PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

GRAĐANSKO PROCESNO PRAVO
SKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
UVODNA RAZMATRANJA
1. POJAM I PREDMET GRAĐANSKOG PROCESNOG PRAVA Građansko procesno pravo obuhvata 2 vrste procesnih normi: organizacione i funkcionalne. Organizacionim se ustanovljavaju sudovi-organizacija, sastav i nadležnost. U funkcionalne spadaju pravila kojima se uređuje postupak. Izvori građanskog procesnog prava mogu se podijeliti na formalne i faktičke. Formalni su ustav, zakoni i podzakonski akti. U faktičke spadaju sudska praksa (iudicatura) i pravna nauka (iuris prudens). 2. METODI OSTVARIVANJA GRAĐANSKOG PRAVOSUĐA GPP je grana prava, a građanski postupak je njen predmet. Kao grana prava, GPP je skup normi, ustanova i propisa povezanih u jednu logičku cjelinu. Građanski postupak se sastoji od sistema radnji koje se nazivaju procesno-pravnim radnjama. Postoji više vrsta građanskih postupaka, od kojih su se neki razvili u samostalne građanske postupke. To su: parnični, vanparnični i izvršni postupak. Sadržaj sudske funkcije u parničnom postupku je u odlučivanju, koje se sastoji u tome da se na utvrđeno činjenično stanje primjenjuje odgovarajuća pravna norma sa ciljem zaštite ugroženog ili povrijeđenog prava. U vanparničnom postupku sadržaj sudske funkcije primarno je u uređivanju, stvaranju i mijenjanju građanskopravnih odnosa. Sadržaj sudske funkcije u izvršnom postupku je u egzekutivnom postupanju suda kao državnog organa. Tu se postiže ostvarenje prava na način što se subjekt obaveze u propisanoj formi prisiljava da udovolji obavezi utvrđenoj u izvršnoj sudskoj odluci ili nekoj drugoj izvršnoj ispravi. 3. MJESTO GRAĐANSKOG PROCESNOG PRAVA U SISTEMU PRAVA GPP je u najbližoj vezi sa ustavnim, građanskim materijalnim pravom, te krivičnim i upravnim pravom. Odnos prema ustavnom pravu. Ustavima se vršenje sudske funkcije povjerava redovnim sudovima, a utvrđuju se i osnovni principi organizacije sudova i sudske funkcije (zakonitost, sudska nezavisnost, zbornost, dvostepenost itd). Svi ovi principi se konkretiziraju kroz norme procesnog prava. Načelo sudske nepristrasnosti i načelo kontradiktornosti su dva najvažnija principa koji su na nivou ustavnih načela, a zastupljeni su u normama organizacionog i funkcionalnog procesnog prava. Odnos GPP prema materijalnom građanskom pravu. Do odvajanja GPP od građanskog materijalnog prava došlo je tek u 19.vijeku. Razlikovanje procesnog od materijalnog građanskog prava ima kako teorijski, tako i praktični značaj. Npr. procesne radnje se ne ispituju u pogledu njihove valjanosti kao poslovi građanskog prava, već u pogledu njihove dopuštenosti. Kad je procesna radnja dopuštena, ona neće uvijek samim svojim preduzimanjem proizvesti dejstvo. Osim toga, u pogledu teritorijalnog važenja normi procesnog prava uvijek važi načelo lex fori, a u pogledu važenja normi materijalnog prava načelo lex causae. Odnos građanskog postupka prema materijalnom pravu. Predmet materijalnog prava su norme kojima se reguliše nastanak, promjena i prestanak pravnih odnosa. Predmet normi procesnog prava je utvrđivanje organa kojima se povjerava vršenje pravozaštitne funkcije i postupak u kome se ostvaruje ta funkcija. Obje vrste normi imaju isti krajnji cilj: ostvarenje utvrđenog pravnog poretka u društvenim odnosima. Zato je postupak neodvojiv od materijalnog prava, čijem ostvarenju služi. Istovremeno, postupak posjeduje i relativnu samostalnost u odnosu na materijalno pravo, jer kao pravosudna institucija doprinosi

2

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
ostvarivanju i daljem razvoju postojećeg pravnog poretka, a time i ukupnih društvenih odnosa. Forma i formalizam u postupku. Pravu je svojstvena forma zbog toga što bez forme ne bi moglo ostvarivati svoju osnovnu funkciju – obezbjeđenje stabilnosti i sigurnosti pravnog poretka. U procesnom pravu je pravna forma još više izražena. Radnje kojima subjekti postupka ostvaruju svoja procesna prava i obaveze se preduzimaju u zakonom propisanim oblicima, tj. na području procesnog prava važi princip stroge forme. S druge strane, na području materijalnog prava važi princip slobodne forme. Princip stroge forme u parničnom postupku je u službi ostvarenja tri osnovna cilja: zakonitost, pravna sigurnost i efikasnost. Pravna forma prerasta u formalizam onda kad postane sama sebi svrhom, tj. kad prestane služiti naprijed navedenim ciljevima. Odnos između GPP i upravnog prava. Parnični postupak je najstarija pravna institucija, iz čijeg okvira se izdvojio prvo krivični, a u novije vrijeme i upravni postupak. U upravnom postupku prisutne su mnoge institucije koje se ne razlikuju od instituta građanskog postupka. Osim toga, nema jasnog razgraničenja između parničnog i upravnog postupka, kakvo npr.postoji između građanskog i krivičnog postupka zahvaljujući određenosti krivično-pravnog predmeta. Neka obilježja na osnovu kojih se mogu uočiti razlike između upravnog i građanskog postupka su: 4. Po jednom shvatanju, bitno obilježje građanskopravnog odnosa je u jednakosti subjekata, za razliku od upravnopravnog odnosa u kome je na jednoj strani državni organ kao nosilac vlasti kome je druga strana potčinjena. Ovaj kriterij se smatra nedovoljnim, jer se državni organi mogu pojaviti kao ravnopravne stranke u međusobnom odnosu, ali taj odnos neće samim tim biti građanskopravni. Po drugom shvatanju, bitan kriterij za razlikovanje građanskopravne od upravne stvari je u tome da li u konkretnom slučaju organ državne vlasti vrši ovlaštenja koja su mu zakonom povjerena, ili se javlja kao nosilac prava i obaveza koja ima svaki drugi subjekt. 5. Obzirom da ovi kriteriji nisu dovoljni za kategorijalno razlikovanje, pribjegava se kriteriju formalno-pravnog razgraničenja. Po formalno-pravnom kriteriju, građanskopravnim predmetima se smatraju oni za čije su rješavanje nadležni sudovi u parničnom postupku, a upravnim oni koji se rješavaju u upravnom postupku. U savremenom pravu se upravna djelatnost i sudska funkcija međusobno približavaju u mnogim aspektima. Za djelatnost upravnih organa, kao i za djelatnost sudova, važi načelo zakonitosti. Karakteristika odnosa između upravnog i sudskog postupka jeste i međusobno dejstvo akata, tj. dejstvo presude u upravnom postupku i dejstvo upravnog akta u parničnom postupku. Ako se u parničnom postupku kao prethodno pitanje pojavi stvar koja je već pravnosnažno riješena u upravnom postupku, sud je vezan za odluku upravnog organa u okviru njene pravosnažnosti. Važi i obrnuto. Ovaj princip vezanosti za akte drugog organa je u funkciji očuvanja jedinstva pravnog poretka. Razgraničenje nadležnosti između sudova i upravnih organa vrši se po pravilima o apsolutnoj nadležnosti: ako je pokrenut parnični postupak, a radi se o upravnopravnoj stvari, sud će se oglasiti apsolutno nenadležnim i odbaciti tužbu. Važi i obrnuto. Odnos građanskog procesnog prava i krivičnog procesnog prava Sličnosti i razlike. Sličnosti su uslovljene time što i građansko i krivično pravosuđe vrše jedinstveni sudovi, a razlike time što se funkcija sudova u jednom i drugom postupku ostvaruje u različitim predmetima. Ono što je zajedničko za krivični i građanski postupak prvenstveno su ustavna načela na kojima je

3

WWW.BH-PRAVNICI.COM

. ako je pred krivičnim sudom donesena oslobađajuća presuda. slobodne ocjene dokaza i materijalne istine. S druge strane.BH-PRAVNICI. kao i sama logika daju opravdanje za vezanost parničnog suda za činjenice utvrđene u krivičnom postupku. Ako ako sud u krivičnopravnoj stvari donese oslobađajuću presudu ili obustavi postupak.BH-PRAVNICI.kad presuda donesena u krivičnom postupku ima karakter pravno relevantne činjenice građanskog prava. Ako se krivično djelo i krivična odgovornost javljaju u građanskom postupku kao prethodno pitanje. pa se samo u tom postupku može donijeti odluka sa dejstvom res iudicata. već tu stranku upućuje na pokretanje parničnog postupka. Građanska subjektivna odgovornost je strožija od krivične. Takođe su im zajednička i načela kojima se osigurava pravilno ostvarenje sudske funkcije.COM . Svojstvo krivično-pravne stvari ima samo ono djelo koje je zakonom utvrđeno kao krivično djelo. Postoje 3 situacije u kojima je sud u građanskom postupku vezan za presudu donesenu u krivičnom postupku. a predmet krivičnog postupka je raspravljanje i odlučivanje o tome da li je učinjeno krivično djelo. koji ne može utvrđivati činjenice koje bi isključile odgovornost za štetu uzrokovanu umišljajnim krivičnim djelom. a izuzetno i za nehat. U krivičnom postupku ne postoje ustanove povlačenja tužbe.kad krivično djelo ima karakter prethodnog pitanja u parničnom postupku. razlike između građanskog i krivičnog postupka manifestuju se i na području nekih načela. Stoga. ali je njihov domet sasvim neznatan. U krivičnom pravu po pravilu se odgovara za umišljaj. dvostepenost itd. da li postoji krivčna odgovornost učinioca. Pravosnažna osuđujuća krivična presuda veže sud u parničnom postupku. To su slijedeće situacije: .WWW. parnični sud nije vezan za nju jer nepostojanje krivične odgovornosti ne znači da istovremeno ne postoji ni građanska odgovornost.kad je istom radnjom prouzrokovano krivično djelo i neka građanskopravna posljedica. U građanskom pravu se odgovara za sve oblike krivice. Razlog tome je činjenica da je parnični postupak redovni način raspravljanja i odlučivanja o građanskopravnim zahtjevima. S druge strane. da pokrene samostalan građanski postupak. a krivični postupak pokreće javni tužilac po službenoj dužnosti. Vezanost suda u građanskom postupku za presudu donesenu u krivičnom postupku. onda razlozi pravne sigurnosti i ekonomičnosti. sudskog poravnanja i druge ustanoev kojima se ostvaruje načelo dispozitivnosti u parničnom postupku. javnosti. 2. zaključno sa objektivnom odgovornošću. kad je sud u krivičnom postupku utvrdio postojanje krivičnog djela i krivične odgovornosti.COM zasnovano organizacijsko i funkcionalno uređenje sudova: zakonitost. Razlike između krivičnog i građanskog postupka uslovljene su razlikama njihovih predmeta. Ona postoje i u krivičnom postupku. da raspravljanje i odlučivanje o građanskopravnom zahtjevu pridruži krivičnom postupku (adhezioni postupak). odricanja od tužbenog zahtjeva. pravna zaštita povodom povrijeđenog ili osporenog prava može se postići i putem arbitraže. on ne može odbiti i građanskopravni zahtjev stranke iz adhezionog postupka. Osim toga. Građanski postupak tužbom pokreće subjekt osporenog ili povrijeđenog prava. te izricanje sankcije. Predmet građanskog postupka je raspravljanje i odlučivanje u sporovima iz građansko-pravnih odnosa. Načelo dispozitivnosti i raspravno načelo su specifična načela parničnog postupka. zbornost. nezavisnost sudova. Ako ista radnja proizvodi i krivičnopravnu i građanskopravnu posljedicu. usmenosti. To su načela: kontradiktornosti. sud u 4 WWW. Ostvarenje krivičnopravnih normi postiže se samo u krivičnom postupku. Tada se ne može umanjiti ni naknada štete zbog slabog imovinskog stanja štićenika. . titular građanskopravnog ovlaštenja ima 2 alternativne mogućnosti: 1.

Npr. 5 WWW.pravosnažna presuda kojom je jedan bračni drug osuđen za krivično djelo kaznom zatvora duže od 3 godine. predstavlja pravno relevantnu činjenicu za koju porodično pravo vežu posljedicu .WWW.BH-PRAVNICI.COM .pravo drugog bračnog druga na razvod. U određenim situacijama se pravosnažnoj presudi u krivičnom postupku daje karakter pravno relevantne činjenice. za koju se veže nastanak određenih pravnih posljedica. Npr.umišljajno lišavanje života ostavioca.BH-PRAVNICI.COM građanskom postupku je vezan za odluku donesenu u krivičnom postupku i to bez obzira na to da li je ona presuđujuća ili oslobađajuća. upotreba sile ili prijetnje u cilju sastavljanja testamenta i sl. nedostojnost za nasljeđivanje nastupa usljed određenih krivičnih djela nasljednika kao npr.

6. osim ako su neki od ovih sporova posebnim zakonom stavljeni u nadležnost drugih sudova. ali se u postupku istovremeno pruža i zaštita subjektivnih prava građana i drugih pravnih subjekata. a povodom određenog tužbenog zahtjeva koji postavlja tužilac i od suda traži zaštitu. odnosno kao cjelovita metoda ostvarivanja sudske funkcije u građanskopravnim sporovima. FUNKCIJA PARNIČNOG POSTUPKA Prema starijem. ali to samo po sebi neće imati uticaja na postojanje parnice kao procesnopravnog odnosa.BH-PRAVNICI. Prema Zakonu o parničnom postupku. Ovakvom aktivnošću sud vaspitno utiče na građane da se ponašaju u duhu poštivanja zakona i morala. osim što je akt primjene prava. Parnični postupak je postupak u kome se odlučuje o (ne)postojanju subjektivnog prava. ona je u svojoj egzistenciji od njega nezavisna. postupak ostvaruje i značajnu vaspitnu ulogu. tada dolazi do parnice kao procesno-pravnog odnosa. Samo ako jedan od subjekata zatraži sudsku zaštitu. Obzirom na različite građanskopravne odnose povodom kojih se raspravlja. radnih odnosa. Obično prethodi parnici. Građanskopravni odnos povodom kojeg je došlo do parnice može se i ugasiti. Mada se parnica pokreće povodom spora. uz podsticanje stranaka na mirno rješavanje sporova.WWW. 5.COM . ali ne mora dovesti do nje. Sudska praksa značajno doprinosi razvoju pravnog poretka. parnični postupak je podijeljen na opći i posebne postupke. Zaštitom subjektivnih prava istovremeno se ostvaruje i postojeći normativni poredak u društvenim odnosima. SPOR Pojmom građanski postupak označava se postupak kao pravna institucija. Danas je nesporno da se u građanskom postupku ostvaruje pravozaštitna funkcija kao značajna društvena djelatnost. spor je svako stanje u pravnim odnosima kada se postavljeni zahtjev sukobljava sa određenim otporom ili suprotstavljanjem. POJAM I PREDMET PARNIČNOG POSTUPKA Građanski parnični postupak je opći i osnovni metod raspravljanja i odlučivanja u građanskopravnim sporovima. Propisi općeg postupka primjenjuju se u situacijama za koje ne postoji propis iz nekog od posebnih postupaka. Posredstvom parnice se parnični postupak prilagođava potrebama svakog pojedinog predmeta u vršenju sudske funkcije. individualističkom shvatanju. PARNIČNI POSTUPAK. Naime. te imovinskih i drugih građanskopravnih odnosa. 6 WWW.COM Dio prvi PARNIČNI POSTUPAK OPĆA UČENJA 4. sud u parničnom postupku utvrđuje uzroke pravnih povreda i izriče sankciju radi njihovog otklanjanja. pravila ovog postupka primjenjuju redovni sudovi u raspravljanju i odlučivanju o sporovima koji nastaju iz ličnih i porodičnih odnosa. krajnji cilj parničnog postupka je zaštita subjektivnih građanskih prava. Pojmom parnica označava se konkretan postupak koji se vodi između parničnih stranaka. PARNICA. predstavlja i stvaralački čin konkretizacije opće pravne norme na pojedinačnu društvenu situaciju. Ius dicere. Svaka sudska presuda. Pored zaštitne.BH-PRAVNICI. Prema najširem shvatanju. Subjekti spora mogu svoj spor riješiti sporazumom ili putem arbitraže. To je uvijek određeni stepen neslaganja između 2 subjekta u pravnom odnosu. primjenom materijalnog prava na postojeće činjenično stanje.

(3) autonomnost sudske procjene u odnosu na normu vodi pravnoj nesigurnosti. parnica se zasniva između svake stranke i suda. Vanjski razvoj parnice odnosi se prvenstveno na vremensko kretanje parnice. Na osnovu ovih parametara može se odrediti karakter parnice i priroda spora (činjenični. Sud održava ekvidistancu prema tužitelju i tuženom i na kraju presuđuje spor. (3) parničari mogu biti i subjekti 7 WWW. i nije nužna posljedica realizacije ugovorne obaveze. ali se njima proizvode procesnopravne posljedice kako prema sudu tako i prema suprotnoj stranci. Procesne ili parnične radnje imaju funkciju pravnih činjenica. parnica je odnos između stranaka sa jedne i suda sa druge strane. koji zauzima svoj stav neovisno o normi kojom je reguliran neki pravni odnos. U teoriji je sporno pitanje ko su subjekti parnice kao procesnopravnog odnosa. procesnopravne norme nisu imperativne. Kao pravni odnos parnica nastaje na osnovu mnoštva procesnopravnih radnji i procesnopravnih stanja. a istovremeno se stvaraju nova prava i obaveze koje traže preduzimanje novih radnji.BH-PRAVNICI.COM 7. koje se sastoji u nizu procesnopravnih situacija koje su međusobno uslovljene. Pritom sud u svrhu konačnog odlučivanja ocjenjuje pojedine procesne situacije u parnici. Ta prava i obaveze dovode subjekte postupka u međusobne procesnopravne odnose. Tek tada se parnica kao pravni položaj pretvara u pravni odnos. pravni.BH-PRAVNICI.WWW. po pravilu neovisan od građanskopravnog odnosa povodom kojeg se vodi. Tuženi nastoji valjano oponirati i argumentirano se suprotstaviti tužbenim navodima. procesne norme predstavljaju samo tehničko sredstvo u rukama sudije. Unutrašnji razvoj parnice određen je sadržajem procesnih radnji parničara. a sud je samo pasivni posmatrač. Radnje koje stranke preduzimaju uvijek su usmjerene prema sudu. Ovo učenje trpi znatne zamjerke: (1) zanemaruje se imperativni karakter procesnopravnih normi. postoje 2 osnovna modaliteta razvoja parnice: unutrašnji i vanjski. smjenjuju jedna drugu i tako čine tok parnične procedure. Tako se parnica odvija i približava donošenju presude kao završnog akta. Parnica kao razvoj. procesnopravni odnos se zasniva samo između stranaka. civilističkom shvatanju. Kontraktualna teorija parnicu posmatra kao ugovor građanskog prava zaključen između stranaka. Tužilac preduzima ofanzivne parnične radnje u namjeri da svoj zahtjev sudu predstavi opravdanim. Parnica kao ugovor. Sudska odluka ne obavezuje dok ne stekne svojstvo pravosnažnosti. Prema starijem. Osnovni nedostaci ovog učenja su: (1) parnica je osamostaljen pravni odnos. Po shvatanju trostranog pravnog odnosa. Prema publicističkom shvatanju. Parnica kao pravni položaj. (2) suština parničnih radnji stranaka svodi se na puki izgled i mogućnost u pogledu reakcije suda. Shodno navedenom. mješoviti). Dakle. utičući na njen razvoj. Na taj način stranke "guraju" parnicu naprijed. Generator razvoja parnice je suprotnost interesa između parničara. Prema ovom shvatanju. a posredstvom suda i između samih stranaka. Prema ovom shvatanju. unutrašnji razvoj parnice individualizira svaki spor ponaosob. (2) parnica nastaje ulaganjem tužbe i litispendencijom. Ovo shvatanje polazi od premise da je parnica pravna situacija koja prethodi pravnom odnosu. Svakom slijedećom parničnom radnjom ostvaruje se neko pravo ili izvršava obaveza iz prethodne radnje. već više imaju karakter kriterija prema kojima sudija cijeni procesna djelanja stranaka u cilju donošenja odluke. Shvatanje o parnici kao pravnom odnosu utemeljio je njemački procesualista Oskar Bulow. u kome su definisana prava i obaveze stranaka.COM . njihovog položaja i izgleda na uspjeh. jer norme procesnog prava za njihovo preduzimanje vežu nastanak procesnih prava i obaveza. ali ne i odnos između samih stranaka. SHVATANJA O PRAVNOJ PRIRODI PARNIČNOG POSTUPKA Parnica kao pravni odnos.

Izvjesnost se u Common Law-u postiže ne samo pravilima logike. te odnos između suda i stranaka s druge strane.COM koji nisu stranke u građanskopravnom odnosu. (4) Svoju nadležnost za rješavanje spora sud ne zasniva na volji stranaka već na pozitivnim propisima. Osnovne odrednice Common Law-a su: • • Obzirom da se bez prekida razvijao tokom 8 vijekova. da sa njim ne mora biti ni u kakvoj vezi).BH-PRAVNICI. odnosno stranaka. koja u angloameričkom pravu ima dvostruko značenje: s jedne strane sudu daje mogućnost da se u svojoj odluci pozove na ranije presuđenu stvar. Slijedeći bitan faktor u primjeni precedentnog prava je razum (reason). U osnovu ekletičkog pojma parnice leži više faktora: • • Shvatanje parnice kao procesnopravnog odnosa doprinosi boljem razumijevanju parnice kao cjeline. čini se najprihvatljivijim u pogledu objašnjavanja pravne prirode parničnog postupka. Ako se pred sudom nađe slučaj za koji ne postoji ni jedan precedent na koji bi se sudija pozvao. jer je parnica istovremeno i razvoj i međusobni odnos stranaka s jedne strane. Common Law je prvenstveno historijska kategorija. mada svaka od njih doprinosi njegovom boljem razumijevanju. Dodatni faktor u primjeni precedentnog prava je pravičnost (equity). ovo učenje čini sintezu koja vodi ka lakšem razumijevanju pravne prirode parnice. ali i pravna situacija (položaj) u kome se stranke naizmjenično nalaze. Ovaj princip je osnovno pravilo sistema precedentnog prava. do tačke isključivosti (tj. uglavnom i bez odobrenja protivne strane. Komplementarno sa prethodnim shvatanjem.BH-PRAVNICI. kroz sintezu odabranih postavki učenja o njenoj pravnoj prirodi. sud će potražiti razumno rješenje i riješiti konkretan pravni problem. Engleska teorija je odbacila pristup liberalnog tumačenja i opredijelila se za gramatičko tumačenje.COM . već i općom spremnošću sudija da ranije odluke smatraju obaveznim. (5) Radnje parničara pred sudom imaju dejstvo ako su preduzete lege artis. Otuda izreka "Law is the reason" u angloameričkom pravu. PRAVNA PRIRODA ANGLOAMERIČKE CIVILNE SUDSKE PROCEDURE Fundamentalna doktrina Common Law-a je "stare decisis". pravičnost nije zaseban izvor Common Law-a. koju nazivaju i "savješću" prava. Bitna dimenzija teorije o obaveznosti precedenta je njegovo svojstvo izvjesnosti (certainty) i uvjerljivosti (authority). Parnični postupak može pokrenuti svaki subjekt koji tvrdi da je njegovo subjektivno pravo ugroženo ili povrijeđeno. 8.WWW. Međutim. a s druge strane ostavlja sudu priliku da zauzme samostalan stav i donese odluku koja ubuduće može imati značaj sudskog precedenta. Parnica kao ekletički pojam. Učenje o parnici kao pravnom položaju je posmatranje parnice kao niza pravnih situacija čiji su učesnici stranke i sud. gdje sudije uglavnom riječima daju značenje definirano u rječniku i ne tumače slobodno namjeru zakonodavca. Razlika između Common Law-a i Civil Law-a je u snazi koju ova dva prava daju sudskim • • • 8 WWW. • • Ekletičko shvatanje parnice. Ni jedna od naprijed navedenih teorija ne nudi sveobuhvatan odgovor na pitanje pravne prirode parničnog postupka. a ne logička cjelina. Shvatanje parnice kao razvoja kompatibilno je navedenim teorijama. jer sudiji nije data mogućnost da u konkretnom slučaju odbije primijeniti pravno pravilo stvoreno precedentom pod izgovorom da zahtjevima pravičnosti neće biti udovoljeno. Osnovne postavke kontraktualne teorije omogućavaju pravilno shvatanje procesa osamostaljivanja parnice od građanskopravnog odnosa.

9.COM precedentima. Dakle. Tuženi isto to pravo stiče u trenutku kad tužitelj protiv njega podnese neosnovanu tužbu. tužba bi se mogla podnijeti i na osnovu samo “tobožnjeg” prava. Odluke nižih sudova (inferior courts) po pravilu ne predstavljaju obavezne precedente. ali i obiter dictum. U monističke koncepcije spadaju pandektna teorija. pravo na tužbu je različito od subjektivnog materijalnog prava. Teorija o konkretnom pravu na pravnu zaštitu .BH-PRAVNICI. a ne samostalni izraz prava ili pravnog zahtjeva. Opće pravo na pravnu zaštitu tjera tuženog da se upusti u parnicu. smatrajući da pravo na tužbu i subjektivno pravo predstavljaju 2 pojavna oblika istog prava. Publicistički monizam suštinu pravnog poretka vidi u njegovoj javnopravnoj dimenziji. Pravo na pravosuđe (Rosenberg) – Ovo shvatanje u suštini negira postojanje pravozaštitnog zahtjeva. 2. što nije slučaju Civil Law-u. Pravo uopće svodi se na proces. Civilistička teorija slijedi Savigny-jevo učenje i negira samostalnost prava na tužbu. u američkom holding). Izuzeci su: nužna odbrana.BH-PRAVNICI. u skladu sa materijalnim i procesnim pravom koje treba primijeniti. a subjektivno materijalno pravo na pravo na tužbu. Sudska odluka mora imati valjan pravni ratio decidendi (u engleskom pravu the reason for decision. već je konkretna kategorija: tužitelj na osnovu konkretnog građanskopravnog (vanprocesnog) odnosa podnosi javnopravni zahtjev 0sudu radi donošenja za njega povoljne odluke određenog sadržaja. tj. Ovo je u direktnoj suprotnosti sa shvatanjem pravozaštitnog zahtjeva kao prava stranke na povoljnu pravnu zaštitu. 10. Danas su uglavnom prevaziđene. Osnovni teorijski pristupi ovom problemu su monistički i dualistički. krajnja nužda. Uskraćivanje prava na tužbu. Ono pripada svakom subjektu. Predmet spora je građanskopravno potraživanje koje je istaknuto kao kondemnatorni tužbeni zahtjev. tužba ima obligacioni karakter. • Sudska odluka u kojoj nije naveden ni jedan precedent je u Common Law-u anomalija. Povredom subjektivnog materijalnog prava dolazi do njegove metamorfoze u pravo na tužbu. civilistički i publicistički monizam.po ovoj teoriji. pravo na tužbu je radikalno odvojeno od subjektivnog materijalnog prava. Zakonom uređena pravna zaštita se ostvaruje u odgovarajućim postupcima (sudskim i administrativnim). te putem arbitraža. teorije publicističkog monizma zasnovane su na shvatanju o presudnoj ulozi države i kao takve nisu mogle dati cjelovit odgovor na pitanje pravne prirode pravozaštitnog zahtjeva. Pravo stranke na pravnu zaštitu se ostvaruje svojevrsnom molbom koju ona upućuje sudu. obrazloženje. Teorije civilističkog monizma tužbu reduciraju isključivo na kondemnaciju i u osnovi razlikuju samo 2 vrste presuda: one kojima se usvaja i one kojima se odbija tužbeni zahtjev.pravozaštitni zahtjev nije apstraktan. Teorija o apstraktnom pravu na tužbu (Degenkolb) . Dužnost suda je da postupa po zahtjevu stranaka za pružanjem pravne zaštite. U Common Law su precedenti glavni izvor prava. Shodno tome. OBLICI ZAŠTITE SUBJEKTIVNIH GRAĐANSKIH PRAVA Samopomoć je u savremenim zakonodavstvima po pravilu nedopuštena. neovisno od materijalnog prava.COM . Predstavnik pandektne teorije je Savigny. Predmet spora i dalje nije procesualistički. Kao izraz povrede materijalnog prava. dozvoljena samopomoć i ius retentionis. Po ovoj teoriji. neovisno o postojanju ili osnovanosti tužbenog zahtjeva. ili čak na rezultat pravosudne djelatnosti. nego civilistički pojam. U ovakva shvatanja spadaju: 1. PRAVOZAŠTITNI ZAHTJEV Postoje različita gledišta o pojmu i pravnoj prirodi pravozaštitnog zahtjeva. pa se te odluke u sudskoj praksi navode zbog svog izuzetnog karaktera. Dualističke koncepcije polaze od pretpostavke da je pravozaštitni zahtjev različit (odvojen) od materijalnog prava. a apstraktna pravda zahtijeva donošenje presude.WWW. tužba je samo pojavni oblik materijalnog prava. U savremene koncepcije spadaju: 9 WWW. jer bi to širom otvorilo vrata primjeni samopomoći. S druge strane. odnosno na ostvarenje pravne zaštite je nedopustivo u savremenom pravu. 3.

Nedostatak bilo koje procesne pretpostavke za posljedicu ima nemogućnost raspravljanja i odlučivanja.BH-PRAVNICI.mjesna nadležnost) sud pazi samo do određene faze u postupku. sud će tužbu dostaviti nadležnom sudu i na taj način otkloniti nedostatak. Ako se nedostaci odnose na stranke. Ako se nedostaci tiču relativne nadležnosti (stvarne i mjesne). sintetična ili materijalno-procesnopravna teorija zasniva se na sintetiziranju pravnog ovlaštenja i prava na pravnu zaštitu.COM 1.COM .procesna legitimacija).BH-PRAVNICI. 10 WWW. Pravo na tužbu bila bi složena i dinamična procesnopravna pozicija tužitelja u parnici. Pretpostavke koje se tiču stranaka su: postojanje stranke. Pravo na tužbu je javnopravne (procesnopravne prirode). što ne isključuje mogućnost strankama da ukazuju sudu na nedostatke. Procesne pretpostavke mogu biti opće i posebne. Pozitivne moraju postojati da bi bilo dopušteno raspravljanje u parnici. sud najčešće saznaje po prigovoru tuženog. već uslov od kojeg zavisi osnovanost tužbenog zahtjeva. Nedostaci nekih procesnih pretpostavki će odmah dovesti do odbacivanja tužbe kao nedopuštene (res iudicata i lis pedens). ovlaštenik ima 2 ovlaštenja: (1) da od svog partnera zahtijeva ispunjenje obaveze u skladu sa sadržajem pravnog odnosa i (2) da od državnih organa zahtijeva zaštitu svojih prava. a drugi normama materijalnog prava. na procesne pretpostavke koje se tiču predmeta spora. Pretpostavke koje se tiču predmeta spora imaju karakter procesnih smetnji. pravo na tužbu i obaveze suda prema državi su u lancu međuzavisnosti. Dakle. Posljedice nedostatka procesnih pretpostavki. To su: postojanje presuđene stvari (res iudicata). Subjektivno materijalno pravo. samo na neke pretpostavke (npr. te postojanje pravnog interesa za tužbu (tužilac ima pravni interes da ustane tužbom tek onda kad tuženi odbije da dobrovoljno udovolji njegovom traženju). Ova teorija smatra da je pravozaštitni zahtjev s jedne strane strukturalni dio materijalnog prava.WWW. 2. PROCESNE PRETPOSTAVKE Procesne pretpostavke su uslovi ili okolnosti utvrđeni normama procesnog prava. odnosno postojanje urednog zastupanja ako nema parnične sposobnosti. uz ispunjenje zakonskih pretpostavki. uslova od kojih zavisi osnovanost predmeta odlučivanja. stvarna. postojanje parnice (lis pedens). Njegov pravnodogmatski sadržaj sastoji se u dužnosti suda da. 11. a od kojih zavisi dopuštenost raspravljanja i odlučivanja o tužbenom zahtjevu. preduzima određene procesne aktivnosti. Izuzetno. dok su posebne propisane samo za neke vrste sporova ili samo za određena pitanja.ne smiju postojati). a s druge strane on je sastavni dio tužbe. U procesne pretpostavke koje se tiču suda spada nadležnost (međunarodna. Opće moraju postojati u svakoj parnici. Potrebno ih je strogo razlikovati od materijalnih pretpostavki. stranačka i parnična sposobnost. Naprotiv. nova monistička. Na postojanje pretpostavki sud načelno pazi tokom cijelog postupka. Pravna priroda prava na tužbu ima svoju pravno-dogmatsku. Postojanje stvarne legitimacije (legitimatio ad causam) nije procesna pretpostavka. Opće pretpostavke se tiču svih bitnih elemenata parnice: suda. Takođe mogu biti pozitivne i negativne. Prve su određeni normama procesnog. stranaka i predmeta spora. pravno-sociološku i pravno-političku dimenziju. do odbacivanja tužbe će doći samo ako sud nije uspio da otkloni te nedostatke. a negativne predstavljaju procesne smetnje za dopuštenost parnice (tj. te postojanje ovlaštenja za vođenje konkretne parnice (legitimatio ad processum . mjesna i funkcionalna). Učenje o pravu na tužbu utvrđuje nove pravce savremene procesualističke misli. tj. Njihovo postojanje sprečava vođenje parnice. O postojanju procesnih pretpostavki sud vodi računa po službenoj dužnosti.

Npr. To znači da sva lica.BH-PRAVNICI. ili kao o glavnom pitanju. ali se nalaze u funkciji odlučivanja o tužbenom zahtjevu. tj. Kao takva ne stiče svojstvo pravosnažnosti i unosi se u obrazloženje. sud ima ovlaštenje da odlučuje o tom pitanju. predstavlja osnov za podnošenje zahtjeva za obnovu postupka. bez obzira na to ko su stranke u sporu. Problem obavljanja procesnih radnji izvan države rješava se institucijom međunarodne pravne pomoći. Prethodno pitanje može biti samo pravno pitanje (dakle ne i činjenično) koje samo po sebi čini pravnu cjelinu i podobno je da bude predmetom samostalnog odlučivanja. Prethodna. bez obzira na državljanstvo. može se kao prethodno postaviti pitanje da li tužilac ima pravo svojine na predmetnoj stvari. U pogledu važenja normi procesnog prava vrijedi načelo lex fori. u parnici povodom tužbe u kojoj je zahtjev usmjeren na povrat stvari po osnovu prava svojine. ali mogu tužiti. a kad je u pitanju primjena materijalnog prava. ali samo kao o prethodnom pitanju. Pravosnažna odluka koju je donio nadležni organ vezuje sud pred kojim se to pitanje javilo kao prethodno pitanje. S obzirom na lica. Sud nije obavezan da u svakom konkretnom slučaju donosi odluku o prethodnom pitanju. Odluka o prethodnom pitanju čini sastavni dio činjenične podloge spora. U takvom slučaju. U suprotnom će sud o tom pitanju odlučivati kao o prethodnom pitanju. INCIDENTALNO PITANJE Značenje u parničnom postupku.COM . Ako se u parničnom postupku kao prethodno pitanje pojavi neko pravno pitanje koje nije u nadležnosti suda pred kojim se postavlja.WWW. Pravni odnosi koji se pojavljuju u funkciji prethodnih pitanja najčešće spadaju u onu vrstu pravnih odnosa za čije rješavanje je sud inače nadležan.COM 12. Incidentalna ovlaštenja suda u parnici. onda ovlaštenja suda u rješavanju tog pitanja zavise od toga da li je nadležni organ već donio pravosnažnu odluku ili ne. Na području procesnog prava lex fori važi uvijek. Na taj način se izbjegava rizik donošenja različitih odluka o istom pitanju. Odluka o prethodnom pitanju ima pravno djelovanje samo u parnici povodom koje je to pitanje riješeno. Izuzeci su lica koja uživaju diplomatski imunitet. On može. a sa ciljem donošenja odluke o tužbenom zahtjevu kao glavnom pitanju. Sva lica koja se nalaze na teritoriji naše zemlje po pravilu su pod jurisdikcijom domaćih sudova. O prethodnom pitanju kao glavnom pitanju sud će odlučivati samo ako to stranke zahtijevaju. rukovodeći se razlozima svrsishodnosti. 11 WWW. kolizione norme MPP dozvoljavaju i primjenu inostranog materijalnog prava po načelu lex causae. mogu da tuže i da budu tužena. Ovaj izuzetak na području građanskog pravosuđa znači da lica sa diplomatskim imunitetom ne mogu biti tužena. Tada se odluka o prethodnom pitanju unosi u obrazloženje sudske odluke i ona nema autoritet presuđene stvari. 13. Ako nadležni organ nije donio odluku. VAŽENJE NORMI PROCESNOG PRAVA S obzirom na prostor. sud u parničnom postupku može o tom pitanju odlučivati dvojako: u funkciji prethodnog pitanja. Naknadna odluka nadležnog organa. već u nadležnosti nekog drugog suda ili drugog organa. Sud će tako postupiti ako je pred nadležnim organom već pokrenut postupak u kome se o prethodnom pitanju odlučuje kao o glavnom pitanju. prekinuti postupak i sačekati da nadležni organ meritorno odluči o tom pitanju. ako je različita od odluke o prethodnom pitanju. incidentalna ili prejudicijelna pitanja su pravna pitanja koja nisu neposredan predmet odlučivanja u parnici. Ovo načelo je univerzalno prihvaćeno u svim pravnim sistemima. primjenjuje se procesno pravo suda koji vodi postupak.BH-PRAVNICI. a ne u dispozitiv sudske odluke.

14. slobodne ocjene dokaza. postoje izuzeci i od pravila da lica sa diplomatskim imunitetom ne potpadaju pod jurisdikciju domaćih sudova. 12 WWW. 14. 2. postupak će se voditi prema pravilima novog zakona.BH-PRAVNICI.WWW. postupak će se nastaviti po starom zakonu do pravosnažnosti presude. U pogledu vremenskog važenja vrijedi opće načelo da pravne norme nemaju povratno dejstvo. Princip neposrednog ili trenutnog dejstva normi procesnog prava (tempus regit actum) izvodi se na osnovu činjenice da norme novog zakona ne važe za procesne radnje preduzete prije stupanja zakona na pravnu snagu. U slučaju sumnje u postojanje i obim prava imuniteta. Sud u parničnom postupku pruža zaštitu samo u granicama zahtjeva koje su stranke postavile tokom postupka. niti nešto drugo osim onoga što je tražio. načela koja su podignuta na nivo ustavnih načela . načela koja su manje-više karakteristična i za druge postupke . Ova lica mogu tužiti i biti tužena u slijedećim slučajevima: 1. pružanje pomoći neukim strankama. Određivanje predmeta parnice. Pokretanje postupka.sud pobijanu presudu preispituje samo u dijelu u kome je podnosilac žalbe pobija. u sporovima povodom stvarnih prava na nekretninama koje su dio teritorije BiH. određivanju predmeta parnice. javnost. specifična ili određujuća načela GPP .COM Međutim. Parnični postupak se uvijek pokreće na inicijativu titulara ugroženih ili povrijeđenih subjektivnih građanskih prava. On ne može tužitelju dosuditi više od traženog. Načelo dispozitivnosti se manifestuje u više aspekata: u pokretanju postupka. sudskog upravljanja postupkom itd.COM . 3. Pravilo je da će se parnica koja je pokrenuta za vrijeme važenja starog zakona nastaviti i okončati prema pravilima novog zakona. u prelaznim i završnim odredbama se obično utvrđuje kada će se započeta parnica nastaviti po odredbama zakona prema kome je započeta. Po našem ZPP.načelo usmenosti. u pogledu raspolaganja tužbenim zahtjevom.kontradiktornost.1. ekonomičnosti.BH-PRAVNICI. 2. objašnjenje daje Federalno ministarstvo pravde. Kako zahtjevi pravne sigurnosti ne dozvoljavaju velika odstupanja u pravcu povratnog dejstva normi procesnog prava. Postupak se pokreće procesnom radnjom čiji je pravno tehnički naziv tužba. S obzirom na vrijeme. a nikada na inicijativu suda. kad jednostranom izjavom volje pristanu na jurisdikciju sudova BiH u nekom konkretnom predmetu (npr. te u pogledu kretanja i okončanja postupka.načelo dispozitivnosti i raspravno načelo. materijalne istine. Dispozitivnost i oficijelnost Značaj načela. a kada će se nastaviti prema pravilima novog zakona. OSNOVNA NAČELA Sva načela GPP mogu se podijeliti u nekoliko grupa: 1. ako je prije stupanja na snagu novog zakona prvostepeni sud izrekao presudu koja još nije postala pravosnažna. Načelo dispozitivnosti važi i u žalbenom postupku . kad sklapaju određeni pravni posao). Ako presuda nije bila donesena ili ako je drugostepeni sud ukinuo presudu i predmet vratio na prvostepeno odlučivanje. osim u slučajevima kada to sam zakon izričito dozvoljava.

Formalne (čiste) procesne dispozicije. Stranke tokom cijelog postupka disponiraju (raspolažu) tužbenim zahtjevom.BH-PRAVNICI. Prema raspravnom načelu. Najteže posljedice prekoračenja načela dispozitivnosti proizvodi materijalno raspolaganje zahtjevom za pružanje pravne zaštite (priznanje tužbenog zahtjeva. Povrede dispozitivnosti. priznanje tužbenog zahtjeva. daću ti pravo). on mora utvrditi pravno relevantne činjenice i zatim ih podvesti pod odgovarajuću pravnu normu. Značaj i funkcija. Sud je prvenstveno dužan da spriječi one dispozicije koje su same po sebi u suprotnosti sa postojećim pravnim poretkom. Raspravno načelo u našem građanskom postupku ima mjesto osnovnog načela.bračni i porodični odnosi). Po istražnom načelu. Ono u cjelosti spada u okvire dužnosti suda po principu iura novit curia (sud poznaje pravo). takođe je dužan spriječiti dispozicije koje su same po sebi dopuštene. U dispozitivne radnje stranaka spadaju odricanje od tužbenog zahtjeva. sud mora imati činjenice i dokaze kojima utvrđuje njihovu istinitost. Čiste procesne dispozicije su neke od dispozitivnih parničnih radnji stranaka koja se ograničavaju na samu parnicu i pravno su relevantne samo dok parnica traje. sud je vezan za činjenice i dokaze koje prezentiraju stranke. ovlašten je da pri donošenju odluke u obzir uzme samo te činjenice. S tim u vezi sud je obavezan da prati da li se disponiranja stranaka kreću u granicama koje su pravno dozvoljene i da onemogući sve dispozicije koje su u suprotnosti sa postojećim pravnim poretkom. stranke imaju određene mogućnosti da svojom voljom utiču na razvoj i okončanje postupka. a ako je to dužnost suda onda govorimo o istražnom ili inkvizitornom načelu. tako i društvene zajednice. Stranke npr. mogu svojim saglasnim voljama ili određenim držanjem u parnici dovesti do mirovanja postupka ili mogu povlačenjem tužbe dovesti do okončanja postupka isl. radi se o raspravnom načelu. odricanje od tužbenog zahtjeva.2.BH-PRAVNICI. Odlučivanje zasnovano na osnovu nedopuštenih dispozicija stranaka za posljedicu ima apsolutno bitnu povredu postupka. tj. nije vezan za činjenice i dokaze koje prezentiraju stranke. Domet načela oficijelnosti u parničnom postupku.COM . Ovo raspolaganje se po svom dejstvu izjednačava sa pravosnažnom presudom. Pružanje odgovora na pravno pitanje se sastoji u pronalaženju odgovarajuće pravne norme i utvrđivanju njenog sadržaja. ali imaju za cilj da proizvedu nedopuštene pravne posljedice.COM Materijalne procesne dispozicije. te sudsko poravnanje. Određeni građanskopravni odnosi su u interesu kako samih stranaka. dabo tibi ius (daj mi činjenice. Da bi sud mogao donijeti pravilnu odluku. Ako je dužnost prikupljanja činjenica i dokaza (procesne građe) na strankama. Da bi mogao dati odgovor na činjenično pitanje. sudsko poravnanje). Raspravnost i istražnost Određenje pojmova. Zbog toga su u određenoj mjeri ograničena disponiranja stranaka u sporovima iz takvih odnosa (npr. Međutim. 14. U tom cilju je potrebno dati odgovor na 2 pitanja: činjenično i pravno.WWW. Stepen 13 WWW. sud je dužan da po službenoj dužnosti prikuplja činjenice i dokaze. U našem pravu se primjenjuje načelo sudskog upravljanja postupkom. tj. Međutim. Radikalna primjena ovog načela vodila bi podjeli dužnosti između suda i stranaka po principu da mihi facta.

COM aktivnosti suda u prikupljanju činjenica zavisi od prirode predmeta spora. GPP sadrži veliki broj pravila koja su po svom sadržaju pravnotehničke prirode (npr.odredbe o dostavljanju). ovo načelo odgovara materijalnopravnom načelu qui tacit consentire videtur (ko ćuti smatra se da priznaje).BH-PRAVNICI. Kontradiktornost Pojam obostranog saslušanja stranaka. da bi otklonili negativan uticaj koji proizvodi pasivno držanje tuženog. od kojih su preovlađujuća 2: princip afirmativne i princip negativne litiskontestacije. Realizacija kontradiktornosti u postupku. Na području prikupljanja dokaza.WWW. Litiskontestacija. te da se može izjasniti o svim radnjama koje se preduzimaju u postupku a koje su relevantne za donošenje presude. stranke znatno doprinose razjašnjavanju svih elemenata spora. Odnos raspravnosti prema materijalnoj istini. Načelo afirmativne litiskontestacije ima ograničen domet primjene. ali sud nije vezan isključivo za te njih. Kombiniranje raspravnog i istražnog načela su u službi načela materijalne istine. Stranke su dužne da ponude dokaze. ali je bliže stanovištu negativne litiskontestacije. Načelo kontradiktornosti podrazumijeva da se svakoj stranci mora omogućiti da u zakonom propisanom roku i formi može preduzimati sve radnje koje može preduzeti i suprotna strana.BH-PRAVNICI.kod donošenja presude zbog izostanka. tvrdnje odnosno zahtjeve. a ne i obaveza da se izjasne u postupku. Ovo načelo posebno dolazi do izražaja na glavnoj raspravi. Dakle. i to bez obzira na prirodu spora. Načelo negativne litiskontestacije iz pasivnog držanja stranke izvodi zaključak da ta stranka poriče navode i zahtjeve suprotne stranke.3. Sud je dužan da na pogodan način navede stranke da dopune svoje činjenične navode.COM . ali ne može sam prikupljati činjenice. zajedno sa načelom usmenosti. Sud bi bez saradnje stranaka teško dolazio do činjenica i dokaza. Korištenjem ovog prava. Prema načelu afirmativne litiskontestacije. koje je jedno od osnovnih i odlučujućih načela građanskog parničnog postupka. Ako je predmet spora zahtjev kojim stranke mogu disponirati. Međusobno suprotstavljeni interesi iniciraju stranke na prezentiranje činjenica i dokaza koji im idu u prilog. Naše pravo nije zauzelo konkretan stav ni prema jednom od ova 2 načela. pasivnim držanjem (pogotovo tuženog) otežava se i usporava rad suda u postupku. obzirom na njegovu aktivnu ulogu u postupku. već je ovlašten da izvodi i druge dokaze koje smatra značajnim za odlučivanje. a na taj način sud prikuplja potrebnu procesnu građu. U osnovi načela kontradiktornosti je zahtjev da se objema stranaka pruži mogućnost da se izjasne o svim elementima odlučivanja. inkvizitorna ovlaštenja suda su znatno više izražena nego na području prikupljanja činjenica. Ovaj zahtjev je u službi ravnopravnosti stranaka i pravilnog donošenja presude u sporu. S druge strane. Zbog toga. To podrazumijeva i mogućnost stranke da se izjašnjava o radnjama samog suda.mogućnost). u bračnim i paternitetskim sporovima sud nije vezan za činjenice koje mu stranke prezentiraju. neposrednosti i javnosti. smatra se da priznaje te navode. Npr. ako se stranka ne izjašnjava o navodima. U sve faze postupka ugrađeni su zahtjevi načela kontradiktornosti. U sporovima u kojima je ograničeno načelo dispozitivnosti dolazi do izražaja aktivna uloga suda sa inkvizitornim ovlaštenjima. niti zasnovati odluku na činjenicama koje mu stranke nisu prezentirale. npr. Sva takva pravila su u službi ostvarivanja načela kontradiktornosti i njihov značaj se ne bi 14 WWW. Poštivanje načela kontradiktornosti u savremenim procesnim sistemima podrazumijeva da se strankama osigurava samo pravo (tj. bez obzira na njegova istražna ovlaštenja. sud je vezan za činjenice koje mu stranke prezentiraju. 14. tvrdnjama i zahtjevima suprotne stranke. procesni sistemi poznaju različita rješenja.

ako to zakon izričito dozvoljava. Stranke izvan ročišta preduzimaju radnje u obliku podnesaka u kojima iznose činjenične tvrdnje i dokaze (npr. može se kontradiktorna presuda donijeti i bez održavanja glavne rasprave. To je npr. 14. Ono podrazumijeva da sud po pravilu svoju odluku može zasnovati samo na osnovu procesne građe koja je bila predmet usmenog raspravljanja. ako sud nakon prijema odgovora na tužbu utvrdi da među strankama nije sporno činjenično stanje. dokazi se 15 WWW. Postoje 2 vrste ročišta: pripremno (fakultativno) i ročište za glavnu raspravu (obligatorno).5. isprave i zapisnik o posredno izvedenim dokazima se čitaju itd. sud svoju odluku po pravilu može zasnivati samo na osnovu neposrednog raspravljanja.4. da u donošenju odluke mogu učestvovati samo sudije koje su učestvovale na glavnoj raspravi. slučaj u postupku u privrednim sporovima. 14. Ako sud donese presudu bez održavanja glavne rasprave. pred vijećem koje je nadležno da sudi o tužbenom zahtjevu.COM . Usmenost i pismenost Vrijednost načela. ali sud odluku donosi na osnovu činjenica koje je utvrdio na glavnoj raspravi. To u krajnjoj liniji znači: 3. Sve ostale povrede o formi postupanja u postupku predstavljaju relativno bitnu povredu. Prema načelu neposrednosti. Puna vrijednost načela neposrednosti dolazi do izražaja u primjeni zajedno sa načelom usmenosti. to predstavlja apsolutno bitnu povredu parničnog postupka. Shodno tome. Sud o ovoj povredi vodi računa po službenoj dužnosti.BH-PRAVNICI.tužba). 4. Povreda načela kontradiktornosti ima dejstvo apsolutno bitne povrede postupka zbog koje se mogu ulagati svi redovni i vanredni pravni lijekovi. da sud sva saznanja na kojima zasniva svoju odluku stiče neposrednim zapažanjem. Samo izuzetno. Sud je ovlašten da odstupi od primjene načela kontradiktornosti samo kad je to izričito određeno zakonom. Sadržaj usmeno preduzetih radnji na ročištu se pismeno zasvjedočava u sudskom zapisniku. Bez pismenog bilježenja ovih radnji ne bi se mogla preispitivati pravilnost donesene odluke u postupcima povodom pravnih lijekova. Načelo usmenosti ostvaruje se na ročištu. Na glavnoj raspravi svi dokazi moraju biti izvedeni usmeno: svjedoci i vještaci istupaju usmeno. Načelo pismenosti komplementarno je načelu usmenosti i za cilj ima otklanjanje određenih nedostataka u načelu usmenosti. a ročište za glavnu raspravu je u funkciji utvrđivanja istinitosti činjeničnih tvrdnji stranaka. Komplementarnost načela. Pripremno ročište je primarno u funkciji razjašnjavanja i rasvjetljavanja spornog činjeničnog stanja.COM trebao potcjenjivati niti proglašavati formalizmom. bez posredovanja trećeg. Takve radnje su tužbe. Neposrednost i posrednost Dejstvo neposrednosti. U našem parničnom postupku usmenost je osnovno načelo.WWW. Vrijednost načela neposrednosti posebno dolazi do izražaja u oblasti izvođenja dokaza. sudske odluke i pravni lijekovi. Pismeni oblik zahtijevaju radnje čiji se sadržaj ne može dovesti u pitanje ni dužim protekom vremena. Dokazi se izvode na glavnoj raspravi. Povreda načela usmenosti.BH-PRAVNICI. a podnošenje prijedloga za obnovu postupka usljed povrede ovog načela nije vezano za objektivni rok.

U takvim slučajevima se zapisnici o izvedenim dokazima obavezno čitaju na glavnoj raspravi. obostranog 16 WWW. Najvažnija odstupanja se odnose na izmjenu u sastavu vijeća tokom glavne rasprave. U osnovi načela javnosti kao procesnopravne garantije je zahtjev da sud svoju odluku o tužbenom zahtjevu po pravilu može donijeti samo na osnovu usmene rasprave. 14. vijeće može odlučiti. Dakle. Dejstvo posrednosti. U slučaju postojanja ovih razloga. njihove zastupnike. a kao procesnopravna garantija Zakonom o parničnom postupku. Načelo javnosti je kao pravo utvrđeno ustavom. Izuzeci od načela javnosti uspostavljaju se u svrhu čuvanja službene. te iz razloga morala. sud mora ponovo otvoriti raspravu.BH-PRAVNICI.Međutim. poslovne ili lične tajne.WWW. ako se sastav vijeća izmijeni nakon posljednjeg ročišta. a zbog ustavnog načela nepovredivosti ličnog i porodičnog života.BH-PRAVNICI. Prema načelu posrednosti. ili samo jednog dijela. da se već izvedeni dokazi ne izvode ponovo nego da se samo pročita zapisnik o izvođenju tih dokaza. Ako se vijeće izmijeni tokom glavne rasprave. tj. Formalna jednakost stranaka ostvaruje se načelom kontradiktornosti.COM . Povreda neposrednosti predstavljaće apsolutnu povredu parničnog postupka samo onda ako je u donošenju presude učestvovao sudija koji nije učestvovao na glavnoj raspravi. Vijeće tada može odlučiti da se određeni dokazi izvedu pred predsjednikom vijeća ili zamoljenim sudijom.6. Javnost Javnost kao procesnopravna garantija. sud na zahtjev stranke može odobriti da raspravi prisustvuju najviše 2 lica koja stranka označi. te na mogućnost posrednog izvođenja dokaza. naučni ili javni radnici ako je to od interesa za njihovu djelatnost. oni neće sami po sebi (ex lege) dovesti do isključenja javnosti. sud svoje saznanje o činjeničnom osnovu za odlučivanje stiče posredstvom trećeg. nakon što se o tome izjasne stranke. 14. već sud u svakom konkretnom slučaju ocjenjuje opravdanost isključenja javnosti sa cijele rasprave. na kojoj je isključena javnost. prisustvuju pojedine službene osobe.7. Odstupanje od principa neposrednog izvođenja dokaza dozvoljeno je samo ako za to postoje važni razlozi. U ostalim slučajevima sud o isključenju javnosti odlučuje rješenjem koje mora biti obrazloženo i javno objavljeno. Isključenje javnosti. Povreda načela javnosti ima za posljedicu apsolutno bitnu povredu parničnog postupka samo ako je javnost nezakonito isključena sa glavne rasprave. umješače. zatim osiguranja javnog reda. a protiv ovog rješenja nije dozvoljena posebna žalba. a prije donošenja odluke. Načelo javnosti kao pravo omogućava svakom punoljetnom građaninu da prisustvuje raspravi pred sudom. Sudsko vijeće može odlučiti da glavnoj raspravi. kod kojih je javnost isključena ex lege. te da o sadržaju i rezultatima rasprave bude informiran putem medija. Izuzetak su bračni i paternitetski sporovi. Načelo neposrednosti je zadovoljeno ako je prilikom donošenja odluke vijeće u istom sastavu u kome je bilo na posljednjem ročištu glavne rasprave. Osim toga. Odstupanje od načela neposrednosti u korist načela posrednosti dozvoljeno je samo u vrlo ograničenoj mjeri. U svim ostalim slučajevima povrede ovog načela mogu biti samo relativno bitne povrede postupka. Pružanje pomoći neukim strankama Vrijednost načela. glavna rasprava mora ponovo započeti.COM ne mogu izvoditi na pripremnom ročištu. Isključenje javnosti se ne odnosi na stranke.

Domet načela i odnos prema principu sudske nepristrasnosti. U većini pravnih sistema pružanje besplatne pravne pomoći je javnopravna ustanova. jer bi time doveo u pitanje svoju nepristrasnost.WWW. niti preduzimati radnje u parnici (nema postulacionu sposobnost). načelo zakonitosti ima prioritet u odndosu na načelo ekonomičnosti.godine. Sud ne može poučavati stranke o onim pravilima na osnovu kojih presuđuje na čijoj je strani pravo. 14. odnosno suprotno cilju postupka kao 17 WWW. a kasnije dobiva mjesto i u drugim zakonodavstvima. to može imati značaj relativno bitne povrede postupka. ustanove kojima se obezbjeđuje načelo ekonomičnosti ne smiju dovesti u pitanje ostvarenje načela zakonitosti. O ustanovi nužnog punomoćnika govori se kad jedna parnično sposobna stranka ne može neposredno pokrenuti parnični postupak. već to može činiti samo preko kvalificiranog stručnog punomoćnika. tj. Ova dva načela su u znatnoj mjeri međusobno suprotstavljena: ustanove kojima se obezbjeđuje ostvarenje načela zakonitosti idu na štetu načela ekonomičnosti i obrnuto. Naš Zakon o obligacionim odnosima izričito reguliše zabranu zloupotrebe prava: učesnici u obligacionim odnosima su dužni da se pridržavaju načela savjesnosti i poštenja. Sud će stranci ukazati i na štetne posljedice nepravilnog zastupanja. Pružanje pravne pomoći stavljeno je u dužnost sudu. tj. Efekti povrede načela. država je na sebe preuzela obavezu da snosi troškove pravne pomoći koju u postupku dobivaju siromašne i neuke stranke. to može biti razlog za izuzeće sudije. Da bi postupak udovoljio svojoj društvenoj funkciji. Njemačka itd). zabrana zloupotrebe prava prvi put je ugrađena u njemački građanski zakonik iz 1896. U svakom slučaju.COM saslušanja stranaka. Savjesno korištenje procesnim pravima Pojam zloupotrebe prava.COM . Sud je dužan da upozori neuku stranku koje parnične radnje može preduzeti. različite ekonomske mogućnosti za angažovanje stručnog punomoćnika i sl. on istovremeno mora ostvariti i načelo ekonomičnosti i načelo zakonitosti.9. Ako u pružanju pravne pomoći sudija ide izvan okvira procesnog prava. obzirom na različit nivo općeg ili stručnog pravnog obrazovanja. U praksi se neodrživim pokazalo individualističko shvatanje o neograničenosti subjektivnih prava.8. U našem pravu ustanova nužnog punomoćnika je napuštena i svaka parnično sposobna stranka ima potpunu postulacionu sposobnost. ako uoči da njen punomoćnik (koji nije advokat) nije u stanju vršiti svoju dužnost. Italija. Ekonomičnost Načelo ekonomičnosti zahtijeva pravovremeno pružanje pravne zaštite uz što manji utrošak vremena i sredstava.BH-PRAVNICI. Francuska. Kao pravna ustanova. Načelo pružanja pomoći neukim strankama ima za cilj ostvarenje faktičke (stvarne) jednakosti stranaka u postupku. a posebno na posljedice propuštanja preduzimanja parničnih radnji. Mnogi procesni sistemi i danas poznaju ustanovu nužnog punomoćnika (npr. Zloupotreba procesnih prava pojmovno je isto što i zloupotreba prava uopšte: to je korištenje procesnim pravima suprotno cilju zbog koga su ta prava zakonom ustanovljena.BH-PRAVNICI. 14. zabranjeno im je vršenje prava protivno cilju zbog kojeg su ta prava ustanovljena i svako je dužan da se suzdržava od postupaka kojima se drugom može uzrokovati šteta. Nužno punomoćstvo. Ako sud ne izvršava dužnost koju mu nameće načelo pružanja pomoći neukoj stranci. Sud je obavezan da upozori neuku stranku koja se iz neznanja ne koristi pravima koja joj pripadaju po ZPP. Suština je dakle da se domet zahtjeva u pružanju pravne pomoći kreće u domenu procesnih prava i ne smije preći na područje materijalnog prava.

Pravilo je da stranka koja u cjelosti izgubi parnicu protivnoj strani naknađuje troškove. mada je to mogla učiniti i ranije.WWW. Karakter sankcije zbog zloupotrebe procesnih prava ima i snošenje troškova u slučaju kad tuženi nije dao povoda za tužbu. tj. snosi sama ta stranka. Sankcije čije izricanje se zaprećuje zbog zloupotrebe procesnih prava imaju drugorazrednu ulogu i značaj. tužbe zbog zloupotrebe procesnih prava jer bi takva mogućnost ugrozila pravnu sigurnost. izricanje kazne i naknada štete. u ovakvim slučajevima snošenje troškova ima karakter sankcije zbog zloupotrebe procesnih prava. Sud u parnici ima aktivnu kontrolnu ulogu putem koje može uspješno onemogućiti stranke da korištenjem dopuštenih sredstava postižu nedopuštene ciljeve.BH-PRAVNICI. Kad tuženi prizna tužbeni zahtjev. troškove koje stranka prouzrokuje svojom krivicom ili zloupotrebom procesnih prava. ili ustaje tužbom radi ostvarenja potraživanja beznačajne imovinske vrijednosti. Ova dužnost postoji samo za troškove koji su bili potrebni za vođenje parnice. Vidovi nesavjesnog parničenja. Dakle. bez obzira na ishod parnice. Pritom se pod istinom podrazumijeva subjektivna istina. U teoriji je vladajući stav o nedopustivosti actio doli. a nije dao povoda za tužbu. Dužnost stranaka da govore istinu je dio dužnosti stranaka da savjesno koriste svoja procesna prava. ZPP nalaže strankama dužnost da govore istinu i da se savjesno koriste pravima koja su im priznata u postupku. tj.COM . a sudu nalaže da onemogući svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku. ili radi odugovlačenja propušta rokove i ročišta. Težište je na prevenciji. Preventivne mjere realiziraju se kroz sudsko upravljanje postupkom. Represivne mjere. Sticanje procesnog položaja u parnici prevarnim radnjama – npr. Nesavjesno korištenje procesnih ovlaštenja u toku postupka – ovdje spadaju svi slučajevi u kojima stranke preduzimanjem procesnih radnji žele izdejstvovati odugovlačenje postupka. Sredstva protiv zloupotreba. Procesne kazne izriču se zbog zloupotrebe prava u postupku. 4.BH-PRAVNICI. traži odgađanje ročišta radi izvođenja novih dokaza mada je svjesna da time neće doprinijeti utvrđivanju istine ili se takvi dokazi uopće neće moći izvesti sl. tj. U literaturi se različiti slučajevi nesavjesnog vršenja procesnih radnji grupišu u nekoliko grupa i to: 2. Zbog toga povreda ove dužnosti ima karakter zlouopotrebe procesnih prava. tužilac će snositi troškove postupka iako je uspio u sporu. Sankcije zbog zloupotrebe procesnih prava su: snošenje troškova prouzrokovanih zloupotrebom.COM cjeline. Zloupotreba procesnih ovlaštenja na traženje pravne zaštite – titular određenog prava ustaje tužbom bez postojanja pravozaštitne potrebe (pravnog interesa). Ostale troškove. 3. U tom smislu se u praksi najčešće zloupotrebljava ustanova beneficium novorum: stranka iznosi činjenice i dokaze tek u žalbi. Snošenje troškova. stranke ovoj dužnosti udovoljavaju kad iznose činjenične tvrdnje za koje one same vjeruju da su istinite. tužilac prevarnim radnjama izdejstvuje takvo držanje tuženog u parnici usljed kojeg je došlo do mirovanja postupka ili donošenja presude na štetu tuženog zbog izostanka. Sud je ovlašten da u toku postupka kazni 18 WWW. jer ZPP uspostavlja dužnost suda da spriječi svaku zloupotrebu prava u postupku.

neopravdano se udalji ili odbije svjedočiti. Novčanu kaznu u istom iznosu sud može izreći i u okviru održavanja reda na glavnoj raspravi.11. ako i nakon opomene ometa rad suda. u slučaju neizvršenja obaveza (svjedok ako se ne odazove na uredan poziv suda. ali ona proizilazi iz općih principa građanskog prava. ZPP ne propisuje izričito naknadu štete kao sankciju zbog zloupotrebe procesnih prava. 5. Stranke pokreću i upravljaju razvojem parnice. U teži oblik zloupotrebe spada i povreda dužnosti stranaka da govore istinu. staraju se o dostavljanju. Sistem stranačkog upravljanja postupkom – posebno je karakterističan za period liberalnog kapitalizma.10. vještak ako neopravdano odsustvuje sa ročišta na koje je uredno pozvan ili odbije vještačiti). Slobodna ocjena dokaza 19 WWW. upravljanje parnicom se tiče njenog spoljašnjeg toka. 14. 14. od početka do kraja. kako u formalnopravnom. činjenica i dokaza. Zakon je strogo određivao razvoj postupka. ova strogost procesnih formi imala je svoje opravdanje – štitila je stranke od samovoljnosti sudija-feudalaca.COM . Naknada štete.COM stranku. Upravljanje postupkom može se posmatrati sa formalnopravnog i sa materijalnopravnog aspekta. 6. vremenskog odvijanja i poštivanja procesnih formi. a prisutan je i u nekim savremenim sistemima. novčanom kaznom do 500 KM. stranku ili drugog učesnika u postupku. ako su svojim parničnim radnjama teže zloupotrijebili procesna prava. utiču na redoslijed preduzimanja radnji itd. a sudu se prepušta da u konkretnom slučaju odlučuje koje radnje će preduzeti i kojim redoslijedom. tako i u materijalnopravnom smislu. teret prikupljanja procesne građe je isključivo na strankama. tako da se svaka parnica odvijala na isti način bez obzira na raznovrsnost predmeta raspravljanja. One imaju incijativu u određivanju ročišta. Novčanom kaznom do 500KM mogu se kazniti svjedok i vještak. Sistem sudskog upravljanja postupkom – ovaj sistem je utemeljen u većini savremenih procesnopravnih sistema. Obzirom na vrijeme kad je primjenjivana. Obzirom na strogost procesnih formi i na ulogu glavnih procesnih subjekata. te su stranke bile prinuđene da preduzimaju procesne radnje kako bi izbjegle nastup prekluzije. može se razlikovati nekoliko sistema upravljanja postupkom: 4. njenog zastupnika. sud može kazniti novčanom kaznom do 300 KM. Pravila općeg parničnog postupka samo okvirno utvrđuju osnovne stadije i procesne ustanove u okviru tih stadija.BH-PRAVNICI.WWW. Propuštanje neke propisane procesne aktivnosti je za posljedicu imalo prekluziju procesnih ovlaštenja. posebno u zemljama angloameričkog prava. Sistem zakonskog upravljanja postupkom – bio je karakterističan za starije procesne sisteme. vrijeđa sud ili druge učesnike u postupku ili se ne pokorava naredbama predsjednika vijeća za održavanje reda. U materijalnopravnom pogledu upravljanje parnicom se tiče prikupljanja procesne građe. Sudsko upravljanje postupkom Sistemi upravljanja postupkom. Ovakvo shvatanje postupka zahtijeva aktivnu ulogu suda u parnici. Kazna se može izreći učesniku u postupku i licu koje je kao slušalac prisutno raspravi. U formalnopravnom pogledu. Lice koje u podnesku vrijeđa sud. Osim toga.BH-PRAVNICI. punomoćnika ili umješača.

usmenosti. a na osnovu pravila logike i općeg životnog iskustva. Ostvarivanje načela. d) dokaznu snagu svakog dokaznog sredstva u konkretnom slučaju. Vjerovatnost. Materijalna istina Sadržaj načela.COM Procesno pravo poznaje sistem slobodne ocjene dokaza i sistem legalne ocjene dokaza. Ostvarenju načela materijalne istine svoj doprinos daju ostala načela parničnog postupka. Priznate činjenice nisu predmet dokazivanja. Što se tiče dokazne snage.COM . poučavanja neukih stranaka. sud je vezan za zakon. Izuzetak je moguć jedino ako je utvrđivanje istine samo po sebi cilj postupka. tako i u pogledu njihove dokazne snage. kao niži stepen saznanja. Da bi sud mogao jednu činjenicu smatrati tačnom. Međutim. uvjerenje ili izvjesnost je takav stepen saznanja koji ne dopušta opravdanu sumnju u suprotno. kako u pogledu upotrebe pojedinih dokaznih sredstava. tj. Prema varijanti pozitivne legalne ocjene dokaza. on mora steći ubjeđenje (uvjerenje. stranci njen vlastiti interes ne dozvoljava da prizna činjenice koje joj ne idu u prilog. ispunjenje tih zahtjeva ne obavezuje sud. sud je jedino vezan dokaznom snagom javnih isprava. U sistemu slobodne ocjene dokaza sud odlučuje: c) koja dokazna sredstva će upotrijebiti za utvrđivanje određene činjenice. U sistemu legalne ocjene dokaza se razlikuju 2 varijante: pozitivna i negativna ocjena dokaza. kao i na osnovu rezultata cjelokupnog postupka. Ubjeđenje. U sistemu slobodne ocjene dokaza do istine o pravnorelevantnim činjenicama sud dolazi na osnovu vlastitog uvjerenja. Prema prosječnom iskustvu. U našem pravu ne postoje ograničenja u pogledu primjene dokaznih sredstava: sud u svrhu dokazivanja može upotrijebiti svako dokazno sredstvo do kojeg je došao na zakonit način. čiji se sadržaj smatra istinitim dok se ne dokaže suprotno. Norme procesnog prava utvrđuju mjere kojima se sprečava mogućnost da se slobodno sudijsko uvjerenje pretvori u proizvoljnost. koga stiče putem savjesne ocjene svakog dokaza zasebno. Uloga suda u postupku dokazivanja se svodi na to da izvede onoliko dokaza odgovarajuće dokazne snage.12. 14. izvjesnost) o njenom postojanju.BH-PRAVNICI. U sistemu legalne ocjene dokaza. 20 WWW. Najvažnija od tih mjera je obrazloženje sudske presude. koliko je prema zakonu potrebno da se određena činjenična tvrdnja smatra tačnom. Ono pred sud postavlja dužnost da potpuno i istinito utvrdi sporne činjenice od kojih zavisi osnovanost tužbenog zahtjeva (pravno relevantne činjenice). daje činjenična tvrdnja tačna ili netačna.WWW. dozvoljava mogućnost postojanja opravdane sumnje. ako sud istovremeno i sam nije stekao uvjerenje o njenoj tačnosti. neposrednosti. zakonskim propisima se određuje minimum zahtjeva. pa u tom smislu i ne podliježu zahtjevima načela materijalne istine. a posebno načelo kontradiktornosti.BH-PRAVNICI. ali kod suda postoji utisak koji preteže u jednom ili drugom pravcu. kao što joj vlastiti interes ne dozvoljava ni da prešuti činjenice koje joj idu u prilog. inkvizitornosti i slobodne ocjene dokaza. Zbog toga ne postoje pravno-politički razlozi za utvrđivanje tačnosti priznatih činjenica. sud moda određenu činjenicu uzeti kao tačnu kad se u procesu izvođenja dokaza ispune uslovi koje zakon određuje kao pretpostavku da bi se data činjenica smatrala tačnom. Po varijanti negativne legalne ocjene dokaza. bez čijeg ispunjenja sud ne može određenu činjenicu smatrati dokazanom. Načelo materijalne istine je temeljno načelo parničnog postupka.

ali ne i od upravne funkcije. Novi ZPP donesen je 1977. na prostorima BiH primjenjivan je Zakonik o sudskom postupku u građanskim parnicama Kraljevine Jugoslavije iz 1929. Kad je u pitanju razlikovanje sudske i upravne funkcije. PRAVOSUDNA FUNKCIJA Pojam i suština. 21 WWW. SUBJEKTI PARNIČNOG POSTUPKA 16. Bio je zasnovan na istim načelima kao i Zakon iz 1957. a stranke i drugi učesnici u postupku imali su pravo da se služe svojim jezikom i pismom. Sudska funkcija se može definisati kao djelatnost konkretizacije općih pravnih normi na pojedinačne situacije.izricanje mjera učiniocima krivičnih i drugih kažnjivih djela. Novi ZPP je u FBiH donesen 1998. a 1957. usmenosti.WWW.BH-PRAVNICI.COM Ako sud ne udovolji zahtjevu načela materijalne istine. Zasnivao se na načelima materijalne istine.godine Zakon o parničnom postupku. donijeće presudu u kojoj činjenično stanje nije potpuno i pravilno utvrđeno. uz izvjesne novine. s tim što je prilagođen određenim rješenjima ustava iz 1974. Rađen je po uzoru na austrijski parnični zakonik. b) Krivično sudovanje . S tim u vezi. Sudska funkcija u materijalno-pravnom smislu određuje se prema sadržini sudskog akta. Nakon ovoga. Izraz novog ustavnog opredjeljenja je načelo da se postupak vodio na jeziku koji je u službenoj upotrebi u sudu. to će predstavljati bitnu povredu postupka. neposrednosti. O NEKIM ASPEKTIMA RAZVOJA I PREOBRAŽAJA GRAĐANSKOG PARNIČNOG POSTUPKA U BiH Građanski parnični postupak za BiH stupio je na snagu 1883.godine i u svom najvećem dijelu predstavlja recepciju ZPP iz 1977. sudska funkcija se može definisati kao raspravljanje i donošenje odluke kojom se izriče sankcija u slučaju povrede prava.odlučivanje u građanskim sporovima.godine. što predstavlja razlog za pobijanje presude (zbog pogrešno i nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja). ona se može određivati prema suštini sudskog akta ili prema formalno-organizacijskim obilježjima.BH-PRAVNICI. Po okončanju II svjetskog rata.godine.godine.godine. a predstavljao je recepciju austrijskog parničnog zakonika iz 1895. javnosti i slobodne ocjene dokaza. kontradiktornosti. već se sudska praksa zasnivala na općim pravnim pravilima predratnog prava. Ako je do pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja došlo usljed povrede ustanova parničnog postupka kojima se osigurava ostvarenje načela materijalne istine. Eksperti Vijeća Evrope su ocijenili da je tekst Zakona usklađen sa zahtjevima pravičnog suđenja po odredbama Evropske konvencije o ljudskim pravima. odnosno izriče šta je pravo među strankama.godine donesen Zakon o ubrzanju parničnog postupka pred redovnim sudovima. Ovakvo određenje može poslužiti za razlikovanje sudske od zakonodavne. pa je 1955.COM . 15. Pritom se sudska funkcija određuje kao djelatnost: a) Građansko sudovanje . prvih 10 godina nije donesen ZPP. To je rezultiralo neefikasnim sudovanjem.godine.

koji spor među strankama rješava presudom. Sudska funkcija u formalno-organizacijskom smislu ima 3 određujuća obilježja: sud. Bitni elementi • • • • Arbitraža je nedržavni sud. Redovni sudovi su jedina vrsta sudova u našem pravnom sistemu (ranije su postojali vojni i privredni sudovi kao posebni organi). prema drugim organima (prvenstveno upravnim) i prema strankama. ne zavisi od toga da li ona čini dio sudskog sistema. Odluke suda imaju snagu pravosnažno presuđene stvari (res iudicata). svaka tvorevina.COM . Pored nezavisnosti i nepristrasnosti. ARBITRAŽE . a prvenstveno načela kontradiktornosti. Na osnovu navedenih obilježja može se bliže definisati sudska funkcija kao djelatnost sudova kao samostalnih i nezavisnih organa koju oni vrše u sudskom postupku. Zašto arbitražno rješavanje sporova? Razlozi su pravno-političke.BH-PRAVNICI. 18. jedno od bitnih obilježja suda u formalno-pravnom smislu je i postupak.3. 22 WWW.2. 17.partneri žele ostati u prijateljskim odnosima. 18. Zahtjevi koje postavlja postupak se kreću oko primjene nekih osnovnih načela postupka. Postupak pred arbitražnim sudom predstavlja suđenje u konkretnom slučaju tek nakon što mu stranke sporazumno daju investituru za suđenje i traje do okončanja zadatka koji mu je povjeren. kantonalni i Vrhovni sud Federacije. Pravni osnov za arbitražno rješavanje sporova je sporazum stranaka. Najvažnije obilježje sudske funkcije u organizacijsko-funkcionalnom pogledu je da sudsku funkciju vrše sudovi.rješavanje upravnih sporova. postupak i svojstvo sudske odluke. tj.COM c) Upravno sudovanje . REDOVNI SUDOVI U pravosudnom sistemu FBiH sudsku funkciju u građanskopravnim stvarima vrše redovni sudovi opće nadležnosti: općinski.WWW.IZABRANI SUDOVI 18. Stranke u sporu su vezane tom odlukom i ne mogu tražiti da se u istom predmetu donese nova odluka različitog sadržaja. Nezavisnost i nepristrasnost važi i prema "vani". u kome one mogu slobodno disponirati svojim pravima. Osnov za derogiranje redovne sudske nadležnosti i povjeravanje spora arbitraži je u autonomiji volje stranaka u predmetima u kojima stranke mogu disponirati svojim pravima. bilo da je državna ili društvena i bez obzira da li je dio klasičnog sudskog sistema ili ne. Pojam Arbitraža je pravosudno nedržavno tijelo koje su stranke saglasno i voljno izabrale i povjerile mu presuđivanje u njihovom određenom imovinsko-pravnom konfliktu.1. filozofsko-ekonomske i pragmatične prirode: . Da li se jedna institucija može smatrati sudom. 18.BH-PRAVNICI. već da li ima osnovna obilježja suda. jeste sud ako posjeduje bitna obilježja suda: nezavisnost i nepristrasnost. Zbog toga. i prema "unutra". a koja se sastoji u raspravljanju i odlučivanju o pravnim sporovima sa autoritetom presuđene stvari. Na osnovu tih obilježja se sudska funkcija može definisati kao djelatnost koju vrše sudovi u zakonom određenom postupku sa autoritetom presuđene stvari (res iudicata).

To mišljenje je obavezno. Tumače je 2 suprotstavljene koncepcije: • kontraktualna (civilistička). Po kriteriju pravnih izvora. 18. U BiH je to Arbitražni sud pri Privrednoj komori BiH u Sarajevu. U praksi je uočljiva tendencija porasta broja sporova koje stranke povjeravaju arbitražama. arbitraže se dijele na formalne (ritualne) i neformalne (iritualne) arbitraže.sastav arbitraže. • U teoriji postoji i treće. prema kojoj je arbitražna presuda u svemu izjednačena sa odlukom državnog suda.5. kako za arbitražni sud tako i za stranke. koje se može definisati kao društveni medij za posredovanje između lica u sporu.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. kome pravni poredak priznaje dejstvo. Nepravne. To su tzv. . dok se neformalne zasnivaju na civilističkoj koncepciji. manje formalna procedura i niži troškovi.opasnost od sudske neobjektivnosti. koje između ostalog tretiraju ovu problematiku su: Njujorška 23 WWW. te arbitrium boni viri.pravila postupka određuju stranke ili arbitri na osnovu ovlaštenja stranaka. već građanskopravni medij stranaka. Vrste arbitraža Osnovna podjela arbitraža je na povremene (ad hoc) i institucionalne (stalne) arbitraže. Odluka arbitraže nije presuda.obligatorne ili prisilne arbitraže. Izvorište formalnih arbitraža je procesualno. prema kojoj arbitraža u suštini nije sud. Arbitražni sud u Londonu. Domaće i arbitraže s elementom inostranosti. . jurisdikciona (publicistička). Ovi stručnjaci kao vještaci ili procjenjitelji daju svoje mišljenje o određenom pitanju.WWW. . a ima značaj poravnanja sui generis. stručnost arbitra. U teoriji ne postoje saglasna stanovišta o opredjeljujućim faktorima na osnovu kojih se arbitraža kvalificira kao nacionalna ili sa elementom inostranosti. nego ugovor koji su stranke potpisale preko arbitra. kompromisno shvatanje koje insistira na mješovitoj. Osim navedenog. Od arbitraže je potrebno razlikovati instituciju mirovnog vijeća. ugovorno-procesnoj prirodi arbitraže. U teoriji su prisutni i argumenti protiv arbitražnog sudovanja: . kvazi arbitraže predstavljaju tijela kojima se stranke moraju obratiti radi rješavanja određenih sporova. na čiji izbor stranke imaju uticaj.po pravilu jednostepeni postupak.COM . bez obzira da li su ti faktori subjektivni (stranke u sporu) ili kauzalni (svojstva predmeta spora). kao oblik posredovanja o ugovornim odredbama o čijem se sadržaju stranke nisu mogle dogovoriti. Najznačajnije stalne arbitraže su: Evropski arbitražni sud u Strazburu.COM . . bitno je razlikovati funkcije koje obavljaju arbitri i radnji koje vrše tzv. Ova koncepcija je dosad bila dominirajuća i u našem pravu. Arbitražni sud Međunarodne trgovačke komore u Parizu itd.4.mogućnost da ekonomski jači partner nametne drugoj ugovornoj strani svoju arbitražu putem tipskih ugovora. diskrecija.ograničena mogućnost pobijanja arbitražnih odluka u postupku po vanrednim pravnim lijekovima. Drugi oblik nepravnih arbitraža su one koje rješavaju pitanja o kojima se pred redovnim sudom ne bi mogla voditi parnica.arbitratori ili arbitri-stručnjaci. Pravna priroda arbitraže Pravna priroda arbitraže je u teoriji sporna. 18. Najznačajnije međunarodne konvencije o arbitraži. koji nema funkciju suđenja.

Prema prvom. bez obzira na njegovu prirodu.WWW. 18.određuju pravila stalnog međunarodnog arbitražnog suda u Beču. postoji dilema da li je arbitražni sud ovlašten da sudi o valjanosti arbitražnog sporazuma. U pogledu prva dva segmenta. poznatija kao "Bečka pravila" iz 1991. svaki spor se može iznijeti pred arbitražu. svaka strana bira po jednog arbitra. Problem postojanja i validnosti arbitražnog sporazuma po pravilu se može rješavati u postupku pred redovnim sudom.9. Arbitražni sporazum može biti samostalan ili u formi kompromisorne klauzule u okviru glavnog ugovora.godine. a kad su u pitanju pravne posljedice ništavosti. Ako one to ne učine. 18. Prema Arbitražnim pravilima Evropskog arbitražnog suda.compromissum Arbitražni sporazum je akt stranaka kojim one ugovaraju da presuđivanje njihovog spora povjere arbitražnom sudu. uz mogućnost naknadne državne (sudske) kontrole. te o valjanosti glavnog (osnovnog) ugovora i posljedicama njegove eventualne ništavosti. Arbitražni postupak Kod ad hoc arbitraža postupak određuju same stranke. 18. Kompenenz-kompetenz problem u osnovi se svodi na pitanje da li je arbitražni sud nadležan da odlučuje o vlastitoj nadležnosti za suđenje u konkretnom sporu. Drugo. pravila određuju arbitri.6. Nadležnost arbitražnog suda Zasniva se na ugovoru stranaka.COM konvencija o priznanju i izvršenju stranih arbitražnih odluka iz 1958. mišljenje je da bi za takvo odlučivanje arbitraža morala imati izričita ovlaštenja. Posebno pitanje koji sporovi mogu biti predmet arbitražnog sudovanja. kao procesnopravni institut neovisan od glavnog ugovora. Sastav i imenovanje arbitražnog suda Osnovno pravilo je da broj arbitara mora biti neparan (po pravilu 1 ili 3). Pojam i modaliteti arbitražnog sporazuma . arbitri će primijeniti pravo na koje upućuje koliziona norma za koju se ocijeni da je najprikladnija u konkretnom slučaju.COM . kompromisorna klauzula je akcesorni materijalnopravni sporazum i kao takva dijeli sudbinu glavnog ugovora. 24 WWW. vodeći računa o ugovornim odredbama i trgovačkim običajima. Evropska konvencija o međunarodnoj trgovinskoj arbitraži iz 1961. Tako npr.7. Primjena materijalnog prava Evropska konvencija o međunarodnoj trgovinskoj arbitraži strankama daje slobodu da ugovore nacionalno pravo koje će sud primijeniti na njihov spor. ovu klauzulu cijeni autonomno.BH-PRAVNICI. savremenije shvatanje.10. te pravila UNCITRAL (United Nations Commission on International Trade Law Arbitration Rules). 18. 18. Kod institucionalnih arbitraža pravila postupka utvrđena su pravilnikom. Osim toga. Po odredbama Njujorške konvencije. a ako to ne učine. U teoriji postoje 2 gledišta o odnosu kompromisorne klauzule prema glavnom ugovoru.8. Većina teoretičara je saglasna da arbitražnom sudu treba priznati to pravo. osim onih čije bi raspravljanje od strane arbitražnog suda bilo u suprotnosti sa javnim interesom. ako sudi vijeće od 3 arbitra. a predsjedavajućeg vijeća stranke imenuju sporazumno. odgovor je potvrdan. derogirajući pritom nadležnost redovnog suda. Zato neki procesualisti zaključuju da predmet arbitraže mogu biti svi sporovi.BH-PRAVNICI.

Institucionalne arbitraže same stavljaju klauzulu pravosnažnosti i izvršnosti svojih presuda. PRAVOSUDNI PRINCIPI O ORGANIZACIJI I DJELATNOSTI SUDOVA 19.stranke mogu ugovoriti primjenu načela pravičnosti (ex equo et bono). javnost raspravljanja. što je rijetkost). Princip da je sud vezan za zakon važi i za procesno i za materijalno pravo. Sudska nezavisnost U vršenju svoje funkcije sudovi su nezavisni i vezani samo za zakon. 19. jednakost građana pred sudom. Suđenje po pravičnosti u arbitražnom pravu . 19. sudska nepristrasnost i izuzeće sudija. 18. Opće napomene Organizacija i djelatnost sudova zasnovani su na jedinstvenim pravosudnim principima. Presuda arbitražnog suda i poravnanje stranaka Presuda arbitražnog suda prema strankama (ali ne i trećim osobama) ima snagu pravosnažne sudske presude (ukoliko ugovorom nije predviđena mogućnost pobijanja te presude pred arbitražom višeg stepena. nakon poništenja arbitražne presude.WWW.1. Vezanost za zakon ne znači da je uloga suda mehanicistička. 19. ali samo ako se razlog poništenja ne odnosi upravo na taj arbitražni sporazum. Smatra se da nakon poništenja arbitražne presude arbitražni sporazum može konvalidirati.BH-PRAVNICI. Naprotiv.12. od kojih su najvažniji legalitet. Organizacijska neovisnost se ogleda u tome što su sudovi samostalni organi i nad njima ni jedan drugi organ nema hijerarhijsku niti naredbodavnu vlast. Pobijanje arbitražne presude Moguće je ostvariti samo tužbom za njeno poništavanje.13.11. ili pozivanjem na razloge za ponavljanje parničnog postupka.COM . Nezavisnost je dvostruka: organizacijska i funkcionalna. pravo na upotrebu jezika. ta uloga je stvaralačka jer je sudija taj koji utvrđuje sadržinu pravne norme putem tumačenja. pravo na žalbu.BH-PRAVNICI.COM 18. 25 WWW. S tim u vezi važe neka općeprihvaćena pravila: • • • arbitražna presuda se u principu ne može preispitivati zbog nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. a na presude ad hoc arbitraža klauzulu stavlja redovni sud koji bi bio nadležan da nije zaključen arbitražni sporazum. izuzev zbog povrede javnog poretka zemlje. sudska nezavisnost. 18. Presuda arbitražnog suda predstavlja izvršni naslov. koji ima svojstvo izvršne isprave. novi postupak je dozvoljen pred arbitražnim sudom samo ako to nije u suprotnosti sa razlogom zbog kojeg je odluka poništena.3.2. inkompatibilnost. procesne povrede kao razlog za pobijanje arbitražne presude najčešće su određene izričito. Legalitet Suština principa zakonitosti se sastoji u potčinjavanju i vezanosti sudova u vršenju sudske funkcije za zakon. o čemu odlučuje sud koji bi bio nadležan da postupa u predmetnom sporu u slučaju da arbitražni sporazum nije zaključen. Stranke mogu okončati spor i poravnanjem pred arbitražnim sudom.

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Funkcionalna nezavisnost ogleda se u primjeni apstraktnog pravnog pravila na konkretan slučaj. Isključivo pravo sudije je da na činjenično stanje, koje utvrđuje primjenom načela slobodne ocjene dokaza, primijeni odgovarajuću pravnu normu. Smisao i sadržaj te norme sudija utvrđuje putem vlastite interpretacije. Princip nezavisnosti se izražava ne samo u odnosu sudova prema drugim organima, već i unutar samih sudova. Viši sud u postupku instancionog odlučivanja imaju pravo da nižim sudovima ukazuju na nedostatke u suđenju, ali niži sud nije vezan za pravna shvatanja višeg suda izražena u tim primjedbama. Međutim, načelna pravna shvatanja i mišljenja, mada nisu formalno obavezna za više sudove, ipak imaju veliki značaj za ujednačavanje sudske prakse. 19.4. Javnost raspravljanja Javnost kao metod rada sudova uzdignuta je na nivo ustavnog principa. Do isključenja javnosti može doći samo u zakonom određenim slučajevima. Javnošću se osigurava nadzor nad radom sudova, kao i vršenje vaspitne funkcije sudova. 19.5. Pravo na žalbu Pravo na žalbu je ustavna kategorija iz oblasti osnovnih prava i sloboda čovjeka i građanina. Žalba se može isključiti samo izuzetno i to samo zakonom, a pod uslovom da je zaštita prava i zakonitosti obezbijeđena na neki drugi način. 19.6. Jednakost građana pred sudom - ustavni princip je da su svi građani jednaki pred zakonom. 19.7. Pravo na upotrebu jezika Ustav garantuje svakom da u postupku pred sudom koristi svoj jezik i da se u postupku sa činjenicama upoznaje na svom jeziku. Dužnost suda je da stranci obezbijedi usmeno prevođenje na njen jezik svega što se iznosi na ročištu, kao i usmeno prevođenje sadržaja isprava koje se na ročištu koriste kao dokazi. Troškovi prevođenja padaju na teret sredstava suda. 19.8. Inkompatibilnost Sudija ne može vršiti službu ili posao koji je nespojiv sa sudskom funkcijom, niti može biti delegat u skupštini koja ga je izabrala. Njemu se zabranjuje da uporedo sa vršenjem sudske funkcije obavlja bilo koju drugu funkciju u državnim organima, političkim ili društvenim organizacijama, kojom bi mogao dovesti u pitanje svoj nezavisni položaj sudije. 19.9. Sudska nepristrasnost i izuzeće sudija Pojam i značaj. Nepristrasnost sudije je osnovni uslov za objektivno presuđivanje i pravilno donošenje odluke. U teoriji ima shvatanja prema kojima je nepristrasnost važnija i od same sudske nezavisnosti. Pravo stranaka da im sudi nepristrasni sudija biće povrijeđeno u situacijama u kojima se sudija sa jednom od stranaka nalazi u takvom odnosu koji objektivno dovodi u pitanje njegov položaj nepristrasnog trećeg. Postoje 2 vrste razloga za izuzeće: po sili zakona (ex lege) i po ocjeni suda. Razlozi za izuzeće po zakonu mogu se podijeliti na nekoliko grupa: 2. Situacije u kojima sudija učestvuje u sporu kao neposredno zainteresirana strana. Ti razlozi su: • ako je sudija istovremeno i stranka, zakonski zastupnik ili punomoćnik stranke, • ako je sa strankom u odnosu suovlaštenika ili saobaveznika ili regresnog obaveznika;

26

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
5. Sudija se nalazi u nekom porodičnom odnosu sa strankom u sporu. To su slučajevi: • ako mu je stranka, zakonski zastupnik ili punomoćnik srodnik po krvi u pravoj liniji bez ograničenja, u pobočnoj do 4.stepena, ili mu je bračni drug ili srodnik po tazbini do 2.stepena, bez obzira da li je brak prestao ili ne; • ako je sudija staralac, usvojilac ili usvojenik stranke, njenog zakonskog zastupnika ili punomoćnika; • ako je sudija stalno ili privremeno zaposlen u pravnom licu koje je stranka u postupku. 8. Sudija u istom sporu učestvuje u nekoj drugoj ulozi: kao svjedok ili vještak, ili je u istom predmetu učestvovao u donošenju odluke nižeg suda (ako se radi o postupku po žalbi). Razlozi za izuzeće po ocjeni suda. Osim razloga koji ex lege dovode do izuzeća sudije, i svaka druga okolnost može biti razlog za izuzeće ako bi mogla dovesti u pitanje nepristrasnost sudije. Sudu je ostavljeno da u svakom konkretnom slučaju ocjenjuje u kojoj mjeri takve okolnosti dovode u pitanje nepristrasnost suda. Nepristrasnost kao procesna pretpostavka. Na razloge za izuzeće po sili zakona sud pazi po službenoj dužnosti tokom cijelog postupka. Čim sudija sazna za postojanje nekog od tih razloga, dužan je prekinuti svaki rad na tom predmetu i o tome obavijestiti predsjednika suda koji će mu odrediti zamjenika. Ako se radi o izuzeću predsjednika suda, on će sebi odrediti zamjenika iz reda sudija istog suda, a ako to nije moguće, obavijestiće viši sud. Viši sud u takvom slučaju odlučuje da u postupku postupa neki drugi sud iste stvarne nadležnosti sa njegovog područja. Ako sudija smatra da postoji neka druga okolnost koja dovodi u sumnju njegovu nepristrasnost, a nije razlog za izuzeće ex lege, obavijestit će o tome predsjednika suda, koji će odlučiti o izuzeću. Do donošenja rješenja predsjednika suda, sudija može preduzimati samo one radnje koje ne trpe odlaganje. Izuzeće može tražiti i stranka, i to čim sazna za postojanje razloga, a najkasnije do okončanja rasprave pred prvostepenim sudom. Ako rasprave nije bilo, onda do donošenja odluke. Zahtjev za izuzeće višeg suda stranka može staviti u pravnom lijeku ili odgovoru na pravni lijek, a ako se pred višim sudom održava rasprava, onda do okočanja glavne rasprave. Zahtjev za izuzeće mora biti obrazložen. O zahtjevu za izuzeće odlučuje predsjednik suda. Ako se radi o izuzeću predsjednika suda, onda odluku donosi predsjednik neposredno višeg suda. O izuzeću predsjednika Vrhovnog suda FBiH odlučuje opća sjednica tog suda. Protiv rješenja o izuzeću nije dopuštena posebna žalba (bez obzira da li je zahtjev za izuzeće prihvaćen ili odbijen). Ako je sudija koji je trebao biti izuzet već donio odluku, ta se odluka može pobijati zbog apsolutno bitne povrede parničnog postupka i to kako redovnim, tako i vanrednim pravnim sredstvima. Odredbe o izuzeću primjenjuju se i na druge učesnike u postupku: zapisničara, prevodioca i vještaka. 20. SASTAV SUDA Sastav prvostepenog suda. Prvostepeni sud po pravilu sudi u vijeću od trojice sudija, od kojih je jedan predsjednik vijeća. Izuzetno, ako vrijednost predmeta spora ne prelazi određeni iznos, funkciju suda vrši sudija pojedinac. Pomenuta vrijednost je u imovinskopravnim sporovima do 20.000KM, a u privredno-pravnim do 30.000KM. Stranke se mogu sporazumjeti da im sudija pojedinac sudi imovinskopravne i radnopravne sporove, bez obzira na vrijednost predmeta spora. Sastav drugostepenog suda. Drugostepeni sud kao žalbeni sud uvijek sudi u vijeću koje se sastoji od

27

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
trojice sudija. Sastav trećestepenog suda. Kad odlučuje o zahtjevu za zaštitu zakonitosti koji je podnio kantonalni tužilac, kantonalni sud postupa u vijeću od 5 sudija. Ako ne može osigurati vijeće sastavljeno od 5 sudija, o zahtjevu odlučuje isti kantonalni sud u sjednici svih sudija. Kad odlučuje povodom vanrednih pravnih lijekova - revizije i zahtjeva za zaštitu zakonitosti federalnog tužioca, Vrhovni sud FBiH uvijek postupa kao sud trećeg stepena, u vijeću sastavljenom od 5 sudija. Povreda pravila o sastavu suda. Posljedice povrede zavise od toga da li je njome dovedeno u pitanje načelo zbornosti. Ako je u sporu odluku donijelo vijeće, a trebalo je da odlučuje sudija pojedinac, odluka se ne može pobijati. U obrnutom slučaju, presuda od strane sudije pojedinca umjesto od strane vijeća predstavlja apsolutno bitnu povredu parničnog postupka, koja čini ništavom i presudu i postupak koji joj je prethodio. 21. OSTALI ORGANI OD ZNAČAJA ZA PRAVOSUĐE Tužilaštvo je samostalan državni organ čija osnovna funkcija je gonjenje učinilaca krivičnih i drugih kažnjivih djela, te preduzimanje zakonom određenih mjera za zaštitu interesa društvene zajednice i ulaganje pravnih sredstava radi zaštite ustavnosti i zakonitosti. Najveći dio svoje funkcije javni tužilac ostvaruje u krivičnom postupku. U građanskom postupku se uglavnom javlja u 3 uloge: kao stranka, kao treće lice i kada ulaže vanredna pravna sredstva za zaštitu ustavnosti i zakonitosti. • • • Kao stranka u postupku javni tužilac se javlja u ograničenom broju slučajeva, kad je nekim posebnim zakonom ovlašten na podizanje tužbe (npr.poništenje braka iz javnopravnih razloga). Kao treće lice u parnici javni tužilac se može pojaviti kao zakonski intervenijent u cilju pravilne primjene prinudnih propisa. Najvažnija uloga javnog tužioca u građanskom postupku je kod ulaganja zahtjeva za zaštitu zakonitosti.

Ombudsmen Federacije je institucija sa zadatkom da štiti ljudsko dostojanstvo i ustavom zagarantirana prava i slobode. U parničnom postupku se ombudsmen može pojaviti u 2 uloge: 4. Kao pokretač parničnog postupka u slučajevima koje određuje Ustav FBiH; 5. Kao treće lice u parnici ombudsmen se može umiješati u postupak koji je u toku, kad nađe da za to ima osnova. Organ starateljstva se u parničnom postupku može pojaviti u ulozi stranke, zakonskog zastupnika, intervenijenta i punomoćnika. Organ starateljstva nema svojstvo pravnog lica, ali mu Porodični zakon (kao i javnom tužiocu) priznaje svojstvo stranke u sporovima za poništaj braka. U svim situacijama u kojima neposredno preuzima vršenje starateljskog prava, organ starateljstva se pojavljuje u ulozi zakonskog zastupnika parnično nesposobne stranke. U ulozi intervenijenta organ starateljstva ima dvostruku funkciju: da kontroliše roditelje kao zakonske zastupnike u vršenju njihovih roditeljskih prava u interesu djece, i da neposredno doprinosi što boljoj i

28

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Po ovlaštenju stranke pravobranilaštvo može zastupati i druga pravna lica u domaćim i inostranim pravnim poslovima. Kasnije su advokati počeli vršiti i funkciju zastupanja. Pravobranilaštvo se u tim slučajevima može prihvatiti zastupanja ako ono neće uticati na blagovremeno i uspješno izvršavanje zadataka koji su pravobranilaštvu određeni zakonom. U postupku za izdržavanje djece organ starateljstva može učestvovati u svojstvu intervenijenta u interesu djece. Dvojna advokatura karakteristična je za zemlje romanskog prava i Englesku.godine. izvršnom.BH-PRAVNICI. Danas u svijetu postoje 2 tipa advokature: dvojna i jedinstvena. a u interesu djece. Na početku su 29 WWW. Tipovi advokature. te se izgubila razlika između advokature i prokurature. advokatsku funkciju vrše 2 vrste advokata: jedni vrše zastupanje u pravnotehničkom smislu. Što se tiče pravne prirode zastupanja pravobranioca. Ovlaštenja organa starateljstva u svim navedenim ulogama vrši radnik tog organa. a vršenje advokatskih poslova omogućavalo je sticanje ugleda i počasti na osnovu kojih su dobivana visoka zvanja u javnim službama.WWW. Pravobranilaštvo je organ društveno-političke zajednice čija se osnovna funkcija sastoji u tome da preduzima zakonom određene mjere i pravna sredstva radi pravne zaštite imovinskih prava i interesa te DPZ i drugih pravnih lica u slučajevima određenim zakonom. u kome advokatsku funkciju vrši samo jedna vrsta advokature. Međunarodna unija advokata osnovana je 1927. Po sili zakona pravobranilaštvo zastupa DPZ i njene organe koji se finansiraju iz budžeta i fondova koji imaju svojstvo društveno-pravnog lica. Pravobranioca kao zastupnika po sili zakona možemo smatrati zastupnikom sui generis. Temelji advokature kao pravne profesije udareni su u periodu carstva. pravobranilac je u ulozi ugovornog punomoćnika.COM . koja je napuštena u našem pravu. u okviru tadašnjeg Društva naroda.BH-PRAVNICI. kojeg posebnim rješenjem određuje sam organ starateljstva. Po tom sistemu.4. ukoliko u zakonu nije ništa bliže određeno. ako se u postupku pojavljuje po ovlaštenju. U većini zemalja usvojen je sistem jedinstvene advokature. Advokati su svoje usluge davali besplatno. a drugi pružaju pravne savjete i plediraju u korist stranke pred sudovima. Advokatura Pojam i razvoj. U ulozi punomoćnika organ starateljstva se može pojaviti u postupku u kome stara i samohrana lica ostvaruju svoja prava prema srodnicima koji su dužni da ih izdržavaju. U zastupanju stranaka pravobranilaštvo je ovlašteno da preduzima sve radnje za koje je ovlaštena i stranka. i to po sili zakona ili po ovlaštenju zainteresiranih stranaka. U ulozi intervenijenta organ starateljstva je najbliži položaju stranke: preduzima radnje u svoje ime. 21. mada u ovom slučaju uloga pravobranioca ima najviše elemenata ustanove "nužnog punomoćnika". U građanskom postupku pravobranilac se pojavljuje u ulozi zastupnika stranke.COM potpunijoj zaštiti djece. a ne u njihovom zastupanju. krivičnom i drugim postupcima pred sudovima. Pravobranilaštvo zastupa stranke u pogledu njihovih imovinskih pravai interesa u parničnom. Djelatnost koju su u Rimu vršili advokati (oratores) bila je poznata još od najranijih vremena i sastojala se u pomaganju strankama u sporu.

Tu dužnost mu nameće i pravo i etika. samostalno odlučuju o prijemu u advokaturu.godine postala savjetodavna organizacija UN-a sa sjedištem u Briselu. Ako ocijeni da se stranka obijesno parniči. Članstvo u njima je obavezno i svojstvo advokata se stiče tek upisom u imenik advokata koji se vodi u advokatskoj komori. funkcionalnu i mjesnu. Advokat je dužan pružiti pravnu pomoć stranci koja mu se obrati. U objektivnom smislu. nadležnost je djelokrug poslova jednog suda. Advokatura ima karakter nezavisne službe. Njeni glavni organi su Glavna skupština. Organizacije advokata su advokatske komore i zajednice advokatskih komora. Ako bi pružanje pravne pomoći bilo od štete za interes stranke.godine članovi unije mogu postati i advokati-pojedinci. To su slučajevi ako je u istoj stvari već pružao pomoć suprotnoj stranci.korespodenti. 22. kao tzv. a posebni uslovi su završen pravni fakultet i položen pravosudni ispit. nadležnost sudova se dijeli na apsolutnu i relativnu. testament i sl). NADLEŽNOST SUDOVA (COMPETENTIA) 22. Uslovi za vršenje advokature se dijele na opće i posebne. U funkcionalno-procesnom smislu. javni tužilac ili službena osoba organa uprave. U subjektivnom smislu. Advokatske komore su osnovni oblik organizovanja advokata.BH-PRAVNICI. sastavljanju isprava (ugovor. Unija je 1971. nadležnost se određuje kao pravo kao pravo da joj sudi zakonom određeni nadležni sud. U opće spada državljanstvo. žalbe. Advokat je dužan da savjesno pruža pravnu pomoć i da sa ciljem zaštite interesa stranke primjenjuje samo sredstva koja su zakonom dopuštena.WWW. 5. a od 1965. nadležnost se može posmatrati sa aspekta suda i sa aspekta stranaka. Sa aspekta suda. te zastupanju stranaka pred sudovima i drugim organima. Ako bi to bilo inkompatibilno vršenju advokatske funkcije. Sastoji se u: sastavljanju podnesaka (tužbe. Advokat je dužan odbiti pružanje pravne pomoći u slijedećim slučajevima: 4. Pojam Nadležnost se pojmovno određuje dvojako: u subjektivnom i u objektivnom smislu. molbe itd). 22. Advokatura kao javna i društvena služba je nezavisna profesionalna služba koja se uređuje Zaknom o advokaturi. nadležnost se ispoljava kao pravo i dužnost određenog suda da postupa u određenoj pravnoj stvari.BH-PRAVNICI.2. pa i po cijenu vlastitih ekonomskih interesa. kako u organizacijskom tako i u funkcionalnom smislu. Ova nezavisnost daje javnopravni karakter advokatskoj funkciji. Organizacija advokature. advokat joj može otkazati punomoć. U duhu advokatske etike je da advokat odvraća stranku od suvišnog parničenja. Funkcionalna nezavisnost se ogleda u tome što su advokati nezavisni u vršenju pravne pomoći. te ako je u istoj stvari postupao kao sudija.COM . privremenoj zabrani i prestanku rada advokata. Relativna nadležnost se zatim dijeli na stvarnu. Advokat je dužan da stranci koja mu se obratila ukaže na to da li je potrebno pokrenuti postupak za zaštitu prava i kakvi su izgledi za uspjeh. Biro i Predsjedništvo. Osnovna funkcija advokature je pružanje pravne pomoći. Uloga advokature. Apsolutna nadležnost (iurisdictio) 30 WWW. Svojstvo advokata stiče se upisom u imenik advokata.1. Organizacijska samostalnost se ogleda u tome što se advokati organiziraju u advokatske komore. Savjet. Sa aspekta stranke. predstavke.COM njeni članovi bile samo advokatske komore.

Pravilima o apsolutnoj nadležnosti utvrđuje se djelokrug poslova koji spadaju u nadležnost sudova uopće i vrši se razgraničenje prema spolja i to dvojako: prema svim drugim domaćim državnim organima i prema inostranim organima i sudovima. putem odredaba o stvarnoj nadležnosti redovnih sudova. Po pravilima o apsolutnoj nadležnosti vrši se razgraničenje između sudske i administrativne nadležnosti. 31 WWW. ukinuće provedene radnje u postupku i odbaciti tužbu. Element inostranosti može biti u subjektu (državljanstvo.COM . sud će se oglasiti nenadležnim. Konkretizacija odredbe o apsolutnoj nadležnosti redovnih sudova vrši se posredno. Kada sud u toku postupka utvrdi da za rješavanje spora nije nadležan sud u BiH. 22. stranke pod zakonom određenim uslovima mogu derogirati nadležnost domaćeg suda sporazumom kojim povjeravaju rješavanje spora stranom sudu. Kad utvrdi da za rješavanje sporova sudovi nisu nadležni.3. Ovim je odstupljeno od općeg pravila u procesnom pravu.COM Pojam. Međunarodnu. Vrste međunarodne nadležnosti. možemo podijeliti na opću i posebnu. kao i mjesnu nadležnost. Stoga pod pojmom apsolutne nadležnosti ili jurisdikcije podrazumijevamo nadležnost bilo kojeg od ovih sudova. Dakle. prema kome su za određivanje nadležnosti suda mjerodavne činjenice koje su postojale u trenutku podnošenja tužbe. Međunarodna nadležnost kao procesna pretpostavka. Pored toga. a tuženi je dao svoj pristanak. Ako sud u FBiH ocijeni da je nadležan sud u RS. Naše pravo tradicionalno pripada onim sistemima u kojima je prebivalište tuženog mjerodavno za određivanje međunarodne nadležnosti domaćeg suda. Pravila o međunarodnoj nadležnosti su u najvećem broju slučajeva izvedena primjenom istih ili sličnih kriterija po kojima se određuje i mjesna nadležnost.WWW. Povreda pravila o apsolutnoj nadležnosti predstavlja razlog apsolutne ništavosti na koju žalbeni sud pazi po službenoj dužnosti tokom cijelog postupka. Međunarodna nadležnost (competentia internationale) Pojam. ukinuti provedene radnje i odbaciti tužbu. Sud u toku cijelog postupka po službenoj dužnosti vodi računa o tome da li se u sporu sa elementom inostranosti može zasnovati nadležnost domaćeg suda. Apsolutna nadležnost ili jurisdikcija sudova postoji u svim predmetima u kojima je nadležan da postupa bilo koji od sudova koji spadaju u jedinstven sudski sistem. Apsolutna nadležnost kao procesna pretpostavka. već će se oglasiti stvarno nenadležnim i postupiti po odredbama međuentitetskog sporazuma o komuniciranju sudova entiteta. Međunarodna nadležnost je nadležnost domaćih sudova u sporovima sa elementom inostranosti. prebivalište) ili u predmetu spora. bitno je da sud rješenjem odbacuje tužbu kao nedopuštenu i ne ustupa je stranom sudu. a ne u momentu kad je parnica nastala. Međunarodna nadležnost domaćih sudova regulisana je Zakonom o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima.BH-PRAVNICI. Sudsku funkciju u jedinstvenom sistemu vlasti vrše redovni sudovi. Izuzetak su slučajevi u kojima nadležnost suda u BiH zavisi od pristanka tuženog. Za ocjenu nadležnosti suda u FBiH mjerodavne su činjenice koje su postojale u momentu u kome je parnica počela da teče. po službenoj dužnosti će se oglasiti nenadležnim. a zatim posebnu možemo podijeliti na elektivnu (izberivu) i isključivu. neće odbaciti tužbu.BH-PRAVNICI. Način određivanja. Jurisdikciju redovnih sudova u našem parničnom postupku određuje ZPP.

Sud koji jeste stvarno nadležan može (a ne mora) prihvatiti parnične radnje koje je u postupku preduzeo stvarno nenadležni sud. tj. a presuda se može pobijati i redovnim i vanrednim pravnim lijekovima. a donesena odluka kojom se izdaje dozvola izvršenja stranog izvršnog naslova na domaćem pravnom području se naziva exequatur. kantonalni sudovi se javljaju kao sudovi prve. Pravilima o funkcionalnoj nadležnosti vrši se preraspodjela pojedinih jurisdikcionih ovlaštenja između pojedinih organa istog suda. ili ako tužilac smanji tužbeni zahtjev. Na stvarnu nadležnost kao procesnu pretpostavku sud ex officio pazi tokom cijelog postupka.”ustaljenja nadležnosti” (perpetuatio fori). Stvarnu nadležnost općinskih i kantonalnih sudova u FBiH utvrđuju Kantonalni zakoni o sudovima. sud koji je bio nadležan u vrijeme podnošenja tužbe ostaje i dalje nadležan. Norme procesnog prava ne poznaju pojam funkcionalne nadležnosti. U sistemu redovnih sudova opće nadležnosti. U procesnoj teoriji je ovaj pojam uobičajen za označavanje nadležnosti na koju stranke ne mogu uticati svojom voljom. Funkcionalna nadležnost (competentia in instantia) Pojam. Stvarna nadležnost kao procesna pretpostavka. ocjenjuje da li je nadležan. a stvarna nadležnost Vrhovnog suda FBiH propisana je Zakonom o Vrhovnom sudu FBiH. druge i treće instance. stvarno nadležni sud nastavlja postupak kao da je pred njim bio i pokrenut. Povreda odredaba o sastavu suda predstavlja apsolutno bitnu povredu 32 WWW. Pravila o funkcionalnoj (instacionoj) nadležnosti. Na funkcionalnu nadležnost sud pazi po službenoj dužnosti tokom cijelog postupka.COM Povreda odredaba o međunarodnoj nadležnosti predstavlja apsolutno bitnu povredu koja za posljedicu ima ništavost presude.WWW. Sudovi prve instance vrše stvarnu nadležnost. dolazi do tzv. Po pravilima o stvarnoj nadležnosti vrši se raspodjela ovlaštenja u raspravljanju i odlučivanju sporova iz sudske nadležnosti između različitih sudova u okviru jedinstvenog sudskog sistema. Ovo pravilo ne važi ako je do promjene došlo voljom stranaka (npr. Kako jedinstveni sudski sistem čine redovni sudovi u FBiH. Povrede odredaba o stvarnoj nadležnosti vode apsolutnoj ništavosti presude. Sud odmah po prijemu tužbe. a sudovi druge ili treće instance funkcionalnu nadležnost. općinski sudovi su sudovi prve instance. bez obzira na to što bi zbog promjena koje su nastupile bio nadležan drugi redovni sud.BH-PRAVNICI. Pojmom instanca određuje se položaj određenog suda u hijerarhiji sudskog sistema. U komparativnom pravu se razgraničenje stvarne nadležnosti u sistemu redovnih sudova vrši i s obzirom na vrijednost spora ili s obzirom na pravnu osnovu spora. 22. Stvarna nadležnost (competentia rationae materiae) Pojam. sud će se oglasiti nenadležnim i tužbu uputiti nadležnom sudu. a na osnovu navoda u tužbi i činjenica koje su mu poznate. Ako u toku postupka dođe do promjene okolnosti mimo volje stranaka.delibacioni postupak. Ako utvrdi da je stvarno nenadležan u bilo kojoj fazi postupka. po pravilima o stvarnoj nadležnosti razgraničava se nadležnost između sudova različitog ranga u okviru iste vrste sudova. Funkcionalna nadležnost kao procesna pretpostavka. te dozvole njenog prisilnog izvršenja naziva se delibacioni postupak. 22. kao i između različitih sudova u istom predmetu. a Vrhovni sud FBiH je sud druge i treće instance.tužilac poveća tužbeni zahtjev).BH-PRAVNICI. Exequatur . Ako ih prihvati. Postupak ispitivanja i priznanja odluke stranog suda.COM .4.5.

a trebalo je suditi vijeće. tj. vrijednost se računa prema jednogodišnjoj najamnini. sud će najkasnije na pripremnom ročištu (ako pripremno ročište nije održano. ako se vrijeđa princip zbornosti suđenja (ta povreda postoji ako je sudio sudija pojedinac. Kad se tužbeni zahtjev ne odnosi na novčanu svotu.7. Posebna se dalje dijeli na izberivu (elektivnu). Ako se tužbom zahtijeva samo davanje osiguranja za određeno potraživanje ili ustanovljenje založnog prava. Određivanje vrijednosti predmeta spora Pod vrijednošću spora podrazumijeva se vrijednost onog subjektivnog prava ili odnosa za koje tužilac traži pravnu zaštitu u građanskom postupku. ugovorna kazna i druga sporedna potraživanja se ne uzimaju se u obzir (ako sami ne čine glavni zahtjev). taj iznos se uzima kao vrijednost predmeta spora. Mjesna nadležnost se određuje trojako: na osnovu zakona (forum legale. 22. odnosno boravište (za pravno lice sjedište). tako da se postavlja pitanje stvarne nadležnosti sastava suda ili prava na izjavljivanje revizije. u obrnutom slučaju ne postoji povreda zbornosti). pristaje da umjesto udovoljenja nenovčanom zahtjevu primi određeni iznos novca.COM parničnog postupka. Ako ju je tužitelj naznačio previsoko ili prenisko.6.BH-PRAVNICI. Mjesna nadležnost koja je određena zakonom dijeli se na opću (generalnu) i posebnu (specijalnu) mjesnu nadležnost. Ako tužba protiv istog tuženika obuhvata više zahtjeva koji se zasnivaju na istom činjeničnom i pravnom osnovu. vrijednost predmeta spora se utvrđuje zbrajanjem vrijednosti svih zahtjeva. Mjesna nadležnost Pojam. nadležnost se određuje prema vrijednosti svakog pojedinog zahtjeva. onda na glavnoj raspravi prije početka rasprave o glavnoj stvari) brzo i na prikladan način provjeriti tačnost naznačene vrijednosti. a u teoriji se definiše kao mjesto u kome jedno lice prebiva sa namjerom da tu stalno živi. za pojam 33 WWW. isključivu (ekskluzivnu) i supsidijarnu (pomoćnu) mjesnu nadležnost. Pojam prebivališta nije zakonom definisan. ili su istaknuti protiv više tuženih. što je pravilo). kao vrijednost predmeta spora uzima se vrijednost predmeta zaloga. Opću mjesnu nadležnost ima sud na čijem području tuženi ima prebivalište. Ako se zahtjev odnosi na buduća davanja koja se ponavljaju. 22. Kao vrijednost predmeta spora uzima se samo vrijednost glavnog zahtjeva. vrijednost predmeta spora računa se po zbiru davanja za vrijeme od maksimalno 5 godina. Vrste.BH-PRAVNICI. mjerodavna je vrijednost predmeta spora koju je tužitelj naznačio u tužbi.COM .WWW. odlukom višeg suda (forum iudicale) i saglasnom voljom stranaka (forum prorogatum). Opća mjesna nadležnost (forum generale). Ako je tužilac kod nenovčanih zahtjeva odredio facultas alternativu. Dakle. Ako zahtjevi u tužbi proizlaze iz raznih osnova. Kamate. odnosno zakupnini. vrijednost predmeta spora određuje se prema iznosu potraživanja koje treba osigurati. ili iz odnosa korištenja stana odnosno poslovnih prostorija. Kad se spor odnosi na postojanje najamnog ili zakupnog odnosa. osim ako je riječ o odnosu zaključenom na kraće vrijeme. Na osnovu odredaba o mjesnoj nadležnosti određuje se koji je od više stvarno nadležnih sudova dužan da raspravi i riješi konkretan spor. Ako je predmet zaloga manje vrijednosti od potraživanja koje treba osigurati.

COM . u sporovima protiv stranog lica sa sjedištem u inostranstvu u vezi obaveza koje su nastale ili se trebaju izvršiti u FBiH. S druge strane.BH-PRAVNICI. k) Sporovi protiv pravnih lica koja imaju poslovne jedinice izvan svog sjedišta – sud u mjestu gdje se nalazi ta poslovna jedinica. q) Sporovi vezani za zakonsko izdržavanje – ako je tužilac lice koje traži izdržavanje. Predmeti na koje se primjenjuje elektivna mjesna nadležnost se mogu prema njihovoj prirodi grupisati na: g) Sporove za naknadu štete – pored suda opće mjesne nadležnosti. isključivo je nadležan sud na čijem se području nalazi nekretnina. Za suđenje u sporovima o pravu vlasništva i o drugim stvarnim pravima na nekretninama. Pravo izbora ostavljeno je u interesu tužioca ili u interesu cjelishodnosti ostvarivanja sudske funkcije. radnik tužbu može podići kod suda na čijem području obavlja rad i kod suda na čijem području je zasnovao radni odnos. o) Bračni sporovi – sud posljednjeg zajedničkog prebivališta supružnika. tužba se može podići i kod suda na čijem području tužilac ima prebivalište. Mjenični sporovi – uz sud mjesne nadležnosti. Državljani FBiH koji stalno žive u inostranstvu zadržavaju svoju opću mjesnu nadležnost prema mjestu posljednjeg prebivališta u FBiH. uz sud opće mjesne nadležnosti. m) Sporovi iz nasljedno-pravnih odnosa – sud na čijem području se nalazi sud koji provodi ostavinski postupak. Isključiva (ekskluzivna) mjesna nadležnost (forum exclusive) isključuje primjenu opće nadležnosti. Ako je šteta nastala kao posljedica smrti ili teške tjelesne povrede. Za sporove obligaciono-pravnog karaktera koji se tiču nekretnina ne postoji 34 WWW. l) Nadležnost po mjestu gdje se nalazi zastupništvo stranog lica u FBiH.WWW.COM prebivališta su relevantna 2 elementa: faktički (corpus) i voljni (animus). n) Radni sporovi – uz sud opće mjesne nadležnosti. boravište je mjesto u kome jedno lice boravi bez namjere da tu trajno živi. te u sporovima iz zakupnih ili najamnih odnosa na nekretnini. tužilac može ustati tužbom i kod suda na čijem području tužilac ima prebivalište odnosno boravište. Po pravilima o elektivnoj mjesnoj nadležnosti. nadležan je i sud mjesta u u kome je dužnik trebao izvršiti ugovor. Ako nekretnina leži na području više sudova. Predmeti u kojima je predviđena isključiva mjesna nadležnost su izričito određeni zakonom. tužba se može podići kod suda opće mjesne nadležnosti i nekog drugog suda koji je zakonom određen. Posebna mjesna nadležnost (forum speciale) može biti elektivna i ekskluzivna. p) Paternitetski i maternitetski sporovi – maloljetno dijete može podići tužbu i predsudom svog prebivališta ili boravišta. Bitno je napomenuti da se isključiva nadležnost u sporovima o nekretninama odnosi samo na sporove stvarnopravnog karaktera. ili iz ugovora o korištenju stana ili poslovnih prostorija. zbog ometanja posjeda. nadležan je svaki od tih sudova. h) Sporove radi zaštite prava na osnovu garancije proizvođača – kod suda opće mjesne nadležnosti prodavca koji je prilikom prodaje uručio kupcu pismenu garanciju proizvođača. i) j) Privredni sporovi – pored suda mjesne nadležnosti. nadležan je i sud mjesta plaćanja. Forum rei sitae na području procesnog prava odgovara pravilu lex rei sitae na području materijalnog prava. r) Ometanje posjeda – uz sud opće nadležnosti je i sud na čijem području je došlo do ometanja. za ove sporove nadležan je i sud na čijem području je učinjena šteta.BH-PRAVNICI.

Delegacija (forum delegatum) sastoji se u prenošenju mjesne nadležnosti sa jednog suda na drugi. u bračnim sporovima – ako postoji međunarodna nadležnost suda FBiH. Svrsishodna (cjelishodna) delegacija. U takvim slučajevima je Vrhovni sud FBiH ovlašten da na prijedlog stranaka odredi koji će stvarno nadležni sud biti mjesno nadležan (npr. • • • Određivanje mjesne nadležnosti od strane višeg suda (forum iudicale).BH-PRAVNICI. Kantonalni sud može odrediti da u konkretnom predmetu postupa drugi stvarno nadležni sud sa njegovog područja. ili ako za to postoje važni razlozi.BH-PRAVNICI.COM isključiva nadležnost. Svrsishodna delegacija je takođe moguća od strane Vrhovnog suda FBiH u odnosu na Kantonalne sudove.COM . U sporovima o zrakoplovu ili brodu isključivo je nadležan sud na čijeem području se vodi registar u koji je upisan zrakoplov odnosno brod. ali bračni drugovi nisu imali zadnje zajedničko prebivalište u FBiH. i to u 2 oblika: delegacija i ordinacija. Ordinacija (forum ordinatum) je određivanje mjesno nadležnog suda u situacijama kad se mjesna nadležnost ne može utvrditi na osnovu zakona. onda odluku o tome koji će od redovnih sudova biti nadležan donosi Vrhovni sud FBiH. niti tuženi ima prebivalište ili boravište u FBiH. a postoji jurisdikcija federalnih sudova. ali stranke uz određena ograničenja mogu ugovorom odrediti mjesno nadležni sud. U takvom slučaju će neposredno viši sud odrediti da u tom predmetu postupa neki drugi stvarno nadležni sud sa njegovog područja. nadležan je sud koji je mjesno nadležan za jednog od njih. Stvarna nadležnost se ne može ugovarati. Zakon ostavlja sudovima višeg ranga mogućnost da u zakonski postavljenim okvirima određuje mjesnu nadležnost. isključivo je nadležan mjesni sud na čijem području se nalazi sjedište vojne jedinice. u sporovima o utvrđivanju očinstva/materinstva. a nije imao prebivalište u FBiH ili se ono ne može utvrditi). mjesno nadležan će biti sud na čijem području tužitelj ima prebivalište ili boravište. u imobinsko-pravnim sporovima protiv lica koja nemaju opću mjesnu nadležnost u FBiH uzajamna nadležnost za tužbe protiv stranih državljana.WWW. ako je očito da će se postupak lakše provesti. To je najčešće kod sudova u kojima radi samo jedan sudija. odnosno stečajni postupak. razlikuju se nužna i svrsishodna delegacija. u sporovima protiv državljanina FBiH koji živi u inostranstvu. Obzirom na razloge koji dovode do delegacije. Na prijedlog stranke ili nadležnog općinskog suda. Nužna delegacija postoji u slučaju da nadležni sud ne može postupati zbog izuzeća. U sporovima protiv FBiH iz odnosa sa vojnim jedinicama. Pomenuta ograničenja odnose se 35 WWW. Pomoćna (supsidijarna) mjesna nadležnost (forum subsidiale) određuje se za situacije koje se ne mogu podvesti pod odredbe opće i posebne mjesne nadležnosti. Za sporove u izvršnom i stečajnom postupku isključivo je mjesno nadležan sud na čijem se području nalazi sud koji provodi izvršenje. Ugovor o mjesnoj nadležnosti (forum prorogatum). Primjeri su: • • nadležnost za suparničare – ako je istom tužbom tuženo više lica za koja ne postoji mjesna nadležnost istog suda. Ako ni tužitelj nema prebivalište niti boravište u FBiH.

WWW. a koji je na izvjestan način povezan sa postupkom koji se treba pokrenuti. Prorogacioni ugovor mora biti u pismenoj formi i mora se odnositi na tačno određeni spor ili više sporova koji proizilaze iz istog pravnog odnosa. Povreda odredaba o mjesnoj nadležnosti predstavlja apsolutno bitnu povredu postupka ako je povodom prigovora stranke koji je unesen u presudu sud nepravilno odlučio da jeste mjesno nadležan. Mjesna nadležnost kao procesna pretpostavka. ako je prigovor podnesen najkasnije do upuštanja tuženog u raspravljanje o glavnoj stvari. 24. smatra se da se radi o prećutnoj prorogaciji. Sukob o relativnoj nadležnosti 36 WWW. odnosno da nisu nadležni (negativni sukob) za postupanje u određenom predmetu. ali samo ako postoji isključiva mjesna nadležnost nekog drugog suda.2. Taj sukob može biti pozitivan i negativan.COM na situaciju kad je predviđena isključiva mjesna nadležnost. Vrste Razlikuju se potpuna i nepotpuna atrakcija nadležnosti. a stranka podnosi žalbu upravo zbog toga. a i sud se ne oglasi nenadležnim po službenoj dužnosti. Sud se može oglasiti mjesno nenadležnim po prigovoru tuženog. Dakle. u zavisnosti od toga da li se atrakcijom mijenja samo mjesna nadležnost (nepotpuna atrakcija). ili se mijenja i mjesna i stvarna nadležnost (potpuna atrakcija). Ako tuženi propusti istaći prigovor mjesne nenadležnosti. 24. Za njegovo rješavanje nadležan je ustavni sud. 23.BH-PRAVNICI. ako je za konkretnu vrstu predmeta propisana isključiva nadležnost.2.COM . Može biti sklopljen u obliku prorogacione klauzule ili u obliku samostalnog ugovora o prorogaciji. Sukob o jurisdikciji (sukob o apsolutnoj nadležnosti) O apsolutnom sukobu nadležnosti se govori kad do sukoba nadležnosti dolazi između sudova i drugih državnih organa. 24. Sukob može biti o apsolutnoj nadležnosti (jurisdikciji) ili o relativnoj nadležnosti. Pojam i podjela Sukob nadležnosti je situacija u kojoj 2 ili više organa istovremeno smatraju da su nadležni (pozitivni sukob).1. SUKOB NADLEŽNOSTI 24. ATRAKCIJA NADLEŽNOSTI (FORUM ATRACTIONIS) 23.BH-PRAVNICI.3. Razlozi za zasnivanje nadležnosti po privlačenju su ekonomičnost i pravna sigurnost. stranke je ne mogu mijenjati ugovorom. 23. U takvom slučaju će za novi postupak nastati nadležnost suda pred kojim se već vodi povezani postupak. Ugovaranje nadležnosti stranog suda moguće je uz 2 uslova: da nije predviđena isključiva međunarodna nadležnost sudova u FBiH i da je jedna od stranaka strano fizičko ili pravno lice.1. Pojam Nadležnost po atrakciji (privlačenju) nastaje u slučajevima kad se pred sudom već vodi postupak u određenom predmetu. U istom roku se sud može oglasiti mjesno nenadležnim po službenoj dužnosti.

a sve ostale Vrhovni sud FBiH). Teorijsko određenje pojma stranke Procesnopravna teorija razlikuje pojam stranke u materijalno-pravnom i u procesno-pravnom smislu. U materijalno-pravnom smislu.4. Pravila o litispedenciji. Npr. Odluka drugostepenog suda o stvarnoj nenadležnosti prvostepenog suda. stranka je subjekat materijalno-pravnog odnosa povodom kojeg je došlo do parnice. Obje stranke u parnici moraju biti tačno određene. 24. Ako sud koji je primio predmet smatra da nije nadležan za njegovo rješavanje.COM .BH-PRAVNICI. koji će nastaviti postupak kao da je kod njega bio pokrenut. 24. stranka je osoba koja u parnici zauzima položaj tužioca ili tuženog. u sukobu nadležnosti odlučuje neposredno viši sud u odnosu na one sudove među kojima je došlo do sukoba (sukob nadležnosti između općinskih sudova istog kantona rješava kantonalni sud. vezuje svaki sud kome se kasnije taj predmet ustupi. Svako ko ima pravnu sposobnost istovremeno ima i stranačku sposobnost. Postupak u rješavanju sukoba nadležnosti Nakon pravosnažnosti rješenja kojim se oglasio stvarno ili mjesno nenadležnim. Porodični zakon u sporovima za poništaj braka priznaje stranačku sposobnost javnom tužiocu i organu starateljstva.2.WWW. prema kojima se ne mogu istovremeno voditi 2 parnice o istom predmetu. sud kome je predmet ustupljen dužan je preduzimati neodložne radnje u postupku. sud koji je primio predmet će ga proslijediti sudu kome je trebao biti dostavljen. U procesno-pravnom smislu. Po pravilu. ako je taj drugostepeni sud nadležan za rješavanje sukoba nadležnosti između tih sudova.BH-PRAVNICI. za sticanje svojstva stranke u parnici irelevantno je da li su tužilac i tuženi istovremeno i subjekti materijalno-pravnog odnosa povodom kojeg je došlo do parnice. sprečavaju pozitivan sukob nadležnosti. odnosno subjekata koji postoje u trenutku pokretanja postupka. Takve tvorevine mogu steći stranačku sposobnost na osnovu zakona ili sudske odluke. Ona se izvodi iz pravne sposobnosti.5. Dakle.3. koji ne posjeduju pravnu sposobnost. stranačka sposobnost je nešto šira od pravne sposobnosti. 25. a povodom žalbe na to rješenje odluku je donio drugostepeni sud. obzirom da je mogu imati i društvene tvorevine koje nemaju svojstvo pravnog lica. STRANKE U PARNICI 25. 25. Stranačka sposobnost Stranačka sposobnost daje odgovor na pitanje ko može biti stranka u parnici kao procesno-pravnom odnosu uopće. sud kome je predmet ustupljen vezan je za odluku drugostepenog suda. Protiv rješenja kojim se odlučuje o sukobu nadležnosti nije dopuštena žalba. Može biti samo negativan. 25. Slučajevi u kojima nije moguće pokrenuti sukob o nadležnosti Ako se prvostepeni sud proglasio mjesno nenadležnim. sud će predmet ustupiti nadležnom sudu. a o tome obavijestiti sud koji mu je ustupio predmet. Međutim. Stranke kao procesni subjekti Parnica kao konkretan procesnopravni odnos može se zasnovati samo između stranaka.COM Nastaje između 2 ili više sudova u okviru jedinstvenog sudskog sistema.1. dostaviće ga sudu koji treba riješiti taj sukob nadležnosti. 37 WWW. Samo ako uoči da mu je predmet dostavljen usljed očigledne greške. ukoliko je taj drugostepeni sud nadležan za rješavanje sukoba nadležnosti između tih sudova. Za vrijeme dok traje sukob nadležnosti.

Međutim. da udovoljavaju bitnim uslovima za sticanje pravne sposobnosti. Nedostatak parnične sposobnosti otklanja se stupanjem u parnicu zakonskog zastupnika stranke.BH-PRAVNICI. sud će prvo pozvati tužitelja da otkloni nedostatke tako što će izvršiti odgovarajuće prepravke u tužbi. Ako utvrdi da jedna od stranaka nema stranačku sposobnost. odnosno kantona koji je mjerodavan za utvrđivanje njegove poslovne sposobnosti. i to ako ti oblici ispunjavaju 2 uslova: 1. U drugom slučaju sama presuda bi bila inegzistentna. 2. Posljedica nedostatka parnične sposobnosti jedne od stranaka je apsolutna ništavost donesene presude. Convalidatio est potest. Isto važi i za one društvene tvorevine koje nemaju svojstvo pravnog lica. državljanin FBiH koji nije parnično sposoban po zakonu “svog” kantona. a parnično je sposoban po zakonu kantona pred čijim se sudom provodi postupak. Parnična sposobnost ima značaj procesne pretpostavke. takva presuda se iz razloga apsolutne ništavosti može pobijati svim redovnim i vanrednim pravnim lijekovima. pa se ne bi morala ni pobijati. Stranačka sposobnost ima značaj procesne pretpostavke. Pravna lica su poslovno. sud će tužbu odbaciti kao nedopuštenu i poništiti sve preduzete procesno-pravne radnje. o čijem postojanju sud vodi računa po službenoj dužnosti tokom cijelog postupka. ali im se u postupku priznaje svojstvo stranke. Dakle.BH-PRAVNICI. Parnična sposobnost državljanina RS u postupku pred sudovima FBiH. o kojoj sud ex officio vodi računa tokom cijelog postupka. za razliku od presude koja bi bila donesena u parnici u kojoj postoji nedostatak egzistentnosti same stranke. Prijedlog za ponavljanje postupka zbog ovog razloga može biti podnesen i mimo objektivnog roka od 5 godina.COM . 25. pa se naziva i procesna poslovna sposobnost. pa će tek ako ti nedostaci ne budu otklonjeni sud tužbu odbaciti kao nedopuštenu.4. procjenjuje se po zakonu RS. presuda bi bila egzistentna ali bi se mogla pobijati. da raspolažu sredstvima na kojima se može sprovesti izvršenje. Parnična sposobnost Parnična sposobnost je sposobnost preduzimati radnje u parnici i tim radnjama proizvoditi procesnopravne posljedice.COM Stranačku sposobnost određenom obliku udruživanja koji nema pravni subjektivitet može priznati i sud. a zathjev za ponavljanje postupka se može uložiti i nakon isteka objektivnog roka od 5 godina. odnosno parnično sposobna preko svojih organa. Ona odgovara poslovnoj sposobnosti građanskog prava. Ograničenja poslovne sposobnosti u istim granicama ograničavaju i parničnu sposobnost. Nedostaci na strani parnične sposobnosti spadaju u otklonjive nedostatke. Fizička lica stiču parničnu (kao i poslovnu) sposobnost sa punoljetstvom – navršenih 18 godina života. može sam poduzimati radnje u postupku. Parnična sposobnost državljanina FBiH procjenjuje se po zakonu FBiH. Ako se nedostaci ne otklone. ali samo u konkretnom slučaju za određenu parnicu.5. Ako sud donese presudu u parnici u kojoj nedostatak stranačke sposobnosti nije ni primijećen. Punovažnost radnji koje su do tog trenutka preduzete od strane parnično nesposobne stranke zavisi od toga da li će zakonski zastupnik te radnje prihvatiti ili ne. 25. Presuda se može pobijati svim redovnim i vanrednim pravnim sredstvima. Postulaciona sposobnost 38 WWW.WWW.

Uticaj singularne materijalno-pravne sukcesije na parnicu.6. 25.WWW. Tužilac je aktivno legitimisan ako je on ovlaštenik iz materijalno-pravnog odnosa povodom kojeg je došlo do parnice. Procesna legitimacija ima karakter procesne pretpostavke. odnosno sukcesori po zakonu stupaju u sva prenosiva prava umrlog. odnosno da omogući nesmetano odvijanje postupka. ima karakter materijalno-pravnog prigovora koji za cilj ima da se tužbeni zahtjev presudom odbije kao neosnovan (a ne da se rješenjem odbaci kao nedopušten). javni tužilac. Prigovor stvarne legitimacije. Postoji problem faktičke nesposobnosti određenih parnično sposobnih lica da se usljed fizičih nedostataka izjašnjavaju u postupku (npr. bez posredovanja punomoćnika. Stvarna legitimacija je kategorija materijalnog prava. ali postoji veliki broj slučajeva u kojima je pravo na vođenje spora zakonom preneseno na treća lica.BH-PRAVNICI. Takva lica. raspravljanje niti odlučivanje samo po sebi. (2) imenovanje prethodnika u parnici. O njoj sud vodi računa po službenoj dužnosti. pa prema tome od nje ne zavisi pokretanje parnice. Sukcesor (kao materijalno-pravni ovlaštenik) ima stvarnu legitimaciju. ustaju tužbom i u svoje ime ostvaruju pravnu zaštitu. Ona prvenstveno pripada licima koja imaju stvarnu legitimaciju. ali i dalje zadržava pravo na vođenje spora kao procesno-pravno ovlaštenje. Tek sa pristankom obje stranke.7. 39 WWW.BH-PRAVNICI.gluhonijema lica). pri čemu identitet parnice ostaje isti. (3) stupanje umješača u procesno-pravni položaj stranke kojoj se pridružio. Do sukcesije može doći na strani tužioca ili tuženog.COM .COM To je sposobnost parnično sposobne stranke da u parnici sama. odnosno prestanka postojanja stranke. a posljedica nedostatka procesne legitimacije je odbacivanje tužbe kao nedopuštene. tako da će zauzeti položaj umrlog u parnici. Naime. sukcesor stupa u parnicu umjesto svog prethodnika i tek onda dolazi do procesno-pravne sukcesije. koji redovno ističe tuženi. Voljna sukcesiija može nastati usljed materijalne singularne sukcesije. ali i neovisno od nje i to u 3 slučaja: (1) preinačenje tužbe u subjektivnom smislu. Npr. mada nisu stvarno legitimisana. U našem pravu je svako parnično sposobno lice istovremeno i postulaciono sposobno. to neće spriječiti da se parnica nastavi i okonča među onim strankama među kojima je i započela. Nasljednici. Sud je dužan preduzeti sve mjere da i takvim licima omogući učešće u postupku. Zakonska sukcesija nastaje ako u toku parnice dođe do smrti. Legitimacija Stvarna legitimacija (legitimatio ad causam). Promjena subjekata u parnici (procesno-pravna sukcesija) To je ustanova koja omogućava promjenu ličnosti parničnih stranaka. Ako u toku parnice neka od stranaka otuđi stvar ili pravo povodom kojeg je parnica pokrenuta. ali ne može pokrenuti novu parnicu niti stupiti na mjesto tužioca u postojećoj parnici bez pristanka obje stranke. 25. a osnov za sukceciju može biti zakon ili volja stranaka. Stvarna legitimacija nije procesna pretpostavka. Procesna legitimacija (legitimatio ad processum) je ovlaštenje za vođenje konkretnog spora. tužilac otuđenjem spornog prava gubi stvarnu legitimaciju. Tuženi je pasivno legitimisan ako je on obveznik istog tog materijalno-pravnog odnosa. preduzima radnje u parnici i tim radnjama proizvodi procesno-pravne posljedice. organ starateljstva i sva pravno zainteresirana treća lica ovlašteni su da ustaju tužbom za poništenje braka.

Nedostaci u zakonskom zastupanju imaju karakter procesne povrede koja je razlog apsolutne ništavosti donesene presude. i to sa pravnim posljedicama za stranku. Obzirom na osnov zastupanja razlikuju se zakonski. Ako zakonski zastupnik ne pokazuje potrebnu pažnju u vršenju zastupanja. Prema teoriji relevancije. sud će mu pružiti potrebnu pomoć u smislu poučavanja neuke stranke. Sud po službenoj dužnosti tokom cijelog postupka vodi računa o ispravnosti zakonskog zastupanja. singularna materijalno-pravna sukcesija nema nikakvog uticaja na parnicu. 6. Prema ovoj teoriji. Zakonsko zastupanje kao procesna pretpostavka. koja je danas vladajuća.COM Međutim. Ustanova zakonskog zastupnika i zastupanja primarno je regulisana normama materijalnog prava i to normama porodičnog i obligacionog prava.BH-PRAVNICI. sud će o tome obavijestiti organ starateljstva koji može u konkretnoj parnici zastupanom postaviti posebnog staraoca. 40 WWW. on je dužan da svoj tužbeni zahtjev prilagodi novonastaloj situaciji tako što će tražiti da tuženi obavezu ispuni prema materijalno-pravnom sukcesoru. 4. S druge strane. sklapanje sudskog poravnanja i sl. Zakonski zastupnik ovlašten je da u ime zastupanog parnično nesposobnog lica preduzima sve parnične radnje koje spadaju u redovno zastupanje. Međutim. a ponavljanje postupka se može tražiti i po isteku objektivnog roka od 5 godina. i ako bi zbog toga mogle nastati štetne posljedice za jednu ili obje stranke. kao što su povlačenje tužbe. U konkretnoj parnici sud može tuženom postaviti privremenog parničnog zastupnika i to ako bi postupak oko postavljanja redovnog zakonskog zastupnika trajao dugo. Diligentia processum. te bi za njih zakonski zastupnik morao imati posebno odobrenje.2. ako je boravište tuženog nepoznato. ako su interesi tužeenog i njegovog zakonskog zastupnika u suprotnosti. ako obje stranke imaju istog zakonskog zastupnika. po teoriji irelevancije. Curator ad litem – privremeni parnični zastupnik. ako se tuženi ili njegov zakonski zastupnik koji nemaju punomoćnika u FBiH nalaze u inostranstvu. a nema zakonskog zastupnika. Pojam i podjela Zastupnik u parnici je svako lice koje u ime stranke koju zastupa preduzima radnje u parnici. Zakonski zastupnik zastupa poslovno nesposobna lica (maloljetnici lica kojima je oduzeta poslovna sposobnost). 5. 3. Zbog nedostataka koji se tiču pravilnosti zakonskog zastupanja mogu se ulagati i svi vanredni pravni lijekovi. Zakon konkretizira nekoliko situacija u kojima će sud postaviti privremenog zastupnika tuženom: 2. ne može se ignorisati svaki uticaj materijalno-pravne sukcesije nastale u toku trajanja parnice. To su najčešće roditelji i staratelji.1. ako tuženi nije parnično sposoban. Zakonski zastupnik Određenje skrbništva.COM . 26. priznanje ili odricanje od tužbenog zahtjeva. 26. pojedine parnične radnje prelaze okvire redovnog upravljanja pravima i interesima zastupanog. ZASTUPANJE U PARNICI 26. Položaj i ovlaštenja. a nema punomoćnika. a dostavljanje se nije moglo obaviti. postoje 2 suprotne teorije: teorija relevancije i teorija irelevancije. Međutim. ugovorni i zastupnik pravnih lica. ako je tužilac otuđio sporno pravo. To su dispozitivne radnje.WWW. U suprotnom sud može odbiti njegov zahtjev zbog nedostatka stvarne legitimacije. kad je u pitanju uticaj materijalno-pravne sukcesije na parnicu.BH-PRAVNICI. a može mu savjetovati i da uzme punomoćnika. ako zakonski zastupnik zbog svoje nestručnosti nije u mogućnosti uspješno obavljati svoje zadatke.

BH-PRAVNICI. odricanje od tužbenog zahtjeva. Sud po službenoj dužnosti vodi računa da li lica koja se pojavljuju u ulozi punomoćnika mogu biti punomoćnici. Stranka može u parnici i sama. on na osnovu parnične punomoći može preduzimati sve radnje osim dispozitivnih (povlačenje tužbe. Punomoć mora biti izdata u pismenoj formi ili na zapisnik kod suda. osim lica koja se bave nadripisarstvom. Pactum de quota litis. on na osnovu parnične punomoći može preduzimati sve radnje u parnici. ali i za data uputstva. te da li se kreću u okviru ovlaštenja iz punomoći. za čiji rad odgovara. Ako se radnje stranke razlikuju od radnji njenog punomoćnika. Procesna punomoć (mandatum ad processum). preduzimati parnične radnje. Parnična punomoć ima karakter procesne pretpostavke. Punomoćnik je dužan da punomoć podnese u pismenom obliku prilikom preduzimanja prve radnje u 41 WWW. nego po stručnosti. ali to nije privilegija po pravu. U ulozi punomoćnika se najčešće javlja advokat. Punomoćnik advokat može prenijeti punomoć na drugog advokata. Parnična punomoć u užem smislu je punomoć u kojoj se punomoćnik ovlašćuje na vođenje parnice. Punomoćstvo se može obavljati sa ili bez naknade. Ako je punomoćnik lice koje nije advokat. odricanje i odustanak od pravnog lijeka. sudsko poravnanje. Punomoć treba razlikovati od osnovnog pravnog odnosa iz kojeg se izvodi. Punomoć kao procesna pretpostavka. a privremeni zastupnik vrši prava i dužnosti sve dok se tuženi ili njegov punomoćnik ne pojave pred sudom. Punomoćnik je zastupnik koji u parnici zastupa parnično sposobnu stranku. a stranka to priznanje kasnije izmijeni ili opozove. Ako je punomoćnik priznao neke činjenice. U nekim pravnim sistemima moguće je ugovoriti naknadu koja će biti srazmjerna punomoćnikovom uspjehu u parnici (pactum de quota litis). podnošenje vanrednih pravnih lijekova). Punomoćnik može biti svako poslovno sposobno lice. 26.WWW. Ako je punomoćnik advokat.COM . kao uslova za dopuštenost preduzetih radnji od strane punomoćnika. bez bližeg određivanja ovlaštenja. Advokatu se naknada plaća po tarifi.4. pri čemu odgovara za njegov izbor (culpa in eligendo). Osnovni odnos je ugovorni. odnosno dok organ starateljstva ne obavijesti sud da je postavio staratelja. Za dispozitivne radnje takav punomoćnik mora imati posebno ovlaštenje. Stranka može izmijeniti ili opozvati radnje svog punomoćnika sve do trenutka kad su te radnje proizvele određene procesno-pravne posljedice (dakle isto kao i vlastite radnje). Učešće stranke koja ima punomoćnika.BH-PRAVNICI. relevantne su radnje stranke. Pred prvostepenim sudom advokata može ex lege zamijeniti njegov pripravnik. Mandatum ad litem (parnična punomoć). ako je od pravosnažnosti odluke prošlo više od 6 mjeseci. Punomoćnik Pojam. Parnične radnje punomoćnika proizvode posljedice neposredno za zastupanu stranku. Ona može biti parnična punomoć i punomoć za obavljanje određenih radnji u parnici. a punomoć uvijek predstavlja jednostranu izjavu volje. pored punomoćnika. Punomoć je ovlaštenje na vršenje zastupanja. Ona je u svojoj egzistenciji neovisna u odnosu na pravni posao.COM O postavljanju privremenog zastupnika sud odmah obavještava organ starateljstva. sud će po slobodnoj ocjeni cijeniti da li će takve činjenice smatrati priznatim ili osporenim. bilo samoinicijativno ili na poziv suda. Advokatu je posebna punomoć potrebna samo za podnošenje prijedloga za ponavljanje postupka.

BH-PRAVNICI. U običnoj intervenciji može se pojaviti svako lice čiji je vlastiti pravni interes angažiran u parnici. U slučaju smrti stranke. Iz razloga ekonomičnosti. Punomoć prestaje i smrću punomoćnika. Opoziv i otkaz proizvodi dejstvo prema sudu i suprotnoj stranci od trenutka kad im je saopšten. Pravna lica ispoljavaju i vrše parničnu sposobnost preko svojih organa.COM . sud može odrediti i da punomoćnik u naknadno određenom roku podnese punomoć. sud će nastaviti postupak ne uzimajući u obzir radnje koje je preduzelo lice bez punomoći. Sporedno miješanje u parnicu (interventio accessoria) Pojam i pretpostavke. ako je punomoć data samo za tu fazu. 27.BH-PRAVNICI. Prilikom registrovanja pravnog lica u odgovarajući registar se obavezno navodi ime i prezime osobe ovlaštene za zastupanje pravnog lica (posebno u zemlji i u inostranstvu). Prestanak punomoći nastupa okončanjem parnice ili okončanjem određene faze postupka.2. Postojanje parnice je logična pretpostavka da bi moglo doći do miješanja. ali ako to propusti učiniti u ostavljenom roku. Postoje 2 osnovne pretpostavke za mogućnost učešća umješača: postojanje parnice i postojanje pravnog interesa za miješanje u parnicu. pa čak inakon podnošenja vanrednog pravnog lijeka. Stranka može svakodobno otkazati punomoć.WWW. 42 WWW. Zastupnik može u konkretnom slučaju prenijeti svoja ovlaštenja na drugo lice i to lice se u parnici javlja kao punomoćnik. Potrebno je naglasiti razliku između zastupnika i punomoćnika pravnog lica. UČEŠĆE TREĆIH LICA U PARNICI 27. Zastupnik pravnog lica. sve dok punomoć ne opozovu nasljednici ili novi zakonski zastupnik stranke. Procesna intervencija je ustanova koja svakom licu omogućava da učestvuje u tuđoj parnici i u vlastitom interesu pomaže stranci na čijoj strani se miješa. U ulozi zakonskog intervenijenta javlja se javni tužilac i ombudsmen Federacije. Ratificatio (odobrenje) je parnični institut kojm stranka može naknadno otkloniti nedostatak urednog zastupanja. 27. punomoćnik je i dalje ovlašten na obavljanje radnji u parnici. za pojedine procesne radnje. Pravni interes trećeg lica može biti različit i s obzirom na to se razlikuju 2 oblika procesne intervencije: obična intervencija i zakonska intervencija u užem smislu. Prije toga. Ono može biti parcijalno. takav nedostatak u odluci ima karakter apsolutno bitne povrede postupka.COM parnici. Ako sud donese odluku na osnovu radnji lica koje nije imalo ovlaštenje za zastupanje.1. dužan je još mjesec dana obavljati radnje ako je potrebno da od davaoca punomoći otkloni neku štetu koja bi mogla nastati. onda će takvo posebno ovlaštenje zastupnik morati da ima za preduzimanje dispozitivnih radnji. Sudu se opoziv ili otkaz mora saopštiti u pismenom obliku ili usmeno na zapisnik. punomoć može prestati opozivom ili otkazom.Takvo treće lice dobija položaj umješača. Zastupnik po pravilu može u ime pravnog lica preduzimati sve radnje u parnici. Pojam Učešće trećeg lica u parnici naziva se i procesna intervencija. Ako punomoćnik otkaže punomoć. Ako se parnica vodi povodom pravnog posla za čije je zaključenje zastupnik morao imati posebno ovlaštenje. Umješač može u parnicu stupiti u bilo kojem njenom stadiju.

jer ako kupac ne uspije u parnici imaće regresni zahtjev prema prodavcu usljed odgovornosti prodavca za evikciju).intervencijsko dejstvo prema umješaču. • ako je svojim protivljenjem onemogućila dejstvo radnji koje je umješač preduzeo u korist stranke. već samo pomaže stranci na čijoj strani se miješa. On svojim aktivnim držanjem može otkloniti negativne posljedice pasivnog držanja stranke na čijoj strani se miješa. obzirom da on nema položaj stranke.COM . Na postojanje pravnog interesa sud pazi po službenoj dužnosti. a intervencijsko dejstvo se proteže i na obrazloženje presude. Što se tiče drugog razloga za intervenciju. Umješač sa položajem jedinstvenog suparničara. a posebno u slijedećim situacijama: c) Kad odluka ima dejstvo pravosnažnosti i na umješača (npr. koji mogu biti dvojaki: da pomaže i da kontroliše stranku na čijoj strani se miješa. Obavještenje o parnici (litis denuntiatio) To je parnična radnja kojom tužilac ili tuženi podneskom preko suda obavještavaju treće lice da je parnica pokrenuta i u kakvom stanju se nalazi. e) Ako je intervenijent tzv. Naime. umješač je ovlašten da stavlja prijedloge i preduzima sve ostale radnje koje idu u korist stranke.COM Postojanje pravnog interesa utvrđuje se na osnovu postojanja određenog pravnog odnosa između stranke i umješača. Dejstvo pravosnažnosti obuhvata samo dispozitiv kojim se odlučuje o tužbenom zahtjevu. ako je stranka svojim nesavjesnim vođenjem parnice doprinijela da izgubi spor i to: • ako je iz krajnje nepažnje propustila upotrijebiti neko napadno ili odbrambeno sredstvo.položaj stečajnog vjerovnika u parnici u kojoj se raspravlja o postojanju potraživanja koje je osporeno u stečajnom postupku.u parnicu između kupca i lica koje tvrdi da je vlasnik stvari može se umiješati prodavac. emotivnog ili nekog drugog interesa nije razlog za miješanje. Takav je npr. Pravni interes postoji uvijek kad odluka u konkretnoj parnici ima uticaj na pravni položaj umješača prema stranci. u novoj parnici koju radi ostvarivanja regresnog zahtjeva pokreće stranka protiv svog intervenijenta iz prethodne parnice. On ne može preduzimati dispozitivne radnje.BH-PRAVNICI.kad tužilac tokom trajanja parnice prenese svoje pravo na umješača).hirograferni povjerilac parnične stranke na čijoj strani se miješa u spor. u parnici koju stranka pokrene u ostvarivanju svog regresnog zahtjeva prema umješaču. umješač ima pravo da se suprotstavi prigovorom nesavjesnog vođenja parnice. Ono se sastoji u tome što umješač ne može u drugoj parnici osporavati pravilnost donesene presude ni u jednom elementu. da uloži žalbu koju je stranka propustila uložiti itd.BH-PRAVNICI. U smislu prvog razloga. Ovlaštenja umješača su dosta ograničena. jer ne dopušta preispitivanje ni činjeničnog ni pravnog osnova donesene presude.3. d) U svim situacijama kad se za stranku ako izgubi parnicu stvara regresni zahtjev prema umješaču (npr. niti može biti saslušan kao stranka u svrhu dokazivanja. U tom smislu je intervencijsko dejstvo šire i strožije od pravosnažnosti. Hirografeni povjerilac je onaj koji nema poseban zalog i snosi rizik fluktuacije imovine njegovog dužnika. Ovim obavještenjem se trećem licu omogućava da stupi u parnicu u 43 WWW. 27. može svojim dolaskom na raspravu ili ulaganjem prigovora da otkloni donošenje presude zbog izostanka na štetu “njegove” stranke.WWW. Postojanje nekog ekonomskog. presuda iz prethodne parnice ima tzv. Npr. Ovim prigovorom umješač može otkloniti intervencijsko dejstvo presude. Umješač će imati ovaj položaj u predmetima u kojima sudska odluka prema njemu proizvodi dejstvo pravosnažnosti. Njegova ovlaštenja su u funkciji razloga za intervenciju. Položaj običnog umješača.

44 WWW. Pravna zajednica postoji ako se više lica javljaju kao učesnici određenog građansko-pravnog odnosa (npr. osim u slučajevima kad tužilac ima neke zahtjeve prema tuženom koji su za njega lično vezani (npr. Naše pravo ne dozvoljava zasnivanje suparničarstva proširenjem tužbe po nalogu suda. a ovaj se ne odazove pozivu. Pravo da imenuje prethodnika u parnici i da ga pozove da stupi u parnicu umjesto njega pripada samo tuženom.zahtjev za naknadu štete koju je prouzrokovao na stvari). Ono proizvodi procesno-pravno i materijalno-pravno dejstvo. U materijalno-pravnom pogledu. laudatio nominis) To je jedan od oblika obavještavanja trećeg o parnici.WWW. Materijalno i formalno suparničarstvo Materijalno suparničarstvo postoji ako se suparničari u pogledu predmeta spora nalaze u pravnoj ili u stvarnoj zajednici.1.COM svojstvu intervenijenta ili da preuzme položaj stranke koja ga obavještava.COM . 28. te usljed promjene parnične stranke. suparničarstvo se dijeli na materijalno i formalno. više povjerilaca tuže za potraživanja iz zajednički sklopljenog ugovora). usljed proširenja tužbe na novog tuženog. Prema načinu zasnivanja. Imenovanje prethodnika (nominatio auctoris. Postoje još i eventualno i zakonsko suparničarstvo. Ako prethodnik stupi u parnicu. Prema uslovima koji se traže za zasnivanje. međutim može se zasnovati i u toku postupka.BH-PRAVNICI. a prema dejstvu koje proizvodi u postupku na obično i nužno. ili jednom tužbom ustaje više lica (aktivno suparničarstvo). špediter). SUPARNIČARSTVO (LITIS CONSORTIUM) 28. Kumulativni uslovi za postojanje formalnog suparničarstva su: (1) istovrsnost zahtjeva odnosno obaveza. Obično se zasniva podnošenjem tužbe: tužba je usmjerena protiv više lica (pasivno suparničarstvo). poslugoprimac. U stvarnoj zajednici su oni suparničari čija se potraživanja odnosno obaveze zasnivaju na istom činjeničnom i pravnom osnovu (npr. Ako je tuženi imenovao prethodnika. u slučaju spajanja parnica. Kod formalnog suparničarstva se suparničari ne nalaze ni u kakvom materijalno-pravnom niti u stvarnom odnosu. ali će presuda imati intervencijsko dejstvo prema imenovanom prethodniku. u situacijama kad tuženi kao imalac stvari ili korisnik nekog prava. (2) bitna istovrsnost činjeničnog i pravnog osnova i (3) nadležnost istog suda i ista vrsta postupka. Formalno suparničarstvo javlja se u slučaju kad su zahtjevi odnosno obaveze suparničara iste vrste i kad se zasnivaju na bitno istovrsnom činjeničnom i pravnom osnovu. sunasljednici i sl).BH-PRAVNICI.zakupoprimac. obavještenje za posljedicu ima prekid roka zastarjelosti. tvrdi da stvar drži ili pravo vrši u ime trećeg lica (npr. prevoznik.suvlasnici.2. dolazi do procesno-pravne sukcesije. Lica koja stupaju u parnicu kao novi tužilac ili tuženi moraju postupak prihvatiti u stanju u kome se zatekao u trenutku njihovog stupanja. Pritom pristanak tužioca nije potreban. suparničarstvo se dijeli na prvobitno (po tužbi ili protivtužbi) i naknadno i to: usljed pristupanja novog tužioca. 28. Pojam i podjela Suparničarstvo ili subjektivna kumulacija postoji ako se u ulozi tužioca ili tuženog pojavljuju 2 ili više lica. koje nastupa bez obzira na to da li je obaviješteno treće lice stupilo u parnicu ili ne.4. 27. Najvažnija procesno-pravna posljedica je u intervencijskom dejstvu. ne može se osloboditi svoje procesne uloge tuženog.

razlikuju se 2 vrste nužnog suparničarstva: jedinstveno i nužno suparničarstvo u užem smislu. I kod nužnog suparničarstva je svaki suparničar samostalna stranka. Razlozi ekonomičnosti opredjeljuju stranke da se posluže ustanovom suparničarstva uvijek kad se za to ispune uslovi. 28. Dispozitivne radnje (odricanje od tužbenog zahtjeva. Ono npr. Obični suparničari su u međusobnom odnosu potpuno samostalni i odluka prema pojedinim suparničarima može biti različita po sadržaju.WWW. ono zahvata sve nužne suparničare i prema svim suparničarima se mora donijeti sadržajno ista presuda. Dejstvo nužnog suparničarstva različito je od dejstva običnog suparničarstva. U pogledu dejstva preduzetih radnji.3. Obično suparničarstvo Kod običnog suparničarstva svaki od suparničara ima položaj samostalne stranke u parnici. radnje jednog suparničara ne proizvode posljedice prema ostalima.postoji u slučaju kad zakonski nasljednici tuže testamentalne nasljednike i traže poništaj testamenta.BH-PRAVNICI. Jedinstveno suparničarstvo postoji u situacijama u kojima se sporni odnos može riješiti samo na jedinstven način prema svim suparničarima. dejstvo procesne radnje koje je preduzeo jedan suparničar proteže se i na sve ostale suparničare (koji su eventualno propustili tu radnju). Npr. Samostalnost pojedinih procesno-pravnih odnosa ogleda se u više aspekata: nastanak i okončanje svakog od njih može biti različito. S druge strane.4. procesne pretpostavke za svakog suparničara moraju biti posebno utvrđivane. Nužno suparničarstvo Suparničarstvo je nužno kad se prema zakonu ili zbog prirode materijalno-pravnog odnosa spor može riješiti samo na jednak način prema svim suparničarima. Problem postoji u situacijama kad nužni suparničari preduzimaju međusobno protivrječne (kolidirajuće) radnje.COM Dejstvo i značaj suparničarstva. nužni suparničari su suvlasnici nekretnina u parnici za utvrđivanje prava služnosti. u zavisnosti od toga da li priroda materijalnopravnog odnosa u kome se nalaze suparničari zahtijeva donošenje jedinstvene odluke ili ne. Mada to Zakon ne reguliše izričito. Odluka će u tom slučaju djelovati jednako prema svim testamentalnim nasljednicima. 45 WWW. jer samo svi učesnici zajedno imaju potpunu stvarnu legitimaciju. 28. Materijalno suparničarstvo koje se zasniva na pravnoj zajednici može biti i obično i nužno. Radi se o sporovima povodom nedjeljivih stvarnih prava i drugih nedjeljivih pravnih odnosa. Do zasnivanja suparničarstva dolazi samo voljom stranaka.COM . Samo izuzetno dolazi do nužnog suparničarstva. Obzirom na pravne razloge koji traže donošenje jedinstvene odluke. svaki suparničar samostalno disponira predmetom spora itd. ali samo u pogledu mogućnosti preduzimanja parničnih radnji. s tim što su ti odnosi spolja objedinjeni raspravljanjem i odlučivanjem u jednom postupku. Formalno suparničarstvo i materijalno suparničarstvo zasnovano na stvarnoj zajednici imaju dejstvo običnog suparničarstva. Rokovi za preduzimanje parničnih radnji teku posebno za svakog suparničara. Nužno suparničarstvo u užem smislu postoji u situacijama kad u parnici moraju učestvovati svi učesnici spornog materijalno-pravnog odnosa. pa i onima koji nisu učestvovali u parnici. Međutim. poravnanje itd) proizvode dejstvo samo ako su preduzete od strane svih suparničara zajedno. Može se reći da kod običnog suparničarstva nastaje onoliko samostalnih procesno-pravnih odnosa koliko je lica u ulozi tužioca ili tuženog.BH-PRAVNICI. radnja može biti preduzeta sve dok rok teče u korist bilo kojeg od suparničara.

odvija i okončava preduzimanjem procesnih radnji. PROCESNE RADNJE 29.WWW. sve dok se postupak pravosnažno ne okonča. Eventualno ili supsidijarno suparničarstvo Tužilac može istom tužbom obuhvatiti 2 ili više tuženih. najcjelishodnije je da sud prvo raspravi i odluči o tužbenom zahtjevu glavnog intervenijenta. ako se sadržaj ugovora o jemstvu tome ne protivi. ili različite zahtjeve koji su u međusobnoj vezi i za koje je stvarno i mjesno nadležan isti sud. glavni dužnik i jemac ne mogu biti zajednički tuženi jer bi to bilo u suprotnosti sa sadržajem ugovora o jemstvu. Glavno miješanje u parnicu (interventio principalis) Lice koje traži stvar ili pravo povodom kojeg se već vodi parnica između drugih lica. može pred istim sudom pred kojim teče ta parnica tužiti obje stranke jednom tužbom. 28. Ustanovom eventualnog suparničarstva izbjegava se rizik pokretanja druge parnice. Pod procesnim radnjama podrazumijevaju se sve radnje koje su regulisane normama procesnog prava.intervencijski postupak. kako u pogledu pretpostavki 46 WWW. prema eventualnim suparničarima će se odbiti kao neosnovan.COM .BH-PRAVNICI. Ako se pokaže da prvotuženi nije pasivno legitimisan. Ako se jemac nalazi u obavezi samo ukoliko glavni dužnik ne bude mogao platiti dug. 28. Pojam Parnica se pokreće.BH-PRAVNICI. Ova tužba dopuštena je samo ako su ispunjene 2 pretpostavke: da već postoji prethodna parnica. obzirom da odlučivanje o tužbenom zahtjevu glavnog intervenijenta ima prejudicijelan značaj za ishod prve parnice. Tužba glavnog intervenijenta za posljedicu ima zasnivanje suparničarstva na pasivnoj strani: tužilac i tuženi iz već pokrenute parnice dobivaju položaj tuženih. Što se tiče postupanja suda. pa tek onda da nastavi raspravljanje o tužbenom zahtjevu iz prve parnice. Dakle. Ako se tužbeni zahtjev prema prvotuženom usvoji. pa otuda i naziv ustanove "glavna intervencija" ili "glavno miješanje". svi oni koji su navedeni iza prvotuženog su eventualni ili supsidijarni. 28. i to tako što će tražiti da tužbeni zahtjev bude prihvaćen prema slijedećem tuženom. te da je zahtjev intervenijenta upravljen na stvar ili pravo o kome između stranaka teče parnica. Tužbom tog lica pokreće se tzv. sud će donijeti presudu kojom se tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan i tada dolazi do rasprave o osnovanosti tužbenog zahtjeva prema drugom tuženom. Do eventualnog suparničarstva može doći samo u situacijama u kojima tužilac prema svim tuženima postavlja isti zahtjev.6. u slučaju da bude pravosnažno odbijen prema onome ko je u tužbi naveden prije.COM smatra se da procesno-pravno dejstvo proizvodi radnja koja je najpovoljnija za sve suparničare. AKTIVNOSTI PROCESNIH SUBJEKATA U PARNICI 29.1.5. Suparničarstvo na osnovu zakona Zakon izričito propisuje da glavni dužnik i jemac mogu biti zajednički tuženi.7.

Istovremeno. ulaganje žalbe itd). Pritom nije bitno da li je stranka određenim držanjem željela nastupanje date posljedice ili ne. 47 WWW. žalba i sl). 4. odricanje od pravnog lijeka itd.povlačenje tužbe. Sud ih ispituje samo sa stanovišta njihove osnovanosti. Izdavanje parnične punomoći procesna radnja. Prijedlozi su radnje kojima stranke pozivaju sud da donese određenu odluku. obje su upravljene na donošenje odluke suda. Najvažnija podjela procesnih radnji je na radnje stranaka i radnje suda. Posredne procesne radnje proizvode dejstva tek posredstvom djelatnosti suda. sve procesne radnje se mogu podijeliti na posredne i neposredne. Dakle.COM . tj. 8. one radnje koje same po sebi ne stvaraju novu procesno-pravnu situaciju u postupku. Dalja podjela je na ofanzivne i defanzivne procesne radnje. bez posredovanja suda (npr. pa su obzirom na ova dejstva to neposredne procesne radnje. Tužba je također procesna radnja. Tužbom se pokreće parnični postupak. Opće karakteristike procesnih radnji stranaka su: 3. dopušteno je isticanje više prijedloga ili zahtjeva supsidijarno: tužilac npr. Dakle. s tim što predlaže da sud usvoji drugi zahtjev ako se prvi pokaže neosnovanim. Procesna radnja je po pravilu jednostrana izjava. Procesnim stranke nastoje uticati na vremenski tok parnice. Procesnu radnju predstavlja svako držanje stranaka u parnici koje proizvodi posljedice po normama procesnog prava. Dejstvo procesnih radnji ne može zavisiti od uslova. odricanje od tužbenog zahtjeva.tužba i žalba). norme materijalnog prava koje se tiču nedostataka u izjavi volje ovdje nisu primjenjive. Subjektivne pretpostavke za važnost procesnih radnji su stranačka. 6.WWW. radi se o procesnoj radnji bez obzira na to što ona proizvodi neke sporedne materijalno-pravne posljedice. a žalbom se zasniva nadležnost višeg suda. Adresat procesnih radnji je uvijek sud. pa su utoliko i posredne radnje. Većinu radnji stranke preduzimaju u slobodnoj formi. Međutim. parnična i postulaciona sposobnost. jer osnovna dejstva proizvodi u parnici. Prema tom kriteriju. tako i u pogledu dejstava koja proizvode. Samo se najvažnije procesne radnje preduzimaju u unaprijed utvrđenoj procesnoj formi (npr. U posredne radnje spadaju prijedlozi.2. jer je njeno primarno dejstvo da pokreće parnicu i određuje njen predmet. a tuženi neosnovanost tužbenog zahtjeva. Tvrdnje mogu biti činjenične i pravne. Podjela procesnih radnji stranaka.COM za njihovu punovažnost. tvrdnje itd. Neposredne procesne radnje same po sebi proizvode dejstva u parnici. Dijele se na procesne i stvarne. 7.BH-PRAVNICI. To su npr.tužba. Neke procesne radnje s obzirom na njihovo dejstvo imaju istovremeno karakter i neposrednih i posrednih radnji (npr. a stvarni se tiču odlučivanja o predmetu spora. Neposredne procesne radnje. Procesne radnje su u načelu opozive.BH-PRAVNICI. tj. one koje neposredno stvaraju novo procesno stanje su po pravilu neopozive. Njima tužilac nastoji dokazati osnovanost. 29. Procesne radnje stranaka Karakter procesne radnje ima svako držanje (činjenje i propuštanje) stranaka u parnici koje proizvodi određene posljedice u skladu sa normama procesnog prava.povlačenje tužbe. ističe 2 zahtjeva. Najvažniji kriterij za podjelu je kriterij dejstva koje radnje proizvode u parnici. Posredne radnje sud ispituje i sa stanovišta dopuštenosti i sa stanovišta osnovanosti. ako su osnovna dejstva neke radnje određena normama procesnog prava. Ovo pravilo važi samo za posredne procesne radnje. 5.

a ako bude vraćen bez potrebnih ispravki biće odbačen.BH-PRAVNICI.COM . Samo najvažnije procesne radnje se preduzimaju u unaprijed utvrđenoj formi (pismena forma). Podnesak ispravljen u roku smatra se urednim od dana prvog podnošenja. određivanje sudskih rokova. prijedlog za povrat u prijašnje stanje itd. Ako o odlučnim činjenicama postoji protivrječnost između sudskog zapisnika i odluke. Na isti način sud će postupiti i ako podnesci nisu podneseni u dovoljnom broju primjeraka. Pismena forma je posebno zastupljena kod procesnih radnji suda (odluka). to za posljedicu ima apsolutno bitnu povredu postupka. zapisnik treba da sadrži i bitne podatke o sadržaju preduzetih radnji.COM Nedostaci procesnih radnji stranaka mogu se ticati: (1) pretpostavki za preduzimanje radnje.4. . koje sud donosi u formi presude i rješenja. U pismenoj formi se preduzimaju procesne radnje stranaka kao što su tužba. Samo izuzetno sud može odrediti da se podnesci prepišu na trošak stranke. radnje pripremanja glavne rasprave (prikupljanje procesne građe).WWW. Pored uobičajenih podataka kao što su naziv i sastav suda. 29. Podnesci. Forma procesnih radnji Procesne radnje kojima se ostvaruje načelo usmenosti. preduzimaju se u slobodnoj formi. Samo na osnovu zapisnika se može utvrditi da li se prvostepeni sud pri vođenju postupka pridržavao normi procesnog prava. odluke suda. jasan i mora sadržavati sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti. Procesne radnje izvan ročišta preduzimaju se u pismenoj formi. Pretpostavke su sposobnost stranke ili ovlaštenja njihovih zastupnika. . sud će stranku poučiti da ga u određenom roku ispravi i dopuni. On mora biti uredan. radnje kojima se osigurava cjelishodnost u raspravljanju: spajanje više parnica. Nedostatak se može otkloniti i radnja konvalidirati njenim naknadnim odobrenjem. ponuđeni dokazi. dopunom ili ponovnim preduzimanjem radnje. Prema tome.opozivanjem. Procesna radnja čiji se nedostaci tiču pretpostavki je bez dejstva. ako se radi o opozivoj radnji. (2) forme i (3) sadržine. upućivanje poziva itd. Sadržaj podneska određen je vrstom radnje koja se njime preduzima. Nedostaci koji se tiču forme i sadržine radnje mog se otkloniti na više načina: . razdvajanje raspravljanja o pojedinim elementima odlučivanja itd. 29. Procesne radnje suda Najvažnije radnje suda su odluke.odricanjem od pozivanja na nedostatak. na osnovu sadržaja zapisnika moguće je provjeriti: 48 WWW. Ostale radnje koje preduzima u toku parnice sud uglavnom preduzima u obliku rješenja. imena stranaka i drugih učesnika itd. Ako je podnesak nejasan ili ne sadrži sve potrebne elemente.ispravljanjem. Ako ne bude vraćen u roku smatra se povučenim. jer se njime zasvjedočava sadržaj glavne rasprave. a posebno: da li je rasprava bila javna ili ne. žalba. Zapisnik se sastavlja i o radnjama koje se usmeno preduzimaju izvan ročišta. Među tim radnjama su najvažnije: • • • radnje kojima se utiče na vremenski razvoj postupka: zakazivanje i odlaganje ročišta. izvedeni dokazi.3. izjave i prijedlozi stranaka. Presudom sud odlučuje o meritumu spora. kao osnovno načelo.BH-PRAVNICI. Zapisnik spada u važne procesne dokumente. Takva pismena nazivaju se podnesci. Po svom karakteru i dokaznoj snazi zapisnik je javna isprava. a one imaju unutar procesno dejstvo.

odnosno godine. Objektivni rokovi su oni koji se računaju od dana nastupanja relevantne činjenice. mjesece i godine. Rok je vremenski interval za preduzimanje procesnih radnji predviđen normama procesnog prava. Rok prestaje teći od nastupa činjenice koja je izazvala zastoj u razvoju postupka. rok se završava zadnjeg dana zadnjeg mjeseca. Sud je obavezan u zapisnik unijeti i prigovore koje nije prihvatio. rok ističe istekom prvog narednog radnog dana. Rok je održan ako je radnja čije je preduzimanje vezano za određeni rok. rokovi se dijele na subjektivne i objektivne. Takvi su npr.1. Procesni rokovi se dijele na zakonske i sudske. Subjektivni su oni koji počinju teći od dana saznanja za događaj koji je relevantan za njihovo računanje.COM a) Da li je sud svoju odluku zasnovao na dokazima izvedenim na glavnoj raspravi.instruktivni rokovi. Takav je npr. za čije propuštanje procesno pravo ne veže nikakve posljedice. 30.BH-PRAVNICI. Zatvara se u poseban omot. a ne od momenta kad je sud donio odluku povodom zastoja. Održanje rokova. To su tzv. rokovi koji su prestali teći počinju teći iznova (kao i kod prekida rokova). preduzeta prije isteka roka. Za lice koje se nalazi na odsluženju vojnog roka ili na izdržavanju zatvorske kazne. Dilatorni rok je rok kojim se određuje vremenski period prije čijeg isteka nije dozvoljeno preduzimanje neke procesne radnje. b) Da li je strankama bilo omogućeno da se izjasne o navodima suprotne strane. dok kod mirovanja postupka prestaju teći samo sudski rokovi. pa ga može razgledati samo viši sud kad rješava o pravnom lijeku. On sadrži tok glasanja i odluku koja je donesena. Zakonski su određeni zakonom i njihovo trajanje ne mogu mijenjati ni sud ni stranke. Povlačenje tužbe i sudsko poravnanje takođe se unose u zapisnik.COM .BH-PRAVNICI. Rokovi određeni na mjesece. Obzirom na momenat od kojeg se računaju. d) Stav suda prema prijedlozima i prigovorima stranaka itd. Npr. rok za pismenu izradu presude je 8 dana od dana donošenja. neovisno od saznanja ovlaštenog lica za tu činjenicu. Radnja je preduzeta u roku ako je podnesak kojim se radnja preduzima predat sudu prije isteka roka. odgovora na pravni lijek itd. Ako zadnji dan roka "pada" u nedjelju ili na državni praznik. c) Da li je sud donio odluku u istom sastavu u kome je postupao na zadnjem ročištu. za početak roka uzima se prvi naredni dan nakon relevantnog događaja. završavaju se onog dana zadnjeg mjeseca odnosno godine koji po svom broju odgovara danu kad je rok počeo. Rokovi su propisani i za neke procesne radnje suda.WWW. Kad se postupak nastavi. Rokovi Pojam.rokovi za ulaganje pravnih lijekova. Podnesak se smatra predatim danom njegove predaje preporučenom pošiljkom ili telegramom pošti. Sudski rokovi se mogu produžavati na prijedlog stranaka.rok za podnošenje odgovora na tužbu. a trajanje u konkretnom slučaju određuje sud. Ako tog dana nema. Poseban zapisnik sastavlja se o vijećanju i glasanju. Stranke imaju pravo staviti prigovor na sadržaj zapisnika. Kad dođe do prekida postupka prestaju teći i zakonski i sudski rokovi. Ako je određen na dane. ROKOVI I ROČIŠTA 30. Rokovi se računaju na dane. Kod sudskih rokova. Podjela. podnesak se 49 WWW. Početak i računanje rokova. zakon predviđa maksimalne granice trajanja.

Podnesak će jednako proizvesti dejstvo i ako se ne uruči zajedno sa pozivom. 5. Propuštanje zakonskih rokova po pravilu vodi prekluziji. ročište za izvođenje dokaza.BH-PRAVNICI. 31.COM smatra predatim danom njegove predaje komandi vojne jedinice. rok počinje teći od dana saznanja. 32. a u privrednim sporovima 30 dana. Predlagač je dužan istovremeno sa podnošenjem prijedloga da preduzme i propuštenu radnju. da je stranka izgubila pravo na preduzimanje. Ročišta zakazuje sud.WWW. Da propuštanje takve radnje ima za posljedicu prekluziju. 30. Obligatorna su po pravilu ročišta za glavnu raspravu. i to bez obzira na odgovornost stranke. a uz ispunjenje slijedećih pretpostavki: 2. i druga ročišta koja sud zakazuje kad smatra cjelishodnim da o nekom pitanju raspravlja na posebnom ročištu. Ako je stranka kasnije saznala za propuštanje.2. 32. Po pravilu se ročišta održavaju u sudskoj zgradi. Prijedlog za povraćaj mora biti podnesen u doku od 15 dana od dana kad je prestao razlog koji je prouzrokovao propuštanje. a mogu biti obligatorna i fakultativna. 3. odnosno upravi zatvorske ustanove. 4. ročište se može održati i izvan sudske zgrade (npr.BH-PRAVNICI. Ako to sud smatra svrsishodnijim. Razlog za propuštanje mora biti opravdan (iusta causa). U fakultativna ročišta spadaju pripremno ročište.COM .2. Propuštanje je opravdano ako se ne može pripisati u krivicu stranci ili njenom zastupniku. smatrat će se da je podnesak podnesen na vrijeme. kao i ročište za raspravljanje o prijedlogu za povrat u prijašnje stanje. Da je stranka propustila rok ili ročište. Uz poziv se stranci dostavlja i podnesak koji je dao povod za određivanje ročišta. tj. Na ročište se pozivaju stranke i ostala lica čije se prisustvo smatra potrebnim. Ako stranka iz neznanja preda ili uputi podnesak nenadležnom sudu. Objektivni rok je 3 mjeseca. Povraćaj u prijašnje stanje nije dopušten u slučaju propuštanja roka za podnošenje prijedloga za povraćaj (restitutio restitutionis non datur). Ročišta Ročište je procesnopravna forma kojom se uobličava preduzimanje usmenih procesnih radnji. Do povrata u prijašnje stanje može doći samo na prijedlog stranaka. POJAM PROPUŠTANJA Procesna radnja je propuštena ako nije preduzeta u predviđenom roku ili do određenog momenta u razvoju postupka.ročište za izvođenje dokaza uviđajem ili saslušanjem bolesnog svjedoka). Najvažnija pravna posljedica propuštanja je u nastupu prekluzije. Postupak po restitucionom prijedlogu 50 WWW. a prije isteka roka. POVRAĆAJ U PRIJAŠNJE STANJE (RESTITUTIO IN INTEGRUM OB TERMINEM ELAPSUM) Povraćaj u prijašnje stanje je ustanova za otklanjanje posljedica propuštanja koja se ne mogu pripisati u krivicu stranaka.

sastava suda.određenje obje stranke (tužioca i tuženog). tužilac je dužan da naznači vrijednost predmeta spora.BH-PRAVNICI. veže određivanje nadležnosti. TUŽBE 33. Činjenični osnov mora u tužbi biti prezentiran u obimu koji omogućava dopuštenost raspravljanja o 51 WWW. Dejstvo restitucije Dejstvo se sastoji u tome što se parnica vraća u stanje u kome se nalazila prije propuštanja. i to na posebnom ročištu. Činjenični je obligatoran. . Činjenični osnov obrazuju pravno relevantne činjenice iz kojih tužilac kao pravnu posljedicu izvodi tužbeni zahtjev. To su: tužbeni osnov. Ovi elementi mogu se podijeliti u 2 grupe. Oznaka vrijednosti predmeta spora ima višestruku funkciju. 33. U prvu grupu spadaju podaci koje obavezno sadrži i svaki drugi podnesak: oznaka suda. .tužbeni zahtjev. . a ukidaju se i sve odluke koje je sud donio zbog propuštanja.COM .dokazi. Za nju se. 32. Ročište je obligatorno. dokazi i tužbeni zahtjev. 33.određenje suda kojem se tužilac obraća za pravnu zaštitu. Ako je tužbeni zahtjev usmjeren na novčano potraživanje.predmet spora. a posredstvom suda i prema drugoj stranci tuženom. Protiv rješenja kojim se odobrava povraćaj nije dozvoljena žalba. ulaganje revizije ili vrste postupka.subjekt procesnog prava.osnov tužbe. za određivanje vrijednosti je mjerodavna visina glavnog tužbenog zahtjeva. Ako tužbeni zahtjev nije usmjeren na novčano potraživanje. . Karakter pravno relevantnih činjenica imaju samo one činjenice za koje pravne norme vežu određene pravne posljedice. Uz oznaku predmeta navodi se i njegova novčana vrijednost. Kao procesna radnja usmjerena je ka sudu. U drugu grupu spadaju elementi koji su karakteristični za tužbu kao posebnu procesnu ustanovu. osim ako je sud donio odluku na osnovu nedozvoljenog ili neblagovremenog prijedloga. Obavezni elementi tužbe su: . stranaka i predmeta spora. Sud o prijedlogu odlučuje bez obzira na (ne)prisustvo stranaka na ročištu.COM Za rješavanje o prijedlogu nadležan je sud pred kojim je trebalo preduzeti propuštenu radnju. prema vrijednosnom kriteriju. Naknadno preduzeta radnja smatra se blagovremenom.BH-PRAVNICI. osim u slučajevima kad se prijedlog za povraćaj zasniva na općepoznatim činjenicama. Podiže je subjekt povrijeđenog ili ugroženog prava i tada se pretvara u stranku . Predmet spora označava se prema njegovoj pravnoj prirodi. a pravni fakultativan. Pojam i sadržaj Tužba je procesnopravna forma kojom se u parničnom postupku ostvaruje ustavom zagarantirano pravo na pravnu zaštitu.WWW. Osnov tužbe Razlikuju se činjenični i pravni osnov tužbe. kome se dostavlja primjerak tužbe.1.3. Dostavljanje tužbe sudu za posljedicu ima pokretanje parnice.2. .

te promjenu ili prestanak određenog pravnog odnosa. niti tužilac može imati štetne posljedice jer je dao pogrešnu pravnu kvalifikaciju. a ne na osnovu činjenica iznesenih u tužbi. Zato pravne tvrdnje tužioca ne obavezuju sud. Samo tužbeni zahtjev je predmet odlučivanja. koji je zasnovan na tužiočevoj tvrdnji da mu pripada ovlaštenje da traži ostvarenje određenih pravnih posljedica iz određenih činjenica.WWW. Međutim. Zbog toga su stranke dužne da odrede sadržaj i obim pravne zaštite. Prema teoriji supstanciranja. 33.predmet spora Tužbeni zahtjev je predmet spora. tužilac može od suda zahtijevati donošenje odluke kojom se nalaže izvršenje određene radnje.mjesto ili vrijeme zaključenja ugovora). a to je jedini ugovor te vrste koji su zaključili. Tužilac je dužan da u tužbi iznese činjenično stanje u obimu koji omogućava odlučivanje o dopuštenosti tužbe. onda će biti neophodno iznijeti i faktičke činjenice u obimu koji je potreban da bi se istaknuti tužbeni zahtjev individualizirao (npr. Teorijski aspekti utvrđivanja identiteta tužbenog zahtjeva. Pravni osnov je fakultativan element (za razliku od činjeničnog osnova). Civilističke teorije . Shodno tim formama. 1. ispravnost jedne ili druge teorije zavisi od konkretnog predmeta. bez navođenja pojedinih činjenica. te pravnu promjenu . dovoljno je da tužilac iznese osnovna materijalno-pravna obilježja pravnog odnosa iz kojeg izvodi tužbeni zahtjev. onda je za određenje identiteta tužbenog zahtjeva dovoljno da se on odredi prema pravnoj prirodi odnosa iz kojeg se izvodi. sud ne ide ni mimo ni preko tužbenog zahtjeva. utvrđenje postojanja ili nepostojanja određenog prava ili pravnog odnosa. 52 WWW.BH-PRAVNICI. deklaratornoj i konstitutivnoj. Privatno pravo se poima kao sistem subjektivnog prava. Pravna priroda predmeta spora u teoriji. Po načelu dispozitivnosti. pa time i predmet parnice kao procesno-pravnog odnosa. tek na osnovu konkretnih činjenica moguće je potpuno odrediti identitet istaknutog tužbenog zahtjeva. a proces kao instrument zaštite privatnog prava i kao element javnog prava. tako što stvarne činjenice supsumira pod odgovarajuće norme materijalnog prava.COM tužbenom zahtjevu.BH-PRAVNICI. U odgovoru na pitanje koji je to obim postoje 2 teorije: Prema teoriji individualiziranja. ako jedna osoba tuži drugu za ispunjenje ugovora o kupoprodaji. Ovo iz razloga što sud svoju odluku o osnovanosti tužbenog zahtjeva donosi na osnovu činjenica utvrđenih na glavnoj raspravi.3. utvrđujuću. On se u tužbi formuliše u obliku prijedloga sudu kakvu presudu da donese. Npr.Klasična civilistička teorija je predmet spora. U tužbenom zahtjevu tužilac postavlja određenu pravnu tvrdnju i istovremeno od suda traži da izrekne određenu pravnu posljedicu u formi odluke. Može se definisati kao procesno-pravni zahtjev za pružanje pravne zaštite određenog sadržaja. a ne i u obimu koji omogućava odlučivanje o osnovanosti tužbenog zahtjeva.COM . ako je između tih osoba zaključeno više istovrsnih ugovora. Modificirana civilistička teorija predmet spora vidi kao zahtijevanu pravnu zaštitu određenog sadržaja: osuđujuću. izjednačavala sa zahtjevom materijalnog prava.pod uslovom da postoje procesne i pravozaštitne pretpostavke čije postojanje se po potrebi dokazuje u postupku pred pravozaštitnim organom. Pravnu prirodu predmeta spora utvrđuje sud putem pravne kvalifikacije. To čine u formi tužbenog zahtjeva. Međutim. kao procesni zahtjev. Tužbeni zahtjev (petitum) . Tužbeni zahtjev se može postaviti u 3 procesno-pravne forme: kondemnatornoj.

33.4. trpljenje ili propuštanje. Funkcija i značaj tužbenog zahtjeva. Presudom koju sud donosi na osnovu kondemnatorne tužbe se utvrđuje pravo tužioca prema tuženom i istovremeno naređuje tuženom da ispuni obavezu na koju je upravljen tužbeni zahtjev. pa ako ona nedostaje u konkretnom slučaju. odlučivanje o troškovima postupka itd. Postavlja se pitanje da li se nosilac subjektivnog prava može odreći sudske zaštite. Poseban. Po drugom shvatanju. Procesne teorije .BH-PRAVNICI. Forma tužbe. sud će donijeti presudu kojom tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan. Po jednom shvatanju.Teorija ekvivalencije ili jednakovrijednosti smatra da predmet spora nije samo tužbeni zahtjev. tužilac ima mogućnost da u izvršnom postupku ostvari prinudno izvršenje. u vidu podneska. Kondemnatorne tužbe (dosuđujuće). određenost visine (iznosa) tužbenog zahtjeva mjerodavna je za određivanje vrijednosti predmeta spora. Tužbeni zahtjev kod ovih tužbi uvijek je upravljen na neku radnju. da se suzdržava od vršenja neke radnje i sl. da plati određenu svotu novca. Tužilac ovom tužbom traži da sud osudi tuženog npr. Tužilac svoj zahtjev uvijek zasniva na tvrdnji da je tuženi povrijedio neko njegovo pravo i otuda proizilazi njegov pravni interes da traži zaštitu u cilju otklanjanja povrede. tj. Obzirom na pravno dejstvo na subjektivna prava koja se štite. Zbog toga do preinačenja tužbe dolazi samo ako se promijeni tužbeni zahtjev. tužbe se dijele na stvarne i lične. izazivačka (provokativna) tužba. Vrste tužbi Prema sadržaju pravne zaštite koja se tužbom traži. ali mogu oprostiti dug ili odgoditi nastupanje njegove dospjelosti. razlikuju se 3 vrste tužbi: osuđujuće ili kondemnatorne. pitanje utuživosti je procesna pretpostavka. Pravni interes za kondemnatornu tužbu proizilazi iz sadržaja pravne zaštite koja se traži. utuživost je pitanje samog subjektivnog prava. je tzv. arhaičan vid deklaratorne tužbe koju je poznavao i Građanski parbeni postupak za BiH iz 1883. Poseban problem predstavljaju kondemnatorne tužbe u kojima je 53 WWW. Preuranjena kondemnatorna tužba. Dakle. a ličnim tužbama se štite relativna subjektivna prava sa dejstvom inter partes. bez obzira da li se pritom tužilac poziva na jedan ili na više činjeničnih osnova.COM 2.COM . već i određena činjenična osnova iz koje tužilac izvodi zaključak o osnovanosti određene pravne posljedice. Stvarnim tužbama se štite apsolutna subjektivna prava koja djeluju erga omnes. Čista procesna teorija težište ima samo na tužbenom zahtjevu. a može se podnijeti i usmeno na zapisnik kod suda. Problem utuživosti javlja se kod postupanja suda u slučaju naturalnih obligacija. u parnici ima onoliko predmeta spora koliko tužilac ističe tužbenih zahtjeva. Ono je samo podloga koja omogućava individualizaciju predmeta spora. Tužba se podnosi u pismenom obliku. Identičnost tužbenih zahtjeva u dvije parnice rađa prigovor litispendencije. Tužbeni zahtjev je prvenstveno u funkciji određivanja identiteta tužbe. Ako tuženi ne ispuni dobrovoljno obavezu iz odluke. Osim toga. da preda određenu stvar.WWW. utvrđujuće ili deklaratorne i preobražajne ili konstitutivne. te njegovo postojanje nije potrebno posebno dokazivati. utuživosti uz zadržavanje samog prava? Smatra se da se lica ne mogu unaprijed odreći prava na pravnu zaštitu (pactum de non petendo) kao javnopravnog ovlaštenja.BH-PRAVNICI. pa će sud donijeti rješenje kojim odbacuje tužbu kao nedopuštenu. Određeno činjenično stanje ne smatra se sastavnim dijelom predmeta spora. Ovaj drugi stav se smatra ispravnijim.

COM . To je posebno slučaj u sporovima o stvarnim i drugim apsolutnim pravima. tužilac ima pravni interes da podigne i deklaratornu tužbu. Npr. predmet utvrđenja mogu biti samo postojeći pravni odnosi. ne bi bila dopuštena tužba za utvrđenje da je rok za izvršenje ugovora istekao (ako je rok bitan element ugovora). Ako je određeni spor prerastao u povredu. u situacijama kad. osim u onim predmetima gdje zakon izričito predviđa tužbu za utvrđenje. Tužba za utvrđenje je čisto procesno-pravni oblik ostvarenja pravne zaštite. Prejudicijelni ili incidentni zahtjev za utvrđenje je procesni oblik tužbe za utvrđenje koju tužilac podiže u toku parnice pokrenute kondemnatornom tužbom. Ako tužilac tvrdi da je potraživanje dospjelo. Povreda pravila o pravnom interesu ne predstavlja zakonski razlog ni za apsolutnu ni za relativnu ništavost. naručilac ima pravni interes da ustane tužbom za utvrđenje postojanja ugovora o djelu protiv uposlenika kao tuženog ako poslenik ne preduzima nikakve radnje u cilju izvršenja djela u ugovorenom roku. Deklaratornom tužbom tužilac ostvaruje pravozaštitni cilj koji prevazilazi okvire konkretne parnice. Ako je tužilac naveo da će dospjelost nastupiti u određenom vremenskom periodu u budućnosti. nego samo pravna posljedica isteka roka.COM tužbeni zahtjev upravljen na činidbu koja još nije dospjela. koji se ostvaruje kondemnatornom tužbom i čini deklaratornu tužbu suvišnom. prije dospjelosti činidbe. Neizvjesnost i nesigurnost su obično posljedica držanja tuženog koji svojim radnjama ili izjavama izaziva spor o postojanju ili nepostojanju pravnog odnosa.BH-PRAVNICI. Npr. Sud o spornom prethodnom pitanju mora odlučivati da bi mogao presuditi o tužbenom zahtjevu kao glavnom pitanju. Ako ima mogućnost da iz istog odnosa u 54 WWW. kao što je npr. Sadržaj deklaratorne zaštite nema osnova u ovlaštenju koji subjektima pripadaju po normama materijalnog prava. Kondemnatorna tužba samo izuzetno može biti dopuštena u slučaju nedospjelih potraživanja. Cilj deklaratorne zaštite je prevencija. tužba se odbacuje kao nedopuštena. bez obzira na podizanje kondemnatorne tužbe. Pravni interes za podizanje ove tužbe postoji u situacijama kad se u jednom pravnom odnosu. a obično je to pravni odnos između tužioca i tuženog. zbog nepostojanja pravnog interesa. Pravno relevantne činjenice same po sebi ne mogu biti predmet tužbe. Od pravila da činjenice ne mogu biti predmet utvrđivanja postoji 1 izuzetak: utvrđivanje istinitosti ili neistinitosti neke isprave (querela di falso). a to je utvrđenje prestanka ugovora. što je u praksi vrlo rijedak slučaj. Odnos deklaratorne i kondemnatorne tužbe. Tako npr. Od ovog pravila postoje izuzeci. pa se smatra da se zbog povrede pravila o pravnom interesu ne mogu uspješno ulagati pravni lijekovi. Pravni interes kod tužbe za utvrđivanje je procesna pretpostavka na koju sud pazi po službenoj dužnosti. Deklaratorne tužbe (utvrđujuće) su tužbe u kojima je tužbeni zahtjev upravljen na utvrđivanje postojanja ili nepostojanja određenog prava ili pravnog odnosa. a u toku postupka se utvrdi da nije. Moguće je i da tužilac zahtijeva utvrđenje pravnog odnosa između tuženog i trećeg lica.kod zakonskog izdržavanja. pravni interes za utvrđenje prerašće u pravni interes za dosuđenje. sud će odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.WWW. predmet tužbe za utvrđenje ne može biti postojanje ili nepostojanje pravne sposobnosti. Obzirom na ovaj kriterij (postojanje ili nepostojanje) tužba može biti tužba pozitivnog ili negativnog utvrđenja. ako za to postoji pravni interes. kao ni apstraktna pravna pitanja. Tužbom se može tražiti utvrđenje konkretnog pravnog odnosa u cjelini ili pojedinih posljedica koji iz njega proizilaze. Tužilac je dužan da u tužbi iznese okolnosti iz kojih se vidi postojanje pravnog interesa. poričući svoju obavezu na izvršenje djela. pojave okolnosti koje unose neizvjesnost i nesigurnost u pogledu prirode i sadržaja tog pravnog odnosa. U principu.BH-PRAVNICI. ali se ne može tražiti utvrđenje određenog elementa u datom pravnom odnosu.

na smanjenje ugovorne kazne itd). 33.tužbe za smanjenje ili povećanje određene činidbe. nasljednici imaju pravo nastaviti postupak. dužnik pada u zakašnjenje.WWW. Od tog trenutka parnica postoji (litispendencija=postojanje parnice). Među najvažnijima su: • • • • prekida se zastara. Tužilac može istaći incidentni zahtjev samo ako je sud pred kojim teče parnica nadležan i za odlučivanje o zahtjevu koji se postavlja tim incidentnim zahtjevom. tuženi se ne može protiviti takvom preinačenju. tužba za proglašenje prestanka ugovora o izabranom sudu. Prekid i mirovanje postupka nemaju uticaja na litispendenciju. ako tužilac u bračnom sporu umre nakon podizanja tužbe.COM nekoj drugoj parnici ostvari još neko pravo. Incidentni zahtjev je nov tužbeni zahtjev uz postojeći. Međutim. ali njegovo isticanje nema za posljedicu preinačenje tužbe. 33.5. 55 WWW. Konstitutivna tužba se podiže u onim slučajevima u kojima se pravo na pravnu promjenu može ostvariti samo na osnovu sudske presude. za osporavanje bračnog očinstva i sl.BH-PRAVNICI. Nadležni sud zadržava nadležnost. bez obzira na eventualne promjene okolnosti u toku postupka. Karakter konstitutivne tužbe npr. Ovom tužbom tužilac traži od suda da donese presudu kojom se stvara nova pravna situacija. tužbeni zahtjev konstitutivne tužbe najčešće se upravljen na izmjenu postojećeg pravnog odnosa (npr. Litispendencija prestaje okončanjem parnice. tužba za poništaj odluke izabranog suda). ako to pravo kod alternativnih obligacija pripada tužiocu.imaju tužba za razvod ili za poništenje braka. Litispendencija (Lis pedeus) Parnica kao procesno-pravni odnos nastaje dostavljanjem tužbe tuženom. pravo izbora se iscrpljuje podnošenjem tužbe. a zbog kojih bi bio nadležan drugi redovni sud. U posebnu vrstu konstitutivnih tužbi spadaju tužbe u kojima je zahtjev upravljen na promjenu procesno-pravnog položaja (npr. preinakom ili ukidanjem postojećeg pravnog odnosa. Ove tužbe upravljene su na prestanak postojećeg pravnog odnosa. • Materijalno-pravne posljedice podnošenja tužbe određene su normama materijalnog prava. Konstitutivne (preobražajne) tužbe su tužbe u kojima je tužbeni zahtjev upravljen na ostvarenje određene pravne promjene. ako se tužba preinačuje zbog okolnosti koje su nastupile nakon podnošenja tužbe.6.BH-PRAVNICI. Na području imovinskih odnosa. tužilac će imati pravni interes da isticanjem prejudicijelnog zahtjeva traži da se o prethodnom pitanju odluči kao o glavnom pitanju. Na taj način bi izbjegao mogućnost da mu tuženi u nekoj drugoj parnici ospori postojanje takvog pravnog odnosa. Dejstva podnošenja tužbe sudu Dijele se na procesno-pravna i materijalno-pravna dejstva.COM . Procesno-pravna dejstva su: • ocjenjivanje nadležnosti se u pravilu vrši prema činjenicama koje su postojale u trenutku podnošenja tužbe. ako tužilac povuče tužbu. Na taj način dolazi do ustaljenja nadležnosti (perpetuatio fori). smatra se da do prekida nije ni došlo. odnosno ako je sud odbaci kao nedopuštenu. Za litispendenciju se vezuje niz dejstava.

Materijalno-pravna dejstva litispendencije određena su normama materijalnog prava. tužilac iz prve parnice može imati ulogu tuženog u drugoj parnici. Litispendencija pred stranim sudom.WWW. Zabrana dvostruke litispendencije je najvažnije dejstvo litispendencije.COM Procesnopravna dejstva litispendencije su: • • • • • zabrana pokretanja nove parnice u pogledu istog zahtjeva o kome već postoji parnica.BH-PRAVNICI. Predmet spora mora biti isti u obje parnice.tuženi koji je savjesni držalac od trenutka kad mu je tužba dostavljena odgovarat će kao nesavjesni držalac. Da bi se utvrdilo postojanje dvostruke litispendencije bitan je identitet stranaka i identitet predmeta spora. Ako nisu povezani istim činjeničnim i pravnim osnovom. jer je tužbeni zahtjev u ove dvije parnice različit . te ako pravosnažnost odluke iz prve parnice svoje dejstvo proteže i na predmet odlučivanja u drugoj parnici. 4. Ako ta povezanost postoji. jer se povodom svakog zahtjeva zasniva samostalan procesno-pravni odnos. ako neka od stranaka otuđi stvar ili pravo u pogledu kojeg traje parnica. dok još teče parnica povodom tužbe za utvrđenje.BH-PRAVNICI. On je isti ako je isti tužbeni zahtjev. ali je sud stvarno nadležan za svaki od tih tužbenih zahtjeva i ako se ti zahtjevi raspravljaju u istom postupku. to ne sprečava dovršavanje parnice među istim strankama među kojima je i započeta. za preinačenje treba pristanak tuženog. Ako dođe do podnošenja tužbe našem sudu u predmetu povodom kojeg teče parnica pred inostranim sudom. 56 WWW. 33. Cummulatio actionum (objektivna kumulacija) Kumulacija postoji ako se u jednoj tužbi istakne više tužbenih zahtjeva. protivtužba i tužba glavnog intervenijenta moguća je tek sa nastankom parnice. ali ne moraju imati iste uloge. Povezanost činjeničnim i pravnim osnovom značajna je i za određivanje vrijednosti predmeta spora.usmjeren je na ostvarenje različitih pravozaštitnih ciljeva.COM . stranke u obje parnice moraju biti iste. Povodom istog predmeta se između istih stranaka ne može istovremeno voditi više od jedne parnice. naš sud će na zahtjev stranke prekinuti postupak ako su ispunjena 2 uslova: (1) ako u konkretnom slučaju nije predviđena isključiva jurisdikcija suda u FBiH i (2) ako postoji faktička uzajamnost. Time se ne dovodi u pitanje njihova procesno-pravna samostalnost. Nije u suprotnosti sa zabranom dvostruke litispendencije da se između istih lica zasnuje litispendencija tužbom za dosuđenje. umješač kao treće lice se može pridružiti jednoj od stranaka. Sud to najčešće sazna iz prigovora tuženog. Kad je u pitanju identitet stranaka. s tim što se svi zahtjevi ostvaruju u istom postupku. Uslovi za dopuštenost objektivne kumulacije. ako utvrdi da parnica u istoj stvari već teče. tj. Dva tužbena zahtjeva su identična ako se njima ostvaruje isti pravozaštitni cilj.7. Norme procesnog prava dozvoljavaju spajanje više tužbenih zahtjeva u istoj tužbi protiv istog tuženog u 2 slučaja: 3. vrijednost predmeta spora utvrđuje se zbrajanjem pojedinih tužbenih zahtjeva i obrnuto. Sud će drugu tužbu odbaciti kao nedopuštenu. Ako su svi zahtjevi povezani istim činjeničnimm i pravnim osnovom. Npr.

U našem pravu posljedice preinačenja tužbe imaju i povećanje postojećeg tužbenog zahtjeva (kvantitativna modifikacija) i isticanje novog.tužilac ustaje tužbom u kojoj zahtjev upravlja na ispunjenje kupoprodajnog ugovora. Kvantitativna i kumulativna modifikacija.8. Dakle. preinačenje tužbe je promjena istovjetnosti tužbenog zahtjeva. Tužilac ovu ustanovu koristi kad nije siguran u ostvarenje osnovnog zahtjeva. može u toku postupka izjaviti da je voljan da umjesto stvari primi određeni novčani iznos. Kod eventualnog spajanja tužilac traži odluku o samo jednom tužbenom zahtjevu i to tako što traži da sud prihvati naredni zahtjev ako utvrdi neosnovanost prethodno istaknutog. ukoliko istovremeno ne izaziva i promjenu tužbenog zahtjeva. Zato je facultas alternativa prividni oblik kumulacije. Tužilac može preinačiti tužbu i tako što će umjesto 57 WWW. ali do odlučivanja o pomoćnom zahtjevu dolazi samo u slučaju odbijanja osnovnog.COM . Npr. Ova dva oblika preinačenja ne dovode do promjene identiteta tužbe. Kumulativno i eventualno spajanje imaju karakter objektivne kumulacije u pravom smislu riječi. tako što traži isporuku ugovorene količine robe. Vrste objektivne kumulacije. kad zakon izričito dozvoljava da se u postupku povodom nekog bračnog spora ili paternitetskog spora kumulira zahtjev za izdržavanje. Tužilac u tužbenom zahtjevu ističe više pravnih posljedica i traži da sud tuženog obaveže na svaku od njih. Pod preinačenjem tužbe u kvalitativnom smislu podrazumijeva se promjena elemenata putem kojih se određuje identitet tužbe. Tužilac koji traži da mu se dosudi određena stvar. Ako usvoji tužbeni zahtjev. Od ovog pravila postoje odstupanja. udovoljava tužbenom zahtjevu u cjelini. Međutim. Bitno je napomenuti da sud ne utvrđuje da li facultas alternativa odgovara protivvrijednosti osnovne činidbe. Kumulativno spajanje je najčešće. Procesna facultas alternativa. alternativno. Tužilac ga koristi kad prema tuženom ističe više tužbenih zahtjeva i traži da sud odluči o svim istaknutim zahtjevima. već pravo tuženog .WWW. tuženi se može prinuditi samo na ispunjenje činidbe na koju je upravljen tužbeni zahtjev. ili kad ostvarenjem pomoćnog može postići isti pravozaštitni cilj kao i ostvarenjem osnovnog zahtjeva. te u vidu fakultas alternative.facultas alternativa. dok su preostala dva samo prividni oblici objektivne kumulacije. Tužbeni zahtjevi u jednoj tužbi mogu biti spojeni kumulativno.COM Dakle. sud će u presudi izreći da se tuženi može osloboditi davanja stvari ako plati određeni novčani iznos.BH-PRAVNICI. Subjektivna modifikacija (permutatio personalis). Litispendencija nastupa istovremeno povodom oba zahtjeva. mutatio) Pojam mutabiliteta tužbe. 33. Takva izjava nema karakter tužbenog zahtjeva. U toku parnice tužbeni zahtjev preinačuje tako što zahtijeva naknadu štete zbog neispunjenja ugovora. Objektivna modifikacija. uz postojeći tužbeni zahtjev (kumulativna modifikacija). s tim što se ispunjenjem jedne.BH-PRAVNICI. već materijalno-pravne izjave volje. Alternativno spajanje dopušteno je samo u sporovima koji nastaju povodom alternativnih obligacija. Ovo spajanje moguće je samo u sporovima u kojima tužilac zasniva osnovni i eventualni zahtjev na istom ili bitno istovrsnom činjeničnom stanju. Prema odredbama našeg procesnog prava. plaćanje novčanog iznosa nije obaveza. Preinačenje može biti objektivno i subjektivno. Dopuna i ispravljanje činjeničnih navoda u osnovu tužbe nikad ne izaziva promjene identiteta tužbe. s tim što se ovi zahtjevi međusobno isključuju. određujući uslovi za dopuštenost objektivne kumulacije su ista stvarna nadležnost i ista vrsta postupka. Preinačenje tužbe (modificatio. u zavisnosti od toga da li se promjene tiču predmeta spora ili tuženog kao stranke. eventualno.

WWW. sud će tužbu rješenjem odbaciti kao nedopuštenu u 2 slučaja: ako utvrdi da je sud apsolutno nenadležan ili ako je tužba podnesena po isteku prekluzivnog roka. Preinačenje prema prvotuženom ima posljedice povlačenja tužbe. Nakon što je tužba dostavljena tuženom.COM . Ako zbog okolnosti koje su nastale nakon podnošenja tužbe tužilac preinači tužbu na način da iz iste činjenične osnove traži drugi predmet ili novčani iznos. TOK PARNIČNOG POSTUPKA PRED PRVOSTEPENIM SUDOM 34. pravni interes) sud odlučuje tek na pripremnom ročištu. Odgovor na tužbu je procesna radnja tuženog kojom on zauzima svoj stav prema tužbi i tužbenom zahtjevu. Naime. Tuženi se sa preinačenjem može saglasiti izričito ili prećutno upuštanjem u raspravu o preinačenoj tužbi. za njeno preinačenje koje se tiče predmeta spora (objektivna modifikacija) potreban je i pristanak tuženog. U ostalim slučajevima se radi o otklonjivim nedostacima i sud će preduzeti mjere na njihovom otklanjanju. Svrsishodnost se cijeni prema tome da li se preinačenjem doprinosi razrješavanju spornog stanja među strankama. Do ovakvog preinačenja dolazi u situacijama kad se pokaže da je tužilac pogriješio u pasivnoj legitimaciji tuženog. dostavljanje tužbe tuženom na odgovor. sud može dopustiti preinačenje tužbe bez obzira na protivljenje tuženog. pripremno ročište i zakazivanje glavne rasprave. Posljedice nedostataka zavise od toga o kakvom se nedostatku radi. Faza pripremanja glavne rasprave sastoji se od slijedećih procesnih radnji: ispitivanje tužbe. Pripremanje glavne rasprave Prvostepeni postupak se odvija u 2 faze: priprema glavne rasprave i glavna rasprava. sud može uz dostavljanje tužbe tuženom naložiti da podnese 58 WWW. Dopuštenost preinačenja tužbe. ali i pristanak novotuženog. Pristanak novotuženog potreban je zato što on parnicu prima u onom stanju u kome se ona nalazi u trenutku kad u nju stupa. Iz razloga svrsishodnosti. tuženi se takvom preinačenju ne može protiviti. a za povlačenje tužbe je potreban pristanak tuženog od trenutka kad se tuženi upustio u raspravu o meritumu. Uslov za subjektivnu modifikaciju je pristanak prvotuženog (od trenutka njegovog upuštanja u raspravu o meritumu spora). Subjektivno preinačenje moguće je izvesti samo sa pristankom prvotuženog i novotuženog. Prethodno ispitivanje tužbe je obligatorna procesna radnja.COM prvobitno tuženog tužiti neko drugo lice. Naime. i to samo do zaključenja glavne rasprave. ako smatra da bi pismeno izjašnjenje tuženog o navodima iz tužbe bilo svrsishodno zbog složenosti spora ili većeg broja zahtjeva. Razlog za to je što se preinačenjem tužbe ne smije pogoršati procesno-pravni položaj tuženog. lis pedens.1. U ovoj fazi sud ispituje postojanje pretpostavki koje se tiču same tužbe (potpunost i razumljivost).BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. O procesnim pretpostavkama koje se tiču samog predmeta spora (res iudicata. U fazi pripremnog postupka sud ima 2 osnovna zadatka: (1) da utvrdi postojanje procesnih pretpostavki i (2) da pripremi procesnu građu za odlučivanje o predmetu spora. TOK PARNIČNOG POSTUPKA 34. Uslovi za dopuštenost su dvojako određeni: pristankom tuženog ili dopuštenjem preinačenja od strane suda. kako bi se otklonila mogućnost pokretanja nove parnice. te procesnih nedostataka na strani suda i stranaka.

lis pedens. Bez obzira na njihov broj.BH-PRAVNICI. ili se odmah može zakazati ročište za glavnu raspravu. Funkciju suda u toku cijelog pripremnog postupka vrši predsjednik vijeća.WWW. te presudu zbog izostanka.BH-PRAVNICI. već samo odlučuje koji će se dokazi pribaviti. Predsjednik vijeća ovlašten je da odlučuje: o stupanju prethodnika u parnicu. Glavna rasprava Značaj. Na pripremnom ročištu se parnica može i okončati. Načelo jedinstva (koncentracije) glavne rasprave. na kojoj sud i odlučuje koji dokazi će biti izvedeni. a najmanje 8 dana od dana prijema poziva. Glavna rasprava je u načelu obligatoran stadij u razvoju postupka. Pritom sud određuje i rok za odgovor. i po isteku roka u kome je sud odredio podnošenje odgovora na tužbu. o obezbjeđenju dokaza. ako se tome ne protivi ni jedna stranka. o učešću umješača. prekidu ili mirovanju postupka. Ročište za glavnu raspravu se zakazuje tako da se strankama ostavi dovoljno vremena za pripremu. Podnošenjem odgovora na tužbu tuženi zauzima aktivan stav u parnici i samim tim onemogućava donošenje presude zbog izostanka ako propusti doći na ročište. sva ročišta zajedno čine jedinstvenu glavnu raspravu. o preinačenju tužbe. koji ne može biti duži od 15 dana od dostave tužbe. sređivanje procesne građe. Predsjednik vijeća u funkciji suda. Sud dakle ne izvodi dokaze na pripremnom ročištu. Odgovor na tužbu tuženi može podnijeti i u slučajevima kad sud to od njega ne zahtijeva.2. sud će odmah donijeti presudu na osnovu priznanja. 34. Dokazi se izvode na glavnoj raspravi. o zakazivanju ročišta i određivanju sudskih rokova. glavna rasprava se zakazuje odmah nakon ispitivanja tužbe. Na pripremnom ročištu sud uz saradnju stranaka preispituje postojanje uslova za nesmetan tok parnice i prikuplja procesnu građu potrebnu za raspravljanje i odlučivanje. Sud odlučuje i o ranije pomenutim procesnim pretpostavkama koje se tiču predmeta spora (res iudicata. Na njoj se odlučuje i o svim pitanjima procesno-pravne prirode koja nisu riješena tokom pripremnog postupka.COM . parnica se na pripremnom ročištu može okončati i sudskim poravnanjem. Ako tuženi u odgovoru prizna tužbeni zahtjev. Osim toga. sud pristupa razjašnjenju pitanja koja se tiču predmeta spora: razjašnjenje suštine spora. razdvajanje spornog od nespornog. na osnovu odricanja. 59 WWW. o povratu u prijašnje stanje itd. Ovo pravilo je u službi načela kontradiktornosti postupka i mora biti striktno poštivano. pravni interes). Na osnovu odgovora na tužbu sud cijeni da li je potrebno zakazati pripremno ročište. a ne vijeće. a sud smatra da je izvođenje dokaza neophodno.COM pismeni odgovor na tužbu. U praksi je to ipak izuzetak. Sudija pojedinac nikad ne zakazuje pripremno ročište. Ona je primarno u funkciji utvrđivanja činjeničnog osnova presude. Sud može donijeti presudu na osnovu priznanja. te koja se dokazna sredstva mogu upotrijebiti za dokazivanje spornih činjenica. U sporovima koji nisu složeni i u sporovima u kojima postupa sudija pojedinac. Samo izuzetno ovaj rok može iznositi do 30 dana. povlačenju tužbe. Nakon što je utvrdio da ne postoje procesne smetnje za dalji tok postupka. spajanju i razdvajanju parnice. Pripremno ročište. Od ovog pravila postoji izuzetak: na pripremnom ročištu je dopušteno izvođenje dokaza putem vještaka i uviđajem. jer se rasprava obično odvija na više ročišta. Ideal postupka bio bi da se glavna rasprava okonča na prvom ročištu. Sud po pravilu održava pripremno ročište uvijek kad to ocijeni svrsishodnim radi što potpunije pripreme glavne rasprave. Zakazivanje glavne rasprave je procesna radnja suda kojom se okončava pripremna faza postupka.

tj.bez obzira da li u konkretnom slučaju postoji potreba za nekom od tih radnji. U sistemu sudskog upravljanja postupkom.odluke kojima se određuje izvođenje dokaza. Upravljanje glavnom raspravom podijeljeno je između predsjednika vijeća i vijeća. U procesnom smislu. a sudu prepuštaju oblikovanje parnice obzirom na okolnosti konkretnog slučaja. On brine o tome da se predmet spora svestrano raspravi. U materijalno-pravnom smislu. Dostavljanje poštom se može izvršiti i u dane praznika. sudske policije i neposrednim uručenjem pismena u sudu. 60 WWW.COM Eventualna maxima važila je u starijim sistemima koji su bili izgrađeni na načelu strogog zakonskog upravljanja postupkom. saslušava svjedoke i vještake. nadležnog općinskog organa. procesne norme samo okvirno određuju osnovne faze postupka. Sud po pravilu dostavljanje vrši preko pošte. diktira sadržaj rasprave u zapisnik itd. Procesne radnje suda koje zahtijevaju dostavljanje dostavljaju se lično.COM . ročište će se održati i bez njenog prisustva. pravni lijekovi i sudske odluke. ali istovremeno i da se postupak ne odugovlači.BH-PRAVNICI. Predsjednik vijeća rukovodi glavnom raspravom kako u procesnom. 34. Predsjednik vijeća se brine i o održavanju reda u sudnici. sud će uvijek odgoditi ročište i obavijestiti stranku. Sve odluke koje se tiču upravljanja postupkom donosi vijeće (npr. Stranke su bile prisiljene da iznose sva napadna i odbrambena sredstva u stadiju koji je bio predviđen za tu vrstu radnji.WWW. Ustanova eventualne maksime napuštena je uvođenjem sudskog upravljanja postupkom. daje i oduzima riječ strankama. tako da se rasprava po mogućnosti završi na prvom ročištu. Način dostavljanja.BH-PRAVNICI. a u korist predsjednika koji je primus inter pares. Dostavljanje Pojam. radi eventualnosti da zatrebaju. Ostala pismena se lično dostavljaju kad sud smatra da je potrebna veća opreznost zbog priloženih isprava u originalu ili iz nekog drugog razloga. Ako ni u drugom pokušaju ne uspije lično dostavljanje.uručuju se neposredno adresatu. Dostavljanje je procesno-pravna djelatnost uručivanja pismena adresatima kojima su upućeni. odlaganje ročišta. Dostavljanje vrši sud po službenoj dužnosti. rukovođenje podrazumijeva da predsjednik otvara i zaključuje glavnu raspravu. Glavna rasprava se zaključuje kad vijeće ocijeni da je predmet dovoljno raspravljen da se o njemu može odlučivati. tako i u materijalno-pravnom pogledu. Ako stranka bude udaljena iz sudnice. Vrši se radnim danom i to danju. stara se o održavanju reda na ročištu. isključenje javnosti. uloga predsjednika vijeća se sastoji u tome što on ima značajnu dužnost u oblasti prikupljanja procesne građe. Arbitrarni (diskrecioni) red.3. Kao ustanova je primarno u službi ostvarenja načela kontradiktornosti i cilj mu je da se adresatu omogući da se upozna sa sadržajem pismena koja mu se dostavljaju. ponovno otvaranje ročišta itd). Ako se adresat ne zatekne na adresi. zaključivanje ročišta. Adresat dostavljanja. u stanu ili na radnom mjestu adresata ili u sudu (ako se adresat tamo zatekne). dostavljač mu ostavlja pismeno obavještenje da u određeno vrijeme bude na određenom mjestu radi dostavljanja. Ako je udaljen punomoćnik. Na drugom mjestu i u drugo vrijeme dostavljanje se može izvršiti samo uz pristanak adresata ili na osnovu posebne odluke suda. tj. Među njima su najvažnije tužbe. a moguće ga je obaviti preko određenog radnika u sudu. dostavljanje se ostvaruje po pravilima običnog dostavljanja.

O tome da li se nedostaci u dostavljanju mogu sanirati nema izričitih odredaba u ZPP. ili će pismeno ostaviti na vratima stana ili prostorije. predaja pismena stranci umjesto njenom punomoćniku predstavlja relativno bitnu povredu parničnog postupka. ako u dostavnici nije određen dan predaje ili se dostava uopće ne može dokazati i sl. dostavljač će ga ostaviti u stanu ili radnim prostorijama adresata. ako suparničari nemaju zajedničkog punomoćnika.nekom od odraslih članova porodičnog domaćinstva. Obzirom na razloge koji ga izazivaju. Npr. Prekid postupka je vrsta zastoja do koje dolazi kad se u toku parnice pojave smetnje čije postojanje onemogućava nesmetano odvijanje parnice. te (2) kad stranka promijeni adresu a o tome ne obavijesti sud. Dostavljanje oglašavanjem dopušteno je samo: (1) kad sud postavi privremenog zastupnika tuženom čije je boravište nepoznato. odnosno predajom na službenom protokolu pravnog lica. a nemaju punomoćnika u BiH.COM .COM Obično dostavljanje dozvoljava da se pismeno uruči nekom drugom licu umjesto adresata. ali nije jedino dokazno sredstvo za utvrđivanje dostavljanja . susjedu ili radnom kolegi koji pristane da primi pismeno). Činjenice koje obligatorno izazivaju prekid postupka su: 61 WWW. sud postavlja privremenog zastupnika o njihovom trošku i o tome ih obavještava. Međutim. Neuredno dostavljanje u načelu ne proizvodi posljedice. b) kada sud smatra da je cilj dostavljanja postignut bez obzira na povrede pravila o dostavljanju. Faktički zastoj postoji u situacijama kad je sud normama procesnog prava ovlašten da zastane sa postupkom do nastupa određenog stanja koje omogućava nastavak postupka.4.ako nestane. Lično dostavljanje pravnim i građansko-pravnim licima vrši se predajom pismena licu ovlaštenom za prijem pismena ili radniku koji se zatekne u poslovnim prostorijama. Neuredno dostavljanje postoji ako dostavljanje nije izvedeno po svim pravilima procesnog prava. dostavljanje je neuredno ako je pismeno uručeno pogrešnom adresatu. Zastoj (diskontinuitet) u postupku Pojam. sud će ih pozvati da imenuju zajedničkog punomoćnika za primanje pismena. Zastoj je procesnopravna situacija u kojoj parnica ne može da se odvija u pravcu okončanja. Ako to ne urade. ali sa dejstvom dostave adresatu (npr. Predaja pismena stranci umjesto njenom zakonskom zastupniku ne proizvodi dejstva. Time se smatra da je dostavljanje izvršeno. Obzirom na prirodu tih smetnji razlikuju se obligatorni i fakultativni prekid postupka. Odbijanje prijema pismena. Kao dokazno sredstvo dostavnica ima snagu javne isprave. Dostavnica je isprava kojom se dokazuje da je dostavljanje izvršeno.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. Punomoćnik za prijem pismena određuje se samo u svrhu prijema pismena u ime stranke. Ovu vrstu punomoćnika trebaju imati stranke koje se nalaze u inostranstvu. za razliku od faktičkog zastoja koji ne proizvodi nikakve procesno-pravne posljedice. Kad adresat odbije da primi pismeno. odnosno punomoćniku stranke ima karakter ličnog dostavljanja. dostavljanje se može dokazivati i drugim dokaznim sredstvima. 34. odnosno tuženom koji se nalazi u inostranstvu a nema punomoćnika u FBiH. razlikuju se 2 vrste zastoja: prekid postupka i mirovanje postupka. ali se smatra da oni mogu biti sanirani po 2 osnova: a) pristankom stranke prema kojoj je izvršena povreda dostavljanja. Predaja pismena zakonskom zastupniku. Obje vrste spadaju u procesno-pravne diskontinuitete i proizvode procesno-pravno dejstvo.WWW. Zatim.

. Ako odluka o tužbenom zahtjevu zavisi od ishoda krivičnog postupka. ili da je lažna isprava upotrijebljena kao dokaz. Kad je to određeno drugim zakonom.ako je odlučio da sam ne rješava o prethodnom pitanju. Takva presuda dejstvo proizvodi samo prema sudu koji ju je donio. 62 WWW. do mirovanja može doći usljed pasivnog držanja stranaka u parnici: 3. jer se postupak nastavlja na njihov prijedlog. zavisi od volje stranaka. ako je razlog zbog kojeg je postupak prekinut nastupio nakon zaključenja glavne rasprave. odnosno ako zavisi od toga da li je u postupku upotrijebljen lažni dokaz. Mirovanje postupka se od prekida razlikuje uglavnom prema razlozima koji do njih dovode. ima deklaratorni karakter. Fakultativni razlozi su: 2. ali ne mora prekinuti postupak ako odluka o tužbenom zahtjevu zavisi od ishoda krivičnog postupka. Mirovanje postupka je posljedica određenog držanja stranaka u parnici. Nastavak prekinutog postupka nastupa nakon otklanjanja smetnje koja je izazvala prekid.BH-PRAVNICI. 5. Postupak će se nastaviti po službenoj dužnosti samo u slučaju da je do prekida došlo zbog toga što je sud odlučio da ne rješava o prethodnom pitanju. jer u trenutku prekida prestaju teći svi zakonski i sudski rokovi.COM . 5. a stranka nije imala punomoćnika u parnici. pa ne predloži donošenje presude zbog izostanka. a druga predloži mirovanje postupka. Ako obje stranke izostanu sa ročišta ili dođu na ročište. Zatim. sud za vrijeme prekida ne može donositi nikakve odluke. 4. Sud može. Odluka o prekidu postupka koja je donesena na osnovu obligatornih razloga za prekid. Rokovi ponovo počinju teći tek dostavljanjem rješenja o nastavljanju postupka. Ako sud odluči da ne rješava sam o prethodnom pitanju. 7. Prestanak postojanja ili zabrana rada stranke koja je pravno lice. sud će donijeti rješenje o mirovanju postupka. Sud uvijek prekida postupak: . odluka ima konstitutivni karakter. 3. 4. Ako se radi o fakultativnim razlozima. Osim toga. 6. 8. Kad jedna stranka izostane. ali odbiju da raspravljaju. Kad na ročište dođe samo tužilac. Kad prestane rad suda zbog rata ili drugih uzroka. Strankama se ne može ni dostaviti. a posebno kad se pojavi sumnja da je svjedok ili vještak dao lažni iskaz. Mirovanje u tom slučaju nastupa od dana kad stranke o tome obavijeste sud. Stranke mogu saglasno izjaviti da žele da postupak miruje (podneskom ili na ročištu). Jedino je ovlašten da objavi presudu. Ako je stranka na području koje je zbog vanrednih okolnosti odsječeno od suda.BH-PRAVNICI. 4.COM 3. Procesno-pravno dejstvo prekida prvenstveno se sastoji u tome što procesne radnje ne proizvode dejstva dok je postupak u prekidu. a stranka nije imala punomoćnika u parnici.WWW. Kad zakonski zastupnik stranke umre ili prestane mu ovlaštenje za zastupanje. Kad nastupe pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka. Smrt stranke ili gubitak parnične sposobnosti. Da li će do nastavka zaista i doći.ako se stranka nalazi na području koje je zbog vanrednih događaja odsječeno od suda. dok su posljedice po pravilu iste kao i kod prekida. a ne i prema strankama.

35. Mirovanje postupka je procesno-pravno uobličeno sa ciljem da se njegovim posredstvom omogući strankama da izvan parnice riješe spor mirnim putem. Zbog toga je ovlašten da izvodi i one dokaze koje stranke nisu predložile. Napuštena je u postupku u sporovima male vrijednosti. izvođenje dokaza i ocjenu dokaza. Stav sudske prakse je da nema bitne povrede odredaba postupka ako je sud po prijedlogu stranke nastavio postupak prije isteka roka mirovanja od 3 mjeseca. . smatra se da je tužilac povukao tužbu.WWW. Rok od 4 mjeseca u kome parnična stranka može predložiti nastavak postupka teče od donošenja rješenja o mirovanju postupka. Ako se u istom postupku ponovno udovolji uslovima za mirovanje. Dužnost suda je da istinito i potpuno utvrdi sve sporne pravno relevantne činjenice. dokazivanje obuhvata slijedeće elemente: predmet dokazivanja.BH-PRAVNICI. DOKAZIVANJE 35.2.na ročištu za raspravljanje o prijedlogu za povrat u prijašnje stanje. s tom razlikom što zakonski rokovi kod mirovanja ne prestaju teći kao kod prekida postupka. Žalba ne zadržava izvršenje rješenja. Dakle. Kao procesna djelatnost. kao i rješenje kojim konstatuje nastavak postupka. ukoliko ni jedna od stranaka ne traži nastavak postupka. izvođenje dokaza. odnosno od dana kad su izostale. Stranke svojim držanjem ne mogu izdejstvovati mirovanje postupka: .1. Nakon isteka ovog roka. . ocjenu dokaza.COM Ustanova mirovanja postupka je u suprotnosti sa zahtjevima načela ekonomičnosti. pod uslovom da to nije uticalo na donošenje zakonite i pravilne presude. a ne od dana dostavljanja tog rješenja stranci. Predmet dokazivanja 63 WWW. Postupak se nastavlja samo po prijedlogu stranaka.na ročištu za izvođenje dokaza pred predsjednikom vijeća ili zamoljenim sudijom. od dana kad su stranke obavijestile sud. Rješenje kojim sud konstatuje mirovanje postupka ima deklaratoran karakter. stranke i ostali učesnici u postupku. Stanje mirovanja obligatorno traje 3 mjeseca. ako smatra da su ti dokazi značajni za donošenje odluke.u postupku obezbjeđenja dokaza.BH-PRAVNICI. a koja obuhvata prikupljanje dokaza. 35. U našem pravu je sud osnovni subjekt dokazivanja. s tim što je dovoljan prijedlog samo jedne stranke i to u roku od daljih mjesec dana. Djelatnost dokazivanja obuhvata i utvrđivanje činjenica koje su predmet dokazivanja. Mirovanje postupka proizvodi iste posljedice kao i prekid. u kojoj učestvuje sud. dokazna sredstva. smatra se da je tužba povučena (fikcija o povlačenju tužbe). postupak može ukupno mirovati 4 mjeseca.COM . teret dokazivanja. Pojam i funkcija Dokazivanje predstavlja djelatnost uobličenu procesnim normama. Dejstvo mirovanja.

u vrijeme i mjestu gdje se obavlja suđenje. Sa priznatim činjenicama izjednačavaju se i nesporne činjenice. ili su rezultat naučnog istraživanja odnosno obavljanja određene djelatnosti (trgovačke.općepoznate činjenice. Sud je obavezan da strano pravo sazna po službenoj dužnosti. nikad nije predmet dokazivanja. ili pismeno izvan ročišta. zanatske itd). u sporovima kojima je ograničeno načelo dispozitivnosti. Mogu biti sastavni dio pravne norme. Dužnost suda je da poznaje pravne norme i da ih primjenjuje na utvrđene pravno relevantne činjenice. Nadalje. sud nije vezan priznatim činjenicama. Notorne činjenice su činjenice koje su poznate širem krugu ljudi. Procesno-pravno dejstvo priznanja se sastoji u tome što se priznate činjenice ne dokazuju. U parničnom postupku sud u osnov odluke određene činjenice uzima bez dokazivanja. Pravna pravila. Od ovog pravila postoje i određeni izuzeci: sud može narediti da se dokazuju i priznate činjenice. Ti stavovi imaju dvostruku funkciju: 2. kad su u funkciji izvođenja pravnog zaključka (supsumcije). sud je dužan da u odluci ukaže da su takve činjenice poznate na 64 WWW. .priznate činjenice.COM . Najčešće se sadržaj iskustvenih pravila utvrđuje putem izvođenja dokaza vještačenjem. ocijeniti da li će činjenicu koju je stranka prvo priznala pa opozvala priznanje. . njegova primarna dužnost je da utvrđuje koje činjenice treba da budu predmet dokazivanja. Forma priznanja nije propisana u ZPP. Prema tome. Izjavu o priznanju stranka može dati usmeno na ročištu. od prirode pravnog odnosa iz kojeg je nastao spor zavisi koje će činjenice biti pravno relevantne. Potrebna dokazivanja. uzeti kao priznatu ili kao osporenu. Sud će po vlastitom uvjerenju. Obilježje općepoznate činjenice ima svaka ona činjenica koja je poznata ljudima.činjenice utvrđene krivičnom presudom. ili ih ne osporava a te su tvrdnje nepovoljne za stranku koja ih priznaje. To su činjenice za koje norme materijalnog prava vežu određene pravne posljedice. i to u cjelini ili djelimično. Kad su u pitanju činjenice uže notornosti. Sadržaj pravnih normi na osnovu kojih se presuđuje u sporu. Opozivanje priznanja je moguće. 3. odnosno nema procesne posljedice. Priznate činjenice.BH-PRAVNICI. pa time i sudu pred kojim takve činjenice mogu da se pojave kao pravno relevantne. Priznanje činjenica dato izvan parnice ne proizvodi nikakvo procesno dejstvo.COM Predmet dokazivanja su pravno relevantne činjenice. za izvođenje činjeničnog zaključka o tačnosti spornih činjenica. Obzirom da sud vrši pravnu kvalifikaciju spora. ako smatra da stranke njihovim priznanjem idu za tim da raspolažu zahtjevom kojim ne mogu raspolagati. Mogu služiti za utvrđivanje činjenica. tj.WWW. Pravilo da pravne norme nisu predmet dokazivanja važi i kad je u pitanju primjena stranog prava.BH-PRAVNICI. Stavovi iskustva su proizvod svakodnevnog čovjekovog iskustva o određenim činjenicama. U načelu su samo činjenice predmet dokazivanja. To su: . a uzimajući u obzir sve okolnosti. . Priznanje činjenica postoji kad jedna stranka izjavljuje da su činjenične tvrdnje druge stranke tačne. Općepoznate činjenice (notoria) se po pravilu ne dokazuju.pretpostavljene činjenice. I takve činjenice se utvrđuju putem dokazivanja. kao što su bračni i paternitetski sporovi.

ako stranke ne ponude dovoljno dokaza za pravilno utvrđivanje činjenica. Indicije se ne mogu smatrati pretpostavkama. Ako tužilac ne dokaže tvrdnje na kojima zasniva svoj zahtjev. čija se tačnost može pretpostavljati sa velikom sigurnošću. ali u takvom slučaju dolazi do izuzeća. privatno znanje sudije je bez procesno-pravnog značaja. Dakle. Indicije.3.presudu će donijeti na štetu one stranke koja nije bila u stanju pružiti dokaze koji bi kod suda stvorili uvjerenje u istinitost njenih činjeničnih tvrdnji. Pravne pretpostavke (praesumptio iuris) su činjenice čije postojanje zakon pretpostavlja. Indicije su posredno relevantne činjenice iz kojih se izvodi zaključak o tačnosti pravno relevantnih činjenica.činjenica i dokaza odvija se u okviru zahtjeva koje postavljaju raspravno i istražno načelo. a to je najčešće tužilac. Preraspodjela tereta dokazivanja. već vrstom posrednih dokaza. koja su uobličena u formi pravne pretpostavke. Teret dokaza leži na stranci koja nešto tvrdi. jer sud koristi indicije u svrhu dokazivanja pravno relevantnih činjenica onda kad ne raspolaže neposrednim dokazima. Ulaganjem prigovora. bez potrebe dokazivanja u svakom konkretnom slučaju. činjenice kojima se pravo stvara . Činjenice koje je sud saznao u vršenju svoje funkcije (npr. 35. Dokazivanje putem indicija se znatno više koristi na području krivičnog prava u odnosu na građansko pravo. može biti pozvan da svjedoči. raspolaže znanjem o određenim pravno relevantnim činjenicama u konkretnom sporu. Dakle. Prezentiranje procesne građe . jer iz njih izvodi zaključak o tačnosti pravno relevantne činjenice. u postupku preispitivanja donesene presude. Ako sudija pojedinac. U krivičnom postupku se ovaj problem rješava u skladu sa principom prezumpcije nevinosti. Sud mora u potpunosti biti ubijeđen u istinitost činjenica koje su u funkciji indicije. Ako rezultati izvedenih dokaza ne daju osnova za izvođenje činjeničnog zaključka o tačnosti spornih činjenica. odnosno član sudskog vijeća. U formi oborivih pretpostavki se izvode zaključci o postojanju tipičnih činjenica i stanja. 2. sud će primijeniti pravila o teretu dokazivanja . 65 WWW. Predmet dokazivanja (thema probandi). Saznanja do kojih sudija dolazi izvan vršenja sudske funkcije (tzv.BH-PRAVNICI. u nekom ranijem postupku) izjednačavaju se sa općepoznatim činjenicama i sud ih bez dokazivanja uzima u osnov presude.WWW. tuženi se oslobađa. Teret dokazivanja (onus probandi) Pojam.COM . Rizik netačnosti u konkretnom slučaju otklanja se mogućnošću dokazivanja suprotnog. U građanskom pravosuđu. Razlikuju se 2 vrste pravnih pretpostavki: oborive i neoborive. Razlog tome je što takve činjenice ne moraju biti poznate na području sudova viših instanci. ZPP ne sadrži opća pravila o preraspodjeli tereta dokazivanja između stranaka.COM području suda pred kojim se obavlja suđenje. tuženi postaje tužilac u pogledu dokazivanja tvrdnji iz tih prigovora.dokazuje stranka koja se na njih poziva.BH-PRAVNICI. Privatno znanje sudije. najvažnija pravila o preraspodjeli tereta dokazivanja su obuhvaćena u 3 maksime: 1. Neoborive pretpostavke (praesumptiones iuris et de iure) nisu pretpostavke u pravom smislu.privatno znanje sudije) ne oslobađa obaveze dokazivanja. To su ustvari pravila materijalnog prava. sud je dužan da označi i dopuni dokazna sredstva. Pravne pretpostavke u pravom smislu su samo oborive pretpostavke (praesumptiones iuris tantum). a ne na onoj koja poriče. Sve činjenice koje se javljaju kao predmet dokazivanja se u pravnoj teoriji dijele u 4 grupe: 4. 3.

WWW.BH-PRAVNICI.COM
5. činjenice kojima se pravo mijenja (modificira) - dokazuje tuženi (npr. da je produžen rok za ispunjenje ugovora); 6. činjenice kojima se pravo gasi - dokazuje tuženi (npr.da je protekao rok zastare, da je dug plaćen itd); 7. činjenice kojima se sprečava nastanak prava - dokazuje stranka koja se na njih poziva, a to je najčešće tuženi. 35.4. Dokaz (probatio) Vrste dokaza. Dokaz kao pojam se upotrebljava u značenju dokaznog sredstva, dokazne građe, dokaznog osnova ili dokazne činjenice itd. Međutim, značajno je razlikovati pojmove dokaznih činjenica i dokaznih sredstava. Dokazne činjenice (dokazni osnov) su sve one činjenice iz kojih sud crpi saznanje na osnovu kojeg izvodi zaključak o tačnosti pravno-relevantnih činjenica. Dokazna sredstva su određeni izvori iz kojih se crpi to saznanje. Npr. svjedok je dokazno sredstvo, a sadržaj njegovog svjedočenja je dokazna činjenica ili dokazni osnov. U teoriji se dokazi dijele na stroge ili dokaze u užem smislu i posvjedočenja, kao dokaze u širem smislu. Obzirom na vezu između dokaznih činjenica i predmeta dokazivanja, dokazi se dijele na nesporedne i posredne. Posredni dokazi ili indicije ne dopuštaju mogućnost izvođenja neposrednog zaključka o postojanju pravno relevantnih činjenica, već je potrebna dodatna misaona operacija koju sud izvodi po pravilima logike i općeg životnog iskustva. Zato dokazivanje putem indicija nije poželjno, jer je nepouzdano. Obzirom na način njihovog pribavljanja, posredni i neposredni dokazi se dijele na izvorne i izvedene. Npr. sadržaj iskaza svjedoka koji pred sudom svjedoči o onome što mu je poznato iz vlastitog saznanja je izvoran dokaz, dok je sadržaj iskaza svjedoka o činjenicama koje je saznao na osnovu pričanja drugih izveden dokaz. Sadržaj oba iskaza spada u neposredne dokaze, jer se neposredno odnose na pravno relevantne činjenice. 35.5. Dokazna sredstva (media, instrumentum probandi) Prema vrsti izvora dijele se na lična i stvarna. Lična sredstva su svjedoci, vještaci i saslušanje stranaka, a u stvarne spadaju isprave i predmeti uviđaja. Svjedoci. Svjedok u postupku je svaka osoba koja pred sudom iskazuje svoje saznanja o određenim čnjenicama. Obično su to događaji iz prošlosti o kojima se saznanje više ne može steći opažanjem. Bitno je naglasiti da svjedok sudu saopštava svoje saznanje, ali ne i mišljenje kao vrijednosni sud. Svjedok obično saopštava sudu svoje saznanje o činjenicama do kojih dolazi neposrednim čulnim opažanjem. Iskaz svjedoka je relevantan i onda kad sudu saopštava saznanje do kojeg nije došao neposredno, nego tek posredstvom drugih lica. Pravilo koje ne dozvoljava svjedočenje "po čuvenju" je napušteno u većini procesno-pravnih sistema, osim u angloameričkom. Jedno od najvažnijih pravila dokaznog postupka u angloameričkom pravu je institut "hearsay" (dokaz po čuvenju), koji se primjenjuje i u parničnom i u krivičnom postupku. Prema tom pravilu, svjedok može svjedočiti samo o činjenicama koje je neposredno saznao čulnim opažanjem. Nije mu dopušteno da ponavlja ono što mu je neko treći rekao o tim činjenicama, niti da podnese pismeni iskaz u kome to lice daje opis činjenica o kojima svjedok svjedoči. U oba slučaja to je hearsay (rekla-kazala) dokaz i kao takav je, uz određene izuzetke, nedopustiv u angloameričkom sudskom postupku.

66

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Sposobnost i dužnost svjedočenja. U načelu je svaka fizička osoba sposobna da se pojavi u funkciji svjedoka. Uzrast, zdravstveno stanje, zainteresiranost i druge okolnosti same po sebi nemaju uticaja na sposobnost da se bude svjedok, ali imaju značaj kod ocjene dokazne snage svjedokovog iskaza. Mogućnost pojavljivanja u svojstvu svjedoka u konkretnoj parnici razlikuje se od opće sposobnosti da se bude svjedok. Naime, u svojstvu svjedoka u konkretnoj parnici ne može se pojaviti osoba koja je u istoj parnici sudija, stranka ili zakonski zastupnik stranke. Dužnost svjedočenja je opća, za sva lica pod jurisdikcijom domaćih sudova. U tu dužnost spada obaveza odazivanja na poziv suda, davanja iskaza pred sudom, te istinitog svjedočenja. Za lažno svjedočenje je propisana krivična odgovornost. ZPP nije predvidio mogućnost svjedočenja pod zakletvom. Inače, u uporednom pravu postoje 2 sistema sudske zakletve: promisorni i asertoni. Ograničenja svjedočenja tiču se samo dužnosti davanja iskaza, ali ne i dužnosti odazivanja pozivu suda. Od dužnosti svjedočenja oslobađaju se: 3. lice koje bi svojim iskazom povrijedilo dužnost čuvanja službene ili vojne tajne, dok ga nadležni organ ne oslobodi ove dužnosti. O ovom razlogu sud vodi računa po službenoj dužnosti; 4. lice koje bi u funkciji svjedoka moglo svojim iskazom dovesti u pitanje integritet profesije (punomoćnik, ispovjednik, advokat ili ljekar); Osim potpunog oslobađanja od dužnosti svjedočenja, u pojedinim slučajevima svjedok ima pravo uskratiti odgovor na pojedina pitanja. Uskraćivanje odgovora na pojedina pitanja moguće je samo iz važnih razloga i to naročito ako bi svjedok odgovorom na to pitanje izložio teškoj sramoti, znatnoj imovinskoj šteti ili krivičnom gonjenju sebe ili svoje srodnike. Svjedok ne može zbog opasnosti od imovinske štete uskratiti svjedočenje o pravnim poslovima pri kojima je bio prisutan kao pozvani svjedok. Saslušanje svjedoka je procesna radnja koja se izvodi u određenoj procesno-pravnoj formi. Ta forma određena je prvenstveno zahtjevima načela neposrednosti, usmenosti i javnosti. Prilikom ispitivanja svjedok ima pravo na upotrebu vlastitog jezika. Osim toga, ima pravo na naknadu troškova i izmakle dobiti. Izjavu svjedoka sud ocjenjuje po načelu slobodne ocjene dokaza. Vještak je stručno lice koje se javlja u funkciji dokaznog sredstva, u situacijama kad je za utvrđenje određenih činjenica potrebno stručno znanje kojim sud ne raspolaže. Sadržaj vještačenja u svakom konkretnom slučaju utvrđuje sud, obzirom na prirodu i karakter činjenica koje su predmet dokazivanja. U tom smislu moguće je da: 3. Vještak samo utvrđuje određene činjenice - npr. kad ljekar utvrđuje tjelesne povrede oštećenog u sporu za naknadu štete; 4. Vještak upozna sud sa osnovnim pravilima jedne naučne oblasti ili struke, a koja su relevantna za pravilno saznanje određenih činjenica; 5. Vještak izvodi zaključke iz činjenica koje mu se prezentiraju - npr. vještak daje mišljenje da li isporučena roba odgovara ugovorenom kvalitetu; 6. Najčešće sadržaj vještačenja obuhvata i utvrđivanje određenih činjenica i istovremeno izvođenje zaključaka iz tih činjenica. Vještak faktički obavlja ono što bi radio sud da je raspolagao stručnim znanjem. Međutim, sadržaj vještačenja ne zamjenjuje niti potiskuje aktivnost suda na području utvrđivanja činjenične osnove za donošenje odluke.

67

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Za razliku od vještaka, svjedok stručnjak je lice koje sudu saopštava svoje saznanja o činjenicama iz prošlosti, s tim što su takva saznanja zasnovana na posebnom stručnom znanju. U funkciji vještaka može se pojaviti svako lice koje raspolaže potrebnim stručnim znanjem, a vještačenje se može povjeriti i odgovarajućoj stručnoj ustanovi. Vještaci se prvenstveno određuju iz reda stalnih sudskih vještaka. Vještačenje najčešće vrši jedan vještak, a sud može odrediti 2 ili više vještaka ako ocijeni da je vještačenje složeno. Položaj vještaka u postupku određen je činjenicom da se vještak smatra dokaznim sredstvom i u tom smislu se ne razlikuje od bilo kojeg drugog dokaznog sredstva. Obzirom da sadržaj vještačenja po svom krajnjem dometu zadire u određene prerogative suda, on može biti izuzet iz istih razloga kao i sudija. Za razliku od svjedočenja, opća dužnost vještačenja ne postoji, jer je vještak zamjenjiv. Dužnost vještačenja obuhvata dužnost odazivanja na poziv suda i dužnost iznošenja nalaza i mišljenja. Zbog neispunjenja ove dužnosti, vještaku se mogu izreći samo novčane sankcije, dok svjedok može biti prinudno doveden, pa i zatvoren do 30 dana. Izvođenje i ocjena vještačenja. Vještak svoj nalaz i mišljenje po pravilu iznosi usmeno na raspravi, s tim što mu sud može odrediti da u određenom roku prije rasprave podnese pismeno svoj nalaz i mišljenje, koje uvijek mora biti obrazloženo. Vještačenje se može obnoviti sa istim ili drugim vještacima u slijedećim slučajevima: 1. ako se nalazi 2 ili više vještaka o istom pitanju bitno razlikuju; 2. ako je nalaz vještaka nejasan, nepotpun ili protivrječan sam sa sobom, a ti se nedostaci ne mogu otkloniti ponovnim saslušanjem vještaka; 3. ako se pojavi osnovana sumnja u pravilnost datog mišljenja. Ovdje se radi o primjeni tzv.nadvještačenja ili supervizije, koja se povjerava specijaliziranim ustanovama (institutima). Mišljenje vještaka sud ocjenjuje po načelima slobodne ocjene dokaza. Sud je dužan u obrazloženju iznijeti razloge, bilo da usvaja ili odbija mišljenje vještaka. Saslušanje stranaka kao dokazno sredstvo. Kao posljedica uvođenja slobodne ocjene dokaza, umjesto instituta stranačkih zakletvi, funkciju posebnog dokaznog sredstva dobilo je saslušanje stranaka. Saslušanje stranaka kao dokazno sredstvo neophodno je razlikovati od informativnog saslušanja stranaka. U funkciji informativnog saslušanja, stranke se pojavljuju kao subjekti parničnog postupka. Do saslušanja stranaka u funkciji dokaznog sredstva dolazi tek na kraju glavne rasprave. Izjave koje stranka daje u funkciji dokaznog sredstva nemaju karakter procesnih radnji. Kad je u pitanju pravno lice, saslušava se njegov zastupnik. Stranke su supsidijarno dokazno sredstvo, jer sud može izvesti dokaz saslušanjem stranaka samo ako nema drugih dokaza ili kada i pored izvedenih drugih dokaza nađe da je to potrebno za utvrđivanje važnih činjenica. Obzirom da su stranke zainteresirane za ishod odlučivanja, stranke se smatraju najnepouzdanijim izvorom saznanja. Izvođenje dokaza saslušanjem stranaka je procesno uobličeno kao i saslušanje svjedoka. Sud dokaz izvodi saslušanjem obiju stranaka. On može saslušati samo jednu stranku: - ako se druga stranka ne odazove pozivu ili uskrati davanje iskaza; - ako saslušanje druge stranke nije moguće.

68

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Obezbjeđenje dokaza se može tražiti prije parnice. Obzirom na formu. ako je ona poznata.COM Prema stranci koja se nije odazvala pozivu se ne mogu primjenjivati nikakve prinudne mjere. sud može donijeti rješenje o obezbjeđenju dokaza i prije izjašnjenja suprotne strane. Dokazni osnov kod isprava je uvijek njihov sadržaj.BH-PRAVNICI. Ako je prijedlog stavljen u toku parničnog postupka. forma isprave i izdavalac isprave.COM . u toku parnice. nadležan je prvostepeni sud na čijem području se nalazi stvar koju treba razgledati. Obezbjeđenje dokaza Svrha. Dokazno sredstvo kod uviđaja je predmet uviđaja.6. Ako se obezbjeđenje dokaza traži prije pokretanja postupka. odnosno boravište lica koje treba saslušati. Inostrane javne isprave imaju istu dokaznu snagu kao i domaće. S druge strane. Predlagač je u prijedlogu dužan da navedene činjenice koje se trebaju dokazati. Obezbjeđenje dokaza je procesnopravna ustanova koja omogućava izvođenje određenih dokaza u slučajevima kad bi izvođenje tih dokaza kasnije postalo otežano ili čak i onemogućeno. isprave se dijele na dispozitivne ili konstitutivne i dokazne ili dokumentarne. isprave se dijele na javne i nejavne (privatne). pa i nakon pravosnažnosti presude ako je obezbjeđenje dokaza potrebno povodom postupka o vanrednom pravnom lijeku. Postupak obezbjeđenja. nadležan je sud pred kojim se vodi postupak. dokaze koje treba izvesti i naročito razloge zbog kojih smatra da se kasnije dokaz neće moći izvesti ili će njegovo izvođenje biti otežano. Za davanje lažnog iskaza stranka u funkciji dokaznog sredstva odgovara kao i svjedok. Obzirom na sadržaj. U privatne isprave spadaju one isprave koje ne zadovoljavaju navedene kriterije. Razlikuje se više vrsta isprava. Među najvažnijim kriterijima su sadržaj isprave. u zavisnosti od kriterija koji se uzima u razmatranje. 69 WWW. Prijedlog se dostavlja na izjašnjenje suprotnoj strani. gdje predmet sam po sebi predstavlja dokazni osnov. Uviđaj se obično vrši uz učešće vještaka. Pod ispravama se podrazumijeva svaki fizički predmet na kome je određenim znacima zapisana neka misao. Prve su usmjerene na zasnivanje. Sadržaj javne isprave smatra se istinitim dok se ne dokaže suprotno. niti se stranka može prinuditi na davanje iskaza jer iskaz dat pod takvim okolnostima ne bi mogao imati nikakvu dokaznu vrijednost. deklarativna izjava nije sama po sebi uslov punovažnosti izjave volje koja je u njoj sadržana. Isprave spadaju u stvarna dokazna sredstva. Pretpostavke obezbjeđenja dokaza su: • da postoji opasnost da se dokaz neće moći izvesti ili da će njegovo izvođenje kasnije biti otežano.formalni ugovori). isprave mogu biti konstitutivne i deklarativne. Ako postoji opasnost od odlaganja. Javna isprava je isprava koju je izdao nadležni organ u granicama svoje nadležnosti i koja je u propisanoj formi. promjenu ili prestanak nekog pravnog odnosa. 35.WWW. • da postoji prijedlog za obezbjeđenje dokaza. pod uslovom da su propisno ovjerene i pod uslovom reciprociteta. Obzirom na izdavaoca. a druge na dokazivanje određenih činjenica. Konstitutivni karakter imaju one isprave čije je postojanje uslov punovažnosti izjave volje koja je u ispravi opredmećena (npr.BH-PRAVNICI. za razliku od predmeta uviđaja. Uviđaj je procesno-pravna forma koja omogućava da sud neposrednim opažanjem dođe do pravno relevantnih činjenica.

36. troškovi uviđaja itd). Dokazi se po pravilu izvode na glavnoj raspravi. U toku pripremanja glavne rasprave predsjednik vijeća može da izvede dokaz uviđajem izvan suda. ako se s tim saglase obje stranke. PARNIČNI TROŠKOVI 36. Sud nije vezan za svoje rješenje o izvođenju dokaza . Svaka stranka unaprijed snosi troškove koje je prouzrokovala svojim radnjama. 36. Obaveze koje nastaju na osnovu plaćanja parničnih troškova ne smiju biti prepreka za traženje i ostvarivanje pravne zaštite. čiji sastavni dio je i taksena tarifa. Takseni obveznik je lice koje pokreće postupak.lični troškovi stranaka. O tome koji će se dokazi izvesti odlučuje vijeće na glavnoj raspravi u formi rješenja. 36. Protiv rješenja kojim se izvođenje dokaza određuje ili odbija nije dopuštena posebna žalba.1. Pritom sud treba da utvrdi: da li je činjenica čije se dokazivanje predlaže pravno relevantna.BH-PRAVNICI. odlučivanje o izvođenju dokaza i sam čin izvođenja dokaza. Isto važi i za rješenje kojim se odlučuje da izvođenje dokaza započne prije nego što se rješenje dostavi protivniku. a u krajnjem rezultatu snosi ih ona stranka koja je izgubila parnicu. Pojam Parnični troškovi su izdaci učinjeni u toku i povodom parničnog postupka. Funkcija parničnih troškova Sve parnične troškove snose stranke. troškovi i nagrade punomoćnika.2. te da li je ponuđeno dokazno sredstvo podobno za tu svrhu. Ocjena dokaza vrši se isključivo od strane suda.COM . Izvođenje i ocjena dokaza Izvođenje dokaza u širem smislu obuhvata: predlaganje dokaznih sredstava. Samo izuzetno. putni troškovi i dnevnice sudskih službenika.BH-PRAVNICI. ali sud nije vezan za dokaze koje mu stranke nude. Obaveze na ime sudskih taksi regulišu se Zakonom o sudskim taksama. U njih spadaju izdaci za sudske takse i izdaci izazvani neposredno radnjama u parnici i povodom parnice (npr.on može odustati od upotrebe određenog dokaza ako rezultati dokazivanja ukazuju da je njegovo izvođenje nepotrebno ili nezakonito. Odlučivanje o izvođenju predloženih dokaza je u isključivoj nadležnosti suda.3. Predlaganje dokaza je dužnost koju dijele i stranke i sud. vijeće može odlučiti da se određeni dokazi izvedu na posebnom ročištu pred predsjednikom vijeća ili pred sudijom zamoljenog suda. Dužnost prezentiranja dokaza je primarno na strankama.7. da li zahtijeva dokazivanje. Prethodno snošenje parničnih troškova 70 WWW. Neplaćanje ili nedovoljno plaćanje takse ne može biti smetnja za pokretanje i tok postupka. 35. odnosno lice u čijem interesu se preduzimaju procesne radnje.COM Protiv rješenja kojim se prihvata prijedlog za obezbjeđenje dokaza nije dozvoljena žalba.WWW. kad za to postoje važni razlozi. troškovi izvođenja i obezbjeđenja dokaza. po načelu slobodne ocjene dokaza i to tako što sud cijeni svaki izvedeni dokaz zasebno i sve dokaze zajedno. ali se može zahtijevati prinudno izvršenje ako stranka odbije platiti taksu.

U sporovima u kojima je jače izraženo načelo inkvizitornosti.COM Svaka stranka prethodno snosi troškove koje je prouzrokovala svojim radnjama. svojom krivicom ili slučajem koji se njoj dogodio. Troškovi neuspjelog poravnanja ulaze u parnične troškove. Kad se javljaju u ulozi trećeg lica.WWW. sud će obzirom na visinu tih udjela srazmjerno podijeliti i troškove. Odlučivanje o naknadi Sud o naknadi parničnih troškova odlučuje bez raspravljanja i to samo na prijedlog stranaka.BH-PRAVNICI. Stranka koja je izgubila parnicu u cjelosti snosi svoje vlastite troškove i nadoknađuje troškove suprotne stranke. iznos troškova u jednakim dijelovima polažu obje stranke.6. Što se tiče suparničara. U sporovima u kojima učestvuju u ulozi stranke. osim ako je povlačenje tužbe uslijedilo odmah nakon što je tuženi ispunio svoju obavezu.BH-PRAVNICI.4. Dužnost suda je da ih na ovo upozori.COM . sud može odrediti da troškove plati samo jedna stranka. Ako stranka djelimično uspije u parnici. odnosno o povlačenju tužbe. Odluka o troškovima po pravilu je 71 WWW. Stranka koja odustane od pravnog lijeka je dužna suprotnoj stranci nadoknaditi troškove nastale u postupku povodom pravnog lijeka. Obaveza na uzajamnu naknadu postoji onda kad je razlika u uspjehu znatna. U suprotnom gube pravo na naknadu. Nagrada advokatu se određuje prema advokatskoj tarifi. po pravilu svaki od njih snosi jednak dio troškova. Zahtjev za naknadu troškova može se staviti u roku od 15 dana od dana prijema obavještenja o odustanku. Ako je parnica završena sudskim poravnanjem. sud može odrediti da svaka stranka podmiruje svoje troškove ili da jedna stranka nadoknadi drugoj srazmjeran dio troškova.5. O kojim troškovima se u konkretnom slučaju radi odlučuje sud uzimajući u obzir sve okolnosti. 36. Naknada se odnosi samo na nužne troškove. ali ne i na nagradu. svaka stranka podmiruje svoje troškove ako drugačije nije dogovoreno. sud će odustati od izvođenja dokaza ali ga to ne oslobađa obaveze da sporne činjenice utvrđuje drugim dokazima. Svjedok i vještak moraju zahtijevati naknadu odmah nakon saslušanja. Ako je po službenoj dužnosti odredio izvođenje dokaza. troškovi izvođenja dokaza isplatiće se iz sredstava suda. Ostali kriteriji naknade parničnih troškova Neovisno od ishoda parnice. Ako postoji znatna razlika u pogledu njihovog udjela u predmetu spora. stranka je dužna da protivnoj stranci nadoknadi troškove koje je prouzrokovala zloupotrebom procesnih prava. 36. Zahtjev za naknadu stranke mogu staviti najkasnije do okončanja rasprave. Ako obje stranke predlažu isti dokaz. Ako iznos potreban za podmirenje troškova ne bude položen. ako stranke ne polože dužni iznos. troškove koji su bili neophodni za vođenje parnice. javni tužilac i ombudsmen imaju pravo na naknadu troškova. tj. Tužilac koji je povukao tužbu dužan je protivnoj stranci nadoknaditi parnične troškove. 36. ili ga sud određuje po službenoj dužnosti. Konačno snošenje parničnih troškova Osnovni kriterij je kriterij uspjeha u parnici. njihovi troškovi se podmiruju iz budžetskih sredstava.

Potpuno obuhvata takse i polaganje predujma za troškove svjedoka. uviđaja i sudskih oglasa. 36. viši sud neposredno odlučuje i o troškovima tog pravnog lijeka. prema uspjehu u parnici. 36.BH-PRAVNICI. U postupku povodom pravnih lijekova. Oslobođenje od plaćanja parničnih troškova može biti potpuno i djelimično. Pri donošenju odluke sud uzima u obzir sve okolnosti. Tuženom ne pripada pravo na obezbjeđenje parničnih troškova u slijedećim situacijama: 1. Imovno stanje stranka dokazuje potvrdom nadležnog upravnog organa. Tuženi može i nakon toga tražiti polaganje kaucije. Troškove postupka za obezbjeđenje dokaza podmiruje stranka koja predlaže obezbjeđenje dokaza. Dejstvo "siromaškog prava". protivnik snosi sve troškove koji su nastali za oslobođenu stranku. a sud može i po službenoj dužnosti pribaviti podatke o imovnom stanju stranke koja traži oslobađanje.7.strani državljanin izgubi parnicu. Ako se parnica okonča pobjedom stranke koja je oslobođena od plaćanja. vještaka. Sud može ukinuti rješenje o oslobođenju od plaćanja ako u toku postupka utvrdi da se imovinsko stanje stranke popravilo. ili da nije ni bilo osnova za oslobađanje od plaćanja. ako sud na zahtjev stranke odluči da je zastupa punomoćnik.COM sastavni dio presude o meritumu. Ako u državi iz koje je tužilac državljani FBiH nisu obavezni dati obezbjeđenje (reciprocitet). Tom prilikom sud odlučuje da li će stranka u potpunosti ili djelimično nadoknaditi troškove kojih je bila oslobođena. Ako preinači odluku protiv koje je podnesen pravni lijek. 72 WWW. Obezbjeđenje parničnih troškova (cautio iudicatum solvi) Obezbjeđenje parničnih troškova (aktorska kaucija. Tuženi može ostvariti pravo na obezbjeđenje parničnih troškova ako je zahtjev podnio prije nego što se upustio u raspravljanje o glavnoj stvari.siromaško pravo) pripada stranci koja obzirom na svoje imovno stanje ne bi mogla podmiriti troškove postupka bez štete za nužno izdržavanje sebe i svoje porodice. Djelimično podrazumijeva samo oslobađanje od taksa. Ako ukine odluku i predmet vrati na ponovno suđenje.9. ili je ukine i odbaci tužbu. Odluka o troškovima u presudi može se pobijati samo žalbom protiv rješenja. ali samo ako je naknadno saznao da postoji pretpostavka koja mu daje pravo na obezbjeđenje parničnih troškova.BH-PRAVNICI. Potpuno oslobođenje obuhvata i troškove punomoćnika. Ali ako sud naknadno utvrdi da ni protivnik nije u stanju nadoknaditi ove troškove. odluka o naknadi troškova zavisi od stava višeg suda prema žalbi. ostaviće da se o troškovima postupka povodom pravnog lijeka odluči u konačnoj odluci. Pravo na oslobođenje od plaćanja parničnih troškova (tzv. Posebnim rješenjem se odlučuje o naknadi troškova samo ako pravo na naknadu ne zavisi od odluke o glavnoj stvari. Oslobođenje od parničnih troškova Pojam i funkcija.WWW. ukoliko se istovremeno ne napada i odluka o tužbenom zahtjevu. Na nju tada prelazi pravo da od protivnika traži naknadu onoga što je platila. Ako odbaci ili odbije pravni lijek. Ove troškove stranka može naknadno ostvarivati kao dio parničnih troškova.8. on može odrediti da ove troškove u cjelini ili djelimično snosi stranka koja je bila oslobođena i to iz onog što joj je dosuđeno. cautio iudicatum solvi) ima za svrhu da se tuženom omogući naplata parničnih troškova ukoliko tužilac . viši sud će odlučiti o troškovima cijelog postupka. a posebno vrijednost predmeta spora. 36. Odluku o oslobađanju donosi sud na prijedlog stranke.COM . broj osoba koje stranka izdržava i prihode koje imaju stranka i članovi njene porodice.

za povlačenje tužbe potreban je i njegov pristanak. 5. Ako tužilac preinači tužbu promjenom tužbenog osnova ili promjenom istovjetnosti tužbenog zahtjeva. 8. mada je uredno pozvan. Ako nakon mirovanja postupka ni jedna stranka ne podnese prijedlog za nastavak. 3. Tužilac može povući tužbu sve do zaključenja glavne rasprave. 4. poništaju braka ili razvodu ili spor o utvrđivanju ili osporavanju očinstva ili materinstva. smatra se da je povukao prvobitnu tužbu. tj.COM 2. Dejstva. 2. Ako tužilac ne ispravi ili ne dopuni tužbu koja mu je vraćena na ispravku ili dopunu. odrediće i iznos obezbjeđenja i rok u kome tužilac treba da položi taj iznos. 37. Punomoćnik koji nije advokat mora imati izričito ovlaštenje za povlačenje tužbe. Zakonska fikcija o povlačenju tužbe postoji u slijedećim slučajevima: 1. Ako se tužbeni zahtjev odnosi na potraživanja tužioca iz radnog odnosa u FBiH. Izjavu o povlačenju tužilac može dati putem podneska ili usmeno na ročištu. Povlačenje tužbe Pojam. a u sporovima za razvod braka sve do trenutka donošenja pravosnažne odluke. DISPOZITIVNE RADNJE KOJIMA SE OKONČAVA POSTUPAK 37. Ako tužilac ne dokaže da je položio aktorsku kauciju u određenom roku. U brakorazvodnoj parnici.1.ako se tuženi ne izjasni u roku od 15 dana od dana prijema obavještenja o povlačenju tužbe. 7. O zahtjevu za polaganje kaucije sud odlučuje u formi rješenja. odnosno odustao od pravnog lijeka (ako je zahtjev za obezbjeđenjem stavljen tek u postupku povodom pravnog lijeka). 6. Ako prihvati zahtjev tuženog. 3. smatra se da je povukao tužbu. smatra se da je pristao na povlačenje. ali se time ne odriče traženja pravne zaštite u konkretnom predmetu.ponovo ispune uslovi za mirovanje postupka. Vansudsko je regulisano normama obligacionog 73 WWW. protivtužbi ili izdavanju platnog naloga. a prethodno istaknuti zahtjev ne označi kao eventualni. Povlačenje tužbe je procesnopravna izjava upravljena sudu. Tuženi svoj pristanak može dati izričito.2. Ako se vodi spor o postojanju ili nepostojanju braka. Tužilac ima mogućnost da povodom istog zahtjeva ponovo podigne tužbu. Ako se radi o mjeničnoj ili čekovnoj tužbi. Ako se u istom postupku ponovi mirovanje. Sudsko poravnanje (nagodba) Oblici poravnanja su: vansudsko i sudsko poravnanje.WWW. kojom tužilac manifestira svoju volju da odustaje od traženja pravne zaštite u pokrenutoj parnici. Dejstvo aktorske kaucije. 4. ako tužilac ne dođe na ročište zakazano za pokušaj mirenja bračnih drugova. Izjava o povlačenju je neopoziva. 5. Ako tužilac u sporu male vrijednosti ne dođe na prvo ročište. ali i prećutno . 37. U bračnim sporovima pristanak tuženog potreban je od zaključenja glavne rasprave. Ako tužilac ne položi naznačeni iznos u datom roku.BH-PRAVNICI. Nakon što se tuženi upustio u raspravu o glavnoj stvari. smatraće se da je povukao tužbu. Ako u sporu male vrijednosti ili u postupku u privrednim sporovima obje stranke izostanu sa 2 ročišta uzastopno. Ako tužilac uživa azil u FBiH. Najvažnija posljedica povlačenja tužbe je gašenje parnice.COM .BH-PRAVNICI. Uslovi.

nedostaci u zastupanju.BH-PRAVNICI. ili pristaje na isplatu u ratama. to će za posljedicu imati gašenje pobijane presude. prigovor prebijanja (kompenzacije) i protivtužba. Procesni nedostaci mogu biti: . . Materijalno-pravni 74 WWW. ODBRAMBENE RADNJE TUŽENOG Tuženi na raspolaganju ima različita procesno-pravna sredstva za odbranu.COM . Predmet sudskog poravnanja mora biti tužbeni zahtjev kao predmet spora. Procesno-pravna dejstva sudskog poravnanja se izjednačavaju sa pravosnažnom sudskom presudom: nova parnica između istih stranaka nije dopuštena.na strani stranaka . nema karakter poravnanja jer se ustupak tužioca ne tiče predmeta spora. stvarna i mjesna). U tom cilju se tuženi služi materijalno-pravnim prigovorima. stranke sklapanjem poravnanja daju novi pravni osnov (novatio) materijalno-pravnim odnosima povodom kojih sklapaju poravnanje.stranačka i parnična sposobnost stranaka.procesne smetnje res iudicata i lis pedens. 38. daju mogućnost da se ono pobija tužbom zbog nedostataka pretpostavki za njegovu valjanost. ili samo u jednom dijelu (u kvalitativnom smislu). Međutim. Pobijanje sudske nagodbe.WWW.1. Zapisnik u koji je uneseno poravnanje ima svojstvo izvršne isprave. Stranke u toku cijelog postupka mogu zaključiti poravnanje i to pred prvostepenim sudom.nenadležnost (apsolutna. Međutim. bez obzira na stadij u kome se postupak nalazi. a sudsko normama procesnog prava. Sudsko poravnanje se može sklopiti samo u sporovima u kojima stranke mogu disponirati predmetom spora. logično bi bilo da se pobija prijedlogom za ponavljanje postupka. Ovaj način pobijanja prihvaćen je u našoj sudskoj praksi. 38. Materijalno-pravni prigovori.na strani predmeta spora . Na procesne pretpostavke sudskog poravnanja sud pazi po službenoj dužnosti i donosi rješenje kojim ne dopušta poravnanje ako smatra da nisu ispunjeni uslovi za njegovu dopuštenost. tuženom preostaje samo da osporavanjem tužbenog zahtjeva kao neosnovanog pokuša izdejstvovati njegovo odbijanje. . Prigovor (exceptio) Procesno-pravnim prigovorima tuženi ukazuje sudu na procesne nedostatke o kojima sud vodi računa po službenoj dužnosti. To su: prigovori. Do poravnanja može doći u pogledu tužbenog zahtjeva u cjelini.COM prava. Ako procesnim prigovorima nije uspio izdejstvovati odbacivanje tužbe. Do poravnanja obično dolazi tako što tužilac odustaje od dijela tužbenog zahtjeva. poravnanje stiče svojstva sudskog poravnanja tek kad se unese u zapisnik i kad stranke potpišu taj zapisnik. sporazum kojim se tužilac obavezuje da povuče tužbu. Zato poravnanje ima konstitutivan karakter.na strani suda .BH-PRAVNICI. Kad su u pitanju materijalno-pravna dejstva. Dejstvo sudskog poravnanja je dvojako: materijalno-pravno i procesno-pravno. Ako do sklapanja poravnanja dođe tek kad je presuda u žalbenom stadiju. Dvojna priroda sudskog poravnanja daje mogućnost da se ono može pobijati i kao sudska odluka i kao građanskopravni ugovor. a tuženi pristaje da udovolji njegovom zahtjevu. Sadržaj sudske nagodbe. Cilj ovih prigovora je da sud donese odluku kojom tužbu odbacuje kao nedopuštenu. materijalno-pravna dejstva sudskog poravnanja kao ugovora građanskog prava. Pošto se sudsko poravnanje po dejstvu izjednačava sa pravosnažnom presudom. Dopuštenost. U takvom slučaju zastaje s postupkom dok rješenje ne postane pravosnažno. Kao saglasna izjava volja stranaka.

konstitutivni čin je izjava o kompenzaciji.tuženi tvrdi da je ispunio obavezu.prigovor zastare) i dilatorni (npr. pod 4 uslova: 1. Jedina razlika je u tome što se u parnici ta izjava daje u formi procesne radnje.COM . tuženi se nije upustio u raspravljaje sve dok u parnici koristi procesne prigovore. da oba glase na novac ili druge zamjenjive stvari istog roda i kvaliteta. U zavisnosti od sadržaja. Činjeničnim tvrdnjama tuženi osporava istinitost činjenica na kojima zasniva osnovanost svog tužbenog zahtjeva. materijalno-pravni prigovori dijele se na 3 vrste: 3. U prvom slučaju se radi o sporu činjeničnog karaktera. Upuštanje tuženog u raspravljanje. on će se u parnici braniti materijalno-pravnim prigovorom (prestanak obaveze kompenzacijom). Dakle. da se ne radi o naturalnim obligacijama. pravna priroda izjave o kompenzaciji ne zavisi od toga da li je data u toku ili izvan parnice. U teoriji je sporno pitanje da li izjava o kompenzaciji data izvan parnice proizvodi procesno-pravne posljedice. tuženi ne može da se poziva na nadležnost arbitraže niti može tražiti aktorsku kauciju.COM prigovori su tvrdnje činjeničnog karaktera kojima tuženi nastoji dokazati da je materijalno-pravni tužbeni zahtjev tužioca neosnovan. da su oba dospjela 3.WWW. Karakter materijalno-pravnih prigovora imaju i tvrdnje činjeničnog ili pravnog karaktera kojima tuženi osporava osnovanost tužbenog zahtjeva. Spor o istinitosti činjenica se razrješava u postupku dokazivanja. Ako je dužnik tužen i nakon što je povjeriocu uputio izjavu o kompenzaciji. Prigovori kojima tuženi iznosi činjenice koje sprečavaju nastanak tužiteljevog prava (npr. a tvrdnjama pravnog karaktera tvrdi da po normama materijalnog prava tužbeni zahtjev nije osnovan. Kompenzacija je jedan od oblika gašenja obaveze. Pravna priroda izjave o kompenzaciji. Prigovori kojima tuženi iznosi činjenice koje izazivaju prestanak tužiočevog prava (npr. Za momenat upuštanja tuženog u raspravljanje norme procesnog prava vežu niz značajnih pravnih posljedica: od tog momenta sud ne može da se oglasi mjesno nenadležnim. Ako do kompenzacije nije došlo prije parnice.BH-PRAVNICI. izjava o kompenzaciji ima dvojnu prirodu: 75 WWW. Dakle.tuženi tvrdi da je ugovor ništavan zbog određenih nedostataka). a spor o pravnom pitanju razrješava sud po principu iura novit curia. Kod prvih se trajno uskraćuje izvršenje neke obaveze na činidbu. Kompenzacija nastaje tek izjavom jedne stranke drugoj da vrši kompenzaciju. To su materijalno-pravni prigovori tuženog. Prema čisto civilističkom shvatanju. da su uzajamna 2. a kod drugih se ispunjenje činidbe uskraćuje privremeno. Ovi prigovori dijele se na 2 vrste: peremptorni (npr. 5. Prigovori kojima tuženi iznosi činjenice koje uskraćuju ostvarenje postojećeg prava tužioca. Dužnik može prebiti svoje potraživanje prema povjeriocu sa onim što povjerilac potražuje od njega. Prema nešto manje radikalnom civilističkom shvatanju. da su utuživa.BH-PRAVNICI. a u drugom o sporu pravnog karaktera.potraživanje tužioca još nije dospjelo). 4. onda će se tuženi poslužiti prigovorom kompenzacije. Prigovor kompenzacije (exceptio compensationis) Compensatio civilis. da je izvršen oprost duga i sl). Tuženi se upustio u raspravljanje o meritumu spora prvom radnjom kojom osporava osnovanost glavnog tužbenog zahtjeva.2. 4. tužilac ne može povući ili preinačiti tužbu u subjektivnom smislu bez pristanka tuženog itd. 38. tj.

Protivtužba Protivtužba je tužba koju podiže tuženi u parnici koja teče povodom tužbe. protivtužba omogućava da u istoj parnici tuženi ostvari neko svoje pravo protiv tužioca (koneksna protivtužba). Pretpostavke dopuštenosti. Zahtjev iz tužbe i protivtužbe mora biti raspravljan u istoj vrsti postupka. i njome protiv tužioca ističe samostalan tužbeni zahtjev. prodavac ustaje tužbom i traži isplatu kupoprodajne cijene za isporučenu robu. onda će se poslužiti protivtužbom. Kupac ustaje protivtužbom i traži naknadu štete zato što isporučena roba ne odgovara ugovorenom kvalitetu.BH-PRAVNICI. Izjava o kompenzaciji data u parnici proizvodi materijalno-pravne posljedice samo ako su istovremeno ispunjene i pretpostavke za ulaganje prigovora kompenzacije kao procesne radnje. Npr. Prejudicijelnom protivtužbom tuženi ističe zahtjev da se utvrdi (ne)postojanje pravnog odnosa od kojeg zavisi odluka o tužbenom zahtjevu. tuženi se može poslužiti prigovorom kompenzacije ili kompenzacionom protivtužbom.COM materijalno-pravne izjave i procesne radnje. Ako tuženi ima pravni interes da se o prejudicijelnom spornom pravnom odnosu donese odluka sa dejstvom pravosnažnosti. Prigovor kompenzacije tuženi može istaći do zaključivanja glavne rasprave. već do kompenzacije dolazi tek odlukom suda (compensatio per iudicem). a tuženi protivtužbom traži da se utvrdi da kupoprodajni ugovor ne postoji. 7. Izuzetak postoji u slučaju kad je za zahtjev iz protivtužbe stvarno nadležan viši sud. Prema procesno-pravnom shvatanju. Koneksitet postoji kad se oba zahtjeva zasnivaju na istom činjeničnom stanju. i to tako što utiču na tok postupka i donošenje presude. Protivtužba ima prednost u situacijama kad je protivpotraživanje veće od potraživanja. tužbeni zahtjev. Taj prigovor ne proizvodi neposredno pravno dejstvo. To je procesna radnja čija se dejstva iscrpljuju jedino u parnici. Prejudicijelna protivtužba najčešće ima karakter deklaratorne tužbe negativnog utvrđenja. Npr. u drugom se utvrđuje da je osnovano protivpotraživanje tuženog. Protivtužba može biti odbrambena radnja čisto defanzivnog karaktera. Dakle. Ako se postupak ne završi donošenjem presude.COM . Compensatio per iudicem. U prvom slučaju. 76 WWW. tada i pored izjave o kompenzaciji neće doći do kompenzacije. prigovor kompenzacije ne proizvodi materijalno-pravna dejstva. već odbacivanjem ili povlačenjem tužbe. Koneksna protivtužba se određuje obzirom na vezu (koneksitet) koja postoji između zahtjeva iz tužbe i protivtužbe.WWW. Protivtužba je dopuštena od trenutka zasnivanja litispedencije povodom tužbe do okončanja glavne rasprave. a trećim stavom se vrši kompenzacija tako što sud odbija tužioca sa tužbenim zahtjevom ako je protivpotraživanje iste visine kao i potraživanje. Kompenzacionom protivtužbom tuženi protiv tužioca ističe tužbeni zahtjev upravljen na potraživanje podobno za kompenzaciju sa zahtjevom tužioca. 38.tužilac kondemnatornom tužbom traži ispunjenje ugovora. tužbeni zahtjev iz protivtužbe je usmjeren na odbijanje zahtjeva iz tužbe (prejudicijelna i kompenzaciona protivtužba). tuženom se nalaže da ispuni potraživanje tužioca u dijelu koji nije kompenziran. Kao ofanzivna radnja. U ovakvim situacijama tuženi može upotrijebiti protivtužbu ili obični prigovor.3. Za protivtužbu je po pravilu nadležan sud pred kojim teče parnica (atrakciona nadležnost).BH-PRAVNICI. Ako nije. 6. Mora ispunjavati sve procesne pretpostavke kao i tužba. tj. Vrste protivtužbe su: 5. Dispozitiv presude kojom sud vrši kompenzaciju ima 3 stava: u prvom se utvrđuje da je potraživanje tužioca osnovano. a može biti i ofanzivna radnja.

Teleološka doktrina razgraničenje činjeničnog i pravnog pitanja tumači putem cilja (pravnodogmatskog i pravnopolitičkog). koji sud preduzima radi utvrđivanja ovog razgraničenja. ali se javljaju u vezi sa raspravljanjem i odlučivanjem. i to onako kako su se u stvarnosti i dogodile. Okončanje parnice povodom tužbe nema uticaja na tok parnice povodom protivtužbe. a gornju (praemisa maior) čine odgovarajuće norme materijalnog prava. dok se ostala unose u sudski zapisnik.procesnim pitanjima. Peripatetička doktrina se smatra naprihvatljivijom. odnosno putem utvrđivanja razlike u načinu saznavanja činjenica i prava. svaka operacija zaključivanja i ocjene koja se odvija u okviru ocjene 77 WWW. 39. U pogledu dileme da li je jedan pojam činjenični ili pravni nudi se slijedeći parametar: ono što tek treba da se utvrdi (tj. sud o predmetu spora odlučuje u obliku rješenja u postupku izdavanja platnog naloga i u postupku zbog ometanja posjeda. Presuda je završni akt kojim se okončava raspravljanje i odlučivanje o predmetu spora u prvostepenom postupku. SUDSKE ODLUKE Sudske odluke su radnje preduzete u zakonom propisanoj formi. usvaja ili odbija tužbeni zahtjev. a kojima sud zauzima svoj stav prema određenim pitanjima koja se javljaju u procesu raspravljanja i odlučivanja o predmetu spora. a ono što se zna ili mora znati (iura novit curia) je pravno pitanje.BH-PRAVNICI. sud supsumira. Prema ovoj doktrini. Sud presudom odlučuje po principu "ili-ili". Obzirom na procesnu formu.COM . U formi rješenja sud odlučuje o tzv. tj. a na osnovu zaključka o njegovoj osnovanosti. tj.WWW. a kod pravnog pitanja svrha je dejstvo faktičkog događaja u kontekstu pravnih pravila.3. 39. sfera činjeničnog utvrđenja se kreće u okvirima utvrđenja faktičkih činjenica koja su pravno relevantne. sudske odluke se dijele na presude i rješenja.što se ne zna) jeste činjenica. putem svrhe sa kojom se angažuje djelatnost suda. Taj zaključak se izvodi silogističkom operacijom: donju premisu (praemisa minor) čine pravno-relevantne činjenice.BH-PRAVNICI. a sadržaj pravnih normi tumačenjem. Osim toga. tj. Njome se ostvaruje sadržaj sudske funkcije kao konkretizacije općih pravnih normi na pojedinačne životne situacije. Međutim. Kad su u pitanju činjenice. kao i kakav je njihov međusobni odnos. Presudom sud odlučuje o predmetu spora. Čijenično stanje sud po pravilu utvrđuje izvođenjem dokaza. ali iz razloga ekonomičnosti najčešće zajedno raspravlja o oba zahtjeva. Povodom protivtužbe se zasniva samostalna parnica. a samo pojedina rješenja se uobličavaju kao posebni dokumenti. tj. Doktrinarno razgraničenje činjeničnog i pravnog pitanja Pojmovna (logička) doktrina u razgraničenju pravnog pitanja polazi od strukture sudskog silogizma. predstavnici ove doktrine nisu saglasni o tome koji elementi čine gornju i donju premisu sudskog silogizma. Presude Značenje. taj cilj je utvrđivanje istinitosti tvrdnje koja se iznosi pred sud. pitanjima koja se ne tiču neposredno predmeta spora. Gnoseološka doktrina razgraničenje činjeničnog i pravnog pitanja posmatra sa aspekta načina utvrđivanja donje i gornje premise sudskog silogizma. tj.2. Sudski silogizam. Sud raspravljanje o zahtjevu iz tužbe i protivtužbe može razdvojiti. 39.COM Postupak po protivtužbi. Izuzetno. Presude se uvijek izrađuju kao poseban dokument. Kad je utvrdio obje premise. o tužbenom zahtjevu. podvodi utvrđeno činjenično stanje pod odgovarajuće norme materijalnog prava i izvodi zaključak o osnovanostu tužbenog zahtjeva.

kao i odluka o prejudicijelnom (incidentnom) zahtjevu za utvrđenje. predmetu spora. te koje su činjenice među strankama sporne. Donošenje presude je poseban stadij postupka koji otpočinje vijećanjem i glasanjem.6. ona se ne objavljuje već se strankama saopštava dostavljanjem. Donošenje presude Vijećanje i glasanje.BH-PRAVNICI. U takvom slučaju kao trenutak objavljivanja uzima se trenutak slanja presude strankama (a ne trenutak prijema). danu zaključivanja glavne rasprave i datum donošenja presude.7.prisustvuju samo članovi vijeća i zapisničar. Pravno relevantne činjenice utvrđuju se dokazivanjem. 39. Po pravilu. a koje nisu. odnosno otposlanja. Objavljivanje presude sastoji se u javnom čitanju izreke. Prisustvo stranaka pri objavljivanju nije nužno. a u složenijim slučajevima moguće je donošenje presude odgoditi za 8 dana. Forma i sadržaj presude Presuda se uvijek izrađuje u pismenoj formi. odbrana tuženog (posebno prigovori). a ne na činjenice koje su predmet dokazivanja. uz primjenu metoda slobodne ocjene dokaza. Presuda kao pravni akt postaje egzistentna objavljivanjem.COM rezultata dokazivanja istinitosti činjeničnih tvrdnji. Uvod presude sadrži da se presuda izriče u ime FBiH. 39.WWW. Izreka (dispozitiv ili tenor) presude sadrži odluku suda o tužbenom zahtjevu i odluku o parničnim troškovima. pravno kvalificirao predmet spora. Prvo obrazlaže kako je izveo činjenični zaključak o tačnosti pravno-relevantnih činjenica. osnovne podatke o sudu. kao poseban dokument. O vijećanju i glasanju sastavlja se poseban zapisnik i zatvara u omot koji može otvoriti samo instancioni sud kad odlučuje o pravnom lijeku. zatim odluka o postojanju ili nepostojanju tuženikovog potraživanja istaknutog u prigovoru kompenzacije. Za odluku vijeća potrebna je većina glasova. tj. U obrazlaganju činjeničnog zaključka sud je naročito dužan da iznese koje dokaze je izveo kao i rezultate izvedenih dokaza. čiji sadržaj se fiksira u zapisniku. strankama.COM . Presuda sadrži uvod. Činjenice objektivno postoje ili ne postoje. Njen sadržaj je određen zakonom i eventualni nedostaci su razlog za ulaganje pravnog lijeka.4. koji glasa posljednji. dispozitiv i obrazloženje. Vezanost suda donesenom presudom Ogleda se u tome što nakon objavljivanja. 39. tako što se iznese zahtjev tužioca i činjenice na kojima je zasnovan. sud ne može svoju presudu ukinuti niti izmijeniti. 39. a zatim kako je izveo pravni zaključak.5.BH-PRAVNICI. To je moguće jedino u postupku povodom pravnog lijeka. U drugom dijelu sud obrazlaže svoj stav u pogledu činjenica koje je utvrdio i pravnih pravila koja je primijenio. sud pristupa donošenju presude odmah nakon vijećanja i glasanja. a završava se objavljivanjem presude. Ako je donošenje presude odloženo. kao i nedostataka u obliku nesaglasnosti prepisa i izvornika 78 WWW. Obrazloženje u prvom dijelu sadrži opis predmeta spora. Vijećanje i glasanje obavlja se uz isključenje javnosti . Slobodna ocjena se odnosi na dokaze. Ispravljanje presude Pod ispravljanjem presude podrazumijeva se otklanjanje grešaka u imenima i brojevima i drugih očiglednih grešaka u pisanju i računanju. Vijećanjem i glasanjem rukovodi predsjednik vijeća. ima karakter činjeničnog zaključivanja i ocjene. Svaki zaključak o istinitosti činjeničnih tvrdnji ima karakter činjeničnog zaključka.

9. ukoliko sud udovoljava tužbenom zahtjevu.npr. eventualna ništavost radnji preduzetih u postupku prije njenog donošenja nije smetnja za njenu punovažnost. Ovim presudama se ne samo utvrđuje pravo na promjenu u pravnom odnosu.10. Ako između izvornika i prepisa postoji nesaglasnost u pogledu neke odluke sadržane u izreci. Konačna presuda može biti potpuna i djelimična. strankama se dostavlja nov.Ako su od više tužbenih zahtjeva samo neki sazreli za konačnu odluku.COM .Ako je samo dio tužbenog zahtjeva sazrio za konačnu odluku. kako glavnim tako i sporednim.ona nastupa u trenutku pravosnažnosti presude. presude mogu biti kondemnatorne.WWW. Presuda kojom se odbija tužbeni zahtjev iz kondemnatorne tužbe je uvijek utvrđujuća. 39. Potpuna je ona kojom se u cjelini odlučuje o svim zahtjevima. Konstitutivne presude se donose povodom konstitutivnih tužbi. presude se dijele na konačne i međupresude. Primjer presude bez dejstva je presuda donesena prema licu koje ne potpada pod jurisdikciju domaćih sudova ili prema licu koje nije postojalo ili više ne postoji. 39. Deklaratorne presude donose se povodom deklaratornih tužbi. Donosi se u slijedećim slučajevima: .djelimična presuda će biti donesena ako je donesen bilo zahtjev iz tužbe ili zahtjev iz protivtužbe. ili ako nije objavljena odnosno otposlata.Ako je podnesena protivtužba .COM presude. Konačne presude dijele se na potpune. Pravonažnošću deklaratorne presude postignut je krajnji cilj tražene pravne zaštite. pa je njeno pobijanje nepotrebno.ako ju je donio neki drugi organ a ne sud. Nepostojeća i presuda bez dejstva Nepostojećim presudama smatraju se one koje nemaju sva obilježja presude . ispravljen prepis sa naznačenjem da se njime zamjenjuje raniji prepis. U dijelu u kome se odlučuje o troškovima postupka. Osamostaljivanje presude Kad je presuda donesena. Zbog toga deklaratorne presude nisu podobne za izvršenje. djelimične i dopunske. 79 WWW. Ovakvo osamostaljivanje presude kao završnog akta u odnosu na procesne radnje koje su joj prethodile je u službi načela pravne sigurnosti. Vrste presude Prema vrsti pravne zaštite koja se presudom ostvaruje. jer se njome samo konstatuje da je zahtjev neosnovan. Presude bez dejstva su pravno egzistentne. Takva je i presuda donesena nakon povlačenja tužbe ili presuda kojom se izriče pravna posljedica koja se ne može iizraći po normama materijalnog prava. deklaratorne i konstitutivne. . nego se ta promjena i ostvaruje . presuda je uvijek kondemnatorna. Prvostepeni postupak se obično okončava donošenjem potpune presude.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. Kondemnatorne (dosuđujuće) presude donose se povodom kondemnatornih tužbi. ali zbog teških povreda ne proizvode nikakvo dejstvo. Djelimična presuda je konačna u dijelu tužbenog zahtjeva o kojem se njome odlučuje.8. Ispravke vrši predsjednik vijeća u obliku posebnog rješenja. 39. Nepostojeća presuda ne može proizvoditi nikakva dejstva. Kondemnatorne presude su podobne za izvršenje (prinudnim putem). u kojima je tužbeni zahtjev upravljen na određenu promjenu u pravnim odnosima. Njima se utvrđuje postojanje ili nepostojanje određenog pravnog odnosa. . Prema predmetu odlučivanja.

Njome se omogućava pojednostavljenje postupka raspravljanja u složenim sporovima. Prema postupku koji je prethodio donošenju presude. Presude bez održavanja glavne rasprave su izuzetak i moguće su samo u privrednim sporovima.COM Donošenje djelimične presude izaziva razdvajanje postupka. u cilju evazije poreske obaveze. Fiktivna parnica (simulatio). Izjava o priznanju tužbenog zahtjeva (kao i izjava o priznanju činjenica) može se opozvati na ročištu ili u podnesku. i učinjeno radi ostvarenja nedozvoljenog cilja. Priznanje tužbenog zahtjeva treba razlikovati od priznanja činjenica. za razliku od priznanja tužbenog zahtjeva. sporovima kod kojih je sporan i osnov i visina tužbenog zahtjeva. Mada je donošenje dopunske presude posljedica propusta suda. ne plaćajući porez. Presuda na osnovu odricanja – abdicatio donosi se ako se tužilac odrekne tužbenog zahtjeva do 80 WWW. Ako u takvom sporu tuženi do zaključenja glavne rasprave prizna tužbeni zahtjev. Tuženi prodavac priznaje takav tužbeni zahtjev i po presudi donesene na osnovu priznanja kupac traži upis prava vlasništva u javne registre. Priznanje činjenica ima za posljedicu da se priznate činjenice uzimaju u obzir kao činjenični osnov presude. U takvim sporovima sud može prvo odlučivati o osnovu tužbenog zahtjeva. i to pod uslovom da među strankama nije sporno činjenično stanje. Tužbeni zahtjev mora biti priznat izričito i izjava o priznanju mora biti unesena u zapisnik. priznanje činjenica ne mora se dati izričito. niti u slučajevima kad su raspolaganja stranaka protivna pravilima morala društva. Npr. Ako nađe da osnov tužbenog zahtjeva neosnovan. tj. Međupresuda je presuda kojom se odlučuje o osnovu tužbenog zahtjeva. bez dokazivanja. Opoziv priznanja tužbenog zahtjeva može se učiniti do momenta donošenja presude. presude mogu biti kontradiktorne. gdje su najčešće istovremeno sporni i osnov i visina štete. ovu presudu sud donosi samo po prijedlogu stranaka. U praksi je najpogodnija u sporovima za naknadu štete. koji stranke moraju podnijeti u prekluzivnom roku od 15 dana od dana prijema nepotpune presude. Dopunsku presudu sud donosi kad je propustio da donese potpunu presudu. Priznanje tužbenog zahtjeva od strane tuženog ne mora istovremeno značiti i priznanje činjenica. Kontradiktorne presude donose se kao završni akti u prvostepenom postupku u kome su aktivno učestvovale obje stranke.WWW. te u bračnim sporovima ako postoji sporazumni razvod braka. donijet će konačnu presudu kojom odbija tužioca sa tužbenim zahtjevom. bez raspravljanja o visini zahtjeva. jer se presuđeni dio spora odvaja od dijela u kome još nije odlučeno. sud će bez daljeg raspravljanja donijeti presudu kojom prihvata tužbeni zahtjev.COM . međupresuda je u službi načela ekonomičnosti postupka. Priznanje tužbenog zahtjeva ne smije biti simulirano. o njemu će odlučiti međupresudom i zatim nastaviti da raspravlja o visini tužbenog zahtjeva o kome donosi konačnu presudu. Presuda na osnovu priznanja donosi se samo u sporovima u kojima stranke mogu disponirati tužbenim zahtjevom. Ako je tužbeni zahtjev priznat u cjelini. Osim toga. Ako nađe da je osnov tužbenog zahtjeva osnovan. presude po priznanju i presude na osnovu odricanja.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. Presuda na osnovu priznanja ne može se donijeti u sporovima nastalim iz odnosa koji su regulisani imperativnim normama. odnosno fiktivno. tužilac nema pravni interes za dalje vođenje parnice. stranke in fraudem legis fingiraju spor: kupac tuži prodavca tvrdeći da je predmet kupoprodaje njegovo vlasništvo i kao dokaz nudi fiktivno sačinjenu dokumentaciju koja potrđuje tužbene navode. Dakle.

11. Protiv odluke suda kojom se odbija prijedlog tužioca za donošenje kontumacione presude dopuštena je posebna žalba.tj. U oba slučaja sud može donijeti kontumacionu odluku bez izjašnjavanja stranaka. odricanje od tužbenog zahtjeva tiče se predmeta spora i sud na osnovu toga donosi meritornu presudu kojom odbija tužbu (dejstvo res iudicata). Ako je potrebno da sud prethodno pribavi obavještenja o tome da li se u konkretnom slučaju radi o zahtjevu sa kojim stranke mogu raspolagati. c) da tuženi nije podneskom osporio tužbeni zahtjev. 5. Shodno tome. e) da činjenice na kojima se zasniva tužbeni zahtjev nisu u suprotnosti sa dokazima koje je podnio sam tužilac ili sa općepoznatim činjenicama. Presuda zbog izostanka – contumatio donosi se u 3 situacije: 3. Posebni uslovi za kontumaciju su: a) Da je tužilac bio uredno pozvan. Ako nema dokaza da je tuženi uredno pozvan.BH-PRAVNICI. Uslovna presuda zbog izostanka može se donijeti u 2 slučaja: 2. f) da ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizilazi da je tuženi bio opravdano spriječen da dođe na ročište. a ne i na tužioca kao što je to slučaj u nekim uporednim zakonodavstvima.COM zaključenja glavne rasprave. d) da osnovanost tužbenog zahtjeva proizilazi iz činjenica navedenih u tužbi. ova presuda se ne bi mogla izreći u slučajevima kad se ne bi mogla donijeti presuda na osnovu priznanja. Odricanje od tužbenog zahtjeva treba strogo razlikovati od povlačenja tužbe. Bez obzira na navedene uslove. kad tuženi ne dođe prvo ročište (pripremno ili prvo ročište za glavnu raspravu). a nesumnjivo je da mu je poziv upućen.BH-PRAVNICI. Rješenja 81 WWW. S druge strane.COM . Sud neće uvažiti disponiranja stranaka koja su protivna prinudnim propisima i pravilima morala društva. od fikcije da tuženi svojom pasivnošću priznaje istinitost činjeničnih navoda tužbe sa kojom je upoznat. b) Da tužilac predloži donošenje presude zbog izostanka. ako se tuženi udalji sa ovih ročišta. ali se ne odriče sudske zaštite ubuduće. Kontumacija se odnosi samo na tuženog. 3. a pod uslovom da se radi o zahtjevu kojim stranke mogu raspolagati. ako tuženi dođe na ova ročišta.WWW. Taj rok ne može biti duži od 30 dana za dostavu u zemlji. a sud ih bez dokazivanja uzima u činjenični osnov svoje odluke i usvaja tužbeni zahtjev. Većina procesualista polazi od principa afirmativne litiskontestacije. Povlačenjem tužbe tužilac samo odustaje od zatražene pravne zaštite u konkretnom sporu. 4. Predsjednik vijeća će tada odrediti rok da se izvidi da li je tuženi uredno pozvan. sud neće donijeti kontumacionu odluku ako utvrdi da se radi o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati. 39. odnosno 6 mjeseci za dostavu u inostranstvu. a ne ospori tužbeni zahtjev. Pravna priroda kontumacije je sporna u pravnoj teoriji. ali neće da se upusti u raspravljanje.

jer ne proizvodi druge posljedice osim procesno-pravnih. Ako se ne dostavlja pismeno.BH-PRAVNICI. Kad se stranci rješenjem nalaže izvršenje neke radnje. nema pravosnažno presuđene stvari ako se činjenični osnov promijenio nakon pravosnažno okončanog postupka u ranijoj parnici. jer njen cilj nije stvaranje novih pravnih odnosa. ne donose se u obliku posebne isprave nego se njihov sadržaj unosi u sudski zapinik i protiv njih nije dopuštena posebna žalba ili žalba uopće nije dopuštena. taj rok je 15 dana. u teoriji se pravi razlika između pravosnažnosti u formalnom i u materijalnom smislu.COM . 3.12. a u mjeničnim i čekovnim sporovima 8 dana. a može biti obrazloženo i u drugim slučajevima kad je to potrebno. Ako posebnim propisima nije drugačije određeno. rješenje mora biti obrazloženo. Obzirom na vrstu posljedica koje proizvodi pravosnažna presuda. Obzirom na ukupnost dejstava koje proizvodi. pravosnažnost je ustanova procesnog prava. Istekom roka za žalbu. Materijalna pravosnažnost se tiče sadržaja presude i ispoljava se u njenom dejstvu. ako se na osnovu tog rješenja može odmah tražiti izvršenje ili ako to zahtijeva upravljanje parnicom. 2. Rješenja kojima se parnica okončava bez odlučivanja o osnovanosti tužbenog zahtjeva – ovdje spadaju rješenja kojima se tužba odbacuje kao nedopuštena i rješenja kojima sud konstatuje da je parnica okončana nekom dispozitivnom radnjom stranke (deklarativna rješenja). Uslove pod kojima se može i dokle se može preispitivati zakonitost donesene presude. Rješenja kojima se odlučuje o nekom procesnom pitanju upravljanja postupkom. Rješenja donesena na ročištu objavljuje predsjednik vijeća. U materijalno-pravnim odnosima presuda ne proizvodi posljedice.COM Odlukom u obliku rješenja sud odlučuje o procesnim pitanjima. Razlozi pravne sigurnosti nalažu da se za svaki pravni akt odredi dokle se može postavljati pitanje njegove zakonitosti. Strankama se pismeno dostavlja samo ako je protiv rješenja dopuštena posebna žalba. Presuda postaje pravosnažna na jedan od slijedeća tri načina: 1. Rješenja donesena izvan ročišta se strankama saopštavaju dostavljanjem ovjerenog prepisa. Rješenja o procesnim pitanjima mogu se podijeliti u 2 grupe: 5. Ova rješenja vezuju sud. Procesna ili formalna pravosnažnost je svojstvo presude koja se ne može pobijati redovnim pravnim lijekom. određuje ustanova pravosnažnosti. Donošenjem drugostepene presude. određuje se i rok za njeno izvršenje (paricioni rok). a samo izuzetno i o tužbenom zahtjevu (u postupku za izdavanje platnog naloga i u postupku zbog ometanja posjeda). 39.WWW. 6. Prema stavu Vrhovnog suda BiH iz jedne revizijske presude. Samo ako norme 82 WWW. rješenje prema strankama ima učinak čim je objavljeno. Ako se rješenjem odbija prijedlog stranke ili se njime rješava o međusobno suprotnim prijedlozima stranaka. Pravosnažnost presude Određenje pojma. Odricanjem od pravnog lijeka ili odustankom od njega (ako je bio uložen). donose se u formi posebnog dokumenta i protiv njih je po pravilu moguće ulagati posebnu žalbu. Ova rješenja ne vezuju sud.BH-PRAVNICI. već zaštita postojećih.

bez obzira da li se zahtjev zasniva na istom ili drugačijem činjeničnom ili pravnom osnovu.COM . što znači da je isključena mogućnost pokretanja nove parnice o istom predmetu i između istih stranaka pred bilo kojim sudom. 39. Isto važi i za odluku o prigovoru kompenzacije (tj. Izuzetno. može tražiti ponavljanje postupka. Najvažniji aspekt dejstva pravosnažnosti u materijalnom smislu jeste dejstvo presuđene stvari (res iudicata). Res iudicata. Prošireno dejstvo pravosnažnosti presuda ima prema pravnim sukcesorima stranaka. svojstvo pravosnažnosti odluke stiču i u onom dijelu u kome sud prekoračuje tužbeni zahtjev.COM materijalnog prava za pravosnažno donesenu presudu vežu nastanak ili promjenu u nekom pravnom odnosu. Prejudicijelno dejstvo se ogleda u tome što pravosnažna presuda o određenoj stvari vezuje svaki drugi sud ili državni organ pred kojim se ta stvar javlja kao prethodno (prejudicijelno) pitanje u nekom drugom postupku. Pravosnažna presuda ima značaj negativne procesne pretpostavke (smetnje) na koju sud pazi po službenoj dužnosti tokom cijelog postupka. Dejstvo pravosnažnosti se u principu proteže samo na stranke.14. Stranka koja je do okončanja glavne rasprave propustila iznijeti sve pravno relevantne činjenice jer joj nisu bile poznate. ova odluka se takođe unosi u dispozitiv i predstavlja predmet pravosnažnosti. takva presuda ima karakter pravnorelevantne činjenice materijalnog prava. pošto na prekoračenje tužbenog zahtjeva sud ne pazi po službenoj dužnosti. Ako je na zahtjev stranaka o prejudicijelnom pitanju odlučivano kao o glavnom pitanju. Predmet pravosnažnosti je samo odluka o tužbenom zahtjevu.BH-PRAVNICI. Osim toga. c) Opća pravna pravila na osnovu kojih je sud donio odluku.WWW. Ovakvo dejstvo presuda ima i prema neposrednom posjedniku stvari. pravosnažnost ima prejudicijelno dejstvo. Pravosnažnost odluke se vremenski veže za stanje u materijalno-pravnom odnosu koje je postojalo u trenutku zaključenja glavne rasprave. Vremenske granice pravosnažnosti. a po pravilu predstavlja i preduslov za izvršnost presude. Pravosnažnost rješenja 83 WWW.presuda kojom se utvrđuje da brak postoji ili ne postoji). Oni svoj pravni položaj izvode iz pravnog položaja svojih prethodnika.BH-PRAVNICI. sud će kao nedopuštenu odbaciti tužbu kojom se želi pokrenuti nova parnica sa istim tužbenim zahtjevom. 39. Objektivne granice. subjektivno (obzirom na lica) i vremenski (obzirom na vrijeme koje je mjerodavno za presuđivanje). Dejstvo presuđene stvari. Elementi koji se unose u obrazloženje odluke ne mogu biti predmet pravosnažnosti. Za određivanje identiteta predmeta spora mjerodavan je tužbeni zahtjev. U našem pravu. Ovo dejstvo je izraz zahtjeva načela ekonomičnosti i pravne sigurnosti. Dakle. presuda može da proizvodi dejstvo pravosnažnosti erga omnes (npr. e) Prigovori tuženog.13. Subjektivne granice pravosnažnosti. Granice pravosnažnosti Određuju se u 3 aspekta: objektivno (obzirom na predmet odlučivanja). sa izuzetkom prigovora kompenzacije. njome je zahvaćen samo dispozitiv presude. kao npr: b) Činjenice koje čine osnov odluke o tužbenom zahtjevu. Dakle.odluka o postojanju ili nepostojanju protivpotraživnja). d) Odluka o prethodnom pitanju. ali ne može na osnovu tih činjenica pokretati novu parnicu sa istim tužbenim zahtjevom.

Kad je žalilac legitimisan na pobijanje. mora sadržavati oznaku presude koja se pobija i potpis žalioca. žalba bi trebala sadržavati razlog na kome stranka zasniva žalbu. 40.WWW. usljed koje se uložena žalba odbacuje kao nedopuštena. Redovni pravni lijek je žalba. Ovo su fakultativni elementi žalbe.3. Kao pravni lijek. ali i u interesu pravosuđa uopće.BH-PRAVNICI. PRAVNI LIJEKOVI 40. 40.BH-PRAVNICI. Vanredni pravni lijekovi se ulažu protiv pravosnažnih presuda. 2. Pojam Žalba se može posmatrati sa 2 aspekta: kao pravo i kao pravni lijek. Žalba se podnosi u pismenoj formi. Izjave o odricanju i opozivanju su neopozive. Kad je dopuštena protiv određene odluke. Preispitivanjem prvostepene presude omogućava se otklanjanje svih nedostataka koji su mogli uticati na pravilnost presude. Sistem pravnih lijekova Pravni lijekovi se dijele na redovne i vanredne. nastupa prekluzija. Njena funkcija je u interesu stranaka o čijim pravima se odlučuje presudom. To su prvenstveno rješenja kojima se upravlja parnicom. te kad nije zadovoljan sadržajem odluke koju pobija.2.1. Žalba se može izjaviti: 1. poželjni su ali ne i nužni. Redovni pravni lijekovi Osnovna obilježja redovnih pravnih lijekova su: • suspenzivnost – pravni lijek odlaže nastup pravosnažnosti odluke protiv koje se ulaže. 40. odbaciće žalbu rješenjem. Redovni se ulažu protiv nepravosnažnih presuda i njihovim ulaganjem se odlaže nastupanje pravosnažnosti. a ako on to ne učini. 84 WWW. Ona proizvode dejstva samo unutar parnice. te izjavu da se presuda pobija u cjelini ili određenom dijelu. Žalba protiv presude (appellatio) može se uložiti protiv svake prvostepene presude. Pretpostavke za izjavljivanje žalbe su njena dopuštenost. To su nužni elementi žalbe. Da bi bila podobna za odlučivanje. Već uložena žalba se do donošenja odluke višeg suda može opozvati.COM Sva rješenja protiv kojih je dopuštena posebna žalba podobna su za pravosnažnost. Za pravosnažnost nisu podobna rješenja protiv kojih uopće nije dopuštena žalba ili protiv kojih nije dopuštena posebna žalba. To su: revizija. žalba je procesno-pravno sredstvo u ostvarenju žalbe kao prava. • prekluzivnost – ako se žalba ne uloži u predviđenom roku. Kad je poštovan redoslijed u pogledu izjavljivanja pravnih lijekova. Osim navedenih elemenata. blagovremenost i formalna urednost. • devolutivnost – ovo dejstvo sastoji se u zasnivanju nadležnosti višeg suda u odnosu na onaj koji je donio pobijanu presudu. zahtjev za zaštitu zakonitosti i prijedlog za ponavljanje postupka. Stranke se u konkretnoj parnici mogu odreći žalbe do isteka roka za njeno podnošenje.COM . 3. Ako oni nedostaju. sud će podnosioca pozvati da u određenom roku ispravi i dopuni žalbu. kad ima pravni interes za izjavljivanje žalbe. tj.

a mogu se sistematizirati u nekoliko grupa: 1.COM 4. • povreda načela zbornosti – ako je sudio sudija pojedinac umjesto vijeća. Taksativno su nabrojane u Zakonu.WWW. • povreda načela dispozitivnosti – ako je sud svoju odluku zasnovao na nedopuštenim dispozicijama stranaka i ako je protivno zakonu donio presudu na osnovu priznanja. • pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje. nedostaci u zastupanju. bez obzira da li su u konkretnoj parnici imali neki uticaj na donošenje pravilne presude. odricanja i izostanka. tj. kao što su: • povrede načela nepristrasnosti – ako je u donošenju presude učestvovao sudija koji je morao biti izuzet po zakonu. Presuda na osnovu izostanka (kontumaciona presuda) se ne može pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. relativna nenadležnost suda. a bio je dužan da je održi. Uz to. zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Povrede koje se tiču osnovnih načela postupka. 5.COM . • povreda načela kontradiktornosti – ako stranci nije data mogućnost da raspravlja pred sudom i kad je sud odbio zahtjev stranke da se služi svojim jezikom i pismom. ima određeni sadržaj i propisanu formu. parnična nesposobnost. Kad je žalba izjavljena blagovremeno. odnosno odricanje od tužbenog zahtjeva. Bitne povrede odredaba parničnog postupka se obzirom na njihovo dejstvo dijele na apsolutno bitne i relativno bitne povrede. Povreda pravila o procesnim pretpostavkama i to: • povrede koje se tiču suda – apsolutna nenadležnost. • povreda načela javnosti – ako je sud protivno zakonu isključio javnost na glavnoj raspravi. • nedostaci koji se tiču predmeta spora – res iudicata i lis pedens. 85 WWW. Po pravilu se sve presude mogu pobijati iz svih razloga.BH-PRAVNICI. • povreda načela neposrednosti – ako je u donošenju presude učestvovao sudija koji nije učestvovao na glavnoj raspravi. a to su nepravilno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i nepravilna primjena materijalnog prava. Razloge za žalbu zakon klasificira u 3 vrste: • bitne povrede parničnog postupka (error in procedendo). tuženi može ishodovati ukidanje kontumacione presude kroz institut povrata u prijašnje stanje. • nepravilna primjena materijalnog prava (error in iudicando).BH-PRAVNICI. ili je bio izuzet rješenjem suda. Osnov za donošenje ovih presuda je priznanje. Može se pobijati zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka. stvarna i mjesna nenadležnost. presuda na osnovu odricanja i presuda na osnovu izostanka koje se ne mogu pobijati iz svih ovih razloga. Apsolutno bitne su povrede koje samim svojim postojanjem izazivaju ništavost presude. Ako stranka nije disponirala pravom na žalbu. te zbog mana volje. a stranka se zbog toga žalila. ove presude se mogu pobijati zbog bitnih povreda parničnog postupka i usljed mana volje. Izuzeci su presuda na osnovu priznanja. Presuda na osnovu priznanja i presuda na osnovu odricanja se ne mogu pobijati iz razloga koji nisu ni uticali na njenu pravilnost. Ali. 4. • povreda načela usmenosti – ako je sud donio presudu bez glavne rasprave. • povrede koje se tiču stranaka – stranačka nesposobnost.

kao i na relativno bitne povrede postupka. koja najčešće nastaje zbog toga što sud nije uzeo u obzir sve faktičke okolnosti predmeta spora. tj. • ako presuda uopće nema obrazloženja ili su u obrazloženju razlozi protivrječni ili nejasni. Ako se pobijana presuda preispituje na osnovu iste procesne građe koja je razmatrana pred prvostepenim sudom.4. drugostepeni sud će takvu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno raspravljanje. 40. koju stranke iznose u žalbenom postupku. koju drugostepeni sud poništava i meritorno rješava predmet. drugostepeni sud ima puna jurisdikciona ovlaštenja. mada bi se na osnovu izvedenih dokaza trebao izvesti suprotan zaključak.WWW. Posljedica je donošenje nepravilne i nezakonite presude. već i na osnovu nove procesne građe. Pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje. nego na zahtjev stranaka. tj. To preispitivanje vrši se ne samo u okviru procesne građe na osnovu koje je donesena pobijana presuda. Na ove povrede. pa je drugostepeni sud ukida i predmet vraća na ponovno raspravljanje. protivrječna sama sebi ili razlozima navedenim u obrazloženju. U suprotnom. Na apsolutno bitne povrede postupka drugostepeni sud u načelu pazi po službenoj dužnosti. Nepotpuno utvrđeno činjenično stanje postoji kad sud propusti da u osnov odlučivanja uzme sve pravnorelevantne činjenice. Činjenično stanje je nepravilno utvrđeno kad sud uzme da je određena činjenica istinita. Bitne povrede proizvode ništavost donesene presude. Ako se novim činjenicama i dokazima dovodi u pitanje potpunost i pravilnost činjenične podloge donesene presude. preispitivanje pravilnosti i zakonitosti pobijane presude. bez obzira da li su te činjenice i dokazi postojali u vrijeme donošenja prvostepene presude i bez obzira da li su stranke za njih znale ili ne. Ono predstavlja razlog da drugostepeni sud ukine presudu i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje. Do toga dolazi usljed pogrešne pravne ocjene spora. koju sud vrši na osnovu normi materijalnog prava.BH-PRAVNICI. Zbog pravila o zabrani devolucije nadležnosti. Izuzetak su: prekoračenje tužbenog zahtjeva. Postupak pred drugostepenim sudom Funkcija drugostepenog suda. ako se u žalbenom postupku pojavi nova 86 WWW. tj. Pogrešna primjena materijalnog prava postoji kad sud nije primijenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primijeniti ili takvu odredbu nije pravilno primijenio. može neposredno presuditi u predmetu spora. One proizvode ništavost presude samo ako su uticale na donošenje nepravilne odluke. Stranke imaju mogućnost da u žalbi iznose nove činjenice i nude nove dokaze (Beneficium novorum). Relativno bitne povrede parničnog postupka su sve povrede nomi procesnog prava koje u ZPP nisu određene kao apsolutno bitne. Na nepravilno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje sud ne pazi po službenoj dužnosti. i povreda prava na upotrebu vlastitog jezika. Povrede koje se tiču pismene izrade presude: • izreka presude je nerazumljiva. sud pazi po prigovoru stranaka.COM 6. Do toga obično dolazi zbog pogrešne pravne kvalifikacije predmeta spora. drugostepeni sud u principu ima kontrolnu funkciju. U našem pravu. drugostepeni sud ne može sam raspravljati i odlučivati na osnovu nove procesne građe.BH-PRAVNICI. Do toga dolazi kad sud na osnovu izvedenih dokaza nije mogao steći uvjerenje u tačnost spornih činjenica ili je stekao pogrešno uvjerenje. povreda pravila o mjesnoj nadležnosti.COM .

drugostepeni sud uvijek po službenoj dužnosti pazi na apsolutno bitne povrede parničnog postupka i na nepravilnu primjenu normi materijalnog prava. naglašenije je načelo oficijelnosti. Ako se iz žalbe ne vidi u kojem dijelu se presuda pobija. drugostepeni sud ima samo kasatorna ovlaštenja. O žalbi drugostepeni sud po pravilu odlučuje u zatvorenoj sjednici vijeća kojeg čine 3 sudije. sud će je preispitivati u onom dijelu u kome stranka nije uspjela u sporu. U suprotnom. Rasprava se odvija po istim principima kao i glavna rasprava u prvostepenom postupku.BH-PRAVNICI. Granice ispitivanja prvostepene presude Granice u pogledu predmeta pobijanja – instaciono se može u parničnom postupku odlučivati samo o onome o čemu je vođena parnica.BH-PRAVNICI. mada je korisno da to učini. Ako stranka presudu pobija samo u jednom dijelu. Ako ga stranka i istakne u žalbi. Drugostepeni sud će prvenstveno odlučivati o dopuštenosti pravnog lijeka.COM procesna građa. Naime. 40. Kod povreda normi procesnog prava. Žalba se uvijek podnosi putem prvostepenog suda. ovlaštenja prvostepenog suda se iscrpljuju u odlučivanju o njenoj dopuštenosti. posredno izvedenih dokaza i indicija. tj. drugostepeni sud ima 2 mogućnosti: da ukine presudu i predmet vrati na ponovno raspravljanje i odlučivanje. Iudex a quem.COM . važi načelo dispozitivnosti: drugostepeni sud ispituje presudu u dijelu u kome se ona pobija žalbom. 40. drugostepeni sud ima samo kasatorna ovlaštenja: može samo ukinuti presudu i predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno raspravljanje i odlučivanje. a jedan primjerak žalbe dostavlja se protivnoj stranci u svrhu zadovoljavanja načela kontradiktornosti. Odluke drugostepenog suda 87 WWW. kad stranke i ne pobijaju presudu zbog ovog razloga. drugostepeni sud ima puna jurisdikciona ovlaštenja. koje za posljedicu imaju bitne povrede postupka. ili je stekao pogrešno uvjerenje. ako sud smatra da je radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja potrebno da se ponovno izvedu dokazi izvedeni u prvostepenom postupku. ako je to prvostepeni sud propustio učiniti. U pogledu obima pobijanja.5. drugostepeni sud će ukinuti pobijanu presudu ako se tokom rješavanja o žalbi pojavi opravdana sumnja da su činjenice na kojima je zasnovana prvostepena presuda pravilno utvrđene. drugostepeni sud može odluku donijeti samo u slučajevima u kojima je prvostepeni sud svoje uvjerenje o spornim činjenicama izveo isključivo na osnovu isprava. Bez otvaranja rasprave. Na nepravilno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje sud posredno pazi po službenoj dužnosti. Održavanje rasprave pred drugostepenim sudom se koristi smo izuzetno. Žalilac nije dužan istaći razloge zbog kojih pobija presudu. Ali bez obzira na to. Ovo je u službi ostvarenja načela materijalne istine. Samo na području primjene normi materijalnog prava. da ukine prvostepenu presudu i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovno raspravljanje i odlučivanje. drugostepeni sud nije vezan tim prijedlogom. Ako utvrdi da na osnovu izvedenih dokaza prvostepeni sud nije mogao steći uvjerenje o tačnosti spornih činjenica. a nedostatak se ne može otkloniti bez izvođenja dokaza. iudex a quo. ili da otvori raspravu pred drugostepenim sudom. Žalbeni prijedlog nije obavezan element žalbe.6. Prekoračenje tužbenog zahtjeva razlog je apsolutne ništavosti. tj. Ako nisu.WWW. žalbu odbacuje kao nedopuštenu. Predsjednik vijeća ispituje da li su ispunjene procesne pretpostavke za ulaganje žalbe. Podnošenje žalbe. preostali dio postaje pravosnažan. U pogledu razloga pobijanja. može preinačiti odluku prvostepenog suda. spis se dostavlja na odlučivanje drugostepenom sudu. Zbog devolutivnog dejstva žalbe.

Na ulaganje žalbe ovlaštene su stranke i njihovi zastupnici. neće imati pravni interes za ulaganje žalbe ako pobija presudu kojom je udovoljeno njegovom zahtjevu. Odbacivanje žalbe uslijediće kad je žalba nedopuštena. drugostepeni sud uvijek vraća predmet prvostepenom sudu. • ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tužbu. tj. koji je činjenična instanca u raspravljanju i odlučivanju. Nedopuštenu žalbu bez rasprave odbacuje predsjednik vijeća prvostepenog suda kome je žalba podnesena.BH-PRAVNICI. Žalba je nedopuštena i onda kad se stranka odrekla ili kad odustane od izjavljene žalbe. Nepravilno utvrđeno činjenično stanje najčešće je posljedica povrede normi procesnog prava. Ukidanje prvostepene presude. ako se radi o nedostacima koje žalbeni sud ne želi otklanjati ili ih ne može sam otklanjati. • ukinuti prvostepenu presudu i predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno raspravljanje i odlučivanje. Kad nađe da je nepravilno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje na kome je presuda zasnovana. Ako je radi otklanjanja ovog nedostatka potrebno prikupiti novu procesnu građu. Ako preispitivanje pobijane presude pokaže da je žalba osnovana. 5. Neblagovremena je žalba koja je podnesena nakon isteka ostavljenog roka. Biće odbačena ako je podnosilac ne uredi u naknadnom roku koji mu sud za to odredi. Drugostepeni sud je dužan da u svom rješenju navede u čemu se sastoje nedostaci i zašto su nove činjenice i dokazi značajni za pravilno donošenje odluke. Pravni interes za ulaganje žalbe stranka ima samo onda kad žalbom može za sebe izdejstvovati povoljniju presudu.COM . kao ni razlozi na koje sam pazi po službenoj dužnosti. Žalba je nepotpuna kad ne sadrži bitne elemente: oznaku presude koja se pobija i potpis žalioca. • preinačiti prvostepenu presudu. vraćanje predmeta prvostepenom sudu i odlučivanje. Odbijanje žalbe.COM Drugostepeni sud može postupiti na jedan od slijedećih načina: • odbaciti žalbu kao nedopuštenu. To su slijedeći slučajevi: 4. Kad utvrdi povredu normi procesnog prava – apsolutno bitnu ili relativno bitnu koja je mogla uticati na pravilno donošenje odluke – a povreda nema karakter apsolutne smetnje koja ne dozvoljava odlučivanje o predmetu spora. kad je nepotpuna. samo zato što nije zadovoljan obrazloženjem presude. u takvim slučajevima se predmet ne vraća 88 WWW. te učesnici u ulozi trećeg lica. drugostepeni sud će presudu ukinuti i vratiti prvostepenom sudu na ponovno raspravljanje i odlučivanje. • odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu. kao i žalba koja se ulaže bez postojanja pravnog interesa.WWW. Drugostepeni sud dužan je da u rješenju kojim ukida prvostepenu presudu navede u čemu se sastoje učinjene povrede. Tužilac npr. Ako drugostepeni sud utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija. Dakle. Ukidanje prvostepene presude i odbacivanje tužbe uslijediće kad drugostepeni sud utvrdi da o predmetu spora nije ni moglo doći do raspravljanja i odlučivanja. a nepotpuno utvrđeno činjenično stanje najčešće je posljedica povrede materijalnog prava. neblagovremena ili nedopuštena u užem smislu.BH-PRAVNICI. žalbu će odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu. U nedopuštene žalbe u užem smislu spadaju žalbe koje je uložilo lice koje nije ovlašteno za ulaganje žalbe.

To su slijedeći slučajevi: • ako o tužbenom zahtjevu već teče parnica. ako je samo ta stranka podnijela žalbu.WWW.COM prvostepenom sudu. neposrednosti).BH-PRAVNICI. Npr. usmenosti.samostalna žalba dopuštena je protiv rješenja kojim se odbacuje žalba kao nedopuštena usljed nepostojanja neke od procesnih pretpostavki.COM . ali je d) Zbog nepravilno utvrđenog če) injeničf) nog stanja. Nedopuštenost.BH-PRAVNICI. ali samo onda kad drugostepeni sud na osnovu iste procesne građe izvodi drugačg) iji čh) injeniči) ni zaključj) ak o tačk) nosti pravno relevantnih čl) injenica. Žalba je potpuno isključena protiv određenih rješenja.7.8. Samostalna žalba po pravilu je dopuštena protiv onih prvostepenih rješenja koja sprečavaju nastavak postupka. a drugostepeni sud smatra da je taj zaključak bio nepravilan. 89 WWW. posredno izvedenim dokazima i indicijama. To su uglavnom rješenja kojima se odlučuje o raznim procesnim pitanjima. zahtjev za zaštitu zakonitosti i ponavljanje postupka.rješenje kojim sud zakazuje ročište. tj. Drugostepeni sud može preinačiti prvostepenu presudu iz slijedećih razloga: a) Kad utvrdi da je prvostepeni sud pravilno i potpuno utvrdio čb) nepravilno primijenio norme materijalnog prava. • ako je o istom tužbenom zahtjevu već donesena pravosnažna presuda. ali se njima ne dovodi u pitanje dalje odvijanje i okončanje postupka. upravljanja postupkom itd). 40. presuda se ustvari ukida u dijelu u kome je prekoračt) en tužbeni zahtjev. • ako je o tužbenom zahtjevu sklopljeno poravnanje. Suprotno tome. Po našem Zakonu vanredni pravni lijekovi su: revizija. Vanredni pravni lijekovi To su sredstva koja se ulažu protiv pravosnažnih sudskih odluka. q) Usljed povrede normi procesnog prava – samo onda kad je prvostepeni sud presudom prekoračr) io tužbeni zahtjev. Takva rješenja mogu se pobijati samo žalbom koja se ulaže protiv presude. Preinačs) enje se sastoji u tome što se odluka svodi u okvire postavljenog tužbenog zahtjeva. Preinačenje prvostepene presude. Na osnovu iste procesne građe drugostepeni sud može utvrditi drugačm) ije čn) injeničo) no stanje na 2 načp) ina: • ponovnim izvođenjem već izvedenih dokaza – u ovom slučaju drugostepeni sud mora otvoriti raspravu (poštivanje načela kontradiktornosti. odnosno sprečavaju okončanje postupka donošenjem meritorne odluke. Pitanje dopuštenosti žalbe protiv rješenja zavisi od sadržaja rješenja i njegovog uticaja na razvoj postupka. Žalba protiv rješenja Dopuštenost. Nesamostalna žalba protiv rješenja ulaže se protiv onih rješenja prvostepenog suda koja se tiču upravljanja postupkom. rješenja predsjednika vijeća koja se tiču pripremanja glavne rasprave. Reformatio in peius non datur. Žalbeni sud ne može preinačiti presudu na štetu stranke koja se žalila. injeničc) no stanje. 40. • izvođenjem drugačijeg činjeničnog zaključka iz već izvedenih dokaza – ovo će biti samo onda kad je prvostepeni sud svoj činjenični zaključak zasnovao isključivo na ispravama. reformatio in melius je moguća. a kojima se ne utiče značajnije na tok postupka i položaj stranaka u ostvarivanju pravne zaštite (npr.

• povrede pravila ne bis in idem. On donosi rješenje ili presudu.COM . nije predviđena revizija protiv pravosnažnih drugostepenih odluka donesenih u sporovima u kojima je primijenjeno materijalno pravo kantona. Osim devolutivnosti. Predsjednik vijeća prvostepenog suda svojim rješenjem odbacuje neblagovremenu. Razlozi za reviziju mogu biti bitne povrede parničnog postupka i nepravilna primjena materijalnog prava. revizija je i prekluzivan pravni lijek. u zatvorenoj sjednici. Revizijski sud uvijek odlučuje bez rasprave. Po kriteriju predmeta spora. nedozvoljenu ili nepotpunu (ako to nije učinio prvostepeni sud). pravna instanca. • povrede pravila o suđenju na osnovu glavne rasprave. i ako je u sporu primijenjen materijalni zakon BiH ili FBiH. revizija se ne može izjaviti zbog: • povrede pravila o mjesnoj nadležnosti. Dakle. tj.000KM. ako je zaključeno o zahtjevu o kome već teče parnica. Bitno je naglasiti da se revizija može uložiti samo ako je u donošenju odluke bio primijenjen materijalni zakon FBiH. odnosno prekoračenje učinjeno u postupku pred drugostepenim sudom. presuda koja je postala pravosnažna u prvom stepenu se ne može pobijati revizijom.000KM. revizijom se može pobijati presuda u kojoj vrijednost predmeta spora prelazi 15. Ulaže se u roku od 30 dana od dana kad je strankama dostavljen prepis presude. nepotpunu ili nedozvoljenu reviziju.WWW. revizija se bez obzira na vrijednost predmeta spora može ulagati u sporovima vezanim za zakonsko izdržavanje i sporovima iz porodičd) nih odnosa. a u privrednim sporovima 25. Takođe se revizijom ne može pobijati rješenje o ukidanju presude donesene u prvom stepenu. O reviziji odlučuje Vrhovni sud FBiH u vijeću petorice.COM Revizija je devolutivan. Međutim. Zbog apsolutno bitnih povreda parničnog postupka revizija se može uložiti bez obzira da li je povreda učinjena pred prvostepenim ili drugostepenim sudom. Revizija se podnosi prvostepenom sudu. Mogućnost ulaganja revizije je dvostruko ograničena: a) Može se ulagati samo protiv pravosnažnih drugostepenih presuda. prekluzivan i nesuspenzivan pravni lijek. prvostepeni sud kompletan spis dostavlja revizijskom sudu putem drugostepenog suda. Revizija je dakle. odnosno međunarodni ugovor. b) Može se uložiti samo protiv određenih presuda drugostepenog suda. Po prijemu odgovora suprotne strane ili isteku roka za odgovor (8 dana). Postupak i odluke. U reviziji se mogu iznositi nove činjenice i dokazi samo ako se oni odnose na bitne povrede postupka. Ograničc) enja koja se odnose na presude su dvostruka: po kriteriju vrijednosti i po kriteriju predmeta spora. Zbog pogrešne primjene materijalnog prava se revizija može izjaviti bez ikakvih ograničenja. • povreda načela javnosti – ako je javnost bila protivzakonito isključena na glavnoj raspravi. Po vrijednosnom kriteriju. 90 WWW. Revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u granicama u kojima se ona pobija revizijom i u granicama razloga navdenih u reviziji. Dakle. Nepravilno utvrđeno činjenično stanje nije revizijski razlog. suprotnu stranku i javnog tužioca koji je nadležan za ulaganje zahtjeva za zaštitu zakonitosti (ZZZ).BH-PRAVNICI. a nikako zbog pravno-relevantnih činjenica od kojih zavisi meritorno rješenje spora.BH-PRAVNICI. Revizija zbog relativno bitnih povreda parničnog postupka i zbog prekoračenja tužbeog zahtjeva se može uložiti samo ako je takva povreda. Rješenjem odlučuje: • kad odbacuje reviziju kao neblagovremenu. u dovoljnom broju primjeraka za sud.

Presudom odlučuje: • • kad odbija reviziju kao neosnovanu. Ponavljanje postupka je vanredni pravni lijek koji ulažu stranke protiv pravosnažnih odluka. odlučuje Vrhovni sud FBiH u vijeću od 5 sudija. kad preinačuje napadanu presudu zbog nepravilne primjene materijalnog prava i zbog nekih slučajeva prekoračenja tužbenog zahtjeva. Radi ekonomičnosti i kvalitetnijeg suđenja. Rješenja protiv kojih se samostalno može uložiti ZZZ su ona protiv kojih zakon dozvoljava posebnu žalbu. ZZZ uvijek podiže javni tužilac. Federalni tužilac može podići ZZZ i u slučaju kad je revizija dopuštena ako su raspolaganja stranaka protivna prinudnim propisima. Revizijom se mogu pobijati samo ona pravosnažna rješenja drugostepenog suda kojima se okončava postupak pred sudom. a o ZZZ kantonalnog tužioca nadležni Kantonalni sud u vijeću od 5 sudija ili u sjednici svih sudija (ako se ne može osigurati vijeće od 5 sudija). ZZZ se može podići samo u roku od 30 dana od dana kad je javnom tužiocu dostavljena revizija.WWW. Ako se radi o ZZZ federalnog tužioca. Ako je uložena revizija. Zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ne može se uložiti ZZZ.BH-PRAVNICI. rok se računa od dana pravosnažnosti. Revizija protiv rješenja.COM • kad ukida napadanu presudu i predmet vraća nadležnom sudu na ponovno suđenje ili kad ukida presudu i odbacuje tužbu. na zatvorenoj sjednici. ZZZ-om se mogu pobijati pravosnažne odluke donesene i u prvom i u drugom stepenu. zahtjev se može uložiti zbog svih povreda parničnog postupka. Razlozi za ponavljanje postupka mogu se svrstati u 3 grupe: 91 WWW. Stranke su ovlaštene samo da se obrate javnom tužiocu sa prijedlogom da uloži ZZZ. ZZZ i revizija se međusobno dopunjavaju i mogu se istovremeno uložiti. Pritom može donijeti odluku kao i kod revizije – može zahtjev odbaciti. prihvatiti i ukinuti odluku ili preinačiti odluku. o oba pravna lijeka vodi se jedan postupak i donosi jedna odluka. odbiti. Zahtjev za zaštitu zakonitosti (ZZZ) podiže javni tužilac. Ako se ZZZ podiže protiv prvostepene pravosnažne odluke. Ograničenja postoje samo u pogledu 4 apsolutno bitne povrede.COM . Protiv drugostepene odluke (ako nije uložena revizija). U teoriji se zastupa mišljenje prema kome se može tražiti i ponavljanje postupka okončanog dispozitivnim radnjama stranaka koje imaju snagu pravosnažnosti (sudsko poravnanje). Zbog nepravilne primjene materijalnog prava. To su rješenja kojima se prvostepena odluka ukida. kao i kod revizije. sud ispituje samo povrede koje tužilac ističe u svom zahtjevu. Ako se radi o povredi procesnog prava. sve radnje poništavaju i tužba odbacuje. materijalnog ili procesnog). Zbog toga sud uloženu reviziju uvijek dostavlja javnom tužiocu kako bi mu omogućio da se izjasni i eventualno uloži ZZZ u roku od 30 dana.BH-PRAVNICI. To je njegova najvažnija uloga u građanskom postupku. Ova revizija nije dozvoljena u onim sporovima u kojima ne bi bila dozvoljena ni revizija protiv presude. rok se računa od dana kad je odluka dostavljena stranci kojoj je kasnije dostavljena. ZZZ se podiže u prekluzivnom roku od 3 mjeseca ako protiv odluke nije dopuštena revizija. Prilikom ispitivanja pobijane odluke. ZZZ se može uložiti bez ikakvih ograničenja. O ZZZ sud odlučuje bez održavanja rasprave. Podiže se zbog povrede zakona (federalnog ili kantonalnog.

U svim drugim slučajevima kad je izjavljena revizija i prijedlog za ponavljanje postupka. sudije porotnika. povreda pravila ne bis in idem. ako unutar roka za izjavljivanje revizije stranka podnese prijedlog za ponavljanje postupka i to iz razloga iz kojih se može izjavljivati i revizija. U ovim slučajevima se ponavljanje može tražiti i nakon isteka objektivnog roka.COM 4. Postupak se odvija u 3 faze: (1) podnošenje prijedloga i utvrđivanje pretpostavki za ponavljanje postupka. sud odlučuje koji postupak će prekinuti a koji nastaviti.BH-PRAVNICI. 92 WWW. te nedostaci koji se tiču stranaka i zastupanja u parnici. Ako je prijedlog usvojen. zakonskog zastupnika ili punomoćnika jedne od stranaka ili trećeg lica. ukinuta ili poništena. koja je pravosnažno preinačena. pod uslovom poštivanja subjektivnog roka. Protivpravne radnje (krivična djela) – ako se odluka zasniva na lažnom iskazu svjedoka ili vještaka.WWW. te zbog povrede pravila o stranačkoj i parničnoj sposobnosti i pravila o zastupanju stranaka. O osnovanosti prijedloga za ponavljanje postupka raspravlja se na ročištu. 5. Izuzetno. kontradiktornosti. te ako stranka sazna za nove činjenice ili dokaze na osnovu kojih bi bila donesena drugačija odluka da su te činjenice i dokazi bili poznati u ranijem postupku. U takvom slučaju se rješenje kojim se dozvoljava ponavljanje postupka unosi u odluku o glavnoj stvari. O osnovanosti prijedloga sud odlučuje samo u granicama razloga koji su navedeni u prijedlogu. ako se razlog ponavljanja odnosi isključivo na postupak pred višim sudom. Neke od bitnih povreda parničnog postupka – ovdje spadaju povreda načela nepristrasnosti. Rasprava se zakazuje tek nakon što je rješenje o ponavljanju postupka postalo pravosnažno. U praksi će najčešće dolaziti do situacija u kojima će doći do ulaganja revizije i prijedloga za ponavljanje postupka. predsjednik vijeća prvostepenog suda će nakon održanog ročišta za raspravljanje o prijedlogu. Razlog za to je činjenica da su uslovi za ulaganje revizije povoljniji za stranke. u zavisnosti od toga koji pravni lijek daje bolje izglede za brže rješenje spora. (2) raspravljanje o osnovanosti prijedlog za ponavljanje i (3) ponovna rasprava. Predsjednik vijeća može odlučiti da se raspravljanje o glavnoj stvari započne odmah. o prijedlogu odlučuje taj sud. Protiv rješenja o prijedlogu za ponavljanje postupka dozvoljena je posebna žalba. pravosnažna odluka iz ranijeg postupka se ukida i dolazi do ponovnog raspravljanja o glavnom predmetu. Odnos između prijedloga za ponavljaje postupka i drugih vanrednih pravnih lijekova. Nakon ročišta predsjednik vijeća rješenjem prihvata ili odbija prijedlog.COM . Prijedlog za ponavljanje postupka se uvijek podnosi prvostepenom sudu. U ovom slučaju će ponavljanje postupka biti dozvoljeno samo ako stranka iz opravdanih razloga nije u ranijem postupku iznijela pomenute činjenice i dokaze.BH-PRAVNICI. Rokovi za traženje ponavljanja postupka su 30 dana od dana saznanja za postojanje razloga za ponavljanje postupka (subjektivni rok). Postoje 2 izuzetka u kojima se ne primjenjuje objektivni rok: ako se ponavljanje traži zbog povrede načela kontradiktornosti. odnosno 5 godina od dana pravosnažnosti odluke (objektivni rok). ne čekajući pravosnažnost donesenog rješenja o ponavljanju postupka. te ako je do odluke došlo usljed krivičnog djela sudije. koji je po pravilu i nadležan da odlučuje o prijedlogu. dostaviti predmet tom višem sudu radi donošenja odluke. Nove činjenice i dokazi – ako je odluka u postupku čije se ponavljanje traži bila zasnovana na drugoj odluci suda ili nekog drugog organa. 6. Ako se razlog za ponavljanje postupka odnosi isključivo na postupak pred višim sudom. prijedlog će se smatrati kao revizija. ili na lažnoj ispravi. U takvom slučaju.

javni tužilac i organ starateljstva. čak i ako se protiv tog rješenja ne može izjaviti revizija. POSEBNI PARNIČNI POSTUPCI 41. te zahtjevom za sporazumni razvod braka. te za proglašenje braka postojećim ili nepostojećim. Karakteristično za bračne sporove je ograničenje načela dispozitivnosti. Načelo inkvizitornosti ima široku primjenu. protiv njih se može predložiti ponavljanje postupka samo ako su ta rješenja sposobna za materijalnu pravosnažnost. Protiv procesnih rješenja kojima se završava postupak pred prvostepenim sudom. kao i zahtjev za sporazumni razvod braka. za poništaj braka. Pored bračnih drugova. tuženi ne može priznati tužbeni zahtjev. vaspitanju i izdržavanju zajedničke djece i u slučajevima kad to stranke od njega nisu zahtijevale. Tužilac se ne može odreći tužbenog zahtjeva. Sud nije vezan za činjenice i dokaze koje mu prezentiraju stranke. dok je tužba za utvrđenje da li brak postoji ili ne postoji deklarativna.BH-PRAVNICI. niti stranke mogu sklopiti sudsko poravnanje. Ponavljanje postupka završenog rješenjem je neupitno ako se radi o meritornom rješenju kojim je odlučeno o tužbenom zahtjevu.1. OPĆE KARAKTERISTIKE 41. a uz njegov pristanak sve do pravosnažnosti odluke.BH-PRAVNICI. široko su zastupljene dispozicije u korist očuvanja braka – tužilac može povući tužbu bez pristanka tuženog sve do okončanja spora. Postupak za razvod braka pokreće se na 3 načina: tužbom. zajedničkim prijedlogom bračnih drugova za razvod braka. Sporovi radi poništaja braka i radi utvrđivanja postojanja ili nepostojanja braka se uvijek pokreću tužbom.WWW. Do pravosnažnog okončanja postupka mogu biti povučeni i zajednički prijedlog. (2) ako je jedan od bračnih drugova nesposoban za rasuđivanje. Ako je do povlačenja došlo nakon donošenja prvostepene presude. tužbu mogu podnijeti sva lica koja imaju pravni interes. niti presudu zbog izostanka. Postupak u bračnim sporovima Bračni sporovi su sporovi za razvod braka. sud je ovlašten da utvrđuje i činjenice koje među strankama nisu sporne. Tužba za poništaj braka je konstitutivna. Obavezan je uvijek kad se postupak pokreće tužbom ili zajedničkim prijedlogom. S druge strane. Načelo oficijelnosti se manifestuje u dužnosti suda da u presudi kojom se brak razvodi. uz 3 izuzetka: (1) ako je boravište jednog od bračnih drugova nepoznato najmanje 6 mjeseci.COM Po istim pravilima kojima se reguliše odnos između ponavljanja postupka i revizije. odluči o zaštiti. Ne smatraju se bračnim sporovima imovinsko-pravni sporovi koji nastaju povodom braka. reguliše se i odnos između ponavljanja postupka i zahtjeva za zaštitu zakonitosti. Pokušaj mirenja u nadležnosti je organa starateljstva. te (3) ako jedan ili oba bračna druga žive u inostranstvu. Osim toga. sud će rješenjem utvrditi da je donesena presuda bez učinka.COM . već je ovlašten da i mimo prijedloga stranaka prikuplja potrebne činjenice i dokaze. Specifičnosti pravnih lijekova u bračnim sporovima sastoje se u tome što se presuda kojom se brak razvodi na osnovu sporazuma bračnih drugova ne može pobijati zbog nepravilno i nepotpuno utvrđenog 93 WWW. poništava ili proglašava nepostojećim. presudu na osnovu priznanja. Sud ne može izreći presudu na osnovu odricanja.

bez obzira da li je neka od stranaka zaključila novi brak. Postupak u sporovima o očinstvu i materinstvu Postupak u paternitetskim sporovima se pokreće tužbom. Postoji nekoliko vrsta: 2. Vanredni pravni lijekovi se mogu ulagati.COM . a da za spor po tužbi poslodavca protiv radnika važe odredbe općeg parničnog postupka. • • 41. jer se njome može tražiti samo zabrana budućeg ometanja ili uspostava ranijeg 94 WWW. 41. majka ili dijete (otac u subjektivnom roku od 6 mjeseci. Postupak u sporovima zbog ometanja posjeda Pod sporom ometanja posjeda podrazumijeva se: (1) uznemiravanje posjeda (interdicta retindendae possesionis) i (2) oduzimanje posjeda (interdicta recuperandae possesionis). u sporu u kome je radnik tužilac nadležnost je izberiva. ako istovremeno deklaratornom tužbom postavlja zahtjev da se utvrdi njegovo očinstvo.4. 41. 4.godine života). Tužba za osporavanje očinstva ili materinstva – mogu podići otac.2. Može se pobijati: • zbog bitnih povreda parničnog postupka. u toku postupka sud može ex officio odrediti privremene mjere koje se primjenjuju u izvršnom postupku radi sprečavanja nasilnog postupanja ili radi otklanjanja nenadoknadive štete. paternitetski sporovi su statusne prirode.BH-PRAVNICI. Protiv ovakvog rješenja nije dozvoljena posebna žalba.COM činjeničnog stanja. Ova tužba je kondemnatorna. a dijete do navršene 25. Tužba radi utvrđivanja očinstva djeteta rođenog van braka – tužilac je dijete. 3. majka u objektivnom roku od 6 mjeseci. Kao i bračni. ali se njima (kao ni prijedlogom za povrat u prijašnje stanje) ne može izmijeniti pravosnažna presuda u dijelu o prestanku braka.WWW. te se paternitetski postupak ne razlikuje od postupka u bračnim sporovima. paricioni i žalbeni rok je 8 dana. • zbog toga što nisu ispunjeni ostali zakonski uslovi za razvod braka na osnovu sporazuma. Po pravilu. bilo na aktivnoj ili na pasivnoj strani u parnici. a ne samo onaj čiji je posjed savjestan i ima neki pravni osnov.BH-PRAVNICI. Podnošenjem ove tužbe zasniva se nužno i jedinstveno suparničarstvo.3. Lice koje se smatra ocem djeteta rođenog van braka može osporavati očinstvo drugog lica koje je to dijete priznalo za svoje. niti zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Uz posjedovnu tužbu se ne može istaći i zahtjev za naknadu štete ili neki drugi zahtjev. • nedostaka u izjavi volje sadržane u sporazumu za razvod braka. Postupak u parnicama iz radnih odnosa Smatra se da se odredbe posebnog postupka u parnicama iz radnih odnosa primjenjuju na sporove u kojima radnik traži zaštitu svog prava. posjedovnu zaštitu uživa svaki posjednik. Specifičnost ovog postupka je u slijedećem: • • sud je po ZPP dužan voditi računa o potrebi hitnog rješavanja radnih sporova prilikom vođenja postupka i određivanju rokova i ročišta.

stranačku i parničnu sposobnost. 5. rukovodeći se pritom karakterom svakog pojedinog slučaja 4. a pravo na traženje ponavljanja postupka je znatno ograničeno i dozvoljeno je samo iz 2 razloga: (1) ako usljed nezakonitog postupanja. 6. Zbog toga je u ovom postupku isključeno raspravljanje o pravu na posjed. a posebno propuštanja dostavljanja. Predmet dokazivanja – kao pravno relevantne utvrđuju se samo dvije činjeniec: dokazivanje posljednjeg posjeda i dokazivanje nastalog ometanja posjeda. stranci nije data mogućnost da raspravlja pred sudom. Tuženi pravo na odbranu stiče tek nakon donošenja odluke koja mu se dostavlja. (2) zbog nedostataka na strani stranaka i povreda pravila o zastupanju. 3. clam.COM . Pretpostavke za izdavanje platnog naloga. precario). Forma odluke – sud meritornu odluku donosi u formi rješenja. Bitno obilježje ovog postupka je u tome što u njemu sud donosi odluku u korist tužioca.BH-PRAVNICI. Vrste platnog naloga su dokumentirani i nedokumentirani platni nalog. 95 WWW. Hitnost raspravljanja – pri određivanju rokova i ročišta sud je dužan da vodi računa o potrebi hitnog rješavanja. smatra se da mirovanje postupka u parnicama zbog ometanja posjeda nije dopušteno. a da tuženom prethodno nije data mogućnost da se izjasni o tužbenom zahtjevu. Rješenjem se tuženom nalaže da uspostavi stanje nastalo prije ometanja posjeda i izriče mu se zabrana budućeg ometanja posjeda. Kao vjerodostojne javne isprave smatraju se naročito: • javne isprave. Revizija nije dopuštena. potajno ili prevarom (vi. platni nalog će steći svojstvo pravosnažnosti i izvršnosti. dospjelo i utuživo. Paricioni rok određuje sud prema okolnostima konkretnog slučaja. • da se potraživanje dokazuje vjerodostojnom ispravom koja je priložena u tužbi. Postupak izdavanja platnog naloga Mandatum – anticipativni kontumacioni sistem. Pravni lijekovi – rok za ulaganje žalbe je 8 dana. Izuzetak postoji u slučaju prigovora tuženog da je tužilac njega lišio posjed silom. a ne kao pravo.5.BH-PRAVNICI. 41. • privatne isprave na kojima je potpis dužnika ovjeren od organa ovlaštenog za ovjeru. Pretpostavke za izdavanje dokumentiranog platnog naloga su: • da je potraživanje novčano i dospjelo.WWW. • da tužilac učini vjerovatnim postojanje pravnog interesa za izdavanje platnog naloga. Prinudno izvršenje – Prekluzivni rok u kome tužilac može tražiti prinudno izvršenje rješenja je 30 dana od isteka paricionog roka.COM posjedovnog stanja. Posjed se štiti kao stanje. Oba roka su prekluzivna i na njih sud pazi po službenoj dužnosti. 8. valjanost zastupanja. Pravo na zaštitu se ne priznaje onome ko je posjed pribavio na nedopušten način. Podnošenje tužbe – tužba se mora podići u subjektivnom roku od 30 dana i objektivnom od 1 godine. 7. Posebne procesne pretpostavke za izdavanje platnog naloga su vezani za potraživanje: ono mora biti novčano. a ne presude. kad se na osnovu vjerodostojne isprave može zahtijevati izvršenje po Zakonu o izvršnom postupku. Iz važnih razloga sud može žalbi oduzeti suspenzivno dejstvo. Opće procesne pretpostavke odnose se na nadležnost suda. Mirovanje postupka – Mada o tome nema izričite odredbe u ZPP. Ako tuženi prigovorom protiv odluke (platnog naloga) ne inicira postupak pobijanja platnog naloga u određenom roku. Specifičnosti postupka: 2.

BH-PRAVNICI. ako povjerilac zatraži direktno izvršenje. u situacijama kad on na osnovu vjerodostojne isprave može tražiti direktno izvršenje po odredbama ZIP. Ako nađe da nisu ispunjeni uslovi za izdavanje platnog naloga. Protiv rješenja suda kojim se ne prihvata prijedlog za izdavanje platnog naloga nije dopuštena posebna žalba. Platni nalog može biti samo kondemnatornog sadržaja. a nakon njegovog ulaganja sud odlučuje prema odredbama općeg parničnog postupka. neće se automatski nastaviti parnični postupak ukoliko tuženi nije uložio prigovor. Povodom urednih prigovora predsjednik vijeća zakazuje raspravu nakon koje sud donosi odluku da li se platni nalog održava na snazi u cjelini. po prijemu platnog naloga udovolji zahtjevima tužbe ili da u istom roku podigne prigovor protiv platnog naloga. U nalogu se ističe da je tuženi dužan da u roku od 8 dana. platni nalog postaje pravosnažan. automatski će se nastaviti parnični postupak po tužbi. Zbog toga je povjeriocu sigurnije da uloži mandatnu tužbu i traži izdavanje platnog naloga. a tuženom se uz platni nalog dostavlja i primjerak tužbe sa prilozima. a sud iz bilo kojeg razloga ne usvoji njegov zahtjev. fakture i druge isprave koje u pravnom saobraćaju uživaju povjerenje. Stav sudske prakse je da prigovor ne mora biti obrazložen. Svojstvo prigovora mu daje činjenica da u njemu tuženi po prvi put zauzima svoj stav prema tužbi.COM . Da bi se onemogućila ovakva praksa koja je u suprotnosti sa načelom ekonomičnosti postupka. U dijelu koji nije napadnut prigovorom. mogući su slučajevi da on podnese mandatnu tužbu i od suda traži da izda platni nalog umjesto direktnog izvršenja. Kada povjerilac na osnovu vjerodostojne ima pravo da traži direktno izvršenje po odredbama ZIP. Nedokumentirani platni nalog. S druge strane. sud će izdati platni nalog tuženom da udovolji tužbenom zahtjevu i kad tužilac u tužbi ne traži izričito izdavanje platnog naloga. Dovoljno je da tužilac u tužbi iznese osnov i visinu potraživanja i da naznači dokaze na osnovu kojih se može utvrditi istinitost tužbenih navoda. Ako sud ne prihvati prijedlog za izdavanje platnog naloga. djelimično. u slučaju da sud ne prihvati prijedlog za izdavanje platnog naloga.BH-PRAVNICI. Postupak u sporovima male vrijednosti 96 WWW. Izvršenje na osnovu vjerodostojne isprave. S druge strane.COM • • • mjenice. Ako su ispunjene pretpostavke za izdavanje platnog naloga. Postupak izdavanja platnog naloga. tuženi može pobijati platni nalog samo prigovorom. Po svojoj prirodi platni nalog je sudsko rješenje kojim se odlučuje o tužbenom zahtjevu. sud će nastaviti da postupa po pravilima općeg parničnog postupka. bez održavanja ročišta. Platni nalog izdaje predsjednik sudskog vijeća. ili se u potpunosti ukida. Pravni lijek je zato što je upravljen protiv naloga kao odluke suda. čekovi sa protestom i povratnim računom ako su potrebni za zasnivanje zahtjeva. izvodi iz ovjerenih poslovnih knjiga. Prigovor protiv platnog naloga ima karakter prigovora i pravnog lijeka.6. Naime. nastaviće postupak po tužbi. Sam prigovor ima suspenzivno dejstvo (odlaže izvršenje naloga) i remonstrativan efekat (o njemu odlučuje prvostepeni sud).WWW. zakonodavac je propisao uslov postojanja pravnog interesa na strani povjerioca za izdavanje platnog naloga. sud će izdati platni nalog i u slučaju kad se ta potraživanja dokazuju nekim drugim dokaznim sredstvima. Nedokumentirani platni nalog se može izdati samo protiv glavnog dužnika. Ako dospjelo potraživanje ne prelazi iznos od 800 KM. a u mjeničnim i čekovnim sporovima u roku od 3 dana. Platni nalog se dostavlja objema strankama. 41.

7. Ako se u 97 WWW. Protiv ovog rješenja suda nije dopuštena posebna žalba. naročito one kojima se priznaje tužbeni zahtjev. Isto važi i za izbor predsjednika arbitraže. a u privrednim sporovima 5. sporovi iz radnih odnosa. U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti dokazi.000KM. da nije zaključen ugovor o arbitraži.000KM. Zapisnik – unosi se samo ono najnužnije: bitne izjave stranaka. osim ako se tuženi ne upusti u raspravljanje.COM . pokretnim stvarima ili tužilac pristaje da umjesto ispunjenja svog zahtjeva primi novčani iznos do navedene vrijednosti (facultas alternativa). bilo da se radi o novčanom potraživanju. 41. Proglašenje prestanka ugovora o arbitraži stranka može tražiti još u 2 slučaja: 2.BH-PRAVNICI. na prijedlog stranke će ga postaviti sud koji bi bio prvostepeno nadležan za rješavanje spora. Ako sa nekog kasnijeg ročišta dva puta uzastopno izostanu obje stranke. Sporovima male vrijednosti se nikad ne smatraju sporovi o nekretninama. Ovo može učiniti samo ako je nepotpuno utvrđeno činjenično stanje dovelo do nepravilne primjene materijalnog prava. Broj arbitara mora biti neparan. Protiv odluke kojom se postupak meritorno okončava dozvoljena je posebna žalba. Pravila o izuzeću sudija odnose se i na arbitre. te sporovi zbog ometanja posjeda. 6. ako se stranke ne mogu složiti o izboru arbitra kojeg trebaju zajednički postaviti. Posljedice propuštanja ročišta – ako uredno pozvani tužilac propusti prvo ročište za glavnu raspravu. Rok za žalbu je 8 dana od dana objavljivanja (za prisutnu stranku). smatraće se da je tužba povučena. Ako arbitar ne bude na vrijeme izabran (rok je 15 dana). U maličnom postupku nema mirovanja parnične procedure. 5. na što sud pazi po službenoj dužnosti. Pravni lijekovi – Protiv prvostepenog rješenja dopuštena je žalba samo ako se tim rješenjem okončava postupak. Sudije redovnih sudova mogu biti birani samo na mjesto predsjednika arbitraže. 4.WWW. Bitne karakteristike postupka 3. odluke protiv kojih je dozvoljena posebna žalba i da li su stranke bile prisutne objavljivanju presude. O izuzeću odlučuje sud koji bi bio prvostepeno nadležan za rješavanje spora. odnosno dana dostavljanja (za odsutnu stranku). ukine prvostepenu odluku i predmet vrati na ponovno rješavanje. a nezadovoljna strana može tužbom zahtijevati da sud proglasi prestanak važenja ugovora o arbitraži. Postupak pred arbitražom Ugovor o arbitraži se može dokazivati samo ispravama. odriče od tužbenog zahtjeva. smatra se da je povukao tužbu. 3. Zaključenjem arbitražnog ugovora. ali samo zbog apsolutno bitnih povreda parničnog postupka i nepravilne primjene materijalnog prava.7.BH-PRAVNICI. stranke svojom voljom derogiraju nadležnost redovnog suda. preinačava ili povlači tužba. ako osoba koja je postavljena za arbitra neće ili ne može obavljati tu dužnost. a stranci koja je prisustvovala prepis se dostavlja samo na njen zahtjev koji mora podnijeti najkasnije na ročištu na kome je presuda objavljena. Donošenje presude – presuda se objavljuje odmah nakon zaključenja glavne rasprave i prepis se dostavlja samo stranci koja nije prisustvovala objavljivanju. zatim bitna sadržina izvedenih dokaza. da nije zaključen ugovor o arbitraži.COM Spor male vrijednosti je spor u kome se tužbeni zahtjev odnosi na potraživanje čija vrijednost ne prelazi iznos od 1. Žalbeni sud nije ovlašten (kao u redovnom postupku) da u slučajevima u kojima posumnja u tačnost uvrđenog činjeničnog stanja.

Prema kauzalnom kriteriju. Klauzulu o pravosnažnosti i izvršnosti arbitražne presude stavlja na zahtjev stranke sud koji bi bio prvostepeno nadležan za rješavanje spora. • ako je izreka presude nerazumljiva ili sama sebi protivrječna. u privredne sporove spadaju: 1. Posljedica neblagovremeno uloženog prigovora je prekluzija. Sporovi koji proizilaze iz međusobnih privrednih odnosa imalaca radnji i drugih pojedinaca koji u obliku registrovanog zanimanja obavljaju neku privrednu djelatnost. 98 WWW.BH-PRAVNICI. Postupak u privrednim sporovima ZPP pojam privrednog spora određuje na osnovu 3 kriterija: subjektivnog. Sporovi između pravnih lica navedenih u personalnom kriteriju i stranih fizičkih i pravnih lica. Ako se stranke nisu drugačije sporazumjele. te sporove na koje se primjenjuje plovidbeno pravo. Stranke ne mogu sporazumno isključiti primjenu odredaba o izuzeću arbitara. 41. ako ugovorom nije predviđena mogućnost njenog pobijanja pred arbitražom višeg stepena.COM sporu u kome je ugovorena nadležnost arbitraže podnese tužba sudu. sud neće na to paziti po službenoj dužnosti. Prema mješovitom kriteriju. ako stranke nisu ugovorile drugačije. a koji proizilaze iz njihovih međusobnih privrednih odnosa. Sporovi u kojima kao materijalni suparničari učestvuju i druga fizička lica uz lica iz personalnog kriterija i mješovitog kriterija pod 1. osim sporova o prevozu putnika. preduzeća i druga pravna lica. u privredne sporove spadaju svi oni koji se odnose na brodove i plovidbu. kao i takvim međusobnim sporovima stranih fizičkih i pravnih lica. kao i iz međusobnih privrednih odnosa ovih pojedinaca i pravnih lica navedenih u personalnom kriteriju. Ona prema strankama ima snagu pravosnažne presude. Nakon toga stranka može od redovnog suda tražiti da izrekne prestanak važenja arbitražnog ugovora. Arbitraža može zatražiti pravnu pomoć od mjesno nadležnog suda. Presuda arbitraže mora biti obrazložena. 3. Tužba za poništaj arbitražne presude može se podnijeti u roku od 30 dana od dana dostavljanja presude. po pravilima ZPP o izvođenju dokaza pred zamoljenim sudom.WWW. u privredne sporove spadaju svi sporovi u kojima su stranke DPZ (FBiH. a stranke nisu ugovorile suprotno. postupak pred arbitražom određuju arbitri. Prigovor apsolutne nenadležnosti zbog postojanja ugovora o arbitraži mora se istaći prije nego se tuženi upustio u raspravljanje o meritumu spora. kanton.COM . te o njenom pobijanju.BH-PRAVNICI. ZPP taksativno određuje razloge za poništaj presude arbitraže: • ako ugovor o arbitraži nije uopće sklopljen ili nije punovažan. • ako postoji neki od razloga za ponavljanje postupka. Ako se potrebna većina glasova ne može postići. potpisivanju i dostavljanju arbitražne presude. • ako je arbitraža prekoračila granicu svog zadatka. 2. Objektivni rok je 1 godina.8. Kad se arbitraža sastoji od više arbitara. • ako presuda nije obrazložena. općina). odnosno od dana saznanja za postojanje razloga za poništaj. Prema subjektivnom kriteriju. presuda se odnosi većinom glasova. kauzalnog i mješovitog. već samo po prigovoru stranaka. grad. • ako je u pogledu sastava arbitraže ili u vezi sa odlučivanjem povrijeđena neka odredba ZPP ili arbitražnog ugovora. arbitraža je dužna o tome izvijestiti stranke.

U žalbi se mogu iznositi nove činjenice i predlagati novi dokazi samo ako žalilac učini vjerovatnim da ih bez svoje krivice nije mogao predložiti. Sudija pojedinac sudi ako vrijednost spora ne prelazi 30. Revizija nije dozvoljena ako vrijednost predmeta spora u pobijanom dijelu presude ne prelazi 25. • Sporovi male vrijednosti su oni u kojima tužbeni zahtjev ne prelazi vrijednost od 5.BH-PRAVNICI.000 KM. • U privrednim sporovima male vrijednosti tužba se ne dostavlja na odgovor tuženom.BH-PRAVNICI. Za činidbe koje se ne sastoje u novčanom davanju sud može odrediti duži rok. • Sud ne može izdati nedokumentirani platni nalog. • paricioni rok – 8 dana. U toku postupka se stranke mogu sporazumjeti da sudi sudija pojedinac.000KM. bez obzira na vrijednost predmeta spora.000 KM. odnosno iznijeti prije okončanja glavne rasprave. • podnošenje odgovora na žalbu – 3 dana. • Stranke ne mogu izvan ročišta davati izjave usmeno na zapisnik kod suda.COM . • za žalbu protiv presude odnosno rješenja – 8 dana. Rokovi u postupku u privrednim sporovima: • za podnošenje prijedloga za povrat u prijašnje stanje – 30 dana. nadležan je i sud gdje je po sporazumu stranaka tuženi bio dužan da izvrši ugovor. 99 WWW.COM Nadležnost i sastav suda. Pored suda opće mjesne nadležnosti. Pravni lijekovi.WWW. Specifičnosti postupka u privrednim sporovima • Isključena je primjena ustanove mirovanja postupka.

COM 100 WWW.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI.COM .WWW.

e) Za najtipičnije vanparnične postupke može se reći da je u njima došlo do izražaja načelo oficijelnosti u pokretanju postupka. te granice između vanparnične i upravne vlasti. izvor vanparničnog prava su i propisi koji regulišu neke od posebnih vanparničnih postupaka. To su konstitutivne odluke kojima se stvaraju nove pravne situacije i uređuju odnosi za budućnost.WWW. Elastičnost forme je u službi ostvarenja načela efikasnosti. a sudu ostavljaju da ga konkretizira u skladu sa zahtjevima konkretnih slučajeva. njegovih osnovnih načela. d) Procesna forma je izgubila na svojoj strogosti u odnosu na parnični postupak. u vanparničnom postupku je pojam učesnika određen primjenom mješovitih.godine. g) U vanparničnom postupku sve odluke nisu podobne za materijalnu pravosnažnost. Procesne norme samo okvirno uobličavaju postupak. Glavna zamjerka ovoj teoriji je što i parnični i vanparnični postupak mogu jednako služiti i preventivnoj i represivnoj 101 WWW. Za razliku od parnične procedure. On je poslužio kao osnov za novi Zakon o vanparničnom postupku FBiH iz 1998. koji je na snazi. U tom smislu postoji više teorija: i) Prema teoriji spora.Porodični zakon. u parničnom postupku se rješavaju pitanja u kojima se javlja spor ili suprotnost privatnopravnih interesa.COM . Osnovni nedostatak ove teorije je u nesveobuhvatnosti. UVODNA RAZMATRANJA Prvi propis koji je cjelovito uredio materiju vanparničnog postupka na ovim prostorima bio je Zakon o sudskom vanparničnom postupku Kraljevine Jugoslavije iz 1934. Nakon II sv. Osim ovog zakona. prema kojoj učesnici parničnog postupka od suda zahtijevaju neku radnju u zajedničkom interesu. načelo inkvizitornosti u prikupljanju procesne građe i načelo efikasnosti u odvijanju postupka.godine.rata prvi Zakon o vanparničnom postupku donesen je tek 1989. gdje je pojam stranke određen uz primjenu isključivo procesnopravnih kriterija. kao npr. procesnopravnih i materijalnopravnih kriterija. Slična prethodnoj je teorija stranaka. Ovo shvatanje izloženo je kritici jer postojanje spora ne može biti pouzdan kriterij za razdvajanje parničnog postupka od vanparničnog. a u vanparničnom postupku sud postupa samo onda kad nema nikakvog spora i kad treba donijeti odgovarajuće mjere ili preduzeti odgovarajuću procesnu radnju u zajedničkom interesu svih učesnika.godine. Zakon o eksproprijaciji itd. BITNA OBILJEŽJA VANPARNIČNOG POSTUPKA Najvažnija obilježja vanparničnog postupka su: c) U većini predmeta interesi učesnika su istovrsni.BH-PRAVNICI. PRAVNA PRIRODA VANPARNIČNOG POSTUPKA Odgovor na ovo pitanje se u osnovi svodi na utvrđivanje pojma i predmeta vanparničnog postupka. 44. 43. j) k) Teorija svrhe. te ustanovljavanje granice između parničnog i vanparničnog postupka.COM VANPARNIČNI POSTUPAK OPĆA UČENJA 42. Time je odstupljeno od pravila parničnog postupka ukome se odlučuje po principu «ili-ili». poznata pod nazivom teorija represije i prevencije smatra faktor svrhe određujućim za razlikovanje parničnog kao represivnog i vanparničnog kao preventivnog postupka. a ne međusobno suprotstavljeni.BH-PRAVNICI. jer uzima samo kriterij učesnika u postupku. f) Za odluke u vanparničnom postupku je karakteristično da se njima uređuju pravni odnosi.

Sud Vanparničnu jurisdikciju vrše reovni sudovi. Odnos vanparničnog i parničnog postupka Pozitivističko shvatanje pojam vanparnične stvari pokušava objasniti tumačeći namjeru zakonodavca u normiranju konkretnih rješenja. postupak će se nastaviti po pravilima vanparnične procedure pred nadležnim sudom. Stvarnu nadležnost u svim vanparničnim stvarima vrše općinski sudovi preko sudije pojedinca. Neutemeljenost ove podjele vidljiva je iz činjenice da se i u vanparničnom postupku rješavaju imovinskopravne stvari u privatnom interesu (npr. ali da to može biti jedan od uslova postojanja neke od bitnih povreda. Zamjerka ovom učenju je nedosljednost. u vanparničnom postupku sudovi donose odluke koje imaju konstitutivan karakter. Odnos vanparničnog i upravnog postupka Formalnopravni elementi razgraničenja vanparničnog i upravnog postupka su sud. ako samim zakonom o vanparničnom postupku nije drugačije određeno. MJESTO VANPARNIČNOG PROCESNOG PRAVA U PRAVNOM SISTEMU 45. kao nepristrasan i neovisan aparat. Zaštita subjektivnih privatnih prava i statusa građana se može realizirati samo jurisdikciono. Funkcionalnu nadležnost u drugom stepenu vrše kantonalni sudovi u vijeću. koji je opredijeljen privatnim interesom stranaka. za razliku od parničnog postupka. kao jedinstven metod u funkciji donošenja zakonite odluke. odnosno 102 WWW. za razliku od parničnog postupka koji predstavlja redovni put za realizaciju tog cilja.BH-PRAVNICI. u kojoj dominira zaštita općeg i javnog. pošto i odluke u vanparničnom postupku često imaju deklaratoran karakter. parničnim postupkom zakonodavac uređuje područja gdje želi da do jačeg izražaja dođe princip zakonitosti. a ne administrativno u upravnoj proceduri pred državnim organom. SUBJEKTI VANPARNIČNOG POSTUPKA 46.susjedi ili suvlasnici). za razliku od parničnog postupka gdje odluke sudova imaju uglavnom deklaratoran karakter.WWW. Prema ovoj teoriji. n) Teorija tutele uči da u vanparničnim stvarima dominira javni interes.2. pred samostalnim i nepristrasnim sudijom u vanparničnom postupku. Mjesna nadležnost se određuje prema prebivalištu. S druge strane. U situaciji kad parnični sud utvrdi da bi postupak trebalo provesti po pravilima vanparnične procedure.1.COM svrsi. 45. 46. Ako sud u parnici mimo ovog pravila odluči o stvari o kojoj se odlučuje u vanparničnom postupku. Druga odrednica je da se u vanparničnom postupku shodno primjenjuju uredbe ZPP. l) Teorija redovnog i vanrednog puta pružanja pravne zaštite uči da je vanparnični postupak vanredni put za traženje i realizaciju pravne zaštite ugroženih subjektivnih građanskih prava. u parničnom postupku vezanom za bračne i paternitetske odnose naglašen je javni interes. m) Po teoriji konstitutivnih akata. 45. obustaviće parnični postupak i nakon pravosnažnosti rješenja o obustavi.COM . stav sudske prakse je da samo zbog toga ne postoji bitna povreda odredaba parničnog postupka.BH-PRAVNICI.1. i postupak. U tom nastojanju pozitivisti su pošli od premise da u vanparničnim stvarima sudovi mogu postupati samo onda kad im to zakon decidno naređuje. a samo izuzetno u vijeću. u vanparnični postupak se svrstavaju pitanja kod kojih je u većoj mjeri izražen zahtjev cjelishodnosti. S druge strane.

U predmetima u kojima se postupak pokreće po načelu dispozitivnosti (prijedlogom). Načelo dispozitivnosti i oficijelnosti U vanparničnom postupku načelo dispozitivnosti je u svim fazama postupka potisnuto u korist načela oficijelnosti – od pokretanja.COM boravištu lica na koje se postupak odnosi. odnosno povodom koga je postupak pokrenut. preko određivanja predmeta odlučivanja.WWW. pod uslovom da se time ne vrijeđaju prava drugih učesnika. U vanparničnom postupku se pojam učesnika određuje u procesnopravnom i u materijalnopravnom smislu. pojam učesnika se određuje posebno u vanparničnim postupcima koji se pokreću po službenoj dužnosti (npr. Za određivanje međunarodne nadležnosti kad su u pitanju lična stanja i porodični odnosi primarni kriterij je državljanstvo. osim ako zakon izričito predviđa drugačije. U nizu vanparničnih predmeta postupak se pokreće po načelu oficijelnosti (npr. Osim toga. u nizu vanparničnih stvari daje se mogućnost i poslovno nesposobnim licima da preduzimaju procesne radnje.1. Prema ovom kriteriju. u interesu učesnika postupka. Međunarodna nadležnost naših sudova uređena je Zakonom o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima iz 1982. Zakonsko zastupanje je kao i u parničnom postupku. Prijedlog se može povući sve do okončanja prvostepenog postupka. organu starateljstva i dr). koji dolaze od strane zainteresiranih lica ili državnih organa. a za imovinskopravne odnose. U ovim postupcima podnošenje prjiedloga ima karakter procesne pretpostavke: sud će odbaciti prijedlog neovlaštenog učesnika. odnosno prema mjestu gdje se nalazi nekretnina. Ako je odluka već donesena. a pod istim uslovima pod kojima im se svojstvo stranke priznaje u parničnom postupku.COM . ako će pred tim sudom postupak biti brže okončan. oduzimanje poslovne sposobnosti itd).ostavinski postupak.2. NAČELA VANPARNIČNOG POSTUPKA 47. prijedlog se može povući do njene pravosnažnosti.pokreće postupak) i onoga prema kome je prijedlog upravljen. Predmet odlučivanja u vanparničnom postupku po pravilu određuje sud. mjesto gdje se nalazi stvar (pokretna ili nepokretna) 46. Učesnici Pod pojmom «učesnici» podrazumijevaju se subjekti vanparničnog postupka. U takvim postupcima zahtjevi ili prijedlozi za pokretanje postupka.ostavinski postupak). U materijalnopravnom smislu učesnici su sva ona lica na čija prava i interese može uticati donesena odluka. Mjesnu nadležnost učesnici ne mogu mijenjati svojim sporazumom. pravo na podnošenje prijedloga je dato i određenom državnom organu (javnom tužiocu. Ako u toku postupka dođe do izmjene okolnosti na osnovu kojih je određena mjesna nadležnost. koji pritom nije vezan 103 WWW. Sposobnost biti subjekt vanparničnog postupka imaju fizička i pravna lica. nemaju karakter procesne radnje. lice kome je oduzeta poslovna sposobnost može podnijeti prijedlog da mu se sposobnost vrati. U procesnopravnom smislu učesnik je lice koje se nalazi u ulozi predlagača (tj. Npr. 47. sud može ustupiti predmet sudu koji je prema novim okolnostima mjesno nadležan. odnosno ako se sa povlačenjem prijedloga slažu svi učesnici na koje se odnosi dejstvo odluke.BH-PRAVNICI. pa do okončanja. te određeni oblici udruživanja koji nemaju svojstvo pravnih lica.BH-PRAVNICI.

uređenje međa). u vanparničnom postupku važi istražno (inkvizitorno) načelo. Prijedlog spada u neformalne procesne radnje i zakonom se po pravilu ne određuju bitni elementi prijedloga. niti ima odricanja od zahtjeva. Izuzetak su slučajevi u kojima je predmet postupka ostvarenje nekog subjektivnog prava predlagača.3. U takvim slučajevima je sud vezan za prijedlog. izuzev u postupku proglašenja nestale osobe umrlom.2. Načelo kontradiktornosti Načelo kontradiktornosti se kao ustavna vrijednost primjenjuje i u vanparničnom postupku. činjenični osnov odluke koju sud donosi ne obrazuje samo procesna građa koja je bila predmet neposredne rasprave. Učesnik kao predlagač može dovesti do okončanja postupka samo povlačenjem prijedloga. Sud može utvrđivati i činjenice koje učesnici nisu iznijeli. U vanparničnom postupku sud donosi odluku na osnovu rasprave samo izuzetno. kao i nesporne činjenice. 47. izjava o priznanju ne oslobađa potrebe da se i takva činjenica dokazuje. Kad je u pitanju upravljanje i okončanje postupka. neposrednost i javnost Razlike u oblikovanju parničnog i vanparničnog postupka se najviše ispoljavaju u primjeni ovih načela. već i ona koju je sud pribavio u pismenoj formi posrednim putem.COM . U vanparničnom postupku ne može se donijeti odluka na osnovu priznanja i izostanka. Načelo javnosti primjenjuje se i u vanparničnom postupku.BH-PRAVNICI. Sud u cjelosti snosi odgovornost za potpunost i istinitost utvrđenog činjeničnog stanja. 47. Učesnici svojim držanjem ne mogu izazvati mirovanje postupka. i kad koristi formu usmene rasprave. Pravozaštitni cilj koji se postiže tim postupcima primarno je u postizanju pravnog osiguranja lica koja nisu u mogućnosti da se staraju o svojim pravima i interesima. Javnost je isključena u postupku o kome se odlučuje o ličnim i porodičnim statusima učesnika. 48.4. Sud je ovlašten i dužan da u postupku preduzima potrebne mjere radi zaštite takvih lica. nesporne činjenice nema potrebe dokazivati. ako je to izričito određeno zakonom i kad sam ocijeni da bi održavanje ročišta bilo svrsishodno radi razjašnjavanja ili utvrđivanja relevantnih činjenica. 47.5. 47. Načelo materijalne istine Saglasne izjave učesnika o određenim pravno relevantnim činjenicama ne oslobađaju sud od obaveze dokazivanja istinitosti tih činjenica. Usmenost. RAZVOJ PRVOSTEPENOG POSTUPKA 104 WWW.BH-PRAVNICI. tj. Dakle. Međutim. Istražno i raspravno načelo U pogledu prikupljanja procesne građe. Načelo posebnog staranja o nesposobnim licima U fokusu vanparničnog pravosuđa su ostavinski postupak i postupci čiji je predmet uređenje statusnih odnosa. naglađeno je načelo sudskog upravljanja postupkom.6. Taj predmet sud može u toku postupka proširiti na nova pravna pitanja ili ga ograničiti. U pravilu nije vezan ni priznatim činjenicama.WWW. sud ne smije donijeti odluku prije davanja mogućnosti izjašnjavanja onima na koje se ta odluka odnosi. Samo u spornim vanparničnim stvarima (npr.COM prijedlozima učesnika. 47. a prekid se određuje povodom upućivanja na parnicu.

Posljedice upućivanja na parnicu. a donose se u 2 forme: u obliku posebnog akta i u vidu zasvjedočavanja sadržaja u sudskom zapisniku. krećući se u okviru zahtjeva koje postavljaju osnovna načela. već sud oblikuje postupak. U ovakvim slučajevima dejstvo odluke nastupa u trenutku njenog saopštavanja (dostavljanja) učesnicima.ako postoji spor povodom zahtjeva nasljednika koji su živjeli u istom domaćinstvu sa ostaviocem da se iz zaostavštine izdvoji dio koji odgovara vrijednosti njihovog doprinosa povećanju ostaviočeve imovine. zakon dozvoljava sudu da u vanparničnom postupku odluči da žalba ne odlaže izvršenje rješenja i da pravne posljedice rješenja nastupaju prije pravosnažnosti. sadržaj i forma. Taj rok ne može biti duži od 30 dana. Ako se među strankama pojavi spor činjeničnog karaktera. sud upućuje stranke da pokrenu parnicu ili postupak pred upravnim organom radi rješavanja tog spora. dispozitiv i obrazloženje. 6. Poravnanje može biti osnov okončanja postupka samo u nekim imovinskopravnim vanparničnim postupcima. doći će do prekida vanparničnog postupka koji traje do okončanja 105 WWW. kao što su podjela zajedničke stvari ili određivanje naknade za eksproprisano zemljište. Dejstvo odluke nastupa u trenutku njenog donošenja i u slučajevima u kojima odluka nije podobna za sticanje formalne pravosnažnosti. U većini vanparničnih imovinskih postupaka smrt dovodi do prekida postupka (kao i u parničnom postupku). Smrt učesnika vodi okončanju postupka u statusnim vanparničnim stvarima. Postojanje i dejstvo odluke. Postoji pretpostavka da je prijedlog povučen kad predlagač ne dođe na ročište. sud će uputiti nasljednike na parnicu ako je među njima sporno da li neka imovina ulazi u zaostavštinu. Upućivanje stranaka na parnicu.BH-PRAVNICI.COM Tok prvostepenog postupka nije čvrsto određen strogim procesnim formama. Prethodna pitanja. Ako u datom roku učesnik pokrene postupak na koji je upućen. To su situacije u kojima žalba nema svojstvo prekluzivnog pravnog lijeka. Momenat donošenja i dejstva odluke se ne podudaraju. 49. Ona sadrže sve potrebne elemente: uvod.BH-PRAVNICI. U formi posebnog akta izrađuju se sva rješenja kojima se odlučuje o glavnoj stvari i rješenja protiv kojih je dopuštena posebna žalba.WWW. jedna od dispozitivnih radnji kojima učesnici mogu dovesti do okončanja postupka je povlačenje prijedloga. Sud određuje rok u kome je upućeni učesnik dužan da pokrene parnicu ili postupak pred upravnim organom. Učesnicima je u načelu oduzeta mogućnost da na postupak utiču svojim dispozitivnim radnjama. tj. Sadržaj rješenja zavisi od prirode predmeta odlučivanja i pravozaštitnog cilja koji se ostvaruje u postupku. Međutim. jer po pravilu dejstvo nastupa pravosnažnošću odluke. ako je to potrebno radi zaštite maloljetnika ili drugih lica pod posebnim društvenim staranjem. U postupku uređenja i korištenja zajedničke stvari. sud će u vanparničnom postupku rješavati eventualni spor o pravnim pitanjima. Na pokretanje parnice upućuje se učesnik koji je slabiji u pravu. u kojima će sud uputiti stranke na parnicu bez obzira da li je spor činjeničnog ili pravnog karaktera: 5. Od navedenog postoje izuzeci. sud će uputiti stranke na parnicu kad je među zajedničarima sporno pravo na stvar koja je predmet postupka ili je sporan obim prava. Sve odluke u vanparničnom postupku se donose u obliku rješenja. S druge strane. U ostavinskom postupku. Važi ono što je navedeno u parničnom postupku.COM . a uredno je pozvan i ne postoje općepoznate okolnosti koje su ga spriječile da dođe u sud. SUDSKE ODLUKE Vrste.

Zahtjev za zaštitu zakonitosti. Međutim.COM . Ovakva ovlaštenja sudu su naročito data kad se radi o zaštiti prava maloljetnika ili drugih osoba pod posebnom društvenom zaštitom. Princip pridružene žalbe. sve dok teče rok za bilo kojeg učesnika. Pravo žalbe imaju i subjekti koji nisu učestvovali u prvostepenom postupku. PRAVOSNAŽNOST 51. Dakle. bitno je imati na umu da u vanparničnom postupku pravosnažnost nema isti značaj kakav ima u parničnom postupku. može se koristiti rokom onog učesnika prema kome rok najkasnije ističe i to bez obzira da li je taj učesnik u svoje ime već iskoristio pravo na žalbu ili ne. jer se dejstva odluke ne vežu striktno za pravosnažnost. Prijedlog za ponavljanje postupka ne može se podnijeti ako je učesniku zakonom priznato pravo da svoj zahtjev realizira u parnici ili postupku pred organom uprave. 50. Naime. Žalba je nedevolutivan ili remonstrativan pravni lijek kad o njenoj osnovanosti odlučuje prvostepeni sud.WWW. Zbog toga prvostepeni sud mora proslijediti žalbu drugostepenom sudu bez obzira da li je žalba podnesena u zakonskom roku od 15 dana ili ne. drugostepeni sud može iz važnih razloga odlučiti i o neblagovremenoj žalbi ako se time ne vrijeđaju prava ostalih učesnika postupka. Žalba je načelno devolutivan. U takvim slučajevima. Međutim.2. ali sa vrlo značajnim izuzecima. jer sud može da u svakom konkretnom predmetu odluči (kad postoje važni razlozi) da žalba ne odlaže izvršenje. ako pobijano rješenje zadire u njihova prava i interese. (npr. Irelevantan je momenat njenog nastupanja jer sud može u svako 106 WWW. Od vanparničnog suda zavisi da li će žalba u konkretnom slučaju imati suspenzivno dejstvo ili ne. prekluzivan i suspenzivan pravni lijek. U literaturi je sporno da li su za formalnu pravosnažnost podobne odluke protiv kojih se žalba može ulagati i po isteku roka. U suprotnom će sud dovršiti postupak i donijeti odluku bez obzira na zahtjeve povodom kojih je učesnik upućen na parnicu. Formalna pravosnažnost Formalna pravosnažnost nastupa u trenutku nakon kojeg se odluka ne može pobijati redovnim pravnim lijekom.postupak sa jednim učesnikom). tj. 50. Ponavljanje postupka dozvoljeno je samo u situacijama kad se isti cilj nije mogao postići na drugi način. odnosno upravni postupak. 51.BH-PRAVNICI. PRAVNI LIJEKOVI Redovni pravni lijek je žalba. Pod istim uslovima žalba može biti i neprekluzivan pravni lijek. a sistem vanrednih pravnih lijekova zavisi od vrste vanparničnih stvari. ako se time ne vrijeđaju prava ostalih učesnika.BH-PRAVNICI. odredba o supsidijarnoj primjeni ZPP omogućava njegovu primjenu. Vanredni pravni lijekovi Revizija je dopuštena protiv pravosnažnog drugostepenog rješenja u postupku u kome se odlučuje o stambenim stvarima i naknadi za eksproprisanu nekretninu. prvobitno rješenje se može preinačiti ili ukinuti samo ako se time ne vrijeđaju prava drugih učesnika postupka koja se zasnivaju na istom rješenju. Žalbu može uložiti svaki učesnik. Zato se sudu nalaže da po prijedlogu za ponavljanje postupka prvo postupi kao po neblagovremeno uloženoj žalbi ako za to postoje uslovi.1. Zakon o vanparničnom postupku ne govori izričito o ovom pravnom lijeku.COM postupka na koji je učesnik upućen.

a u zavisnosti od vrste vanparničnih predmeta. Odluka se donosi na osnovu 107 WWW. 55 imovinske vanparnične postupke. 61 posebno značajno mjesto u ovim postupcima pripada organu starateljstva. 52. a prijedlogom organ starateljstva. Zbog toga promjenjene okolnosti koje su nastupile nakon donošenja odluke nisu zahvaćene dejstvom materijalne pravosnažnosti i ne podliježu efektu res iudicata.2. Postupak oblikuje sud po načelu sudskog upravljanja postupkom. kao i samo lice kome treba oduzeti poslovnu sposobnost ako je u stanju da shvati značenje i pravne posljedice svog prijedloga. produženje roditeljskog prava. te da pravn pitanje o kome je pravosnažno presuđeno vezuje sud u drugom postupku. duševne zaostalosti. a ne suprotstavljeni. srodnici lica kome se oduzima poslovna sposobnost.WWW. te davanje dozvole za stupanje u brak. bez obzira na više učesnika. 60 u pravilu su unilateralni (jednostranački). Oduzimanje i vraćanje poslovne sposobnosti. rasipništva ili nekog drugog uzroka. a procesnu građu prikuplja po načelu inkvizitornosti. Dejstvo materijalne pravosnažnosti vezano je za identičnost činjeničnog i pravnog osnova. proglašenje nestalog lica umrlim i dokazivanje smrti. Vanparnični postupci se mogu grupisati u: 53 statusne vanparnične postupke.COM . Statusni vanparnični postupci imaju nekoliko zajedničkih karakteristika: 59 predmet je uređivanje statusnih odnosa. POSEBNI POSTUPCI 52. 51. Postupak mogu pokrenuti: sud po službenoj dužnosti. oduzimanje i vraćanje roditeljskog prava. POJEDINI VANPARNIČNI POSTUPCI Postoji veliki broj vanparničnih postupaka u kojima se primjena općih pravila proširuje ili modificira. Materijalna pravosnažnost Materijalna pravosnažnost sastoji se u tome da se o istom predmetu o kome je odlučeno više ne može pokretati postupak niti donositi druga odluka.BH-PRAVNICI. 54 ostavinski postupak.BH-PRAVNICI. 56 ostale vanparnične postupke. jer su interesi učesnika paralelni. Statusni vanparnični postupci To su: lišavanje poslovne sposobnosti. Poslovna sposobnost se oduzima ili ograničava punoljetnom licu koje je nesposobno da se samo brine o svojim pravima i interesima zbog duševne bolesti. Odluka se zasniva na činjeničnom stanju koje postoji u vrijeme njenog donošenja. 62 odluke u ovim postupcima u pravilu imaju konstitutivni karakter: njima se mijenja postojeća pravna situacija.COM doba ukinuti ili preinačiti odluku.2. zadržavanje u ustanovama za duševne bolesti.

Rok je 8 dana od prijema rješenja. lice kome se oduzima poslovna sposobnost. Žalba je odlaže izvršenje. Sud je dužan da najkasnije u roku od 3 dana od prijema prijave donese odluku o zadržavanju ili otpuštanju lica. a sud u postupku utvrđuje i druge okolnosti relevantne za odlučivanje. Ovakvu odluku sud donosi na prijedlog zdravstvene organizacije. Sud može odgoditi donošenje rješenja ako se osnovano može očekivati da će se osoba prema kojoj se vodi postupak uzdržati od upotrebe alkohola ili opojnih sredstava ili ako se osoba podvrgne liječenju u određenoj zdravstvenoj ustanovi. Za umrlo može biti proglašeno lice: c) O čijem životu za zadnjih 5 godina nema nikakvih vijesti. sud će po službenoj dužnosti ili na prijedlog ovlaštenih lica provesti postupak i zavisno od rezultata donijeti novo rješenje. osim ako sud iz opravdanih razloga ne odluči drugačije.WWW. Postupak je vrlo hitan i mora se okončati u roku od 7 dana. Zadržavanje duševno bolesnih osoba u zdravstvenoj ustanovi. ali je sud dužan da žalbu odmah dostavi drugostepenom organu koji je obavezan da donese odluku u rok od 3 dana od dana prijema žalbe. njen staratelj odnosno privremeni zastupnik. Postupak pokreće sud po službenoj dužnosti. sud će odlukom produžiti zadržavanje. njegov staratelj ili privremeni zastupnik. Protiv rješenja o zadržavanju odnosno puštanju iz zdravstvene ustanove žalbu mogu izjaviti: zdravstvena ustanova. dužna je da to u roku od 24 sata prijavi sudu na čijem području se nalazi. Rok za žalbu je 3 dana. kao i organu starateljstva. Radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja. Drugostepeni sud po žalbi rješava u roku od 3 dana. uvijek kad na bilo koji način sazna da postoje okolnosti usljed kojih se određena osoba treba smjestiti i zadržati u psihijatrijskoj zdravstvenoj ustanovi. O duševnom stanju lica nalaz daju najmanje 2 vještaka. Protiv ovakvog rješenja dozvoljena je posebna žalba. U zavisnosti od utvrđenog činjeničnog stanja. Za proglašenje nestale osobe umrlom i za dokazivanje smrti nadležan je sud na čijem području je ta osoba imala zadnje prebivalište odnosno boravište. Kad je potrebno da se u svrhu davanja nalaza i stručnog mišljenja ljekara lice smjesti u zdravstvenu ustanovu.BH-PRAVNICI. potrebno je da najmanje 2 ljekara odgovarajuće specijalnosti daju svoj nalaz i stručno mišljenje o sposobnosti za rasuđivanje lica prema kome se postupak vodi.BH-PRAVNICI. odnosno vraćanju poslovne sposobnosti dostavlja se matičaru i organu koji vodi zemljišne ili druge javne knjige radi upisa. Proglašavanje nestalih lica umrlim i dokazivanje smrti. te organ starateljstva. Međutim.COM rasprave na koju se pozivaju: organ starateljstva. Žalba u načelu nema suspenzivno dejstvo. Odlaganje može trajati od 6 do 12 mjeseci. sud je ovlašten i da naknadno izmijeni odluku u zavisnosti od promjene okolnosti pod kojima je odluka donesena. njegov staralac odnosno privremeni zastupnik i predlagač. a starije je od 60 godina. koju mogu podnijeti lice prema kome se vodi postupak. Ovaj postupak sud obično pokreće na osnovu obavještenja od strane zdravstvene ustanove. zadržana osoba. sud će navesti vrstu poslova koju ta osoba može obavljati samostalno. pored uzimanja iskaza od navedenih lica. Pravosnažno rješenje o oduzimanju. Zdravstvena organizacija sudu povremeno dostavlja izvještaj o zdravstvenom stanju zadržanog lica. Troškove postupka snosi predlagač. Kad ustanova primi na liječenje neko lice bez njegove saglasnosti ili bez odluke suda. a rješenje o odlaganju rješenja sud može i opozvati. sud može rješenjem odrediti takav smještaj.COM . ili okolnosti pod 108 WWW. Ako se ni po isteku 1 godine ne izmijene okolnosti. ili se zdravstveno stanje zadržanog ne poboljša u potrebnoj mjeri. U rješenju kojim se osoba djelimično lišava poslovne sposobnosti. Kad prestanu razlozi zbog kojih je poslovna sposobnost oduzeta. sud može osobu u potpunosti ili djelimično lišiti poslovne sposobnosti. ali najduže 3 mjeseca.

Postupak se pokreće na prijedlog roditelja. nestalom određuje staraoca ili poziva organ starateljstva da to uč2. Roditeljsko pravo se oduzima kad ga roditelji zloupotrijebe ili grubo zanemare vršenje svojih dužnosti. a svu procesnu građu prikuplja po službenoj dužnosti. Postupak se pokreće na prijedlog ovlaštenih učesnika: roditelja odnosno usvojitelja i organa starateljstva. Ako utvrdi da su ispunjene osnovne pretpostavke. Izdaje oglas sa javnim pozivom na ustupanje informacija o nestaloj osobi. iti o prijedlogu. smatra se da je smrt nastupila prvog dana nakon isteka propisanih rokova. kojeg određuje sud ili organ starateljstva. a. roditelji i organ starateljstva. po službenoj dužnosti ili na prijedlog.BH-PRAVNICI. sa jednim izuzetkom: neće uticati na novi brak koji je zaključio bračni drug nestalog po pravosnažnosti rješenja o proglašenju nestalog lica umrlim. uz upozorenje da ć4. U postupku se shodno primjenjuju propisi o oduzimanju i vraćanju poslovne sposobnosti. e u roku od 3 mjeseca od objavljivanja u službenim novinama odluč5. Rješenje će se ukinuti ako sud na bilo koji način sazna da je nestala osoba živa. požaru.WWW. d) Koje je nestalo u brodolomu. saobraćajnom udesu. Oduzimanje i vraćanje roditeljskog prava. Prva činjenica utvrđuje se saslušanjem 109 WWW. in. 6. a preinačiće se ako se sazna da je nestalo lice umrlo u vrijeme različito od onoga navedenog u rješenju. Sud po prijedlogu postupa na slijedeći način: 1. Postupak se pokreće po prijedlogu koji mogu podnijeti javni tužilac i lice koje za to ima neposredni pravni interes. Postupak je hitan. Organ starateljstva obavezno učestvuje u postupku. e rješenje (odbiti ili prihvatiti prijedlog za proglašavanje nestale osobe umrlom) 12. Lice nad kojim se produžava roditeljsko pravo zastupa poseban staralac. U rješenju o proglašenju nestale osobe umrlom navodi se dan. Cilj produženja roditeljskog prava je zaštita djeteta koje zbog tjelesnih ili duševnih mana nije u stanju da se samo stara o sebi. Postupak se pokreće po prijedlogu osobe na čijoj strani postoji otklonjiva bračna smetnja. Sud donosi odluku na osnovu rasprave. e donijeti odgovarajuć11. e) Koje je nestalo u toku rata. usvojitelja ili organa starateljstva. okončava se u roku od 15 dana. Ukidanje rješenja za posljedicu ima vraćanje svih statusnih prava licu koje je bilo proglašeno umrlim. Ako se taj dan ne može pouzdano utvrditi. po moguć13. Ako ne dođe do relevantnih informacija na ovaj nač7. a o čijem životu nije bilo nikakvih vijesti godinu dana od dana prestanka neprijateljstava. u vezi sa ratnim događanjima. Relevantne činjenice sud utvrđuje na raspravi. kad prestanu razlozi zbog kojih je roditeljsko pravo produženo. 3. injenica na osnovu kojih ć10.COM . Na ročište se obavezno pozivaju dijete. ini. zemljotresu ili nekoj drugoj neposrednoj smrtnoj opasnosti. Za davanje dozvole relevantne su 2 činjenice: slobodna volja maloljetnika za zaključenje braka i psihofizička zrelost za vršenje prava i dužnosti u braku. a 6 mjeseci od dana prestanka opasnosti o njemu nema vijesti. Dozvola za zaključivanje braka.BH-PRAVNICI. Produženje i prestanak roditeljskog prava. nosti i sat koji se smatra kao vrijeme smrti nestalog. Radi se o hitnom postupku koji mora biti okončan najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja prijedloga. Pomenuto rješenje sud može ukinuti ili preinačiti. staraoca nestalog i izvodi dokaze radi utvrđivanja relevantnih č9.COM kojima je nestalo čine vjerovatnim da više nije u životu. Pri donošenju rješenja o oduzimanju i vraćanju roditeljskog prava sud uzima u obzir i želje maloljetnika koji je sposoban da ih izrazi. Do prestanka produženog roditeljskog prava dolazi na prijedlog učesnika. po isteku 3 mjeseca od objavljivanja oglasa sud zakazuje raspravu na koju poziva predlagač8.

7. a koji nakon proglašenja dostavlja zapisnik ostavinskom sudu. koje su u funkciji pripremanja ročišta za raspravu obuhvataju: 3. 70 ako neke druge okolnosti nalažu posebnu opreznost. Prethodne radnje. Gotovina. Postupak se pokreće po načelu oficijelnosti. Popis i procjenu imovine sud preduzima po vlastitoj odluci ili na prijedlog nasljednika. Testament umrlog se sudu dostavlja zajedno sa smrtovnicom. Ako on u vrijeme smrti nije imao prebivalište odnosno boravište u FBiH. legatari i druga lica koja ostvaruju neko pravo iz zaostavštine.COM maloljetnika bez prisustva ostalih učesnika u postupku. Postupak sa testamentom. 4. koja imovina čini njegovu zaostavštinu i koja prava iz zaostavštine pripadaju nasljednicima. a ni jedno od lica pozvanih na naslijeđe ne traži da se provede rasprava. 69 ako su nasljednici nepoznati ili odsutni. Učesnici u postupku su nasljednici. vrši ostavinski sud ili sud kod kojeg se testament zatekne na čuvanju. Za raspravljanje je mjesno nadležan općinski sud na čijem području je ostavilac imao prebivalište odnosno boravište u vrijeme smrti. Proglašenje testamenta. Raspravljanje zaostavštine (ostavinski postupak). a druga na osnovu mišljenja odgovarajuće zdravstvene organizacije. Privremeni staratelj zaostavštine se postavlja od strane ostavinskog suda kad je to potrebno u cilju obezbjeđenja zaostavštine. Ostavinska rasprava se odvija na ročištu na koje sud poziva sva zainteresirana lica.COM . Sastavljanje smrtovnice vrši matičar koji upisuje smrt u matičnu knjigu i smrtovnicu u roku od 15 dana po izvršenom upisu dostavlja ostavinskom sudu.BH-PRAVNICI. O tome se odmah obavještava ostavinski sud koji može preduzeto obezbjeđenje ukinuti ili izmijeniti. Odluka se ne donosi 110 WWW. Rješenje kojim se dozvoljava zaključenje braka dostavlja se predlagaču. štedne knjižice i druge važne isprave se predaju na čuvanje sudu na čijem području se imovina nalazi. Sud je dužan da proglasi svaki testament koji mu je dostavljen. 5.WWW. koje se sastoji od otvaranja. U ovakvim slučajevima nadležni općinski organ uprave predaje cijelu imovinu ili njen dio pouzdanom licu na čuvanje. bez obzira da li je pravno valjan ili ne i bez obzira da li je podnesen jedan ili više testamenata. Rješenje kojim se prijedlog odbija dostavlja se samo predlagaču. a u pogledu prikupljanja procesne građe važi načelo inkvizitornosti: sud nije vezan činjenicama i dokazima koje podnose učesnici. čitanja testamenta i sastavljanja zapisnika. njegovom budućem bračnom drugu. Po vlastitoj odluci suda popis i procjena se vrši kad se ne zna za nasljednike ili njihovo boravište.a nema zakonskog zastupnika. Popis i procjenu vrši nadležni općinski organ uprave. Mjere obezbjeđenja zaostavštine preduzimaju se: 68 kad ni jedan od pozvanih nasljednika nije sposoban da upravlja imovinom. nadležan je ostavinski sud na čijem području se nalazi zaostavština ili njen pretežni dio. U ovom postupku se utvrđuje ko su nasljednici umrlog. legatarima i drugim licima. Žalbu protiv rješenja mogu izjaviti sve osobe kojima je rješenje dostavljeno.BH-PRAVNICI. Slučajevi u kojima se zaostavština ne raspravlja su: (1) ako umrli nije ostavio imovinu i (2) ako je ostavio samo pokretnu imovinu. Na proglašeni testament stavlja se potvrda o proglašenju. roditeljima odnosno starateljima predlagača i nadležnom organu starateljstva. kad su nasljednici lica pod posebnom zakonskom zaštitom i kad zaostavštinu treba predati DPZ ili njenim organima. Postupak se odvija po načelu sudskog upravljanja postupkom.

u vanparničnom postupku neće imati taj učinak. 111 WWW. odnosno upravni postupak. pravosnažnost odluke ostavinskog suda ne sprečava da se povodom tog zahtjeva pokrene parnica.BH-PRAVNICI. Sud će uputiti učesnike na parnicu bez obzira da li je spor činjeničnog ili pravnog karaktera ako postoji spor o tome da li neka imovina ulazi u zaostavštinu. a naročito: a) Od kojih zavisi pravo na naslijeđe. Rješenjem o prekidu postupka i upućivanju na parnicu određuje se i rok u kome učesnik treba pokrenuti parnicu. h) Da li se neko lice odreklo naslijeđa Sud će uputiti na parnicu. naknadne zahtjeve za ostvarivanje nasljednog prava od strane lica koja nisu učestvovala u ostavinskom postupku. ili ako postoji zahtjev potomaka ili usvojenika koji su živjeli sa ostaviocem da se iz zaostavštine izdvoji njihov doprinos povećanju imovine ostavioca. već dovode do upućivanja na parnicu. Ako se nakon pravosnažnosti rješenja o nasljeđivanju pojave nove činjenice relevantne za raspravljanje zaostavštine.BH-PRAVNICI.COM . Ta izjava je neopoziva. Sud prekida postupak i upućuje stranke na parnicu ako su sporne činjenice. Ostavinski postupak se okončava rješenjem o nasljeđivanju. Na parnicu sud upućuje onog učesnika čije pravo smatra manje vjerovatnim. one ne mogu dovesti do ponovnog pokretanja ostavinskog postupka. raspravljanje zaostavštine će se raspraviti i okončati bez obzira na zahtjeve zbog kojih je učesnik upućen na postupak.COM samo na osnovu rasprave. posebno valjanost ili sadržaj testamenta ili odnos nasljednika i ostavioca na osnovu kojeg se nasljeđuje po zakonu. sud na čijem području je ostavilac umro izdaje oglas kojim poziva sva lica u državi koja imaju zahtjeve prema zaostavštini kao nasljednici. Ako upućeni tako ne postupi. Ovo se odnosi na: naknadno pronađenu imovinu. Nasljednici daju izjavu kojom se prihvataju ili odriču nasljedstva. već zainteresirano lice može samo pokrenuti parnicu. dostaviti ostavinskom sudu u vidu podneska. Ako se ne zna da li je umrli imao nasljednike. d) Od kojih zavisi veliče) ina nasljednog dijela. a može se dati na raspravi. Ako je za raspravljanje zaostavštine nadležan inostrani organ. Bitno je naglasiti i da razlozi koji u parničnom postupku dovode do ponavljanja postupka. Zbog toga se (osim zainteresiranim licima – učesnicima u postupku) dostavlja i organima nadležnim za vođenje zemljišnih knjiga. naknadno pronađeni testament. Međutim. ako je boravište nasljednika nepoznato ili se nalaze u inostranstvu a nemaju punomoćnike. b) Od kojih zavisi osnovanost zahtjeva najbližih srodnika da se iz zaostavštine izdvoje predmeti domaćc) instva koji služe za zadovoljenje svakodnevnih potreba. a predstavlja samostalan pravni osnov za upis prava stečenim nasljeđivanjem u zemljišne knjige.WWW. f) Od kojih zavisi osnovanost isključg) enja nužnih nasljednika ili osnovanost razloga nedostojnosti za nasljeđivanje. O pravima uredno pozvanih lica koja nisu došla na ročište sud će odlučiti prema podacima kojima raspolaže. Rješenje je deklaratornog karaktera. ili dati nekom drugom sudu na zapisnik. Njime se utvrđuje koja imovina čini zaostavštinu. a koji će je proslijediti ostavinskom sudu. ali neće prekidati ostavinsku raspravu ako među učesnicima postoji spor o pravu na legat ili drugom pravu iz zaostavštine. Sadržaj rješenja propisan je zakonom. ko su nasljednici i koja prava pripadaju pojedinim nasljednicima. već na osnovu cjelokupne procesne građe koju je sud prikupio. sud će oglasom u Službenim novinama FBiH pozvati potencijalne nasljednike da se u roku od 1 godine jave sudu.

Troškove postupka snosi korisnik eksproprijacije. sud će donijeti odluku kojom uređuje način upravljanja i korištenja zajedničke stvari. Drugi imovinskopravni vanparnič52. 52. Postupak je hitan i mora se okončati u roku od 30 dana od dana pokretanja. U slučaju da niko od nasljednika ne istakne prigovor. sud će na isti način kao u prethodnom slučaju pozvati sve nasljednike i legatare u inostranstvu da u roku od 6 mjeseci istaknu prigovor nenadležnosti suda u FBiH. Ovaj postupak se koristi za uređenje odnosa suvlasnika. u ovim postupcima široko se primjenjuje načelo dispozitivnosti. po isteku roka zaostavštinu će raspraviti sud u FBiH. jer će se u suprotnom pokretna zaostavština predati inostranom organu. Ako se takav sporazum postigne. a eventualni ostatak će se predati inostranom organu. prijedlog se može podnijeti svakom od njih.BH-PRAVNICI. Ta odluka će biti izvršena iz zadržane zaostavštine.5. O naknadi se odlučuje rješenjem suda nakon održanog ročišta. Sud može odluku zasnovati i na sporazumu korisnika eksproprijacije i ranijeg vlasnika postignutom tokom postupka. Ako se neko od pozvanih lica javi. ni postupci Sadržaj pravozaštitne funkcije u ovim postupcima se po pravilu sastoji u ostvarenju određenog subjektivnog prava. ni postupak Postupak se pokreće po službenoj dužnosti ili po prijedlogu učesnika. Ako je za raspravljanje nadležan inostrani organ.7. on se unosi u zapisnik kao sudsko poravnanje. a svi nasljednici koji se nalaze u FBiH predlože da raspravu provede sud u FBiH. Rok za javljanje ne može biti kraći od 30 dana niti duži od 6 mjeseci. Upravljanje i korištenje zajedničkim stvarima. 52. ili je sporan obim prava.WWW.COM . a ako se nalazi na područjima više sudova. osim troškova koji su izazvani neopravdanim postupkom ranijeg vlasnika. sve dok organ vlasti inostrane države ne donese pravosnažnu odluku. Prijedlog se podnosi sudu na čijem području se stvar nalazi. Pravosnažnost rješenja ne sprečava učesnike da u parnici ili drugom postupku ostvaruju svoja prava u odnosu na stvar o čijem je upravljanju i korištenju odlučeno. Dakle. Postupak se uvijek pokreće prijedlogom koji može podnijeti bilo koji od suposjednika. Ako nadležni organ uprave predmet ne dostavi sudu u roku od 2 mjeseca nakon nastupa pravosnažnosti rješenja o eksproprijaciji. Određivanje naknade za eksproprisane nekretnine kao imovinski vanparnič52.COM legatari ili povjerioci da te zahtjeve istaknu. sud će uputiti predlagača da u roku od 15 dana pokrene parnicu ili postupak pred upravnim 112 WWW. a učesnici se mogu i sporazumjeti povodom predmeta odlučivanja. a oglas se objavljuje u Službenim novinama FBiH i na oglasnoj tabli suda. postupak se može pokrenuti prijedlogom ovlaštenika naknade za eksproprisanu nekretninu.4. Povlačenjem predmeta dolazi do okončanja postupka.BH-PRAVNICI. Primjerak oglasa dostavlja se i diplomatskom ili konzularnom predstavništvu odnosne strane države u našoj zemlji. sud će zadržati zaostavštinu ili njen dio potreban za pokriće istaknutog zahtjeva. Najvažnija faza postupka je ročište. podjela zajedničke stvari ili imovine i uređenje međa. U suprotnom. Ako se među učesnicima pojavi spor u pravu na stvar povodom koje se postupak vodi. Postupak se uvijek pokreće po prijedlogu kojim učesnik određuje i predmet odlučivanja. sukorisnika i drugih suposjednika među kojima ne postoji saglasnost u pogledu načina upravljanja i korištenja zajedničkih stvari. Po službenoj dužnosti sud pokreće postupak nakon što mu nadležni organ uprave dostavi predmet u kome se korisnik eksproprijacije i raniji vlasnik nisu mogli sporazumjeti o naknadi za eksproprisanu vrijednost.6. na kome sud nastoji izdejstvovati sporazum između zajedničara. U ove postupke spadaju: uređenje upravljanja i korištenja zajedničke stvari.

Pod uređenjem međa se podrazumijeva obnavljanje ili ispravljanje međa kada su međašnji znaci uništeni. vodeći računa u svim okolnostima koje bi mogle uticati na valjanost testamenta. O podjeli se odlučuje na ročištu. njihovu pravnu i poslovnu sposobnost. O sastavljanju isprave sačinjava se zapisnik. Ako spor nije moguće riješiti na osnovu posljednjeg mirnog posjeda. ako spor nije moguće riješiti na osnovu jačeg prava. uslove i način podjele. Jedan od primjera je sudski testament. (ako prelazi. U slučaju da se tokom postupka pojavi spor između učesnika u pogledu prava na stvarima koja su predmet diobe sud će prekinuti postupak i uputiti predlagača da pokrene parnicu u roku od 15 dana. U rješenju sud opisuje graničnu liniju između zemljišta. Postupak se može okončati poravnanjem ili sudskim rješenjem. oštećeni ili pomjereni. sud zakazuje ročište na licu mjesta. Sud prije sastavljanja isprave utvrđuje identitet učesnika. Pri sastavljanju sudskog testamenta u ulozi svjedoka ne mogu biti potencijalni zakonski nasljednici zavještaoca. Ako to predlagač ne uradi. Rješenje sadrži: predmet. Ako se nalaze na području više sudova.WWW. a stranke se ne slažu da se međa bez obzira na vrijednost spora uredi po jačem pravu. Ukoliko sporazumno uređenje međa ne uspije.8. smatraće se da je prijedlog povučen. U prijedlogu moraju biti sadržani podaci o predmetu podjele i udjelima svakog suvlasnika. Na osnovu posljednjeg mirnog posjeda.BH-PRAVNICI. Nedolazak predlagača nije smetnja ako održavanje ročišta predloži bilo koji od učesnika. Podjela stvari i nekretnina u suvlasništvu. zavještalac ga čita i daje izjavu da je njegova volja u 113 WWW. ni postupci Sastavljanje isprava. Postupak se pokreće prijedlogom koji može podnijeti svaki od vlasnika odnosno korisnika susjednih zemljišta. riješiće se po pravičnosti. 52. nadležan je svaki od njih. Na njega poziva i vještaka geodetske struke a po potrebi i svjedoke. Uređenje međa. kao i prava i obaveze suvlasnika utvrđene podjelom. Izjavu zavještaoca sud unosi vjerno u zapisnik. kao i drugi odgovarajući dokazi. podatke o fizičkim dijelovima stvari i pravima koja su pripadala pojedinom suvlasniku. smatra se da je povukao prijedlog.COM . U našem pravu su rijetki primjeri da je za valjanost pravnog posla potrebno da on bude sačinjen u formi javne isprave. 8. Za nekretnine se navode i ZK podaci. 9. Na osnovu jačeg prava. po mogućnosti riječima samog zavještaoca. U cilju sporazumnog rješenja. Ako predlagač to ne učini. kao i postojanje slobodne volje za zaključenje pravnog posla. Ostali vanparnič52.BH-PRAVNICI. tako što će se sporna međašnja površina podijeliti. Način uređenja međa može biti: 7. U suprotnom će se smatrati da je prijedlog povučen. kao i drugim licima koji na predmetu podjele imaju neko stvarno pravo. Sud sastavlja ispravu u vanparničnom postupku u slučajevima kad je za nastanak ili punovažnost pravnog posla potrebno da on bude zaključen u formi javne isprave. Nakon sastavljanja testamenta. Može ga podnijeti svaki od suvlasnika.9. stranke se upućuju na parnicu). sud prvo zakazuje ročište u sudu na koje poziva sve učesnike. ako među učesnicima postoji spor čija vrijednost ne prelazi vrijednost spora male vrijednosti u parničnom postupku. Postupak se uvijek pokreće prijedlogom. Podnosi se sudu na čijem području se stvar ili nekretnina nalaze. ali prijedlogom moraju biti obuhvaćeni svi suvlasnici (potpuna stvarna legitimacija). a sastavni dio rješenja je i skica.COM organom.

obavezan je da je zadrži i odmah preda sudu kod kojeg se postupak vodi sa naznakom lica koje mu je predalo ispravu. ulaznice. Ako mu isprava bude podnesena radi ispunjenja obaveze ili ako je do nje došao na drugi način. ali ne i javne isprave. Čije je sudsko poništavanje zabranjeno zakonom. što sudija potvrđuje na testamentu.WWW. O prijedlogu za poništaj isprave organa DPZ odlučuje sud na čijem području se nalazi sjedište izdavaoca. Postupak se pokreće na prijedlog ovlaštenika iz isprave ili lica koje ima neki drugi pravni interes da se isprava poništi. rukopisa i prepisa.BH-PRAVNICI. Isprave čija je funkcija čisto dokaznog karaktera. Ako je testament sastavljen u sudu na čijem području zavještalac nema prebivalište. a ovjeravanje prepisa je potvrđivanje njegove istovjetnosti sa originalom. Ovakva isprava ima svojstvo vjerodostojne. kao i nematerijalno pravo. niti ispravu preinačiti. Isto će uraditi i kad treće lice podnese sudu ispravu ili pred sudom dokaže postojanje isprave čije se poništenje traži. Poništenje isprava (amortizacija) se u vanparničnom postupku vrši ako se radi o konstitutivnoj ispravi koja je izgubljena. sud nalaže izdavaocu i povjeriocu isprave da se u određenom roku izjasne da li je isprava čije se poništenje traži bila izdata i da li postoje smetnje za sprovođenje postupka. Nakon što utvrdi da su ispunjene pretpostavke za pokretanje postupka. Oglas između ostalog sadrži bitne podatke o ispravi. kao i upozorenje da će se isprava sudski poništiti ako se u oglasnom roku niko ne javi sudu sa ispravom niti stavi prigovor na njeno poništenje. Poništavati se mogu čekovi i mjenice za čiji poništaj važe posebni postupci. Time se ne potvrđuje istinitost sadržaja isprave. taksene i poštanske marke. Poništavati se mogu isprave na kojima se zasniva neko materijalno pravo. Dužnik se može osloboditi obaveze samo ako iznos duga uplati na depozit suda. Sud je dužan da primi na čuvanje ispravu kad je to zakonom određeno ili kad je to potrebno radi obezbjeđenja određenih imovinskih ili drugih prava. Čuvanje isprava. Ovjeravanje potpisa ili ruopisa je potvrđivanje njegove autentičnosti. Ne mogu se poništavati isprave: 1. 2. Tok postupka. Sud ovjerava sadržaj isprave kad je to zakonom određeno. Treba razlikovati ovakvo ovjeravanje sadržaja od ovjeravanja potpisa.BH-PRAVNICI. vrsta i naziv primljene isprave. taloni hartija od vrijednosti. vozne karte itd. O prijemu isprave na čuvanje se sastavlja zapisnik u koji se unosi način utvrđivanja identiteta podnosioca isprave. Prijedlog se podnosi sudu na čijem području se nalazi mjesto ispunjenja obaveze. srećke lutrije. Iz razloga javnog povjerenja – novčanice. obnoviti ili prenijeti na drugo lice od momenta kad mu je dostavljen oglas ili kad je na bilo koji način saznao za pokretanje postupka radi poništaja isprave. Dužnik ne smije ispuniti obavezu iz isprave čije se poništenje traži. 114 WWW. Zavještalac potpisuje testament ili na njega stavlja otisak kažiprsta u prisustvu svjedoka. ovaj sud je dužan da o tome odmah obavijesti sud na čijem području je prebivalište zavještaoca. 3. ukradena ili uništena odnosno nestala na bilo koji način. Jedna od isprava za koju je zakonom određeno da se prima na čuvanje u sudu je testament. Sud će obustaviti postupak ako predlagač povuče prijedlog ili u određenom roku ne položi u sudski depozit potrebni novčani iznos za objavljivanje oglasa. sud oglasom objavljuje pokretanje postupka. ako ne postoje podaci na osnovu kojih nadležni organ može izdati duplikat te isprave. Nakon prijema izjašnjenja.COM . Ovjeravanje sadržaja isprave se po dejstvu izjednačava sa sastavljanjem isprave.COM svemu vjerno unesena.

Protiv rješenja žalbu mogu uložiti izdavalac isprave. u roku od 3 dana od dana prijema.BH-PRAVNICI.COM . plemeniti metali. Postupak se pokreće prijedlogom u kome se navodi opis predmeta. Pravosnažno rješenje kojim se isprava poništava zamjenjuje poništenu ispravu dok se ne izda nova.BH-PRAVNICI. Sudski depozit.WWW.COM O poništavanju isprave sud odlučuje na ročištu. razlog zbog kojeg se deponuje i lice u čiju korist se deponuje. dragocjenosti i drugi predmet izrađeni od plemenitog metala. hartije od vrijednosti i druge isprave koje se mogu unovčiti. Ako deponent ili lice u čiju korist je predmet deponovan ne podignu taj predmet ni u roku od 3 godine od dana prijema sudskog poziva. Rješenje o poništenju sadrži podatke o izdavaocu isprave i predlagaču. Sud je dužan da u depozit primi i druge predmete. sud je dužan da isti položi na poseban račun kod ovlaštene banke. kad je zakonom određeno da dužnik može kod suda položiti stvar koju duguje. Ako se ne zna kome deponovani predmet treba predati ili ako se ne zna koji od više deponovanih predmeta treba predati kojem licu. 115 WWW. sud će ih uputiti na parnicu. Rješenje se dostavlja svim zainteresiranim licima. a iz razloga ekonomičnosti može se predati i sudu u mjestu gdje se stvar nalazi. Ako parnica ne bude pokrenuta u ostavljenom roku. Ako je predmet depozita novac. U sudski depozit mogu se predavati novac. sud će pozvati deponenta da preuzme predmet. Predmet se predaje sudu u mjestu ispunjenja obaveze. sud zakazuje ročište i o tome odlučuje na ročištu. sud će rješenjem utvrditi da je predmet postao državna svojina i predaće ga općini na čijem području se nalazi sjedište suda. ovlaštenik i dužnik iz isprave. Ako pozvana lica ne postignu sporazum. Drugi predmeti koji se ne mogu čuvati u sudskom depozitu čuvaju se na javnom skladištu ili drugoj firmi koja se bavi čuvanjem stvari. kao i bitne sastojke isprave sa naznakom iznosa obaveze ako ona glasi na novac.

izvršni postupak je samostalan postupak. 116 WWW. Odluke upravnih organa izvršavaju se kako u postupku administrativnog. (2) prinudna naplata poreza na pokretnim stvarima vrši se u posebnom administrativnom postupku. Niz načela parničnog postupka su nepoznata u izvršnom postupku.WWW. izvršni postupak poznaje određena načela koja su nepoznata parničnom postupku 58. 59. Izvršni postupak ne slijedi uvijek nakon parničnog. Nenovčane obaveze se izvršavaju u postupku administrativnog.godine. pa i odluka donesenih u upravnom postupku. IZVRŠENJE KAO PRAVOSUDNA FUNKCIJA U izvršnom postupku je težište djelatnosti suda u postupanju. To su slučajevi kad se u parničnom postupku donosi utvrđujuća (konstitutivna) presuda ili kad dužnik dobrovoljno izvrši sudsku odluku. a posebni propisi o postupku izvršenja i obezbjeđenja obuhvaćeni su i drugim zakonima: Zakonom o parničnom postupku. po pravilima izvršnog postupka se provodi izvršenje odluka donesenih i u drugim sudskim postupcima. 54. U tom postupku se preduzimaju mjere sa ciljem obezbjeđenja budućeg ostvarivanja prava. Postupak administrativnog izvršenja je sastavni dio administrativnog postupka i određen je Zakonom o općem upravnom postupku. izvršni postupak je samo nastavak parničnog. NOG POSTUPKA O tome postoje 2 mišljenja: prema jednom. ili je njihov značaj znatno manji. Od ovog pravila postoji nekoliko izuzetaka: (1) izvršenje radi ispunjenja novčanih obaveza iz primanja po osnovu radnog odnosa se može provesti administrativnim putem uz pristanak dužnika.BH-PRAVNICI. HISTORIJSKI RAZVOJ blabla 55. 56. Pored postupka izvršenja. S druge strane. forma je strogo u službi pravne sigurnosti. Osim toga. ODNOS IZVRŠNOG I PARNIČ57.COM . kako bi se onemogućila svaka proizvoljnost. a na nekretninama u sudskom izvršnom postupku. a ne u presuđivanju. U izvršnom postupku se prinudnim putem dovode u sklad faktičko i pravno stanje. kao metod konačnog ostvarenja prava. KNJIŽEVNOST I IZVORI IZVRŠNOG PRAVA Prvi cjelovit izvor nastao je donošenjem Zakona o izvršnom postupku iz 1978. 5. Predmet parničnog postupka je raspravljanje i odlučivanje o sporovima iz građansko-pravnih odnosa. a prema drugom mišljenju. 4. ODNOS IZVRŠNOG POSTUPKA PREMA DRUGIM OBLICIMA IZVRŠENJA Ovdje je značajan odnos sudskog i administrativnog izvršenja. Predmet izvršnog postupka je prinudno ostvarenje prava.COM IZVRŠNI POSTUPAK OPĆA UČENJA 53. a novčane u postupku sudskog izvršenja. zbog niza specifičnosti izvršnog u odnosu na parnični postupak: 3.BH-PRAVNICI. normama izvršnog prava određen je i postupak obezbjeđenja. Dakle. Danas je vladajuće ovo drugo mišljenje. Postupanje se izvodi po pravilima strogog legaliteta. IZVRŠNO PRAVO I IZVRŠNI POSTUPAK Izvršno pravo čini skup normi kojima se reguliše izvršni postupak. tako i postupku sudskog izvršenja. što zavisi od prirode obaveze.

WWW. tada se iz razloga zaštite dužnika ne bi ni trebalo provoditi izvršenje. sud će na prijedlog stranke odgoditi izvršenje. Međutim. Osnovni zahtjev ovog načela je zaštita dužnika – izvršenje radi ostvarivanja novčanog potraživanja ne može se provesti na stvarima ili pravima koja su neophodna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba dužnika i lica koja je dužan izdržavati. sud će izabrati ona sredstva na kojima će se izvršenje provesti najefikasnije i najmanje pogoditi dužnika.COM Zakonom o upravnom sporu. Sud po pravilu provodi izvršenje na sredstvima koja je povjerilac predložio.COM . ELA I PRAVNA PRIRODA IZVRŠNOG POSTUPKA 59. Načelo sudskog upravljanja postupkom. Ako se izvršenje provodi na državnim sredstvima. pa se njihovom prodajom ne bi mogao dobiti iznos koji prelazi troškove izvršenja. onda će se voditi samo jedan postupka za sve povjerioce. Ako više povjerilaca u izvršnom postupku ostvaruje svoja potraživanja prema istom dužniku. Sud izvršenje određuje na predmetima koje je povjerilac predložio. Na taj način se izbjegava izlaganje dužnika plaćanju troškova koje bi izazvalo vođenje posebnih postupaka za svakog od povjerilaca. Zakonom o stečaju itd. Izvršenje na drugim državnim sredstvima može se odrediti samo ako dužnik nema novčanih sredstava na računu. ako je povjerilac naveo više sredstava za izvršenje. ili su mu potrebna za vršenje samostalne djelatnosti koja je dužnikov glavni izvor sredstava za život. On pritom može predložiti i više sredstava za izvršenje. Ako su stvari na kojima je predloženo izvršenje neznatne vrijednosti. Pretpostavke za primjenu prinude. Načelo formalnog legaliteta u izvršnom postupku je najjače došlo do izražaja. NAČ61.1.BH-PRAVNICI. kao i načini postupanja strogo su određeni zakonom. Svako postupanje izvan zakonom propisanih okvira bilo bi neovlašteno zadiranje u prava i slobode dužnika. Postupak se pokreće na prijedlog povjerioca. Sud je dužan da predmete uzima u postupak redom kojim ih je primio. Načelo socijalnosti ili zaštite dužnika je specifičnost izvršnog postupka. zakonski rokovi za upotrebu pravnih sredstava su kraći nego u izvršnom postupku. Npr. stranke svojim radnjama ne mogu neposredno uticati na razvoj postupka itd. istim sredstvima i na istim predmetima. Izbor predmeta i sredstava izvršenja. Po službenoj dužnosti izvršni postupak se pokreće samo kad je to izričito određeno posebnim zakonom (npr. ako su ispunjeni uslovi za odlaganje izvršenja.BH-PRAVNICI. Naime. Nesvrsishodnost izvršenja. Odredbe o javnoj prodaji su takođe u službi načela zaštite dužnika. Izjavom o povlačenju prijedloga za izvršenje povjerilac može dovesti do okončanja postupka bez pristanak druge strane. Stranke mogu samo da svojim radnjama utiču na tok postupka. Načelo ekonomičnosti. 60. Zahtjevi načela ekonomičnosti ugrađeni su u cio postupak. stvari se na prvom ročištu za 117 WWW. Sud po službenoj dužnosti upravlja postupkom po principu formalnog legaliteta. Povjerilac u prijedlogu za izvršenje određuje sredstva i predmet izvršenja radi ostvarenja novčanih potraživanja. za naplatu troškova krivičnog postupka i novčane kazne). prvenstveno se određuje na novčanim sredstvima koja se vode na računu kod banke. U postupku izvršenja sud je dužan da postupa hitno. Ovaj zahtjev se ostvaruje ustanovama izuzimanja i ograničenja izvršenja. jer od efikasnosti sprovođenja izvršenja u velikoj mjeri zavisi kvalitet pravne zaštite u cjelini. Kumulacija. Osnovna načela Načelo dispozitivnosti.

2.oni bez kojih se postupak ne može pokrenuti niti voditi. ona ima pretežno deklaratoran karakter. Pravilo je da se funkcija izvršenja 118 WWW. konstitutivno ili novirajuće dejstvo u izvršnom postupku. sudskom odlukom se stvara obaveza na izvršenje ili se njome vrši prenos utužene obaveze. Ono smatra da i nakon presuđivanja sporna obaveza ostaje ista po svom pravnom i stvarnom osnovu. Sud i ostali organi izvršnog postupka U svim predmetima izvršenja stvarno su nadležni općinski sudovi. Prema supstancijalnopravnom gledištu. tj. u kome sudska odluka treba da se realizira. Postklasična teorija uglavnom se zasniva na postavkama klasične. Publicističko gledište je dominirajuće u klasičnom učenju. a dijeli se na 3 učenja: 6. To je moguće tek na drugom ročištu. 62. Načelo vremenskog prioriteta. 60.BH-PRAVNICI. Ova teorija definira izvršno pravo kao skup normi koje određuju kada i pod kojim uslovima će izvršni organ preduzimati procesne radnje koje dovode do usklađivanja pravnog i faktičkog stanja. odnosno prema danu upisa založnog prava u zemljišnim knjigama (ako se izvršenje provodi na nekretninama). SUBJEKTI IZVRŠNOG POSTUPKA Svi učesnici izvršnog postupka mogu se podijeliti na 2 grupe: 1. 7. Redoslijed se određuje prema danu prijema prijedloga za izvršenje u sudu (ako se izvršenje provodi na pokretnim stvarima i potraživanjima). 8.WWW. Izvršni postupak je sistem tzv. odnosno 2/3 utvrđene vrijednosti (nekretnine). Načelo pojedinačnog (singularnog) izvršenja. Ovdje spadaju sud i stranke. 2.COM javnu prodaju ne mogu prodati ispod procijenjene vrijednosti.COM . jer se sudskom odlukom samo konstatuju već postojeća prava i obaveze. određena treća lica i dr. ali i tada ne ispod 1/3 utvrđene vrijednosti (pokretne stvari). tok i okončanje postupka. Ostali učesnici – javni tužilac.1. Subjekti izvršnog postupka . Više vjerovnika na istim predmetima namiruju se redoslijedom kojim su stekli pravo da se iz tog predmeta namire. za razliku od stečaja koji je sistem općeg ili generalnog izvršenja. Mješovito privatno javnopravno učenje pokušava iznaći kompromis između navedenih suprotstavljenih gledišta. Javnopravno učenje polazi od državnog aparata kao glavnog faktora u realizaciji postupka.pojedinačnog (singularnog) izvršenja. Pojam izvršnog postupka se prvenstveno određuje kao pravni odnos između povjerioca i dužnika. tako da ona ima kreativno. a ne imovina dužnika kao ukupnost stvari.BH-PRAVNICI. 59. Pravna priroda izvršnog postupka Klasična teorija je posmatrala građanski spor kroz 2 samostalna i međuzavisna stadija: (1) postupak utvrđenja ili konstatacije pravnog zahtjeva. Privatnopravno učenje u tumačenju izvršnog postupka polazi od volje i inicijative stranaka kao ključnog faktora za početak. u kome je zadatak suda bio da utvrdi koja stranka je u pravu i (2) stadij izvršenja. koji se u osnovi svodi na "pravno gonjenje" putem instrumenata državne prinude. Predmet izvršenja u izvršnom postupku mogu biti samo pojedine stvari ili prava dužnika.

Opće su: izvršne isprave i klauzule izvršnosti. tj. Ovako doneseno rješenje povjerilac može radi provođenja izvršenja podnijeti svakom stvarno nadležnom sudu na čijem području se nalaze stvari dužnika. Izvršni postupak u prvom stepenu vodi sudija pojedinac. treće lice prema kojem dužnik ima potraživanje. legitimacija stranaka i dospjelost potraživanja. 73 dužnikov dužnik. koji pod kontrolom i po uputstvu sudije preduzimaju pojedine radnje sprovođenja izvršenja.COM . a u drugom stepenu vijeće od 3 sudija. 72 DPZ sa zahtjevom za namirenje potraživanja koja terete prodatu nekretninu. a nije stranka u postupku. PRETPOSTAVKE ZA IZVRŠENJE Procesne pretpostavke za izvršenje se dijele na opće i posebne. mjesno je nadležan sud na čijem području se stvari nalaze. Za nenovčano potraživanje koje glasi na predaju stvari. Ako je obaveza upravljena na određenu radnju. 60. leteće izvršenje. Opće procesne pretpostavke 119 WWW. mjesno je nadležan sud koji vodi javnu knjigu u koju treba izvršiti upis. To su tzv. mjesno je nadležan sud na kome dužnik ima prebivalište odnosno boravište. Pored sudije pojedinca. u postupku učestvuju i određena službena lica. Kod izvršenja radi zasnivanja. za donošenje rješenja o izvršenju mjesno je nadležan sud na čijem području se nalazi prebivalište (boravište) dužnika. ukidanja. Stranke u izvršnom postupku Položaj stranaka u izvršnom postupku imaju lica koja u izvršnoj ispravi imaju položaj povjerioca i dužnika. To su po pravilu lica koja položaj povjerioca i dužnika zauzimaju i u materijalno-pravnom odnosu povodom kojeg se traži izvršenje. bez obzira na porijeklo izvršne isprave.BH-PRAVNICI. 63.2. Ako povjerilac u prijedlogu za izvršenje nije naznačio mjesto gdje se stvar nalazi. To je tzv. 74 treće lice koje ustaje prigovorom da se određeni predmeti izuzmu od izvršenja.WWW. Ako dužnik nema prebivalište niti boravište u FBiH. trpljenje ili nečinjenje. Tu spadaju: 71 založni povjerilac i nosioci drugih stvarnih prava na predmetu izvršenja. U ostvarivanju novčanih potraživanja mjesna nadležnost se određuje s obzirom na vrstu predmeta na kojima se provodi izvršenje.sudski izvršioci.2. mjesno nadležan je sud na čijem području dužnik treba da ispuni svoju obavezu. Sva ostala lica koja pored stranaka učestvuju u izvršnom postupku nazivaju se učesnici. Ako je predmet izvršenja novčano potraživanje dužnika. Prema zakonu. Mjesna nadležnost prvenstveno zavisi od vrste potraživanja koje se ostvaruje izvršenjem.COM povjerava onim sudovima koji su postupali u prvom stepenu. učesnik je svako lice koje u postupku izvršenja ili obezbjeđenja ostvaruje neko svoje pravo ili pravni interes. mjesno je nadležan sud na kome prebivalište ima dužnikov dužnik. a u posebne: prijedlog za izvršenje. Ako je predmet izvršenja pokretna stvar. mjesno je nadležan sud na čijem području se stvar nalazi. ograničenja ili prenosa prava na nekretnini upisom u zemljišnu knjigu. 61.BH-PRAVNICI. Za izvršenje na nekretninama mjesno je nadležan sud na čijem području se nekretnina nalazi.

kao i poravnanja sklopljena pred arbitražama. kako bi ostvario svoje potraživanje. Na osnovu vjerodostojne isprave u parničnom postupku se može tražiti izdavanje platnog naloga.COM Izvršna isprava je pravni akt kojim se utvrđuje postojanje potraživanja. a ako je izvršenje već sprovedeno. novčane kazne i troškove postupka.BH-PRAVNICI.COM . zatim odluke u krivičnom postupku koje se odnose na imovinsko-pravna potraživanja. ne upuštajući se u razmatranje osnovanosti tog prigovora. dužnik. Ovdje spadaju i odluke arbitraža. Domaće se dijele na sudske. zatim poravnanja iz upravnog postupka. Podobnost izvršne isprave za izvršenje. (3) da je odluka pravosnažna i izvršna u zemlji u kojoj je donesena. Svojstvo izvršne isprave imaju samo one isprave kojima je to svojstvo zakonom priznato. dužnik ima na raspolaganju pravna sredstva kojima može spriječiti sprovođenje izvršenja. koji ima svojstvo izvršne isprave. Kao titulus za izvršenje. Odluke stranog suda. izvršne isprave drugih organa. vrsta. Formalno-pravna podobnost postoji ako su u ispravi naznačeni: (1) povjerilac i dužnik. Izvršne isprave se dijele na domaće i inostrane. u takvom slučaju je dovoljno da dužnik u izvršnom postupku samo podnese prigovor i sud će obustaviti izvršenje. kao i sudska poravnanja. Prema ZPP. Da bi bila priznata. Vjerodostojne isprave su isprave koje uživaju određeni stepen povjerenja u pravnom prometu. Ako je potraživanje neosnovano. 79 izvodi iz ovjerenih poslovnih knjiga. Međutim. obim i vrijeme ispunjenja obaveze. Međutim. može se prijedlogom zahtijevati protivizvršenje. Sud će na osnovu izvršne isprave uvijek dozvoliti izvršenje ako je ona podobna za izvršenje i ako su ispunjene ostale pretpostavke. da bi stekle svojstvo izvršne isprave. 120 WWW. te (3) vrijeme ispunjenja obaveze. te vjerodostojne isprave kao izvršne isprave. te predmet. Zakon uz određene uslove daje i mogućnost da se izvršenje traži neposredno na osnovu vjerodostojne isprave. a neće se upuštati u ispitivanje osnovanosti potraživanja koje se prinudno ostvaruje. moraju prethodno biti priznate. Vrste izvršnih isprava. Priznate odluke stranog suda izvršavaju se na isti način kao i domaće odluke. (4) reciprocitet. a samo ona potraživanja koja su utvrđena izvršnom ispravom mogu se ostvarivati prinudnim putem u izvršnom postupku. izvršna isprava ima samostalnu procesno-pravnu egzistenciju u odnosu na materijalno-pravni zahtjev (potraživanje). vrsta i obim obaveze. (2) da je udovoljeno načelu kontradiktornosti. faktura. 81 mjenica i ček itd. 80 privatne isprave na kojima je potpis obveznika ovjeren od nadležnog organa. odluka mora ispunjavati 4 uslova: (1) da se ne radi o predmetu u isključivoj nadležnosti domaćeg suda. (2) predmet. U sudske izvršne isprave spadaju kondemnatorne odluke iz parničnog i vanparničnog postupka. Izvršna isprava je podobna za izvršenje ako su u njoj naznačeni povjerilac. te odluke donesene u prekršajnom postupku ako glase na ispunjenje novčane obaveze odnosno povrat stvari. U našem pravu je prihvaćen sistem ograničene kontrole stranih odluka čije se priznanje traži. svojstvo vjerodostojne isprave imaju: 78 javne isprave i isprave koje po posebnim propisima imaju značaj javnih isprava. Izvršne isprave drugih organa su: odluke u upravnom postupku ako glase na novčano potraživanje.WWW. U tom slučaju povjerilac mora u redovnom postupku izdejstvovati izvršnu odluku. Razlikuju se formalno-pravna i materijalno-pravna podobnost. To znači da se na osnovu izvršne isprave može ostvariti izvršenje i ako ne postoji potraživanje povodom kojeg je izvršenje pokrenuto.BH-PRAVNICI.

da li je titulus za izvršenje odluka.BH-PRAVNICI. Posebne pretpostavke za izvršenje Prijedlog za izvršenje. Ako se prijedlog za izvršenje podnosi sudu koji je donio prvostepenu odluku na osnovu koje se traži izvršenje. 2) da je protekao rok za dobrovoljno izvršenje dužnikove obaveze (paricioni rok) – po pravilu paricioni rok iznosi 15 dana. obaveza dužnika. Vjerodostojne isprave kojima se priznaje svojstvo izvršnog naslova su podobne za izvršenje kad je dospjelo potraživanje koje se dokazuje tom ispravom.1. ODLUKE U IZVRŠNOM POSTUPKU U izvršnom postupku odluke se donose u formi rješenja i zaključka. Ulaganjem pravnog lijeka paricioni rok se prekida. Ako su izvršnom ispravom utvrđene uslovne ili uzajamne obaveze. U ulozi povjerioca u izvršnom postupku može se pojaviti lice koje ima položaj ovlaštenika u izvršnoj ispravi. Rješenje o izvršenju 121 WWW.WWW. a u ulozi dužnika lice koje ima položaj obveznika u istoj ispravi. Odluka je izvršna ako ispunjava 2 uslova: 1) da je pravosnažna – odluka postaje pravosnažna u trenutku nastupanja formalne pravosnažnosti. Ako je titulus za izvršenje sudsko poravnanje ili vjerodostojna isprava. Ovom klauzulom se zvanično potvrđuje da je izvršna isprava podobna za izvršenje. 61. odluka ne mora imati klauzulu izvršnosti. Potvrdu izvršnosti na izvršnu ispravu stavlja organ koji je o potraživanju odlučio u prvom stepenu. te sredstva i predmet izvršenja ako se radi o novčanim potraživanjima. tj. tj. Potvrda (klauzula) izvršnosti. ovjerenom ispravom ili pravosnažnom sudskom odlukom donesenom u parničnom postupku. drugi uslov je dospjelost potraživanja koje je njime utvrđeno. odnosno pravosnažnosti. Izvršni postupak se pokreće prijedlogom u kome moraju biti naznačeni: povjerilac i dužnik. izvršna ili vjerodostojna isprava kao titulus za izvršenje. Ako je izvršni naslov sudska presuda. a u č3) ekovnim i mjenič4) nim predmetima 8. odnosno ako je on izvršio svoju obavezu prema dužniku ili je spreman da je izvrši. povjerilac iz izvršne isprave je ovlašten da traži izvršenje tek ako je uslov ispunjen. poravnanje ili vjerodostojna isprava.COM . dospjelost postoji u trenutku donošenja presude jer sud može presudom naložiti izvršenje obaveze samo ako je ona dospjela do okončanja glavne rasprave.BH-PRAVNICI. dospjelost potraživanja se mora posebno dokazati. Da bi poravnanje bilo i izvršno. Legitimacija stranaka. Rješenjem se odlučuje o pravima stranaka i drugih učesnika.COM Materijalno-pravna podobnost zavisi od vrste izvršne isprave. a zaključkom se rješavaju pitanja upravljanja postupkom. Poravnanje sklopljeno pred sudom ili upravnim organom ima svojstvo konačnosti. Potvrdu izvršnosti na odluku povremene (ad hoc) arbitraže stavlja sud koji bi bio prvostepeno nadležan da nije bila ugovorena arbitraža. Sud po službenoj dužnosti pazi da li je dospjelo potraživanje radi čijeg se ostvarenja pokreće izvršni postupak. 62. Dospjelost se dokazuje zapisnikom o poravnanju.3. kad se odluka više ne može pobijati redovnim pravnim lijekom. Dospjelost potraživanja. 64.

koji u istom roku (8 dana) može podnijeti prigovor na prigovor. predmet dostavlja nadležnom sudu. Uloženi prigovor sam po sebi (neovisno od njegove osnovanosti) za posljedicu ima poništaj rješenja o izvršenju i svih radnji koje su mu prethodile. Žalbom se pobija samo odluka o troškovima izvršenja. b) Nedostaci u procesnim pretpostavkama za izvršenje (isprava nema svojstvo izvršne isprave. a rješenje kojim se odbija prijedlog za izvršenje dostavlja se samo povjeriocu. koje može sa ili bez zakazivanja ročišta. c) Nedostaci koji se tičd) u legitimacije stranaka. Protiv rješenja o upućivanju na parnicu žalba nije dopuštena. g) Nedostaci koji se tičh) u potraživanja – ako se potraživanje ugasilo. a rok za njegovo podnošenje je 8 dana.BH-PRAVNICI. Prigovor Prigovor je isključivi pravni lijek koji se ulaže protiv rješenja o izvršenju. Prigovor dužnika protiv rješenja o izvršenju na osnovu vjerodostojne isprave može se podnijeti u roku od 8 dana. sud bez upuštanja u osnovanost prigovora stavlja doneseno rješenje van snage i ako je mjesno nadležan nastavlja postupak kao povodom prigovora protiv platnog naloga. kako bi se onemogućilo da dužnik osujeti izvršenje. prigovor se može podnijeti ako se zasniva na činjenici koja se odnosi na samo potraživanje. odnosno kantonalnog tužioca. Ako nije mjesno nadležan. o prigovoru odlučuje prvostepeni sud.COM Rješenjem sud može prijedlog za izvršenje usvojiti odnosno odbiti u potpunosti ili djelimično. obaveze dužnika i sredstvo i predmet izvršenja. dužnik. 65. Dakle. Ako se prijedlog za izvršenje odbija. treba istaći: a) Nenadležnost suda koji je donio rješenje o izvršenju. a vanredni je ZZZ federalnog. U slučaju spora o činjeničnim pitanjima. prigovor ne odlaže izvršenje. Naprijed navedeni razlozi za prigovor dužnika nazivaju se opozicionim. rješenje mora biti obrazloženo.BH-PRAVNICI. Uloženi prigovor se dostavlja suprotnoj strani – povjeriocu. ono se dužniku dostavlja prilikom preduzimanja prve izvršne radnje (popis stvari). Bitna obilježja prigovora su remonstrativnost. Među razlozima za prigovor koji su primjerice navedeni u Zakonu. e) Nedostaci u pravnom aktu – ako je odluka na osnovu koje je doneseno rješenje o izvršenju ukinuta. nastupila zastarjelost ili je povjerilac odgodio ispunjenje za vrijeme koje još nije isteklo.COM . PRAVNI LIJEKOVI Redovni pravni lijekovi su prigovor i žalba. Prigovor dužnika. istekao rok u kome se po zakonu može predložiti izvršenje). poništena ili preinačf) ena ili je poravnanje stavljeno van snage.WWW. U rješenju o izvršenju moraju biti naznačeni povjerilac. a ta činjenica je nastupila nakon rješenja o izvršenju. a u mjeničnim i čekovnim stvarima u roku od 3 dana. Nakon isteka ovih rokova. nesuspenzivnost i prekluzivnost. Ako se rješenjem određuje izvršenje na pokretnim stvarima. Opozicioni prigovor i tužba. izvršna isprava. odluka u ispravi nije izvršna. Postoje 2 osnovna oblika prigovora: prigovor dužnika i prigovor trećeg lica. O prigovoru sud odlučuje rješenjem. i) Nedostaci koji se tičj) u predmeta i sredstava izvršenja (egzistencijalni minimum). sud će rješenjem uputiti dužnika na parnicu ili neki drugi postupak.1. 122 WWW. Dakle. 63. Rješenje o izvršenju dostavlja se povjeriocu i dužniku.

85 da nije nastupila pravna sukcesija. a tiču se njenih svojstava. koji se mogu preduzeti odvojeno. Sud će obustaviti izvršenje i zbog nedostataka koji se tiču izvršnog potraživanja. s tim da položi iznos koji odgovara vrijednosti dužnikovog dijela u toj stvari.COM . Svako treće lice koje tvrdi da u pogledu predmeta izvršenja ima takvo pravo koje na tim predmetima sprečava izvršenje. Upućivanje trećeg lica na parnicu dovodi do podizanja tzv.BH-PRAVNICI. Opugnacioni razlozi su npr: 84 da nisu nastupile činjenice od kojih zavisi dospjelost ili izvršnog zahtjeva. Bitno je istaći da su opozicioni razlozi nastali nakon donošenja izvršnog naslova i to onda kad se izvršenik u prethodnom sudskom postupku više nije mogao na njih pozivati usljed zabrane beneficium novorum. koja se ulaže protiv povjerioca u izvršnom postupku. Bitno je istaći neovisnost opozicionog prigovora od opozicione tužbe. Sud dostavlja prigovor povjeriocu sa pozivom da se o njemu izjasni u roku od 8 dana. 2. 4. može podnijeti prigovor i tražiti da se izvršenje na tim predmetima proglasi nedopuštenim. ili je ukinuta potvrda izvršnosti. Opugnacioni razlozi za ulaganje prigovora su oni koji se odnose na dopustivost donošenja rješenja o izvršenju.1. pošto ovi razlozi po pravilu nastaju tek nakon postanka izvršne isprave. Obustava izvršenja Razlozi za obustavu su prvenstveno nedostaci koji se tiču procesnih pretpostavki. poništena ili preinačena. sud će podnosioca prigovora uputiti da u određenom roku pokrene parnicu protiv povjerioca radi proglašenja da je izvršenje na tom predmetu nedopušteno. Ako je izvršenik izgubio mogućnost da opugnacione razloge iznese u prigovoru. U tom slučaju su povjerilac i dužnik suparničari na pasivnoj strani. OBUSTAVA I ODLAGANJE IZVRŠENJA 64. opugnacionoj tužbi kojom pokreće samostalnu parnicu. a njegov suvlasnički dio ne prelazi više od ˝ vrijednosti stvari. Vrijeme nastanka okolnosti koje ometaju izvršenje nije relevantno kod opugnacionih prigovora. Prigovor trećeg lica. ako osporava pravo trećem licu. Opugnacioni prigovor i tužba. da ne postoji stvarna legitimacija stranaka. 66. Sud će ukinuti rješenje i obustaviti postupak kad utvrdi: 1.COM jer se odnose na materijalnopravno potraživanje povjerioca protiv dužnika.opozicione tužbe pokrenuti samostalnu parnicu. Izlučnom tužbom može biti obuhvaćen i dužnik. onda može ulaganjem tzv.BH-PRAVNICI. Također može zahtijevati da mu se ustupi predmet izvršenja. Postupak po prigovoru. da je izvršenje predloženo na predmetima koji su izuzeti od izvršenja. Ako se povjerilac ne izjasni o prigovoru ili se usprotivi prigovoru. Prigovor se može podnijeti do okončanja izvršnog postupka. opozicioni prigovor će izvršenik uložiti protiv rješenja o izvršenju. bez obzira na postojanje izvršne isprave i postojanje potraživanja. da je izvršna isprava pravosnažno ukinuta. ili je izvršenje na tim predmetima ograničeno. kad po prigovoru 123 WWW. on ima pravo biti namiren iz iznose dobijenog prodajom prije vjerovnika i prije naknade troškova izvršnog postupka. on ima mogućnost da ih istakne u tzv. Treće lice ne može zahtijevati da se izvršenje proglasi nedopuštenim ako je on suvlasnik na pokretnoj stvari koja je predmet izvršenja. da je nenadležan. 3. a ako to učini bezuspješno. Prema tome. 86 da se tražilac sasvim odrekao prava na traženje izvršenja ili da nije isteklo vrijeme na koje se odrekao traženja.WWW.izlučne tužbe. Međutim.

koji može podnijeti novi prijedlog za izvršenje. Pod aktivnim držanjem ovdje se misli na povlačenje prijedloga za izvršenje. zabrana potraživanja i sl. Odlaganje izvršenja je vrsta zastoja u izvršnom postupku.obustave izvršenja) na predmetima koji nisu vlasništvo izvršenika.BH-PRAVNICI. 89 ako pri popisu pokretnih stvari nisu pronađene stvari na kojima se može sprovesti izvršenje. b) ako je protiv odluke na osnovu koje je određeno izvršenje izjavljen vanredni pravni lijek ili je podnesena tužba za poništaj arbitražne presude. Na prijedlog dužnika do odlaganja izvršenja može doći iz svih razloga iz kojih bi provođenje izvršenja bilo spriječeno ako dužnik upotrebom pravnih sredstava uspije dokazati njihovo postojanje. Ako povjerilac ne predloži da se popis ponovo sprovede. Razlozi za odlaganje izvršenja na prijedlog dužnika su primjerice navedeni u Zakonu. To su: a) ako je dužnik protiv rješenja o izvršenju podnio prigovor ili tužbu. Odlaganje izvršenja Pojam. trećeg lica ili javnog tužioca. a ako ne nastaviće se sa sigurnijim izgledima za uspješno okončanje. tj.COM dužnika utvrdi da se to potraživanje ugasilo na osnovu određenih činjenica ili postoje drugi nedostaci koji sprečavaju ostvarenje potraživanja prinudnim putem. 88 ako je povjerilac u prijedlogu za izvršenje tražio samo mjere obezbjeđenja kao što su popis i procjena pokretnih stvari. c) ako je dužnik podnio prijedlog za ukidanje potvrde izvršnosti.WWW.BH-PRAVNICI. 124 WWW. a u roku od dalja 3 mjeseca ne zatraži izvršenje. Sud i u drugim slučajevima može odložiti izvršenje ako za to postoje opravdani razlozi. Izlučna tužba je tužba trećeg lica radi izlučenja od izvršnog postupka (tj. sud će o tome obavijestiti povjerioca. Obustava kao posljedica dispozitivnih radnji povjerioca. sud je dužan da odloži izvršenje. Sud odlučuje o odlaganju na osnovu prijedloga učesnika u izvršnom postupku. a izvršenik ih drži sine causa. sud će obustaviti izvršenje. Obustava kao posljedica izlučne tužbe trećeg lica. a dužnik se protivi odlaganju. e) ako dužnik zahtijeva da se otklone nepravilnosti učf) injene pri provođenju izvršenja. postupak će biti obustavljen. 90 ako povjerilac ne predloži održavanje drugog ročišta za prodaju pokretnih stvari. Povlačenje prijedloga nema štetnih posljedica za povjerioca. Kad je u pitanju pasivno držanje povjerioca. svrsishodno odložiti izvršenje dok se ne utvrdi da li takve okolnosti postoje ili ne: ako postoje.2. prijedlog povjerioca će biti odbijen. a izvršenje još nije počelo. Ako je izvršenje već počelo.COM . postoji više situacija u izvršnom postupku gdje se na osnovu pasivnog držanja povjerioca prezumira da on ne želi nastavak postupka i postupak se obustavlja. na prijedlog povjerioca. dužnika. Do odlaganja po pravilu dovode isti razlozi koji dovode do obustave postupka ako se njihovo postojanje utvrdi kao evidentno. Zbog toga je u slučaju vjerovatnoće postojanja takvih razloga. koje za direktnu posljedicu ima obustavu postupka. d) ako se radi o uzajamnoj obavezi. 64. a povjerilac svoju obavezu nije ispunio. Ako odlaganje predlaže povjerilac. odnosno trećeg ročišta za prodaju nekretnina. Povjerilac može svojim aktivnim ili pasivnim držanjem izazvati obustavu izvršenja. Npr: 87 ako povjerilac ne predujmi troškove u roku koji mu se odredi.

Po pravilu je to svaka dužnikova stvar ili imovinsko pravo koji nisu Zakonom izuzeti od izvršenja. preinačena. 125 WWW. 66. na nekretninama. Kao i kod odlaganja po prijedlogu dužnika. ono što je povjerilac stekao na osnovu takvog izvršenja stečeno je bez osnova. SPROVOĐENJE IZVRŠENJA 66. Izuzeci od izvršenja na pokretnim stvarima su: 100 predmeti lične upotrebe (odjeća. ako su dužniku i njegovoj porodici neophodni s obzirom na uslove okoline. ako je dužnik u toku izvršenja izmirio svoju obavezu – tada je povjerilac 2 puta naplatio isto potraživanje. Izvršenje radi naplate novčanog potraživanja Predmet izvršenja je imovina dužnika. obuća i sl). na novčanim potraživanjima. ako je izvršna isprava pravosnažno ukinuta. štednjak. 3.BH-PRAVNICI. poništena ili stavljena van snage. Dužnik može tužbu podnijeti i prije isteka navedenih rokova ako se prijedlog za protivizvršenje odnosi na predmete u pogledu kojih su nastupile takve pravne ili stvarne promjene da vraćanje više nije moguće. Izvršenje radi novčanih potraživanja se dalje dijeli na nekoliko vrsta: izvršenje na pokretnim stvarima. Dakle. 68. Prijedlog za protivizvršenje sud dostavlja povjeriocu uz poziv da se o njemu izjasni u roku od 8 dana.BH-PRAVNICI. a njenim izvršenjem bi mogle nastupiti neotklonjive posljedice. a potraživanje koje ta isprava sadrži se već ugasilo ili je odluka iz te isprave pravosnažno ukinuta ili preinačena. Subjektivni rok za podnošenje prijedloga je 3 mjeseca. Taj prijedlog se može podnijeti u 4 slučaja: 1. Postupak po prijedlogu. sud može odluku o odlaganju usloviti polaganjem jemstva. Odlaganje ima posljedice prekida u parničnom postupku. hladnjak i sl).WWW. Ako se povjerilac usprotivi prijedlogu.COM . 4. na javnim sredstvima. Opća razmatranja Razlikuju se 2 vrste izvršenja: izvršenje radi ostvarenja novčanih i radi ostvarenja nenovčanih potraživanja. Po isteku tog vremena postupak se nastavlja po službenoj dužnosti. 67. Rokovi su prekluzivni i njihovim istekom dužniku preostaje mogućnost da podnese tužbu iz osnova neosnovanog bogaćenja.1. stvari za domaćinstvo (suđe. ako je rješenje o izvršenju pravosnažno ukinuto ili preinačeno. sud će donijeti odluku nakon održanog ročišta. Javni tužilac je ovlašten zahtijevati odlaganje izvršenja odluke ako utvrdi da postoji osnov za ulaganje ZZZ protiv te odluke. a objektivni 1 godina.COM Na prijedlog trećeg lica sud će odgoditi izvršenje ako nađe da bi to lice pretrpilo znatniju štetu. Rješenjem kojim usvaja prijedlog sud nalaže povjeriocu da u roku od 15 dana dužniku vrati ono što je dobio izvršenjem. ako je proglašeno nedopuštenim izvršenje koje je sprovedeno na novčanim potraživanjima koja se vode na računu kod banke (ZPP). PROTIVIZVRŠENJE Protivizvršenje je ustanova kojom se otklanjaju posljedice izvršenja na osnovu izvršne isprave. 2. namještaj.2. Posljedice odlaganja. Sud po okolnostima slučaja određuje vrijeme na koje se odlaže izvršenje. Prijedlogom za protivizvršenje dužnik zahtijeva da mu povjerilac vrati ono što je dobio izvršenjem.

kao i sjeme i hrana za stoku za 4 mjeseca. naknade štete zbog smanjenja radne sposobnosti. 6. Nekretnine su izuzete od izvršenja samo ako je dužnik poljoprivrednik.BH-PRAVNICI. kao i sredstva. Od vrste predmeta izvršenja kao objekta zavisi koje sredstvo će biti primijenjeno. Primanja po osnovu odlikovanja i priznanja. 126 WWW. 103 alat. naknada za rad osuđenika u KP domu. i to samo u obimu neophodnom za izdržavanje njega i lica koja je po zakonu dužan izdržavati. vjenčani prsten. rukopisi i drugi slični spisi dužnika.COM . rudno blago i druga prirodna bogatstva. Pod sredstvima za izvršenje se podrazumijeva skup izvršnih radnji kojima se provodi izvršenje. 105 gotovina dužnika koji ima stalna mjesečna primanja niža od iznosa koji je zakonom izuzet od izvršenja. prenos novčanog potraživanja.BH-PRAVNICI. Sredstva izvršenja. 5. lična pisma. državne i javne sigurnosti. Posebna izuzimanja od izvršenja. prodaja nekretnina. 106 odlikovanja i priznanja. Ako se provodi radi ostvarenja privilegovanih potraživanja. unovčavanje drugih imovinskih prava i prenos sredstava koja se vode na računu kod banke.WWW. 107 pomagala koja su osobi sa tjelesnim nedostacima neophodna za obavljanje životnih funkcija. 121 novčana sredstva na bankovnom računu DPZ i njenih organa koja su neophodna za obavljanje njihovih osnovnih zadataka. a za ostala potraživanja do Ľ plate. 120 naoružanje i oprema vojske. mašine i drugi predmeti koji su dužniku neophodni za obavljanje samostalne zanatske djelatnosti. po osnovu socijalne pomoći. srazmjerno vremenu do slijedećeg primanja. osim za potraživanja po osnovu izdržavanja. Predmet izvršenja ne mogu biti: 119 stvari izvan prometa (res extra commercium). Novčana potraživanja koja su potpuno izuzeta od izvršenja su: 4. umjetničke i druge profesionalne djelatnosti. primanja po osnovu zakonskog izdržavanja. 7. stipendije. odlučuje sud u izvršnom postupku. zbog tjelesnog oštećenja. Ako dužnik prima samo zajamčenu (minimalnu) platu u skladu sa zakonom. U slučaju prigovora dužnika da mu je sredstvo na kome se predlaže izvršenje neophodno za obavljanje djelatnosti. poljoprivredne mašine i druga oruđa za rad koja su dužniku poljoprivredniku neophodna za izdržavanje. te primanja vojnika i pitomaca vojnih škola. izvršenje radi ostvarenja privilegovanih potraživanja se sprovodi do 1/3. sirovine i poluproizvodi namijenjeni za iste potrebe. 102 radna i rasplodna stoka. Primijeniti se mogu zamo sredstva izvršenja određena Zakonom. te sirovine i pogonsko gorivo za 3 mjeseca. 104 knjige i drugi predmeti koji su dužniku potrebni za obavljanje naučne. privremene nezaposlenosti. Primanja po osnovu putnih troškova i dnevnica. Ograničenje izvršenja na novčanim potraživanjima postoji kod izvršenja na penziji i plati. Kuća dužnika koji nije poljoprivrednik nije izuzeta od izvršenja.COM 101 hrana i ogrijev za 6 mjeseci. izvršenje se može provesti do 1/2 plate. dječijeg dodatka. Od izvršenja je izuzeta i kuća za stanovanje poljoprivrednika sa dvorištem. 108 poštanska pošiljka ili novčana doznaka prije nego što se uruči. a to su: prodaja pokretnih stvari. te porodične slike. a po drugom osnovu do 1/3.

Sredstva izvršenja na novčanom potraživanju dužnika su zabrana i prenos potraživanja. Građanskopravna posljedica je sticanje založnog prava povjerioca na popisanim stvarima. Način prodaje određuje sud. prodaja stvari i namirenje povjerioca iz iznosa dobivenog prodajom. Ako se namiruje više povjerilaca. Protiv ovog rješenja dužnikov dužnik nema pravo žalbe. Neposrednom pogodbom se obično prodaju stvari manje vrijednosti. Prodaja stvari vrši se tek nakon što je rješenje o izvršenju postalo pravosnažno. Eventualni višak se predaje dužniku. Ako je popis izvršen u korist više povjerilaca. Popisuju se stvari dužnika koje se nalaze u njegovom posjedu i u posjedu povjerioca. redoslijedom kojim su stekli založno pravo na popisanoj stvari. Stvari u posjedu trećeg lica se mogu popisati samo uz pristanak tog lica. sud obavezno zakazuje ročište. i u slučajevima kad su popisane stvari podložne bržem kvarenju ili postoji opasnost od znatnog pada cijena. Zabrana potraživanja je izvršna radnja kojom se s jedne strane zabranjuje dužnikovom dužniku da to potraživanje isplati izvršnom dužniku. službeno lice vrši i procjenu. Istovremeno sa popisom. Kod ovog izvršenja razlikuju se 3 lica: izvršni povjerilac. Između dana popisa i dana prodaje mora proteći najmanje 15 dana.BH-PRAVNICI. vrijednosni papiri i dragocjenosti se predaju u sudski depozit. te na kraju glavno potraživanje.BH-PRAVNICI. I stranka može predložiti da procjenu izvrši vještak. Stvari se popisuju u obimu neophodnom za namirenje povjerioca i troškove postupka. onda se prioritet određuje prema danu kad je prijedlog za izvršenje primljen u sudu. a s druge strane se zabranjuje izvršnom dužniku da naplati to potraživanje i da njime raspolaže na bilo koji način. predstavlja krivično djelo. lice prema kojem izvršni dužnik ima određeno potraživanje koje je predmet izvršenja. ali tada se procjena vrši o trošku predlagača. ali će na prijedlog povjerioca sud od njega zatražiti da se izjasni o priznanju potraživanja (da li ga priznaje i u kom obimu. Namirenje povjerilaca. tj. osim ako je sud odredio da procjenu izvrši vještak. Izuzetak postoji ako dužnik pristaje da se prodaja izvrši ranije. 127 WWW. Zabrana je provedena danom dostavljanja rješenja o izvršenju dužnikovom dužniku. ali mu ne pripadaju prava na osnovu pravnih i stvarnih nedostataka stvari. Popisane stvari se ostavljaju na čuvanje dužniku. zatim troškovi navedeni u izvršnoj ispravi i kamata od dana unovčenja stvari. prioritet se određuje prema danu kad je popis izvršen.COM . Redoslijed namirenja troškova i glavnog potraživanja je isti kao i kod jednog povjerioca. Popis je prva izvršna radnja. Ako je popis izvršen istovremeno u korist više povjerilaca. Popis proizvodi građanskopravne i krivičnopravne posljedice. Kupac je dužan odmah položiti cijenu i preuzeti stvari. O popisu i procjeni se sačinjava zapisnik. Ako tog pristanka nema. te da li je ono uslovljeno nekom protivčinidbom izvršnog dužnika). Gotovina. s tim što se na njima vidljivo označava da su uzete u popis. Krivičnopravna posljedica se sastoji u tome što raspolaganje dužnika popisanim stvarima suprotno zabrani. Kupac preuzimanjem postaje vlasnik. Prodaja se može vršiti na 2 načina: neposrednom pogodbom i javnim nadmetanjem. Ako se namiruje samo jedan povjerilac. izvršni dužnik i dužnikov dužnik. povjerioci istog reda se namiruju srazmjerno visini potraživanja. a povjerioci se namiruju po principu prior tempore potior iure.COM Izvršenje na pokretnim stvarima ostvaruje se primjenom slijedećih izvršnih radnji: popis i procjena stvari. sud može na povjerioca prenijeti pravo na predaju stvari. Ako se iz prodajne cijene ne mogu potpuno namiriti.WWW. sud bez održavanja ročišta donosi rješenje da se iz iznosa dobivenog prodajom stvari prvo namire troškovi izvršnog postupka. vodeći računa da se postigne najbolje unovčenje stvari.

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Na vrijednosnim papirima koji se prenose indosamentom ili za potraživanja za čije je ostvarenje potreban taj papir, zabrana potraživanja se provodi na način što službeno lice oduzima papir od dužnika i predaje ga sudu. Na štednom ulogu kod banke zabrana se može postići i bez oduzimanja štedne knjižice od dužnika. Banka će na zahtjev suda dostaviti sudu podatke o štednom ulogu dužnika, a ne smije obavještavati dužnika da su podaci traženi. Dužniku se rješenje o zabrani dostavlja tek kad banka obavijesti sud da je izvršena zabrana potraživanja dužnika. Zabrana potraživanja obezbijeđenog založnim pravom upisanim u javnu knjigu postiže se upisom potraživanja u tu knjigu. Upis se vrši po službenoj dužnosti. Ako ima više povjerilaca, redoslijed prvenstva određuje se prema vremenu upisa. Pravne posljedice zabrane. Povjerilac stiče založno pravo na dužnikovom potraživanju i na kamatama koje na to potraživanje dospijevaju nakon zabrane. Ako je više povjerilaca, red prvenstva se određuje prema danu prijema prijedloga za izvršenje u sudu. Ako su prijedlozi za izvršenje primljeni istog dana, imaju isti red prvenstva. Ako je povjerilac u prijedlogu za izvršenje tražio samo zabranu, a ne i prenos novčanog potraživanja dužnika, obavezan je da u roku od 3 mjeseca od dana kad je obaviješten o zabrani podnese i prijedlog za prenos potraživanja. Ako to ne učini, sud će obustaviti postupak. Prenos potraživanja na povjerioca je izvršna radnja kod izvršenja na potraživanju dužnika, obzirom da zabranom potraživanja povjerilac stiče samo založno pravo. Prenos potraživanja određuje sud rješenjem koje se može donijeti tek nakon što je postalo pravosnažno rješenje o zabrani potraživanja. Međutim, u sudskoj praksi sud istim rješenjem o izvršenju određuje i zabranu i prenos potraživanja. Prenos je sproveden kad se rješenje o prenosu dostavi dužnikovom dužniku. Prenos potraživanja zasnovanog na vrijednosnom papiru je izvršan kad sud stavi na taj papir izjavu o prenosu i papir sa tom izjavom preda povjeriocu. Dužnik je obavezan da povjeriocu na kojeg je preneseno potraživanje pruži potrebna objašnjenja i ustupi isprave potrebne radi ostvarenja potraživanja. S druge strane povjerilac na zahtjev dužnika polaže jemstvo da će isprave vratiti nakon ostvarenja potraživanja. Vrste: Razlikuju se 2 vrste prenosa: prenos radi naplate i prenos umjesto isplate. Kod prenosa radi naplate ne prenosi se samo potraživanje, već samo određena ovlaštenja koja iz njega proizilaze, a prvenstveno ovlaštenje na naplatu potraživanja. Pravo na naplatu uključuje i pravo na preduzimanje svih radnji potrebnih za očuvanje i ostvarenje prenesenog potraživanja, kao i prava u vezi sa zalogom datim za osiguranje tog potraživanja. Izvršni povjerilac osim prava ima i obavezu da preduzima pomenute radnje i izvršnom dužniku odgovara za štetu nastalu zbog njihovog propuštanja. Izvršni povjerilac stiče i pravo da ostvarenje prenesenog potraživanja traži u parnici protiv dužnikovog dužnika. U takvom slučaju je dužan da o parnici obavijesti izvršnog dužnika koji može stupiti u parnicu. Međutim, izvršni dužnik je zadržao položaj povjerioca. Zbog toga izvršni povjerilac, na kojeg je izvršen prenos radi naplate, ne može raspolagati potraživanjem – ne može na teret izvršnog dužnika zaključiti poravnanje, oprostiti dug niti sklopiti ugovor o arbitraži sa dužnikovim dužnikom. Bitno je napomenuti da se prenosom potraživanja položaj dužnikovog dužnika ne može pogoršati. Prenos umjesto isplate kao sredstvo izvršenja ima iste pravne posljedice kao cesija u obligacionom pravu. Dakle, na izvršnog povjerioca prelazi potraživanje sa svim sporednim pravima. Prenosom potraživanja

128

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
umjesto isplate ostaje odgovornost izvršnog dužnika za istinitost i naplativost potraživanja po pravilima obligacionog prava. Bitno je naglasiti da prenos umjesto isplate za povjerioca nosi veći rizik od prenosa radi naplate. Prenosom umjesto isplate izvršni povjerilac se smatra namirenim u visini izvršenog prenosa, bez obzira da li je i stvarno naplatio preneseno potraživanje, odnosno da li će ga uopće naplatiti. Dužnikov dužnik npr.može biti insolventan ili jednostavno nespreman da udovolji svojoj obavezi. Izvršenje na plati. Ovdje je dužnikov poslodavac u poziciji dužnikovog dužnika. Rješenjem o izvršenju se prvo određuje zabrana na platu u određenom dijelu, a zatim se dužnikovom poslodavcu nalaže da novčani iznos za koji je određeno izvršenje isplati izvršnom povjeriocu. Ako ima više povjerilaca koji ne mogu biti u cjelosti podmireni, izvršenje se provodi srazmjerno visini njihovih potraživanja. U slučaju da dužnik promijeni poslodavca, rješenje o izvršenju ga "prati", jer je prethodni poslodavac obavezan da rješenje proslijedi novom poslodavcu i o tome obavijesti sud. Ako prethodnom poslodavcu nije poznat novi poslodavac dužnika, obavijestiće sud koji će podatke o tome zatražiti od izvršnog povjerioca. Ako prethodni poslodavac propusti izvršiti navedene obaveze, odgovara za štetu koju zbog toga trpi izvršni povjerilac. Isto tako, ako poslodavac propusti da izmiri obaveze iz rješenja o izvršenju na plati, izvršni povjerilac može protiv njega ustati tužbom. Kad je u pitanju odnos između administrativne i sudske zabrane, administrativna zabrana će imati prvenstvo ako je založno pravo radi ostvarenja tog potraživanja zasnovano prije založnog prava radi ostvarenja sudske zabrane. Izuzetak od ovog pravila postoji u slučajevima sudskog ostvarenja privilegovanih potraživanja: po osnovu zakonskog izdržavanja, naknade štete nastale narušenjem zdravlja, gubitkom ili umanjenjem radne sposobnosti ili naknade štete po osnovu izgubljenog izdržavanja zbog smrti davaoca izdržavanja. Administrativna zabrana nema uticaja na ostvarenje ovih potraživanja. Izvršenje na drugim potraživanjima i pravima sprovodi se primjenom sredstava za izvršenje koja su najadekvatnija za ostvarenje konačnog cilja izvršenja s obzirom na prirodu i karakter svakog od ovih potraživanja ponaosob. Na potraživanju dužnika da mu se isporuče pokretne stvari ili nekretnine prvo se primjenjuje zabrana potraživanja, zatim prenos radi naplate na izvršnog povjerioca, i na kraju prodaja stvari. Ako dužnikov dužnik ne želi dobrovoljno predati stvari, izvršni povjerilac može ustati tužbom i zahtijevati predaju. Izvršenje na drugim imovinskim pravima (npr.patent, plodouživanje i sl), izvršenje se provodi zabranom tog prava i njegovim unovčavanjem (prodajom kao i kod pokretnih stvari). Sredstva izvršenja na nekretninama. Kad povjerilac u prijedlogu za izvršenje traži da se izvršenje sprovede na nekretnini dužnika, obavezan je da podnese izvadak iz zemljišne knjige ili drugi dokaz da je dužnik vlasnik nekretnine. Izvršenje na nekretninama se provodi: zabilježbom rješenja o izvršenju u zemljišnu knjigu, utvrđenjem vrijednosti nekretnina, prodajom nekretnine i namirenjem povjerilaca iz iznosa dobijenog prodajom. Zabilježbom povjerilac stiče pravo na nekretnini ili pravo na namirenje. Ako ima više povjerilaca, redoslijed njihovog namirivanja odgovara redoslijedu sticanja založnog prava na nekretnini. Prvenstvo pritom imaju povjerioci čije založno pravo je ugovorom zasnovano. Nakon što rješenje o izvršenju postane pravosnažno, sud pristupa utvrđivanju vrijednosti nekretnine. Utvrđivanju će se pristupiti i ranije na zahtjev izvršnog povjerioca koji pristaje da snosi troškove ako izvršenje bude obustavljeno. Lica koja imaju prednost u odnosu na izvršnog povjerioca mogu predložiti da

129

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
se izvršenje obustavi ako utvrđena vrijednost nekretnine ne pokriva ni djelimični iznos njihovih potraživanja. O takvom prijedlogu odlučuje sud vodeći računa o načelima svrsishodnosti i socijalnosti. Prodaja nekretnine određuje se zaključkom koji se donosi nakon pravosnažnosti rješenja o utvrđivanju vrijednosti. Od objavljivanja zaključka na oglasnoj tabli suda, pa do dana prodaje mora proteći najmanje 30 dana, a zaključak se dostavlja strankama i drugim učesnicima postupka. Zaključkom se određuju način, uslovi, vrijeme i mjesto prodaje ako se prodaja odvija nadmetanjem. Prodaja se može obaviti na 2 načina: usmenim javnim nadmetanjem i neposrednom pogodbom, koja se sklapa u pismenoj formi preko firme za promet nekretnina ili preko službenog lica. Usmeno javno nadmetanje se obavlja na ročištu u zgradi suda, pred sudijom pojedincem. U nadmetanju mogu učestvovati samo lica koja su položila jemstvo u visini 10% utvrđene vrijednosti. Kao kupac se ne mogu javiti: dužnik, sudija, niti bilo koje drugo lice koje po službenoj dužnosti učestvuje u postupku prodaje, niti lica koja po zakonu ne mogu steći nekretninu koja je predmet izvršenja. Na prvom ročištu nekretnina se ne može prodati ispod utvrđene vrijednosti, a na drugom ročištu ispod 2/3 utvrđene vrijednosti. Između 2 ročišta mora proteći najmanje 30 dana. Stranke i založni povjerioci se mogu sporazumjeti da se nekretnina proda i ispod navedenih vrijednosti. Kupac je dužan položiti cijenu u roku određenom u zaključku o prodaji. U suprotnom će sud rješenjem oglasiti prodaju nevažećom i odrediti novu prodaju. Založno pravo na nekretnini se gasi danom pravosnažnosti rješenja o prodaji nekretnina. Kupac nekretnine i založni povjerilac se mogu sporazumjeti da založno pravo ostane, s tim da kupac preuzme dužnikov dug prema tom povjeriocu. U tom slučaju se kupovna cijena umanjuje za iznos preuzetog duga. Prodajom nekretnine se ne gase stvarne služnosti niti stvarni tereti koji su upisani u zemljišnoj knjizi prije prava založnih povjerilaca i prava izvršnih povjerilaca. Lične služnosti i ostali stvarni tereti se gase, uz obeštećenje za titulare ovih prava. Ako dođe do spora o visini naknade, naknadu će odrediti sud. Namirenje povjerilaca vrši se nakon pravosnažnosti rješenja o predaji nekretnine kupcu. Sud za diobu iznosa postignutom prodajom određuje ročište. O namirenju sud odlučuje rješenjem. Žalba odgađa izvršenje, njeno usvajanje moglo uticati na izvršenje. Iz prodajne cijene se prije svega namiruju tzv.prvenstvena potraživanja, a zatim: povjerioci na čiji prijedlog je određeno izvršenje, založni povjerioci, lica koja imaju pravo na naknadu za lične služnosti i stvarne terete, te DPZ za potraživanja dažbina. U prvenstvena potraživanja spadaju: (1) troškovi izvršnog postupka, (2) dažbine dospjele za prethodnu godinu i (3) privilegirana potraživanja. Povjerilac ili drugo lice koje se namiruje iz prodajne cijene može (ako je to od uticaja na njegovo namirenje), drugom osporavati postojanje potraživanja, njegovu visinu i red po kome se treba namiriti. Sud će lice koje je osporilo potraživanje uputiti na parnicu ako odluka zavisi od spornih činjenica, a ako se spor tiče pravnih pitanja odlučiće sam. Nedospjela potraživanja založnog povjerioca isplatiće se od dana donšoenja rješenja o namirenju do dana dospjelosti potraživanja. Iznos potraživanja koje je obezbijeđeno založnim pravom, a zavisi od uslova, stavlja se u sudski depozit i isplaćuje po ispunjenju uslova. Izvršenje na sredstvima na računu dužnika vrši se preko računa povjerioca kod banke. Povjerilac je dužan da u prijedlogu za izvršenje naznači banku kod koje se vode novčana sredstva njegovog dužnika, te broj dužnikovog i svog žiro računa.

130

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Ako stvari nisu pronađene ni kod dužnika niti kod trećeg lica. Povjerilac čije je nenovčano potraživanje utvrđeno pravosnažnom presudom ima mogućnost da prije nego što pokrene izvršni postupak od suda zatraži da dužnika obaveže na plaćanje sudskih penala.COM . trpljenje i propuštanje. U suprotnom sud obustavlja postupak. Predaja i isporuka pokretnih stvari. 142 davanje izjave volje. Osnov za ovakvo traženje daje ZOO. Povjerilac može odrediti redoslijed dužnika u prijedlogu za izvršenje. Sudski penali.BH-PRAVNICI. odlučiće sud u samom izvršnom postupku. Način sprovođenja izvršenja zavisi od vrste stvari (individualno određene ili generičke stvari) i od toga da li se stvari nalaze kod dužnika ili trećeg lica. 137 pražnjenje i prodaju nekretnina. 131 WWW. Izvršenje radi ostvarenja nenovčanih potraživanja Nenovčano potraživanje je svako potraživanje koje se ne sastoji u plaćanju novčanog iznosa. izvršenje se sprovodi tako što sud na prijedlog povjerioca ocjenjuje vrijednost stvari i rješenjem određuje da dužnik u određenom roku isplati povjeriocu iznos te vrijednosti. a ako to ne učini naplata će se obaviti redoslijedom kojim su dužnici navedeni u prijedlogu. dakle neće upućivati stranke na parnicu kao u drugim činjeničnim sporovima.3. izvršenje se provodi na opći način: službeno lice oduzima stvari i uz potvrdu ih predaje povjeriocu. 141 podjelu stvari. 139 vraćanje radnika na rad. Izvršenje prema pravnom licu koje obavlja privrednu djelatnost može se izvršiti na svakom sredstvu podobnom da bude predmet izvršenja i to po slijedećem redoslijedu: 126 gotovina i hartije od vrijednosti. ukoliko nisu neophodna za vršenje njegove djelatnosti. 140 upisivanje prava u javnu knjigu. 127 proizvodi namijenjeni prodaji. Predaja određenih stvari. Zakon reguliše izvršenje nenovčanih potraživanja koja imaju za predmet: 136 predaju i isporuku pokretnih stvari. povjerilac može predložiti sudu da na njega prenese dužnikovo potraživanje prema trećem licu na predaju stvari. 129 druga obrtna sredstva koja nisu neophodna za vršenje djelatnosti. 131 osnovna sredstva dužnika. Ako se stvari nalaze kod dužnika ili trećeg lica koje je voljno predati stvar. tehnička unapređenja i druga prava. sud će donijeti jedno rješenje o izvršenju.WWW.BH-PRAVNICI. mazivo i sl) preko količine potrebne za jednomjesečnu prosječnu proizvodnju. 128 sirovine. 138 radnju. 130 patenti. poluproizvodi za preradu i pogonski materijal (gorivo. Ako je u ulozi izvršnog dužnika više lica koja solidarno odgovaraju po izvršnoj ispravi. Ako se stvar nalazi kod trećeg lica koje istu nije voljno predati. Nakon toga na takvom potraživanju može predložiti izvršenje.COM Izvršenje prema solidarnom dužniku. Rok za podnošenje prijedloga je 8 dana. 66. U slučaju spora između stranaka o tome koja je količina sirovina i pogonskog materijala potrebna za mjesečnu proizvodnju ili koje stvari odnosno prava su nužni za obavljanje djelatnosti dužnika.

a na trošak dužnika. a dužnik nije upisan kao vlasnik. Izvršenje se provodi tako što službeno lice nakon što udalji lica i ukloni stvari sa nekretnine. izvršenje se može sprovesti ako povjerilac dokaže da je pravni prethodnik dužnika lice upisano kao vlasnik. Ispražnjenje i prodaja nekretnina. Ako se stvari ne pronađu kod dužnika ili trećeg lica. Izvršenje se sprovodi tako što mjesno nadležni sud koji vodi javnu knjigu za određenu nekretninu. kao prinudno sredstvo prema dužniku mogu se primijeniti samo novčane kazne. Ako dužnik u ostavljenom roku ne ispuni obavezu. obzirom da su one iste kao obaveza na nezamjenjivu činidbu. trpljenje ili nečinjenje. Upisivanje prava u javnu knjigu.COM Isporuka zamjenjivih stvari. Pokretne stvari se predaju dužniku. Ako dužnik nije upisan kao vlasnik nekretnine. Ako dužnik ne postupi po tom rješenju. pojverilac može na osnovu tog rješenja predložiti izvršenje protiv dužnika. a na trošak dužnika. a u odsustvu dužnika njegovom punomoćniku ili odraslom članu porodice. sud mu izriče novčanu kaznu i ostavlja rok za plaćanje kazne i izvršenje obaveze.COM . Povjerilac ima i pravo na naknadu štete zbog toga što mu predaja odnosno isporuka stvari nije izvršena. Obaveza na radnju. a zatim upis povjeriočevog prava. stvari će biti predate trećem licu na čuvanje. Ako dužnik ne postupi tako. Sud će o tome obavijestiti dužnika. sud po službenoj dužnosti sprovodi izvršenje rješenja o izrečenoj novčanoj kazni. Način izvršenja zavisi od toga da li je činidba zamjenjiva ili nezamjenjiva. Ako dužnik ponovo ne ispuni obavezu.WWW. nekretninu predaje u posjed povjeriocu. povjerilac može predložiti izvršenje. Na opisani način sprovodi se i izvršenje obaveze na trpljenje i nečinjenje. a na trošak dužnika. sud će na njegov prijedlog procijeniti vrijednost stvari i rješenjem odrediti da mu dužnik u tom roku isplati iznos te vrijednosti. ili da povjerilac izvrši sam tu radnju. odrediti mu rok za prijem stvari nakon što podmiri troškove čuvanja i na kraju ga upozoriti da će u suprotnom stvari biti prodate i iz prodajne cijene namireni troškovi. izvršenje se provodi tako što sud ovlašćuje povjerioca da drugom licu povjeri izvršenje. sud će na prijedlog povjerioca rješenjem naložiti dužniku da unaprijed položi sudu iznos potreban za nabavku stvari. Količina zamjenjivih stvari određene vrste koja je navedena u izvršnoj ispravi. a koja se nađe kod dužnika ili trećeg lica. Sud ovako postupa sve dok dužnik ne ispuni obavezu ili dok zbir izrečenih kazni ne dostigne desetostruki iznos prvoizrečene kazne. Ako dužnik u zamjenjivoj činidbi neće da izvrši određenu radnju po izvršnoj ispravi. 132 WWW. Ako je činidba nezamjenjiva. Ako niko od ovih lica nije prisutan ili neće da primi stvari. Ako se radi o upisu nekog drugog prava osim prava svojine (npr. daje novi rok za ispunjenje obaveze i izriče novu kaznu u iznosu većem od prethodne. založno pravo). određuje da se u javnoj knjizi izvrši odgovarajući upis. oduzima se i predaje povjeriocu. Bitno je naglasiti da radnik ima pravo u izvršnom postupku tražiti da sud donese rješenje kojim će odrediti da poslodavac radniku isplati plaće dospjele od trenutka pravosnažnosti presude do trenutka vraćanja na rad. Naravno.BH-PRAVNICI. Plaća se isplaćuje u iznosu koji bi radnik ostvario da je bio na radu. povjerilac u prijedlogu za izvršenje može zahtijevati da se prvo upiše pravo svojine na dužnika. Ako povjerilac učini vjerovatnim da nije mogao nabaviti stvari na drugoj strani. povjerilac može tražiti ovlaštenje od suda da stvari u određenom roku nabavi na drugoj strani. Vraćanje radnika na rad sprovodi se na način na koji se sprovodi i izvršenje svih ostalih nezamjenjivih činidbi: izricanjem novčane kazne poslodavcu. povjerilac mora dokazati da je dužnik stekao vlasništvo na toj nekretnini. U takvom slučaju sud može na prijedlog povjerioca odrediti da dužnik unaprijed položi iznos troškova. Zamjenjiva je kad je umjesto dužnika može izvršiti i neko drugo lice. U tom slučaju.BH-PRAVNICI.

Ako način diobe nije određen izvršnom ispravom. s tim što se izvršenje može provesti i prema trećem licu koje je nekretninu steklo u međuvremenu. Ako ispunjenje obaveze na davanje izjave volje zavisi od ispunjenja obaveze povjerioca. Opasnost kao uslov se zakonski prezumira u određenim situacijama. POSTUPAK OBEZBJEĐENJA 69. odnosno popisom pokretnih stvari dužnika. Upis založnog prava ne sprečava dužnika da raspolaže nekretninom. umjesto prinude pribjegava se fikciji da je izjava volje data u trenutku pravosnažnosti presude koja sadrži obavezu na davanje izjave volje. odnosno rukovodeći se time da li je fizička dioba moguća ili ne.WWW. Izvršenje se provodi fizičkom diobom ili prodajom zajedničke stvari. na platnom nalogu izdatom na osnovu mjenice ili čeka protiv kojih je blagovremeno podnesen prigovor. što zavisi od toga koji je od ova dva načina određen izvršnom ispravom. Sud na prijedlog stranaka određuje ročište na kome se u zapisnik unosi sporazum stranaka o postojanju novčanog potraživanja. smatra se da je ispunjena u trenutku dospjelosti. te povjerilac ne mora dokazivati njenu vjerovatnost. Založno pravo na nekretnini zasniva se pod slijedećim uslovima: (1) da se radi o novčanom potraživanju povjerioca i (2) da se to potraživanje dokazuje izvršnom ispravom. 3. Smatra se da opasnost postoji ako je prijedlog za obezbjeđenje zasnovan na nekoj od slijedećih odluka: 2. 133 WWW. 148 da povjerilac učini vjerovatnom opasnost usljed koje bi se ostvarenje potraživanja spriječilo ili znatno otežalo Prethodne mjere se mogu odrediti i na osnovu poravnanja-nagodbe zaključene pred sudom ili organom uprave. Za odlučivanje o prijedlogu za obezbjeđenje nadležan je sud koji vodi javnu knjigu za nekretninu. vremenu njegovog dospijeća i njihovu saglasnost da se potraživanje obezbijedi upisom založnog prava na nekretnini. određuje je sud u izvršnom postupku prema pravilima imovinskog prava. 67. Potpisani zapisnik o sporazumu stranaka ima snagu sudske nagodbe. na krivičnu presudu kojom je usvojen imovinskopravni zahtjev. SREDSTVA OBEZBJEĐENJA U sredstva obezbjeđenja spadaju: založno pravo na nekretninama. Zasniva se upisom. a protiv koje je dopušteno ponavljanje postupka. Obzirom da bi prinudno ostvarenje ove obaveze bilo teško postići bez dovođenja u pitanje integriteta ličnosti.COM . Davanje izjave volje. smatra se da je dužnik dao izjavu volje u trenutku kad je povjerilac ispunio svoju obavezu. kao i na osnovu platnog naloga izdatog na osnovu čeka ili mjenice. Prethodne mjere Kao sredstvo obezbjeđenja primjenjuju se kad su ispunjene slijedeće pretpostavke: 146 da se radi o novčanom potraživanju koje je utvrđeno odlukom domaćeg organa.3.BH-PRAVNICI. 147 da odluka još nije postala pravosnažna ili izvršna.COM Dioba stvari. prethodne mjere i privremene mjere.BH-PRAVNICI. Ako je obaveza na davanje izjave volje sadržana u poravnanju.

Vrste prethodnih mjera su: popis pokretnih stvari. Privremene mjere Uopće.WWW. kao i nakon njegovog okončanja.4. Mogu se primijeniti prije pokretanja postupka za ostvarenje pravne zaštite. Privremene mjere za osiguranje nenovčanih potraživanja. Sud će prethodnu mjeru ukinuti ako prestane neki od uslova za njeno preduzimanje. Tako. koji se pobija na zakonom predviđen način. da primi stvari ili da njima raspolaže. sud će na prijedlog dužnika obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje: 151 ako dužnik ispuni obavezu koja se obezbjeđuje. 152 ako dužnik učini vjerovatnim da je u vrijeme donošenja privremene mjere potraživanje već bilo naplaćeno ili dovoljno obezbijeđeno. 5. ali se primjenjuju samo samo ako ne postoje uslovi za primjenu prethodnih mjera. na presudi po kojoj bi se izvršenje trebalo provesti u inostranstvu. onda se stvari na čuvanje predaju trećem licu. već je kod njih težište na faktičkom obezbjeđenju. Pretpostavke za primjenu: povjerilac mora učiniti vjerovatnim postojanje potraživanja i postojanje opasnosti da će bez privremene mjere dužnik spriječiti ili znatno otežati naplatu potraživanja time što će stvari iz svoje imovine otuđiti. Mjera može trajati najduže 8 dana od ispunjenja uslova za prinudno izvršenje. zabrana dužnikovom dužniku da isplati potraživanje ili da mu preda stvari. Privremene mjere za obezbjeđenje novčanog potraživanja. 6.COM . uz upis te zabrane u zemljišne knjige. f) Zabrana dužniku da otuđi ili optereti nekretninu ili svoja stvarna prava na nekretnini. na poravnanju zaključenom pred sudom ili organom uprave. Vrste privremenih mjera u zakonu nisu navedene iscrpno. prikriti i sl. kao i čuvanje tih stvari – ako se odredi čuvanje. na presudi po osnovu priznanja protiv koje je izjavljena žalba. Sud na prijedlog dužnika može odrediti 2 ili više prethodnih mjera istovremeno.COM 4. Pretpostavke su iste kao i za osiguranje novčanih potraživanja. te zabrana dužniku da takvo potraživanje naplati. s tim što se privremena mjera izdaje i u slučaju kad povjerilac učini vjerovatnim da 134 WWW. 153 ako je pravosnažno utvrđeno da potraživanje nije ni nastalo.BH-PRAVNICI. Privremene mjere mogu se odrediti za obezbjeđenje i novčanih i nenovčanih potraživanja. Privremenim mjerama se ne zasniva založno pravo. zabrana banci da sa računa dužnika isplaćuje novčani iznos za koji je određena prethodna mjera. Bitno je napomenuti da privremena mjera nije dopuštena ako postoje uslovi za primjenu prethodne mjere. 69. Njihov cilj je da se očuva postojeće stanje u imovini dužnika radi obezbjeđenja budućeg izvršenja. g) Zabrana dužnikovom dužniku da isplati potraživanje dužniku.BH-PRAVNICI. Sud će obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje i ako u roku od 15 dana od isteka vremena za koje je određena prethodna mjera ne budu ispunjeni uslovi za prinudno izvršenje. h) Nalog banci da sa dužnikovog računa uskrati isplatu iznosa na koji je određena privremena mjera. u toku samog postupka. ili je prestalo. predbilježba založnog prava na nekretnini dužnika ili na pravu uknjiženom na nekretnini. već samo primjerice: e) Zabrana dužniku da raspolaže pokretnim stvarima. Za odlučivanje o prethodnim mjerama mjesno je nadležan sud koji bi bio nadležan za sprovođenje izvršenja.

Za donošenje rješenja nadležan je sud pred kojim se vodi postupak. 159 zabrana dužniku da preduzme radnje koje mogu nanijeti štetu povjeriocu. ako povjerilac u ostavljenom roku nije pokrenuo postupak radi opravdanja mjere izdate prije pokretanja postupka. postupku zbog ometanja posjeda. Privremene mjere se po pravilu izdaju na prijedlog povjerioca. Ako je privremena mjera određena prije pokretanja postupka. Ako dužnik položi jemstvo. To su uglavnom situacije u kojima je potrebno spriječiti nasilno postupanje ili nastanak nenadoknadive štete (npr. bračnim i paternitetskim sporovima.COM . Sud će tako postupiti i u slučaju kad je povjerilac učinio vjerovatnim postojanje potraživanja i opasnosti ako bi sprovođenjem privremene mjere dužniku bila nanesena šteta. ako se nakon izdavanja privremene mjere izmijene okolnosti zbog kojih je mjera određena. Žalba ne zadržava izvršenje rješenja suda kojim je utvrđen osnov i visina štete. Posebnim zakonom se predviđaju situacije u kojima sud donosi privremene mjere po službenoj dužnosti. Povjerilac može u prijedlogu za izdavanje privremene mjere izjaviti da se umjesto privremene mjere zadovoljava i polaganjem određenog iznosa od strane dužnika. sud će obustaviti postupak odobrenja i ukinuti već provedene radnje.WWW.. uz upis zabrane u zemljišnu knjigu. a povjerilac nije tražio produženje. ako je proteklo vrijeme na koje je određena privremena mjera. U takvom slučaju. nadležan je sud koji bi bio nadležan da odlučuje o prijedlogu za izvršenje. ako je to nužno za izdržavanje radnika i lica koja je on po zakonu dužan izdržavati.BH-PRAVNICI.u izvršnom postupku. 4. ako je prijedlog podnesen u toku postupka. a na ime jemstva. 3. ako dužnik kod suda položi iznos potraživanja koje se obezbjeđuje mjerom.. 2. Sud će na prijedlog dužnika ukinuti privremenu mjeru u slijedećim slučajevima: 1.COM je mjera potrebna da bi se spriječila upotreba sile ili nastanak nenadoknadive štete. 160 plaćanje plate radniku za vrijeme spora o nezakonitosti odluke o prestanku radnog odnosa. određuje se rok u kome postupak mora biti pokrenut. Dužnik ima pravo na naknadu štete koja mu je nanesena privremenom mjerom za koju se utvrdi da je bila neosnovana.BH-PRAVNICI. ili koju povjerilac nije opravdao. sud će izdati privremenu mjeru samo ako povjerilac u ostavljenom roku položi određeni iznos kao jemstvo za štetu koja bi dužniku mogla nastati sprovođenjem privremene mjere. Naknada se ostvaruje u izvršnom postupku na prijedlog dužnika. te zabrana da se izvrši promjena na stvarima na koje je upravljeno potraživanje. Trajanje privremene mjere određuje se rješenjem. U funkciji uslova za izdavanje privremene mjere jemstvo se javlja u slučajevima kad povjerilac nije učinio vjerovatnim postojanje potraživanja i opasnosti kao osnovnih pretpostavki za izdavanje privremene mjere. zajedno sa kamatama i troškovima. Ako je podnesen prije pokretanja postupka. 135 WWW. U zakonu su istaknute slijedeće vrste privremenih mjera: 158 zabrana otuđenja i opterećenja nekretnina na koje je upravljeno potraživanje. Trajanje privremene mjere sud može produžiti na prijedlog povjerioca pod uslovom da se nisu promijenile okolnosti pod kojima je mjera određena.) Jemstvo se u izvršnom postupku koristi u dvostrukoj funkciji: umjesto privremene mjere i kao uslov za izdavanje privremene mjere.