepenom sudu i odlučivanje. Ukidanje prvostepene presude i odbacivanje tužbe uslijediće kad drugostepeni sud utvrdi da o predmetu spora nije ni moglo doći do raspravljanja i odlučivanja. a nepotpuno utvrđeno činjenično stanje najčešće je posljedica povrede materijalnog prava. Na ulaganje žalbe ovlaštene su stranke i njihovi zastupnici. Ako drugostepeni sud utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija. kad je nepotpuna. Drugostepeni sud je dužan da u svom rješenju navede u čemu se sastoje nedostaci i zašto su nove činjenice i dokazi značajni za pravilno donošenje odluke. Kad utvrdi povredu normi procesnog prava – apsolutno bitnu ili relativno bitnu koja je mogla uticati na pravilno donošenje odluke – a povreda nema karakter apsolutne smetnje koja ne dozvoljava odlučivanje o predmetu spora. kao i žalba koja se ulaže bez postojanja pravnog interesa.BH-PRAVNICI. ako se radi o nedostacima koje žalbeni sud ne želi otklanjati ili ih ne može sam otklanjati.COM . neće imati pravni interes za ulaganje žalbe ako pobija presudu kojom je udovoljeno njegovom zahtjevu. Nepravilno utvrđeno činjenično stanje najčešće je posljedica povrede normi procesnog prava. u takvim slučajevima se predmet ne vraća 88 WWW. Nedopuštenu žalbu bez rasprave odbacuje predsjednik vijeća prvostepenog suda kome je žalba podnesena. • preinačiti prvostepenu presudu. samo zato što nije zadovoljan obrazloženjem presude. drugostepeni sud će presudu ukinuti i vratiti prvostepenom sudu na ponovno raspravljanje i odlučivanje. Žalba je nepotpuna kad ne sadrži bitne elemente: oznaku presude koja se pobija i potpis žalioca. te učesnici u ulozi trećeg lica. 5. Drugostepeni sud dužan je da u rješenju kojim ukida prvostepenu presudu navede u čemu se sastoje učinjene povrede.BH-PRAVNICI. koji je činjenična instanca u raspravljanju i odlučivanju.WWW. Neblagovremena je žalba koja je podnesena nakon isteka ostavljenog roka. drugostepeni sud uvijek vraća predmet prvostepenom sudu. Biće odbačena ako je podnosilac ne uredi u naknadnom roku koji mu sud za to odredi. Kad nađe da je nepravilno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje na kome je presuda zasnovana.

7. a drugostepeni sud smatra da je taj zaključak bio nepravilan. ali samo onda kad drugostepeni sud na osnovu iste procesne građe izvodi drugačg) iji čh) injeniči) ni zaključj) ak o tačk) nosti pravno relevantnih čl) injenica. ali se njima ne dovodi u pitanje dalje odvijanje i okončanje postupka. ako je samo ta stranka podnijela žalbu.COM . Pitanje dopuštenosti žalbe protiv rješenja zavisi od sadržaja rješenja i njegovog uticaja na razvoj postupka. upravljanja postupkom itd). Preinačenje prvostepene presude. Nesamostalna žalba protiv rješenja ulaže se protiv onih rješenja prvostepenog suda koja se tiču upravljanja postupkom. neposrednosti). Po našem Zakonu vanredni pravni lijekovi su: revizija. • izvođenjem drugačijeg činjeničnog zaključka iz već izvedenih dokaza – ovo će biti samo onda kad je prvostepeni sud svoj činjenični zaključak zasnovao isključivo na ispravama. 89 WWW. posredno izvedenim dokazima i indicijama. Samostalna žalba po pravilu je dopuštena protiv onih prvostepenih rješenja koja sprečavaju nastavak postupka. Žalbeni sud ne može preinačiti presudu na štetu stranke koja se žalila.WWW. Preinačs) enje se sastoji u tome što se odluka svodi u okvire postavljenog tužbenog zahtjeva. reformatio in melius je moguća. • ako je o tužbenom zahtjevu sklopljeno poravnanje.samostalna žalba dopuštena je protiv rješenja kojim se odbacuje žalba kao nedopuštena usljed nepostojanja neke od procesnih pretpostavki. • ako je o istom tužbenom zahtjevu već donesena pravosnažna presuda. Drugostepeni sud može preinačiti prvostepenu presudu iz slijedećih razloga: a) Kad utvrdi da je prvostepeni sud pravilno i potpuno utvrdio čb) nepravilno primijenio norme materijalnog prava. 40. a kojima se ne utiče značajnije na tok postupka i položaj stranaka u ostvarivanju pravne zaštite (npr. To su uglavnom rješenja kojima se odlučuje o raznim procesnim pitanjima.8. zahtjev za zaštitu zakonitosti i ponavljanje postupka. rješenja predsjednika vijeća koja se tiču pripremanja glavne rasprave. Na osnovu iste procesne građe drugostepeni sud može utvrditi drugačm) ije čn) injeničo) no stanje na 2 načp) ina: • ponovnim izvođenjem već izvedenih dokaza – u ovom slučaju drugostepeni sud mora otvoriti raspravu (poštivanje načela kontradiktornosti. Npr. odnosno sprečavaju okončanje postupka donošenjem meritorne odluke.BH-PRAVNICI. ali je d) Zbog nepravilno utvrđenog če) injeničf) nog stanja.rješenje kojim sud zakazuje ročište. 40. usmenosti. presuda se ustvari ukida u dijelu u kome je prekoračt) en tužbeni zahtjev. Žalba protiv rješenja Dopuštenost. q) Usljed povrede normi procesnog prava – samo onda kad je prvostepeni sud presudom prekoračr) io tužbeni zahtjev. To su slijedeći slučajevi: • ako o tužbenom zahtjevu već teče parnica. Vanredni pravni lijekovi To su sredstva koja se ulažu protiv pravosnažnih sudskih odluka. Takva rješenja mogu se pobijati samo žalbom koja se ulaže protiv presude.BH-PRAVNICI. Žalba je potpuno isključena protiv određenih rješenja. Suprotno tome.COM prvostepenom sudu. Reformatio in peius non datur. tj. Nedopuštenost. injeničc) no stanje.

revizija je i prekluzivan pravni lijek. nedozvoljenu ili nepotpunu (ako to nije učinio prvostepeni sud). nije predviđena revizija protiv pravosnažnih drugostepenih odluka donesenih u sporovima u kojima je primijenjeno materijalno pravo kantona. Ograničc) enja koja se odnose na presude su dvostruka: po kriteriju vrijednosti i po kriteriju predmeta spora. Zbog pogrešne primjene materijalnog prava se revizija može izjaviti bez ikakvih ograničenja. tj.000KM. Razlozi za reviziju mogu biti bitne povrede parničnog postupka i nepravilna primjena materijalnog prava. Takođe se revizijom ne može pobijati rješenje o ukidanju presude donesene u prvom stepenu. revizija se ne može izjaviti zbog: • povrede pravila o mjesnoj nadležnosti. a nikako zbog pravno-relevantnih činjenica od kojih zavisi meritorno rješenje spora.COM . O reviziji odlučuje Vrhovni sud FBiH u vijeću petorice. u zatvorenoj sjednici. Revizijski sud uvijek odlučuje bez rasprave. Po prijemu odgovora suprotne strane ili isteku roka za odgovor (8 dana). Međutim. Nepravilno utvrđeno činjenično stanje nije revizijski razlog. Osim devolutivnosti. • povrede pravila o suđenju na osnovu glavne rasprave. u dovoljnom broju primjeraka za sud. b) Može se uložiti samo protiv određenih presuda drugostepenog suda. Rješenjem odlučuje: • kad odbacuje reviziju kao neblagovremenu. Revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u granicama u kojima se ona pobija revizijom i u granicama razloga navdenih u reviziji. 90 WWW.BH-PRAVNICI.COM Revizija je devolutivan. Zbog apsolutno bitnih povreda parničnog postupka revizija se može uložiti bez obzira da li je povreda učinjena pred prvostepenim ili drugostepenim sudom. odnosno međunarodni ugovor. pravna instanca. ako je zaključeno o zahtjevu o kome već teče parnica. Dakle. Mogućnost ulaganja revizije je dvostruko ograničena: a) Može se ulagati samo protiv pravosnažnih drugostepenih presuda. Bitno je naglasiti da se revizija može uložiti samo ako je u donošenju odluke bio primijenjen materijalni zakon FBiH.WWW. Revizija je dakle. Po vrijednosnom kriteriju. odnosno prekoračenje učinjeno u postupku pred drugostepenim sudom. prvostepeni sud kompletan spis dostavlja revizijskom sudu putem drugostepenog suda. U reviziji se mogu iznositi nove činjenice i dokazi samo ako se oni odnose na bitne povrede postupka. Predsjednik vijeća prvostepenog suda svojim rješenjem odbacuje neblagovremenu. Po kriteriju predmeta spora. Postupak i odluke. a u privrednim sporovima 25. i ako je u sporu primijenjen materijalni zakon BiH ili FBiH. Dakle. nepotpunu ili nedozvoljenu reviziju. revizija se bez obzira na vrijednost predmeta spora može ulagati u sporovima vezanim za zakonsko izdržavanje i sporovima iz porodičd) nih odnosa. suprotnu stranku i javnog tužioca koji je nadležan za ulaganje zahtjeva za zaštitu zakonitosti (ZZZ).BH-PRAVNICI. • povreda načela javnosti – ako je javnost bila protivzakonito isključena na glavnoj raspravi. • povrede pravila ne bis in idem. Revizija se podnosi prvostepenom sudu. On donosi rješenje ili presudu. presuda koja je postala pravosnažna u prvom stepenu se ne može pobijati revizijom. Ulaže se u roku od 30 dana od dana kad je strankama dostavljen prepis presude.000KM. revizijom se može pobijati presuda u kojoj vrijednost predmeta spora prelazi 15. Revizija zbog relativno bitnih povreda parničnog postupka i zbog prekoračenja tužbeog zahtjeva se može uložiti samo ako je takva povreda. prekluzivan i nesuspenzivan pravni lijek.

Ako je uložena revizija. Podiže se zbog povrede zakona (federalnog ili kantonalnog. ZZZ-om se mogu pobijati pravosnažne odluke donesene i u prvom i u drugom stepenu. Ponavljanje postupka je vanredni pravni lijek koji ulažu stranke protiv pravosnažnih odluka. materijalnog ili procesnog). Ograničenja postoje samo u pogledu 4 apsolutno bitne povrede. o oba pravna lijeka vodi se jedan postupak i donosi jedna odluka. Rješenja protiv kojih se samostalno može uložiti ZZZ su ona protiv kojih zakon dozvoljava posebnu žalbu. odbiti. kao i kod revizije.BH-PRAVNICI. kad preinačuje napadanu presudu zbog nepravilne primjene materijalnog prava i zbog nekih slučajeva prekoračenja tužbenog zahtjeva. rok se računa od dana pravosnažnosti. Radi ekonomičnosti i kvalitetnijeg suđenja. prihvatiti i ukinuti odluku ili preinačiti odluku. Revizijom se mogu pobijati samo ona pravosnažna rješenja drugostepenog suda kojima se okončava postupak pred sudom. Zahtjev za zaštitu zakonitosti (ZZZ) podiže javni tužilac. sud ispituje samo povrede koje tužilac ističe u svom zahtjevu. O ZZZ sud odlučuje bez održavanja rasprave. Ako se radi o povredi procesnog prava.BH-PRAVNICI. Revizija protiv rješenja. Federalni tužilac može podići ZZZ i u slučaju kad je revizija dopuštena ako su raspolaganja stranaka protivna prinudnim propisima. Razlozi za ponavljanje postupka mogu se svrstati u 3 grupe: 91 WWW. ZZZ i revizija se međusobno dopunjavaju i mogu se istovremeno uložiti. To su rješenja kojima se prvostepena odluka ukida. sve radnje poništavaju i tužba odbacuje. rok se računa od dana kad je odluka dostavljena stranci kojoj je kasnije dostavljena.WWW.COM • kad ukida napadanu presudu i predmet vraća nadležnom sudu na ponovno suđenje ili kad ukida presudu i odbacuje tužbu. To je njegova najvažnija uloga u građanskom postupku. U teoriji se zastupa mišljenje prema kome se može tražiti i ponavljanje postupka okončanog dispozitivnim radnjama stranaka koje imaju snagu pravosnažnosti (sudsko poravnanje). ZZZ se može uložiti bez ikakvih ograničenja. odlučuje Vrhovni sud FBiH u vijeću od 5 sudija. ZZZ uvijek podiže javni tužilac. Zbog nepravilne primjene materijalnog prava. na zatvorenoj sjednici. Presudom odlučuje: • • kad odbija reviziju kao neosnovanu. Stranke su ovlaštene samo da se obrate javnom tužiocu sa prijedlogom da uloži ZZZ. Pritom može donijeti odluku kao i kod revizije – može zahtjev odbaciti. ZZZ se može podići samo u roku od 30 dana od dana kad je javnom tužiocu dostavljena revizija. Zbog toga sud uloženu reviziju uvijek dostavlja javnom tužiocu kako bi mu omogućio da se izjasni i eventualno uloži ZZZ u roku od 30 dana. Ako se ZZZ podiže protiv prvostepene pravosnažne odluke. Ova revizija nije dozvoljena u onim sporovima u kojima ne bi bila dozvoljena ni revizija protiv presude. Protiv drugostepene odluke (ako nije uložena revizija). zahtjev se može uložiti zbog svih povreda parničnog postupka. a o ZZZ kantonalnog tužioca nadležni Kantonalni sud u vijeću od 5 sudija ili u sjednici svih sudija (ako se ne može osigurati vijeće od 5 sudija).COM . Ako se radi o ZZZ federalnog tužioca. Prilikom ispitivanja pobijane odluke. Zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ne može se uložiti ZZZ. ZZZ se podiže u prekluzivnom roku od 3 mjeseca ako protiv odluke nije dopuštena revizija.

Rokovi za traženje ponavljanja postupka su 30 dana od dana saznanja za postojanje razloga za ponavljanje postupka (subjektivni rok). Nove činjenice i dokazi – ako je odluka u postupku čije se ponavljanje traži bila zasnovana na drugoj odluci suda ili nekog drugog organa.WWW. te zbog povrede pravila o stranačkoj i parničnoj sposobnosti i pravila o zastupanju stranaka. U takvom slučaju se rješenje kojim se dozvoljava ponavljanje postupka unosi u odluku o glavnoj stvari. prijedlog će se smatrati kao revizija. Nakon ročišta predsjednik vijeća rješenjem prihvata ili odbija prijedlog. ako se razlog ponavljanja odnosi isključivo na postupak pred višim sudom. Izuzetno. Rasprava se zakazuje tek nakon što je rješenje o ponavljanju postupka postalo pravosnažno. U praksi će najčešće dolaziti do situacija u kojima će doći do ulaganja revizije i prijedloga za ponavljanje postupka. Protivpravne radnje (krivična djela) – ako se odluka zasniva na lažnom iskazu svjedoka ili vještaka. koji je po pravilu i nadležan da odlučuje o prijedlogu. koja je pravosnažno preinačena.COM 4. predsjednik vijeća prvostepenog suda će nakon održanog ročišta za raspravljanje o prijedlogu. Protiv rješenja o prijedlogu za ponavljanje postupka dozvoljena je posebna žalba. 92 WWW. Postupak se odvija u 3 faze: (1) podnošenje prijedloga i utvrđivanje pretpostavki za ponavljanje postupka. Predsjednik vijeća može odlučiti da se raspravljanje o glavnoj stvari započne odmah.BH-PRAVNICI. U ovom slučaju će ponavljanje postupka biti dozvoljeno samo ako stranka iz opravdanih razloga nije u ranijem postupku iznijela pomenute činjenice i dokaze. O osnovanosti prijedloga sud odlučuje samo u granicama razloga koji su navedeni u prijedlogu. kontradiktornosti.COM . 5. Odnos između prijedloga za ponavljaje postupka i drugih vanrednih pravnih lijekova. pravosnažna odluka iz ranijeg postupka se ukida i dolazi do ponovnog raspravljanja o glavnom predmetu. U takvom slučaju. te ako stranka sazna za nove činjenice ili dokaze na osnovu kojih bi bila donesena drugačija odluka da su te činjenice i dokazi bili poznati u ranijem postupku. ako unutar roka za izjavljivanje revizije stranka podnese prijedlog za ponavljanje postupka i to iz razloga iz kojih se može izjavljivati i revizija. (2) raspravljanje o osnovanosti prijedlog za ponavljanje i (3) ponovna rasprava. povreda pravila ne bis in idem. O osnovanosti prijedloga za ponavljanje postupka raspravlja se na ročištu. ne čekajući pravosnažnost donesenog rješenja o ponavljanju postupka. u zavisnosti od toga koji pravni lijek daje bolje izglede za brže rješenje spora.BH-PRAVNICI. ukinuta ili poništena. Ako se razlog za ponavljanje postupka odnosi isključivo na postupak pred višim sudom. Razlog za to je činjenica da su uslovi za ulaganje revizije povoljniji za stranke. 6. dostaviti predmet tom višem sudu radi donošenja odluke. Postoje 2 izuzetka u kojima se ne primjenjuje objektivni rok: ako se ponavljanje traži zbog povrede načela kontradiktornosti. o prijedlogu odlučuje taj sud. te ako je do odluke došlo usljed krivičnog djela sudije. odnosno 5 godina od dana pravosnažnosti odluke (objektivni rok). Neke od bitnih povreda parničnog postupka – ovdje spadaju povreda načela nepristrasnosti. pod uslovom poštivanja subjektivnog roka. sudije porotnika. U ovim slučajevima se ponavljanje može tražiti i nakon isteka objektivnog roka. ili na lažnoj ispravi. te nedostaci koji se tiču stranaka i zastupanja u parnici. zakonskog zastupnika ili punomoćnika jedne od stranaka ili trećeg lica. Ako je prijedlog usvojen. Prijedlog za ponavljanje postupka se uvijek podnosi prvostepenom sudu. sud odlučuje koji postupak će prekinuti a koji nastaviti. U svim drugim slučajevima kad je izjavljena revizija i prijedlog za ponavljanje postupka.

široko su zastupljene dispozicije u korist očuvanja braka – tužilac može povući tužbu bez pristanka tuženog sve do okončanja spora. odluči o zaštiti. Osim toga. dok je tužba za utvrđenje da li brak postoji ili ne postoji deklarativna. za poništaj braka. poništava ili proglašava nepostojećim. javni tužilac i organ starateljstva. uz 3 izuzetka: (1) ako je boravište jednog od bračnih drugova nepoznato najmanje 6 mjeseci. Sporovi radi poništaja braka i radi utvrđivanja postojanja ili nepostojanja braka se uvijek pokreću tužbom. Pokušaj mirenja u nadležnosti je organa starateljstva. reguliše se i odnos između ponavljanja postupka i zahtjeva za zaštitu zakonitosti. te za proglašenje braka postojećim ili nepostojećim. Sud ne može izreći presudu na osnovu odricanja.BH-PRAVNICI. Ne smatraju se bračnim sporovima imovinsko-pravni sporovi koji nastaju povodom braka. niti presudu zbog izostanka.BH-PRAVNICI. te (3) ako jedan ili oba bračna druga žive u inostranstvu. sud je ovlašten da utvrđuje i činjenice koje među strankama nisu sporne. čak i ako se protiv tog rješenja ne može izjaviti revizija. a uz njegov pristanak sve do pravosnažnosti odluke. Načelo inkvizitornosti ima široku primjenu. (2) ako je jedan od bračnih drugova nesposoban za rasuđivanje. Ponavljanje postupka završenog rješenjem je neupitno ako se radi o meritornom rješenju kojim je odlučeno o tužbenom zahtjevu. presudu na osnovu priznanja. Do pravosnažnog okončanja postupka mogu biti povučeni i zajednički prijedlog. Protiv procesnih rješenja kojima se završava postupak pred prvostepenim sudom. Tužba za poništaj braka je konstitutivna. tuženi ne može priznati tužbeni zahtjev.WWW.COM Po istim pravilima kojima se reguliše odnos između ponavljanja postupka i revizije. Specifičnosti pravnih lijekova u bračnim sporovima sastoje se u tome što se presuda kojom se brak razvodi na osnovu sporazuma bračnih drugova ne može pobijati zbog nepravilno i nepotpuno utvrđenog 93 WWW. Postupak u bračnim sporovima Bračni sporovi su sporovi za razvod braka.COM . OPĆE KARAKTERISTIKE 41.1. POSEBNI PARNIČNI POSTUPCI 41. Karakteristično za bračne sporove je ograničenje načela dispozitivnosti. Tužilac se ne može odreći tužbenog zahtjeva. sud će rješenjem utvrditi da je donesena presuda bez učinka. Načelo oficijelnosti se manifestuje u dužnosti suda da u presudi kojom se brak razvodi. tužbu mogu podnijeti sva lica koja imaju pravni interes. zajedničkim prijedlogom bračnih drugova za razvod braka. vaspitanju i izdržavanju zajedničke djece i u slučajevima kad to stranke od njega nisu zahtijevale. kao i zahtjev za sporazumni razvod braka. S druge strane. protiv njih se može predložiti ponavljanje postupka samo ako su ta rješenja sposobna za materijalnu pravosnažnost. Obavezan je uvijek kad se postupak pokreće tužbom ili zajedničkim prijedlogom. Sud nije vezan za činjenice i dokaze koje mu prezentiraju stranke. Pored bračnih drugova. Ako je do povlačenja došlo nakon donošenja prvostepene presude. te zahtjevom za sporazumni razvod braka. niti stranke mogu sklopiti sudsko poravnanje. Postupak za razvod braka pokreće se na 3 načina: tužbom. već je ovlašten da i mimo prijedloga stranaka prikuplja potrebne činjenice i dokaze.

bez obzira da li je neka od stranaka zaključila novi brak. Protiv ovakvog rješenja nije dozvoljena posebna žalba.COM . Vanredni pravni lijekovi se mogu ulagati. niti zbog pogrešne primjene materijalnog prava. a dijete do navršene 25. te se paternitetski postupak ne razlikuje od postupka u bračnim sporovima. Specifičnost ovog postupka je u slijedećem: • • sud je po ZPP dužan voditi računa o potrebi hitnog rješavanja radnih sporova prilikom vođenja postupka i određivanju rokova i ročišta. 4. Kao i bračni. majka u objektivnom roku od 6 mjeseci. Postoji nekoliko vrsta: 2. Podnošenjem ove tužbe zasniva se nužno i jedinstveno suparničarstvo.COM činjeničnog stanja. majka ili dijete (otac u subjektivnom roku od 6 mjeseci. Postupak u parnicama iz radnih odnosa Smatra se da se odredbe posebnog postupka u parnicama iz radnih odnosa primjenjuju na sporove u kojima radnik traži zaštitu svog prava. posjedovnu zaštitu uživa svaki posjednik. paternitetski sporovi su statusne prirode. a da za spor po tužbi poslodavca protiv radnika važe odredbe općeg parničnog postupka. u toku postupka sud može ex officio odrediti privremene mjere koje se primjenjuju u izvršnom postupku radi sprečavanja nasilnog postupanja ili radi otklanjanja nenadoknadive štete. Tužba za osporavanje očinstva ili materinstva – mogu podići otac. • • 41. Uz posjedovnu tužbu se ne može istaći i zahtjev za naknadu štete ili neki drugi zahtjev. Može se pobijati: • zbog bitnih povreda parničnog postupka. bilo na aktivnoj ili na pasivnoj strani u parnici.BH-PRAVNICI. Postupak u sporovima o očinstvu i materinstvu Postupak u paternitetskim sporovima se pokreće tužbom. 41. Ova tužba je kondemnatorna.WWW. • zbog toga što nisu ispunjeni ostali zakonski uslovi za razvod braka na osnovu sporazuma. a ne samo onaj čiji je posjed savjestan i ima neki pravni osnov. ako istovremeno deklaratornom tužbom postavlja zahtjev da se utvrdi njegovo očinstvo.3. 41.godine života). u sporu u kome je radnik tužilac nadležnost je izberiva. 3.4. Po pravilu.BH-PRAVNICI. ali se njima (kao ni prijedlogom za povrat u prijašnje stanje) ne može izmijeniti pravosnažna presuda u dijelu o prestanku braka. Postupak u sporovima zbog ometanja posjeda Pod sporom ometanja posjeda podrazumijeva se: (1) uznemiravanje posjeda (interdicta retindendae possesionis) i (2) oduzimanje posjeda (interdicta recuperandae possesionis). Tužba radi utvrđivanja očinstva djeteta rođenog van braka – tužilac je dijete. paricioni i žalbeni rok je 8 dana.2. jer se njome može tražiti samo zabrana budućeg ometanja ili uspostava ranijeg 94 WWW. Lice koje se smatra ocem djeteta rođenog van braka može osporavati očinstvo drugog lica koje je to dijete priznalo za svoje. • nedostaka u izjavi volje sadržane u sporazumu za razvod braka.

Podnošenje tužbe – tužba se mora podići u subjektivnom roku od 30 dana i objektivnom od 1 godine. • da tužilac učini vjerovatnim postojanje pravnog interesa za izdavanje platnog naloga. valjanost zastupanja. rukovodeći se pritom karakterom svakog pojedinog slučaja 4. Forma odluke – sud meritornu odluku donosi u formi rješenja. 95 WWW.COM posjedovnog stanja. potajno ili prevarom (vi. (2) zbog nedostataka na strani stranaka i povreda pravila o zastupanju. Tuženi pravo na odbranu stiče tek nakon donošenja odluke koja mu se dostavlja.BH-PRAVNICI. Bitno obilježje ovog postupka je u tome što u njemu sud donosi odluku u korist tužioca. a posebno propuštanja dostavljanja. Posjed se štiti kao stanje.COM . 3. Pretpostavke za izdavanje platnog naloga. a ne kao pravo. Prinudno izvršenje – Prekluzivni rok u kome tužilac može tražiti prinudno izvršenje rješenja je 30 dana od isteka paricionog roka. 8. • da se potraživanje dokazuje vjerodostojnom ispravom koja je priložena u tužbi. Mirovanje postupka – Mada o tome nema izričite odredbe u ZPP. Paricioni rok određuje sud prema okolnostima konkretnog slučaja.BH-PRAVNICI. platni nalog će steći svojstvo pravosnažnosti i izvršnosti. a da tuženom prethodno nije data mogućnost da se izjasni o tužbenom zahtjevu. Revizija nije dopuštena. Iz važnih razloga sud može žalbi oduzeti suspenzivno dejstvo.WWW. stranci nije data mogućnost da raspravlja pred sudom. Kao vjerodostojne javne isprave smatraju se naročito: • javne isprave. Hitnost raspravljanja – pri određivanju rokova i ročišta sud je dužan da vodi računa o potrebi hitnog rješavanja. stranačku i parničnu sposobnost. Predmet dokazivanja – kao pravno relevantne utvrđuju se samo dvije činjeniec: dokazivanje posljednjeg posjeda i dokazivanje nastalog ometanja posjeda. smatra se da mirovanje postupka u parnicama zbog ometanja posjeda nije dopušteno. a pravo na traženje ponavljanja postupka je znatno ograničeno i dozvoljeno je samo iz 2 razloga: (1) ako usljed nezakonitog postupanja. kad se na osnovu vjerodostojne isprave može zahtijevati izvršenje po Zakonu o izvršnom postupku. Zbog toga je u ovom postupku isključeno raspravljanje o pravu na posjed. Postupak izdavanja platnog naloga Mandatum – anticipativni kontumacioni sistem. Izuzetak postoji u slučaju prigovora tuženog da je tužilac njega lišio posjed silom. Oba roka su prekluzivna i na njih sud pazi po službenoj dužnosti. Rješenjem se tuženom nalaže da uspostavi stanje nastalo prije ometanja posjeda i izriče mu se zabrana budućeg ometanja posjeda. Pravo na zaštitu se ne priznaje onome ko je posjed pribavio na nedopušten način. 7. • privatne isprave na kojima je potpis dužnika ovjeren od organa ovlaštenog za ovjeru. Specifičnosti postupka: 2. clam. a ne presude. Ako tuženi prigovorom protiv odluke (platnog naloga) ne inicira postupak pobijanja platnog naloga u određenom roku. Vrste platnog naloga su dokumentirani i nedokumentirani platni nalog. dospjelo i utuživo.5. Posebne procesne pretpostavke za izdavanje platnog naloga su vezani za potraživanje: ono mora biti novčano. 6. precario). Pravni lijekovi – rok za ulaganje žalbe je 8 dana. Pretpostavke za izdavanje dokumentiranog platnog naloga su: • da je potraživanje novčano i dospjelo. Opće procesne pretpostavke odnose se na nadležnost suda. 41. 5.

u slučaju da sud ne prihvati prijedlog za izdavanje platnog naloga. Prigovor protiv platnog naloga ima karakter prigovora i pravnog lijeka. Da bi se onemogućila ovakva praksa koja je u suprotnosti sa načelom ekonomičnosti postupka. Platni nalog se dostavlja objema strankama. izvodi iz ovjerenih poslovnih knjiga. Sam prigovor ima suspenzivno dejstvo (odlaže izvršenje naloga) i remonstrativan efekat (o njemu odlučuje prvostepeni sud). Platni nalog može biti samo kondemnatornog sadržaja. U nalogu se ističe da je tuženi dužan da u roku od 8 dana. 41. Kada povjerilac na osnovu vjerodostojne ima pravo da traži direktno izvršenje po odredbama ZIP. sud će nastaviti da postupa po pravilima općeg parničnog postupka. djelimično.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. Stav sudske prakse je da prigovor ne mora biti obrazložen. neće se automatski nastaviti parnični postupak ukoliko tuženi nije uložio prigovor. U dijelu koji nije napadnut prigovorom. Ako nađe da nisu ispunjeni uslovi za izdavanje platnog naloga. u situacijama kad on na osnovu vjerodostojne isprave može tražiti direktno izvršenje po odredbama ZIP. Dovoljno je da tužilac u tužbi iznese osnov i visinu potraživanja i da naznači dokaze na osnovu kojih se može utvrditi istinitost tužbenih navoda. Ako su ispunjene pretpostavke za izdavanje platnog naloga. tuženi može pobijati platni nalog samo prigovorom. sud će izdati platni nalog tuženom da udovolji tužbenom zahtjevu i kad tužilac u tužbi ne traži izričito izdavanje platnog naloga. Izvršenje na osnovu vjerodostojne isprave. a sud iz bilo kojeg razloga ne usvoji njegov zahtjev. Ako dospjelo potraživanje ne prelazi iznos od 800 KM.WWW.COM . Postupak izdavanja platnog naloga.COM • • • mjenice. S druge strane. Naime. S druge strane. Povodom urednih prigovora predsjednik vijeća zakazuje raspravu nakon koje sud donosi odluku da li se platni nalog održava na snazi u cjelini. Platni nalog izdaje predsjednik sudskog vijeća. nastaviće postupak po tužbi. a tuženom se uz platni nalog dostavlja i primjerak tužbe sa prilozima. mogući su slučajevi da on podnese mandatnu tužbu i od suda traži da izda platni nalog umjesto direktnog izvršenja. ako povjerilac zatraži direktno izvršenje. zakonodavac je propisao uslov postojanja pravnog interesa na strani povjerioca za izdavanje platnog naloga. sud će izdati platni nalog i u slučaju kad se ta potraživanja dokazuju nekim drugim dokaznim sredstvima. Postupak u sporovima male vrijednosti 96 WWW. automatski će se nastaviti parnični postupak po tužbi. ili se u potpunosti ukida.6. Po svojoj prirodi platni nalog je sudsko rješenje kojim se odlučuje o tužbenom zahtjevu. Zbog toga je povjeriocu sigurnije da uloži mandatnu tužbu i traži izdavanje platnog naloga. a nakon njegovog ulaganja sud odlučuje prema odredbama općeg parničnog postupka. Nedokumentirani platni nalog se može izdati samo protiv glavnog dužnika. Svojstvo prigovora mu daje činjenica da u njemu tuženi po prvi put zauzima svoj stav prema tužbi. fakture i druge isprave koje u pravnom saobraćaju uživaju povjerenje. čekovi sa protestom i povratnim računom ako su potrebni za zasnivanje zahtjeva. bez održavanja ročišta. po prijemu platnog naloga udovolji zahtjevima tužbe ili da u istom roku podigne prigovor protiv platnog naloga. Pravni lijek je zato što je upravljen protiv naloga kao odluke suda. Nedokumentirani platni nalog. a u mjeničnim i čekovnim sporovima u roku od 3 dana. platni nalog postaje pravosnažan. Protiv rješenja suda kojim se ne prihvata prijedlog za izdavanje platnog naloga nije dopuštena posebna žalba. Ako sud ne prihvati prijedlog za izdavanje platnog naloga.

bilo da se radi o novčanom potraživanju. O izuzeću odlučuje sud koji bi bio prvostepeno nadležan za rješavanje spora. Ako arbitar ne bude na vrijeme izabran (rok je 15 dana). 7. odluke protiv kojih je dozvoljena posebna žalba i da li su stranke bile prisutne objavljivanju presude. smatra se da je povukao tužbu. ako osoba koja je postavljena za arbitra neće ili ne može obavljati tu dužnost.7. odnosno dana dostavljanja (za odsutnu stranku). te sporovi zbog ometanja posjeda. ukine prvostepenu odluku i predmet vrati na ponovno rješavanje. Bitne karakteristike postupka 3. da nije zaključen ugovor o arbitraži.COM . Sporovima male vrijednosti se nikad ne smatraju sporovi o nekretninama. smatraće se da je tužba povučena. preinačava ili povlači tužba.BH-PRAVNICI. 6. pokretnim stvarima ili tužilac pristaje da umjesto ispunjenja svog zahtjeva primi novčani iznos do navedene vrijednosti (facultas alternativa). Zapisnik – unosi se samo ono najnužnije: bitne izjave stranaka. naročito one kojima se priznaje tužbeni zahtjev. ako se stranke ne mogu složiti o izboru arbitra kojeg trebaju zajednički postaviti. zatim bitna sadržina izvedenih dokaza. Pravila o izuzeću sudija odnose se i na arbitre. Posljedice propuštanja ročišta – ako uredno pozvani tužilac propusti prvo ročište za glavnu raspravu. Donošenje presude – presuda se objavljuje odmah nakon zaključenja glavne rasprave i prepis se dostavlja samo stranci koja nije prisustvovala objavljivanju. 3. Ovo može učiniti samo ako je nepotpuno utvrđeno činjenično stanje dovelo do nepravilne primjene materijalnog prava. Ako sa nekog kasnijeg ročišta dva puta uzastopno izostanu obje stranke.BH-PRAVNICI. na prijedlog stranke će ga postaviti sud koji bi bio prvostepeno nadležan za rješavanje spora. Postupak pred arbitražom Ugovor o arbitraži se može dokazivati samo ispravama. Sudije redovnih sudova mogu biti birani samo na mjesto predsjednika arbitraže. ali samo zbog apsolutno bitnih povreda parničnog postupka i nepravilne primjene materijalnog prava. sporovi iz radnih odnosa. Broj arbitara mora biti neparan. 4. Ako se u 97 WWW. a u privrednim sporovima 5.WWW.COM Spor male vrijednosti je spor u kome se tužbeni zahtjev odnosi na potraživanje čija vrijednost ne prelazi iznos od 1. odriče od tužbenog zahtjeva. Protiv odluke kojom se postupak meritorno okončava dozvoljena je posebna žalba.000KM. Protiv ovog rješenja suda nije dopuštena posebna žalba. Rok za žalbu je 8 dana od dana objavljivanja (za prisutnu stranku). Isto važi i za izbor predsjednika arbitraže. U maličnom postupku nema mirovanja parnične procedure. osim ako se tuženi ne upusti u raspravljanje. a stranci koja je prisustvovala prepis se dostavlja samo na njen zahtjev koji mora podnijeti najkasnije na ročištu na kome je presuda objavljena. stranke svojom voljom derogiraju nadležnost redovnog suda. Proglašenje prestanka ugovora o arbitraži stranka može tražiti još u 2 slučaja: 2. 5. da nije zaključen ugovor o arbitraži. U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti dokazi. na što sud pazi po službenoj dužnosti.000KM. 41. a nezadovoljna strana može tužbom zahtijevati da sud proglasi prestanak važenja ugovora o arbitraži. Žalbeni sud nije ovlašten (kao u redovnom postupku) da u slučajevima u kojima posumnja u tačnost uvrđenog činjeničnog stanja. Zaključenjem arbitražnog ugovora. Pravni lijekovi – Protiv prvostepenog rješenja dopuštena je žalba samo ako se tim rješenjem okončava postupak.

3. • ako je arbitraža prekoračila granicu svog zadatka. ako ugovorom nije predviđena mogućnost njenog pobijanja pred arbitražom višeg stepena. općina). u privredne sporove spadaju svi oni koji se odnose na brodove i plovidbu. u privredne sporove spadaju: 1. Prema mješovitom kriteriju. Nakon toga stranka može od redovnog suda tražiti da izrekne prestanak važenja arbitražnog ugovora. potpisivanju i dostavljanju arbitražne presude. a koji proizilaze iz njihovih međusobnih privrednih odnosa. grad. arbitraža je dužna o tome izvijestiti stranke. Presuda arbitraže mora biti obrazložena. ZPP taksativno određuje razloge za poništaj presude arbitraže: • ako ugovor o arbitraži nije uopće sklopljen ili nije punovažan. Sporovi između pravnih lica navedenih u personalnom kriteriju i stranih fizičkih i pravnih lica.COM . kanton. a stranke nisu ugovorile suprotno. Klauzulu o pravosnažnosti i izvršnosti arbitražne presude stavlja na zahtjev stranke sud koji bi bio prvostepeno nadležan za rješavanje spora. • ako postoji neki od razloga za ponavljanje postupka.COM sporu u kome je ugovorena nadležnost arbitraže podnese tužba sudu. osim sporova o prevozu putnika. 98 WWW. Prigovor apsolutne nenadležnosti zbog postojanja ugovora o arbitraži mora se istaći prije nego se tuženi upustio u raspravljanje o meritumu spora. Posljedica neblagovremeno uloženog prigovora je prekluzija. po pravilima ZPP o izvođenju dokaza pred zamoljenim sudom. kao i takvim međusobnim sporovima stranih fizičkih i pravnih lica. Ako se potrebna većina glasova ne može postići. u privredne sporove spadaju svi sporovi u kojima su stranke DPZ (FBiH. Sporovi koji proizilaze iz međusobnih privrednih odnosa imalaca radnji i drugih pojedinaca koji u obliku registrovanog zanimanja obavljaju neku privrednu djelatnost. 41. ako stranke nisu ugovorile drugačije. Ako se stranke nisu drugačije sporazumjele. Tužba za poništaj arbitražne presude može se podnijeti u roku od 30 dana od dana dostavljanja presude. Prema subjektivnom kriteriju. već samo po prigovoru stranaka. kauzalnog i mješovitog. Sporovi u kojima kao materijalni suparničari učestvuju i druga fizička lica uz lica iz personalnog kriterija i mješovitog kriterija pod 1. 2. te o njenom pobijanju. Arbitraža može zatražiti pravnu pomoć od mjesno nadležnog suda. sud neće na to paziti po službenoj dužnosti. Objektivni rok je 1 godina. kao i iz međusobnih privrednih odnosa ovih pojedinaca i pravnih lica navedenih u personalnom kriteriju. Prema kauzalnom kriteriju. presuda se odnosi većinom glasova. • ako je u pogledu sastava arbitraže ili u vezi sa odlučivanjem povrijeđena neka odredba ZPP ili arbitražnog ugovora. odnosno od dana saznanja za postojanje razloga za poništaj.BH-PRAVNICI. • ako presuda nije obrazložena. preduzeća i druga pravna lica. Kad se arbitraža sastoji od više arbitara.BH-PRAVNICI. Ona prema strankama ima snagu pravosnažne presude. Stranke ne mogu sporazumno isključiti primjenu odredaba o izuzeću arbitara. postupak pred arbitražom određuju arbitri. te sporove na koje se primjenjuje plovidbeno pravo. Postupak u privrednim sporovima ZPP pojam privrednog spora određuje na osnovu 3 kriterija: subjektivnog.WWW. • ako je izreka presude nerazumljiva ili sama sebi protivrječna.8.

• podnošenje odgovora na žalbu – 3 dana. Specifičnosti postupka u privrednim sporovima • Isključena je primjena ustanove mirovanja postupka. Pravni lijekovi. odnosno iznijeti prije okončanja glavne rasprave. U žalbi se mogu iznositi nove činjenice i predlagati novi dokazi samo ako žalilac učini vjerovatnim da ih bez svoje krivice nije mogao predložiti. • Sud ne može izdati nedokumentirani platni nalog. Pored suda opće mjesne nadležnosti. Rokovi u postupku u privrednim sporovima: • za podnošenje prijedloga za povrat u prijašnje stanje – 30 dana. 99 WWW. nadležan je i sud gdje je po sporazumu stranaka tuženi bio dužan da izvrši ugovor. U toku postupka se stranke mogu sporazumjeti da sudi sudija pojedinac.COM . • U privrednim sporovima male vrijednosti tužba se ne dostavlja na odgovor tuženom.000 KM.WWW. • Sporovi male vrijednosti su oni u kojima tužbeni zahtjev ne prelazi vrijednost od 5. Za činidbe koje se ne sastoje u novčanom davanju sud može odrediti duži rok. bez obzira na vrijednost predmeta spora.COM Nadležnost i sastav suda. Sudija pojedinac sudi ako vrijednost spora ne prelazi 30.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI.000KM. Revizija nije dozvoljena ako vrijednost predmeta spora u pobijanom dijelu presude ne prelazi 25. • paricioni rok – 8 dana. • za žalbu protiv presude odnosno rješenja – 8 dana.000 KM. • Stranke ne mogu izvan ročišta davati izjave usmeno na zapisnik kod suda.

COM 100 WWW.BH-PRAVNICI.COM .BH-PRAVNICI.WWW.

te granice između vanparnične i upravne vlasti. BITNA OBILJEŽJA VANPARNIČNOG POSTUPKA Najvažnija obilježja vanparničnog postupka su: c) U većini predmeta interesi učesnika su istovrsni. a sudu ostavljaju da ga konkretizira u skladu sa zahtjevima konkretnih slučajeva. j) k) Teorija svrhe. Zakon o eksproprijaciji itd. e) Za najtipičnije vanparnične postupke može se reći da je u njima došlo do izražaja načelo oficijelnosti u pokretanju postupka.COM . Osnovni nedostatak ove teorije je u nesveobuhvatnosti. gdje je pojam stranke određen uz primjenu isključivo procesnopravnih kriterija.COM VANPARNIČNI POSTUPAK OPĆA UČENJA 42. te ustanovljavanje granice između parničnog i vanparničnog postupka. u vanparničnom postupku je pojam učesnika određen primjenom mješovitih. U tom smislu postoji više teorija: i) Prema teoriji spora. poznata pod nazivom teorija represije i prevencije smatra faktor svrhe određujućim za razlikovanje parničnog kao represivnog i vanparničnog kao preventivnog postupka. On je poslužio kao osnov za novi Zakon o vanparničnom postupku FBiH iz 1998.WWW. g) U vanparničnom postupku sve odluke nisu podobne za materijalnu pravosnažnost. Glavna zamjerka ovoj teoriji je što i parnični i vanparnični postupak mogu jednako služiti i preventivnoj i represivnoj 101 WWW.BH-PRAVNICI.godine. Ovo shvatanje izloženo je kritici jer postojanje spora ne može biti pouzdan kriterij za razdvajanje parničnog postupka od vanparničnog. Nakon II sv. 43. PRAVNA PRIRODA VANPARNIČNOG POSTUPKA Odgovor na ovo pitanje se u osnovi svodi na utvrđivanje pojma i predmeta vanparničnog postupka. UVODNA RAZMATRANJA Prvi propis koji je cjelovito uredio materiju vanparničnog postupka na ovim prostorima bio je Zakon o sudskom vanparničnom postupku Kraljevine Jugoslavije iz 1934. Za razliku od parnične procedure. jer uzima samo kriterij učesnika u postupku. Procesne norme samo okvirno uobličavaju postupak. načelo inkvizitornosti u prikupljanju procesne građe i načelo efikasnosti u odvijanju postupka. u parničnom postupku se rješavaju pitanja u kojima se javlja spor ili suprotnost privatnopravnih interesa. d) Procesna forma je izgubila na svojoj strogosti u odnosu na parnični postupak. To su konstitutivne odluke kojima se stvaraju nove pravne situacije i uređuju odnosi za budućnost. izvor vanparničnog prava su i propisi koji regulišu neke od posebnih vanparničnih postupaka. koji je na snazi. procesnopravnih i materijalnopravnih kriterija. kao npr. a u vanparničnom postupku sud postupa samo onda kad nema nikakvog spora i kad treba donijeti odgovarajuće mjere ili preduzeti odgovarajuću procesnu radnju u zajedničkom interesu svih učesnika. Elastičnost forme je u službi ostvarenja načela efikasnosti.rata prvi Zakon o vanparničnom postupku donesen je tek 1989.godine. njegovih osnovnih načela. Time je odstupljeno od pravila parničnog postupka ukome se odlučuje po principu «ili-ili». a ne međusobno suprotstavljeni. f) Za odluke u vanparničnom postupku je karakteristično da se njima uređuju pravni odnosi.godine. prema kojoj učesnici parničnog postupka od suda zahtijevaju neku radnju u zajedničkom interesu.BH-PRAVNICI.Porodični zakon. Slična prethodnoj je teorija stranaka. Osim ovog zakona. 44.

45.COM . 46. Odnos vanparničnog i parničnog postupka Pozitivističko shvatanje pojam vanparnične stvari pokušava objasniti tumačeći namjeru zakonodavca u normiranju konkretnih rješenja. Neutemeljenost ove podjele vidljiva je iz činjenice da se i u vanparničnom postupku rješavaju imovinskopravne stvari u privatnom interesu (npr.susjedi ili suvlasnici). pošto i odluke u vanparničnom postupku često imaju deklaratoran karakter. Ako sud u parnici mimo ovog pravila odluči o stvari o kojoj se odlučuje u vanparničnom postupku. kao jedinstven metod u funkciji donošenja zakonite odluke. kao nepristrasan i neovisan aparat. ako samim zakonom o vanparničnom postupku nije drugačije određeno.COM svrsi. parničnim postupkom zakonodavac uređuje područja gdje želi da do jačeg izražaja dođe princip zakonitosti. Mjesna nadležnost se određuje prema prebivalištu. Zaštita subjektivnih privatnih prava i statusa građana se može realizirati samo jurisdikciono.2. i postupak. ali da to može biti jedan od uslova postojanja neke od bitnih povreda. Funkcionalnu nadležnost u drugom stepenu vrše kantonalni sudovi u vijeću. u parničnom postupku vezanom za bračne i paternitetske odnose naglašen je javni interes.1. MJESTO VANPARNIČNOG PROCESNOG PRAVA U PRAVNOM SISTEMU 45. a ne administrativno u upravnoj proceduri pred državnim organom. za razliku od parničnog postupka gdje odluke sudova imaju uglavnom deklaratoran karakter. koji je opredijeljen privatnim interesom stranaka. 45. za razliku od parničnog postupka koji predstavlja redovni put za realizaciju tog cilja.BH-PRAVNICI. Stvarnu nadležnost u svim vanparničnim stvarima vrše općinski sudovi preko sudije pojedinca. Zamjerka ovom učenju je nedosljednost. u vanparnični postupak se svrstavaju pitanja kod kojih je u većoj mjeri izražen zahtjev cjelishodnosti. u vanparničnom postupku sudovi donose odluke koje imaju konstitutivan karakter. l) Teorija redovnog i vanrednog puta pružanja pravne zaštite uči da je vanparnični postupak vanredni put za traženje i realizaciju pravne zaštite ugroženih subjektivnih građanskih prava.1.BH-PRAVNICI.WWW. SUBJEKTI VANPARNIČNOG POSTUPKA 46. U situaciji kad parnični sud utvrdi da bi postupak trebalo provesti po pravilima vanparnične procedure. S druge strane. u kojoj dominira zaštita općeg i javnog. n) Teorija tutele uči da u vanparničnim stvarima dominira javni interes. obustaviće parnični postupak i nakon pravosnažnosti rješenja o obustavi. za razliku od parničnog postupka. pred samostalnim i nepristrasnim sudijom u vanparničnom postupku. U tom nastojanju pozitivisti su pošli od premise da u vanparničnim stvarima sudovi mogu postupati samo onda kad im to zakon decidno naređuje. m) Po teoriji konstitutivnih akata. Prema ovoj teoriji. postupak će se nastaviti po pravilima vanparnične procedure pred nadležnim sudom. stav sudske prakse je da samo zbog toga ne postoji bitna povreda odredaba parničnog postupka. a samo izuzetno u vijeću. Sud Vanparničnu jurisdikciju vrše reovni sudovi. odnosno 102 WWW. Druga odrednica je da se u vanparničnom postupku shodno primjenjuju uredbe ZPP. Odnos vanparničnog i upravnog postupka Formalnopravni elementi razgraničenja vanparničnog i upravnog postupka su sud. S druge strane.

WWW. u interesu učesnika postupka.1. organu starateljstva i dr). odnosno povodom koga je postupak pokrenut.BH-PRAVNICI. Za određivanje međunarodne nadležnosti kad su u pitanju lična stanja i porodični odnosi primarni kriterij je državljanstvo. Ako je odluka već donesena.ostavinski postupak). nemaju karakter procesne radnje. U materijalnopravnom smislu učesnici su sva ona lica na čija prava i interese može uticati donesena odluka. U procesnopravnom smislu učesnik je lice koje se nalazi u ulozi predlagača (tj. odnosno ako se sa povlačenjem prijedloga slažu svi učesnici na koje se odnosi dejstvo odluke. osim ako zakon izričito predviđa drugačije. Učesnici Pod pojmom «učesnici» podrazumijevaju se subjekti vanparničnog postupka. Prema ovom kriteriju. U takvim postupcima zahtjevi ili prijedlozi za pokretanje postupka.2. a pod istim uslovima pod kojima im se svojstvo stranke priznaje u parničnom postupku. oduzimanje poslovne sposobnosti itd). Mjesnu nadležnost učesnici ne mogu mijenjati svojim sporazumom.pokreće postupak) i onoga prema kome je prijedlog upravljen.BH-PRAVNICI. Zakonsko zastupanje je kao i u parničnom postupku. Osim toga. Sposobnost biti subjekt vanparničnog postupka imaju fizička i pravna lica. Predmet odlučivanja u vanparničnom postupku po pravilu određuje sud.COM boravištu lica na koje se postupak odnosi. pod uslovom da se time ne vrijeđaju prava drugih učesnika. koji pritom nije vezan 103 WWW. pa do okončanja. te određeni oblici udruživanja koji nemaju svojstvo pravnih lica. ako će pred tim sudom postupak biti brže okončan. preko određivanja predmeta odlučivanja. odnosno prema mjestu gdje se nalazi nekretnina. a za imovinskopravne odnose. sud može ustupiti predmet sudu koji je prema novim okolnostima mjesno nadležan.ostavinski postupak. Prijedlog se može povući sve do okončanja prvostepenog postupka. Načelo dispozitivnosti i oficijelnosti U vanparničnom postupku načelo dispozitivnosti je u svim fazama postupka potisnuto u korist načela oficijelnosti – od pokretanja. NAČELA VANPARNIČNOG POSTUPKA 47. koji dolaze od strane zainteresiranih lica ili državnih organa. lice kome je oduzeta poslovna sposobnost može podnijeti prijedlog da mu se sposobnost vrati. prijedlog se može povući do njene pravosnažnosti. pojam učesnika se određuje posebno u vanparničnim postupcima koji se pokreću po službenoj dužnosti (npr. mjesto gdje se nalazi stvar (pokretna ili nepokretna) 46. u nizu vanparničnih stvari daje se mogućnost i poslovno nesposobnim licima da preduzimaju procesne radnje. U vanparničnom postupku se pojam učesnika određuje u procesnopravnom i u materijalnopravnom smislu. pravo na podnošenje prijedloga je dato i određenom državnom organu (javnom tužiocu. 47. Međunarodna nadležnost naših sudova uređena je Zakonom o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima iz 1982. U predmetima u kojima se postupak pokreće po načelu dispozitivnosti (prijedlogom).COM . Ako u toku postupka dođe do izmjene okolnosti na osnovu kojih je određena mjesna nadležnost. U nizu vanparničnih predmeta postupak se pokreće po načelu oficijelnosti (npr. U ovim postupcima podnošenje prjiedloga ima karakter procesne pretpostavke: sud će odbaciti prijedlog neovlaštenog učesnika. Npr.

sud ne smije donijeti odluku prije davanja mogućnosti izjašnjavanja onima na koje se ta odluka odnosi. 47. činjenični osnov odluke koju sud donosi ne obrazuje samo procesna građa koja je bila predmet neposredne rasprave. Samo u spornim vanparničnim stvarima (npr.BH-PRAVNICI. Načelo kontradiktornosti Načelo kontradiktornosti se kao ustavna vrijednost primjenjuje i u vanparničnom postupku. 48. izuzev u postupku proglašenja nestale osobe umrlom.3. već i ona koju je sud pribavio u pismenoj formi posrednim putem. Kad je u pitanju upravljanje i okončanje postupka. Prijedlog spada u neformalne procesne radnje i zakonom se po pravilu ne određuju bitni elementi prijedloga. 47. U vanparničnom postupku sud donosi odluku na osnovu rasprave samo izuzetno.BH-PRAVNICI.COM prijedlozima učesnika.6. Istražno i raspravno načelo U pogledu prikupljanja procesne građe. Načelo posebnog staranja o nesposobnim licima U fokusu vanparničnog pravosuđa su ostavinski postupak i postupci čiji je predmet uređenje statusnih odnosa. RAZVOJ PRVOSTEPENOG POSTUPKA 104 WWW. U vanparničnom postupku ne može se donijeti odluka na osnovu priznanja i izostanka. kao i nesporne činjenice. naglađeno je načelo sudskog upravljanja postupkom. Učesnik kao predlagač može dovesti do okončanja postupka samo povlačenjem prijedloga. U takvim slučajevima je sud vezan za prijedlog. 47. Sud u cjelosti snosi odgovornost za potpunost i istinitost utvrđenog činjeničnog stanja. Taj predmet sud može u toku postupka proširiti na nova pravna pitanja ili ga ograničiti. ako je to izričito određeno zakonom i kad sam ocijeni da bi održavanje ročišta bilo svrsishodno radi razjašnjavanja ili utvrđivanja relevantnih činjenica. Izuzetak su slučajevi u kojima je predmet postupka ostvarenje nekog subjektivnog prava predlagača. 47. neposrednost i javnost Razlike u oblikovanju parničnog i vanparničnog postupka se najviše ispoljavaju u primjeni ovih načela. u vanparničnom postupku važi istražno (inkvizitorno) načelo.WWW. a prekid se određuje povodom upućivanja na parnicu. izjava o priznanju ne oslobađa potrebe da se i takva činjenica dokazuje. Načelo materijalne istine Saglasne izjave učesnika o određenim pravno relevantnim činjenicama ne oslobađaju sud od obaveze dokazivanja istinitosti tih činjenica. Načelo javnosti primjenjuje se i u vanparničnom postupku.uređenje međa). 47. Pravozaštitni cilj koji se postiže tim postupcima primarno je u postizanju pravnog osiguranja lica koja nisu u mogućnosti da se staraju o svojim pravima i interesima.2. nesporne činjenice nema potrebe dokazivati. Usmenost. tj. i kad koristi formu usmene rasprave.COM . Učesnici svojim držanjem ne mogu izazvati mirovanje postupka. niti ima odricanja od zahtjeva.4. Sud je ovlašten i dužan da u postupku preduzima potrebne mjere radi zaštite takvih lica. Javnost je isključena u postupku o kome se odlučuje o ličnim i porodičnim statusima učesnika. Dakle. Sud može utvrđivati i činjenice koje učesnici nisu iznijeli. U pravilu nije vezan ni priznatim činjenicama.5. Međutim.

Posljedice upućivanja na parnicu. u kojima će sud uputiti stranke na parnicu bez obzira da li je spor činjeničnog ili pravnog karaktera: 5. tj.ako postoji spor povodom zahtjeva nasljednika koji su živjeli u istom domaćinstvu sa ostaviocem da se iz zaostavštine izdvoji dio koji odgovara vrijednosti njihovog doprinosa povećanju ostaviočeve imovine. Od navedenog postoje izuzeci. U ostavinskom postupku. Dejstvo odluke nastupa u trenutku njenog donošenja i u slučajevima u kojima odluka nije podobna za sticanje formalne pravosnažnosti. U formi posebnog akta izrađuju se sva rješenja kojima se odlučuje o glavnoj stvari i rješenja protiv kojih je dopuštena posebna žalba. S druge strane. Smrt učesnika vodi okončanju postupka u statusnim vanparničnim stvarima. jedna od dispozitivnih radnji kojima učesnici mogu dovesti do okončanja postupka je povlačenje prijedloga.COM . Sadržaj rješenja zavisi od prirode predmeta odlučivanja i pravozaštitnog cilja koji se ostvaruje u postupku. Ako se među strankama pojavi spor činjeničnog karaktera. Na pokretanje parnice upućuje se učesnik koji je slabiji u pravu. Važi ono što je navedeno u parničnom postupku. 49. Učesnicima je u načelu oduzeta mogućnost da na postupak utiču svojim dispozitivnim radnjama. sadržaj i forma. Međutim. a donose se u 2 forme: u obliku posebnog akta i u vidu zasvjedočavanja sadržaja u sudskom zapisniku. U postupku uređenja i korištenja zajedničke stvari. To su situacije u kojima žalba nema svojstvo prekluzivnog pravnog lijeka. doći će do prekida vanparničnog postupka koji traje do okončanja 105 WWW. a uredno je pozvan i ne postoje općepoznate okolnosti koje su ga spriječile da dođe u sud. Prethodna pitanja. zakon dozvoljava sudu da u vanparničnom postupku odluči da žalba ne odlaže izvršenje rješenja i da pravne posljedice rješenja nastupaju prije pravosnažnosti.BH-PRAVNICI. sud će uputiti stranke na parnicu kad je među zajedničarima sporno pravo na stvar koja je predmet postupka ili je sporan obim prava. Sud određuje rok u kome je upućeni učesnik dužan da pokrene parnicu ili postupak pred upravnim organom. U ovakvim slučajevima dejstvo odluke nastupa u trenutku njenog saopštavanja (dostavljanja) učesnicima. kao što su podjela zajedničke stvari ili određivanje naknade za eksproprisano zemljište. Ako u datom roku učesnik pokrene postupak na koji je upućen. sud upućuje stranke da pokrenu parnicu ili postupak pred upravnim organom radi rješavanja tog spora. jer po pravilu dejstvo nastupa pravosnažnošću odluke. dispozitiv i obrazloženje. već sud oblikuje postupak. 6. Ona sadrže sve potrebne elemente: uvod. Poravnanje može biti osnov okončanja postupka samo u nekim imovinskopravnim vanparničnim postupcima. sud će uputiti nasljednike na parnicu ako je među njima sporno da li neka imovina ulazi u zaostavštinu. Momenat donošenja i dejstva odluke se ne podudaraju.BH-PRAVNICI. U većini vanparničnih imovinskih postupaka smrt dovodi do prekida postupka (kao i u parničnom postupku). ako je to potrebno radi zaštite maloljetnika ili drugih lica pod posebnim društvenim staranjem. SUDSKE ODLUKE Vrste. sud će u vanparničnom postupku rješavati eventualni spor o pravnim pitanjima. krećući se u okviru zahtjeva koje postavljaju osnovna načela. Sve odluke u vanparničnom postupku se donose u obliku rješenja. Postoji pretpostavka da je prijedlog povučen kad predlagač ne dođe na ročište. Postojanje i dejstvo odluke. Upućivanje stranaka na parnicu.WWW. Taj rok ne može biti duži od 30 dana.COM Tok prvostepenog postupka nije čvrsto određen strogim procesnim formama.

BH-PRAVNICI. Dakle. Od vanparničnog suda zavisi da li će žalba u konkretnom slučaju imati suspenzivno dejstvo ili ne. Pravo žalbe imaju i subjekti koji nisu učestvovali u prvostepenom postupku.2.1. ako pobijano rješenje zadire u njihova prava i interese. prekluzivan i suspenzivan pravni lijek. odnosno upravni postupak.BH-PRAVNICI. PRAVOSNAŽNOST 51.COM postupka na koji je učesnik upućen. Žalba je načelno devolutivan. 51. (npr. drugostepeni sud može iz važnih razloga odlučiti i o neblagovremenoj žalbi ako se time ne vrijeđaju prava ostalih učesnika postupka. Vanredni pravni lijekovi Revizija je dopuštena protiv pravosnažnog drugostepenog rješenja u postupku u kome se odlučuje o stambenim stvarima i naknadi za eksproprisanu nekretninu. odredba o supsidijarnoj primjeni ZPP omogućava njegovu primjenu. Ponavljanje postupka dozvoljeno je samo u situacijama kad se isti cilj nije mogao postići na drugi način. Međutim. tj.postupak sa jednim učesnikom). Pod istim uslovima žalba može biti i neprekluzivan pravni lijek. a sistem vanrednih pravnih lijekova zavisi od vrste vanparničnih stvari. Ovakva ovlaštenja sudu su naročito data kad se radi o zaštiti prava maloljetnika ili drugih osoba pod posebnom društvenom zaštitom. Zato se sudu nalaže da po prijedlogu za ponavljanje postupka prvo postupi kao po neblagovremeno uloženoj žalbi ako za to postoje uslovi. prvobitno rješenje se može preinačiti ili ukinuti samo ako se time ne vrijeđaju prava drugih učesnika postupka koja se zasnivaju na istom rješenju. Naime. ali sa vrlo značajnim izuzecima. Princip pridružene žalbe. Prijedlog za ponavljanje postupka ne može se podnijeti ako je učesniku zakonom priznato pravo da svoj zahtjev realizira u parnici ili postupku pred organom uprave. bitno je imati na umu da u vanparničnom postupku pravosnažnost nema isti značaj kakav ima u parničnom postupku. U literaturi je sporno da li su za formalnu pravosnažnost podobne odluke protiv kojih se žalba može ulagati i po isteku roka. Irelevantan je momenat njenog nastupanja jer sud može u svako 106 WWW. Međutim. Žalba je nedevolutivan ili remonstrativan pravni lijek kad o njenoj osnovanosti odlučuje prvostepeni sud. Zbog toga prvostepeni sud mora proslijediti žalbu drugostepenom sudu bez obzira da li je žalba podnesena u zakonskom roku od 15 dana ili ne. 50. Zakon o vanparničnom postupku ne govori izričito o ovom pravnom lijeku. može se koristiti rokom onog učesnika prema kome rok najkasnije ističe i to bez obzira da li je taj učesnik u svoje ime već iskoristio pravo na žalbu ili ne. U suprotnom će sud dovršiti postupak i donijeti odluku bez obzira na zahtjeve povodom kojih je učesnik upućen na parnicu. Zahtjev za zaštitu zakonitosti. 50.COM . jer sud može da u svakom konkretnom predmetu odluči (kad postoje važni razlozi) da žalba ne odlaže izvršenje. Žalbu može uložiti svaki učesnik. sve dok teče rok za bilo kojeg učesnika. Formalna pravosnažnost Formalna pravosnažnost nastupa u trenutku nakon kojeg se odluka ne može pobijati redovnim pravnim lijekom. U takvim slučajevima. jer se dejstva odluke ne vežu striktno za pravosnažnost. ako se time ne vrijeđaju prava ostalih učesnika.WWW. PRAVNI LIJEKOVI Redovni pravni lijek je žalba.

a procesnu građu prikuplja po načelu inkvizitornosti. Vanparnični postupci se mogu grupisati u: 53 statusne vanparnične postupke. 62 odluke u ovim postupcima u pravilu imaju konstitutivni karakter: njima se mijenja postojeća pravna situacija. oduzimanje i vraćanje roditeljskog prava. proglašenje nestalog lica umrlim i dokazivanje smrti.COM . 54 ostavinski postupak. Statusni vanparnični postupci imaju nekoliko zajedničkih karakteristika: 59 predmet je uređivanje statusnih odnosa. produženje roditeljskog prava. kao i samo lice kome treba oduzeti poslovnu sposobnost ako je u stanju da shvati značenje i pravne posljedice svog prijedloga. Oduzimanje i vraćanje poslovne sposobnosti. 51. te davanje dozvole za stupanje u brak. Poslovna sposobnost se oduzima ili ograničava punoljetnom licu koje je nesposobno da se samo brine o svojim pravima i interesima zbog duševne bolesti. 61 posebno značajno mjesto u ovim postupcima pripada organu starateljstva.2. a ne suprotstavljeni. zadržavanje u ustanovama za duševne bolesti.2.BH-PRAVNICI. POJEDINI VANPARNIČNI POSTUPCI Postoji veliki broj vanparničnih postupaka u kojima se primjena općih pravila proširuje ili modificira. Postupak oblikuje sud po načelu sudskog upravljanja postupkom.COM doba ukinuti ili preinačiti odluku.BH-PRAVNICI. srodnici lica kome se oduzima poslovna sposobnost. Statusni vanparnični postupci To su: lišavanje poslovne sposobnosti. jer su interesi učesnika paralelni. POSEBNI POSTUPCI 52. Dejstvo materijalne pravosnažnosti vezano je za identičnost činjeničnog i pravnog osnova. a u zavisnosti od vrste vanparničnih predmeta. 55 imovinske vanparnične postupke. Postupak mogu pokrenuti: sud po službenoj dužnosti. te da pravn pitanje o kome je pravosnažno presuđeno vezuje sud u drugom postupku. Zbog toga promjenjene okolnosti koje su nastupile nakon donošenja odluke nisu zahvaćene dejstvom materijalne pravosnažnosti i ne podliježu efektu res iudicata. 60 u pravilu su unilateralni (jednostranački). Odluka se zasniva na činjeničnom stanju koje postoji u vrijeme njenog donošenja. a prijedlogom organ starateljstva. rasipništva ili nekog drugog uzroka. Materijalna pravosnažnost Materijalna pravosnažnost sastoji se u tome da se o istom predmetu o kome je odlučeno više ne može pokretati postupak niti donositi druga odluka. 56 ostale vanparnične postupke. 52. Odluka se donosi na osnovu 107 WWW. bez obzira na više učesnika. duševne zaostalosti.WWW.

Pravosnažno rješenje o oduzimanju. Drugostepeni sud po žalbi rješava u roku od 3 dana. odnosno vraćanju poslovne sposobnosti dostavlja se matičaru i organu koji vodi zemljišne ili druge javne knjige radi upisa. ali je sud dužan da žalbu odmah dostavi drugostepenom organu koji je obavezan da donese odluku u rok od 3 dana od dana prijema žalbe. Žalba je odlaže izvršenje. Za umrlo može biti proglašeno lice: c) O čijem životu za zadnjih 5 godina nema nikakvih vijesti. ili se zdravstveno stanje zadržanog ne poboljša u potrebnoj mjeri. Postupak je vrlo hitan i mora se okončati u roku od 7 dana. njegov staralac odnosno privremeni zastupnik i predlagač.BH-PRAVNICI. U rješenju kojim se osoba djelimično lišava poslovne sposobnosti. Zdravstvena organizacija sudu povremeno dostavlja izvještaj o zdravstvenom stanju zadržanog lica. Radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja. Za proglašenje nestale osobe umrlom i za dokazivanje smrti nadležan je sud na čijem području je ta osoba imala zadnje prebivalište odnosno boravište. sud je ovlašten i da naknadno izmijeni odluku u zavisnosti od promjene okolnosti pod kojima je odluka donesena. a starije je od 60 godina.COM . sud će navesti vrstu poslova koju ta osoba može obavljati samostalno.COM rasprave na koju se pozivaju: organ starateljstva. Kad ustanova primi na liječenje neko lice bez njegove saglasnosti ili bez odluke suda. sud može osobu u potpunosti ili djelimično lišiti poslovne sposobnosti. Ovakvu odluku sud donosi na prijedlog zdravstvene organizacije. ali najduže 3 mjeseca. njegov staratelj ili privremeni zastupnik. Postupak pokreće sud po službenoj dužnosti. Rok je 8 dana od prijema rješenja. njen staratelj odnosno privremeni zastupnik.WWW. Žalba u načelu nema suspenzivno dejstvo. Sud može odgoditi donošenje rješenja ako se osnovano može očekivati da će se osoba prema kojoj se vodi postupak uzdržati od upotrebe alkohola ili opojnih sredstava ili ako se osoba podvrgne liječenju u određenoj zdravstvenoj ustanovi. Ako se ni po isteku 1 godine ne izmijene okolnosti. U zavisnosti od utvrđenog činjeničnog stanja. Protiv ovakvog rješenja dozvoljena je posebna žalba. O duševnom stanju lica nalaz daju najmanje 2 vještaka. a sud u postupku utvrđuje i druge okolnosti relevantne za odlučivanje. osim ako sud iz opravdanih razloga ne odluči drugačije. Troškove postupka snosi predlagač. potrebno je da najmanje 2 ljekara odgovarajuće specijalnosti daju svoj nalaz i stručno mišljenje o sposobnosti za rasuđivanje lica prema kome se postupak vodi. Kad je potrebno da se u svrhu davanja nalaza i stručnog mišljenja ljekara lice smjesti u zdravstvenu ustanovu. lice kome se oduzima poslovna sposobnost. Kad prestanu razlozi zbog kojih je poslovna sposobnost oduzeta. sud će odlukom produžiti zadržavanje. pored uzimanja iskaza od navedenih lica. Ovaj postupak sud obično pokreće na osnovu obavještenja od strane zdravstvene ustanove. ili okolnosti pod 108 WWW. uvijek kad na bilo koji način sazna da postoje okolnosti usljed kojih se određena osoba treba smjestiti i zadržati u psihijatrijskoj zdravstvenoj ustanovi. Odlaganje može trajati od 6 do 12 mjeseci. sud može rješenjem odrediti takav smještaj. kao i organu starateljstva. koju mogu podnijeti lice prema kome se vodi postupak. Proglašavanje nestalih lica umrlim i dokazivanje smrti. dužna je da to u roku od 24 sata prijavi sudu na čijem području se nalazi.BH-PRAVNICI. sud će po službenoj dužnosti ili na prijedlog ovlaštenih lica provesti postupak i zavisno od rezultata donijeti novo rješenje. Međutim. Sud je dužan da najkasnije u roku od 3 dana od prijema prijave donese odluku o zadržavanju ili otpuštanju lica. Rok za žalbu je 3 dana. a rješenje o odlaganju rješenja sud može i opozvati. zadržana osoba. te organ starateljstva. Zadržavanje duševno bolesnih osoba u zdravstvenoj ustanovi. Protiv rješenja o zadržavanju odnosno puštanju iz zdravstvene ustanove žalbu mogu izjaviti: zdravstvena ustanova.

e) Koje je nestalo u toku rata. a 6 mjeseci od dana prestanka opasnosti o njemu nema vijesti. Dozvola za zaključivanje braka. Sud donosi odluku na osnovu rasprave. saobraćajnom udesu. e u roku od 3 mjeseca od objavljivanja u službenim novinama odluč5. okončava se u roku od 15 dana. U rješenju o proglašenju nestale osobe umrlom navodi se dan. po isteku 3 mjeseca od objavljivanja oglasa sud zakazuje raspravu na koju poziva predlagač8. Relevantne činjenice sud utvrđuje na raspravi. Postupak se pokreće po prijedlogu osobe na čijoj strani postoji otklonjiva bračna smetnja. nestalom određuje staraoca ili poziva organ starateljstva da to uč2. po službenoj dužnosti ili na prijedlog. staraoca nestalog i izvodi dokaze radi utvrđivanja relevantnih č9. injenica na osnovu kojih ć10. Ukidanje rješenja za posljedicu ima vraćanje svih statusnih prava licu koje je bilo proglašeno umrlim. usvojitelja ili organa starateljstva. ini. Lice nad kojim se produžava roditeljsko pravo zastupa poseban staralac. Organ starateljstva obavezno učestvuje u postupku. Ako se taj dan ne može pouzdano utvrditi. Ako ne dođe do relevantnih informacija na ovaj nač7. smatra se da je smrt nastupila prvog dana nakon isteka propisanih rokova.COM . Sud po prijedlogu postupa na slijedeći način: 1. Na ročište se obavezno pozivaju dijete. Rješenje će se ukinuti ako sud na bilo koji način sazna da je nestala osoba živa. požaru. sa jednim izuzetkom: neće uticati na novi brak koji je zaključio bračni drug nestalog po pravosnažnosti rješenja o proglašenju nestalog lica umrlim.BH-PRAVNICI. Postupak je hitan. 3. U postupku se shodno primjenjuju propisi o oduzimanju i vraćanju poslovne sposobnosti. u vezi sa ratnim događanjima. Pri donošenju rješenja o oduzimanju i vraćanju roditeljskog prava sud uzima u obzir i želje maloljetnika koji je sposoban da ih izrazi. kad prestanu razlozi zbog kojih je roditeljsko pravo produženo.COM kojima je nestalo čine vjerovatnim da više nije u životu. d) Koje je nestalo u brodolomu. nosti i sat koji se smatra kao vrijeme smrti nestalog. a svu procesnu građu prikuplja po službenoj dužnosti.WWW. Ako utvrdi da su ispunjene osnovne pretpostavke. e rješenje (odbiti ili prihvatiti prijedlog za proglašavanje nestale osobe umrlom) 12. Pomenuto rješenje sud može ukinuti ili preinačiti. a o čijem životu nije bilo nikakvih vijesti godinu dana od dana prestanka neprijateljstava. Postupak se pokreće na prijedlog roditelja. iti o prijedlogu. kojeg određuje sud ili organ starateljstva. Roditeljsko pravo se oduzima kad ga roditelji zloupotrijebe ili grubo zanemare vršenje svojih dužnosti. a. Radi se o hitnom postupku koji mora biti okončan najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja prijedloga. Oduzimanje i vraćanje roditeljskog prava. Za davanje dozvole relevantne su 2 činjenice: slobodna volja maloljetnika za zaključenje braka i psihofizička zrelost za vršenje prava i dužnosti u braku. a preinačiće se ako se sazna da je nestalo lice umrlo u vrijeme različito od onoga navedenog u rješenju. po moguć13. Produženje i prestanak roditeljskog prava. uz upozorenje da ć4.BH-PRAVNICI. Do prestanka produženog roditeljskog prava dolazi na prijedlog učesnika. zemljotresu ili nekoj drugoj neposrednoj smrtnoj opasnosti. Prva činjenica utvrđuje se saslušanjem 109 WWW. e donijeti odgovarajuć11. in. roditelji i organ starateljstva. 6. Postupak se pokreće po prijedlogu koji mogu podnijeti javni tužilac i lice koje za to ima neposredni pravni interes. Cilj produženja roditeljskog prava je zaštita djeteta koje zbog tjelesnih ili duševnih mana nije u stanju da se samo stara o sebi. Izdaje oglas sa javnim pozivom na ustupanje informacija o nestaloj osobi. Postupak se pokreće na prijedlog ovlaštenih učesnika: roditelja odnosno usvojitelja i organa starateljstva.

čitanja testamenta i sastavljanja zapisnika. kad su nasljednici lica pod posebnom zakonskom zaštitom i kad zaostavštinu treba predati DPZ ili njenim organima. Sastavljanje smrtovnice vrši matičar koji upisuje smrt u matičnu knjigu i smrtovnicu u roku od 15 dana po izvršenom upisu dostavlja ostavinskom sudu. Slučajevi u kojima se zaostavština ne raspravlja su: (1) ako umrli nije ostavio imovinu i (2) ako je ostavio samo pokretnu imovinu. Gotovina. štedne knjižice i druge važne isprave se predaju na čuvanje sudu na čijem području se imovina nalazi. a druga na osnovu mišljenja odgovarajuće zdravstvene organizacije. Popis i procjenu vrši nadležni općinski organ uprave. Sud je dužan da proglasi svaki testament koji mu je dostavljen. Po vlastitoj odluci suda popis i procjena se vrši kad se ne zna za nasljednike ili njihovo boravište. legatarima i drugim licima. Postupak se odvija po načelu sudskog upravljanja postupkom. Mjere obezbjeđenja zaostavštine preduzimaju se: 68 kad ni jedan od pozvanih nasljednika nije sposoban da upravlja imovinom. legatari i druga lica koja ostvaruju neko pravo iz zaostavštine. nadležan je ostavinski sud na čijem području se nalazi zaostavština ili njen pretežni dio. 4. Odluka se ne donosi 110 WWW. a koji nakon proglašenja dostavlja zapisnik ostavinskom sudu. Proglašenje testamenta. Rješenje kojim se prijedlog odbija dostavlja se samo predlagaču. Testament umrlog se sudu dostavlja zajedno sa smrtovnicom. roditeljima odnosno starateljima predlagača i nadležnom organu starateljstva. njegovom budućem bračnom drugu. a u pogledu prikupljanja procesne građe važi načelo inkvizitornosti: sud nije vezan činjenicama i dokazima koje podnose učesnici.BH-PRAVNICI. Ako on u vrijeme smrti nije imao prebivalište odnosno boravište u FBiH.COM . a ni jedno od lica pozvanih na naslijeđe ne traži da se provede rasprava. Popis i procjenu imovine sud preduzima po vlastitoj odluci ili na prijedlog nasljednika. koje se sastoji od otvaranja. U ovakvim slučajevima nadležni općinski organ uprave predaje cijelu imovinu ili njen dio pouzdanom licu na čuvanje. Učesnici u postupku su nasljednici. bez obzira da li je pravno valjan ili ne i bez obzira da li je podnesen jedan ili više testamenata. Za raspravljanje je mjesno nadležan općinski sud na čijem području je ostavilac imao prebivalište odnosno boravište u vrijeme smrti. Postupak sa testamentom.WWW. 70 ako neke druge okolnosti nalažu posebnu opreznost. Žalbu protiv rješenja mogu izjaviti sve osobe kojima je rješenje dostavljeno. Prethodne radnje.COM maloljetnika bez prisustva ostalih učesnika u postupku. koja imovina čini njegovu zaostavštinu i koja prava iz zaostavštine pripadaju nasljednicima. Privremeni staratelj zaostavštine se postavlja od strane ostavinskog suda kad je to potrebno u cilju obezbjeđenja zaostavštine. Ostavinska rasprava se odvija na ročištu na koje sud poziva sva zainteresirana lica. koje su u funkciji pripremanja ročišta za raspravu obuhvataju: 3. 69 ako su nasljednici nepoznati ili odsutni. Na proglašeni testament stavlja se potvrda o proglašenju. vrši ostavinski sud ili sud kod kojeg se testament zatekne na čuvanju. Postupak se pokreće po načelu oficijelnosti. Rješenje kojim se dozvoljava zaključenje braka dostavlja se predlagaču. U ovom postupku se utvrđuje ko su nasljednici umrlog.a nema zakonskog zastupnika. O tome se odmah obavještava ostavinski sud koji može preduzeto obezbjeđenje ukinuti ili izmijeniti. 5. 7. Raspravljanje zaostavštine (ostavinski postupak).BH-PRAVNICI.

Nasljednici daju izjavu kojom se prihvataju ili odriču nasljedstva. one ne mogu dovesti do ponovnog pokretanja ostavinskog postupka. h) Da li se neko lice odreklo naslijeđa Sud će uputiti na parnicu. d) Od kojih zavisi veliče) ina nasljednog dijela. naknadno pronađeni testament. Ta izjava je neopoziva.COM . Međutim. Rješenje je deklaratornog karaktera. ali neće prekidati ostavinsku raspravu ako među učesnicima postoji spor o pravu na legat ili drugom pravu iz zaostavštine. odnosno upravni postupak. Ostavinski postupak se okončava rješenjem o nasljeđivanju. a može se dati na raspravi. već na osnovu cjelokupne procesne građe koju je sud prikupio. O pravima uredno pozvanih lica koja nisu došla na ročište sud će odlučiti prema podacima kojima raspolaže. ako je boravište nasljednika nepoznato ili se nalaze u inostranstvu a nemaju punomoćnike. f) Od kojih zavisi osnovanost isključg) enja nužnih nasljednika ili osnovanost razloga nedostojnosti za nasljeđivanje. Zbog toga se (osim zainteresiranim licima – učesnicima u postupku) dostavlja i organima nadležnim za vođenje zemljišnih knjiga. a naročito: a) Od kojih zavisi pravo na naslijeđe.COM samo na osnovu rasprave. naknadne zahtjeve za ostvarivanje nasljednog prava od strane lica koja nisu učestvovala u ostavinskom postupku. Sud prekida postupak i upućuje stranke na parnicu ako su sporne činjenice. Bitno je naglasiti i da razlozi koji u parničnom postupku dovode do ponavljanja postupka. Sadržaj rješenja propisan je zakonom. sud na čijem području je ostavilac umro izdaje oglas kojim poziva sva lica u državi koja imaju zahtjeve prema zaostavštini kao nasljednici. Na parnicu sud upućuje onog učesnika čije pravo smatra manje vjerovatnim.BH-PRAVNICI. ili ako postoji zahtjev potomaka ili usvojenika koji su živjeli sa ostaviocem da se iz zaostavštine izdvoji njihov doprinos povećanju imovine ostavioca. Ako se ne zna da li je umrli imao nasljednike. ili dati nekom drugom sudu na zapisnik.BH-PRAVNICI. b) Od kojih zavisi osnovanost zahtjeva najbližih srodnika da se iz zaostavštine izdvoje predmeti domaćc) instva koji služe za zadovoljenje svakodnevnih potreba. 111 WWW. Rješenjem o prekidu postupka i upućivanju na parnicu određuje se i rok u kome učesnik treba pokrenuti parnicu. raspravljanje zaostavštine će se raspraviti i okončati bez obzira na zahtjeve zbog kojih je učesnik upućen na postupak.WWW. već dovode do upućivanja na parnicu. Njime se utvrđuje koja imovina čini zaostavštinu. u vanparničnom postupku neće imati taj učinak. posebno valjanost ili sadržaj testamenta ili odnos nasljednika i ostavioca na osnovu kojeg se nasljeđuje po zakonu. Ako je za raspravljanje zaostavštine nadležan inostrani organ. pravosnažnost odluke ostavinskog suda ne sprečava da se povodom tog zahtjeva pokrene parnica. dostaviti ostavinskom sudu u vidu podneska. ko su nasljednici i koja prava pripadaju pojedinim nasljednicima. Ako se nakon pravosnažnosti rješenja o nasljeđivanju pojave nove činjenice relevantne za raspravljanje zaostavštine. a predstavlja samostalan pravni osnov za upis prava stečenim nasljeđivanjem u zemljišne knjige. a koji će je proslijediti ostavinskom sudu. sud će oglasom u Službenim novinama FBiH pozvati potencijalne nasljednike da se u roku od 1 godine jave sudu. Ako upućeni tako ne postupi. Ovo se odnosi na: naknadno pronađenu imovinu. već zainteresirano lice može samo pokrenuti parnicu. Sud će uputiti učesnike na parnicu bez obzira da li je spor činjeničnog ili pravnog karaktera ako postoji spor o tome da li neka imovina ulazi u zaostavštinu.

7. Po službenoj dužnosti sud pokreće postupak nakon što mu nadležni organ uprave dostavi predmet u kome se korisnik eksproprijacije i raniji vlasnik nisu mogli sporazumjeti o naknadi za eksproprisanu vrijednost. na kome sud nastoji izdejstvovati sporazum između zajedničara. Ta odluka će biti izvršena iz zadržane zaostavštine.4. Ako nadležni organ uprave predmet ne dostavi sudu u roku od 2 mjeseca nakon nastupa pravosnažnosti rješenja o eksproprijaciji. Prijedlog se podnosi sudu na čijem području se stvar nalazi. on se unosi u zapisnik kao sudsko poravnanje. ili je sporan obim prava. Upravljanje i korištenje zajedničkim stvarima. Ovaj postupak se koristi za uređenje odnosa suvlasnika.BH-PRAVNICI. Ako se takav sporazum postigne.COM . sve dok organ vlasti inostrane države ne donese pravosnažnu odluku. ni postupak Postupak se pokreće po službenoj dužnosti ili po prijedlogu učesnika.5. jer će se u suprotnom pokretna zaostavština predati inostranom organu. a eventualni ostatak će se predati inostranom organu. podjela zajedničke stvari ili imovine i uređenje međa. Ako je za raspravljanje nadležan inostrani organ. Postupak se uvijek pokreće prijedlogom koji može podnijeti bilo koji od suposjednika. ni postupci Sadržaj pravozaštitne funkcije u ovim postupcima se po pravilu sastoji u ostvarenju određenog subjektivnog prava. Primjerak oglasa dostavlja se i diplomatskom ili konzularnom predstavništvu odnosne strane države u našoj zemlji. U slučaju da niko od nasljednika ne istakne prigovor. Određivanje naknade za eksproprisane nekretnine kao imovinski vanparnič52. Drugi imovinskopravni vanparnič52. sud će na isti način kao u prethodnom slučaju pozvati sve nasljednike i legatare u inostranstvu da u roku od 6 mjeseci istaknu prigovor nenadležnosti suda u FBiH. 52. sud će donijeti odluku kojom uređuje način upravljanja i korištenja zajedničke stvari.BH-PRAVNICI. Postupak se uvijek pokreće po prijedlogu kojim učesnik određuje i predmet odlučivanja. a učesnici se mogu i sporazumjeti povodom predmeta odlučivanja. osim troškova koji su izazvani neopravdanim postupkom ranijeg vlasnika. Povlačenjem predmeta dolazi do okončanja postupka. postupak se može pokrenuti prijedlogom ovlaštenika naknade za eksproprisanu nekretninu. u ovim postupcima široko se primjenjuje načelo dispozitivnosti. U ove postupke spadaju: uređenje upravljanja i korištenja zajedničke stvari. sud će zadržati zaostavštinu ili njen dio potreban za pokriće istaknutog zahtjeva.6. Dakle. a ako se nalazi na područjima više sudova. Najvažnija faza postupka je ročište. U suprotnom. po isteku roka zaostavštinu će raspraviti sud u FBiH. a oglas se objavljuje u Službenim novinama FBiH i na oglasnoj tabli suda. Postupak je hitan i mora se okončati u roku od 30 dana od dana pokretanja. Ako se među učesnicima pojavi spor u pravu na stvar povodom koje se postupak vodi.WWW. Ako se neko od pozvanih lica javi. prijedlog se može podnijeti svakom od njih. a svi nasljednici koji se nalaze u FBiH predlože da raspravu provede sud u FBiH.COM legatari ili povjerioci da te zahtjeve istaknu. 52. Rok za javljanje ne može biti kraći od 30 dana niti duži od 6 mjeseci. Sud može odluku zasnovati i na sporazumu korisnika eksproprijacije i ranijeg vlasnika postignutom tokom postupka. Troškove postupka snosi korisnik eksproprijacije. Pravosnažnost rješenja ne sprečava učesnike da u parnici ili drugom postupku ostvaruju svoja prava u odnosu na stvar o čijem je upravljanju i korištenju odlučeno. sud će uputiti predlagača da u roku od 15 dana pokrene parnicu ili postupak pred upravnim 112 WWW. sukorisnika i drugih suposjednika među kojima ne postoji saglasnost u pogledu načina upravljanja i korištenja zajedničkih stvari. O naknadi se odlučuje rješenjem suda nakon održanog ročišta.

O podjeli se odlučuje na ročištu. Ako predlagač to ne učini. oštećeni ili pomjereni. kao i postojanje slobodne volje za zaključenje pravnog posla. 52. Postupak se pokreće prijedlogom koji može podnijeti svaki od vlasnika odnosno korisnika susjednih zemljišta.9. Sud prije sastavljanja isprave utvrđuje identitet učesnika. stranke se upućuju na parnicu). kao i drugim licima koji na predmetu podjele imaju neko stvarno pravo. Ako se nalaze na području više sudova. Sud sastavlja ispravu u vanparničnom postupku u slučajevima kad je za nastanak ili punovažnost pravnog posla potrebno da on bude zaključen u formi javne isprave.8. podatke o fizičkim dijelovima stvari i pravima koja su pripadala pojedinom suvlasniku. 9. riješiće se po pravičnosti.BH-PRAVNICI. ako spor nije moguće riješiti na osnovu jačeg prava. smatraće se da je prijedlog povučen. sud zakazuje ročište na licu mjesta. Postupak se uvijek pokreće prijedlogom. Uređenje međa. po mogućnosti riječima samog zavještaoca. 8. Rješenje sadrži: predmet. ni postupci Sastavljanje isprava. nadležan je svaki od njih. Način uređenja međa može biti: 7. (ako prelazi.BH-PRAVNICI.WWW. Podnosi se sudu na čijem području se stvar ili nekretnina nalaze. zavještalac ga čita i daje izjavu da je njegova volja u 113 WWW. Izjavu zavještaoca sud unosi vjerno u zapisnik. Nakon sastavljanja testamenta. uslove i način podjele. tako što će se sporna međašnja površina podijeliti. smatra se da je povukao prijedlog. Postupak se može okončati poravnanjem ili sudskim rješenjem. njihovu pravnu i poslovnu sposobnost. a stranke se ne slažu da se međa bez obzira na vrijednost spora uredi po jačem pravu. ali prijedlogom moraju biti obuhvaćeni svi suvlasnici (potpuna stvarna legitimacija). Jedan od primjera je sudski testament. O sastavljanju isprave sačinjava se zapisnik. Ako to predlagač ne uradi. a sastavni dio rješenja je i skica. Ukoliko sporazumno uređenje međa ne uspije.COM organom. U suprotnom će se smatrati da je prijedlog povučen. U prijedlogu moraju biti sadržani podaci o predmetu podjele i udjelima svakog suvlasnika. Za nekretnine se navode i ZK podaci.COM . U našem pravu su rijetki primjeri da je za valjanost pravnog posla potrebno da on bude sačinjen u formi javne isprave. Pod uređenjem međa se podrazumijeva obnavljanje ili ispravljanje međa kada su međašnji znaci uništeni. ako među učesnicima postoji spor čija vrijednost ne prelazi vrijednost spora male vrijednosti u parničnom postupku. Podjela stvari i nekretnina u suvlasništvu. Može ga podnijeti svaki od suvlasnika. Nedolazak predlagača nije smetnja ako održavanje ročišta predloži bilo koji od učesnika. U cilju sporazumnog rješenja. U slučaju da se tokom postupka pojavi spor između učesnika u pogledu prava na stvarima koja su predmet diobe sud će prekinuti postupak i uputiti predlagača da pokrene parnicu u roku od 15 dana. Na njega poziva i vještaka geodetske struke a po potrebi i svjedoke. Na osnovu jačeg prava. kao i prava i obaveze suvlasnika utvrđene podjelom. kao i drugi odgovarajući dokazi. Ostali vanparnič52. sud prvo zakazuje ročište u sudu na koje poziva sve učesnike. Ako spor nije moguće riješiti na osnovu posljednjeg mirnog posjeda. vodeći računa u svim okolnostima koje bi mogle uticati na valjanost testamenta. Na osnovu posljednjeg mirnog posjeda. Pri sastavljanju sudskog testamenta u ulozi svjedoka ne mogu biti potencijalni zakonski nasljednici zavještaoca. U rješenju sud opisuje graničnu liniju između zemljišta.

3. Iz razloga javnog povjerenja – novčanice.COM svemu vjerno unesena. obavezan je da je zadrži i odmah preda sudu kod kojeg se postupak vodi sa naznakom lica koje mu je predalo ispravu. Poništenje isprava (amortizacija) se u vanparničnom postupku vrši ako se radi o konstitutivnoj ispravi koja je izgubljena. Oglas između ostalog sadrži bitne podatke o ispravi. taloni hartija od vrijednosti. Prijedlog se podnosi sudu na čijem području se nalazi mjesto ispunjenja obaveze.BH-PRAVNICI. obnoviti ili prenijeti na drugo lice od momenta kad mu je dostavljen oglas ili kad je na bilo koji način saznao za pokretanje postupka radi poništaja isprave. Nakon što utvrdi da su ispunjene pretpostavke za pokretanje postupka.WWW. Čuvanje isprava. Dužnik se može osloboditi obaveze samo ako iznos duga uplati na depozit suda. Zavještalac potpisuje testament ili na njega stavlja otisak kažiprsta u prisustvu svjedoka. Isprave čija je funkcija čisto dokaznog karaktera. srećke lutrije. što sudija potvrđuje na testamentu. Sud ovjerava sadržaj isprave kad je to zakonom određeno. 2. vozne karte itd. ako ne postoje podaci na osnovu kojih nadležni organ može izdati duplikat te isprave. Ovakva isprava ima svojstvo vjerodostojne. Tok postupka. Jedna od isprava za koju je zakonom određeno da se prima na čuvanje u sudu je testament. Ako je testament sastavljen u sudu na čijem području zavještalac nema prebivalište.BH-PRAVNICI. Time se ne potvrđuje istinitost sadržaja isprave. Sud je dužan da primi na čuvanje ispravu kad je to zakonom određeno ili kad je to potrebno radi obezbjeđenja određenih imovinskih ili drugih prava. kao i upozorenje da će se isprava sudski poništiti ako se u oglasnom roku niko ne javi sudu sa ispravom niti stavi prigovor na njeno poništenje.COM . Ako mu isprava bude podnesena radi ispunjenja obaveze ili ako je do nje došao na drugi način. Postupak se pokreće na prijedlog ovlaštenika iz isprave ili lica koje ima neki drugi pravni interes da se isprava poništi. niti ispravu preinačiti. Nakon prijema izjašnjenja. ulaznice. Poništavati se mogu isprave na kojima se zasniva neko materijalno pravo. ovaj sud je dužan da o tome odmah obavijesti sud na čijem području je prebivalište zavještaoca. Ne mogu se poništavati isprave: 1. ukradena ili uništena odnosno nestala na bilo koji način. vrsta i naziv primljene isprave. Ovjeravanje sadržaja isprave se po dejstvu izjednačava sa sastavljanjem isprave. Isto će uraditi i kad treće lice podnese sudu ispravu ili pred sudom dokaže postojanje isprave čije se poništenje traži. Ovjeravanje potpisa ili ruopisa je potvrđivanje njegove autentičnosti. ali ne i javne isprave. O prijedlogu za poništaj isprave organa DPZ odlučuje sud na čijem području se nalazi sjedište izdavaoca. Sud će obustaviti postupak ako predlagač povuče prijedlog ili u određenom roku ne položi u sudski depozit potrebni novčani iznos za objavljivanje oglasa. taksene i poštanske marke. Dužnik ne smije ispuniti obavezu iz isprave čije se poništenje traži. kao i nematerijalno pravo. sud oglasom objavljuje pokretanje postupka. O prijemu isprave na čuvanje se sastavlja zapisnik u koji se unosi način utvrđivanja identiteta podnosioca isprave. rukopisa i prepisa. Čije je sudsko poništavanje zabranjeno zakonom. 114 WWW. a ovjeravanje prepisa je potvrđivanje njegove istovjetnosti sa originalom. Treba razlikovati ovakvo ovjeravanje sadržaja od ovjeravanja potpisa. Poništavati se mogu čekovi i mjenice za čiji poništaj važe posebni postupci. sud nalaže izdavaocu i povjeriocu isprave da se u određenom roku izjasne da li je isprava čije se poništenje traži bila izdata i da li postoje smetnje za sprovođenje postupka.

sud će rješenjem utvrditi da je predmet postao državna svojina i predaće ga općini na čijem području se nalazi sjedište suda. ovlaštenik i dužnik iz isprave. sud će ih uputiti na parnicu. hartije od vrijednosti i druge isprave koje se mogu unovčiti. Rješenje o poništenju sadrži podatke o izdavaocu isprave i predlagaču. kad je zakonom određeno da dužnik može kod suda položiti stvar koju duguje. Protiv rješenja žalbu mogu uložiti izdavalac isprave. Ako je predmet depozita novac.BH-PRAVNICI. Drugi predmeti koji se ne mogu čuvati u sudskom depozitu čuvaju se na javnom skladištu ili drugoj firmi koja se bavi čuvanjem stvari. u roku od 3 dana od dana prijema.WWW.COM O poništavanju isprave sud odlučuje na ročištu.BH-PRAVNICI. U sudski depozit mogu se predavati novac. Rješenje se dostavlja svim zainteresiranim licima. Ako pozvana lica ne postignu sporazum. a iz razloga ekonomičnosti može se predati i sudu u mjestu gdje se stvar nalazi. sud je dužan da isti položi na poseban račun kod ovlaštene banke. razlog zbog kojeg se deponuje i lice u čiju korist se deponuje.COM . Ako deponent ili lice u čiju korist je predmet deponovan ne podignu taj predmet ni u roku od 3 godine od dana prijema sudskog poziva. Postupak se pokreće prijedlogom u kome se navodi opis predmeta. Sudski depozit. plemeniti metali. Sud je dužan da u depozit primi i druge predmete. sud će pozvati deponenta da preuzme predmet. 115 WWW. sud zakazuje ročište i o tome odlučuje na ročištu. Ako se ne zna kome deponovani predmet treba predati ili ako se ne zna koji od više deponovanih predmeta treba predati kojem licu. Pravosnažno rješenje kojim se isprava poništava zamjenjuje poništenu ispravu dok se ne izda nova. dragocjenosti i drugi predmet izrađeni od plemenitog metala. kao i bitne sastojke isprave sa naznakom iznosa obaveze ako ona glasi na novac. Ako parnica ne bude pokrenuta u ostavljenom roku. Predmet se predaje sudu u mjestu ispunjenja obaveze.

tako i postupku sudskog izvršenja. To su slučajevi kad se u parničnom postupku donosi utvrđujuća (konstitutivna) presuda ili kad dužnik dobrovoljno izvrši sudsku odluku. IZVRŠNO PRAVO I IZVRŠNI POSTUPAK Izvršno pravo čini skup normi kojima se reguliše izvršni postupak. Nenovčane obaveze se izvršavaju u postupku administrativnog. 54. a na nekretninama u sudskom izvršnom postupku. IZVRŠENJE KAO PRAVOSUDNA FUNKCIJA U izvršnom postupku je težište djelatnosti suda u postupanju. Pored postupka izvršenja. normama izvršnog prava određen je i postupak obezbjeđenja. NOG POSTUPKA O tome postoje 2 mišljenja: prema jednom.COM IZVRŠNI POSTUPAK OPĆA UČENJA 53. a ne u presuđivanju. pa i odluka donesenih u upravnom postupku. Izvršni postupak ne slijedi uvijek nakon parničnog. a posebni propisi o postupku izvršenja i obezbjeđenja obuhvaćeni su i drugim zakonima: Zakonom o parničnom postupku. 56. Predmet parničnog postupka je raspravljanje i odlučivanje o sporovima iz građansko-pravnih odnosa. HISTORIJSKI RAZVOJ blabla 55. 4. forma je strogo u službi pravne sigurnosti.WWW. što zavisi od prirode obaveze. 5. a novčane u postupku sudskog izvršenja. Od ovog pravila postoji nekoliko izuzetaka: (1) izvršenje radi ispunjenja novčanih obaveza iz primanja po osnovu radnog odnosa se može provesti administrativnim putem uz pristanak dužnika. Dakle. a prema drugom mišljenju. po pravilima izvršnog postupka se provodi izvršenje odluka donesenih i u drugim sudskim postupcima. U tom postupku se preduzimaju mjere sa ciljem obezbjeđenja budućeg ostvarivanja prava.godine.BH-PRAVNICI. izvršni postupak je samostalan postupak. zbog niza specifičnosti izvršnog u odnosu na parnični postupak: 3. kako bi se onemogućila svaka proizvoljnost. ODNOS IZVRŠNOG POSTUPKA PREMA DRUGIM OBLICIMA IZVRŠENJA Ovdje je značajan odnos sudskog i administrativnog izvršenja. kao metod konačnog ostvarenja prava. izvršni postupak je samo nastavak parničnog. U izvršnom postupku se prinudnim putem dovode u sklad faktičko i pravno stanje. Postupanje se izvodi po pravilima strogog legaliteta.COM . ili je njihov značaj znatno manji. 59. S druge strane. Osim toga. KNJIŽEVNOST I IZVORI IZVRŠNOG PRAVA Prvi cjelovit izvor nastao je donošenjem Zakona o izvršnom postupku iz 1978. Danas je vladajuće ovo drugo mišljenje.BH-PRAVNICI. (2) prinudna naplata poreza na pokretnim stvarima vrši se u posebnom administrativnom postupku. Predmet izvršnog postupka je prinudno ostvarenje prava. 116 WWW. Odluke upravnih organa izvršavaju se kako u postupku administrativnog. izvršni postupak poznaje određena načela koja su nepoznata parničnom postupku 58. Niz načela parničnog postupka su nepoznata u izvršnom postupku. Postupak administrativnog izvršenja je sastavni dio administrativnog postupka i određen je Zakonom o općem upravnom postupku. ODNOS IZVRŠNOG I PARNIČ57.

onda će se voditi samo jedan postupka za sve povjerioce. Po službenoj dužnosti izvršni postupak se pokreće samo kad je to izričito određeno posebnim zakonom (npr. Sud po pravilu provodi izvršenje na sredstvima koja je povjerilac predložio. stvari se na prvom ročištu za 117 WWW. za naplatu troškova krivičnog postupka i novčane kazne). tada se iz razloga zaštite dužnika ne bi ni trebalo provoditi izvršenje. istim sredstvima i na istim predmetima.1.WWW. Npr. sud će izabrati ona sredstva na kojima će se izvršenje provesti najefikasnije i najmanje pogoditi dužnika. Načelo sudskog upravljanja postupkom. stranke svojim radnjama ne mogu neposredno uticati na razvoj postupka itd. Sud po službenoj dužnosti upravlja postupkom po principu formalnog legaliteta. ako su ispunjeni uslovi za odlaganje izvršenja. Zahtjevi načela ekonomičnosti ugrađeni su u cio postupak. pa se njihovom prodajom ne bi mogao dobiti iznos koji prelazi troškove izvršenja. Na taj način se izbjegava izlaganje dužnika plaćanju troškova koje bi izazvalo vođenje posebnih postupaka za svakog od povjerilaca. Stranke mogu samo da svojim radnjama utiču na tok postupka. Ako se izvršenje provodi na državnim sredstvima. Ako više povjerilaca u izvršnom postupku ostvaruje svoja potraživanja prema istom dužniku. Međutim. Načelo formalnog legaliteta u izvršnom postupku je najjače došlo do izražaja. NAČ61. Načelo ekonomičnosti. sud će na prijedlog stranke odgoditi izvršenje. prvenstveno se određuje na novčanim sredstvima koja se vode na računu kod banke. zakonski rokovi za upotrebu pravnih sredstava su kraći nego u izvršnom postupku. jer od efikasnosti sprovođenja izvršenja u velikoj mjeri zavisi kvalitet pravne zaštite u cjelini. Kumulacija. On pritom može predložiti i više sredstava za izvršenje. ELA I PRAVNA PRIRODA IZVRŠNOG POSTUPKA 59. Postupak se pokreće na prijedlog povjerioca. Osnovni zahtjev ovog načela je zaštita dužnika – izvršenje radi ostvarivanja novčanog potraživanja ne može se provesti na stvarima ili pravima koja su neophodna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba dužnika i lica koja je dužan izdržavati.BH-PRAVNICI. Ovaj zahtjev se ostvaruje ustanovama izuzimanja i ograničenja izvršenja. Izbor predmeta i sredstava izvršenja. Načelo socijalnosti ili zaštite dužnika je specifičnost izvršnog postupka. ako je povjerilac naveo više sredstava za izvršenje. kao i načini postupanja strogo su određeni zakonom. Sud je dužan da predmete uzima u postupak redom kojim ih je primio. Izvršenje na drugim državnim sredstvima može se odrediti samo ako dužnik nema novčanih sredstava na računu. Zakonom o stečaju itd. 60.BH-PRAVNICI. Svako postupanje izvan zakonom propisanih okvira bilo bi neovlašteno zadiranje u prava i slobode dužnika. Osnovna načela Načelo dispozitivnosti. ili su mu potrebna za vršenje samostalne djelatnosti koja je dužnikov glavni izvor sredstava za život. Ako su stvari na kojima je predloženo izvršenje neznatne vrijednosti. Nesvrsishodnost izvršenja. Odredbe o javnoj prodaji su takođe u službi načela zaštite dužnika.COM Zakonom o upravnom sporu. Izjavom o povlačenju prijedloga za izvršenje povjerilac može dovesti do okončanja postupka bez pristanak druge strane. Naime. Pretpostavke za primjenu prinude.COM . U postupku izvršenja sud je dužan da postupa hitno. Sud izvršenje određuje na predmetima koje je povjerilac predložio. Povjerilac u prijedlogu za izvršenje određuje sredstva i predmet izvršenja radi ostvarenja novčanih potraživanja.

Postklasična teorija uglavnom se zasniva na postavkama klasične.BH-PRAVNICI. Sud i ostali organi izvršnog postupka U svim predmetima izvršenja stvarno su nadležni općinski sudovi. Pojam izvršnog postupka se prvenstveno određuje kao pravni odnos između povjerioca i dužnika. Načelo pojedinačnog (singularnog) izvršenja. sudskom odlukom se stvara obaveza na izvršenje ili se njome vrši prenos utužene obaveze. SUBJEKTI IZVRŠNOG POSTUPKA Svi učesnici izvršnog postupka mogu se podijeliti na 2 grupe: 1.2. Ova teorija definira izvršno pravo kao skup normi koje određuju kada i pod kojim uslovima će izvršni organ preduzimati procesne radnje koje dovode do usklađivanja pravnog i faktičkog stanja. konstitutivno ili novirajuće dejstvo u izvršnom postupku.COM .BH-PRAVNICI. Načelo vremenskog prioriteta. Više vjerovnika na istim predmetima namiruju se redoslijedom kojim su stekli pravo da se iz tog predmeta namire. Privatnopravno učenje u tumačenju izvršnog postupka polazi od volje i inicijative stranaka kao ključnog faktora za početak. a dijeli se na 3 učenja: 6. Publicističko gledište je dominirajuće u klasičnom učenju.oni bez kojih se postupak ne može pokrenuti niti voditi. za razliku od stečaja koji je sistem općeg ili generalnog izvršenja. To je moguće tek na drugom ročištu. Javnopravno učenje polazi od državnog aparata kao glavnog faktora u realizaciji postupka. Redoslijed se određuje prema danu prijema prijedloga za izvršenje u sudu (ako se izvršenje provodi na pokretnim stvarima i potraživanjima).1. Izvršni postupak je sistem tzv.pojedinačnog (singularnog) izvršenja. Pravna priroda izvršnog postupka Klasična teorija je posmatrala građanski spor kroz 2 samostalna i međuzavisna stadija: (1) postupak utvrđenja ili konstatacije pravnog zahtjeva. tako da ona ima kreativno. Subjekti izvršnog postupka . Predmet izvršenja u izvršnom postupku mogu biti samo pojedine stvari ili prava dužnika. a ne imovina dužnika kao ukupnost stvari. tj. odnosno prema danu upisa založnog prava u zemljišnim knjigama (ako se izvršenje provodi na nekretninama). Ono smatra da i nakon presuđivanja sporna obaveza ostaje ista po svom pravnom i stvarnom osnovu. koji se u osnovi svodi na "pravno gonjenje" putem instrumenata državne prinude.COM javnu prodaju ne mogu prodati ispod procijenjene vrijednosti. jer se sudskom odlukom samo konstatuju već postojeća prava i obaveze. Prema supstancijalnopravnom gledištu. u kome je zadatak suda bio da utvrdi koja stranka je u pravu i (2) stadij izvršenja. Pravilo je da se funkcija izvršenja 118 WWW. odnosno 2/3 utvrđene vrijednosti (nekretnine). 7. tok i okončanje postupka. ali i tada ne ispod 1/3 utvrđene vrijednosti (pokretne stvari). Mješovito privatno javnopravno učenje pokušava iznaći kompromis između navedenih suprotstavljenih gledišta. 62. Ovdje spadaju sud i stranke. 59. 2. 60. određena treća lica i dr.WWW. 8. u kome sudska odluka treba da se realizira. ona ima pretežno deklaratoran karakter. Ostali učesnici – javni tužilac.

mjesno je nadležan sud koji vodi javnu knjigu u koju treba izvršiti upis. Ako dužnik nema prebivalište niti boravište u FBiH. učesnik je svako lice koje u postupku izvršenja ili obezbjeđenja ostvaruje neko svoje pravo ili pravni interes. To su po pravilu lica koja položaj povjerioca i dužnika zauzimaju i u materijalno-pravnom odnosu povodom kojeg se traži izvršenje. mjesno nadležan je sud na čijem području dužnik treba da ispuni svoju obavezu. U ostvarivanju novčanih potraživanja mjesna nadležnost se određuje s obzirom na vrstu predmeta na kojima se provodi izvršenje. a nije stranka u postupku. mjesno je nadležan sud na čijem području se stvar nalazi. za donošenje rješenja o izvršenju mjesno je nadležan sud na čijem području se nalazi prebivalište (boravište) dužnika. To je tzv. Ovako doneseno rješenje povjerilac može radi provođenja izvršenja podnijeti svakom stvarno nadležnom sudu na čijem području se nalaze stvari dužnika. 60. treće lice prema kojem dužnik ima potraživanje. 74 treće lice koje ustaje prigovorom da se određeni predmeti izuzmu od izvršenja. Mjesna nadležnost prvenstveno zavisi od vrste potraživanja koje se ostvaruje izvršenjem. Ako je predmet izvršenja novčano potraživanje dužnika. Tu spadaju: 71 založni povjerilac i nosioci drugih stvarnih prava na predmetu izvršenja.BH-PRAVNICI. ukidanja.2. Kod izvršenja radi zasnivanja. trpljenje ili nečinjenje.2. Izvršni postupak u prvom stepenu vodi sudija pojedinac. Ako je obaveza upravljena na određenu radnju. Za izvršenje na nekretninama mjesno je nadležan sud na čijem području se nekretnina nalazi. 63. 72 DPZ sa zahtjevom za namirenje potraživanja koja terete prodatu nekretninu.COM povjerava onim sudovima koji su postupali u prvom stepenu. Prema zakonu. a u posebne: prijedlog za izvršenje. ograničenja ili prenosa prava na nekretnini upisom u zemljišnu knjigu. Opće procesne pretpostavke 119 WWW. 73 dužnikov dužnik. Sva ostala lica koja pored stranaka učestvuju u izvršnom postupku nazivaju se učesnici. To su tzv. tj. u postupku učestvuju i određena službena lica. mjesno je nadležan sud na kome prebivalište ima dužnikov dužnik.sudski izvršioci. PRETPOSTAVKE ZA IZVRŠENJE Procesne pretpostavke za izvršenje se dijele na opće i posebne. koji pod kontrolom i po uputstvu sudije preduzimaju pojedine radnje sprovođenja izvršenja. legitimacija stranaka i dospjelost potraživanja. bez obzira na porijeklo izvršne isprave. Ako je predmet izvršenja pokretna stvar. a u drugom stepenu vijeće od 3 sudija. Pored sudije pojedinca. mjesno je nadležan sud na čijem području se stvari nalaze. Stranke u izvršnom postupku Položaj stranaka u izvršnom postupku imaju lica koja u izvršnoj ispravi imaju položaj povjerioca i dužnika. Za nenovčano potraživanje koje glasi na predaju stvari. Ako povjerilac u prijedlogu za izvršenje nije naznačio mjesto gdje se stvar nalazi.COM . 61. Opće su: izvršne isprave i klauzule izvršnosti. leteće izvršenje.BH-PRAVNICI.WWW. mjesno je nadležan sud na kome dužnik ima prebivalište odnosno boravište.

a samo ona potraživanja koja su utvrđena izvršnom ispravom mogu se ostvarivati prinudnim putem u izvršnom postupku. koji ima svojstvo izvršne isprave. Vjerodostojne isprave su isprave koje uživaju određeni stepen povjerenja u pravnom prometu. Da bi bila priznata. Podobnost izvršne isprave za izvršenje. U tom slučaju povjerilac mora u redovnom postupku izdejstvovati izvršnu odluku. Ako je potraživanje neosnovano. svojstvo vjerodostojne isprave imaju: 78 javne isprave i isprave koje po posebnim propisima imaju značaj javnih isprava. Ovdje spadaju i odluke arbitraža. faktura. dužnik ima na raspolaganju pravna sredstva kojima može spriječiti sprovođenje izvršenja. U našem pravu je prihvaćen sistem ograničene kontrole stranih odluka čije se priznanje traži. obim i vrijeme ispunjenja obaveze. dužnik. Zakon uz određene uslove daje i mogućnost da se izvršenje traži neposredno na osnovu vjerodostojne isprave. 120 WWW. izvršne isprave drugih organa.COM . u takvom slučaju je dovoljno da dužnik u izvršnom postupku samo podnese prigovor i sud će obustaviti izvršenje. 81 mjenica i ček itd. Izvršna isprava je podobna za izvršenje ako su u njoj naznačeni povjerilac. Razlikuju se formalno-pravna i materijalno-pravna podobnost. te vjerodostojne isprave kao izvršne isprave. Izvršne isprave se dijele na domaće i inostrane. te odluke donesene u prekršajnom postupku ako glase na ispunjenje novčane obaveze odnosno povrat stvari. kao i poravnanja sklopljena pred arbitražama. Međutim.BH-PRAVNICI. Odluke stranog suda. Na osnovu vjerodostojne isprave u parničnom postupku se može tražiti izdavanje platnog naloga. Vrste izvršnih isprava. moraju prethodno biti priznate. Formalno-pravna podobnost postoji ako su u ispravi naznačeni: (1) povjerilac i dužnik. (4) reciprocitet. (3) da je odluka pravosnažna i izvršna u zemlji u kojoj je donesena. kao i sudska poravnanja. Svojstvo izvršne isprave imaju samo one isprave kojima je to svojstvo zakonom priznato. izvršna isprava ima samostalnu procesno-pravnu egzistenciju u odnosu na materijalno-pravni zahtjev (potraživanje). kako bi ostvario svoje potraživanje. Domaće se dijele na sudske. zatim poravnanja iz upravnog postupka. Kao titulus za izvršenje. ne upuštajući se u razmatranje osnovanosti tog prigovora.WWW. 80 privatne isprave na kojima je potpis obveznika ovjeren od nadležnog organa. Prema ZPP. te predmet. vrsta i obim obaveze.BH-PRAVNICI. zatim odluke u krivičnom postupku koje se odnose na imovinsko-pravna potraživanja. Međutim. Izvršne isprave drugih organa su: odluke u upravnom postupku ako glase na novčano potraživanje. te (3) vrijeme ispunjenja obaveze. 79 izvodi iz ovjerenih poslovnih knjiga. U sudske izvršne isprave spadaju kondemnatorne odluke iz parničnog i vanparničnog postupka. Priznate odluke stranog suda izvršavaju se na isti način kao i domaće odluke. a neće se upuštati u ispitivanje osnovanosti potraživanja koje se prinudno ostvaruje. Sud će na osnovu izvršne isprave uvijek dozvoliti izvršenje ako je ona podobna za izvršenje i ako su ispunjene ostale pretpostavke. (2) da je udovoljeno načelu kontradiktornosti. može se prijedlogom zahtijevati protivizvršenje. a ako je izvršenje već sprovedeno. vrsta. (2) predmet. To znači da se na osnovu izvršne isprave može ostvariti izvršenje i ako ne postoji potraživanje povodom kojeg je izvršenje pokrenuto. odluka mora ispunjavati 4 uslova: (1) da se ne radi o predmetu u isključivoj nadležnosti domaćeg suda.COM Izvršna isprava je pravni akt kojim se utvrđuje postojanje potraživanja. novčane kazne i troškove postupka. da bi stekle svojstvo izvršne isprave.

Posebne pretpostavke za izvršenje Prijedlog za izvršenje. Poravnanje sklopljeno pred sudom ili upravnim organom ima svojstvo konačnosti. a zaključkom se rješavaju pitanja upravljanja postupkom. obaveza dužnika. 61. Rješenjem se odlučuje o pravima stranaka i drugih učesnika. tj. a u č3) ekovnim i mjenič4) nim predmetima 8. Odluka je izvršna ako ispunjava 2 uslova: 1) da je pravosnažna – odluka postaje pravosnažna u trenutku nastupanja formalne pravosnažnosti. Ako su izvršnom ispravom utvrđene uslovne ili uzajamne obaveze. Legitimacija stranaka. tj. a u ulozi dužnika lice koje ima položaj obveznika u istoj ispravi. Ako se prijedlog za izvršenje podnosi sudu koji je donio prvostepenu odluku na osnovu koje se traži izvršenje. drugi uslov je dospjelost potraživanja koje je njime utvrđeno. kad se odluka više ne može pobijati redovnim pravnim lijekom.3. da li je titulus za izvršenje odluka. Potvrda (klauzula) izvršnosti. 62. Rješenje o izvršenju 121 WWW. ovjerenom ispravom ili pravosnažnom sudskom odlukom donesenom u parničnom postupku. Sud po službenoj dužnosti pazi da li je dospjelo potraživanje radi čijeg se ostvarenja pokreće izvršni postupak. Da bi poravnanje bilo i izvršno. 64. izvršna ili vjerodostojna isprava kao titulus za izvršenje. Ovom klauzulom se zvanično potvrđuje da je izvršna isprava podobna za izvršenje. Vjerodostojne isprave kojima se priznaje svojstvo izvršnog naslova su podobne za izvršenje kad je dospjelo potraživanje koje se dokazuje tom ispravom. Dospjelost potraživanja. Ulaganjem pravnog lijeka paricioni rok se prekida. te sredstva i predmet izvršenja ako se radi o novčanim potraživanjima. 2) da je protekao rok za dobrovoljno izvršenje dužnikove obaveze (paricioni rok) – po pravilu paricioni rok iznosi 15 dana. dospjelost postoji u trenutku donošenja presude jer sud može presudom naložiti izvršenje obaveze samo ako je ona dospjela do okončanja glavne rasprave.1. poravnanje ili vjerodostojna isprava. U ulozi povjerioca u izvršnom postupku može se pojaviti lice koje ima položaj ovlaštenika u izvršnoj ispravi.BH-PRAVNICI. ODLUKE U IZVRŠNOM POSTUPKU U izvršnom postupku odluke se donose u formi rješenja i zaključka. Izvršni postupak se pokreće prijedlogom u kome moraju biti naznačeni: povjerilac i dužnik. Potvrdu izvršnosti na odluku povremene (ad hoc) arbitraže stavlja sud koji bi bio prvostepeno nadležan da nije bila ugovorena arbitraža. dospjelost potraživanja se mora posebno dokazati. Potvrdu izvršnosti na izvršnu ispravu stavlja organ koji je o potraživanju odlučio u prvom stepenu. Dospjelost se dokazuje zapisnikom o poravnanju.COM . odnosno ako je on izvršio svoju obavezu prema dužniku ili je spreman da je izvrši. odnosno pravosnažnosti.WWW. povjerilac iz izvršne isprave je ovlašten da traži izvršenje tek ako je uslov ispunjen. odluka ne mora imati klauzulu izvršnosti. Ako je izvršni naslov sudska presuda.COM Materijalno-pravna podobnost zavisi od vrste izvršne isprave. Ako je titulus za izvršenje sudsko poravnanje ili vjerodostojna isprava.BH-PRAVNICI.

prigovor se može podnijeti ako se zasniva na činjenici koja se odnosi na samo potraživanje. Među razlozima za prigovor koji su primjerice navedeni u Zakonu. PRAVNI LIJEKOVI Redovni pravni lijekovi su prigovor i žalba. Protiv rješenja o upućivanju na parnicu žalba nije dopuštena. sud će rješenjem uputiti dužnika na parnicu ili neki drugi postupak. koji u istom roku (8 dana) može podnijeti prigovor na prigovor. Naprijed navedeni razlozi za prigovor dužnika nazivaju se opozicionim. e) Nedostaci u pravnom aktu – ako je odluka na osnovu koje je doneseno rješenje o izvršenju ukinuta. a ta činjenica je nastupila nakon rješenja o izvršenju.WWW. 122 WWW. ono se dužniku dostavlja prilikom preduzimanja prve izvršne radnje (popis stvari). koje može sa ili bez zakazivanja ročišta. prigovor ne odlaže izvršenje. O prigovoru sud odlučuje rješenjem. 63. Opozicioni prigovor i tužba. izvršna isprava. Prigovor dužnika.1. i) Nedostaci koji se tičj) u predmeta i sredstava izvršenja (egzistencijalni minimum). nesuspenzivnost i prekluzivnost. poništena ili preinačf) ena ili je poravnanje stavljeno van snage. a u mjeničnim i čekovnim stvarima u roku od 3 dana. 65. b) Nedostaci u procesnim pretpostavkama za izvršenje (isprava nema svojstvo izvršne isprave. c) Nedostaci koji se tičd) u legitimacije stranaka. Dakle. Ako se prijedlog za izvršenje odbija. rješenje mora biti obrazloženo. Žalbom se pobija samo odluka o troškovima izvršenja. a vanredni je ZZZ federalnog. Postoje 2 osnovna oblika prigovora: prigovor dužnika i prigovor trećeg lica. Nakon isteka ovih rokova. treba istaći: a) Nenadležnost suda koji je donio rješenje o izvršenju.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI.COM . kako bi se onemogućilo da dužnik osujeti izvršenje. nastupila zastarjelost ili je povjerilac odgodio ispunjenje za vrijeme koje još nije isteklo. Uloženi prigovor se dostavlja suprotnoj strani – povjeriocu. obaveze dužnika i sredstvo i predmet izvršenja. Uloženi prigovor sam po sebi (neovisno od njegove osnovanosti) za posljedicu ima poništaj rješenja o izvršenju i svih radnji koje su mu prethodile. odnosno kantonalnog tužioca. a rješenje kojim se odbija prijedlog za izvršenje dostavlja se samo povjeriocu. Ako se rješenjem određuje izvršenje na pokretnim stvarima. U rješenju o izvršenju moraju biti naznačeni povjerilac. dužnik. Prigovor Prigovor je isključivi pravni lijek koji se ulaže protiv rješenja o izvršenju. Bitna obilježja prigovora su remonstrativnost. g) Nedostaci koji se tičh) u potraživanja – ako se potraživanje ugasilo. sud bez upuštanja u osnovanost prigovora stavlja doneseno rješenje van snage i ako je mjesno nadležan nastavlja postupak kao povodom prigovora protiv platnog naloga. odluka u ispravi nije izvršna. istekao rok u kome se po zakonu može predložiti izvršenje). U slučaju spora o činjeničnim pitanjima.COM Rješenjem sud može prijedlog za izvršenje usvojiti odnosno odbiti u potpunosti ili djelimično. Ako nije mjesno nadležan. a rok za njegovo podnošenje je 8 dana. Prigovor dužnika protiv rješenja o izvršenju na osnovu vjerodostojne isprave može se podnijeti u roku od 8 dana. o prigovoru odlučuje prvostepeni sud. Dakle. Rješenje o izvršenju dostavlja se povjeriocu i dužniku. predmet dostavlja nadležnom sudu.

ili je ukinuta potvrda izvršnosti. koji se mogu preduzeti odvojeno. 66. Međutim. on ima pravo biti namiren iz iznose dobijenog prodajom prije vjerovnika i prije naknade troškova izvršnog postupka. Svako treće lice koje tvrdi da u pogledu predmeta izvršenja ima takvo pravo koje na tim predmetima sprečava izvršenje. Opugnacioni razlozi za ulaganje prigovora su oni koji se odnose na dopustivost donošenja rješenja o izvršenju. OBUSTAVA I ODLAGANJE IZVRŠENJA 64. ako osporava pravo trećem licu. Sud će ukinuti rješenje i obustaviti postupak kad utvrdi: 1. sud će podnosioca prigovora uputiti da u određenom roku pokrene parnicu protiv povjerioca radi proglašenja da je izvršenje na tom predmetu nedopušteno. s tim da položi iznos koji odgovara vrijednosti dužnikovog dijela u toj stvari.COM jer se odnose na materijalnopravno potraživanje povjerioca protiv dužnika. 3. da je izvršenje predloženo na predmetima koji su izuzeti od izvršenja.1. Sud dostavlja prigovor povjeriocu sa pozivom da se o njemu izjasni u roku od 8 dana. Bitno je istaći da su opozicioni razlozi nastali nakon donošenja izvršnog naslova i to onda kad se izvršenik u prethodnom sudskom postupku više nije mogao na njih pozivati usljed zabrane beneficium novorum. bez obzira na postojanje izvršne isprave i postojanje potraživanja. a njegov suvlasnički dio ne prelazi više od ˝ vrijednosti stvari. da je izvršna isprava pravosnažno ukinuta. on ima mogućnost da ih istakne u tzv. opugnacionoj tužbi kojom pokreće samostalnu parnicu. Treće lice ne može zahtijevati da se izvršenje proglasi nedopuštenim ako je on suvlasnik na pokretnoj stvari koja je predmet izvršenja. kad po prigovoru 123 WWW. Također može zahtijevati da mu se ustupi predmet izvršenja. Vrijeme nastanka okolnosti koje ometaju izvršenje nije relevantno kod opugnacionih prigovora. Prigovor trećeg lica.COM . Ako se povjerilac ne izjasni o prigovoru ili se usprotivi prigovoru. Prigovor se može podnijeti do okončanja izvršnog postupka.WWW. koja se ulaže protiv povjerioca u izvršnom postupku.BH-PRAVNICI. a tiču se njenih svojstava. da ne postoji stvarna legitimacija stranaka.BH-PRAVNICI.opozicione tužbe pokrenuti samostalnu parnicu. Opugnacioni prigovor i tužba. Postupak po prigovoru. Ako je izvršenik izgubio mogućnost da opugnacione razloge iznese u prigovoru. U tom slučaju su povjerilac i dužnik suparničari na pasivnoj strani. a ako to učini bezuspješno.izlučne tužbe. Upućivanje trećeg lica na parnicu dovodi do podizanja tzv. opozicioni prigovor će izvršenik uložiti protiv rješenja o izvršenju. 85 da nije nastupila pravna sukcesija. Izlučnom tužbom može biti obuhvaćen i dužnik. Bitno je istaći neovisnost opozicionog prigovora od opozicione tužbe. Prema tome. da je nenadležan. može podnijeti prigovor i tražiti da se izvršenje na tim predmetima proglasi nedopuštenim. Opugnacioni razlozi su npr: 84 da nisu nastupile činjenice od kojih zavisi dospjelost ili izvršnog zahtjeva. poništena ili preinačena. 86 da se tražilac sasvim odrekao prava na traženje izvršenja ili da nije isteklo vrijeme na koje se odrekao traženja. onda može ulaganjem tzv. 4. Sud će obustaviti izvršenje i zbog nedostataka koji se tiču izvršnog potraživanja. Obustava izvršenja Razlozi za obustavu su prvenstveno nedostaci koji se tiču procesnih pretpostavki. 2. pošto ovi razlozi po pravilu nastaju tek nakon postanka izvršne isprave. ili je izvršenje na tim predmetima ograničeno.

sud će obustaviti izvršenje. 88 ako je povjerilac u prijedlogu za izvršenje tražio samo mjere obezbjeđenja kao što su popis i procjena pokretnih stvari. zabrana potraživanja i sl. Kad je u pitanju pasivno držanje povjerioca. To su: a) ako je dužnik protiv rješenja o izvršenju podnio prigovor ili tužbu. koje za direktnu posljedicu ima obustavu postupka. dužnika. svrsishodno odložiti izvršenje dok se ne utvrdi da li takve okolnosti postoje ili ne: ako postoje.COM dužnika utvrdi da se to potraživanje ugasilo na osnovu određenih činjenica ili postoje drugi nedostaci koji sprečavaju ostvarenje potraživanja prinudnim putem. Sud i u drugim slučajevima može odložiti izvršenje ako za to postoje opravdani razlozi. c) ako je dužnik podnio prijedlog za ukidanje potvrde izvršnosti. a ako ne nastaviće se sa sigurnijim izgledima za uspješno okončanje. prijedlog povjerioca će biti odbijen. 89 ako pri popisu pokretnih stvari nisu pronađene stvari na kojima se može sprovesti izvršenje. 64. a izvršenik ih drži sine causa. d) ako se radi o uzajamnoj obavezi. postupak će biti obustavljen. Sud odlučuje o odlaganju na osnovu prijedloga učesnika u izvršnom postupku. e) ako dužnik zahtijeva da se otklone nepravilnosti učf) injene pri provođenju izvršenja.BH-PRAVNICI. Ako povjerilac ne predloži da se popis ponovo sprovede. 124 WWW.obustave izvršenja) na predmetima koji nisu vlasništvo izvršenika. Razlozi za odlaganje izvršenja na prijedlog dužnika su primjerice navedeni u Zakonu. sud je dužan da odloži izvršenje. a izvršenje još nije počelo. Izlučna tužba je tužba trećeg lica radi izlučenja od izvršnog postupka (tj.WWW. Odlaganje izvršenja je vrsta zastoja u izvršnom postupku. sud će o tome obavijestiti povjerioca. a dužnik se protivi odlaganju. Povjerilac može svojim aktivnim ili pasivnim držanjem izazvati obustavu izvršenja. Obustava kao posljedica izlučne tužbe trećeg lica. Na prijedlog dužnika do odlaganja izvršenja može doći iz svih razloga iz kojih bi provođenje izvršenja bilo spriječeno ako dužnik upotrebom pravnih sredstava uspije dokazati njihovo postojanje. Ako odlaganje predlaže povjerilac. Povlačenje prijedloga nema štetnih posljedica za povjerioca.COM . tj. trećeg lica ili javnog tužioca. b) ako je protiv odluke na osnovu koje je određeno izvršenje izjavljen vanredni pravni lijek ili je podnesena tužba za poništaj arbitražne presude. Do odlaganja po pravilu dovode isti razlozi koji dovode do obustave postupka ako se njihovo postojanje utvrdi kao evidentno. Npr: 87 ako povjerilac ne predujmi troškove u roku koji mu se odredi. a u roku od dalja 3 mjeseca ne zatraži izvršenje. na prijedlog povjerioca. Odlaganje izvršenja Pojam.2. Obustava kao posljedica dispozitivnih radnji povjerioca. postoji više situacija u izvršnom postupku gdje se na osnovu pasivnog držanja povjerioca prezumira da on ne želi nastavak postupka i postupak se obustavlja. odnosno trećeg ročišta za prodaju nekretnina. Pod aktivnim držanjem ovdje se misli na povlačenje prijedloga za izvršenje. Ako je izvršenje već počelo. 90 ako povjerilac ne predloži održavanje drugog ročišta za prodaju pokretnih stvari. koji može podnijeti novi prijedlog za izvršenje. a povjerilac svoju obavezu nije ispunio. Zbog toga je u slučaju vjerovatnoće postojanja takvih razloga.BH-PRAVNICI.

Posljedice odlaganja. ako je proglašeno nedopuštenim izvršenje koje je sprovedeno na novčanim potraživanjima koja se vode na računu kod banke (ZPP). 4. Dužnik može tužbu podnijeti i prije isteka navedenih rokova ako se prijedlog za protivizvršenje odnosi na predmete u pogledu kojih su nastupile takve pravne ili stvarne promjene da vraćanje više nije moguće. a njenim izvršenjem bi mogle nastupiti neotklonjive posljedice. a objektivni 1 godina. Po isteku tog vremena postupak se nastavlja po službenoj dužnosti. Dakle. ako je izvršna isprava pravosnažno ukinuta. Postupak po prijedlogu. 2.BH-PRAVNICI.1. Izvršenje radi naplate novčanog potraživanja Predmet izvršenja je imovina dužnika. 3. ako su dužniku i njegovoj porodici neophodni s obzirom na uslove okoline.WWW. Sud po okolnostima slučaja određuje vrijeme na koje se odlaže izvršenje. ako je rješenje o izvršenju pravosnažno ukinuto ili preinačeno. Prijedlogom za protivizvršenje dužnik zahtijeva da mu povjerilac vrati ono što je dobio izvršenjem. preinačena.COM Na prijedlog trećeg lica sud će odgoditi izvršenje ako nađe da bi to lice pretrpilo znatniju štetu. Odlaganje ima posljedice prekida u parničnom postupku.BH-PRAVNICI. Rješenjem kojim usvaja prijedlog sud nalaže povjeriocu da u roku od 15 dana dužniku vrati ono što je dobio izvršenjem. a potraživanje koje ta isprava sadrži se već ugasilo ili je odluka iz te isprave pravosnažno ukinuta ili preinačena. štednjak. sud će donijeti odluku nakon održanog ročišta. Ako se povjerilac usprotivi prijedlogu. na javnim sredstvima. Izvršenje radi novčanih potraživanja se dalje dijeli na nekoliko vrsta: izvršenje na pokretnim stvarima. obuća i sl). ako je dužnik u toku izvršenja izmirio svoju obavezu – tada je povjerilac 2 puta naplatio isto potraživanje. ono što je povjerilac stekao na osnovu takvog izvršenja stečeno je bez osnova. na nekretninama. SPROVOĐENJE IZVRŠENJA 66. Javni tužilac je ovlašten zahtijevati odlaganje izvršenja odluke ako utvrdi da postoji osnov za ulaganje ZZZ protiv te odluke. na novčanim potraživanjima. poništena ili stavljena van snage. Po pravilu je to svaka dužnikova stvar ili imovinsko pravo koji nisu Zakonom izuzeti od izvršenja. Taj prijedlog se može podnijeti u 4 slučaja: 1. PROTIVIZVRŠENJE Protivizvršenje je ustanova kojom se otklanjaju posljedice izvršenja na osnovu izvršne isprave. 125 WWW.COM . 67. Kao i kod odlaganja po prijedlogu dužnika. Rokovi su prekluzivni i njihovim istekom dužniku preostaje mogućnost da podnese tužbu iz osnova neosnovanog bogaćenja.2. 66. stvari za domaćinstvo (suđe. 68. Prijedlog za protivizvršenje sud dostavlja povjeriocu uz poziv da se o njemu izjasni u roku od 8 dana. sud može odluku o odlaganju usloviti polaganjem jemstva. namještaj. Subjektivni rok za podnošenje prijedloga je 3 mjeseca. Opća razmatranja Razlikuju se 2 vrste izvršenja: izvršenje radi ostvarenja novčanih i radi ostvarenja nenovčanih potraživanja. hladnjak i sl). Izuzeci od izvršenja na pokretnim stvarima su: 100 predmeti lične upotrebe (odjeća.

120 naoružanje i oprema vojske.COM . a po drugom osnovu do 1/3. 121 novčana sredstva na bankovnom računu DPZ i njenih organa koja su neophodna za obavljanje njihovih osnovnih zadataka. 106 odlikovanja i priznanja. naknada za rad osuđenika u KP domu. 107 pomagala koja su osobi sa tjelesnim nedostacima neophodna za obavljanje životnih funkcija. Primanja po osnovu putnih troškova i dnevnica. sirovine i poluproizvodi namijenjeni za iste potrebe.COM 101 hrana i ogrijev za 6 mjeseci. Od izvršenja je izuzeta i kuća za stanovanje poljoprivrednika sa dvorištem. Ako dužnik prima samo zajamčenu (minimalnu) platu u skladu sa zakonom. 102 radna i rasplodna stoka. a za ostala potraživanja do Ľ plate. privremene nezaposlenosti. i to samo u obimu neophodnom za izdržavanje njega i lica koja je po zakonu dužan izdržavati. prodaja nekretnina. prenos novčanog potraživanja. 108 poštanska pošiljka ili novčana doznaka prije nego što se uruči. Predmet izvršenja ne mogu biti: 119 stvari izvan prometa (res extra commercium). Ograničenje izvršenja na novčanim potraživanjima postoji kod izvršenja na penziji i plati. srazmjerno vremenu do slijedećeg primanja. dječijeg dodatka. osim za potraživanja po osnovu izdržavanja. U slučaju prigovora dužnika da mu je sredstvo na kome se predlaže izvršenje neophodno za obavljanje djelatnosti. državne i javne sigurnosti. izvršenje se može provesti do 1/2 plate. te sirovine i pogonsko gorivo za 3 mjeseca. a to su: prodaja pokretnih stvari.BH-PRAVNICI. po osnovu socijalne pomoći. te porodične slike. stipendije. poljoprivredne mašine i druga oruđa za rad koja su dužniku poljoprivredniku neophodna za izdržavanje. Nekretnine su izuzete od izvršenja samo ako je dužnik poljoprivrednik. Pod sredstvima za izvršenje se podrazumijeva skup izvršnih radnji kojima se provodi izvršenje. primanja po osnovu zakonskog izdržavanja.WWW. zbog tjelesnog oštećenja. naknade štete zbog smanjenja radne sposobnosti. odlučuje sud u izvršnom postupku. rukopisi i drugi slični spisi dužnika. Od vrste predmeta izvršenja kao objekta zavisi koje sredstvo će biti primijenjeno. rudno blago i druga prirodna bogatstva. Kuća dužnika koji nije poljoprivrednik nije izuzeta od izvršenja. Novčana potraživanja koja su potpuno izuzeta od izvršenja su: 4. izvršenje radi ostvarenja privilegovanih potraživanja se sprovodi do 1/3. mašine i drugi predmeti koji su dužniku neophodni za obavljanje samostalne zanatske djelatnosti. te primanja vojnika i pitomaca vojnih škola. 104 knjige i drugi predmeti koji su dužniku potrebni za obavljanje naučne. 7. kao i sredstva. unovčavanje drugih imovinskih prava i prenos sredstava koja se vode na računu kod banke. Ako se provodi radi ostvarenja privilegovanih potraživanja. Primijeniti se mogu zamo sredstva izvršenja određena Zakonom. 103 alat. Posebna izuzimanja od izvršenja. Primanja po osnovu odlikovanja i priznanja. kao i sjeme i hrana za stoku za 4 mjeseca. lična pisma. 5.BH-PRAVNICI. Sredstva izvršenja. vjenčani prsten. 126 WWW. 105 gotovina dužnika koji ima stalna mjesečna primanja niža od iznosa koji je zakonom izuzet od izvršenja. umjetničke i druge profesionalne djelatnosti. 6.

Popisane stvari se ostavljaju na čuvanje dužniku. Istovremeno sa popisom. Zabrana je provedena danom dostavljanja rješenja o izvršenju dužnikovom dužniku. vrijednosni papiri i dragocjenosti se predaju u sudski depozit. a povjerioci se namiruju po principu prior tempore potior iure.BH-PRAVNICI. Protiv ovog rješenja dužnikov dužnik nema pravo žalbe. zatim troškovi navedeni u izvršnoj ispravi i kamata od dana unovčenja stvari.BH-PRAVNICI. i u slučajevima kad su popisane stvari podložne bržem kvarenju ili postoji opasnost od znatnog pada cijena.COM Izvršenje na pokretnim stvarima ostvaruje se primjenom slijedećih izvršnih radnji: popis i procjena stvari. Kupac preuzimanjem postaje vlasnik. I stranka može predložiti da procjenu izvrši vještak. Građanskopravna posljedica je sticanje založnog prava povjerioca na popisanim stvarima. Između dana popisa i dana prodaje mora proteći najmanje 15 dana. a s druge strane se zabranjuje izvršnom dužniku da naplati to potraživanje i da njime raspolaže na bilo koji način. Gotovina. Popis proizvodi građanskopravne i krivičnopravne posljedice. prodaja stvari i namirenje povjerioca iz iznosa dobivenog prodajom. Kod ovog izvršenja razlikuju se 3 lica: izvršni povjerilac. Stvari se popisuju u obimu neophodnom za namirenje povjerioca i troškove postupka. Stvari u posjedu trećeg lica se mogu popisati samo uz pristanak tog lica. Ako je popis izvršen istovremeno u korist više povjerilaca. vodeći računa da se postigne najbolje unovčenje stvari. Ako se namiruje samo jedan povjerilac. Popisuju se stvari dužnika koje se nalaze u njegovom posjedu i u posjedu povjerioca. sud obavezno zakazuje ročište. 127 WWW. Krivičnopravna posljedica se sastoji u tome što raspolaganje dužnika popisanim stvarima suprotno zabrani. ali tada se procjena vrši o trošku predlagača. tj. sud može na povjerioca prenijeti pravo na predaju stvari. Način prodaje određuje sud. Ako se iz prodajne cijene ne mogu potpuno namiriti. Eventualni višak se predaje dužniku. redoslijedom kojim su stekli založno pravo na popisanoj stvari. prioritet se određuje prema danu kad je popis izvršen. te na kraju glavno potraživanje. O popisu i procjeni se sačinjava zapisnik. izvršni dužnik i dužnikov dužnik. ali mu ne pripadaju prava na osnovu pravnih i stvarnih nedostataka stvari. Ako se namiruje više povjerilaca.COM . Prodaja stvari vrši se tek nakon što je rješenje o izvršenju postalo pravosnažno. sud bez održavanja ročišta donosi rješenje da se iz iznosa dobivenog prodajom stvari prvo namire troškovi izvršnog postupka. s tim što se na njima vidljivo označava da su uzete u popis. lice prema kojem izvršni dužnik ima određeno potraživanje koje je predmet izvršenja.WWW. Namirenje povjerilaca. Prodaja se može vršiti na 2 načina: neposrednom pogodbom i javnim nadmetanjem. službeno lice vrši i procjenu. osim ako je sud odredio da procjenu izvrši vještak. Popis je prva izvršna radnja. povjerioci istog reda se namiruju srazmjerno visini potraživanja. Redoslijed namirenja troškova i glavnog potraživanja je isti kao i kod jednog povjerioca. ali će na prijedlog povjerioca sud od njega zatražiti da se izjasni o priznanju potraživanja (da li ga priznaje i u kom obimu. Kupac je dužan odmah položiti cijenu i preuzeti stvari. te da li je ono uslovljeno nekom protivčinidbom izvršnog dužnika). Ako je popis izvršen u korist više povjerilaca. Zabrana potraživanja je izvršna radnja kojom se s jedne strane zabranjuje dužnikovom dužniku da to potraživanje isplati izvršnom dužniku. Ako tog pristanka nema. Neposrednom pogodbom se obično prodaju stvari manje vrijednosti. Sredstva izvršenja na novčanom potraživanju dužnika su zabrana i prenos potraživanja. predstavlja krivično djelo. Izuzetak postoji ako dužnik pristaje da se prodaja izvrši ranije. onda se prioritet određuje prema danu kad je prijedlog za izvršenje primljen u sudu.

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Na vrijednosnim papirima koji se prenose indosamentom ili za potraživanja za čije je ostvarenje potreban taj papir, zabrana potraživanja se provodi na način što službeno lice oduzima papir od dužnika i predaje ga sudu. Na štednom ulogu kod banke zabrana se može postići i bez oduzimanja štedne knjižice od dužnika. Banka će na zahtjev suda dostaviti sudu podatke o štednom ulogu dužnika, a ne smije obavještavati dužnika da su podaci traženi. Dužniku se rješenje o zabrani dostavlja tek kad banka obavijesti sud da je izvršena zabrana potraživanja dužnika. Zabrana potraživanja obezbijeđenog založnim pravom upisanim u javnu knjigu postiže se upisom potraživanja u tu knjigu. Upis se vrši po službenoj dužnosti. Ako ima više povjerilaca, redoslijed prvenstva određuje se prema vremenu upisa. Pravne posljedice zabrane. Povjerilac stiče založno pravo na dužnikovom potraživanju i na kamatama koje na to potraživanje dospijevaju nakon zabrane. Ako je više povjerilaca, red prvenstva se određuje prema danu prijema prijedloga za izvršenje u sudu. Ako su prijedlozi za izvršenje primljeni istog dana, imaju isti red prvenstva. Ako je povjerilac u prijedlogu za izvršenje tražio samo zabranu, a ne i prenos novčanog potraživanja dužnika, obavezan je da u roku od 3 mjeseca od dana kad je obaviješten o zabrani podnese i prijedlog za prenos potraživanja. Ako to ne učini, sud će obustaviti postupak. Prenos potraživanja na povjerioca je izvršna radnja kod izvršenja na potraživanju dužnika, obzirom da zabranom potraživanja povjerilac stiče samo založno pravo. Prenos potraživanja određuje sud rješenjem koje se može donijeti tek nakon što je postalo pravosnažno rješenje o zabrani potraživanja. Međutim, u sudskoj praksi sud istim rješenjem o izvršenju određuje i zabranu i prenos potraživanja. Prenos je sproveden kad se rješenje o prenosu dostavi dužnikovom dužniku. Prenos potraživanja zasnovanog na vrijednosnom papiru je izvršan kad sud stavi na taj papir izjavu o prenosu i papir sa tom izjavom preda povjeriocu. Dužnik je obavezan da povjeriocu na kojeg je preneseno potraživanje pruži potrebna objašnjenja i ustupi isprave potrebne radi ostvarenja potraživanja. S druge strane povjerilac na zahtjev dužnika polaže jemstvo da će isprave vratiti nakon ostvarenja potraživanja. Vrste: Razlikuju se 2 vrste prenosa: prenos radi naplate i prenos umjesto isplate. Kod prenosa radi naplate ne prenosi se samo potraživanje, već samo određena ovlaštenja koja iz njega proizilaze, a prvenstveno ovlaštenje na naplatu potraživanja. Pravo na naplatu uključuje i pravo na preduzimanje svih radnji potrebnih za očuvanje i ostvarenje prenesenog potraživanja, kao i prava u vezi sa zalogom datim za osiguranje tog potraživanja. Izvršni povjerilac osim prava ima i obavezu da preduzima pomenute radnje i izvršnom dužniku odgovara za štetu nastalu zbog njihovog propuštanja. Izvršni povjerilac stiče i pravo da ostvarenje prenesenog potraživanja traži u parnici protiv dužnikovog dužnika. U takvom slučaju je dužan da o parnici obavijesti izvršnog dužnika koji može stupiti u parnicu. Međutim, izvršni dužnik je zadržao položaj povjerioca. Zbog toga izvršni povjerilac, na kojeg je izvršen prenos radi naplate, ne može raspolagati potraživanjem – ne može na teret izvršnog dužnika zaključiti poravnanje, oprostiti dug niti sklopiti ugovor o arbitraži sa dužnikovim dužnikom. Bitno je napomenuti da se prenosom potraživanja položaj dužnikovog dužnika ne može pogoršati. Prenos umjesto isplate kao sredstvo izvršenja ima iste pravne posljedice kao cesija u obligacionom pravu. Dakle, na izvršnog povjerioca prelazi potraživanje sa svim sporednim pravima. Prenosom potraživanja

128

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
umjesto isplate ostaje odgovornost izvršnog dužnika za istinitost i naplativost potraživanja po pravilima obligacionog prava. Bitno je naglasiti da prenos umjesto isplate za povjerioca nosi veći rizik od prenosa radi naplate. Prenosom umjesto isplate izvršni povjerilac se smatra namirenim u visini izvršenog prenosa, bez obzira da li je i stvarno naplatio preneseno potraživanje, odnosno da li će ga uopće naplatiti. Dužnikov dužnik npr.može biti insolventan ili jednostavno nespreman da udovolji svojoj obavezi. Izvršenje na plati. Ovdje je dužnikov poslodavac u poziciji dužnikovog dužnika. Rješenjem o izvršenju se prvo određuje zabrana na platu u određenom dijelu, a zatim se dužnikovom poslodavcu nalaže da novčani iznos za koji je određeno izvršenje isplati izvršnom povjeriocu. Ako ima više povjerilaca koji ne mogu biti u cjelosti podmireni, izvršenje se provodi srazmjerno visini njihovih potraživanja. U slučaju da dužnik promijeni poslodavca, rješenje o izvršenju ga "prati", jer je prethodni poslodavac obavezan da rješenje proslijedi novom poslodavcu i o tome obavijesti sud. Ako prethodnom poslodavcu nije poznat novi poslodavac dužnika, obavijestiće sud koji će podatke o tome zatražiti od izvršnog povjerioca. Ako prethodni poslodavac propusti izvršiti navedene obaveze, odgovara za štetu koju zbog toga trpi izvršni povjerilac. Isto tako, ako poslodavac propusti da izmiri obaveze iz rješenja o izvršenju na plati, izvršni povjerilac može protiv njega ustati tužbom. Kad je u pitanju odnos između administrativne i sudske zabrane, administrativna zabrana će imati prvenstvo ako je založno pravo radi ostvarenja tog potraživanja zasnovano prije založnog prava radi ostvarenja sudske zabrane. Izuzetak od ovog pravila postoji u slučajevima sudskog ostvarenja privilegovanih potraživanja: po osnovu zakonskog izdržavanja, naknade štete nastale narušenjem zdravlja, gubitkom ili umanjenjem radne sposobnosti ili naknade štete po osnovu izgubljenog izdržavanja zbog smrti davaoca izdržavanja. Administrativna zabrana nema uticaja na ostvarenje ovih potraživanja. Izvršenje na drugim potraživanjima i pravima sprovodi se primjenom sredstava za izvršenje koja su najadekvatnija za ostvarenje konačnog cilja izvršenja s obzirom na prirodu i karakter svakog od ovih potraživanja ponaosob. Na potraživanju dužnika da mu se isporuče pokretne stvari ili nekretnine prvo se primjenjuje zabrana potraživanja, zatim prenos radi naplate na izvršnog povjerioca, i na kraju prodaja stvari. Ako dužnikov dužnik ne želi dobrovoljno predati stvari, izvršni povjerilac može ustati tužbom i zahtijevati predaju. Izvršenje na drugim imovinskim pravima (npr.patent, plodouživanje i sl), izvršenje se provodi zabranom tog prava i njegovim unovčavanjem (prodajom kao i kod pokretnih stvari). Sredstva izvršenja na nekretninama. Kad povjerilac u prijedlogu za izvršenje traži da se izvršenje sprovede na nekretnini dužnika, obavezan je da podnese izvadak iz zemljišne knjige ili drugi dokaz da je dužnik vlasnik nekretnine. Izvršenje na nekretninama se provodi: zabilježbom rješenja o izvršenju u zemljišnu knjigu, utvrđenjem vrijednosti nekretnina, prodajom nekretnine i namirenjem povjerilaca iz iznosa dobijenog prodajom. Zabilježbom povjerilac stiče pravo na nekretnini ili pravo na namirenje. Ako ima više povjerilaca, redoslijed njihovog namirivanja odgovara redoslijedu sticanja založnog prava na nekretnini. Prvenstvo pritom imaju povjerioci čije založno pravo je ugovorom zasnovano. Nakon što rješenje o izvršenju postane pravosnažno, sud pristupa utvrđivanju vrijednosti nekretnine. Utvrđivanju će se pristupiti i ranije na zahtjev izvršnog povjerioca koji pristaje da snosi troškove ako izvršenje bude obustavljeno. Lica koja imaju prednost u odnosu na izvršnog povjerioca mogu predložiti da

129

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
se izvršenje obustavi ako utvrđena vrijednost nekretnine ne pokriva ni djelimični iznos njihovih potraživanja. O takvom prijedlogu odlučuje sud vodeći računa o načelima svrsishodnosti i socijalnosti. Prodaja nekretnine određuje se zaključkom koji se donosi nakon pravosnažnosti rješenja o utvrđivanju vrijednosti. Od objavljivanja zaključka na oglasnoj tabli suda, pa do dana prodaje mora proteći najmanje 30 dana, a zaključak se dostavlja strankama i drugim učesnicima postupka. Zaključkom se određuju način, uslovi, vrijeme i mjesto prodaje ako se prodaja odvija nadmetanjem. Prodaja se može obaviti na 2 načina: usmenim javnim nadmetanjem i neposrednom pogodbom, koja se sklapa u pismenoj formi preko firme za promet nekretnina ili preko službenog lica. Usmeno javno nadmetanje se obavlja na ročištu u zgradi suda, pred sudijom pojedincem. U nadmetanju mogu učestvovati samo lica koja su položila jemstvo u visini 10% utvrđene vrijednosti. Kao kupac se ne mogu javiti: dužnik, sudija, niti bilo koje drugo lice koje po službenoj dužnosti učestvuje u postupku prodaje, niti lica koja po zakonu ne mogu steći nekretninu koja je predmet izvršenja. Na prvom ročištu nekretnina se ne može prodati ispod utvrđene vrijednosti, a na drugom ročištu ispod 2/3 utvrđene vrijednosti. Između 2 ročišta mora proteći najmanje 30 dana. Stranke i založni povjerioci se mogu sporazumjeti da se nekretnina proda i ispod navedenih vrijednosti. Kupac je dužan položiti cijenu u roku određenom u zaključku o prodaji. U suprotnom će sud rješenjem oglasiti prodaju nevažećom i odrediti novu prodaju. Založno pravo na nekretnini se gasi danom pravosnažnosti rješenja o prodaji nekretnina. Kupac nekretnine i založni povjerilac se mogu sporazumjeti da založno pravo ostane, s tim da kupac preuzme dužnikov dug prema tom povjeriocu. U tom slučaju se kupovna cijena umanjuje za iznos preuzetog duga. Prodajom nekretnine se ne gase stvarne služnosti niti stvarni tereti koji su upisani u zemljišnoj knjizi prije prava založnih povjerilaca i prava izvršnih povjerilaca. Lične služnosti i ostali stvarni tereti se gase, uz obeštećenje za titulare ovih prava. Ako dođe do spora o visini naknade, naknadu će odrediti sud. Namirenje povjerilaca vrši se nakon pravosnažnosti rješenja o predaji nekretnine kupcu. Sud za diobu iznosa postignutom prodajom određuje ročište. O namirenju sud odlučuje rješenjem. Žalba odgađa izvršenje, njeno usvajanje moglo uticati na izvršenje. Iz prodajne cijene se prije svega namiruju tzv.prvenstvena potraživanja, a zatim: povjerioci na čiji prijedlog je određeno izvršenje, založni povjerioci, lica koja imaju pravo na naknadu za lične služnosti i stvarne terete, te DPZ za potraživanja dažbina. U prvenstvena potraživanja spadaju: (1) troškovi izvršnog postupka, (2) dažbine dospjele za prethodnu godinu i (3) privilegirana potraživanja. Povjerilac ili drugo lice koje se namiruje iz prodajne cijene može (ako je to od uticaja na njegovo namirenje), drugom osporavati postojanje potraživanja, njegovu visinu i red po kome se treba namiriti. Sud će lice koje je osporilo potraživanje uputiti na parnicu ako odluka zavisi od spornih činjenica, a ako se spor tiče pravnih pitanja odlučiće sam. Nedospjela potraživanja založnog povjerioca isplatiće se od dana donšoenja rješenja o namirenju do dana dospjelosti potraživanja. Iznos potraživanja koje je obezbijeđeno založnim pravom, a zavisi od uslova, stavlja se u sudski depozit i isplaćuje po ispunjenju uslova. Izvršenje na sredstvima na računu dužnika vrši se preko računa povjerioca kod banke. Povjerilac je dužan da u prijedlogu za izvršenje naznači banku kod koje se vode novčana sredstva njegovog dužnika, te broj dužnikovog i svog žiro računa.

130

WWW.BH-PRAVNICI.COM

BH-PRAVNICI. Ako stvari nisu pronađene ni kod dužnika niti kod trećeg lica. 131 osnovna sredstva dužnika. 137 pražnjenje i prodaju nekretnina. poluproizvodi za preradu i pogonski materijal (gorivo. 142 davanje izjave volje. 128 sirovine. Rok za podnošenje prijedloga je 8 dana. Predaja i isporuka pokretnih stvari. 130 patenti. Ako se stvari nalaze kod dužnika ili trećeg lica koje je voljno predati stvar. Predaja određenih stvari. povjerilac može predložiti sudu da na njega prenese dužnikovo potraživanje prema trećem licu na predaju stvari. Nakon toga na takvom potraživanju može predložiti izvršenje.BH-PRAVNICI.WWW. dakle neće upućivati stranke na parnicu kao u drugim činjeničnim sporovima. Osnov za ovakvo traženje daje ZOO. trpljenje i propuštanje. a ako to ne učini naplata će se obaviti redoslijedom kojim su dužnici navedeni u prijedlogu. izvršenje se provodi na opći način: službeno lice oduzima stvari i uz potvrdu ih predaje povjeriocu. Povjerilac čije je nenovčano potraživanje utvrđeno pravosnažnom presudom ima mogućnost da prije nego što pokrene izvršni postupak od suda zatraži da dužnika obaveže na plaćanje sudskih penala. 129 druga obrtna sredstva koja nisu neophodna za vršenje djelatnosti. 140 upisivanje prava u javnu knjigu. odlučiće sud u samom izvršnom postupku.3. 138 radnju. Ako je u ulozi izvršnog dužnika više lica koja solidarno odgovaraju po izvršnoj ispravi. Zakon reguliše izvršenje nenovčanih potraživanja koja imaju za predmet: 136 predaju i isporuku pokretnih stvari. Izvršenje prema pravnom licu koje obavlja privrednu djelatnost može se izvršiti na svakom sredstvu podobnom da bude predmet izvršenja i to po slijedećem redoslijedu: 126 gotovina i hartije od vrijednosti. sud će donijeti jedno rješenje o izvršenju. izvršenje se sprovodi tako što sud na prijedlog povjerioca ocjenjuje vrijednost stvari i rješenjem određuje da dužnik u određenom roku isplati povjeriocu iznos te vrijednosti. U slučaju spora između stranaka o tome koja je količina sirovina i pogonskog materijala potrebna za mjesečnu proizvodnju ili koje stvari odnosno prava su nužni za obavljanje djelatnosti dužnika. ukoliko nisu neophodna za vršenje njegove djelatnosti. tehnička unapređenja i druga prava. 66. Način sprovođenja izvršenja zavisi od vrste stvari (individualno određene ili generičke stvari) i od toga da li se stvari nalaze kod dužnika ili trećeg lica. Ako se stvar nalazi kod trećeg lica koje istu nije voljno predati. 141 podjelu stvari.COM Izvršenje prema solidarnom dužniku. mazivo i sl) preko količine potrebne za jednomjesečnu prosječnu proizvodnju. 139 vraćanje radnika na rad.COM . 127 proizvodi namijenjeni prodaji. Sudski penali. 131 WWW. Povjerilac može odrediti redoslijed dužnika u prijedlogu za izvršenje. U suprotnom sud obustavlja postupak. Izvršenje radi ostvarenja nenovčanih potraživanja Nenovčano potraživanje je svako potraživanje koje se ne sastoji u plaćanju novčanog iznosa.

a na trošak dužnika.BH-PRAVNICI. a dužnik nije upisan kao vlasnik.COM . a u odsustvu dužnika njegovom punomoćniku ili odraslom članu porodice. 132 WWW. Sud ovako postupa sve dok dužnik ne ispuni obavezu ili dok zbir izrečenih kazni ne dostigne desetostruki iznos prvoizrečene kazne. Plaća se isplaćuje u iznosu koji bi radnik ostvario da je bio na radu. sud po službenoj dužnosti sprovodi izvršenje rješenja o izrečenoj novčanoj kazni. sud će na prijedlog povjerioca rješenjem naložiti dužniku da unaprijed položi sudu iznos potreban za nabavku stvari. povjerilac mora dokazati da je dužnik stekao vlasništvo na toj nekretnini. a zatim upis povjeriočevog prava. Vraćanje radnika na rad sprovodi se na način na koji se sprovodi i izvršenje svih ostalih nezamjenjivih činidbi: izricanjem novčane kazne poslodavcu. Ako dužnik nije upisan kao vlasnik nekretnine. ili da povjerilac izvrši sam tu radnju. Ispražnjenje i prodaja nekretnina. Na opisani način sprovodi se i izvršenje obaveze na trpljenje i nečinjenje. daje novi rok za ispunjenje obaveze i izriče novu kaznu u iznosu većem od prethodne. određuje da se u javnoj knjizi izvrši odgovarajući upis. Ako dužnik ne postupi tako. Upisivanje prava u javnu knjigu. Pokretne stvari se predaju dužniku. a na trošak dužnika.WWW. sud mu izriče novčanu kaznu i ostavlja rok za plaćanje kazne i izvršenje obaveze. pojverilac može na osnovu tog rješenja predložiti izvršenje protiv dužnika. povjerilac u prijedlogu za izvršenje može zahtijevati da se prvo upiše pravo svojine na dužnika. Izvršenje se sprovodi tako što mjesno nadležni sud koji vodi javnu knjigu za određenu nekretninu. stvari će biti predate trećem licu na čuvanje. Ako je činidba nezamjenjiva. U takvom slučaju sud može na prijedlog povjerioca odrediti da dužnik unaprijed položi iznos troškova. sud će na njegov prijedlog procijeniti vrijednost stvari i rješenjem odrediti da mu dužnik u tom roku isplati iznos te vrijednosti. povjerilac može tražiti ovlaštenje od suda da stvari u određenom roku nabavi na drugoj strani.BH-PRAVNICI. obzirom da su one iste kao obaveza na nezamjenjivu činidbu. Ako dužnik u zamjenjivoj činidbi neće da izvrši određenu radnju po izvršnoj ispravi. Naravno.COM Isporuka zamjenjivih stvari. Način izvršenja zavisi od toga da li je činidba zamjenjiva ili nezamjenjiva. Ako se radi o upisu nekog drugog prava osim prava svojine (npr. nekretninu predaje u posjed povjeriocu. izvršenje se može sprovesti ako povjerilac dokaže da je pravni prethodnik dužnika lice upisano kao vlasnik. a koja se nađe kod dužnika ili trećeg lica. odrediti mu rok za prijem stvari nakon što podmiri troškove čuvanja i na kraju ga upozoriti da će u suprotnom stvari biti prodate i iz prodajne cijene namireni troškovi. Ako dužnik ne postupi po tom rješenju. Ako dužnik u ostavljenom roku ne ispuni obavezu. Zamjenjiva je kad je umjesto dužnika može izvršiti i neko drugo lice. kao prinudno sredstvo prema dužniku mogu se primijeniti samo novčane kazne. trpljenje ili nečinjenje. Bitno je naglasiti da radnik ima pravo u izvršnom postupku tražiti da sud donese rješenje kojim će odrediti da poslodavac radniku isplati plaće dospjele od trenutka pravosnažnosti presude do trenutka vraćanja na rad. Ako povjerilac učini vjerovatnim da nije mogao nabaviti stvari na drugoj strani. Ako dužnik ponovo ne ispuni obavezu. založno pravo). a na trošak dužnika. Količina zamjenjivih stvari određene vrste koja je navedena u izvršnoj ispravi. U tom slučaju. Sud će o tome obavijestiti dužnika. Izvršenje se provodi tako što službeno lice nakon što udalji lica i ukloni stvari sa nekretnine. povjerilac može predložiti izvršenje. oduzima se i predaje povjeriocu. Obaveza na radnju. Ako niko od ovih lica nije prisutan ili neće da primi stvari. Ako se stvari ne pronađu kod dužnika ili trećeg lica. Povjerilac ima i pravo na naknadu štete zbog toga što mu predaja odnosno isporuka stvari nije izvršena. izvršenje se provodi tako što sud ovlašćuje povjerioca da drugom licu povjeri izvršenje.

Smatra se da opasnost postoji ako je prijedlog za obezbjeđenje zasnovan na nekoj od slijedećih odluka: 2. Sud na prijedlog stranaka određuje ročište na kome se u zapisnik unosi sporazum stranaka o postojanju novčanog potraživanja. Za odlučivanje o prijedlogu za obezbjeđenje nadležan je sud koji vodi javnu knjigu za nekretninu. Davanje izjave volje. prethodne mjere i privremene mjere.BH-PRAVNICI. vremenu njegovog dospijeća i njihovu saglasnost da se potraživanje obezbijedi upisom založnog prava na nekretnini. POSTUPAK OBEZBJEĐENJA 69. Obzirom da bi prinudno ostvarenje ove obaveze bilo teško postići bez dovođenja u pitanje integriteta ličnosti. Ako ispunjenje obaveze na davanje izjave volje zavisi od ispunjenja obaveze povjerioca. 147 da odluka još nije postala pravosnažna ili izvršna. 133 WWW.WWW. kao i na osnovu platnog naloga izdatog na osnovu čeka ili mjenice. smatra se da je ispunjena u trenutku dospjelosti. Ako način diobe nije određen izvršnom ispravom. na krivičnu presudu kojom je usvojen imovinskopravni zahtjev. odnosno rukovodeći se time da li je fizička dioba moguća ili ne. Zasniva se upisom. smatra se da je dužnik dao izjavu volje u trenutku kad je povjerilac ispunio svoju obavezu. na platnom nalogu izdatom na osnovu mjenice ili čeka protiv kojih je blagovremeno podnesen prigovor. Izvršenje se provodi fizičkom diobom ili prodajom zajedničke stvari. SREDSTVA OBEZBJEĐENJA U sredstva obezbjeđenja spadaju: založno pravo na nekretninama.3. Upis založnog prava ne sprečava dužnika da raspolaže nekretninom.COM . s tim što se izvršenje može provesti i prema trećem licu koje je nekretninu steklo u međuvremenu. Opasnost kao uslov se zakonski prezumira u određenim situacijama. umjesto prinude pribjegava se fikciji da je izjava volje data u trenutku pravosnažnosti presude koja sadrži obavezu na davanje izjave volje. 3. te povjerilac ne mora dokazivati njenu vjerovatnost.BH-PRAVNICI. 148 da povjerilac učini vjerovatnom opasnost usljed koje bi se ostvarenje potraživanja spriječilo ili znatno otežalo Prethodne mjere se mogu odrediti i na osnovu poravnanja-nagodbe zaključene pred sudom ili organom uprave. odnosno popisom pokretnih stvari dužnika. Ako je obaveza na davanje izjave volje sadržana u poravnanju. što zavisi od toga koji je od ova dva načina određen izvršnom ispravom. a protiv koje je dopušteno ponavljanje postupka. Potpisani zapisnik o sporazumu stranaka ima snagu sudske nagodbe. Založno pravo na nekretnini zasniva se pod slijedećim uslovima: (1) da se radi o novčanom potraživanju povjerioca i (2) da se to potraživanje dokazuje izvršnom ispravom. 67.COM Dioba stvari. Prethodne mjere Kao sredstvo obezbjeđenja primjenjuju se kad su ispunjene slijedeće pretpostavke: 146 da se radi o novčanom potraživanju koje je utvrđeno odlukom domaćeg organa. određuje je sud u izvršnom postupku prema pravilima imovinskog prava.

Njihov cilj je da se očuva postojeće stanje u imovini dužnika radi obezbjeđenja budućeg izvršenja. Pretpostavke za primjenu: povjerilac mora učiniti vjerovatnim postojanje potraživanja i postojanje opasnosti da će bez privremene mjere dužnik spriječiti ili znatno otežati naplatu potraživanja time što će stvari iz svoje imovine otuđiti. Privremene mjere za obezbjeđenje novčanog potraživanja. 5. 6. zabrana dužnikovom dužniku da isplati potraživanje ili da mu preda stvari. već samo primjerice: e) Zabrana dužniku da raspolaže pokretnim stvarima.4. predbilježba založnog prava na nekretnini dužnika ili na pravu uknjiženom na nekretnini. Privremene mjere Uopće. Sud na prijedlog dužnika može odrediti 2 ili više prethodnih mjera istovremeno. kao i čuvanje tih stvari – ako se odredi čuvanje. Sud će obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje i ako u roku od 15 dana od isteka vremena za koje je određena prethodna mjera ne budu ispunjeni uslovi za prinudno izvršenje.WWW. da primi stvari ili da njima raspolaže.BH-PRAVNICI. te zabrana dužniku da takvo potraživanje naplati. Tako. koji se pobija na zakonom predviđen način. Privremenim mjerama se ne zasniva založno pravo. Sud će prethodnu mjeru ukinuti ako prestane neki od uslova za njeno preduzimanje.BH-PRAVNICI. Vrste prethodnih mjera su: popis pokretnih stvari. Pretpostavke su iste kao i za osiguranje novčanih potraživanja. Privremene mjere za osiguranje nenovčanih potraživanja. Bitno je napomenuti da privremena mjera nije dopuštena ako postoje uslovi za primjenu prethodne mjere. s tim što se privremena mjera izdaje i u slučaju kad povjerilac učini vjerovatnim da 134 WWW. sud će na prijedlog dužnika obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje: 151 ako dužnik ispuni obavezu koja se obezbjeđuje.COM . h) Nalog banci da sa dužnikovog računa uskrati isplatu iznosa na koji je određena privremena mjera. kao i nakon njegovog okončanja. g) Zabrana dužnikovom dužniku da isplati potraživanje dužniku. zabrana banci da sa računa dužnika isplaćuje novčani iznos za koji je određena prethodna mjera.COM 4. 153 ako je pravosnažno utvrđeno da potraživanje nije ni nastalo. Za odlučivanje o prethodnim mjerama mjesno je nadležan sud koji bi bio nadležan za sprovođenje izvršenja. Mjera može trajati najduže 8 dana od ispunjenja uslova za prinudno izvršenje. na poravnanju zaključenom pred sudom ili organom uprave. već je kod njih težište na faktičkom obezbjeđenju. 69. Privremene mjere mogu se odrediti za obezbjeđenje i novčanih i nenovčanih potraživanja. prikriti i sl. onda se stvari na čuvanje predaju trećem licu. ili je prestalo. f) Zabrana dužniku da otuđi ili optereti nekretninu ili svoja stvarna prava na nekretnini. uz upis te zabrane u zemljišne knjige. u toku samog postupka. Vrste privremenih mjera u zakonu nisu navedene iscrpno. Mogu se primijeniti prije pokretanja postupka za ostvarenje pravne zaštite. na presudi po osnovu priznanja protiv koje je izjavljena žalba. ali se primjenjuju samo samo ako ne postoje uslovi za primjenu prethodnih mjera. 152 ako dužnik učini vjerovatnim da je u vrijeme donošenja privremene mjere potraživanje već bilo naplaćeno ili dovoljno obezbijeđeno. na presudi po kojoj bi se izvršenje trebalo provesti u inostranstvu.

BH-PRAVNICI. Ako je privremena mjera određena prije pokretanja postupka. 159 zabrana dužniku da preduzme radnje koje mogu nanijeti štetu povjeriocu.) Jemstvo se u izvršnom postupku koristi u dvostrukoj funkciji: umjesto privremene mjere i kao uslov za izdavanje privremene mjere. Posebnim zakonom se predviđaju situacije u kojima sud donosi privremene mjere po službenoj dužnosti.COM . ako povjerilac u ostavljenom roku nije pokrenuo postupak radi opravdanja mjere izdate prije pokretanja postupka. sud će izdati privremenu mjeru samo ako povjerilac u ostavljenom roku položi određeni iznos kao jemstvo za štetu koja bi dužniku mogla nastati sprovođenjem privremene mjere. Za donošenje rješenja nadležan je sud pred kojim se vodi postupak.BH-PRAVNICI.WWW. ili koju povjerilac nije opravdao. sud će obustaviti postupak odobrenja i ukinuti već provedene radnje. Žalba ne zadržava izvršenje rješenja suda kojim je utvrđen osnov i visina štete. postupku zbog ometanja posjeda. bračnim i paternitetskim sporovima. 2. Trajanje privremene mjere određuje se rješenjem. uz upis zabrane u zemljišnu knjigu. ako dužnik kod suda položi iznos potraživanja koje se obezbjeđuje mjerom.COM je mjera potrebna da bi se spriječila upotreba sile ili nastanak nenadoknadive štete. 4. a na ime jemstva. nadležan je sud koji bi bio nadležan da odlučuje o prijedlogu za izvršenje. Sud će tako postupiti i u slučaju kad je povjerilac učinio vjerovatnim postojanje potraživanja i opasnosti ako bi sprovođenjem privremene mjere dužniku bila nanesena šteta. U zakonu su istaknute slijedeće vrste privremenih mjera: 158 zabrana otuđenja i opterećenja nekretnina na koje je upravljeno potraživanje. To su uglavnom situacije u kojima je potrebno spriječiti nasilno postupanje ili nastanak nenadoknadive štete (npr. Ako dužnik položi jemstvo. zajedno sa kamatama i troškovima. ako je proteklo vrijeme na koje je određena privremena mjera.. U funkciji uslova za izdavanje privremene mjere jemstvo se javlja u slučajevima kad povjerilac nije učinio vjerovatnim postojanje potraživanja i opasnosti kao osnovnih pretpostavki za izdavanje privremene mjere. određuje se rok u kome postupak mora biti pokrenut. 3. ako je prijedlog podnesen u toku postupka. Naknada se ostvaruje u izvršnom postupku na prijedlog dužnika. 160 plaćanje plate radniku za vrijeme spora o nezakonitosti odluke o prestanku radnog odnosa. U takvom slučaju. Ako je podnesen prije pokretanja postupka.u izvršnom postupku. te zabrana da se izvrši promjena na stvarima na koje je upravljeno potraživanje. Dužnik ima pravo na naknadu štete koja mu je nanesena privremenom mjerom za koju se utvrdi da je bila neosnovana. Privremene mjere se po pravilu izdaju na prijedlog povjerioca. ako je to nužno za izdržavanje radnika i lica koja je on po zakonu dužan izdržavati. Povjerilac može u prijedlogu za izdavanje privremene mjere izjaviti da se umjesto privremene mjere zadovoljava i polaganjem određenog iznosa od strane dužnika. ako se nakon izdavanja privremene mjere izmijene okolnosti zbog kojih je mjera određena. Sud će na prijedlog dužnika ukinuti privremenu mjeru u slijedećim slučajevima: 1.. Trajanje privremene mjere sud može produžiti na prijedlog povjerioca pod uslovom da se nisu promijenile okolnosti pod kojima je mjera određena. a povjerilac nije tražio produženje. 135 WWW.